SVIJET SE RASPADA

PRVO POGLAVLJE

OKONKWO je imuni i uvaeni ratnik iz plemena UMUOFIA, nieg

nigerijskog plemena koje pripada udruenju devet povezanih
sela, tu spada i Okonkwovo selo, IGUEDO. U svojoj mladosti
doveo je ast u svoje selo pobjedivi u hrvanju AMALINZEA
zvanog maka. Sve do borbe s OKONKWOM, on je bio neporaen
dugih sedam godina. OKONKWO nije nimalo nalik svom
preminulom ocu UNOKI, koji se bojao krvi te je uvijek posuivao
i gubio novac zbog ega su esto njegova ena i djeca bili
gladni. Meutim bio je vjet u sviranju frule i imao je dar, volio
je jezike.

DRUGO POGLAVLJE

Jedne noi gradski glasnik zazvoni ogene ili gong i naredi svim
mukarcima iz plemena da se ujutro okupe na trnici. Na
okupljanju OGBUEFI EZEUGO, poznati govornik, objavi da je
netko iz sela MBAINO ubio enu lana plemena UMUOFIA dok je
bila na njihovoj trnici. Rulja postane bijesna i ogorena, a
OKONKWO se zaputi prema selu MBAINO s porukom da moraju
predati djevicu i mladog mukarca plemenu UMUOFIA. Ukoliko
to odbiju, dva sela e morati zaratiti, a UMUOFIA ima gadnu
reputaciju zbog svojih vjetina u ratu i magiji. OKONKWO je
odabran da predstavlja svoje pleme jer je on najei ratnik.
Ranije u poglavlju dok se sjea svojih prolih pobjeda, doznamo
za pet ljudskih glava koje je uzeo nakon bitke. Prilikom
posebnih trenutaka on ispija palmino vino iz prve glave koju je
uhvatio. Nimalo ne zauuje to MBAINO pristaje na uvjete.
Starjeine djevicu dadnu OGBUEFI UDU da mu bude ena, ali ne
znaju to da rade s petnaestogodinjim djeakom IKEMEFUNOM.

Uz to to je vjeti ratnik OKONKWO je i veoma imuan. Uzdrava

tri ene i osmero djece, svaka ima svoju kuicu. Ima i suaru
punu jamova, svetite za pretke, i vlastitu kuicu zvanu obi.
OKONKWO se boji slabosti, tu osobinu pripisuje svome ocu i
enama. Kad je bio dijete drugi djeak nazvao mu je ocu UNOKU
agbala, pojam koji se koristi za ene i mukarce koji nisu uzeli
nikakvu titulu. Budui da strepi od slabosti OKONKWO puno trai
od svoje obitelji. Svog sina, koji se zove NWOYE, smatra lijenim i
stalno ga tue i maltretira.

TREE POGLAVLJE

OKONKWO je svoje bogatstvo izgradio kao nadniar jer UNOKA

nikad nije uspio imati uspjenu etvu. Kad je posjetio
Proroanstvo UNOKI je reeno da nije uspio zbog svoje lijenosti.
Nesretan, UNOKA je preminuo od sramotne bolesti, otekline
koja izaziva gaenje zemaljske boice. Oni koji pate od oteklih
trbuha i udova ostave se da umru u Zloj umi da njihovo
ukapanje ne bi uvrijedilo zemlju. UNOKA nikad nije doao do
neke od etiri prestinih titula u zajednici (jer za njih treba
platiti), a iza sebe je ostavio brojne neplaene dugove.

Zbog toga OKONKWO nije mogao raunati na UNOKINU pomo

pri izgradnji bogatstva ni pri konstruiranju obija. tovie, morao
je raditi naporno da bi nadoknadio sve ono loe to mu je otac
uinio. OKONKWO je uspio nadmaiti sve druge mukarce u
plemenu kao ratnik, farmer i ovjek koji skrbi za obitelj. Najprije
upita imunog ovjeka iz plemena imena NWAKIBIE da mu da
400 sjemenki jama da krene s farmom.Zbog toga to se
NWAKIBIE divi njegovoj radinoj naravi on mu daje 800
sjemenki. UNOKIN prijatelj dao mu ih je jo 400, ali zbog groznih
sua i neumornih pljuskova OKONKWO je uspio zadrati samo
treinu svoje etve. Neki farmeri koji su bili ljeniji od OKONKWA
odgodili su zasaivanje jamova te tako izbjegli velike gubitke
koje su pretrpili OKONKWO i drugi marljivi farmeri. Ta
katastrofalna etva ostavila je dubok trag i to to je to preivio
OKONKWO do kraja ivota vidi kao dokaz njegove hrabrosti i
unutarnje snage. Iako mu otac pokua ponuditi rijei utjehe,
OKONKWO osjea samo gaenje za nekog tko posee za
rijeima u trenucima kad su potrebni postupci ili tiina.

Analiza
Smjesta smo upoznati sa sloenim zakonima i obiajima
Okonkwovog plemena, o njihovoj privrenosti i skladnim
vezama. Naprimjer, obiaj dijeljenja palminog vina i kolinih
plodova ponavlja se kroz cijelu knjigu kako bi se naglasila
mirnoa naroda Igbo. Kada Unokin uvrijeeni susjed doe u
posjetu kako bi naplatio dugove, on ih ne spominje odmah.
Umjesto toga njih dvoje dijele plodove kole i mole se duhovima
predaka; nakon toga naveliko raspravljaju o dogaajima u
zajednici. Obiaji koji reguliraju drutvene veze naglaavaju
njihove zajednike interese i kulturu, i na taj nain rastapa
mogue tenzije. Susjed nadalje olakava situaciju
predstavljajui temu duga kroz niz poslovica naroda Igbo, tako
koristei podijeljenu usmenu tradiciju, to radi i Okonkwo kada
upita Nwakibiea za neto jamovih sjemenki. Kroz naglaavanje
sklada i sloenosti naroda Igbo, Achebe se suprotstavlja
stereotipnoj europskoj prezentaciji Afrikanaca kao divljaka.

Drugi vaan nain na koji Achebe izazive stereotipne

prezentacije jest koritenje jezika. Kako on pie u eseju na temu
romana Josepha Conrada Srce tame, kolonijalistika Europa
doivljavala je Afriku kao negaciju zapadnjake kulture i njenih
vrijednosti, zamiljajui je kao iskonsku zemlju tiine. Ljudi
Umuofije priaju sloenim jezikom punim poslovica i knjievnih
te retorikih alata. Njegov prijevod Igbo jezika u engleski
zadrava ritmove, kadence, i obrasce govora u jeziku bez da
zvui kako je zvualo Conradu primitivno.

Okonkwo je glavni protagonist i uz to to ga se situira u drutvu,

prvih nekoliko poglavlja nudi nam razumijevanje njegove naravi.
Pokree ga mrnja prema ocu Unoki i njegov strah da ne
postane slian njemu. Kako ne bi pokupio njegove osobine on
djeluje nasilno bez razmiljanja, esto provocirajui svae koje
su se mogle izbjei. Ima gadan karakter i svojim imanjem
upravlja strahom. Za njega Unoka predstavlja slabost, a slabost
vee sa enstvenou. Budui da je njegovo ponaanje znaajno
drukije od onog njegovog oca, vjeruje da to predstavlja
muevnost. Meutim to dovodi do napetosti u njegovim
odnosima sa sinom Nwoyeom te takoer ini i grijeh krei
Tjedan mira. Njegovo otresito ponaanje stvara napetost u
zajednici jer izraava prijezir prema manje uspjenim
mukarcima. Ikemefuna kasnije pokazuje kako muevnost ne
iskljuuje ljubaznost, njenost, privrenost, i Nwoye reagira
puno pozitivnije na njegov njegujui utjecaj.

Unato tome to se fokusira na srodstvo, drutvena struktura

naroda Igbo nudi veu ansu za pokretljivost od kolonizatora
koji naposljetku stignu u Umuofiju. Iako se preci tuju, ovjekova
vrijednost utvruje se njegovim vlastitim djelima. U suprotnosti
s drutvom veeg dijela kontinentalne Europe za vrijeme
devetnaestog stoljea, obiljeenom klasnim razlikama na
temelju bogatstva, narod Igbo cijeni pojedinca i njegovo
pokazivanje junatva, o emu svjedoe hrvaka natjecanja.
Okonkwo je na taj nain u mogunosti, svojim vlastitim trudom
doi do bogatstva i prestia iako mu je otac umro, bez novca,
bez titule, i od sramotne bolesti.

ETVRTO POGLAVLJE

Pleme odluuje da e IKEMEFUNA ostati s OKONKWOM.

IKEMEFUNA ezne za domom i isprva je preplaen, ali NWOYEVA
majka ga tretira kao da je njeno dijete i ubrzo postaje popularan
meu OKONKWOVOM djecom. IKEMEFUNA zna za mnoge prie
za koje djeca nisu ula i posjeduje mnoge impresivne vjetine,
radi frule od tapova bambusa, i postavlja zamke za male
glodavce. Na OKONKWOVU radost on postaje poput starijeg
brata NWOYEU. S vremenom mu IKEMEFUNA postane veoma
drag, ali ne pokazuje nikakve znakove privrenosti jer to smatra
znakom slabosti, a to ne tolerira ni kod sebe ni kod drugih.
IKEMEFUNA uskoro poinje OKONKWEA zvati oe.

Za vrijeme Tjedna mira OKONKWO zamijeti da nema najmlae

ene OJIUGO, napustila je nastambu kako bi si napravila
pletenice bez da je napravila veeru. Zbog nemara je pretue,
sramotno prekinuvi mir svetog tjedna prijestupom zvanim nso-
ani ili doslovno zemljin tabu. Sveenik zahtijeva da zbog toga
rtvuje kozu i koko te plati kaznu, mora dati neto platna i
stotinu koljaka (koljke se koriste kao valuta). OKONKWO se
iskreno kaje zbog svojih grijeha i postupi onako kako sveenik
naredi. OGBUEFI EZEUDU primjeuje kako je kazna za krenje
Anijevog mira postala blaga u UMUOFIJI. Kritizira jo jedan
plemenski obiaj bacanja tijela svih onih koji umru tijekom
Tjedna mira u Zlu umu.

Nakon Tjedna mira, seljani poinju raiavati zemlju kako bi

se pripremili za sijanje. NWOYE i IKEMEFUMA pomau OKONKWU
pripremiti sjemenke jamova, ali on pronalazi greke u njihovom
radu. Iako shvaa da su premladi on se nada da e kritika
pomoi sinu da postane veliki ovjek i farmer. IKEMEFUNA se
nastanio u OKONKWOVOJ obitelji i dijeli svoj veliki repertoar
narodnih pria.

PETO POGLAVLJE

Neto prije etve selo odri Gozbu novog jama da se zahvali

boici zemlji Ani. OKONKWA nije briga za gozbe, za njega je to
vrijeme lijenarenja. ene detaljno iste i ukraavaju svoje
nastambe, bacaju sve neiskoritene jamove od prole godine,
koriste crveni pigment kako bi oslikale svoju kou i kou svoje
djece s ukrasnim dizajnom. Kako nema to za raditi OKONKWO
postaje ljut i na kraju smisli izliku za premlaivanje svoje druge
ene EKWEFI. Zatim odlui otii u lov s pitoljem. OKONKWO nije
dobar lovac i EKWEFI promrmlja podrugljivo sebi u bradu o
pitoljima koji nikad ne pucaju. U naletu bijesa on zapuca
prema njoj, ali ju promai.

