ZBORNIK

O PAVLU ANELIU

Sarajevo, 2008.

ZbornikPA.indb 3 8/12/2008 4:24:41 PM

 ZNANSTVENI SKUP
Posveen arheologu i povjesniaru Pavlu Aneliu (1920-1985)
u povodu 85. obljetnice roenja i 20. obljetnice smrti
Sarajevo, 14. i 15. listopada 2005.

Organizator Skupa
Franjevaka teologija Sarajevo
Aleja Bosne Srebrene 111

Nakladnik
Franjevaka teologija Sarajevo

Za nakladnika
Mile Babi

Organizacijski odbor Skupa

Uredniko vijee Zbornika
Sreko M. Daja, Marko Karamati,
Dubravko Lovrenovi i Ivan arevi

Urednik
Marko Karamati

Lektor
Ivan Nuji

Graiko oblikovanje
Branko R. Ili

Tisak
Mller
Sarajevo

ZbornikPA.indb 2 8/12/2008 4:24:41 PM

 Heraldiki problem vladarskog i dravnog
grba Bosne prema koncepciji Pave Anelia
EMIR O. FILIPOVI

Kao disciplina koja prouava nastanak i razvoj grbova, heraldika se kod nas
udomaila tek krajem 19. vijeka kada su brojni domai i strani znanstvenici otvo-
rili burnu raspravu o izgledu nekadanjeg dravnog grba Bosne. Od tada su se
raznim pitanjima bosanske heraldike bavili znaajni znanstvenici kao to su, iz-
meu ostalih, Franjo Raki, Ivan Bojnii, Ljudevit Thallczy, Nikola Radoji
i Aleksandar Solovjev. Meutim, glavni predmet njihovih istraivanja nije bila
srednjovjekovna nego tzv. ilirska heraldika.1 Okupiranost znanstvenika tom
temom objanjavala se prouavanjem zagonetnih izvora na koje se ta heraldi-
ka oslanjala i potragom za pravim grbom Bosne. Po tom pitanju su najvie
interesovanja privlaili grbovnici ilirskih zemalja, koji su, iako u sutini vezani
za period srednjeg vijeka, ipak nastali u vremenskom rasponu izmeu 15. i 17.
stoljea. O njima je bilo napisano mnogo rasprava, u kojima su im autori nasto-
jali odrediti porijeklo, pri tome se povrno dotiui i srednjovjekovne heraldike.
Unato trudu istraivaa, zbog nedostatka i neprovjerenosti izvora na kojima su
se bazirali njihovi zakljuci, ta oblast je i dalje ostala nedovoljno prouena.
Nesumnjivo najvei pomak u odnosu na svoje prethodnike u tom smislu je na-
pravio Pavao Aneli koji se gotovo iskljuivo bavio srednjovjekovnom bosanskom
heraldikom, s posebnim akcentom na vladarskom i dravnom grbu Bosne. Pojava

1
O tome: , -
, u: ,
( ), /
, , 2000, 120-189. (Rad je prvi put objavljen u:
, XII, , 1933, 79-125.). Dubravko LOVRENOVI, Fojniki grbovnik, ilir-
ska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, u: Bosna Franciscana XII (2004) 21, 172-202.

33

ZbornikPA.indb 33 8/12/2008 4:24:44 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

njegovih prvih heraldikih radova oznaila je svojevrstan preokret u prouavanju

amblema i znamenja koji su do tada smatrani samo sporednom pojavom bosanske
povijesti srednjeg vijeka. On je i prvi znanstvenik koji je uspio detaljno izanalizirati i
predstaviti grbove, te sistematizirati dotadanja znanja o bosanskoj heraldici.
Problemi kojima se Aneli bavio u tematskim okvirima heraldike su raznovr-
sni i spadaju u red najzamrenijih pitanja nae povijesti.2 Kako bi detaljna analiza
svih njegovih heraldikih stavova iziskivala opirniju studiju, moda i knjigu, mi
emo se u ovom radu fokusirati samo na njegovo istraivanje grba Bosne i Ko-
tromania. To je u velikoj mjeri i opravdano time to je Pavao Aneli obradom
ovog problema najvie zaduio bosansku heraldiku, ali i time to je razvojni tok
jednog grba u Bosni najuoljiviji na primjeru grbova bosanskih banova i kralje-
va.3 U skladu s tim, svrha ovog teksta je da se u kraim crtama oslika Anelie-
vo vienje geneze bosanskog grba, da se predstave glavni zakljuci do kojih je
doao u svojim istraivanjima, te da se izloi koncepcija vladarskog i dravnog
grba koju je formulirao u svojim radovima. Na tragu njegovih rezultata, daljom
analizom pokuat emo doi do jasnijih odgovora kojima bi se precizirali sistemi
upotrebe vladarskih grbova u srednjovjekovnoj Bosni.

* * *

Unato injenici da su jo krajem 13. stoljea potpuni grb imali banovi Bosne
ubii tit sa orlovim krilom kaciga sa velom i perjanica4 za najstariji, i
ujedno prvi poznati grb u Bosni Aneli uzima grb bana Stjepana II Kotroma-
nia.5 U prouavanju tog grba naroito se zanimljivom pokazala posebna vrsta
banovog novca, koja se javlja u tri varijante.6 Na aversu jedne varijante takvog

2
U svojim djelima on je, izmeu ostalog, pozitivno rijeio pitanje grba Kosaa i bosanske
zastave, ukazao na pojavu zvijezde u bosanskoj heraldici, identicirao grb bana Stjepana
II koji po njemu predstavlja prvi potpuni grb u Bosni, analizirao i znanstvenoj javnosti
objavio grb sa brokata kralja Tvrtka I, a prepoznao je i znamenje vlasteoskog roda Pribi-
nia. Takoer je prvi znanstvenik koji je u srednjovjekovnoj Bosni identicirao posebne i
jasno odvojene heraldike sisteme.
3
Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, u: Kulturna istorija Bosne
i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, Veselin
Maslea, Sarajevo, 1984, 565.
4
ISTI, Srednjovjekovni peati iz Bosne i Hercegovine, Djela ANU BiH, knj. XXXVIII,
Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 23, Sarajevo, 1970, 93; br. 3. na str. 12.
5
ISTI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 565. Iako Aneli u jednom svom rani-
jem radu smatra da je predstava tita (srcoliki mali tit, na kojemu se nazire i (lijeva) kosa
pruga) sa peata bana Matije Ninoslava najstariji heraldiki simbol u Bosni, u kasnijim
radovima to ne potencira; ISTI, Srednjovjekovni peati, 10-11.
6
Ivan RENGJEO, Novci bosanskih banova i kraljeva, u: Glasnik hrvatskog dravnog
muzeja u Sarajevu (GZM), god. LV-1943, 1944, 275.

34

ZbornikPA.indb 34 8/12/2008 4:24:44 PM

 EMIR O. FILIPOVI

novca je prikazana kaciga, iznad nje jastui pravokutnog oblika, a povrh tog
jastuia velika elenka u vidu estokrake zvijezde rozete iz koje izbija kratka
trolisna perjanica. Kaciga ima zaobljenu formu i oito pripada tipu dubokog lje-
ma (u obliku lonca); jastui ima ukrase u obliku tordirane trake u sredini i par
jednostavnih linija u porubu, dok mu se vanjski uglovi zavravaju u formi listova
djeteline.7 (Slika 1.)

Slika 1. Prva varijanta novca bana Stjepana II s nepotpunim grbom (Ivan Rengjeo)

Druga varijanta se razlikuje od prve samo u detaljima: kaciga je neto druga-

ije forme, ukrasi na jastuiu su siromaniji, a mjesto zvijezde stoji rozeta sa
osam krakova; perjanice nema.8 (Slike 2. i 3.)
Ve trea varijanta banovog novca, za koju Aneli kae da predstavlja ra-
zvijenu formu prve dvije varijante, prikazuje heraldiku kompoziciju sa svim
bitnim elementima potpunog grba: tit srcolike forme, nagnut udesno, sa cen-
tralno postavljenom estokrakom zvijezdom; iznad tita je kaciga sa naglaenim

7
Pavao ANELI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnauto-
viima) kod Visokog, u: GZM n.s. A, sv. XXXIV, 1980, 241. Prema Stojanu Novako-
viu ovaj jastui imao je zadatak ,
,
, , .
, , u:
, . VI, 1884, 36.
8
Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, u: GZM n.s. A, sv. XIX, 1964, 164;
Franjo Raki je ve u ovakvoj kompoziciji vidio primitivni grb koji se sastoji od opeg
sastavnog dijela bez posebnih heraldikih oznaka; ljem ili kaciga, nad njom na vrku
daica titnica (Schirmbrett) s ruom (perjanicom) kano elenkom na visu. ljem je ka-
bliast (Kbelhelm) s jednom zjalom u desnom odielku. Daica titnica je uglasta Na
naoj daici vidi se samo sredinom niz biserja. Franjo RAKI, Stari grb bosanski, u:
Rad JAZU, knj. CI, Razredi loloko-historiki i lozofsko-jurisdiki, XXX, 1890, 147.

