Professional Documents
Culture Documents
Transformatori PDF
Transformatori PDF
Aktivni deo:
Feromagnetno jezgro,
Namotaj
N t j
Primena:
Otona reakt.za
reakt za >200kV
>200kV,
Redna reaktansa za
ogranienje struje k.s.
Reaktansa u zvezditu
U LC filtru
TRANSFORMATORI Prigunice
Merni transformatori:
-Naponski
-Strujni
TRANSFORMATORI Uljni/suvi.
Aktivni deo:
Feromagnetno jezgro,
Namotaji:niskonaponski i
visokonaponski
p
Niskonaponski prikljuci
Feromagnentno jezgro
Odstojnici
Namotaj niskog napona
Namotaj visokog napona
Visokonaponski prikljuci
Cast-resin
TRANSFORMATORI - delovi
Mana kolskog
tipa
transformatora
je veliki rasipni
fl k
fluks.
TRANSFORMATORI
Jezgro
g
VN namotaj
NN namotaj
1 Cili
1. Cilindrini
d i i 2 S
2. Spiralni
i l i
4. Folijski 3 Disk
3. Di k namotaj
t j
Izolacija provodnika je najee papir (za uljni TR) ili lak (za uljni do 35kV, suvi).
Vrste namotaja
1. Najmanji TR
3 Srednji TR
3.
4. Najvei TR
Oblik preseka feromagnetnog jezgra.
Oznaka
O k naina
i hlaenja
hl j transformatora
t f t sastoji
t ji se od
d 4 slova:
l
1. Rashladno sredstvo namota
2. Nain hlaenja
j namota
3. Rashladno sredstvo spoljanjeg hlaenja
4. Nain hlaenja za spoljlanje hlaenje
Rashladno sredstvo:
sredst o Nain hlaenja:
hlaenja
O mineralno ulje, N prirodno,
L sintetsko ulje,
j , Fp prisilno,,
G gas, D dirigovano.
W voda,
A vazduh,
vazduh
S kruti materijali
Primeri oznake hlaenja transformatora:
OFAF
Zagrevanje u transformatoru po vertikali
NAPONSKA RAVNOTEA KOD TRANSFORMATORA.
Ako se na krajeve namota prikljui naizmenini (prostoperiodini)
napon mree: u (t ) 2 U cos t
mreze mr
tada se u feromagnetnom
jezgru uspostavi
naizmenini fluks.
fluks
Ovaj fluks u namotaju
indukuje elektromotornu
silu.
d
d
uindukovano N
dt
N
Tada za strujno kolo definisano mreom
i transformatorom vai: U 1
U mr U i 0
d Umr Ui
2 U mr cos t N 0
dt V 2
2U mr
sin t
N
U mr
sin t ta se deava sa promenom N? Primena reg.U.
4,44 f N
Umr
ematski prikaz indukovanog napona Ui u
namotu t transformatora,
t f t koji
k ji je
j prikljuen
iklj
na naizmenini napon mree Umr.
Struja magneenja je u fazi sa fluksom
fluksom. Ako
I se pretpostavi linearna karakteristika
magneenja, tada je struja magneenja
prostoperiodina.
t i di
Ui U STVARNOSTI NIJE TAKO.
Broj navojaka N1 i povrina poprenog peseka gvoa SFe.
Ui
KOLIKA E SE STRUJA MAGNEENJA USPOSTAVITI ?
B =BS
BS
1,1 U m u (t ) 2 U m cos t
Bm1
4,44 f N S Fe
Um
Bm
4,44 f N S Fe
Sa poveanjem
vazdunog
zazora (l0).
NI=Hl
I I2 H
I1=1,1 I
KOLIKA E SE STRUJA MAGNEENJA USPOSTAVITI ?
u (t ) 2 U m cos t
B =BS
U1=1,1U
Um
Bm
4,44 f N S Fe
Legenda. Sa
zanemarenim/uvaenim
zasienjem magnetnog kola
NI/l
prigunice
prigunice.
