Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Hercegovako-neretvanski kanton
J.U. Srednja kola Konjic
Elektrotehnika kola

Maturski rad iz elektrinih instalacija i osvjetljenja

KUNI PRIKLJUAK

Mentor: Uenik:
Arnel Padalovi, dipl.ing.el. Haris Alibegovi
IV ET

Konjic, maj 2015.

 SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................
1 KUNI PRIKLJUAK....................................................................................................
1.1 Kuni prikljuni mjerni ormari...................................................................................
1.2 Nadzemni prikljuak (SKS).........................................................................................
1.3 Podzemni kuni prikljuak...........................................................................................
1.4 Unutranji kuni prikljuak........................................................................................
1.4.1 Stanovi sa centralnim grijanjem.............................................................................
1.4.2 Stanovi sa lokalnim grijanjem na elektrinu energiju............................................
Zakljuak.................................................................................................................................
Literatura.................................................................................................................................

2
UVOD

U ovom maturskom radu bie objanjen prikljuak elektrine instalacije na

elektroenergetsku mreu, odnosno kuni prikljuak.
Postoje dva naina na koji se objekat moze prikljuiti na elektroenergetsku mreui
to:
Podzemnim elektrinim prikljukom i
Nadzemnim elektrinim prikljukom
Podzemni elektrini prikljuak se izvodi na taj nain to se kabal polae u kanal koji
je prethodno iskopan od TS do objekta na koji e se izvrit prikljuak. Za ovu vrstu
prikljuka najee se kotisti kabal XP-44.
Nadzemni prikljuak se izvodi na taj to se kablovi postavljaju na stubove. Za
izvoenje nadzemnog elektrinog prikljuka koriste se drveni i betonski stubovi. Kablovi
koji se upotrebljavaju u novije vrijeme kod nadzemnog elektrinog prikljuka su
samonosivi kablovski snopovi (SKS), a prije su se upotrebljavali aluminiski vodii.
Prilikom zavetka prikljuka nadzemnog ili podzemnog, potrebno je izvriti
unutranji prikljuak tj. spojiti mjerni ormar sa razvodnom tablom tog objekta. Najee
se upotrebljavaju vodovi PP ili PP 00. Broj vodia moe biti tri jednofazni prikljuak, ali u
veini sluajeva kod objekata sa veim optereenjem broj vodia je pet trofazni
prikljuak, trea ili peta ila je zatitni vodi uto-zelene boje.
Rad je podijeljen u etiri poglavlja, u kojima emo detaljno opisati ta je kuni
prikljuak, kuni prikljuni mjerni ormari, nadzemni prikljuak, podzemni prikljuak i
unutranji kuni prikljuak. Sve opisano predoili smo slikama kako bi napisani tekst bio
jasniji itaocu.

3
 1 KUNI PRIKLJUAK

Kuni prikljuak je skup elektrinih vodova i ureaja kojima se elektroenergetska

instalacija objekta prikljuuje na niskonaponsku elektrodistributivnu mreu. Razlikujemo
nadzemni i podzemni elektrini prikljuak objekta. Prikljuak na elektrodistributivnu
mreu sastoji se u pravu od vanjskog i unutranjeg prikljuka.
Vanjski podzemni (kablovski) prikljuak obuhvata prikljuni podzemni kabal od mjesta
isporuke (NN ormar u TS, DRO, KPO susjednog objekta) do kunog prikljnog ormaria
(KPO) objekta, ukljuujui i glavne osigurae u prikljunom ormariu.
Vanjski nadzemni prikljuak obuhvata SKS od stuba postojee NN mree (nadzemna
mrea golim vodiima, nadzemna mrea izvedena SKS) do mjernog ormaria (MO).
Unutranji kuni prikljuak ine elektrini vodovi i drugi ureaji koji se nalaze iza glavnih
osiguraa u KPO do mjernih ureaja u MO, ukljuujui i mjerne ureaje.