35

ZbornikPA.indb 35 8/12/2008 4:24:44 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

Slika 2. Druga varijanta novca bana Stjepana II s nepotpunim grbom (Ivan Rengjeo)

vizirom, okrenuta nadesno, a preko nje

Slika 3. Pokuaj rekonstrukcije
nepotpunog grba bana Stjepana II
s jedne varijante njegova
novca (Franjo Raki)
kratki veo koji u naborima pokriva za-
dnje strane kacige; na vrh kacige postav-
ljen je jastui etvrtaste forme iji se
uglovi produuju u kriie; iznad jastui-
a (na tankoj osovini) je elenka u formi
estokrake zvijezde, iz rozete izbija per-
janica sa tri pera.9 Postoje i male razlike
u stilizaciji gornje kompozicije grba u
odnosu na prve dvije varijante, ali one ni
u kojem sluaju ne mijenjaju njen karak-
ter. (Slika 4.)
Sudei prema analogijama uoljivim
na priloenim ilustracijama, Aneli je s
pravom ukazao da je heraldika kompo-
zicija koja se javlja na prve dvije vari-
jante banova novca kaciga s jastuiem
napravljena pod direktnim utjecajem
iz Srbije, tanije po uzoru na suvreme-
ni novac srpskog kralja, kasnije cara,
Duana, te da je, na prvi pogled, veoma
mogue da je odatle i preuzeta kao opi
ornamentalni motiv bez specinog he-
raldikog znaaja.10 (Slika 5.) Meutim,

9
Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, 165.
10
ISTO, 164. Novakovi je u daici vidio najkarakteristiniji znak osobenosti srpske
heraldike kompozicije
,

36

ZbornikPA.indb 36 8/12/2008 4:24:44 PM

 EMIR O. FILIPOVI

srpsku provenijenciju potpunog grba sa tree va-

rijante novca Aneli je odmah osporio tvrdnjom
da ni tit sa zvijezdom, kao ni kompletan grb, nisu
upotrebljavani kod srpskih vladara, te da odatle
nisu mogli biti ni preuzeti.11 On jo istie da ovo
znamenje oito predstavlja pokuaj da se uopena
i nepotpuna simbolika priblii zapadnoevropskom
pojmu grba i smatra da ova kompozicija predstav-
lja grb u pravom smislu te rijei.12
Za dalju analizu grba Stjepana II Pavao Aneli
je pored novca koristio i likovne predstave sa pea-
ta. Jednom prilikom, opisujui banov peat koriten
1356. godine na povelji Tvrtka I, Aleksandar Solo-
vjev je primjetio da se na titu konjanika vidi kosa
pregrada (bande) s desna na levo, a na lemu kao
elenka (cimer) okruglo drvo sa stablom. Vrlo je Slika 4. Potpuni grb bana
verovatno, da su na pregradi morali biti tri krina, Stjepana II Kotromania prema
jer na ispravama iz 1357. i 1367. g. Tvrtkov grb novcu (crte Marian Wenzel)
na peatu ima poprenu prugu (fasce), a na njoj tri
krina.13 (Slika 6.)
Poto je Solovjev na peatu vidio potpun, tj.
kompletan grb Aneli je, ovoj deskripciji stavio
nekoliko primjedbi; naime, on je tvrdio da su i tit, i
kaciga i elenka tu predstavljeni u svojoj stvarnoj a
ne simbolinoj-heraldikoj funkciji.14 Po njemu su
kaciga i perjanica sainjavali sastavne dijelove ba-
nove viteke opreme, te se stoga njihov meusobni
odnos prema titu, iako daje predstavu potpunog
Slika 5. Kraljevski novac
Stefana Duana
. ,
, 39-40. Meutim, Dubravko Lovrenovi je ukazao da je predstava ljema u bosan-
sku numizmatiku mogla takoer doi izravno sa jednog dinara ugarskog kralja Karla Ro-
berta, odakle je uostalom dola i u Srbiju. Dubravko LOVRENOVI, Fojniki grbovnik,
ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, 185.
11
Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, 165. Stojan Novakovi je takoer
potencirao da se na Duanovom novcu, kao i na novcu njegova sina i nasljednika Uroa,
nalazi samo ljem, bez tita. , ,
napomena 1. na str. 8.
12
Pavao ANELI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, 242.
13
Aleksandar SOLOVJEV, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, u: GZM n.s. A, sv. IX-
X, 1954, 91. Opasku o tri krina Solovjev je donio prema jednoj napomeni Mede Pucia iz
1880. g.
14
Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, 164.

37

ZbornikPA.indb 37 8/12/2008 4:24:44 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

grba, nije mogao smatrati i heraldi-

kom cjelinom.15 Aneli je uoio i to da
se ljiljani na kosoj pruzi vie ne pojav-
ljuju i da ne postoji vrst dokaz da su se
ikada i nalazali na grbu bana Stjepana
II.16 Sve da ti ljiljani i jesu postojali na
Tvrtkovom grbu, to ne predstavlja do-
voljan dokaz za to da su se nalazili i na
grbu bana Stjepana.
Na samom kraju razmatranja o grbu
bana Stjepana II Aneli zakljuuje da
je primjetno i razmimoilaenje bano-
vog grba predstavljenog na peatima,
sa onim predstavljenim na novcima.
Tu nekonzistentnost on objanjava
Slika 6. Peat bana Stjepana II Kotromania injenicom da je heraldika u to vrije-
(Pavao Aneli) me u Bosni bila tek u zaetku te da se
heraldiki obiaji nisu bili jo sasvim
ustalili.17 Dok je na jednom grbu unutar tita postavljena kosa pruga bez ikakvih
drugih znakova, na drugom se javlja zvijezda (bez pruge) koja zauzima cijelu
povrinu tita. Po tom pitanju on ne iskljuuje mogunost da je zvijezda bila
ukomponirana u slobodna polja tita zajedno sa kosom prugom, ali da je njezina
predstava na peatu izostavljena zbog tednje prostora.18 Iako nije mogue sa si-
gurnou zakljuiti da li je zvijezda imala obiljeje jednog od glavnih heraldikih
amblema Bosne, bosanske vladarske kue ili bosanskog plemstva, ipak se moe
rei da je ona, bar neko vrijeme, bila sastavni dio grba bosanskih vladara. Njena
iroka upotreba u grbovima vlastele navodi na zakljuak da je zvijezda, prije
nego je postala simbol heraldikog karaktera, bila znak plemikog i drutvenog
statusa uope,19 te da se njena upotreba na stecima ne bi trebala dovoditi u vezu
sa vjerskim praksama.20
Kako se banski grb Tvrtka I nije sauvao ni u jednoj poznatoj predstavi, moe
se samo pretpostavljati da se on nije u veim karakteristikama razlikovao od
grba bana Stjepana II. Tvrtkov kraljevski grb se inae javlja u dva modaliteta;
Prvi pripada tipu tzv. nepotpunog grba, a njegov heraldiki lik je trokutasti (sr-
coliki) tit sa desnom kosom prugom i sa po tri ljiljana u slobodnim poljima tita.
Ovakav grb sauvan je u vie detalja na velikom prijestolnom peatu: na aversu

15
ISTI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, 242. ISTI, Srednjovjekovni peati, 93.
16
Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, 164.
17
ISTI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, 241.
18
ISTI, Neka pitanja bosanske heraldike, 166.
19
ISTO, 168.
20
Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 488.