Godinje natjecanje u hrvanju dolazi dan nakon etve. EKWEFI

poglavito uiva u natjecanju jer ju OKONKWO osvojio kad je
pobjedio Maku. Tad je bio previe siromaan da je plati kao
nevjesti, ali ona je kasnije pobjegla od svog mua kako bi bila s
njim. EZINMA, njena jedina ker, odnese zdjelu s hranom u
OKONKWINU nastambu. Njemu je EZINMA veoma draga, ali to
veoma rijetko prikazuje. OBIAGELI, ker njegove prve ene, ve
je tamo, eka da dovri obrok koji mu je donijela. NKECHI, ker
tree njegove ene OJIUGO, na kraju donosi obrok OKONKWU.

ESTO POGLAVLJE
Meevi u hrvanju odvijaju se na mjestu u selu zvanom ilo, na
seoskoj istini. Bubnjari se poredaju na polju, a gledatelji su
toliko uzbueni da ih treba zadravati. Hrvanje zapoinje
meevima djeaka izmeu petnaest i esnaest godina.
MADUKA, sin OKONKWOVA prijatelja OBIERIKE, pobjedi u
jednom meu za samo nekoliko sekundi. Kako se hrvanje
nastavlja EKWEFI krene priati s CHIELO, sveenicom AGBALE,
Proroanstvom brda i pilja. One su dobre prijateljice, CHIELO se
raspituje o EZINMI, koju naziva svojom keri. Zakljuuju da e
EZINMA ostati, budui da je napunila deset godina.

Analiza

Dok prvih nekoliko poglavlja naglaava sloenost i originalnost

jezika Igbo, u ovim poglavljima Achebe ukazuje na jo jedan
aspekt kulture Igbo koji je kolonijalistika Europa esto
ignorirala: postojanje podkulture unutar odreene afrike
populacije. Svako pleme ima svoje vlastite prie, i Ikemefuna je
uzbudljiv dodatak Umuofiji jer donosi sa sobom nove i
nepoznate narodne prie. S predstavljanjem Ikemefune, Achebe
nas uspijeva podsjetiti da pria koju itamo nije pria o Africi
nego o jednoj posebnoj kulturi unutar Afrike. Na taj nain se bori
s europskim predrasudama jer Europa Afriku vidi kao jednu i
jednaku.

Religiozne vrijednosti naroda Igbo naglaavaju razne koristi

mirnih i skladnih veza. Uvijek se savjetuju sa Proroanstvom
prije objave rata, jer se boje kazne bogova ako objave rat bez
razloga. Religija naglaava obvezu pojedinca prema zajednici.
Kad Okonkwo prekri mir tijekom svetog tjedna, sveenik ga
izgrdi zbog ugroavanja cijele zajednice riskirajui gnjev boice
zemlje. Odbija njegovu ponudu plodova kole, izraavajui
neslaganje na miran nain. Ovo odbijanje potencijalnog nasilja
na meuljudskoj razini odraava kulturnu tradiciju izbjegavanja
nasilja i rata, kad god je to mogue.

tovie, vjerovanje u chi, osobnog boga svakog pojedinca

takoer izglauje mogue tenzije u zajednici. Chi doputa
pojedincu da neke svoje neuspjehe ili uspjehe pripie
boanstvenom utjecaju i na taj nain umanji sram zbog
neuspjeha i ponos zbog uspjeha. To uvjerenje potie potovanje
meu pojedincima; mukarci tako uspijevaju smiriti raspravu
izmeu Okonkwa i mukarca kojeg on izvrijea, bez osobnih
napada. Iako je tradicionalna Igbo kultura veoma demokratske
naravi takoer je i duboko patrijarhalna. Premlaivanje ena je
prihvaen obiaj. tovie, enstvenost se povezuje sa slabou,
dok je muevnost povezana sa snagom. Nije sluajnost da rije
koja oznaava ovjeka bez titula takoer znai i ena. ovjek
se ne smatra muevnim ako ne moe kontrolirati svoju enu.
Okonkwo esto tue svoje ene, i jedina emocija koju si doputa
pokazati je bijes. Ne voli gozbe jer zbog dokonosti koja se za
njih vee osjea se slabijim. Frustriran dokonou postupa
nasilno te kri duh proslave.

Njegova iznimno pretjerana elja vlada te da su mu drugi

podinjeni zajedno s dubokom mrnjom prema svemu
enstvenom sugerira impotenciju. Iako ima djece, njega se
nikad ne usporeuje s neim organskim, neim to raste,
Achebe ga uvijek vee s vatrom, ona prodire, ali ne stvara.
Incident kada pokua upucati Ekwefi pukom isto tako sugerira
impotenciju. Nakon to ona promrmlja kako on ne zna pucati,
Okonkwo to i dokae, ne uspijeva je pogoditi. Impotencija, bila
stvarna ili ne, ini se jednom od karakteristika povezanih s
njegovim ovinistikim ponaanjem.

SEDMO POGLAVLJE

IKEMEFUNA ostane s OKONKWOVOM obitelji tri godine. ini se

kao da jezapalio novu vatru u NWOYEU, koji na OKONKWOVO
zadovoljstvo, postane puno muevniji u svom dranju.
OKONKWO zna da je takav razvoj dogaaja posljedica
IKEMEFUMINOG utjecaja. esto obojicu poziva u svoj obi kako bi
sluali nasilne, muevne prie. Iako NWOYEU nedostaju majine
prie, on zna da obraduje oca kad izrazi svoj prijezir prema
enama i njihovim brigama. Na iznenaenje sela skakavci se
obrue na UMUOFIJU. Dolaze jednom u narataju i vraaju se
svake godine sedam godina zaredom prije nego to opet
doivotno nestanu. Selo ih uzbudljivo skuplja jer su veoma
jestivi kad ih se prokuha. OGBUEFI EZEUDU posjeti OKONKWA,
ali on ne eli ui u nastambu da podijele obrok. Vani on osobno
obavijesti OKONKWA kako je Proranstvo odluilo kako
IKEMEFUNA mora biti ubijen. Govori OKONKWU da ne sudjeluje
u njegovom ubojstvu jer ga IKEMEFUNA zove oe. OKONKWO
lae IKEMEFUNI, govori mu da e ga vratiti u njegovo rodno
selo. NWOYE se rasplae.

Za vrijeme duge etnje s ljudima iz UMUOFIJE, IKEMEFUNA

razmilja o tome kako e vidjeti svoju majku. Nakon nekoliko
sati hoda, mukarac ga napadne maetama. U suzama, on moli
OKONKWA za pomo. OKONKWO ne eli izgledati slabano te
dokraji djeaka. Kad se on vrati doma NWOYE predosjeti da mu
je prijatelj mrtav. Neto se u njemu raspadne, drugi puta u
ivotu; prvi put je bilo kad je uo pla djeteta u Zloj umi, gdje
su novoroeni blizanci ostavljeni da umru.

OSMO POGLAVLJE

OKONKWO potone u depresiju, osjea se slabo, ne moe spavati

ni jesti. Kad mu EZINMA donese veernji obrok tri dana kasnije,
kae mu kako sve mora pojesti. On vie puta zaeli da je ona
djeak, i izgrdi se jer se ponaa kao drhtava starica. Posjeti
prijatelja OBIERIKU i estita MADUKI na uspjenom hrvanju.
OBIERIKA zauzvrat zatrai od OKONKWA da ostane kako bi on
utvrdio cijenu nevjeste kada doe prosac njegove keri.
OKONKWO se saali OBIERIKI kako njegovi sinovi nisu dovoljno
muevni i kae kako bi bio sretniji da je EZINMA muko jer ona
ima pravi duh. On i OBIERIKA zatim raspravljaju je li bilo
ispravno da on sudjeluje u IKEMEFUNINOJ smrti.

OKONKWO se poinje osjeati oivljeno. On zakljui kako je

njegovo nezadovoljstvo bilo rezultat dokonosti, da je
IKEMEFUNA bio ubijen u zaposlenije doba godine OKONKWO bi
bio potpuno neuznemiren. Netko doe izvijestiti o smrti
najstarijeg ovjeka u susjednom selu. Zaudno, ali i njegova
ena umre brzo nakon toga. OKONKWO dovodi u pitanje
ovjekovu navodnu snagu kad dozna koliko je bio vezan za
svoju enu.

OKONKWO sjedne s OBIERIKOM dok se on cjenka oko cijene

svoje keri s obitelji njena prosca. Nakon toga, OBIERIKA i
njegovi budui zetovi roaci priaju o razliitim obiajima u
drugim selima. Raspravljaju o obiaju, vjetini iscjeivanja
palme kako bi se dobilo palmino vino. OBIERIKA pria kako je
uo prie o ljudima koe bijele poput krede. Drugi mukarac,
Machi, dobaci kako takav ovjek esto prolazi kroz selo, ime mu
je Amadi. Oni koji ga znaju se nasmijae, on je gubavac lijep
izraz za gubu je bijela koa.

Analiza:

OKONKWO se ne pokorava autoritetu i savjetu starjeine oko

ubojstva IKEMEFUNE. On kao da je ubio svog roaka, to je
teak grijeh u Igbo narodu. OKONKWA je toliko strah da ne
pokae slabost da je spreman prekriti zakon plemena kako bi
pokazao drukije. Nitko ne bi pomislio da je OKONKWO slab da
je ostao u selu. Zapravo, OBIERIKIN stav prema tome sugerira
da bi se to smatralo puno prikladnijim postupanjem. Umjesto
toga njegovi postupci ozbiljno narue njegovu vezu s NWOYEOM
i NWOYEOVU odanost Igbo drutvu.

NWOYE obeava jer ponekad pokazuje naznake ovinistikog

ponaanja, ali samo da bi udovoljio OKONKWU. Zapravo voli
sluati enske prie i zadovoljan kad ga njegova majka ili druge
OKONKWOVE ene zatrae da uini neto za njih. Trai utjehu u
majinoj nastambi nakon IKEMEFUNINE smrti. Njegovo
preispitivanje IKEMEFUNINE smrti i obiaja odbacivanja
novoroenih blizanaca je razumljivo; OBIERIKA takoer esto
dovodi u pitanje tradiciju. OKONKWO ak ukazuje na to da on
navodno dovodi u pitanje i samo Proroanstvo. OBIERIKA je
suzdran i oko narodnog obiaja isjeivanja drvea. OKONKWO s
druge strane prihvaa sve zakone plemena i tradicije bez
ikakvog ispitivanja.
Zanimljivo, OBIERIKINA muevnost se nikad ne dovodi u pitanje.
Zbog injenice da je OBIERIKA skeptian oko nekih obiaja
plemena na NWOYEVU sumnjiavost primorani smo gledati u
drukijem svjetlu. Shvaamo da u UMUOFIJI muevnost ne
zahtijeva ocrnjivanje ena. Poput NWOYEA i IKEMEFUNA nije
blisko vezan sa svojim biolokim ocem. On je najvie
emocionalno povezan u rodnom selu sa svojom majkom i
malom sestrom.