1-fazni vodi
2-nulti vodi
3-izolacija

Slika 1.SKS elkalex

1- vodi,
2- izolacija, PVC,
3- ispuna
4- armatura i
5- plat, PVC

Slika 2.Kabal XP-44

4
1.1 Kuni prikljuni mjerni ormari

Kuni prikljuni mjerni ormarii (KPMO) izrauju se od poliestera ojaanog

staklenim vlaknima i s dodatkom aditiva za otpornost na UV zraenje i samogasivost.
Materijal je klase izolacije II i prua potpunu zatitu od napona dodira. Zatita od
direktnog dodira osigurana je ugradnjom tipske bravice i zakljuavanjem vrata u tri take.
Dimenzije ovise o stupnju opremljenosti KPMO, a on moe sadravati:
Jedno ili vie brojila
Glavne osigurae
Uklopni sat ili MTU
Rastalni osigura za uklopni sat
Sabirnice N i PE
Maksigraf
Katodni odvodnik prenapona

Slika 3. Mjerni ormari

Slika 4. Mjerni ormari

5
Slika 5. Shema spajanja el.brojila i uklopnog sata i KPMO

6
1.2 Nadzemni prikljuak (SKS)

Mjesto prikljuenja nadzemnog prikljuka (taka napajanja) je stub niskonaponskog

voda. Po starom zakonu, ono je bilo i mesto razgranienja vlasnitva i odgovornosti (za
odravanje i ispravnost), izmeu isporuioca (ED) i potroaa (sada kupca) elektrine
energije. Po novom zakonu o energetici (iz 2004), novo mjesto razgranienja je mjerilo
brojilo elektrine energije.
Samonosivi kablovski snop za izradu kunoga prikljuka individualne izgradnje
sastoji se od zajedniki pouenih faznih Al vodia presjeka 16 mm2, izoliranih umreenim
polietilenom, bez nosivoga ueta od odreene aluminijske legure, ukljuujui funkciju
neutralnoga vodia. Cijeli se samonosivi snop konstrukcijski vjea ili zatee.
Prikljuak, s obzirom na optereenje i vrstu prikljuenih troila, moe se izvoditi kao :
jednofazni, s kablovskim snopom X00 A, 2 x 16 mm2; 0,6/1 kV i

trofazni, s kablovskim snopom X00 A, 4 x 16 mm2; 0,6/1 kV.

Prikljuak individualnog stambenoga objekta samonosivim kabelskim snopom

izvodi se s magistralne niskonaponske mree, koja je izvedena viim stepenom presjeka
samonosivog kablovskog snopa, ili s niskonaponske mree izvedene golim vodiima.
Svaki individualni stambeni objekt, kao graevinska cjelina, mora imati vlastiti prikljuak
samonosivim kablovskim snopom. S individualnog stambenog objekta prikljuenog
samonosivim kablovskim snopom nije dozvoljeno prikljuenje drugog individualnog
stambenog objekta.
Kablovski snop kojim se objekt prikljuuje na niskonaponsku mreu nije doputeno
polagati u potkrovlju objekta. Isti mora biti izveden vanjskim nezapaljivim zidovima
objekta, pri emu je neophodno pridravati se sigurnosnih udaljenosti. Kablovski se snop
nakon prihvata na fasadi objekta treba postaviti u negorivu plastinu cijev po vanjskim
nezapaljivim zidovima objekta. Pri tome je potrebno pridravati se sigurnosnih udaljenosti
i uvjeta polaganja kabla u savitljivim plastinim cijevima. Treba voditi rauna o tom da
ovako montirane plastine cijevi ne omogue ulazak vode izazvane izravnim djelovanjem
atmosferskih prilika ili slijevanjem vode niz kabal.
Privrenje kablovskog snopa na fasadu objekta izvesti originalnim zateznim
stezaljkama i nosaima. Zidne nosae prikljuka treba ukopati u zid objekta do otisnute
oznake na nosau ili minimalno 15 cm.