I I1>1,1 I H
>>
Ako je radna taka postavljena visoko na kolenu k-ke magneenja pri porastu
napona mree moe se pojaviti prevelika struja koja e prouzrokovati pregrevanje.
KARAKTERISTINE VELIINE PRIGUNICE
Nelinearna karakteristika magneenja
u
u
0 10 ms 20 ms t 0 i
i
10 ms
20 ms
t
Napon mree je prostoperiodianFluks je prostoperiodian Indukovani
napon u sekundaru TR je prostoperiodian.
NAPON eta radnu taku po histerezisnojj petlji.
j Fluks igra
g kako napon svira
Kako je k-ka magneenja nelinearnastruja magneenja i je
neprostoperiodina.
KARAKTERISTINE VELIINE PRIGUNICE
Nelinearna karakteristika magneenja
KARAKTERISTINE VELIINE PRIGUNICE
I Nelinearna karakteristika magneenja
I
Struja magneenja zbog karakteristinog
IFe Ip oblika ima samo neparne harmonike:
I p sadri sint, sin3t, sin5t, ... I Fe sadri cost
t I I12 I 32 I 52 I 72 I Fe
2
d 1 d
u1 e1 N1 1
dt dt N1i1 N 2i2 0
d 2 d 2 i2 N1 u1 N1
u2 e2 N2
dt dt i1 N 2 u2 N 2
Posledica ovako definisanih homolognih krajeva je: homologni kraj za primar je
onaj gde struja ulazi u namotaj a za sekundar onaj kraj gde struja izlazi iz
namotaja.
Homologni krajevi su poeci oba namotaja ako su motani u istom smeru,
odnosno poetak i kraj namotaja ako su motani u suprotnim smerovima.
S obzirom na nain izvoenja izuzetno retko e biti mogue ustanoviti smer
motanjaj namotaja.
j Mi moemo,, meutim,, proizvesti
p promenu
p fluksa i utvrditi
polaritet indukovanog napona u oba namota u cilju odreivanja homolognosti
krajeva namotaja.
N1 u
N2 U2
U v v
Umr U1 U2
U
V u U1
Umr
Kada
K d se prikljui
iklj i potroa
t na sekundar
k d pojavie
j i se struja
t j I2.
I2
Prema Amperovom zakonu mora postojati jednakost strujnih
obuhvata p
pri optereenju:
p j
Umr I1
I1N1 I 2 N 2 0,
Iuk
ili preciznije kada se uzme u obzir
ukupna primarna struja a ne samo struja
optereenja
I
I 1uk N1 I 2 N 2 I N1.
I2
I 1uk I 1 I , U1
U2 N1=N2
A poto je I malo:
I1uk N1 I 2 N 2 Sl.2.6.06. - Vektorski dijagram napona, struja
i fluksa optereenog transformatora.
IDEALNI OPTEREEN TRANSFORMATOR
I 2 N1
I 1 N2 Ekvivalentna ema Idealnog
g transformatora optereenog
p g
sa Z2.
2
U 1 N1 U 2
Ako se podele
Ak d l prethodne
th d j-ne
j d bij se svedena
dobija d
impedansa sa sekundara na primar (preslikana I 1 N2 I 2
impedansa sekundara).
2
N1
Z1 Z 2 Z 2
N2
Ekvivalentna ema idealnog optereenog TR moe se predstaviti i ovako ako
se posmatraju pojave samo na primarnoj strani idealnog TR sa jedininim
prenosnim odnosom
odnosom.
(N1/N2):1
REALNI TRANSFORMATORI EKVIVALENTNE EME
Postoje rasuti fluksevi.
RFe
RFe
RFe
R1 X 1 R2 X2
U 2
U1
Kod tehnikih prorauna sa TR moe se zanemariti grana magneenja
magneenja.
I1
X 1 X2
U1
U 2
Za prouavanje struja kratkih spojeva u EES.
Fazorski dijagram optereenog TR za T-ekv. emu.