Iako IKEMEFUNA nije mizogin poput OKONKWA, on je savreni

lan plemena. Rado sudjeluje u proslavama u zajednici i
integrira se u OKONKWOVOJ obitelji. OKONKWO i IKEMEFUNA se
vole kao otac i sin, a IKEMEFUNA je dobar stariji brat NWOYEU.
Ono to je najvanije ponaa se zatitniki, nikako kritiki. Ne
doputa NWOYEU i njegovoj brai da kau majci kako je
OBIAGELI razbila up dok se pravila vana on ne eli da se ona
kazni. IKEMEFUNA jasno dokazuje da muevnost ne iskljuuje
njenost i privrenost.

Nazvavi sebe starom drhtavom babom OKONKWO

enstvenost vee sa slabou. Iako ocrnjuje emocionalnu
povezanost s IKEMEFUNOM, utjehu trai u njenom prijateljstvu
s OBIERIKOM. EZINMA mu je isto tako izvor velike utjehe. Zato
to ga shvaa ona ne spomene izravno njegovu tugu ve ga
tjera da jede. Unato njegovu ovinizmu EZINMA mu je najdrae
dijete. On esto u sebi zaeli da je EZINMA djeak to ini se
sugerira da on tajnovito eli osjetiti privrenost prema svojim
sinovima, iako se to boji priznati, boji se privrenosti kao
slabosti. Zgodno je primijetiti kako OKONKWO ne eli da je
EZINMA djeak zato to iskazuje poeljne muke osobine, nego
zato to on cijeni njihovu suosjeajnu vezu punu razumijevanja.

DEVETO POGLAVLJE

EKWEFI probudi OKONKWA veoma rano ujutro i govori mu kako

EZINMA umire. On je uvjerava kako ona ima groznicu i uputi se
po lijekove. EZINMA je njeno jedino dijete i njen centar svijeta.
Veoma je popustljiva prema njoj: EZINMA je zove prvim imenom
i dinamika njihove veze sve se vie pribliava jednakosti.
EKWEFINO devetero ostale djece umrlo je u ranom djetinjstvu.
Razvila je naviku simbolinih davanja imena poput
Onwumbiko to znai Smrti, zaklinjem te i Ozoemena to
znai Ne ponovilo se. OKONKWO se savjetovao sa vraem koji
mu govori kako ga mui ogbanje. Ogbanje je pokvareno dijete
koje se stalno vraa u majinu utrobu kako bi umrlo opet i
iznova, nanosei tugu svojim roditeljima. Vra je osakatio mrtvo
tijelo EKWEFINOG treeg djeteta kako bi obeshrabrio ogbanje,
da se vie ne vraa. Kad je EZINMA roena, kao i veina
ogbanje djece, patila je od mnogih bolesti, ali se od njih
oporavila. Godinu dana prije poetka romana, kad je EZINMA
imala devet godina, vra zvani OKAGBUE UYANWA pronaao je
njen iyi-uwa, mali, zakopani oblutak, koji ogbanje vee sa
svijetom duhova. Iako je otkrie tog kamena trebalo rijeiti
njene probleme, svaka bolest koja je dohvati donosi strah i
tjeskobu EKWEFIJU.

DESETO POGLAVLJE

Selo odri sveano okupljanje kako bi se pozabavilo pravdom.

Duhovi predaka, znani kao egwugwu, izlaze iz tajne kue u koju
nijednoj eni nije dozvoljeno zakoraiti. Duhove predstavljaju
zakrabuljeni mukarci, i svi sumnjaju da je OKONKWO meu
njima. ene i djeca ispunjeni su strahom iako osjeaju kako su
egwugwu samo mukarci koji utjelovljuju duhove.

Prvi spor koji se nae pred egwugwu ukljuuje otuene

mukarca i enu. Mu UZOWULU navodi kako su trojica brae
njegove ene MGBAFO njega pretukli i oteli nju te njihovu djecu
iz nastambe, ali ne ele vratiti natrag njenu punu cijenu. Njena
braa navode kako je on zvijer koja njihovu sestru nemilosrdno
mlati, do te mjere da je jednom i pobacila. Oni tvrde da ju on
treba moliti da mu se vrati. Ako ona pristane braa jasno daju
do znanja da e mu odsjei genitalije ako je jo jednom pretue.
Egwugwu odlui u njenu korist. Jedan starjeina se poali da o
takvim sitnicama ne bi trebali odluivati.

JEDANAESTO POGLAVLJE
EKWEFI pria ENZINMI priu o pohlepnoj, lukavoj kornjai. Sve
ptice su bile pozvane na gozbu na nebu. Kornjaa uvjeri ptice da
joj posude perje kako bi izradila krila te prisustvovala i ona
sama gozbi. Dok putuju na gozbu, Kornjaa ih uvjeri da prema
obiaju uzmu nova imena za gozbu. Pticama govori kako e
njeno ime biti Svi vi. Kada stignu, Kornjaa upita domaine za
koga je gozba pripremljena. Oni odgovore: Za sve vas.
Kornjaa pojede najbolje dijelove hrane i popije najbolje od vina.
Ptice su nezadovoljne i ljute to su dobile samo komadie, one
uzmu perje koje su dali Kornjai i ona se ne moe vratiti kui.
Kornjaa uvjeri Papigu da isporui poruku eni: da pokrije
dvorite svime mekim kako bi mogla skoiti s neba bez
opasnosti. Zlonamjerna papiga kae eni da pripremi sve tvrdo.
Kada Kornjaa skoi oklop joj se pri doskoku razlomi na
komadie. Vra ga ponovo sastavi, i to je razlog zato njen
oklop nije gladak.

Chielo, koja ima ulogu sveenice, kae EKWEFI da Agbala,

Proroanstvo brda i pilja, eli vidjeti EZINMU. Preplaeni,
OKONKWO I EKWEFI pokuavaju uvjeriti CHIELO da prieka do
jutra, ali ona ljutito podsjeti OKONKWA da ne smije prkositi
bojoj volji. CHIELO uzme EZINMU na svoja lea i brani bilo
kome da ih slijedi. EKWEFI nadjaa svoj strah od boje kazne i
svejedno ih odlui slijediti. CHIELO s EZINMOM na leima obie
svih devet sela. Kada ona napokon ue u pilju, EKWEFI odlui
da e ukoliko uje EZINMIN pla odjuriti u pilju da je obrani
ak i protiv boje volje. OKONKWO je iznenadi kad doe pred
pilju s maetom. On umiri EKWEFI i sjedne s njom. Ona se
prisjeti kako je pobjegla od svog prvog mua kako bi mu bila
ena. Kad je odgovorio na njeno kucanje nisu razmijenili nijedne
rijei. Odveo ju je u svoj krevet i poeo skidati odjeu.

ANALIZA

Veza izmeu EKWEFI i EZINME nije tipian odnos izmeu

roditelja i djeteta; radi se o vezi koja simbolizira jednakost.
EKWEFI pronalazi utjehu i prijatelja u svojoj keri, i zbog toga
to je izgubila puno djece, tim vie voli i potuje svoju ker. Iako
se majinstvo smatra vrhunskim dostignuem jedne majke,
EKWEFI EZINMU visoko cijeni ne zato to joj je ona donijela
status majinstva, ve zbog ljubavi i prijateljstva koje prua.

Interakcija izmeu ena koje se meusobno bude u fokusu sve

vie kako roman napreduje. Naprimjer, OKONKWOVE ene esto
pokuavaju zatiti jedna drugu od njegovog gnjeva. Prije
EZINMINA roenja, EKWEFI nije bila ljubomorna na njegovu prvu
enu; gorinu je samo izraavala zbog vlastite nesree. Dok
OKONKWO skuplja sastojke za lijek protiv gripe, njegove druge
ene pokuavaju umiriti EKWEFI i njene strahove. EKWEFINA
veza s CHIELO jo je jedan primjer vezivanja ena.

Dogaaj s CHIELO stvori pravu dilemu za EKWEFI, njen strah

zbog moguih posljedica ako joj se ne pokori pokazuje kako se
njena uloga sveenice uzima ozbiljno to nije samo ceremonija.
Ali ljubav OKONKWA i EKWEFI prema njihovom djetetu je
dovoljno jaka da su spremni prkositi religijskom autoritetu. Iako
je izgubilo devetero djece, EKWEFI je patnja ojaala, i kad se
odlui slijediti CHIELO, ona svoju ker stavlja ispred bogova. Na
taj nain ona se suprotstavlja OKONKWOVIM idejama o
enstvenosti i pokazuje da snaga i hrabrost nisu samo muki
atributi. Ni OKONKWO se ne pokorava CHIELO i slijedi ju do
pilje. Ali i on je oprezan, te prema njoj pokazuje potovanje.
Ona je ena, ali kao sveenica moe mu nareivati i otvoreno
ga grditi. Njezin autoritet ne smije se uzimati olako.

Za razliku od pripovijedanja o otmici, kada je CHIELO otela

EZINMU, pripovijedanje o egwugwu ceremoniji je ironino.
Pripovjeda nekoliko puta komentira i otkriva nam kako seljani
znaju da egwugwu nisu pravi. Naprimjer, narator nam govori:
OKONKWOVE ene, a moda i druge ene, mogle su primijetiti
da drugi egwugwu ima OKONKWOV poletan korak. Mogle su
takoer primijetiti da OKONKWO nije meu mukarcima s
naslovima i starjeinama koji su sjedili iza reda egwugwua. Ali i
ako su to mislile, nisu to i govorile. Pripovijedanje o vrau i
kamenu iyi-uwa takoer sadri elemente ironije. Nakon
raspravljanja o iyi-uwa i egwugwu tonom koji se blii izrugivanju
u nekoliko navrata, pripovjeda zaudo ne ini nita to bi
potkopalo percepciju seljana o snazi CHIELINE boanstvene
moi.

Pria koju EKWEFI ispria EZINMI o Kornjai i pticama jedna je

od mnogih prilika kada smo izloeni Igbo folkloru. Pria nas ini
se priprema, kao i simbolini skakavci iz sedmog poglavlja, za
kolonijalizam koji e se ubrzo domoi i UMUOFIJE. Kornjaa
uspije uvjeriti ptice da joj dopuste da poe s njima, iako on
tamo ne pripada. Zatim ona prisvoji svu hranu. Pria nam govori
o dva mogua naina kako se moe pobjediti Kornjaa; prvo,
ptice oduzmu Kornjai perje koje su joj posudili. Ova strategija
ukljuuje suradnju i jedinstvo meu pticama. Kada odbijaju
popustiti pred Kornjainim eljama, Kornjaa ih ne moe
nadjaati. Papigin trik sugerira drugi mogui nain:
iskoritavanje pozicije kao prevoditelja, Papiga nadmudri
Kornjau.