7
 Slika 6. Zidni nosa
Prikljuak kablovskog snopa moe se izvesti preko krovnog nosaa ili krovne
uvodne ploe u sluaju nedostatne visine individualnoga stambenog objekta, s tim da se
isti sputa u plastinu negorivu cijev du fasade, pri emu izbjegavati postavljanje kabla
kroz tavan objekta.

Slika 7. Krovna uvodna ploa

Slika 8. Krovni nosa

Sigurnosne udaljenosti samonosivog kablovskog snopa od dijelova zgrade iznose:

za SKS na nosau privrenom u zid 0,15 m

od donjega (gornjega) ruba prozora ili vrata

8
 (na vie, odnosno na nie) 0,30 m
od otvora prozora i vrata vodoravno u svim pravcima 0,60 m

od sljemena krova 0,50 m

od drugih dijelova krova 0,50 m

od dijela terase (balkona) vodoravno u svim pravcima 0,60 m

od dijela terase (balkona) na nie 0,30 m

Spajanje samonosivoga kablovskog snopa prikljuka na magistralni

niskonaponski vod izvoditi putem izoliranih odcjepnih stezaljki za fazne vodie, a
putem kompresijskih stezaljki za neutralni (nul) vodi. Iste moraju zadovoljavati u
pogledu oekivanoga strujnog optereenja, kao i tehnologije spajanja aluminija.

Slika 9. Stezaljke

Kada je raspon od odcjepnog stuba do prikljuka na fasadi objekta vei od 30 m,

potrebno je izmeu njih ugraditi nosivi stub meustup(d). Privrenje SKS-a na fasadu
objekta se izvodi originalnim zateznim stezaljkama i nosaima. Zatezanje se prikljunoga
voda izvodi runo. Standardna zatezna stezaljka (a) treba izdrati silu do 1500 N. Kod
veih sila od naprijed navedene sile treba doi do proklizavanja kabla u stezaljci.

9
Slika 10. Meustub (d)

10
 Slika 11. Zatezna stezaljka (a)

Maksimalno radno naprezanje samonosivoga kablovskog snopa predvienog za

izradu prikljuaka iznosi:

Presjek SKS-a X00-A Maximalno radon naprezanje m

(mm2) (mm2)
2 x 16 16
Za raspone do 10m
4 x 16 10
2 x 16 16
Za raspone preko 10m
4 x 16 16

11
 Slika 12. Starije izvedbe nadzemnog elektrinog prikljuka

Slika13. Novije izvedbe nadzemnog elektricnog prikljuka

1.3 Podzemni kuni prikljuak

Podzemni prikljuak je prikljuak izveden energetskim kablom na podzemnu

kablovsku niskonaponsku mreu, nadzemnu niskonaponsku mreu ili direktno na neko
niskonaponsko razvodno vorite (TS 10(20)/0,4 kV, kablovski razvodni ormar 1 kV i sl.).
Za izvoenje unutranjeg prikljuka koristi se etvoroilni energetski kabal tipa
XP00-A, XP00, PP00-A ili PP00, odnosno etvoroilni instalacioni kabal tipa XP ili PP,
bez zatitne (uto-zelene) ile. Boja izolacije neutralnog provodnika mora da bude plava.
Vod unutranjeg prikljuka polae se kroz pristupane, ali nenaseljene prostorije, i to u
kanale, kroz cevi, na regale, u zid ispod maltera, na zid. Pritom treba voditi rauna o
moguim mehanikim oteenjima, o toplotnim uticajima i prisustvu drugih instalacija
(vodovod, kanalizacija, gas i dr.)

12
 U viespratnim objektima, u prizemlju se postavlja jedan glavni merno-razvodni
orman (GMRO), a na spratovima spratni merno-razvodni ormani (MRO). Stoga se
unutranji prikljuak u ovim objektima izvodi tako to se od mjesta prikljuenja u KPK do
poslednjeg spratnog MRO polae usponski vod (energetski kabal), na ije ile se, bez
njihovih prekidanja, preko odvojnih stezaljki i pojedinanih energetskih kablova vezuju
GMRO i svi MRO na ostalim spratovima.