I1 jX1
I1 R1 I1 jX1 +I
+I2 jX
jX2
I2 jX 2 uk
U1 E I2 R2 U1 I1 R1+I
+I2 R
R2
U2
U2
I2
1 I1=I2
I1 1
2
2 I 0
I1
R1 X 1 R2
R X2
X
U 2
U1
E
PRAZAN HOD
Nastaje kada je jedan namotaj neoptereen
neoptereen, a TR je magnetno pobuen
pobuen. U ph
ph.
TR se ponaa kao prigunica na gvozdenom jezgru prikljuena na naizmenini
napon.
Struja ph. I0 moe se razloiti na IFe i Ip. Kako je IFe manje od 0,1I
0,1 Ip to se
merenjem I0 moe proceniti kvalitet slaganja limova i izrade magnetnog kola.
Ogled ph. se izvodi sa otvorenim jednim namotajem i nominalnim naponom na
drugom namotaju.
namotaju Sprovodi se zbog odreivanja kk-ka
ka i kvaliteta transformatora.
transformatora
Na osnovu podataka izmerenih u ph. odreuje se i proverava: 1. odnos
transformacije, 2. gubici u gvou TR.
E1 N1 U1
mT P0 PCu 0 PFe PFe
E2 N 2 U 2
Iz snage koju uzima transformator u praznom hodu pri nom. naponu napajanja
dobijamo nominalne gubitke gvou.
I0
Ogled ph. je sastavni deo ispitivanja svakog TR
i uobiajeno se primenjuje sa nieg napona.
R1 X1
Tokom ogleda praznog hoda meri se: IFe I
-Napon napajanja U0 Un. U1
RFe X
-Struja primara I0 struja ph. I0 (0,21% In).
-Snaga uzeta iz mree P0 snaga praznog hoda.
PRAZAN HOD
Iz izmerenih veliina u ogledu ph. Moe se doi do paramtara ekvivalentnog kola.
1 I0
Izraunava se admitansa impedansa praznog hoda: Y0
1 P0 Z 0 U 0
Konduktansa aktivna otpornost
p g hoda: Ga
praznog
p
RFe U 02
Susceptansa reaktansa magneenja praznog hoda: B 1 Y 2 G 2
0 a
X
Za ocenu kvaliteta magnetnog kola TR karakt. podaci su relativna struja ph.
i0 i faktor snage ph. cos0.
I0 P0
i0 100 [%] cos 0 100
In U1 I n
Mali jednofazni transformatori Trofazni transformatori
Sn VA i0 % cos0 Sn kVA i0 % cos0
25 22 10 3
100 17 50 ,
1,5
250 15 100 0,8
500 14 0,280,35 1000 0,5 0,350,4
1000 13 10000 0,3
2000 11 100000 0,21
4000 8 300000 0,18
KRATAK SPOJ
Kratak spoj je reim rada u kome je jedan namotaj kratko spojen. U sluaju da
ks nastaje kada je primarni namotaj prikljuen na Un govori se o havarijskom
ks.
ks. Struje u namotajima tada iznose 1020In. Ovolike struje dovode do
poveanih termikih i mehanikih naprezanja TR.
Drugi sluaj ks. javlja se prilikom njegovog ispitivanja. Tada se na primarnu
stranu dovodi snieni napon Uk pri kome se u TR uspostavlja In. Napon
kratkog spoja potreban za nominalnu struju je Uk =210%Un. Ovaj sluaj ks.
se zove ispitni
p ks.
Ik
Uk
uk 100 %
U2=0
R1 X 1 R2 X2 Un
E1 k
Uk
U2=0
Rk Xk
Uk
Xk
X
Moe se pretpostaviti da je: 1 X
2 j se geometrijske
jer t ij k mere namotaja
t j
2
bitno ne razlikuju, a namotaji su u istoj magnetnoj sredini.
Rk
Moe se pokazati da je: R1 R2
2
Ako je gustina J struje primara i sekundara ista tada je iz:
N1i1 N 2i2 N1 J S1 N 2 J S 2
Gde su S1 i S2 povrine poprenih preseka provodnika primara i sekundara.