38

ZbornikPA.indb 38 8/12/2008 4:24:44 PM

 EMIR O. FILIPOVI

Slika 7. Veliki etverostruki zlatnik kralja Tvrtka I (Ivan Rengjeo)

lijevo od kraljeva lika na prijestolju; na reversu na konjanikom titu, na za-

stavi i na konjskom pokrivau (dva puta) ... Potpuni Tvrtkov grb sauvan je samo
na njegovu srednjem peatu i na ostacima mrtvakog plata iz groba u Milima.
Ovaj potpuni grb preuzima ve poznati heraldiki lik nepotpunog grba (tit sa
desnom kosom prugom i est ljiljana), a zatim se upotpunjava standardnim ele-
mentima: kacigom sa velom koji slobodno pada i elenkom u vidu perjanice.21
Od banskog se opisani grb razlikuje u heraldikom simbolu, po poloaju vela i
po pojavi krune, a donekle i u oblikovanju perjanice.
U skladu s tim, interesantno je primjetiti da Aneli u razmatranju grba Tvrtka
I, ni u jednom svom radu, ne pominje grb sa njegovog etverostrukog zlatnika,
iako je u to vrijeme Mihailo Dini zlatnik pozitivno identicirao kao Tvrtkov.22
Na reversu ovog zlatnika prikazan je grb na kojem se nalazi ,
.
, , .
, .
, .23 Izgleda da je Aneli ovaj grb

21
ISTI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, 245. Na drugom mjestu, Aneli
pie da osnovnu kompoziciju grba Tvrtka I, kojeg je ovaj formirao nakon to se okrunio
za kralja 1377, ini srcoliki tit sa desnom kosom prugom, kaciga (tipa Topfhelm) i ukras
koji se sastoji od vela to lepravo pada pozadi kacige, zatim od ljiljanove krune iz koje
izbija perjanica. U oba slobodna polja na titu nalaze se po tri ljiljana. ISTI, Doba sred-
njovjekovne bosanske drave, 565-566.
22
, , u: , . III,
1952, 41-54. ISTI, , u: , 3-4,
1955, 149-157.
23
ISTI, , 48-49.

39

ZbornikPA.indb 39 8/12/2008 4:24:44 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

zaobiao jer je prihvatio tezu Ivana

Renea koji je taj dukat pripisao kralju
Stjepanu Tomaeviu.24 (Slika 7.)
U vezi sa grbom kralja Tvrtka I je-
ste i nesumnjivo najznaajniji rezul-
tat Pave Anelia na polju heraldike;
identikacija mrtvakog pokrova (pla-
ta), tj. brokata sa izvezenim kraljevim
grbovima. Ovo otkrie je ustvari poslu-
ilo da se na temelju heraldike analize
tih grbova identicira i grobnica u ko-
joj je upravo bio sahranjen kralj Tvrt-
ko.25 Na nekoliko ostataka tog brokata,
koji je prilikom iskopavanja bio znatno
oteen, zlatnom icom su bili izvezeni
grbovi ija je vrijednost neprocijenjiva.
(Slika 8.)
Prema Aneliu tit sa grba ima u
osnovi trouglast oblik; meutim, neto
vea duina, te djelomino zaobljava-
nje svih linija i uglova donekle mije-
nja njegov opi izgled. Jednom koso
Slika 8. Fragment brokatnog grba iz Mila postavljenom gredom tit je podijeljen
u dva polja; na svakom od ovih polja
nalaze se po tri ljiljana postavljena u
jednom redu okomito na pravac pruanja grede. Stilizacija ljiljana, posebno veza
na peteljki, vidi se na crteu. Na gredi (i to samo na jednom primjerku) primjeu-
ju se tragovi nekih linija koje nisu bile izvedene zlatnom icom; vjerovatno je to
bila vitica, koja je inae poznata sa nekih peata. Cijeli tit, kao i greda, obrubljen
je tankom zlatnom trakom i snano naget udesno (raunajui sa strane nosioca).
24
Vjerovatno je da Aneli ovaj grb nije uzimao u razmatranje pri raspravi o grbu kra-
lja Tvrtka jer su mu se Reneovi dokazi inili uvjerljiviji od Dinievih. O tome; Ivan
RENGJEO, Zlatni novac bosanskog kralja Stjepana Tomaevia, Sarajevo, 1937. ISTI,
Neobjavljeni dinar Stjepana Tomaevia, u: Numizmatike vijesti I, VII-VIII, 1939, br.
4, 2-6. ISTI, Novci bosanskih banova i kraljeva, 287. ISTI, Novci bosanskih vlada-
ra, u: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine
1463, Knjiga prva, HKD Napredak, Sarajevo, 1942, 682. ,
, 41-54. ISTI, , 149-157.
, , u: , . VI, 1954,
45-53. Pavao ANELI, Srednjovjekovni peati, nap. 200. na str. 97.
25
Ovakav grb su na svojim peatima korsitili samo kraljevi Tvrtko I i Dabia, a kako se pouz-
dano zna da je Dabia umro u Sutjesci, nije bilo ni sumnje da je grob mogao pripadati samo
kralju Tvrtku I. Pavao ANELI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, 218.

40

ZbornikPA.indb 40 8/12/2008 4:24:45 PM

 EMIR O. FILIPOVI

Na gornji desni ugao nagnutog tita po-

stavljena je visoka kaciga u obliku zvona; to
je tzv. duboki ljem (helmus, grand heaume,
elmo, Topfhelm). Nedovoljno jasne linije
(zbog oteenosti) predstavljaju prorez za gle-
danje i disanje. Minijaturni kri sa krakovima
u obliku listia vjerovatno pokazuje otvor za
ui (sluanje).
Sa vrha kacige gotovo do kraja tita pada
veo, koji se pri kraju jae nabire i zavrava u
dva otra kraka podsjeajui na riblje peraje.
Kruna je predstavljena zlatnom trakom
iz koje izbija jedan itav ljiljan (na sredini)
i dvije polovine (svaka na drugoj strani). Sti-
lizacija ljiljana se neto razlikuje od one na
titu (vidi crte). Na slobodnim prostorima
izmeu ljiljana iz krune izbijaju dva manja
trolista na manjoj peteljci.
Iznad krune prikazana je perjanica u vidu
bogatog buketa cvijea. Buket ima osnovni Slika 9. Rekonstrukcija grba Tvrtka I
oblik dvostruke piramide zastupljenih uglo- sa brokatne tkanine naene
va; u njemu se vidi petnaest okruglih cvjeto- u Milima (crte J. Aimovi)
va sa okcima u sredini. Ispod svakog cvijeta
nazire se posebna peteljka struk, ali iz bu-
keta, prema dolje, viri samo osam strukova
koji su povezani vezom od srebrene ice.26
(Slike 9. i 10.)
Promjena grba koju je izvrio Tvrtko, vje-
rovatno nakon to se 1377. godine okrunio u
Milima za kralja Srbljem i Bosne, sasvim
je bila prilagoena njegovom novom vladar-
skom dostojanstvu. Na svom velikom prije-
stolnom peatu on pored novouspostavljenog
grba Bosne, koristi i grb sa dvoglavim orlom
koji predstavlja Srbiju. Aneli je loginim
slijedom zakljuio da oba grba imaju slinu
simboliku, te da ako grb sa dvoglavim orlom
oznaava Srbiju, grb sa ljiljanima i kosom
prugom mora oznaavati Bosnu.27 (Slika 11.) Slika 10. Pokuaj likovne predstave
grba kralja Tvrtka I prema
26
ISTO, 216. rekonstrukciji Pave Anelia
27
Pavao ANELI, Srednjovjekovni peati, 97. (crte Aleksandar Palavestra)

41

ZbornikPA.indb 41 8/12/2008 4:24:45 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