Legenda:
1 podzemni kablovski niskonaponski
vod
2 KPO
3 vod do mjernog ormaria
4 mjerni ormari (MO)
5 vod do razvodne table u objektu

Slika 14.KPO i stanski razdjeljnik

Slika 15. KPO sa jednim i sa dva uvoda

KPO sa dva uvoda se koristi kao prolazni i njegova jednopolna shema je prikazana na
slici 16.

13
 Slika 16. KPO sa dva uvoda se koristi kao prolazni i njegova jednopolna shema

Podzemni kablovski prikljuak ostvaruje se:

radijalno (pojedinani prikljuci objekata)
sistem ulaz-izlaz (grupni prikljuci uz radijalan sistem napajanja s mogunou
rada u prstenu).

Za kablovski prikljuak koriste se tipizirani kablovi sa Cu ili Al vodiima iji je

presjek ovisan o oekivanom optereenju (vrnoj snazi) objekta. Preporuuje se koristiti
tipizirane kablove:

XP00-AY, odnosno PP00-AY 4x16 mm2 ,1 kV, odnosno PP00 4x10 mm2

XP00-AY, odnosno PP00-AY 4x25 mm2 ,1 kV, odnosno PP00 4x16 mm2

XP00-AY, odnosno PP00-AY 4x35 mm2 ,1 kV, odnosno PP00 4x25 mm2

XP00-AY, odnosno PP00-AY 4x50 mm2 ,1 kV, odnosno PP00 4x35 mm2

Za realizaciju prikljuka podzemnim kablom potrebno je:

odrediti poetnu taku napajanja s niskonaponske mree, te krajnju taku
prikljuka (odreuje nadleni distributer),

14
 iskopati kanal od mjesta odreenoga kao taka napajanja do krajnje take prikljuka,
koja je odreena za smjetaj prikljunog ormaria, odnosno prikljuno-mjernog
ormaria, te u kanal poloiti kabal,

postaviti na objektu plastinu cijev (za prikljuak ulaz-izlaz postaviti 2 cijevi)

minimalnog promjera 50 mm od donjeg ruba prikljunog ormaria do 600 mm ispod
povrine zemlje. Postaviti jednu (dvije) cijev(i) od istog materijala, promjera 50 mm
u iskopani kanal za irinu betonske povrine (vijenca) oko objekta. Na podrujima
gdje se uvlai i signalni kabal potrebno je uz prethodnu cijev postaviti plastinu cijev,
promjera 25 mm, za signalni kabal. Cijevi moraju biti postavljene tako da je osiguran
minimalni promjer savijanja za predviene prikljune kablove,

ispod PO-a mogue je, prema potrebi, izraditi betonski bazen dimenzija 0,5x0,5x0,8
m, radi lakeg uvlaenja prikljunog kabla.

Prikljuni, odnosno prikljuno-mjerni ormari postavlja se na prikladno i uvijek

pristupano mjesto i to:
u/na fasadu objekta, i
na ogradni zid graevinske parcele ili
na stup niskonaponske mree.

Kuni prikljuni ormari (KPO) treba postaviti na visinu od 0,6 do 1,1m od gazita
do donjega ruba ormaria.
Prikljuno-mjerni ormari (PMO) treba postaviti tako da visina od gazita do
prozoria za oitavanje stanja podataka iznosi maksimalno 1,7m.

U sluaju da je kablovski prikljuak izveden s nadzemne mree (izvedene golim vodiima

ili SKS-om), kraj kabla obvezno treba zavriti kablovskom zavrnicom. Neophodno je na
mjestu prikljuenja osigurati zatitu od prenapona ugradnjom niskonaponskih odvodnika
prenapona (0,5 kV, 5 kA).