Ako su l1 i l2 priblino isti:
2 2
R1 N1l1 S1 N1 N1
R1 R2 R2 PCu1 PCu 2
R2 S1 N 2 l2 N 2 N2
KRATAK SPOJ - KAPOV TROUGAO Ik
U2=0
Rk Xk
Uk
sav napon troi na padove napona.
napona Fazorski dijagram
struja i napona TR tokom kratkog spoja.
U k Rk jX k I k
ux U k Zk In
uk
Un Un
uk ik
ur Rk I n Pk
ur
Kapov trougao
Un Sn
X k In
ux uk2 ur2
Un
NAPOMENA. Ovaj vektorski dijagram i raun je dat pri struji kratkog
NAPOMENA
spoja Inom ali se moe prikazati i pri bilo kom Uk i odgovarajuoj struji.
Uk Zk In
uk (%) 100uk 100 100 zk % uk (%) zk (%)
Un Un
KAPOV TROUGAO-Razlike u parametrima malih i velikih transformatora
I ux
uk
U1 -E2 L2 U2 Z
ur
Veliki tr.
Fazorski dijagram optereenog TR za. Kapov trougao
ux=I1 jX1 +I2 jX2
uk ur=I1 R1+I2 R2 ux I1 = I2
U1 uk
U2 ur
KOLIKO ON IZNOSI?
U ogledu kratkog spoja za nominalnu struju transformatora
potrebno je 2-10% nominalnog napona. Sledi da ni pad napona
na transformatoru ne moe da bude veliki.
U1 Zk U2
U1
Zk I2
I2 jXk
U2
I2 Rk
I2 Promena napona
U U1 U 2
U1
I2 I2 jXk
I2 Rk
U2
U
PAD NAPONA NA TRANSFORMATORU
Fazorski dijagram sa
relativnim vrednost.
u1=1
b
ux
u2
ur
I1=I2 a c
u
u2 a u1 cos 2
b
i 1
1 sin 2 sin sin
u1 u a u1 1 sin 2 2 u1
1 b 2 b2 Gd su:
Gde
u u1 u1 1 a a
2 u1 2 a ur cos u x sin
b u x cos ur sin
PAD NAPONA NA TRANSFORMATORU
b2 b 2
TR. u a
Pad napona na TR [r. j.]] u a [%]
2 200
Gde su: a u r cos u x sin b u x cos ur sin
Ako je struja optereenja I2 I2n tada se u moe odrediti kao:
u (u rn cos u xn sin
i ) (u xn cos u rn sin
i ) 2 [%]
200
gde su = I2/I2n = S/Sn a urn i uxn nominalne komponente padova napona.
Ako je zk < 10% moe se zanemariti drugi sabirak, pa je:
u a ur cos u x sin [[r.j.]
j ] ili [%]
[ ] a moe i [V].
[ ]
u Rk I 2 cos X k I 2 sin
2
0
0 0,2 0,4 0,6 0 0,8 0,6 0,4 0,2
-2
cos cos
-4
-6 -12
12
kap
kap. ind
ind.
cos kap. cos ind.
ur=2%
2% ux=6% ur=0,2%
=0 2% ux=12%
PAD NAPONA NA TRANSFORMATORU-uticaj optereenja
u%= [ur% cos + ux% sin + 0,005 (ux% cos ur% sin)2]
u% cos
0,2
5 0,8
0,9
,
i d
ind.
1
kap.
kap
Napon sekundara raste 0
s porastom kapacitivnog 0,5 1 S
optereenja dok pada s
optereenja, 0,9
, Sn
porastom induktivnog
0,8
optereenja (u odnosu
na prazni hod)
hod).
-5
0
SPOLJAN K-KA TRANSFORMATORA
U1 = konst., faktor snage - parametar
C kapacitivno optereenje
R aktivno optereenje
L induktivno optereenje
U2
C
U2n
R
L
0 I2
Spoljna k-ka TR se izraunava na osnovu pada napona.