DVANAESTO POGLAVLJE

U zoru, CHIELO izlazi iz svetita s EZINMOM na leima. Bez

ijedne izgovorene rijei, odvodi EZINMU u EKWEFINU nastambu i
stavlja je u krevet. Ispada da je OKONKWO bio veoma zabrinut
no prije, iako to nije pokazivao. Natjerao se je da malo saeka
prije nego to je krenuo prema Proroanstvu brda i pilja. Kada
je vidio da tamo nema nikoga, shvatio je da CHIELO obilazi
devet sela, tako da se vratio kui da eka. Sve skupa etiri puta
iao je prema Proroanstvu. Kad je zadnji put krenuo prema
pilji OKONKWO je bio veoma zabrinut.

OKONKWOVA obitelj poinje se pripremati za uri OBIERIKINE

keri, dio ceremonije zaruka. Seljani donose hranu na sveanost
i OBIERIKA kupuje veliku kozu da je predstavi svojoj buduoj
rodbini. Pripreme se nakratko prekinu kada ena vrati zalutalu
kravu, a vlasnik krave plaa kaznu za putanje krave na
susjedne farme. lanovi obitelji prosca dolaze i odmah
otklanjaju sumnju o svojoj velikodunosti donosei impresivnih
pedeset upova vina na proslavu. ene pozdrave posjetitelje, a
mukarci izmijene sveane pozdrave. Gozba je pravi uspjeh.
TRINAESTO POGLAVLJE

Smrt OGBUEFIJA EZEUDUA oglaena je okolnim selima pomou

ekwea, glazbenog instrumenta. OKONKWO je zadrhtao. Zadnji
put kad ga je Ezeudu posjetio upozorio ga je da ne sudjeluje u
IKEMEFUNINOJ smrti. Budui da je EZEUDU bio veliki ratnik koji
je imao tri od etiri mogue titule u plemenu, njegov pogreb bio
je velik i razraen. Mukarci lupaju po bubnjevima i pucaju iz
puki. OKONKWO sluajno opali i ubije esnaestogodinjeg sina.

Ubojstvo lana plemena je zloin protiv boice zemlje, tako da

se OKONKWO mora iskupiti tako to e svoju obitelj odvesti u
egzil na sedam godina. OKONKWO okupi sve najvrijednije
dragocjenosti i odvede svoju obitelj u rodno selo svoje majke,
Mbanta. Prema ovlatenjima tradicije, mukarci iz EZEUDUOVE
etvrti spale OKONKWOVE nastambe i pobiju njegove ivotinje
kako bi oistili selo od njegovog grijeha. Obierika se pita zato
mukarac treba toliko patiti zbog sluajnog ubojstva. Zatim
oplakuje smrt blizanaca svoje ene, koje je bio primoran
odbaciti, pita se kakav su to oni zloin poinili.

Analiza

U prijanjem poglavlju vidimo OKONKWOVO ponaanje one noi

kad je CHIELO otela EZINMU onakvim kakvim ga vidi EKWEFI:
OKONKWO se ukae s maetom, i ispuni ulogu snanog,
muevnog zatitnika. Na poetku 12. Poglavlja pripovjeda se
fokusira na OKONKWOVO unutarnje stanje i vidimo njegove
istinske osjeaje, a ne one oigledne. Budui da on privrenost
vidi kao slabost natjera se na ekanje prije nego to krene
slijediti CHIELO. Svaki put kad doe do pilje i vidi da je nema,
on se vrati kui kako bi ekao. Tek etvrti put sretne EKWEFI.
OKONKWO nije okrutan i ovjek bez srca kakvim se predstavlja;
on je veoma zabrinut za EZINMU. Njegovo hiperbolizirano
shvaanje muevnosti, njegova tragina mana, onemoguuje
prikaz njegove bolje naravi. Chielina otmica natjeraju OKONKWA
da prizna kako su mu ena i djeca iznimno bitni.
Vanost rodbinskih veza oitava se i u posljedicama krenja tih
veza. Kad IKEMEFUNA ue u OKONKWOVU obitelj kao zamjenski
sin, on zapone smirivati napetost izmeu ONKOKWA i NWOYEA
koja je nastala zbog toga to se OKONKWO teko miri s
uspomenom na oca. IKEMEFUNA je predstavljen kao mogue
rjeenje za njegovu traginu manu. Meutim OKONKWO ne
uspije savladati svoju manu i ubivi djeaka koji je postao
njegov sin, trajno je tetio svoju vezu s NWOYEOM. I ne samo
to, zbog svega NWOYE sve vie propitkuje svoje potovanje te
povezanost s Igbo kulturnom tradicijom.

OKONKWOVO sluajno ubojstvo EZEUDUVA sina ne ini se samo

sluajnou. To je neka vrsta kazne za njegovo prijanje krenje
rodbinskih veza. Maloprije nego se zlosretna nesrea dogodi
jednoruki duh obrati se EZEUDUU: Ako ti je smrti bila prirodna,
idi u miru. Ali ako ju je izazvao ovjek, ne daj mu ni asa
poinka. Iako eksplozija OKONKWOVE puke samo nekoliko
trenutaka kasnije ne znai da je OKONKWO odgovoran za
EZEUDUOVU smrt, to nam sugerira kako je ubojstvo IKEMEFUNE
tetno utjecalo na blagostanje i solidarnost plemena i njegovih
tradicija.

Kazna za OKONKWA naglaava vanost snanih i skladnih veza

u samoj zajednici. Iako OBIERIKA dovodi u pitanje otru kaznu,
sama kazna na neki nain pomae u odbijanju ljutnje, gnjeva i
naposljetku osvete. Iako je smrt EZEUDINA sina bila sluajna,
razumljivo je kako su njegovi bliski roaci ljuti na OKONKWA.
Spaljivanjem njegova imanja ta se ljutnja prebacuje na njegovo
vlasnitvo, dok OKONKWOVO progonstvo njega odvaja
privremeno od pogoene zajednice. U tih sedam godina, sva
preostala ljutnja i gnjev EZEUDINIH roaka e se raspriti, i
prijestupniku e opet biti mjesto u zajednici.

ETRNAESTO POGLAVLJE

OKONKWOV ujak UCHENDU i ostatak njegove rodbine prirede

mu toplu dobrodolicu. Pomogne mu da izradi novo imanje s
nastambama i posude mu sjemenke jamova da osnuje farmu.
Uskoro doe kia, ona signalizira dolazak poetka farmerske
sezone, ali u neobinom obliku, u obliku tue. OKONKWO radi
naporno na novoj farmi, ali s manje zanosa nego prvi puta.
Robijao je itav ivot kako bi postao jedan od rodovskih
vladara, ali sad te mogunosti vie nema. UCHENDU opaa
OKONKWOVO razoaranje, ali eli popriati s njim nakon
sinovljeva vjenanja. OKONKWO sudjeluje u ceremoniji. Idueg
dana UCHENDU okupi cijelu svoju obitelj, ukljuujui OKONKWA.
On kae kako je jedno od najeih imena koje daju NNEKA
Majka je najvea. ovjek pripada svojoj otadbini i tu ostaje
kad je ivot dobar, ali trai zaklon kod svoje majke kad je ivot
gorak i grub. UCHENDU za analogiju koristi djecu, koja pripadaju
oevima, ali trae zaklon u nastambama svojih majki kada ih
oevi pretuku. UCHENDU savjetuje OKONKWA da prihvati utjehu
koju prua majka sa zahvalnou. Podsjea OKONKWA da su
mnogi proli i gore on je izgubio pet ena zakopao dvadeset i
dvoje djece. Bez obzira na to, on kae OKONKWU: Nisam se
objesio i jo sam iv.

PETNAESTO POGLAVLJE

Za vrijeme druge godine OKONKWOVA progonstva OBIERIKA

donese nekoliko vrea koljaka OKONKWU. Donosi i loe vijesti,
selo Abame je uniteno. ini se da je bijeli ovjek stigao na
eljeznom konju (kasnije saznamo da je to bicikl) za vrijeme
sjetve. Starjeine su se obratile svome Proroanstvu koje je
proreklo kako e bijelog ovjeka slijediti drugi, koji e donijeti
unitenje u Abame. Seljani su ubili bijelog ovjeka i njegov bicikl
zavezali za svoje sveto drvo kako bi sprijeili da pobjegne i sve
oda prijateljima bijelog ovjeka. Neto kasnije, grupa bijelih ljudi
otkrila je bicikl i naslutila sudbinu njihovog sudruga. Nekoliko
tjedana kasnije, grupa mukaraca opkolila je trnicu u Abameu i
unitila skoro svakoga u selu. UCHENDU upita OBIERIKU to je
prvi bijeli ovjek rekao seljanima. OBIERIKA kae kako nije rekao
nita, odnosno govorio je, ali ga nisu razumjeli. UCHENDU izjavi
kako su seljani postupili budalasto ubivi ovjeka koji nita nije
rekao. OKONKWO se sloi da je to bilo glupo, ali i da su trebali
paziti na upozorenje Proroanstva i naoruati se.
Razlog zbog kojega OBIERIKA dolazi u posjetu i zbog kojeg
donosi vree koljaka je poslovne prirode. OBIERIKA je prodavao
neke od OKONKWOVIH najveih jamova i ak i neke njegove
sjemenke jamova. Druge je dao nadniarima za sjetvu. Planira
nastaviti donositi OKONKWU novac od njegovih jamova sve dok
se on ne vrati u IGUEDO.

ESNAESTO POGLAVLJE

Dvije godine nakon svoje prve posjete OBIERIKA se vraa u

Mbantu. Odluio je posjetiti OKONKWA jer je NWOYEA vidio s
nekim kranskim misionarima koji su pristigli. Veina drugih
obraenika smatra OBIERIKA su efulefu, ljudi bez statusa i ljudi
koje pleme ignorira. OKONKWO ne eli priati o NWOYEU, ali
njegova majka ispria OBIERIKI dio prie.

Pripovjeda pria priu o NWOYEVU preobraenju: estero

misionara, predvoenih bijelim ovjekom, putuje u Mbantu.
Bijeli ovjek pria sa selom uz pomo prevodioca za kojeg
kasnije saznamo da se zove Gospodin KIAGA. Prevoditeljevo
narjeje potie razdragani smijeh jer uvijek koristi umuofijski
izraz moju stranjicu umjesto mene. Govori seljanima kako
su svi oni braa i sinovi boji. Optuuje ih za tovanje lanih
kamenih i drvenih bogova. Misionari su doli, on im govori, kako
bi uvjerili seljane da napuste lane bogove i prihvate jednog
istinskog Boga. Seljani meutim ne shvaaju kako Sveto Trojstvo
moe biti prihvaeno kao jedan Bog. Takoer ne razumiju kako
Bog moe imati sina, a ne imati enu. Mnogi od njih se smiju i
odlaze kada prevoditelj ustvrdi da umofijski bogovi nisu
sposobni nikome nauditi. Misionari zatim zapjevaju evaneosku
pjesmu. OKONKWO misli kako su novopridolice zasigurno
luaci, ali NWOYE je smjesta oaran. Poezija nove religije kao
da je odgovorala na sva njegova pitanja o smrti IKEMEFUNE i
novoroenih blizanaca, umirujui ga poput kapi smrznute kie
koje se tope na suhom nepcu daue zemlje.

