VISOKA KOLA PRIMUS GRADIKA

PREDMET: MEUNARODNI MARKETING

Nastavnik: Doc.dr Duan Kovaevi

IV PREDAVANJE

MULTI KULTURNO OKRUENJE

UTICAJ KULTURNOG OKRUENJA NA MEUNARODNI MARKETING

Nunost uvaavanja faktora kulture u meunarodnom marketingu svoje pokrie nalazi kako u teoriji tako i
u praksi.Odavno se potronja ne objanjava samo ekonomskim faktorom i raspoloivim dohotkom.Bez
ozbiljnog uzimanja u obzir neekonomske faktore i to prije svega socio-kulturnih,nije mogue objasniti
razliit okvir potronje izmeu dvije osobe sa istim dohotkom,ili pak dvije zemlje koje imaju slian
dohodak po glavi stanovnika.

KULTURA POTROAA

STIL IVOTA OKVIR PONAANJA

AKCIJA NA TRITU

UTICAJ NA MARKETING ODLUKE

Slika : Uticaj kulture na marketing

UTJECAJ KULTURE
Na meunarodni marketing se odraava na sve njegove aspekte i aktivnosti.Poto marketing-orjentisano
preduzee svoje odluke usklauje sa zahtjevima krajnjeg potroaa, ono ne moe da zanemari socio-
kulturne faktore koji utiu na njegovo ponaanje.
Akcije i odluke potroaa na tritu su pod velikim utjecajem njegovog stila ivota i okvira ponaanja ,a
ovi opet direktno zavise od kulture drutva kome sam potroa pripada a to je slikovito napred
predoeno.

UTJECAJ KULTURE NA POJEDINE FAKTORE OKRUENJA

NA POSLOVE PREMA
-poslu
-materijalnim vrijednostima
-ophoenju prema poslovima
-podizanju i obrazovanju djece
-drutvenim klasama
-potovanju zakona i drutvenih institucija
-odnos prema politici,moralu, preduzetnitvu,blagostanju,
spremnosti za preuzimanje rizika

NA EKONOMSKU PROPAGANDU
-kako lokalni potroai vide trite
-pozicije razliitih proizvoda
-prihvatljivost prikazivanja pojedinih dijelova tijela
-odnos prema fizikom kontaktu (i odnos polova)
-estetski aspekt EP (elegancija,kvalitet itd)
-prihvatljivost stila EP

NA POSLOVNE PROCEDURE
-voenje sastanaka
-stil pregovora
-forma uspostavljanja odnosa
-nain ophoenja,odnos kupac-prodavac

NA POSLOVNO OKRUENJE
-sistem komunikacije
-uee u donoenju menadment odluka
-uloga drave u poslovanju
-uslovi zapoljavanja (regulativa,sindikati itd)
ODNOS IZMEU MARKETINGA I KULTURE

On je dvosmeran i interaktivan. To proizilazi iz same logike marketinga,koja ravnopravno

sagledava i mogunosti prilagoavanja i aktivnog djelovanja na tritu. Za marketing je od ogromnog
znaaja uticaj kulture na: strukturu i sistem potronje po pojedinim zemljama, ponaanje
potroaa,organizacija i institucija,na preovlaavajui proces miljenja i sistem vrijednosti, na proces
komuniciranja. Svi ti aspekti trinog okruenja imaju direktan uticaj na koncipiranje i realizaciju
pojedinih meunarodnih marketing aktivnosti.

Kulturne razlike koje se nalaze u meunarodnim razmjenama se mogu tretirati kao i prepreka, ali i
kao znaajan izazov marketing menadera.

To e dobrim dijelom zavisiti od prirode djelatnosti i proizvoda koji se nudi na tritu ali i od
marketing strategije koju je preduzee spremno da slijedi. Kao to kultura ima znaajan uticaj na
marketing, tako i marketing moe imati veliki povratni uticaj na kulturu.