Iz toga je izveo dalji zakljuak da je

grb s ljiljanima cijelo vrijeme svog tra-
janja bio priznavan za grb bosanskog
kraljevstva, uz napomenu da taj simbol
nije obuhvatao srpske zemlje koje su
ulazile jednim dijelom u sastav tada-
nje bosanske drave.28
Grb kralja Tvrtka ostao je nepro-
mijenjen za kratkih vladavina kralja
Dabie i ene mu Jelene jer promjene
dolaze tek sa kraljem Ostojom koji
unosi novu organizaciju polja u titu:
umjesto kose pruge i ljlijana itav pro-
stor zauzima kruna.29 Ovu promjenu
heraldikog amblema Aneli s pra-
Slika 11. Rekonstrukcija aversa vom naziva grbovnom reformom.30
velikog prijestolnog peata kralja
Tvrtka I Kotromania (Pavao Aneli) Sljedei kralj, Tvrtko II, koristi u
svoje dvije vlade i dva razliita grba;
u prvom periodu (1404-1409.) u grbu
se nalazi samo kosa pruga, bez ikakvih znakova, dok je u drugom (1421-1444.)
zadrao Ostojinu inovaciju na titu krunu, s tim da joj je dodao i svoj inicijal
veliko slovo T.31 Ovakvo znamenje zastupljeno je i na nekoliko vrsta Tvrtko-
vog novca. Meutim, ta heraldika kompozicija je ve na jednom penjaku na-
enom prilikom arheolokih iskopavanja na Bobovcu, pretrpila manje izmjene.
Ona se nala u funkciji ukrasnog motiva koji ustvari nema nikakve veze sa usta-
ljenom ikonograjom slinih ukrasa na penjacima srednje Evrope tog vremena.
Evropski penjaci su ukraeni raznovrsnim ornamentalnim motivima suvremene
gotike umjetnosti, ali je Tvrtkov majstor na penjak stavio njegov grb koji se
sastoji iz heraldikog tita na kojemu je kraljevska kruna s perjanicom i mono-
gramom ST. tit je neto izduene srcolike forme sa otrim rubom i zaobljenim
pobonim stranicama. Iz ljiljanove krune izbija krupna perjanica u obliku toka,
odnosno uplje alke od dva koncentrina kruga; ovo je, svakako, stilizacija do-
bro poznate Kotromania perjanice od bogatog buketa cvijea. Dijadem krune
ukraen je mreastim motivom. Slova monograma, posebno T, imaju gotiko-
unicijalnu formu. Slovo S, koje je u monogramu aplicirano na srednji krak slova
T, okrenuto je naopako. Treba napomenuti da je ovo jedini do sada poznati slu-
28
ISTO, 98.
29
Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566. Izgled bosanske krune
zasvjedoen je na nekoliko peata, novaca, kamenih spomenika, te na brokatu i jednom
peatnom prstenu: to je dijadem sa tri zupca koji se razvijaju u ljiljanov trolisni cvijet.
Na istom mjestu, 569.
30
ISTI, Srednjovjekovni peati, 96. (O tome dalje u tekstu)
31
ISTI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566.

42

ZbornikPA.indb 42 8/12/2008 4:24:45 PM

 EMIR O. FILIPOVI

aj da Tvrtko II svoj monogram pie sa

dva slova (ST STEPHANVS TVRT-
CO), na njegovim peatima i novcima
na ovom mjestu grba uvijek se nalazi
samo slovo T.32 (Slike 12. i 13.) Kalup
za ovaj penjak je, po Anelievoj pro-
cjeni, izradio jedan graver-peatorezac
sa kraljevog dvora, jer likovni sadraj
predstavljen na njemu neodoljivo pod-
sjea na peatnu sliku.33
Prilikom iskopavanja ruevina na
Bobovcu Pavao Aneli naiao je i na
jednu lunetu koja je nekad stajala iznad
druge kapije dvorca. Na njenoj povr-
ini prikazan je grb ija je stilizacija
Slika 12. Likovna rekonstrukcija penjaka
nalik na onu sa mnogih peata Tvrtka sa grbom i titulom kralja Tvrtka II
II, s tom razlikom da se na peatnim (crte Jelena Stanojevi)
grbovima u platu vjerovatno nalazi
niz ljiljana, a u platu kamenog grba
niz srca. (Slika 14.) Ovu specinost
Aneli dovodi u vezu sa kraljevom
suprugom, Dorotejom Gorjanskom,
koja je imala veliki utjecaj na razvoj
umjetnosti na bosanskom dvoru, pa se
moe pretpostavljati da je ona pred-
lagala i nain izrade grbova. Naime,
meu iskopanim artefaktima naen je
i kameni kalup za izradu keramikog
ukrasa sa predstavom grbovnog sim-
bola; u vidu zmaja (zmije) koji guta
ljudsko srce; na glavi zmaja raspoznaje
se stilizirani ljiljan, a sa njegove lijeve
i desne strane su polumjesec i zvijez-
da. itav simbol je stavljen u kruni
okvir.34 Po osnovnom sadraju simbo-
la, Aneli je zakljuio da se ovdje radi
o grbu roda Gorjanskih kojima je pri- Slika 13. Grb sa jedne vrste novca
kralja Tvrtka II (Ivan Rengjeo)
padala supruga kralja Tvrtka II, kra-
32
ISTI, Bobovac i Kraljeva Sutjeska Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeu,
Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004, 134.
33
ISTI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 518.
34
ISTI, Bosanska kraljica Doroteja Gorjanska, u: GZM n.s. A, sv. XXVII/XXVIII, 1973,
386-387.

43

ZbornikPA.indb 43 8/12/2008 4:24:45 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

ljica Doroteja. Ljiljan iznad zmajeve

Slika 14. Pokuaj rekonstrukcije grba kralja
Tvrtka II Tvrtkovia prema nadvratniku iz
dvorske palae (crte Jelena Stanojevi)
glave vjerovatno ima bosansko porije-
klo jer se taj amblem nalazio i na gr-
bovima Kotromania.35 To je Anelia
dovelo do zakljuka da su oba motiva,
zastupljena na grbovima pronaenim
na Bobovcu, uzeta iz grbova kraljev-
skog branog para ljiljani iz Tvrtko-
va, a srca iz Dorotejina grba.36
Na fragmentima dviju od tri nad-
grobne ploe, koliko ih je naeno na
kraljevskim grobnicama prilikom
iskopavanja Bobovca, sauvane su i
heraldike predstave sa titovima. U
jednom sluaju na titu se nalazi kru-
na sa monogramom T, i taj grb Ane-
li pripisuje kralju Tvrtku II, dok se
na drugom takoer nalazi kruna, ali sa
inicijalima ST, koji su vjerovatno pri-
padali kralju Stjepanu Tomau.37 (Slike
15. i 16.) Isti kralj, na ijim novcima
jo susreemo i potpuni grb u ijem se
titu nalazi kruna, sluio se takoer i
nepotpunim grbom sa kosom prugom
i ljiljanima.38 Kruna je ostala i na titu
grba kralja Stjepana Tomaevia, ali
je ona ovaj put bila neto drukije sti-
lizirana. (Slike 17. i 18.)

* * *

Kao to je na poetku ovog rada istaknuto, kompletan razvoj jednog grba,

kroz sve faze, u periodu od otprilike jednog stoljea, prema miljenju Pave Ane-
lia, najbolje se moe pratiti na grbovima bosanskih banova i kraljeva, jer oni od
svih grbova koje susreemo u Bosni ine posebnu cjelinu.39 Njihov znaaj ogleda

35
ISTO.
36
ISTO, 391.
37
Pavao ANELI, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, 102.
38
ISTI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566. Ivan RENGJEO, Novci bosanskih
banova i kraljeva, 286.
39
ISTO, 565.

44

ZbornikPA.indb 44 8/12/2008 4:24:45 PM

 EMIR O. FILIPOVI

se i u tome to se oni mogu smatrati i

grbovima drave, jer su vladari povelje
meudravnog karaktera obino peati-
li svojim linim amblemima, ili amble-
mima svoje porodice. Uska povezanost
vladarskog i dravnog grba nije sluaj-
na a prije svega se tumai injenicom
da su prema patrimonijalnoj koncepciji
drave vladari dravnu zemlju smatrali
svojim nasljednim dobrom.
Shvatanje prema kojem je u najra- Slika 15. Ulomak sa nadgrobne
nijem stadiju razvitka heraldike u ne- ploe kralja Stjepana Tomaa
(Pavao Aneli)
koj zemlji lini vladarev grb postajao
i grb drave kojom je on vladao nije
bilo strano zapadnoevropskoj praksi
u srednjem vijeku.40 ak je postojao
i sluaj da se na ve postojeem grbu
vre promjene kako bi se u njegova po-
lja uvrstio i simbol dinastije koja je u
datom trenutku vladala zemljom a koja
se razlikovala od one koja je grb ustali-
la kao dravni.41 Time je nova dinastija
nastojala sebi pribaviti legitimitet prav-
nih nasljednika bivih vladara, a tek
se u izuzetnim sluajevima pristupalo
kompletnoj promjeni izgleda grba.
Heraldika praksa srednjovjekov-
ne Bosne po tom pitanju prua niz
interesantnih i raznovrsnih primjera
upotrebe grbova u politikom ivotu Slika 16. Rekonstrukcija grba kralja
i vladarskoj ideologiji. Njeno pravil- Stjepana Tomaa prema njegovoj
no tumaenje moglo bi nas dovesti nadgrobnoj ploi sa Bobovca
do saznanja o precizno deniranim (Pavao Aneli)
40
Izvrstan primjer za to je grb engleskog kralja Riarda Lavljeg srca, na crvenom polju tri
lava u prolazu, koji je kasnije, bez obzira ko je sjedio na prijestolju, koriten kao grb En-
gleskog kraljevstva. Rodney DENNYS, The Heraldic Imagination, Crown Publishers Inc,
New York, 1976, 30.
41
Primjer anuvinskih ljiljana i arpadovskih crveno-bijelih greda je nama najblii sluaj
kombiniranja razliitih amblema na taj nain. Pored ve postojeih vodoravnih greda koje
su predstavljale grb dinastije Arpadovia, i koje su u 14. stoljeu takoer smatrane i ugar-
skim grbom, na kraljevskom grbu Ludovika I Velikog nali su se jo i stilizirani ljiljani,
simbol dinastije Anjou. Tomislav RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, kolska knjiga,
Zagreb, 1997, 232-233.