Analiza
OKONKWA progonstvo natjera u majinu domovinu. On se ne
nosi dobro s time jer eli biti jednako toliko uspjean i utjecajan
koliko je njegov otac bio siromaan i nemoan. Njegov poetni
nedostatak zahvalnosti prema majinoj rodbini predstavlja
krenje kulturnih vrijednosti naroda Igbo. Njegovo ga
progonstvo uznemirava jer mora provoditi vrijeme na enskom
mjestu. On i dalje odbija priznati ili pomiriti se s enskom
stranom svoje osobnosti.

UNOKINE rijei koje spominju gorinu zbog neuspjeha vane su

zbog OKONKWOVE trenutne situacije. Poput UNOKE, UCHENDU
podsjea OKONKWA da on nije jedini koji pati. UCHENDU
oplakuje gubitak pet od est svojih ena, otvoreno izraava
snanu privrenost prema tim enama koje su s njim dijelile
ivot i koje su mu rodile djecu. Spominje kako je njegova
preostala ena mlada djevojka koja nita ne zna. Mladost,
ljepota i seksualna privlanost nisu jedine stvari koje netko
treba cijeniti kod ene, kae on. UCHENDU cijeni mudrost,
inteligenciju i iskustvo kod ene. Svaka smrt nanijela mu je bol.
Iako to nikad ne bismo doznali od OKONKWA, otac oplakuje
izgubljenu djecu jednako kao majka.

Dolazak europskih misionara ne predstavlja se kao tragian

dogaaj ak sadri i neke komine elemente. Seljani se recimo
rugaju prevoditeljevom narjeju. Ne smatraju misionare
prijetnjom niti reagiraju nasilno kao selo Abame, iako misionari
odmah njihove bogove nazovu lanima. Misionari s druge strane
ne pokuavaju silom nametnuti kranstvo seljanima.

Uzimajui u obzir naglasak koji ljudi iz naroda Igbo stavljaju na

oprezno razmiljanje ispred nasilnih postupaka, OKONKWOVO
uvjerenje kako su se ljudi iz Abamea trebali naoruati i ubiti
bijelce odraava hitru, nasilnu narav koja je u suprotnosti s
temeljnim Igbo vrijednostima. Kroz cijeli roman, obiaji i
drutvene institucije naglaavaju mudrost traenja mirnog
rjeenja u sluaju sukoba i izbjegavanja nasilne situacije.
UCHENDU govori o ovoj drutvenoj vrijednosti kada kae kako je
ubojstvo prvog bijelca bilo budalasto, jer ljudi iz Abamea uope
nisu znali koje su namjere tog bijelca.

Jezik koji Achebe koristi kako bi opisao zadovoljstvo koje NWOYE

pronalazi u kranstvu odrava potrebu UMUOFIJE da je se umiri
tjelesno i duhovno. Achebe od poetka romana postavlja sustav
slika koje naglaavaju suhu zemlju i napetu atmosferu u selu.
Slike koje proizlaze iz rijei himne kao kapi olakavaju
NWOYEVU isuenu duu. Tu se ne misli samo na olakanje od
suhe, pustinjske topline s kojom se Afrika najee vee. Misli se
na izbavljivanje NWOYEA iz neznanja i njegova prosvijeenost
kroz kranstvo. Ona poinje utaiti njegovu e za odgovorima
koje mu religija naroda Igbo ne moe dati.

SEDAMNAESTO POGLAVLJE

Misionari zatrae komad zemlje na kojem e izgraditi Crkvu.

Voe sela i starjeine im ponude zemljite u Zloj umi, vjerujui
kako to misionari nee prihvatiti. Na njihovo iznenaenje,
misionari se vesele ponudi. Ali starjeine su sigurni da e
zlokobni duhovi i sile iz ume ubiti misionare za nekoliko dana.
Na njihovo iznenaenje nita se ne dogodi i Crkva uskoro
pridobije tri obraenika. Seljani ukazuju na to da ponekad
duhovi predaka dopuste prijestupniku period milosti u trajanju
od 28 dana prije nego to kazne njegove grijehe. Ali oni ostanu
potpuno zaprepateni kad se nita ne dogodi ni nakon 28 dana.
Crkva tako pridobije jo obraenika, pa i trudnu enu. Njene
prijanje etiri trudnoe donijele su joj blizance, i njezinoj obitelji
i muu nije ao to je otila.

Jedan od OKONKWOVIH roaka primijeti NWOYEA meu

kranima i o tome obavijesti OKONKWA. Kad se NWOYE vrati,
OKONKWO ga stisne oko vrata i krene guiti, zahtijevajui da mu
kae gdje je bio. UCHENDU mu naredi da pusti djeaka. NWOYE
napusti oevo imanje i otputuje u kolu u UMUOFIJI da naui
itati i pisati. OKONKWO se pita kako je mogao odgojiti tako
enstvenog, slabog sina.

OSAMNAESTO POGLAVLJE
Crkva pridobije mnoge obraenike koji su efulefu (bez titule,
bezvrijedni ljudi). Jednog dana nekoliko izopenika, zvanih osu,
dolazi u Crkvu. Mnogi obraenici se odmaknu od njih, meutim
ne naputaju misu. Kasnije dolazi do metea, ali gospodin Kiaga
vrsto odbije izopenicima uskratiti lanstvo u Crkvi. On tvrdi
kako oni nee umrijeti ako oiaju svoju kosu ili prekre neke
druge tabue koji su im nametnuti. vrsto uvjerenje gospodina
Kiage uvjeri veinu drugih obraenika da ne odbacuju svoju
novu vjeru samo zato to su im se izopenici pridruili. Osu
uskoro postanu najrevniji lanovi Crkve. Jedan se hvali kako je
ubio svetog kraljevskog pitona, to izaziva nevjericu meu
plemenom. OKONKWO tjera selo MBANTA da krane istjeraju
nasiljem, ali vladari i starjeine odluuju ih umjesto toga
izopiti. OKONKWO gorko napomene da je to enskasto
pleme. Nakon to su najavili novu politiku izopavanja,
starjeine saznaju da je ovjek koji se hvalio kako je ubio zmiju
umro od bolesti. Njihova vjera u njihove bogove je na taj nain
ponovo potvrena, i oni prestanu izopavati obraenike.

DEVETNAESTO POGLAVLJE

OKONKWOVIH sedam godina progonstva se blii kraju. Prije

nego to se vrati u UMUOFIJU on organizira veliku gozbu za
majinu rodbinu. On im je zahvalan, ali i dalje tajno ali zbog
proputene prilike, zbog toga to nije ojaao dodatno svoj status
i utjecaj meu svojim plemenom. Takoer ali to je toliko
vremena proveo s tako enskastim ljudima. Na samoj gozbi,
jedan mukarac izraava uenje to je OKONKWO bio toliko
velikoduan s hranom, dok drugi hvali njegovu privrenost
rodbinskoj vezi. On takoer izraava zabrinutost za mlae
generacije, jer kranstvo otuuje ljude od njihovih obitelji i
obiaja.

Analiza

NWOYEA kranstvo privue jer ini se daje odgovor na sumnje

koje je dugo drao u sebi, sumnje o svojoj religiji, pogotovo to
se tie naputanja novoroenih blizanaca i IKEMEFUNINE smrti.
Nadalje, NWOYE se osjea izgnanim iz svoga drutva zbog svoje
nevjerice prema zakonima plemena, a Crkva nudi utoite
onima koje je drutvo odbacilo. Sustav vrednota koji njeguje
Crkva doputa blizancima da ive, to nudi utjehu trudnoj eni
koja je etiri puta dosad bila prisiljena gledati kako njene
blizance ostavljaju da umru u Zloj umi. Isto tako, mukarci bez
titula okrenu se prema kranstvu da pronau potvrdu vlastite
vrijednosti. Osu uspijevaju odbaciti percepciju ostalih koji njih
smatraju lanovima izopene kaste i u Crkvi su u svemu jednaki
u usporedbi s drugim obraenicima.

OKONKWO s druge strane, ima dobar razlog da odbije

kranstvo. Ako selo Mbanta ne otjera misionare, njegovo
ubojstvo IKEMEFUNE izgubit e dio religijskog opravdanja. teta
nastala u vezi izmeu OKONKWA i NWOYEA ini se
beznaajnijom nego prije. U oba sluaja sve je rezultat njegove
greke, a ne rezultat boje volje. tovie, ljudi poput OKONKWA
Crkvu vide kao prijetnju zato to ona potkopava kulturnu
vrijednost njihovih dostignua. Njihove titule i njihov utjecaj kao
religioznih autoriteta te voa plemena gube na snazi i prestiu
ako ljudi nieg statusa nisu prisutni velikan se ne moe
mjeriti s bezvrijednim, ako je bezvrijedni nestao.

NWOYEVO preobraenje uniti OKONKWA. Iako je uvijek bio grub

prema sinu, OKONKWO jo uvijek vjeruje u njegov potencijal, te
da e postati veliki lan plemena. Meutim, NWOYEVO odbijanje
Igbo vrijednosti zadaje straan udarac OKONKWOVIM nadanjima
oko njega. Uz to, NWOYEVI postupci potkopavaju OKONKWOV
status i presti. OKONKWO razmilja na kraju 17. Poglavlja, kao
da je sav njegov naporan rad da se udalji od nasljea svog oca
bio uniten. Uzdahne i razmisli: iva vatra raa hladnim,
nemonim pepelom.

Unato izazovima koje Crkva predstavlja, Mbanta je predana

miru i dalje tolerira prisutnost Crkve. ak i kad obraenici
napadno ne potuju umuofijske obiaje - iri se tra kako je
obraenik ubio kraljevskog pitona plemenski voe glasaju za
mirno rjeenje, odluuju izopiti krane, ne ele ih napasti.
OKONKWO nije sretan i zauzima se za nasilnu reakciju. Njegovo
je ponaanje donekle ironino: vjeruje kako selo treba djelovati
protivno svojim kulturnim vrijednostima kako bi ih sauvalo.

Dolazak bijelih kolonijalista i njihove religije oslabljuje rodbinske

veze, koje su toliko bitne u Igbo kulturi. tovanje predaka igra
bitnu ulogu u njihovoj religiji, a preobraenje na kranstvo
ukljuuje djelomino odbijanje rodbinskih struktura. Krani
govore narodu Igbo kako su svi oni braa i sinovi boji,
zamjenjujui doslovne rodbinske veze s metaforikom
rodbinskom strukturom gdje smo svi mi povezani s Bogom.
Ushieni odgovor misionara na NWOYEVO zanimanje za
pohaanje kole u drugom selu Blagoslovljen bio onaj koji
ostavlja oca i majku radi mene ilustrira kako Crkva jasno
prepoznaje rodbinske veze u narodu Igbo kao glavnu prepreku
uspjehu misionara.