Spoj faznih vodia kabla i faznih vodia nadzemne mree treba ostvariti
odgovarajuim spojnim priborom (Al-Cu stezaljke ili izolirane vijane stezaljke), dok spoj
neutralnog (nul) vodia kabla i neutralnog (nul) vodia nadzemne mree obvezno treba
izvoditi kompresijskom stezaljkom

Prijelaz s nadzemne mree na kabal izvesti na odcjepnom stubu po dijelu stuba

dostupnom za dodir sa zemlje. Kabal se postavlja u metalnu (elinu pocinanu) cijev
duine 2,5 m (0,3 m ukopano u zemlju), privrenu obujmicama za stup. Otvor cijevi
ovisi o minimalnom polumjeru savijanja za predviene prikljune kablove i iznosi
minimalno 15 x Dkabla. Metalnu cijev treba povezati na uzemljiva betonskoga stuba,

15
ako uzemljiva postoji. Ukoliko se radi o veem broju kablova, koristiti polu cijev ili
odgovarajui zatitni profil.

Slika 17. Izvedbe podzemnog elektrinog kunog prikljuka

1.4 Unutranji kuni prikljuak

Instalacioni vod koji se polae izmeu KPO i MO sa brojilom, naziva se unutranji

kuni prikljuak. Preko ovog voda snadbjeva se elektrinom energijom sva troila
prikljuena na elektroenergetsku instalaciju u zgradi. Zbog toga se i naziva napojni vod
objekta. Za napojni vod objekta obino se upotrebljava vod PP ili kabal PP 00 (rijetko se
za to upotrebljavaju P instalacioni vodii u instalacionoj cijevi). Broj vodia u napojnom
vodu moe biti tri (jednofazni prikljuak- vikendice, mala skladita, sporedne zgrade i sl.)
ali u veini sluajeva kod objekata sa veim optereenjem broj vodia je pet (trofazni
prikljuak). Trea ili peta ila je zatitni vodi uto-zelene boje. Presjek napojnog voda
odreuje se na osnovu instalisane snage objekta Pi, vrnog optereenja objekta Pv, faktora
potranje Fp i faktora istoveremenosti Fi.

Instalisana snaga je suma nazivnih snaga svih pojedinanih troila u jednom

objektu (suma snaga svih sijalica, termikih troila i drugih troila).
Vrno optereenje je najvee istovremeno optereenje koje se prenosi preko
napojnog voda u objekat u toku jedne godine. Gotovo nikada se ne dogaa da ba
sva troila u jednom stanu ili jednoj zgradi budu ukljuena istovremeno i
optereena nazivnom snagom. Iz toga slijedi da je instalisana snaga vea od vrnog
optereenja.
Faktor potranje se odnosi na jedan stan (domainstvo) a zavisi od veliine stana
i ivotnog standarda domainstva, odnosno od broja troila.

16
Definie se kao odnos vrnog optereenja i instalisane snage stana :

Pv
Fp=
Pi

i najee iznosi:
dvosobni stan----------------------Fp=0,8
trosobni stan ----------------------Fp=0,75
etverosobni i vei stan----------Fp=0,7

Moe se uoiti da je faktor potranje vei ukoliko je stan ili industriski objekat
manji. Ovo se moe objasniti time da su u malom stanu (pogonu) ugraena samo
neophodna troila, dok u velikim stanovima i pogonima ima elektronih troila koja se
samo povremeno koriste.
Faktor istovremenosti (istodobnosti) se upotrebljava u situacijama kada u jednom
objektu (zgrada) postoji vise grupa troila (stanovi) svaki sa svojim vrnim
optereenjem Pv1, Pv2, Pv3..., i zato to svako domainstvo (stan) ivi svojim
ritmom ivota. Slijedi da je suma pojedinih vrnih optereenja (stanova)
Pv1+Pv2+Pv3+... vea od vrnog istovremenog optereenja objekta (zgrade) Pvo.
Faktor istovremenosti Fi za napojni vod optereenja svim tim grupama iznosi

Fi=Pv0/(Pv1+Pv2+Pv3+...)

Znaajni uticaj na izbor napojnog voda, osim ovih faktora, imaju i lokalni uslovi koji
kategoriu zgradu po energetskoj obezbijeenosti: stanovi sa centralnim grijanjem, stanovi
sa lokalnim zagrijavanjem na elektrinu energiju, stanovi sa plinom (gasom), stanovi sa
centralnom pripremom tople vode i sl.