45

ZbornikPA.indb 45 8/12/2008 4:24:45 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

dravnikim programima i linim as-

piracijama bosanskih vladara. Prvim
pogledom na dostupne izvore moe
se uoiti postojanje izvjesne nekonzi-
stentnosti u upotrebi heraldikih mo-
tiva, a to se prije svega ogleda u tome
da se uporedo javljaju dvije varijante
grba, od kojih bi jedna mogla pred-
stavljati kralja ili njegovu dinastiju, a
druga dravu.42
Pitanje da li je Bosna, kao drava
u srednjovjekovnom smislu te rijei,
imala simbol koji bi izraavao njen su-
verenitet i njen politiki poloaj do An-
elievih istraivanja nije bilo adekvat-
no rijeeno. U prolosti nije bilo mno-
Slika 17. Novac kralja Stjepana Tomaevia go zabiljeenih pokuaja da se iznae
rjeenje ovog pitanja; tumaenja autora
bila su tura, uopena, suprotna pa ak i proturjena. Tako je za Franju Rakog,
prvog znanstvenika koji je napisao znaajniju raspravu o bosanskom grbu, to pi-
tanje bilo neumjestno, jer su bosanski vladari iz dinastije Kotromania kovali
novce i peatili javne isprave kao predstavnici dravne vrhovne vlasti, pak ovu
je izraavao i onaj grb, koji je postavljen na novcu i peatu. A ne ima traga, da bi
banovina ili kraljevina bosanska imala poseban znak za izraz svojega suverenite-
ta. Grb vladaoca Bosne bijae ujedno grbom zemlje, kojom je on vladao.43
Ivan Rengjeo pak kae da su se bosanski kraljevi sluili sa dva razlina grba
sa razliitim heraldikim znakovima u titu. Sva je prilika, da je prvi grb, tit s
ljiljanima u dva polja, bio obiteljski grb dinastije Kotromania, a drugi grb, tit s
krunom od ljiljana, sluio je kao dravni grb kraljevine Bosne.44 I Mihailo Dini
primjeuje postojanje dvije osnovne varijante bosanskog grba; )
, , ;
) ,
, (, , , ).45 On meu-
tim, za razliku od Rengjea, smatra da se tu

42
Postojanje razlike izmeu vladarskog, tj. linog, te dinastikog ili dravnog grba u sred-
njovjekovnoj Bosni odavno je uoeno, ali ne i obraeno na odgovarajui nain. Poto sma-
tramo da je detaljnije razmatranje ovog iznimno vanog pitanja prijeko potrebno za bolje
razumijevanje bosanske heraldike cjelokupnu problematiku kanimo izloiti na drugom
mjestu u posebnoj raspravi koja je u pripremi.
43
Franjo RAKI, Stari grb bosanski, 164.
44
Ivan RENGJEO, Novci bosanskih banova i kraljeva, 264.
45
, , 51.

46

ZbornikPA.indb 46 8/12/2008 4:24:46 PM

 EMIR O. FILIPOVI

,
.46 Za
ovu tvrdnju on istie znaajnu inje-
nicu, ,


:
,
I, II; ,
,
II , -

. Na kraju napominje da
je promjena nastupila za vrijeme kralja
Ostoje.47 Iako je bio na pravom tragu,
Dini je previdio da se grbovi uope ne
javljaju sukcesivno, tj. pravolinijski,
jedan za drugim, nego da je upotreba
vladarskih i dravnih grbova mnogo
komplikovanija. Naime, grb kojeg je
uveo jo Tvrtko I nalazio se na novcu
kralja Stjepana Tomaa;48 kao i na re-
versu velikog Ostojinog peata, tj. na
konjskom pokrivau na kojem su ut-
kana dva grba sa kosom prugom, est
krinova jedva se vide.49 Prema Alek- Slika 18. Rekonstrukcija grba
sandru Solovjevu to je stari grb Kotro- Stjepana Tomaevia prema
mania, koji se sada naao u podree- njegovom novcu (Pavao Aneli)
nom poloaju prema novom grbu, pri-
kazanom na titu u ruci konjanika.50
Rjeenju ovog vanog problema najvie se pribliio Pavao Aneli koji je
ukazao da formalno nije bilo nikakve razlike izmeu grba vladajueg kralja i
dravnog grba Bosne, to znai da je jedan isti grb sluio i kralju kao pojedincu
i Bosni kao dravi.51 Tek je kasnije dola do izraaja tendencija da se jedan
odreeni amblem ustali kao grb bosanskog kralja, bez obzira na linost koja je

46
ISTO.
47
ISTO.
48
Ivan RENGJEO, Novci bosanskih banova i kraljeva, 286.
49
Aleksandar SOLOVJEV, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, nap 21. na str 92.
50
ISTO, 92
51
Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566.

47

ZbornikPA.indb 47 8/12/2008 4:24:46 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

momentalno bila na prijestolju.52 Prema njemu to je Ostojin grb sa ljiljanovom

krunom na titu, koji se nalazio na onim mjestima gdje je Tvrtko I bio postavio
dravne grbove Srbije i Bosne. Novo znamenje, kako Aneli kae, trebalo bi
predstavljati novi jedinstveni grb koji simbolizira bosansku dravu u cjelini,
ukljuujui tu i srpske zemlje.53 Ostojinoj reformi takoer ide u prilog injenica
da ni ostali dijelovi bosanske drave (Donji Kraji, Humska Zemlja, Usora...)
nisu bili predstavljeni svojim posebnim grbovima. Meutim, pravi razlog za pro-
mjenu grba Aneli vidi u Ostojinoj elji da apstraktnu krunu, po pravnoj teori-
ji, predstavi kao element koji objedinjava sve, esto autarhine, dijelove jedne
dravne zajednice.54 Stoga, prema Anelievu miljenju, tit sa ljiljanovom
krunom treba shvatiti kao grb svih zemalja bosanske krune ili itave bosanske
drave, ukljuujui tu i nekadanje srpske zemlje.55
Ukratko, po Anelievom tumaenju grbovna promjena bila je usko vezana
za koncepciju teritorijalne cjelovitosti bosanske kraljevine izgraene na temelji-
ma poloenim jo u vrijeme kralja Tvrtka I.56 Istina, prvi grb za vrijeme Ostoje i
Tvrtka II doivljava izvjesno potiskivanje, ali ne i potpuno naputanje. Za Toma-
a i Stjepana Tomaevia on dolazi do jaeg, ali ne i dominantnog izraaja.57
Aleksandar Solovjev tvrdi da je Ostoja heraldiku reformu izvrio kako bi
naglasio svoje kraljevsko dostojanstvo; kruna sada treba da se nalazi ne samo
iznad tita, nego i u samom titu.58 Dubravko Lovrenovi, meutim, to naziva
jaanjem kulta krune; pod Tvrtkom I. predstavljala je kruna samo simbol li-
nog statusa, a za vladavine kralja Stjepana Ostoje evolucija koncepcije bosan-
ske krune ulazi u novu fazu pojaanog kulta krune.59 Tako poetkom 15. st. u
Bosni zavrava proces institucionaliziranja ovog simbola, koji umjesto vladara
postaje reprezent drutva, odnosno vladajue oligarhije.60
Po miljenju Sreka Daje Ostojinu reformu grba treba dovesti u vezu sa
stremljenjima u Bosni da se zbaci vazalni odnos prema ugarskim kraljevima i
izgradi vlastiti suverenitet uz pomo Rimske Kurije.61 Meutim, ne sporei da

52
ISTO.
53
Pavao ANELI, Srednjovjekovni peati, 98.
54
ISTO. Ostoja je ovu teoriju temeljio na faktikom posjedovanju bosanske kraljevske krune,
koju je, zahvaljujui ugarskoj zatiti uvao u svojoj rezidenciji tvrdom gradu Bobovcu.
55
ISTO.
56
Dubravko LOVRENOVI, Proglaenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokuaj revaloriza-
cije), u: Forum Bosnae, br. 3-4, 1999, 252-253.
57
Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566.
58
Aleksandar SOLOVJEV, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, 92.
59
Dubravko LOVRENOVI, Bosanski rusag i sveta kruna bosanska, u: Bosna Francisca-
na, XI (2003), 19, 91.
60
ISTO.
61
Sreko M. DAJA, Bosansko srednjovjekovlje kroz prizmu krune, grba i biskupije,
u: Juki, 15, 1985, 90. Tu je vjerovatno imao na umu dio heraldikih promjena koji se