Achebe ne predstavlja jasnu dihotomiju, bijelu religiju kao zlu i

Igbo religiju kao dobru. Cijelo vrijeme, opisi seoskih sveanosti i
intervala bili su ironini. Kranski misionari osvajaju sve vie
obraenika samo zato jer ukazuju na zabludu Igbo vjerovanja
naprimjer onu o izopenicima. Kada izopenici oiaju svoju
kosu bez negativnih posljedica, mnogi seljani ponu vjerovati da
je kranski bog moniji od njihovih. I sam Achebe dijete je
nigerijskih krana i teko je u 17. poglavlju ne misliti na
njegovu situaciju, kada pripovjeda ukae na OKONKWOVU
brigu: to ako nakon njegove smrti sva njegova muka djeca
odlue krenuti NWOYEVIM stopama i napuste svoje pretke?

DVADESETO POGLAVLJE

OKONKWO je od svoje prve godine u progonstvu planirao

nanovo izgraditi svoje imanje u jo veim razmjerima. eli uzeti
jo dvije ene, eli i da mu sinovi imaju titule. Uspio je preboljeti
NWOYEOV sramotni odlazak, ali jo uvijek ali to je EZINMA
djevojka. Zamolio ju je da saeka na enidbu u UMUOFIJI , nakon
njegova progonstva, na to je ona pristala. ak je uvjerila i
sestru OBIAGELI da napravi isto. OKONKWO se nada da e
privui interes kada se vrati s dvije prelijepe keri, spremne za
udaju.
Meutim, UMUOFIJA se mnogo promijenila nakon sedam godina.
Crkva je ojaala, a bijeli ljudi seljane podvrgavaju svom
sudskom sustavu i vladinim pravilima. Grubi su i arogantni,
OKONKWO ne moe vjerovati da njegovo pleme nije istjeralo
bijele ljude i Crkvu. alosno, ali objanjava OBIERIKA kako je
Crkva oslabila rodbinske veze i sad je prekasno da se otjeraju
bijeli ljudi. Mnogi ljudi iz plemena su na strani bijelaca.
OKONKWO primjeuje kako su bijelci veoma prepredeni jer su
doli u miru i inilo se kao da imaju dobre namjere prema
Afrikancima, koji su im zbog toga dopustili da ostanu.
Raspravljaju o prii o Anetu, koga je vlada objesila nakon to je
ubio mukarca s kojim se sporio. Aneto nije bio zadovoljan
novom odlukom suda o raspravi jer je ignorirala obiaj.
OBIERIKA I OKONKWO zavre raspravu uz fatalistiku notu:
sjedei zajedno u tiini.

DVADESET I PRVO POGLAVLJE

Mnogi ljudi u UMUOFIJI nisu sretni s utjecajem koji bijeli ljudi

imaju na zajednicu. Postavili su trgovake kue i novac tee u
selo. Gospodin Brown, bijeli misionar, uspije obuzdatu svoje
stado da ne naljuti pleme. On i AKUNNA, jedan od voa
plemena, esto se sastanu da raspravljaju o njihovim religijskim
pogledima. AKUNNA objanjava kako pleme isto ima samo
jednog Boga, CHUKWU, koji je stvorio svijet i druge bogove.
Gospodin Brown odgovara kako nema drugih bogova. Pokae na
rezbariju i ustvrdi kako to nije Bog ve komad drva. AKUNNA se
slae da je to komad drva, komad koji je stvorio CHUKWU.
Nijedan ne uspije preobratiti drugoga, ali obojica bolje shvaaju
vjeru onog drugog.

Gospodin Brown izgradi bolnicu i kolu. Preklinje seljane da

svoju djecu alju u kolu, te ih upozorava ako se to ne dogodi,
stranci koji znaju itati i pisati doi e i vladati njima. Njegovi
argumenti su uvjerljivi, a bolnica pobire pohvale zbog tretmana
koje nudi. Kad se OKONKWO vrati u UMUOFIJU, gospodin Brown
mu kae kako je NWOYE u novoj vioj koli za izobrazbu uitelja.
OKONKWO ga otjera u prijetnju nasiljem. Nedugo nakon toga,
zdravlje gospodina Browna poinje slabjeti i on tuan naputa
svoje stado.

OKONKWOVE keri privlae mnoge prosce, ali na njegovo veliko

razoaranje, njegovo pleme ne zainteresira se previe za njega.
Sveanost ozo inicijacije pojavljuje se jednom u tri godine, to
znai da on mora ekati dvije godine da prikljui svoje sinove.
Duboko ga aloste promjene njegovih nekad ratobornih ljudi.

Analiza

OKONKWOV status ratnika, farmera i percepcija njegova

plemena o njemu se promijenila od njegovog progonstva.
Njegov sve vei gubitak moi i prestia donosi mu sve ve
tjeskobu. Svaka sumnja da pomalo gubi razum je uguena kad
saznamo da je on matao o, i ozbiljno planirao, trijumfalni
povratak u svoje selo praktiki od samog odlaska. On ima velika
oekivanja za sebe u 20. poglavlju nam je reeno: mogao je
vidjeti sebe kako stjee najugledniji naslov zemlji.

Iako OKONKWO i dalje eli da je EZINMA muko, ona mu ostaje

utjeha kroz sve njegove nevolje. Ironino, ona najbolje razumije
oevu dilemu o ugroenoj mukosti. Ona zna koliko je vano
njezino vjenanje za oev poloaj u zajednici, i znaajno utjee
na svoju polusestru, koja takoer pristaje na odgodu svog
vjenanja. Nakon NWOYEOVA odlaska, OKONKWO ne pokazuje
nikakve znakove promjene, i dalje svojim sinovima dri
predavanje kako je samo nagla i nasilna narav obiljeje
mukosti, i tako nastavlja ne prihvaati injenicu kako
agresivnost i zamiljenosti nisu uvjetovane spolom, nisu
meusobno iskljuive osobine.

Nakon to je ve doao ususret misionarima u Mbanti,

OKONKWO je sad primoran suoiti se s njima u vlastitome selu.
Meutim, gospodin Brown, njihov voa, je puno prosvjeeniji od
prosjenog bijelog kolonijalista. Iako u potpunosti ne razumije
Igbo uvjerenja, sposoban ih je potovati, i ne eli da njegovo
stado ljuti pleme. U rijetkom trenutku meukulturalnog
razumijevanja, ini se da dijeli plemenske vrijednosti, mirnih i
skladnih veza, i o religiji s AKUNNOM raspravlja bez uvreda i
nasilja. Njegov utjecaj je uglavnom dobrotvoran, Achebe koristi
gospodina Browna kao pripremu za misionara koji e preuzeti
njegovo mjesto, radikalniji Veleasni Smith.

Svijet se raspada nije jednostran u portretiranju kolonijalizma.

Predstavlja nam ekonomske koristi od meukulturalnog
kontakta, i otkriva oduevljenje seljana tretmanom bolesti u
bolnici. Simpatini gospodin Brown tjera Igbo ljude da svoju
djecu alju u kole jer zna da kolonijalna vlada narodu Igbo nee
dopustiti samovladu, ako ne poznaju jezik. U sutini, ui ih da
se adaptiraju kako u potpunosti ne bi izgubili svoju autonomiju.
Bez obzira na sve to, teko je na kolonijalizam gledati u iznimno
pozitivnom svjetlu: odjednom se narod Igbo mora povezati s
kolonijalnom vladom prema njenim uvjetima. Pria o Abameu, i
rasprava o novom sudskom sustavu pokazuju koliko se razlikuje
europski referentni okvir od onog egwugwua. Kolonijalna vlada
kanjava pojedince vodei se prema europskim kulturnim i
religijskim vrijednostima. Naprimjer, uope se ne trude shvatiti
kulturnu i religijsku tradiciju iza obiaja, vlada proglaava
ostavljanje novoroenih blizanaca kanjivim zloinom.

Na kraju 20. poglavlja, Obierika kazuje kako bijelci nikad nee

shvatiti umuofijske obiaje ako ne naue jezik. Ideja odraava
jedan od razloga zato je Achebe napisao ovu knjigu: knjiga ne
slui samo kao podsjetnik zapadu kako Afrika ima jezik i kulturu,
ali takoer nudi razumijevanje Igbo kulture kroz jezik. Achebe
nam pokazuje do koje su mjere kulturne i lingvistike strukture
te obiaji isprepleteni, i uspijeva na engleskome rekreirati
kadence, slike, i ritmove govora Igbo ljudi. Do trenutka kad se
stvari ponu raspadati, postaje jasno da je ono to su
kolonijalisti otkrili sloena Igbo kultura.

DVADESET I DRUGO POGLAVLJE

Veleasni James Smith je striktan i netolerantan ovjek,

zamjenjuje gospodina Browna. Zahtijeva potpuno pokorovanje
slovu Biblije i ne odobrava tolerantnu i neuobiajenu politiku
koju je vodio gospodin Brown. Oni meu revnijim obraenicima
osjeaju olakanje, osloboeni Brownove politike suzdravanja.
Jedan takav preobraenik Enoch, usuuje se skinuti masku
egwugwu za vrijeme godinje ceremonije u ast boici zemlje,
in jednak ubojstvu duha predaka. Idueg dana, egwugwu spale
Enochovo imanje do temelja. Zatim se okupe ispred Crkve da se
suoe s Veleasnim Smithom te njegovim kranima. Govore
kranima kako samo ele unititi Crkvu kako bi oistili selo od
groznog Enochovog grijeha. Smith odgovara kako on to nee
dopustiti. Zabranjuje im da dodiruju Crkvu, ali njegov prevoditelj
izmijeni Smithovu izjavu, iz straha da e neobojana istina biti
pregruba i da e on patiti kao glasnik loih vijesti. Govori
egwugwu da Smith zahtijeva da njemu prepuste stvari.
Ignoriraju Smithove naredbe te spale Crkvu.

DVADESET I TREE POGLAVLJE

OKONKWO je gotovo sretan, unato injenici da njegovo pleme

ne eli ubiti ili otjerati krane. On i ostatak seljana su na
oprezu, za idua dva dana naoruaju se pukama i maetama.
Okruni povjerenik se vrati s puta i zatrai voe UMUOFIJE da se
sastanu s njim. Odu, naoruani samo maetama jer puke bi
bile neprikladne. Povjerenik je pretjerano ljubazan i govori im
kako bi o spaljivanju Crkve trebali priati kao prijatelji. im oni
odloe svoje maete na pod, grupa vojnika ih iznenadi. Stave im
lisiine i zavre u zatvoru na nekoliko dana, gdje trpe uvrede i
fiziko zlostavljanje. Neka vrsta jamevine je odreena, nekih
200 vrea koljaka. Sudski teklii govore ljudima UMUOFIJE kako
moraju platiti kaznu u iznosu od 250 vrea koljaka ili e im
voe biti objeeni podiui cijenu teklii e neto zaraditi kao
posrednici. Gradski glasnik najavi hitan seoski sastanak. ak se
i EZINMA vraa kui prije nego to je prolo 28 dana koje treba
provesti sa svojom buduom rodbinom. Idueg jutra odlue
skupiti sve koljke kako bi platili kaznu.