SNAGA GUBITAKA
Gubici u gvou transformatora: zbog histerezisa i vrtlonih struja:
PFe PFe H PFe V k H f Bmn kV f 2 Bm2 d 2 mFe ; n 23
Li
Limovi
i starih
t ih ttransformatora
f t Prilikom
P ilik izrade
i d jezgra
j specifini
ifi i
P Q gubici se poveaju (10-30%) zbog
(W/kg) (var/kg) unutranjih mehanikih naprezanja.
3 75
Toplo valjani lim
Postoje i dodatni gubici u Fe koji
nastajuj u konstruktivnim delovima
2 50 (kotao, oklopi oko izvoda, metalni drai
Gubici u Fe i priteznici jezgra) nastaju zbog
rasipnog fluksa.
1 25
Reaktivna
snaga
B (T)
0 0
0,5
5 1 1
1,5
5
Dijagram snage gubitaka i snaga magneenja po jedinici mase
feromagnetnog materijala.
SNAGA GUBITAKA
Feromagnentno jezgro se pravi od paketa elinih limova sa malim sadrajem C
do 0,1%
0 1% i Si do 3%.
3% Si se dodaje u cilju
cilj smanjenja gubitaka
g bitaka usled
sled vrtlonih
rtlonih struja
str ja
hipersli lim. Limovi su sa orijentisanom kristalnom strukturom, dobijaju se
hladnim valjanjem i imaju izraenu magnetnu anizotropiju tj. mali magnentni
otpor u pravcu valjanja do 30% bolja svojstva u pravcu valjanja
valjanja. Limovi su
meusobom izolovani sa neorganskim materijalom (karlit) deblj. 4m.
Gubici usled vrtlonih struja proporcionalni su sa kvadratom debljine lima.
Tipine debljine lima su 0,15-0,23-0,27-0,3-0,35mm.
0 15-0 23-0 27-0 3-0 35mm Boljom orijentacijom
strukture dobija se Super hipersli (H i B) lim koji ima za 10% manje gubitke od
hipersila. U cilju daljeg smanjenje gubitaka u Fe laserskim snopom se zarezuje
povrina lima pod 9090 u odnosu na smer valjanja ime se smanjuje dimenzija
domena, a time i gubici. Tako se dobija laserski obraen lim oznake ZDKH.
Pravac fluksa treba da se poklopi sa pravcem valjanja lima. Prolaskom fluksa
pod 90 svojstva hladno valjanog lima se degradiraju i ista su kao i za
toplovaljani lim.
Poveavanjem procenati a silicijuma uz istu jainu
magnetnog polja, magnetne indukcije u limovima se
smanjuje.
j j
B Si=0.5%
Si=1%
H
SNAGA GUBITAKA
Gubici u gvou transformatora su gubici praznog hoda.
hoda
Limovi novih transformatora
P (W/kg) 90 u odnosu
(M7)
25
2,5
Q ((var/kg)
g)
na smer valjanja
2 20
(M7)
2
(M7) M6
Smerr valjanja
1,5 15
M6 M5
1,5 M5 M5
M4
1 M4 10
1
0,5 5
0,5
B (T) B (T)
0 0,5 1 1,5 0 0,5 1 1,5 1,8
G bi i u bakru
Gubici b k transformatora
t f t ( bi i usled
(gubici l d optereenja)
t j ):
I2 U I S
2n 2 2
I 2n U 2n I 2n S n
I uvai da je:
P2 S cos S n cos
KOEFICIJENT KORISNOG DEJSTVA TRANSFORMATORA
Dobija se: S n cos
; PCu 2 PCun
S n cos PCu PFe
Gde su R1 i R
R2 otpori izmereni jednosmernom strujom.
235 75 235 1
PCu 75C PCu1 Pd 75C Pd 1
235 1 235 75
KOEFICIJENT KORISNOG DEJSTVA TRANSFORMATORA
P0 2 Pk 75C
Optereenje pri kome je korisnost maksimalna:
P0
opt
Pk 75C
KOEFICIJENT KORISNOG DEJSTVA TRANSFORMATORA
I1 I2
Im
U2
RAZLOZI:
1. Vea sigurnost.
2. Ekonominost u eksploataciji (iskljuenjem jednog slabo
optereenog transformatora tokom nou ili na kraju radnog
vremena).)