48

ZbornikPA.indb 48 8/12/2008 4:24:46 PM

 EMIR O. FILIPOVI

isticanje krune u grbu predstavlja i odreenu emancipaciju Bosanskog kraljev-

stva, nama se i jedna druga mogunost takoer ini uvjerljiva. Naime, jaanjem
pojma (ili kulta) krune kao vladarskog simbola poetkom 15. stoljea linost
vladara pala je u sjenku apstraktno shvaenog vladarskog dostojanstva.62 Kralj
je bio sveden u rang oblasnog gospodara koji neposrednu vlast ima samo na
svojoj zemlji (contrata del re). U to vrijeme dolazi i do rasta moi velikaa
koji po svom nahoenju zbacuju kraljeve, dovode ih na prijestolje, nameu
im svoju volju, takmie se s njima po bogatstvu i ugledu, a na svojoj teritoriji
ponaaju se kao i sami kraljevi.63 Po novom shvatanju, feudalac je mogao i
ratovati protiv svog kralja,
.64 tavie, poto je kruna simbolizirala apstraktni entitet, od-
nosno zakonski savez izmeu kralja i zajednice, u sluaju da kralj prekri taj
savez, njegovi vazali, vezani snagom zakletve prema kruni, ak bi bili i primo-
rani poduzeti korake protiv njega.65
S obzirom da je istaknuti historiar Sima irkovi konano formiranje ove
rusake gospode smjestio u kraj prve decenije 15. stoljea,66 vrijeme kada
Ostoja dolazi na vlast po drugi put u Bosni (1409.), vjerovatno je da je novog
kralja upravo odnos prema vlasteli primorao da izvri promjenu grba. Sasvim
je mogue da je Ostoja isticanjem krune, simbola dravnog jedinstva, na svom
titu pokuao vlastelu privesti sebi kako bi se mogao nesmetano posvetiti svo-
jim vladarskim poslovima i iskoristiti velikae u ostvarenju dravnih ciljeva.
On je pokuao krunu to vie pribliiti svojoj tronoj i prolaznoj linosti jer
bi ideja o kruni kao transpersonalnom simbolu omoguila

.67 Nastojei da predstavi svoje interese kao interese
krune Ostoja je elio ideologiju, u kojoj za njega inae nije bilo mjesta, okrenuti
u svoju korist. To je sasvim razumljivo ako imamo u vidu da je prema novom
tumaenju sav suverenitet prebivao u kruni, po emu bi kralj postao samo instru-

odnosio na naputanje amblema ljiljana, znaka kojeg je on smatrao dinastikim simbolom

uvezenim u Bosnu posredstvom anuvinskih kraljeva. Na istom mjestu, 86.
62
, ( ), u:
, 8, 1964, 367.
63
Oni ubiru namete od stanovnitva, naplauju tzv. regalna prava u trgovima i rudnicima
ukoliko su se nalazili na njihovoj zemlji, naplauju carine, vre najviu sudsku vlast, sa-
mostalno odravaju veze sa spoljnim svijetom, a ak su ulazili i u saveze protiv bosanskih
kraljeva i ratovali s njima. ,
, u: , ,
, , 1997, 309-310.
64
ISTO, 312.
65
Dubravko LOVRENOVI, Bosanski rusag i sveta kruna bosanska, 88.
66
, , 314.
67
ISTO, 311.

49

ZbornikPA.indb 49 8/12/2008 4:24:46 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

ment dostojanstva.68 Ostoja je mogao anticipirati predvieno odvajanje krune od

kralja, tj. deindividualiziranje kraljevske slube,69 i pokuati se protiv toga boriti
takoer monim orujem apstrakcije simbolikom.
Tvrtko II nije zadrao Ostojin grb uslijed puke inercije, kako je to Aneli
ve s pravom zapazio; to osobito nije bilo mogue kada se ima na umu da su
intervencije na grbovima raene sa odreenim ciljevima te da su i oba kralja
na svom dvoru imala izuzetno vjete peatoresce i gravere koji su bili u stanju
te promjene i izvriti.70 Odatle proizilazi da je Tvrtko II prilikom stupanja na
prijestolje svjesno usvojio grb koji je dao sastaviti kralj Ostoja iz jednostavnog
razloga to je i njemu odgovarala koncepcija kojom se sluio njegov prethod-
nik. Novi kralj je otiao i korak dalje u razradi ove teorije, te je grb ak i per-
sonalizirao dodavi mu svoj inicijal, slovo T, u elji da krunu jo jae povee
sa svojim imenom.
Ovakva simbolika koncepcija Ostojinog dravnog grba, koju je naslije-
dio i Tvrtko II, nije remetila njegovu koegzistenciju sa grbom kralja Tvrtka
I. Po Aneliu, oni se nisu meusobno iskljuivali jer je Tvrtkov tit sa ko-
som prugom i ljiljanima i dalje vaio kao grb same Bosne, dok je Ostojin tit
sa krunom bio grb cijele dravne zajednice kojom vlada bosanski kralj.71
Prema Aneliu prvi tit se obino uzima kao porodini grb Kotromania jer
ostaje u upotrebi sve od njegovog formiranja 1377. godine, pa do propasti
kraljevstva 1463.72 On je smatrao da bi se problem porodinog grba Kotroma-
nia najpouzdanije mogao rijeiti kada bi postojao grb nekog lana sporedne
loze kraljevske dinastije, na osnovu kojeg bi mogli odrediti karakteristian
amblem, ili moda pozicioniranje znakova u titu i sl. Danas postoji samo
jedan grb za kojeg bi se moglo pretpostaviti da pripada jednoj od bonih loza
Kotromania, i to je grb sa sudake Stolice iz Bukovice koji je sastavljen od
srcolikog tita i ljema sa vizirom iznad njega. S jedne strane ljema se spu-
ta a potom gore povija veo, koji se zavrava stilizovanim ljiljanom. Na vrhu
ljema se izdie elenka u vidu nazubljenog toka.73 (Slika 19.) Na njemu
68
Dubravko LOVRENOVI, Bosanski rusag i sveta kruna bosanska, 89.
69
Kruna je apstraktna oznaka ugovora koji postoji izmeu kralja i zajednice, i taj je ugovor
zakon koji ujedinjuje kralja (u njegovoj feudalnoj funkciji) sa zajednicom kraljevstva.
Ukratko: kruna je simboliki izraz zakonskog ugovora koji ujedinjuje kralja i zajednicu: to
je kcija, ali, kao to su to i mnoge druge kcije, vrlo korisna. Materijalna stvar, dijadem
(kruna), koritena je da oznai nematerijalni zakonski savez. Kada je to jednom razja-
njeno, nije bilo tako teko odvojiti kralja od krune, to jest odvojiti teokratskog kralja od
zakonskog saveza izmeu feudalnog kralja i zajednice. ISTO, 91-92.
70
Pavao ANELI, Srednjovjekovni peati, 98.
71
ISTO.
72
On se nalazi na reversu velikih peata svih kraljeva, kao i na novcima kralja Tomaa. Ivan
RENGJEO, Novci bosanskih banova i kraljeva, 286.
73
ek BELAGI, Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine, Djela ANU
BiH, knj. LIX, Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 34, Sarajevo, 1985, 74.