Analiza

Veleasni Smith uzrokuje velikim dijelom sukobe izmeu Crkve i

plemena jer odbija upoznati, razumijevati i potovati
tradicionalnu Igbo kulturu. Gospodin Brown bio je mnogo
popustljiviji prema obraenicima i zadravanju nekih od starijih
uvjerenja, i nije povlaio jasnu liniju izmeu obraenika i Igbo
zajednice. Smith s druge strane potpuno odbacivanje starih
religijskih uvjerenja od obraenika. U romanu se ironino
komentira kako sve je vidio crno-bijelo. Dok s jedne strane
ovaj komentar ukazuje na njegovu nesposobnost da prepozna
nijanse u odreenoj situaciji, takoer ukazuje i na rasne veze te
na kolonijalnu mo. Zanimljivo Achebe je Smithovog
prethodnika nazvao Brown (smei), kao da sugerira da
postupanje potonjeg, puno dobrih namjera i kompromisa je na
neki nain povezano s njegovom mogunou da prepoznaje
nijanse izmeu crne i bijele. Smith je stereotipni europski
kolonijalist, kao to to odraava openitost njegova imena. Zbog
toga to je nesposoban poduavati meusobno potovanje i
toleranciju potie opasni revni zanos meu nekim obraenicima,
kao to je Enoch. Smithovi stavovi ohrabruju Enocha i on
uvrijedi tradicionalnu Igbo kultura.

To to je Enoch sin sveenika koji tuje zmijski kult ini njegovo

navodno ubojstvo svetog pitona jo stranijim prijestupom.
Enochovo preobraenje i navodni napad na pitona simbol su
tranzicije iz novog reda u novi. Stara religija, koja inzistira na
deizmu i tovanju ivotinja, izokrenuta je iznutra od strane
pojedinca. Na njeno mjesto dolazi nova religija, koja unato
tome to protestira protiv ljubavi i sklada, mae vatrenom
logikom i vatrenom odlunou, u elji da se preobrati narod
Igbo pod svaku cijenu.

Enoch predstavlja OKONKWOVOG dvojnika, iako se oni zalau za

drukija uvjerenja. Slinog su karaktera, i obojica se bune protiv
navika i nasljea svoga oca. Poput OKONKWA i ENOCH smatra
da je iznad svih u svojoj tradiciji. Takoer osjea prijezir prema
njima zamilja da se svaka propovijed odnosi na njegove
neprijatelje. Usred Crkve upuuje znaajne poglede svaki put
kada osjeti da je njegova superiornost bila potvrena. Ono
najvanije, u svojoj slijepoj i nepromiljenoj povezanosti s
kranstvom, ENOCH doputa da ga obuzmu nasilna matanja,
to se esto dogaa i OKONKWU.
Zbog jezine barijere izmeu kolonijalista i seljana dolazi do
krucijalnog nerazumijevanja. Nesvjestan da je njegov tuma
pokuao umiriti seljane, Smith spaljivanje Crkve smatra
otvorenim prikazom nepotovanja prema Crkvi i prema njemu
kao autoritetu. Mo koju ima prevoditelj naglaava slabosti i
ranjivost koji su stvoreni jezinim jazom, to dodatno ojaava
uvjerenje gospodina Browna da su itanje i pisanje nune
vjetine za seljane ako misle zadrati svoju autonomiju. Taj
nesporazum nas posjeti na papiginu domiljatost u EKWEFINOJ
prii o Kornjai.

OKONKWOVE elje da odgovore nasilno kranskoj Crkvi nisu

potpuno motivirane eljom da se ouvaju kulturne tradicije u
plemenu. Godinama je matao kako e odjeknuti njegov
povratak u selo iz progonstva, ali Crkva je promijenila toliko
toga da njegov povratak ne potie onakav interes kakav je
oekivao. Takoer se je nadao da e vjenanja njegovih keri
pomoi da mu se povrati stara slava, no ni zbog prosaca
njegovih keri ga UMUOFIJA nije primijetila. Prilika da jo
jedanput bude ratnik predstavlja OKONKWOVU zadnju ansu da
povrati dio svoje stare slave. Razlozi koji ga tjeraju na osvetu,
ukljuujui ponienje u zatvoru, su duboko osobni.

DVADESET I ETVRTO POGLAVLJE

Nakon putanja na slobodu, zatvorenici se vrate u selo s tako

zamiljenim pogledima da ih se ene i djeca boje pozdraviti.
Cijelo selo je obuzela napeta, neprirodna tiina. EZINMA nosi
OKONKWU neto hrane te ona i OBIERIKA primijete tragove od
bievanja na leima.

Seoski glasnik najavi jo jedan sastanak za idue jutro, pleme je

preplavio zloslutan osjeaj. U zoru, seljani se okupljaju.
OKONKWO je spavao vrlo malo zbog uzbuenja i iekivanja.
Premiljao se je i odluio se na djelovanje bez obzira to selo
veinski odlui. Uzima ratnu nonju, pregledao je svoju halju od
dimljene rafije, svoj visoki pernati ukras za glavu i svoj tit, svi
zadovoljavaju. Razmilja o ratovima iz prolosti i razmilja kako
se narav ljudi promijenila. Sastanak vrvi ljudima iz svih devet
sela.

Prvi govornik oplakuje tetu koju je bijelac i njegova Crkva

nainila plemenu i ali zbog skrnavljenja bogova i duhova
predaka. Podsjea pleme da e morati proliti krv roaka ako uu
u bitku s bijelcima. Usred govora, petero sudskih teklia prie
svjetini. Njihov voa naredi da se sastanak okona. im su rijei
izale iz teklievih usta OKONKWO ga ubije u dva poteza
maetom. Dolazi do metea, ali ne do onakvog kakvom se je
OKONKWO nadao: seljani dopuste tekliima da pobjegnu i
okonaju sastanak. Netko ak zapita zato je OKONKWO ubio
teklia. Shvaajui da njegovo pleme nee ii u rat, OKONKWO
obrie maetu od krvi i ode.

DVADESET I PETO POGLAVLJE

Kada okruni povjerenik stigne na OKONKWOVO imanje

pronalazi manju grupu ljudi kako sjedi izvana. Upita za
OKONKWA i ljudi mu kau kako ga nema kod kue. Povjerenik
pita drugi put, i OBIERIKA mu ponovi svoj prvi odgovor.
Povjerenik se razljuti i zaprijeti im da e ih sve zatvoriti ako ne
budu suraivali. OBIERIKA ga pristane odvesti odvesti do
OKONKWA u zamjenu za odreenu pomo. Iako povjerenik ne
shvaa na to OBIERIKA misli, krene ga slijediti zajedno s
ostalim lanovima plemena. Dou do malog grmlja iza
OKONKWOVA imanja, gdje otkriju njegovo tijelo kako se ljulja na
stablu. Objesio se je.

OBIERIKA objanjava kako je samoubojstvo teak grijeh i lanovi

plemena ne smiju dirati OKONKWOVO tijelo. Iako su poslali po
strance iz dalekog sela da im pomognu maknuti tijelo, zatrae i
samog povjerenika pomo. On ih upita zato to ne mogu uiniti
sami, oni mu objasne kako je njegovo tijelo sada zlo i samo ga
stranci smiju dirati. Nije im dozvoljeno da ga pokopaju, ali
strancima je. Odjednom bljesne netipini OBIERIKA i istrese se
na povjerenika, krivi njega za OKONKWOVU smrt, a hvali
prijateljevu veliinu. Povjerenik odlui ispuniti zahtjev plemena,
ali on odlazi i nareuje svojim tekliima da obave posao. Kako
odlazi, sam sebi estita to je saznao neto novo o afrikim
obiajima.

Povjerenik, koji se nalazi usred pisanja knjige o Africi, zamilja

kako bi okolnosti oko OKONKWOVE smrti mogle sainjavati koji
odlomak u knjizi, ili ak cijelo poglavlje. Ve je odabrao naslov:
Uvoenje reda u primitivna plemena donjeg Nigera.

Analiza

U OKONKWOVOJ je prirodi da reagira naglo, i ubojstvo teklia

predstavlja instinktivan in samoouvanja. Da nije reagirao
odbacio bi svoje vrijednosti i tradicionalan nain ivota. Ne
moe dopustiti sebi ili svome plemenu da bude kukavica.
Prisutan je sigurno i element samounitenja u ovome inu,
muenitvo koje OKONKWO voljno prihvaa jer alternativa je
podinjavanje svijetu, zakonu, novom poretku s kojim se on
nepopustljivo ne slae.

UNOKINE rijei koje spominju gorinu vlastitog neuspjeha imaju

pravi znaaj u OKONKWOVU ivotu. Zapravo, na te rijei moe
se gledati kao na fatalistiki nagovjetaj gorkih poraza koji
zadese OKONKWA unato njegovom nastojanju da se udalji od
oeve lijenosti i neodgovornosti. On cijeni svoj osobni uspjeh i
status vie od opstanka zajednice, budui da se sam uspeo na
politiki i ekonomski vrh u plemenu, sam i s njega pada.
OKONKWOV manjak brige za sudbinu njegove zajednice jasno je
vidljiv pred sastankom na trnici, kada ga ne zanima nitko, s
nikim ne izmjenjuje pozdrave. Brine ga samo njegova sudbina.
Unato njegovom velikom uspjehu i prestiu, umire osramoen
poput svoga oca koji je bio bez titule i neimuan. Ta samoa
potraje i nakon njegove smrti, jer budui da je navodno zlo
preuzelo njegovo tijelo, njegovo pleme ne smije ga ni dotaknuti
ni zakopati.

Na OKONKWOVO samoubojstvo moemo gledati kao na rezultat

njegovog vlastitog proroanstva koje se ispunilo, njegovog
straha od neuspjeha. Toliko se boji da ne zavri ba onako kako
je zavrio na kraju da sam sebi presudi na najgori mogui nain.
Nitko nije gurao njegovu ruku kad je zaklao teklia; taj in
predstavlja oajan pokuaj da on ponovo istakne svoju mukost.
Velika tragedija u cijeloj situaciji je to OKONKWO ignorira puno
efektivnije, ali manje muevne naine da se odupre
kolonijalistima. OKONKWOVA rtva ini se uzaludnom i praznom.

Sam kraj romana je mraan i ironian. Okruni povjerenik je

pompozni ovjeuljak koji misli da shvaa kulture afrikih
uroenika. Achebe ga koristi, on se ini kao lik izravno iz djela
Srce tame, kako bi pokazao koliko je netono prikazivanje
Afrike poput onog Josepha Conrada. Povjerenikova pogrena
tumaenja i do koje mjere ona idu, ukazuje na njegovo vlastite
nedostatke. Komentira, naprimjer, kako seljani gaje ljubav
prema suvinim rijeima. Na taj nain pokuava ismijati njihov
lijepi i ekspresivan jezik. Njegovo promiljanje kako bi
OKONKWOVA pria mogla posluiti kao podui ulomak u
njegovoj knjizi ilustrira njegovu povrnost. Achebe je cijelu
knjigu napisao o OKONKWU, on sugerira kako bi OKONKWA
Europa vjerojatno prikazala kao nekulturnog divljaka koji roke
te neobjanjivo i bezosjeajno ubija teklia. Achebe takoer
naglaava jedan od razloga zato su raniji etnografski izvjetaji
bili esto uvredljivo netoni: kad OBIERIKA upita povjerenika da
prui pomo oko OKONKWOVA tijela, pripovjeda nam govori
kako odlunog upravitelja zamijenio je istraiva primitivnih
obiaja. Isti oni ljudi koji kontroliraju uroenike prenose
prihvaene iskaze koloniziranih kultura na nain, naravno, koji
najvie odgovara kolonizatoru i njegovim interesima.