3. Postepeni planirani i neplanirani rast konzuma.
PARALELAN RAD
TRANSFORMATORA
Zk1 k1 Zk2 k2
T1 T2
I1 I2
Uslovi za p
paralelan rad transformatora:
1. Da nominalni naponi primara i sekundara budu isti.
2. Isti prenosni odnosi
3. Da satni brojevi (fazni stavovi) budu isti ili iz iste grupe.
4. Priblino jednaki naponi kratkog spoja, razlika do 10%.
5
5. Odnos nazivnih snaga ne vei od 3. 3
ta e se desiti ako uslovi za paralelan rad nisu ispunjeni?
Ukoliko bilo koji od navedenih uslova nije ispunjen uslovie
da
se izmeu pojedinih transformatora pojavi dopunska struja
izjednaenja (struja cirkulacije) usled ega bi se pojedini
transformatori preterano zagrejali i otetili.
PARALELAN RAD TRANSFORMATORA Dy5 i Yd5
Pravilan rad transformatora u paralelnom radu znai:
0 PPFe
0
PP
22 Fe0 2
P0Fe
66
PP
0 Fe
3 3
P0PFe =S/Sn n
a=S/S
PPCu
T
PCu
PT PTCu PP
T Cu PTPCu
Podela simbola grupe spoja TR prema satnim brojevima i
mogunosti paralelnog spajanja
Grupa I - satni broj 0, 4 i 8
Grupa II - satni broj 2, 6 i 10
Grupa III - satni broj 1 i 5
Grupa IV - satni broj 7 i 11
Grupa I
Grupa III
Mogunost paralelnog rada transformatora iz razliitih
grupa (III i IV) - neparni satni brojevi
U mr REGULACIONA SKLOPKA
Napon na transformatoru se menja sa promenom optereenja.
4,44 f N Da bi se napon
p donekle uinio nezavisnim od optereenja
p j
menja se broj navojaka na VN strani transformatora u okviru
regulacione sklopke = teretnog menjaa = tap changera. Time
se menja fluks odnosno napon na sekundaru. Regulacioni deo
namotaja kod odvojnog TR se nalazi na delu nomtaja prema
zvezditu.
Promena broja navojaka se realizuje:
-pod optereenjem (kod transformatora u prenosu) ili
-u bezanponskom stanju (kod distributivnih transformatora).
Uobiajena je promena 2x2,5%.
N 2 I 2 a N1 I1a I 2 a
U1a Primarni (nii) napon AT
U2a Sekundarni (vii) napon AT
N1 Zajedniki namot
N2 Serijski namot
N2
N1 N1
U1a
S a ST
U1a U 2 a
Tipska snaga transformatora
U 2a
ST S a 1 N2
U1a
Faktor redukcije snage autotransformatora na tipsku snagu:
ST U
q 1 2a
Sa U1a
SNAGA UZLAZNOG AUTOTRANSFORMATORA
Snaga autotransformatora:
I2 U1
S a U1a I1a U1 I1 I 2 U1I1 1 U1I1 1
I1 U2 N2
U 2a
S a ST
U 2 a U1a
Tipska snaga transformatora
U1a
ST S a 1
U 2a N1
F kt redukcije
Faktor d k ij snage autotransformatora
t t f t na tipsku
ti k snagu:
ST U
q 1 1a
Sa U 2a
AUTOTRANSFORMATOR- Faktor poveanja kapaciteta autotransformatora
Poveanje snage kroz autotransformator (prolazne snage) u odnosu na tipsku
snagu transformatora proizlazi iz injenice da se deo snage prenosi galvanskom
vezom izmeu primarnog i sekundarnog namota, a ne samo posredstvom
zajednikog fluksa. Stoga se moe definisati i faktor poveanja kapaciteta
autotransformatora u odnosu na tipsku snagu prema sledeim izrazima:
Silazni autotransformator
Sa 1
Fc
ST 1 U 2 a
U1a
Uzlazni autotransformator
U 2a
S U1a
Fc a
ST U 2 a 1
U1a
AT ima manju Zk zbog ega ima manji pad napona ali je zato vea struja kratkog
spoja.
p j
N1 N1 N1
Nreg
Nreg Nreg
N2
N2 N2
N3
k k k = 0,...,Np-1
N2 N reg N2 N reg Np-1 broj poloaja regulacione
U 2a N p 1 U 2a N p 1
sklopke
sklopke.