50

ZbornikPA.indb 50 8/12/2008 4:24:46 PM

 EMIR O. FILIPOVI

se od specinih predstava razlikuje

ljiljan koji se nalazi na kraju ukrasnog
vela, i koji bi mogao imati kotroma-
niko porijeklo. Na samom titu grba
ne mogu se raspoznati nikakvi znako-
vi; Aneli za to ostavlja dvije opcije
ili ih je klesar ispustio ili ih na grbu
nije ni bilo.74
Kao najznaajniji i najkarakteristiniji
simbol Bosne i njenih vladara u vrijeme
kraljevstva, Pavao Aneli je identici-
rao ljiljan: simbol koji je ukomponiran
u krunu i na slobodna polja tita poro-
dinog grba Kotromania; ljiljani su se
takoer upotrebljavali kao ornamentalni
motiv na kamenoj plastici kraljevskog
dvora na Bobovcu, kao ukras na nekim
peatima i novcima, kao ezlo u rukama
kraljeva i sl.75 Njihove korijene bi treba-
lo traiti u grbu i amblemima ugarskih
kraljeva iz dinastije Anjou, kojima su
Kotromanii bili vezani enidbenim, a
ponekad i vazalnim vezama.76 Ljiljani u
bosanskom grbu mogli su imati i srpsko
porijeklo s obzirom na rodbinske veze
izmeu vladarskih dinastija ovih dvaju
drava. Naime, ljiljan je bio veoma ra-
iren i omiljen heraldiki simbol srpskih
Nemanjia, a Aneli pretpostavlja da Slika 19. Pokuaj rekonstrukcije grba
je on u Srbiju doao posredstvom Jelene sa stolice iz Bukovice (Pavao Aneli)

74
Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 567.
75
ISTO, 570. Ljiljan se javlja u impozantnim proporcijama i na stecima iz Uzdolja,
Proloca i Vranjeva Sela. Dubravko LOVRENOVI, Bosansko-humski mramorovi
steci, u: Bosna Franciscana V (1997) 7, 99. Pored toga oni su jedan od najeih
motiva u iluminiranim rukopisima (u Nikoljskom i Daniievom evanelju, u Mle-
takom zborniku, Hvalovom rukopisu i dr.). Planinka MIKULI, Bosanski i humski
iluminirani rukopisi, u: Iz likovnosti bosanskog srednjovjekovlja, Naklada ZORO,
Sarajevo-Zagreb, 2004, 44-45.
76
Pavao ANELI, Srednjovjekovni peati, 100. Iako je teza o ljiljanima kao simbolu koji
predstavlja vazalni odnos Bosne prema Ugarskoj prilino rasprostranjena, Dubravko Lo-
vrenovi tvrdi da je ona neodriva te da se znaaj Ugarske precijenjuje po tom pitanju.
Dubravko LOVRENOVI, Proglaenje Bosne kraljevstvom 1377., 245-246.

51

ZbornikPA.indb 51 8/12/2008 4:24:46 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

Anuvinske, majke cara Duana.77 Pavao Aneli nije zanemario ni teoretsku

mogunost da se Tvrtko I potpuno slobodnim izborom odluio da ovaj motiv
uvrsti u tit svoga grba, iako je vjerovatnije da su mu pri odluivanju posluili
gore navedeni uzori.78
Pored ove karakteristine heraldike gure, meu vladarske simbole bosan-
skih kraljeva Aneli je uvrstio i lava, kao i dvoglavog orla,79 simbole koji pred-
stavljaju Srbiju, zemlju koja se nalazi na prvom mjestu u slubenoj titulaciji bo-
sanskog kralja.80

* * *

Poto pravi znaaj heraldike za rjeavanje kompleksnih pitanja bosanskog

srednjovjekovlja do Anelievog vremena nije bio u potpunosti shvaen, radovi
posveeni bosanskim grbovima bili su sasvim rijetki. Meutim, ako heraldiku
pravilno protumaimo, ona nam u mnogome moe pomoi da dopunimo i po-
jasnimo naa postojea znanja iz povijesti. Pavao Aneli se u svom bavljenju
tom disciplinom konstantno obraao na navedeni postulat, to bez sumnje svoje
korijene ima i u njegovoj prvobitnoj profesiji. Naime, kako je Pavao Aneli po
vokaciji bio pravnik, i kako je heraldika u osnovi pravna institucija, rezultate
postignute u toj oblasti njegovog djelovanja sigurno moemo pripisati ispravno
shvaenim pravnim odnosima u srednjem vijeku.
Prema njegovom miljenju kompletan razvoj jednog heraldikog znamenja,
kroz sve faze, najbolje se mogao sagledati na grbovima bosanskih vladara, koji
po samom svom znaaju predstavljaju najrazvijeniju i najinteresantniju grupu
grbova u Bosni. Postojanje izvjesne nedosljednosti u upotrebi ovih simbola iza-
zivalo je nedoumice kod ranijih istraivaa, i to zbog sluaja da su u isto vrijeme

77
Pavao ANELI, Srednjovjekovni peati, 100.
78
ISTO, 99. Lovrenovi prisustvo ljiljana na grbu Bosne tumai kroz dvije krajnje mogu-
nosti; ili ih je Tvrtko I preuzeo sporazumno, za to nema potvrde u izvorima, ili su oni
ak izraz pretenzija koje bosanski kralj (ili kruna), od tada polau na dio teritorije pod
ingerencijom svete krune ugarske. Dubravko LOVRENOVI, Proglaenje Bosne kra-
ljevstvom 1377., 249.
79
Dvoglavi orao se u bosanskoj heraldici sree dva puta. Naime, jednom na velikom prije-
stolnom peatu, gdje se nalazi u titu i simbolizira grb Srbije. Taj grb zauzima paralelan
poloaj prema bosanskom grbu. Drugi primjer upotrebe dvoglavog orla kao heraldikog
amblema nalazimo na Bobovcu gdje je na jednoj ploi prikazan orao polurairenih krila.
Pavao ANELI, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, 109-110.
80
Prisustvo srpskog heraldikog znakovlja u bosanskom grbu prema Lovrenoviu uope
nije problematino, jer je, kako on kae, Tvrtko I svoje aspiracije na srpsko prijestolje za-
snivao na tzv. juridiko-dinastikim elementima, odnosno na rodbinskoj vezi Kotromani-
a s Nemanjiima, to se odrazilo u suvremenim heraldikim predstavama. Dubravko
LOVRENOVI, Proglaenje Bosne kraljevstvom 1377., 246.

52

ZbornikPA.indb 52 8/12/2008 4:24:46 PM

 EMIR O. FILIPOVI

postojale dvije varijante grba kojima su se sluili bosanski kraljevi. Takva situa-
cija dala je povoda pretpostavkama da je jedna varijanta kraljevskog grba trebala
predstavljati porodino znamenje, a druga dravno. Autori heraldikih rasprava
su problem postojanja posebnog dravnog grba, tj. simbola koji bi izraavao
suverenitet i politiki poloaj Bosne, tumaili na razliite naine, a njihovi su
stavovi ponekad bili proturjeni, pa ak i dijametralno suprotni.
Najadekvatnije rjeenje tog za bosansku heraldiku iznimno vanog problema
ponudio je upravo Pavao Aneli koji je u brojnim svojim radovima dokazao da
je, barem jedno vrijeme, jedan te isti grb sluio i kralju kao pojedincu i Bosni kao
dravi. To je, prema Anelievoj koncepciji, bio tit s kosom prugom i ljiljanima
kojeg je uveo jo kralj Tvrtko I prilikom svog okrunjenja 1377. On je po svoj
prilici trebao predstavljati porodini grb Kotromania jer ostaje u upotrebi sve
do propasti kraljevstva 1463, a u isto vrijeme je to trebao biti i grb same Bosne.
Tek se kasnije pokuava nametnuti posebno znamenje kao simbol bosanskog
kralja. Takav grb je uveo kralj Ostoja, i na njegovom se titu nalazila usamljena
kraljevska kruna. Ostojina grbovna reforma, kako je Aneli naziva, predstav-
lja centralni problem razvoja bosanskog grba. Proizvod ove heraldike revolucije
(ili evolucije?) bio je novi, jedinstveni simbol koji je trebao predstavljati bosan-
sku dravu u cjelini, tj. u njenim proirenim granicama. Korjene tog dosjetljivog
politikog poteza Aneli nalazi u Ostojinoj elji da apstraktnu krunu predstavi
kao element koji bi objedinio sve, esto autarhine, dijelove jedne dravne za-
jednice. Stoga grb sa krunom treba shvatiti kao grb svih zemalja koje pripadaju
bosanskoj kruni, tj. kao grb itave bosanske drave. Tako u osnovi Anelievog
objanjenja promjene grba lei ideja o teritorijalnoj cjelovitosti bosanske kralje-
vine koja je razvijena jo za vrijeme kralja Tvrtka I.
Ovakva simbolika koncepcija Ostojinog dravnog grba, koju je naslijedio
i Tvrtko II, nije remetila njegovu koegzistenciju sa grbom Tvrtka I jer se po
Aneliu oni nisu meusobno iskljuivali; Tvrtkov je tit sa kosom prugom i lji-
ljanima i dalje vaio kao grb same Bosne, dok je Ostojin tit sa krunom sada bio
grb cijele dravne zajednice kojom vlada bosanski kralj.
Nadovezujui se na Anelieva dostignua pokuali smo pokazati da grbovna
reforma nije bila uzrokovana pritiscima vrenim na Bosnu izvana, nego da razlog
uvoenja grba sa krunom treba traiti unutar samog Bosanskog kraljevstva,81
prije svega u odnosu feudalno limitiranog kralja i sve snanije vlastele. U pro-
mjeni heraldikog znamenja nazire se nastojanje kralja da ojaa centralnu vlast i
sprijei samovolju velikaa, kao i njegova elja da objedini sve zemlje koje dri
u svojoj vlasti pod jednim jedinstvenim simbolom.
81
Aleksandar Solovjev je injenicu da je Tvrtkov grb u kasnijem vremenu podlegao izvje-
snim promjenama upravo dovodio u vezu sa vanjskim utjecajima te je razloge za promje-
nu grba od strane Tvrtkovih nasljednika vidio u tome to su ih anuvinski krinovi isuvie
potseali na vazalni odnos prema Ugarskoj kojega bi se oni hteli osloboditi.Aleksandar
SOLOVJEV, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, 92.