1.4.1 Stanovi sa centralnim grijanjem

Vrno optereenje za jedan stan izraunava se po obrascu:

Pv =Pi F p

Gdje je:
Pi - instalisana snaga u stanu;
Fp faktor potranje za stan

Za orijentacioni proraun moemo uzeti podatke instituta za elektroprivredu BiH da

instalirana snaga zavisi od veliine stana i iznosi:
Jednosoban stan........................................................ Pi=10 000 W
Dvosoban stan.......................................................... Pi=15 000 W
Trosoban stan.......................................................... Pi= 25 000 W

17
 etverosoban stan.................................................... Pi= 30 000 W
Vrno optereenje stambene zgrade sa n stanova rauna se po obrascu:

Pvo =Fi ( P v1 + P v2 + Pv 3 ++ P vn)

Gdje je:
Pv 1+ P v 2+P v3 + +Pvn - vrna optereenja pojedinih stanova

Faktor istovremenosti rauna se po Rusokovoj formuli (ili uzima iz tabele 2):

(1F oo)
Fi =F +
n
gdje je:

N Broj stanova u zgradi koji se napajaju ovim vodom

F - faktor istovremenosti za zgradu sa beskonano velikim brojem stanova, ija se

vrijednos uzima prema vrnom optereenju prosjenog stana iz tabele 1.

tabela 1. Vrijednosti faktora istovremenosti za zgradu sa vrlo velikim (beskonanim)

brojem stanova zavisno od vrnog optereenja prosjenog stana (u praksi varira
od 0,15 do 0,30 zavisno od vrne snage)

Pv (W) 6 000 7 000 8 000 9 000 10 000 11 000 12 000 13 000

F 0,235 0,225 0,213 0,207 0,200 0,197 0,193 0,191

Faktor istovremenosti Fi moe se odrediti i tabelarno, npr. za zgradu u kojoj se

nalaze preteno dvosobni stanovi s prosjenim optereenjem Pv = 12 kW:

tabela 2. Vrijednosti faktora istovremenosti Fi za zgradu sa veim brojem dvosobnih

stanova
Broj dvosob.
1 2 3 4 5 6 9 12 24 48 60 72 96 120
stanova
Fi 1 0,76 0,66 0,60 0,55 0,52 0,46 0,43 0,36 0,32 0,30 0,29 0,28 0,27

Kada se izrauna vrno optereenje objekta (zgrade), moe se izraunati i vrna

struja koja protie napojnim vodom, a na osnovu struje izvriti izbor presjeka napojnog
voda. Taj presjek treba provjeriti na dozvoljeni pad napona od 1% koliko najvie smje biti
na napojnom vodu.

1.4.2 Stanovi sa lokalnim grijanjem na elektrinu energiju

18
 Stanovi sa lokalnim grijanjem na elektrinu energije se u naim uslovima rijetko
koriste jer je elektrina energija skupa za te potrebe, ali je u izuzetnim sluajevima i
opravdano. Lokalno grijanje na elektrinu energiju je opravdano kad se koristi daljinsko
upravljanje grijanjem u zgradi (MTK mrena tonfrekventna komanda) iz centra, a to znai
da e termoakumulacione pei za grijanje biti ukljuene preko noi kad je nia tarifa
elektrtne energije. Iz centra se proslijedi signal za MTK zgrade, a u stanu se uklapa jedan
Ili dva trofazna sklopnika za posebne "blokirane strujne krugove TA pei (klimatizacije,
bojlera). Za uklapanje i isklapanje monofaznih ili trofaznih termogenih potroaa
upotrebljavaju se instalaciijski sklopnici za ugradnju u stanske razdjelnike, tj. na letvu 35
mm i sa mogunou plombiranja. U takvom stanu razdvojeni su strujni krugovi ostale
normalne potronje od strujnih krugova za grijanje pa je vrno optereenje za jedan stan:
Pi=Pv 1 + Pv 2

gdje je:
Pv1 vrna snaga ostale potronje Pv1= 0,5xPi1
Pv2 vrna snaga za grijanje Pv2= 0,8xPi2