U1a N1 N 2 N reg U1a N1 N 2 Nreg Regulacioni navojci
UKLJUENJE TRANSFORMATORA
-Pri
P i ukljuenju
klj j transformatora
t f t na mreu
moe potei
t i struja
t j ukljuenja
klj j
(inrush current) koja je znatno vea od nazivne struje transformatora.
0 0 0
2
STRUJA UKLJUENJE TRANSFORMATORA
STRUJA UKLJUENJE TRANSFORMATORA
Struja ukljuenja Iu max / In max= 915 (40) 50% = 0,1s
0 1s do 80s
Struja
j ukljuenja
j j TR ima parne
p harmonike.
Sympathetic inrush. Dolazi do promene u struji transformatora koji je ve na mrei
usled ukljuenja susednog transformatora. Nastaje usled promene napona
izazvanog strujom ukljuenja.
ik
Struja transformatora u kratkom spoju
Rk Xk
u1
Najvea struja ks. se dobija ako se TR trenutno kratko spoje sekundarne
stezaljke a pri punim naponu na primaru.
Pretpostavimo
p zbog
g lakeg
g rauna da jje pre
p toga
g TR bio u praznom
p hodu.
Kada se zanemari impedansa mree efektivna vrednost struje kratkog spoja
trajna struja kratkog spoja, pri nominalnom naponu na primaru iznosi:
U n 100
Ik In
Z k uk %
Ako je kratki spoj nastao u trenutku kad je trenutna vrednost struje praznog
hoda jednaka nuli, prelaz iz praznog hoda u kratki spoj je bez prelazne pojave
tj. odmah se uspostavlja trajna struja kratkog spoja.
Rk
u istac 2 I k sin((t k )
Rk
ik ik t
u iap 2 I k sin( k ) e Lk
k
Sile na namote u transformatoru u kratkom spoju
Pod dejstvom struje kratkog spoja namotaji
TR su izloeni:
1. Termikom naprezanju koje obino nije
kritino zbog kratkog trajanja,
trajanja
2. Mehanikom naprezanju zbog pojave
velikih sila na namote transformatora koje
mogu otetiti namote
namote.
Smerovi aksijalne i radijalne sile su u skladu
sa Bio-Savarovim zakonom. I1 I2
Deformacije namota nastale zbog kratkog spoja transformatora u
pogonu
u
u
0 10 ms 20 ms t 0 I
i
10 ms
20 ms
t
Zbog nelinearnosti krive magneenja, za postizanje sinusnog oblika fluksa i
indukovanog napona, struja magneenja ima znaajan trei harmonik koji je istofazan
u sve tri faze ((harmonik nultog
g redosleda).
) Tajj harmonik struje
j moe tei u namotu
spojenom u zvezdu s nultim vodom ili unutar namota spojenog u trougao. Ukoliko zbog
vrste sprege izostane I3 fluks i indukovani napon nee biti prostoperiodini.
FLUKS I STRUJA MAGNEENJA TRANSFORMATORA
s izvedenim neutralnim vodom tj. sa uzemljenim zvezditem
u
u
Magnetski fluks je sinusnog oblika jer se
neutralnim vodom moe zatvoriti trei
harmonik struje magneenja potreban za
stvaranje prostoperiodinog fluksa, zbog
nelinearne
li kkrive
i magneenja.
j t
i
i
i1
i3 t
FLUKS I STRUJA MAGNEENJA TRANSFORMATORA
bez neutralnog voda tj. sa izolovanim zvezditem
Zbog
Zbog nemogunosti protoka treeg
harmonika struje magneenja javlja se trei
u u i
harmonik fluksa tj. deformie se magnetski i
fluks i talasni oblik indukovanog napona.