53

ZbornikPA.indb 53 8/12/2008 4:24:46 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

* * *
Unato injenici da je u okvirima heraldike Pavao Aneli postigao veoma
znaajne rezultate, ona nije bila jedino i osnovno polje njegova istraivanja.82 Na
prvi pogled se ak stie utisak da je relativno slabo zastupljena u njegovom cjelo-
kupnom opusu jer se svega nekoliko jedinica iz Anelieve opirne bibliograje
odnosi iskljuivo na razmatranje pitanja heraldike naravi.83 Ova nesrazmjernost,
meutim, postaje sasvim jasna kada se ima u vidu da je ta pomona historijska
nauka zauzimala istaknuto mjesto u radovima Anelia u kojima se on bavio
nekim drugim temama, prvenstveno arheologijom i sfragistikom. Uvidom u ta-
kve radove odmah se primjeuje da heraldika nije bila samo usputno zanimanje
kojim se on bavio tek povrno, nego da je i njoj, kao i svemu drugom, pristupao
predano i temeljito, nastojei da svoje rezultate sistematizira te da njihov sadraj
uini to jasnijim.
Zahvaljujui trudu Pave Anelia bosanska heraldika je danas, unato svoj
svojoj kompleksnosti, mnogo razumljivija. Njegova uloga u izuavanju te disci-
pline tim je vea to je on u svoje vrijeme bio jedini koji se bavio tom problema-
tikom; nije se javljao neko s kime bi Aneli mogao polemizirati, niti neko ko
bi na temeljima njegova rada doao do novih saznanja iz te veoma interesantne
oblasti nae povijesti. Aneliev znaaj se ogleda i u tome to je on prvi heral-
diar koji je poticao iz nae zemlje i koji se bavio iskljuivo srednjovjekovnim
grbovima, zbog ega ga s pravom moemo nazvati istinskim pionirom i ute-
meljiteljem heraldike nauke u Bosni i Hercegovini. Pavao Aneli je svojim
djelovanjem i proirio granice bosanske heraldike jer je postavio, ali i pozitivno
rijeio, brojne probleme koji su do njegovog vremena bili gotovo zanemarivani.
Skoro svi rezultati koje je postigao istraivanjem tog znanstvenog polja, ni danas
nisu prevazieni, a njegova dostignua predstavljaju temelj modernog izuava-
nja heraldike.
Moemo samo izraziti aljenje to se za ivota nije odluio svoja znanja o
grbovima sloiti u jednu knjigu iskljuivo posveenu bosanskoj heraldici u sred-
njem vijeku, te to se rezultati njegova rada nalaze razbacani u mnogim mono-
grajama, lancima i prilozima. Skupljanje tih radova u jednu cjelinu bi nam da-
nas znatno olakalo posao vrednovanja njegovih dostignua na polju heraldike.
Meutim, kako je ve bezbroj puta do sada reeno, taj zadatak stoji pred buduim
generacijama bosanskohercegovakih medievalista.

82
Svoja istraivanja Aneli je usmjerio u tri osnovna pravca: 1)Srednjovjekovni gradovi
i naselja, sakralna arhitektura i umjetnost; 2) srednjovjekovna heraldika, sfragistika, pa-
leograja i diplomatika; 3) teritorijalno- -politika organizacija srednjovjekovne Bosne i
Huma. Podijela prema; Margita GAVRILOVI i Lidija FEKEA, Portret jednog znan-
stvenika (Dr. Pavao Aneli), u: Kalendar Napredak za 1994. godinu, 1993, 290.
83
Esad KURTOVI, Bibliograja radova Dr. Pavla Anelia (1920.-1985.), u: GZM n.s.
A, sv. 48/49 (1996-2000), 2001, 415-422.

54

ZbornikPA.indb 54 8/12/2008 4:24:46 PM

 EMIR O. FILIPOVI

SUMMARY

Coat of Arms of the Medieval Bosnian State

and its Ruler in the works of Pavao Aneli

Since the correct interpretation of heraldry can result in knowledge about pre-
cisely dened political programmes and personal aspirations of Bosnian rulers
in the Middle ages, the main aim of this paper is to present an outline of history
of the medieval Bosnian coat of arms through the works of Pavao Aneli, who
is the rst historian from Bosnia and Herzegovina to have systematically re-
searched medieval Bosnian heraldry. His contribution to our knowledge of this
subject is immense because he dealt with a large number of different heraldic
problems, of which his work on the coat of arms of the Bosnian state and its
monarch is certainly the most important one.
The main issue of Bosnian heraldry is based on the fact that Bosnian kings
used two different coats of arms during the same period of time. It is thought
that one of these symbols represents the Bosnian state, while the other one could
represent the king. If this assumption were to be right, this specic case of the
Bosnian coat of arms would be documented as a rare occurrence in European
heraldry. The other problem that arises with this question is of a more histori-
cal than heraldic nature; what were the motives for the inconsistent use of one
symbol for representation of the king? Through his research Pavao Aneli was
able to form a specic concept of coexistence of these different heraldic devices
used by Bosnian rulers. His theory rests mainly on the idea of territorial unity of
Bosnian lands which was formed during the reign of king Tvrtko I (1353-1391).
According to his works, the coat of arms formed by king Ostoja (1398-1404;
1409-1418) during his second reign represents the entire Bosnian kingdom (in-
cluding the Serbian lands), while the old device of king Tvrtko I continues to be
used as a symbol of the Kotromani dynasty and Bosnia proper.

55

ZbornikPA.indb 55 8/12/2008 4:24:47 PM

 Kazalo

Predgovor Marko Karamati ............................................. 5

I.

Tomislav Aneli ivotopis Pave Anelia ................................... 9

Veljko Pakvalin Sjeanje na dr. Pavu Anelia kao suradnika
u arheolokim radovima na terenu .................. 13
Anelko Zelenika Moja suradnja s dr. Pavom Aneliem
u Hercegovini ................................................. 23
Lidija Fekea Doprinos Pave Anelia
na polju arheologije ........................................ 27
Emir O. Filipovi Heraldiki problem vladarskog i
dravnog grba Bosne prema
koncepciji Pave Anelia ................................ 33
Amir Kliko Teritorijalno-politika organizacija
srednjovjekovne Bosne u djelu
Pave Anelia ................................................. 57
Milko Brkovi Bosansko-humske srednjovjekovne
isprave i Pavo Aneli .................................... 67
Judith Rasson Pavao Aneli u kontekstu
europske arheologije ....................................... 79

II.

Ivo Goldstein Zemljica Bosna

u De dministrando imperio
Konstantina VII. Porrogeneta ....................... 97

517

ZbornikPA.indb 517 8/12/2008 4:25:45 PM

 ZBORNIK O PAVLU ANELIU

Ante kegro Bestoenska biskupija u svjetlu

dosadanjih istraivanja ................................ 111
Sreko M. Daja Dobri Bonjani i boni homines .............. 143
Dubravko Lovrenovi Od bogumilskog mita
do hegemonijalnih pretenzija ........................ 169
Esad Kurtovi Neke dileme o vojvodskoj tituli
u srednjovjekovnoj Bosni ............................. 305
Miroslav Barun BiH srednjovjekovlje
u opusu Krunoslava Draganovia ................. 325

III.

Snjeana Mutapi Mauzolej Kotromania

na Bobovcu nekad i sad ............................. 341
Mirsad Sijari Nadgrobne ploe tri bosanska kralja ............ 395

......... 427
eljko Ivankovi Bosansko srednjovjekovlje
u narodnoj predaji ......................................... 453
Jozo Dambo Muzealne prezentacije povijesti ................... 465

***

Autori ....................................................................... 515

Kazalo ....................................................................... 517

Zahvala ....................................................................... 519

518

ZbornikPA.indb 518 8/12/2008 4:25:46 PM