Vrno optereenje zgrade sa n stanova izraunava se po obrascu:

Pvo =Pvo 1 + P vo2

gdje je:
Pvo1 - vrno optereeje objekta za dio ostala potronja a izraunava se na isti nain
kao za stanove sa centralnim grijanjem

vop 1+ P vop 2+ P vop 3+

P
Pvo1=F i 1

Pvop 1 ; P vop 2 ; P vop 3 ; ... - vrna snaga ostala potronja stana1; stana2; stana3; ...

Pvo2 vrno optereenje objekta dijela za grijanje i izraunava se po obrascu:

Pvo 2 =F i 2 (P vg 1 + Pvg 2 + P vg3 +)

gdje je :
Pvg1 ; Pvg2 ; Pvg 3 ; ... vrna snaga grijanja stana 1; stana 2; stana 3; ...

Faktor istovremenosti Fi2 zavisi od broja stanova sa termogenim troilima koji su

prikljueni na zajedniki napojni vod zgrade i iskustveno je dat tabelom:

tabela 3. Vrijednosti faktora istovremenosti zgrade sa veim brojem stanova (dijel za

grijanje)
Broj stanova 25 6 10 11 15 16 25
Fi2 0,75 0,70 0,67 0,65

19
Zakljuak

U ovom radu detaljno je objanjen kuni prikljuak. Konktretno, kako se on izvodi i kojim
vodovima.
Zavisno od mjesta na kojem se nalazi objekat, odabire se koji e se nain prikljuika
upotrijebiti, podzemni ili nadzemni. Podzemni i nadzemni prikljuak imaju svoje
prednosti i nedostatke, prednost podzemnog prikljuka jeste u tome to je nain
montiranja laki i sigurniji za montere, a nedostatak mu je zato to je skuplji od
nadzemnog prikljuka. Prednost nadzemnog prikljuka jeste u tome to je jeftiniji pa zbog
toga se ee izvodi u praksi, a mana nadzemnog prikljuka je zato to se monteri moraju
penjat na stubove i krovove, a to je opasno jer monter moe da padne i tee je radit na
stubu ili na krovu prilikom pruanja SKS, posavljanja krovnog nosaa, zateznih stezaljki
itd...
Kao zakljuak moemo uzeti da prednosti u tehnikom, ekonomskom i estetskom smislu
uvjetovale su da se danas nadzemni prikljuak sve ee koristi zbog izvedbe
niskonaponske mree koja je danas izvedena sks-om (samonosivi kablovski snop).

20
 Literatura

Knjige:

1. Mikovi Milo (2003), Elektrine instalacije za trei razred srednjih kola,

Sarajevo: Sarajevo Publishing 2003
2. Duan Kljaki (2001), Elektrine instalacije i osvjetljenje za 3. razred
elektrotehnike kole, Sarajevo: Svjetlost

Web Stranice:

3. Ernest Mihalek, Sran utobradi, 15.07.2006.,

http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava/svel/pep/download/P
REDAVANJA%206.pdf
4. viser.edu.rs, http://www.viser.edu.rs/download/uploads/1466
5. Almir Halep, Elektrine instalacije i osvjetljenja, 2000,
http://idabg.weebly.com/uploads/5/4/0/0/5400352/elektrine_instal
acije_i_osvjetljenje.pdf

21
Datum predaje maturskog rada: ___________________ M.P.

Miljenje profesora-mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: ____________ ( )

Datum odbrane maturskog rada: ______________

Komisija u sastavu: Potpis lanova komisije:

1. Predsjednik: ____________________ ______________________________

2. Ispitiva: ____________________ ______________________________

3. Stalni lan: ____________________ ______________________________

Pitanja na usmenom obrazloenju rada:

1. _____________________________________________________________________

2. _____________________________________________________________________

3. _____________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloenja rada: ________________ ( )

Ocjena rada: ________________ ( ) M.P.

22