3 t
FLUKS I INDUKOVANI NAPON TROSTUBNOG TRANSFORMATORA
namoti spojeni u zvezdu bez neutralnog-voda tj. sa izolovanim zvezditem
3.harmonik
3h ik flfluksa
k jje malI,
lI jjer se moe
zatvoriti
t iti samo
rasipnim putevima (preko kotla transformatora, a ne kroz
magnetno kolo) s vrlo velikim magnetskim otporom.
Deformacija ems je relativno mala.
mala
e e
t
FLUKS I INDUKOVANI NAPON PETOSTUBNOG TRANSFORMATORA
ili tri monofazna, namoti spojeni u zvezdu sa izolovanim zvezditem
Trei harmonik fluksa se moe zatvoriti kroz
e
jezgro pa je njegov uticaj na talasni oblik i e
vrednost ems znaajan. Zbog toga se
zvezdita 5
5-stubnih
stubnih TR uzemljuju.
uzemljuju
t
TERCIJAR
Tercijar je kratkospojeni namot
malog otpora, jednoliko razdeljen
na sva 3 stuba tako da su svi navojci
spojeni na red spoj trougao.
Tercijar je namotan prvi do stuba i spreava zatvaranje 3.harmonika fluksa u
prostoru izmeu magnetnog
p g g kola i kotla. 3 u magnetnom
g kolu,, u tercijaru
j e
indukovati istofazne napone koji e kroz taj namotaj proterati struju treeg
harmonika. Ta struja e svojim fluksom ponititi delovanje fluksa koji ju je
indukovao tako da u magnetnom kolu preostane samo mala komponenta 3
potrebna za indukovanje struje u tercijaru. Svi drugi namoti namotani oko istih
stubova vie nee biti proeti sa 3 pa nee doi do deformacije napona u njima.
Nulta reaktansa jednaka je direktnoj reaktansi i zato kaemo da tercijar rui nultu
reaktansu od iznosa bliskog reaktansi praznog hoda na iznos blizak reaktansi
kratkog spoja.
TERCIJAR
Zbogg spoja
j svake faze od polunamota, strujej 3.harmonika djeluju
j j
tako da se trei harmonik fluksa ponitava, to znai da nema
3.harmonika fluksa. Taj se fluks moe zatvoriti samo
izmeu cik
cik-cak
cak namota (jako veliki magnetski otpor) pa treba puno
amperzavoja, tj. struja magnetizacije (primara) mora biti jako velika.
t
STRUJA primara eta radnu taku po
histerezisnoj petlji.
Za prostoperiodinu struju fluks je
izoblien.
Najgora
jg situacja
j po
p SMT jej otvoren sekundar. itava p
primarna strujaj magneti
g
SMT to dovodi do poveanja indukcije i napona na stezaljkama, zasienja,
gubitaka i zagrevanja. Moe doi do oteenja SMT. SMT ne sme nikada imati
otvorene sekundarne stezaljke, mora biti kratko spojen ili optereen malim
otporom.
BUHOLC RELE
Buholc rele je zatitni ureaj koji se
postavlja izmeu kotla i konzervatora
uljnog transformatora i u normalnom je
radu
d iispunjen
j uljem.
lj
BUHOLC RELE
-
. .
-
,
.
.
((
),
,
,
.
BUKA
Tri su osnovna izvora buke u transformatoru:
vibracije magnetnog kola (magnetostrikcija,magnetne sile)
aerodinamina buka hladnjaka (ventilatori)
vibracije namota (elektromagnetske sile)
Vibracije magnetnog kola. Buka ph.
Magnetostrikcija je promena dimenzija feromagnetika u magnetnom polju.
Za uobiajene limove relativna promena je nekoliko m/m. Njena vrednost zavisi od
indukciji, vrste materijala i mehanikih naprezanja.
M
Magnetnet sileil nastaju
t j izmeu
i limova
li u spojevima
j i ( kl i ) stubova
(preklopima) t b i jjarmova.