Achebeov roman pokuava barem djelomino ponuditi odgovore

na takve netone stereotipe. OKONKWO je daleko od savrenog.
Moe se rei da je svoju sudbinu sam skrojio. Netko drugi moe
rei da je kriv njegov chi. Kao drutvena tragedija, Svijet se
raspada oito ne krivi narod Igbo za kolonijalizam kojem su
podinjeni. Meutim, u isto vrijeme, tradicionalni obiaji seljana
se ne diu u visine, esto ih se propitkuje, kritizira. Achebeovo
prikazivanje sloenosti OKONKWOVE i umuofijske situacije
posuuje potenje njegovom pisanju. S druge strane njegova
kritika kolonijalizma i kolonijalnih knjievnih prezentacija je
sasvim jasna i glasna.

TEME

Borba izmeu promjene i tradicije

Kao pria o kulturi na rubu promjene, roman se bavi time kako

vjerojatnost i stvarnost promjene pogaa razne likove. Napetost
oko toga treba li promjena biti privilegirana u odnosu na
tradiciju esto sadri pitanja o osobnom statusu. OKONKWO
naprimjer, on se opire novim politikim i religijskim poretcima
jer ih ne smatra muevnima, ni on sam nee biti muevan ako
im se pristane pridruiti, ak nee i ako ih bude tolerirao. Do
neke mjere on se opire kulturnim promjenama i zbog straha da
ne izgubi drutveni status. On sebe visoko cijeni, a taj osjeaj
ovisi o tradicionalnim standardima prema kojima ga njegovo
drutvo vrednuje. Taj sustav u plemenu koji valorizira svakog
pojedinca nadahnuo je mnoge izopenike da prigrle kranstvo.
Ti izopenici su dugo bili prezreni, i meu kranskim
vrijednostima pronalaze sklonite od Igbo kulture koja ih stavlja
na zadnje mjesto. U novoj zajednici ti preobraenici uivaju
povieni status.

Sami seljani su zarobljeni, ne znaju da li da se opiru

promjenama ili da ih prihvate, i suoeni su s dilemom na koji
nain se najbolje prilagoditi promjenama koje su stvarne. Mnogi
su i uzbueni zbog novih prilika i tehnika koje misionari donose.
Meutim europski utjecaj bi mogao ugasiti vjetine
tradicionalnih metoda uzgoja, etve, gradnje i kuhanja. Te
metode koje su neko bile kljune za preivljavanje, sada su
veim dijelom neobavezne. Kroz cijeli roman Achebe nam
pokazuje koliko su takve tradicije ovisne o predaji te jeziku, na
taj nain nam kazuje i koliko brzo naputanje jezika naroda Igbo
i preuzimanje engleskog, moe dovesti do iskorjenjivanja tih
tradicija.

Razne interpretacije muevnosti

OKONKWOVA veza s pokojnim ocem oblikuje njegovo nasilno i
ambiciozno ponaanje. eli se izdii iznad oevog nasljea, otac
je bio rasipnik, lijeno se ponaao, takvo ponaanje on smatra
slabim i samim time enstvenim. Ta asocijacija je utkana u sam
jezik plemena pripovjeda nam spominje kako se u plemenu
koristi rije agbala za ovjeka koji nema nijednu skupu i titulu
koja ukazuje na presti, a ta rije takoer znai ena. Ali
veim dijelom OKONKWOVO ideja muevnosti nema veze s
plemenom. Muevnost vee s agresijom i osjea kako je bijes
jedina emocija koju treba prikazivati. Iz tog razloga esto tue
svoje ene, ak s vremena na vrijeme im prijeti kako e ih ubiti.
Reeno nam je kako on ne razmilja, a zatim ga vidimo kako
reagira brzopleto i naglo. Meutim, drugi koji bez ikakve sumnje
nisu enstveni, ne ponaaju se na ovakav nain. OBIERIKA koji
je za razliku od OKONWA bio ovjek koji je razmiljao o stvarima.
OBIERIKA odbije poi s mukarcima na put da ubiju IKEMEFUNU,
dok OKONKWO se sam ponudi poi s grupom koja e ubiti
njegovog zamjenskog sina, i ne samo to, OKONKWO ga na kraju
nasilno izbode samo zato jer ga je strah da ne ispadne
slabaan.

Sedam godina u progonstvu samo ojaa njegovo uvjerenje kako

su mukarci jai od ena. Progonstvo je proveo meu roacima
svoje majke, u njenoj domovini, i taj period u potpunosti prezire.
Progonstvo mu se ponudi kao prilika da upozna svoju ensku
stranu i da prihvati pretke svoje majke, ali on sebe stalno
podsjea kako njegovi roaci s majine strane nisu ratoborni i
opaki poput seljana UMUOFIJE kojih se prisjea. Krivi ih to
biraju pregovore, popustljivost te izbjegavanje ispred bijesa i
krvoprolia. Za OKONKWA je njegov ujak UCHENDU tipian
primjer mirotvorca ( te je zbog toga donekle enstven).

Jezik kao znak kulturnih razlika

Jezik je vana tema u romanu i to na nekoliko razina. U

prikazivanju matovitog te esto formalnog jezika naroda Igbo,
Achebe nam jasno daje do znanja kako Afrika nije tihi i
nerazumljiv kontinent kakvim ga prikazuju knjige poput Srce
tame. Achebe obasipajui roman Igbo rijeima pokazuje kako
je jezik Igbo previe sloen za izravan prijevod na engleski. Isto
tako, Igbo kultura ne moe se shvatiti unutar okvira europskih
vrijednosti. Achebe takoer ukazuje kako Afrika ima mnotvo
raznih jezika: seljani UMUOFIJE, naprimjer, ismijavaju
prevoditelja gospodina Browna jer je njegov jezik malice
drukiji od njihovog.

Na makroskopskom nivou, veoma je vana Achebeova odluka

da napie roman na engleskom jeziku sigurno je namjeravao
da ga zapad ita podjednako, ako ne i vie, od njegovih
Nigerijaca. Njegov cilj bio je kritizirati i popraviti portret Afrike
kojeg su oslikali mnogi pisci kolonijalnog doba. Za to mu je
trebala upotreba engleskog, jezika tih kolonijalnih pisaca.
Ukljuenjem poslovica, narodnih pria, i pjesama prevedenih iz
Igbo jezika, Achebe uspijeva uhvatiti i prenijeti ritmove,
strukture, kadence, te ljepotu Igbo jezika.

MOTIVI

Chi

O chiu se raspravlja na vie mjesta u romanu i to nam je vano

kako bismo OKONKWA shvatili kao traginog heroja. Chi je
osobni bog svakog pojedinca. Uspjeh ili neuspjeh pojedinca ovisi
o zaslugama chia. Sluei se takvom interpretacijom,
OKONKWOVA tragina sudbina moe se pripisati
problematinom chiu ta misao zapadne i OKONKWA nekoliko
puta u romanu. Jer pleme vjeruje, kao to nam to pripovjeda
kae u 14.poglavlju, da se ovjek ne moe izdii iznad sudbine
chia. Ali postoji i drugo razumijevanje chia koje se kosi s ovom
definicijom. U 4.poglavlju pripovjeda kazuje, kako prema Igbo
poslovici kada ovjek kae da i ovjekov chi kae da. Prema
ovome shvaanju, pojedinci sami kroje svoju sudbinu. S obzirom
na to, ovisno kako interpretiramo chi, OKONKWO se ini manje
ili vie odgovornim za svoju traginu smrt. OKONKWO se sam
prebacuje izmeu tih dvaju stupova: Kada mu sve ide dobro, on
sebe vidi kao vladara i stvoritelja vlastite sudbine; ali kada sve
ne ide onako kako je on to zamislio, automatski odbacuje
odgovornost i propitkuje zato ga sudbina ne mazi.

Slikovito izlaganje koritenjem ivotinja

U svojim opisima, kategorizacijama i objanjenjima ljudskog

ponaanja i mudrosti, narod Igbo esto koristi anegdote o
ivotinjama kako bi svoje rituale i uvjerenja stopili s prirodom.
Prisutnost ivotinja u njihovom folkloru odraava okolinu u kojoj
ive, jo ne modernizirani pod europskim utjecajem. Iako
kolonizatori, veim dijelom, njihovo shvaanje svijeta vide kao
elementarno, oni razumiju te prie o ivotinjama kao onu o
kornjai i njenom oklopu koji vie nije gladak kao prirodno
objanjenje prirodnih fenomena. Jo jedna vana slika o
ivotinjama je figura svetog pitona. ENOCH je navodno ubio i
pojeo svetog pitona, to simbolizira prijelaz na novu formu
duhovnog i novi religiozni poredak. ENOCHOVO nepotovanje
prema pitonu u suprotnosti je sa dubokim tovanjem koje narod
Igbo iskazuje, on utjelovljuje nespojivost kolonijalistikih i
uroenikih vrijednosti.

SIMBOLI

Skakavci

Achebe opisuje skakavce koji se sputaju na selo na veoma

alegorian nain, kao naznaku dolaska bijelih doseljenika, koji
e se okoristiti resursima naroda Igbo. injenica da ih jedu
dovoljno naglaava koliko ih oni smatraju bezazlenima. Isto tako
oni koji se obrate na kranstvo ne shvaaju koliku tetu kultura
kolonizatora ini kulturi koloniziranog.

Jezik koji Achebe koristi kako bi opisao skakavce naznauje

njihov simbolini status. Ponavljanje rijei poput smjestie i
svaki, naglaava iznenadnu sveprisutnost tih insekata, i
pokazuje kako je dolazak bijelih naseljenika Igbo narod uhvatio
nespremne. Nadalje, skakavci su tako teki da lome grane, to
simbolizira pucanje Igbo tradicije i kulture pod navalom
kolonijalizma i bjelakog naseljavanja. Moda i najodreeniji
trag da skakavci simboliziraju kolonijaliste jest OBIERIKIN
komentar u 15.poglavlju: Proroite je reklo da pristiu drugi
bijeli ljudi. Oni su skakavci...

Vatra

OKONKWO se esto povezuje sa spaljivanjem, vatrom, i

plamenom, kroz cijeli roman. Na taj se nain aludira na njegov
intenzivan i opasan bijes jedinu emociju koju si on doputa
prikazati. Meutim problem s vatrom je, a to i OKONKWO
priznaje u 17. i 24.poglavlju; to uniti sve to obuzme.
OKONKWO je i fiziki destruktivan, ubija IKEMEFUNU i
EZEUDUVOG sina te emocionalno destruktivan, sputava
sklonost koju osjea prema IKEMEFUNI i EZINMI kako bi ispao
hladan i muevan. Kao to se vatra hrani sobom sve dok ne
ostane gomila pepela, tako i OKONKWO naposljetku podlijegne
svom intenzivnom bijesu, doputa mu da upravlja njegovim
postupcima sve dok ga ne uniti.