Smatra se da razvijeni i superiorniji uesnici meunarodne razmjene imaju znaajan uticaj na

mijenjanje socio-kulturnih dimenzija pojedinih nerazvijenih zemalja. Kupci i potroai iz manje razvijenih
zemalja su vremenom mijenjali uslove, kvalitet pa i stil ivota nabavljajui kvalitetnije i modernije
proizvode iz drugih zemalja. Isto tako i standardizacija kao i ekonomski racionalnija strategija marketinga
je vremenom vodila sve veoj globalizaciji trita, kao i mijenjanju i zbliavanju pojedinih kultura.

UTJECAJ MATERIJALNE KULTURE NA MEUNARODNI MARKETING

MARKETING IMPLIKACIJE
One su kod razliitih materijalnih kultura viestruke. Postoji naglaen interaktivan odnos izmeu
materijalne kulture i drugih aspekata ponaanja u jednom drutvu. To se neposredno ogleda kroz: novo
traenje, kvalitet i strukturu trinih proizvoda,sredstva i nain proizvodnje robe, sredstva i nain
distribucije robe i usluga. Stil ivota, okvir i karakter potronje su pod direktnim uticajem navedenih
parametara i karakteristika. U meunarodnom marketingu one se odraavaju na svako od bezlinih
stratekih podruja odluivanja: izbor trita na podlozi marketing istraivanja, izbor strategije usluga na
inostrano trite, izbor meunarodnog marketing programa.

KOD IZBORA TRITA i procjene trinog potencijala,materijalno tehnike pretpostavke ponekad mogu
djelovati eliminatorno ili pak limitirajue u znaajnoj mjeri. Proizvoai raznih elektro ureaja se ne mogu
(sve i da hoe) znaajnije vezivati za ona trita gdje manje od 1% domainstava raspolae elektrinom
energijom

KOD IZBORA STRATEGIJE ULASKA na inostrano trite materijalna kultura ima velikog preventivnog
uticaja zbog same injenice to ona u dobroj mjeri opredjeljuje uslove privreivanja i poslovanja u svakoj
zemlji. Materijalna kultura se posebno odraava kod opredjeljenja i prelamanja izmeu izvoznih i
neizvoznih oblika poslovanja u meunarodnom marketingu.
PRI PROGRAMIRANJU INSTRUMENATA meunarodnog marketinga,nuno je uvaavati injenicu da
materijalna kultura moe imatiuticaja na strategiju skoro svih marketing aktivnosti. Kod proizvoda,
dejstvo tog faktora se neposredno osjea kako na meunarodni ivotni ciklus, tako i na stepen obaveznog
prilagoavanja proizvoda razliitim meunarodnim standardima. Sa razvojem i unapreenjem tehnologije
i materijalnih uslova ivota,vremenom dolazi do kulturnog zbliavanja i konvergencije.
UTJECAJ RELIGIJE NA MEUNARODNI MARKETING

Utjecaj religije na meunarodni marketing je ogroman i viedimenzionalan.To proizilazi iz same

injenice da religija dobrim dijelom kontrolie:
- drutveno ponaanje
- nain oblaenja
- nain poslovanja
- odnos meu ljudima
Uticaj religije se znatno multiplikuje kada se pored glavnih religija u obzir uzmu specifinosti pojedinih
osamostaljenih crkvi,religioznih grupa i sekti.S druge strane,utjecaj faktora religije je prisutan kod svih
aspekata i dimenzija meunarodne marketing aktivnosti.

RELIGIOZNI PRAZNICI
Njihov raspored mnogo varira izmeu zemalja, ne samo iz zemalja razliitih religija, nego i
izmeu zemalja koje pripadaju istoj izvornoj religiji.
Italija ima 13 religioznih praznika,kod muslimana mjesec Ramadana predstavlja religiozni
praznik.Nedjelja je najznaajniji univerzalni praznik kod hrianskih zemalja.

SISTEM I OKVIR POTRONJE

Dobrim dijelom mogu biti uslovljeni religiozni zahtjevi,predrasudama ili tabuima. Riba petkom za
katolike,tabui prema govedini kod Hindusa, svinjetina kod Muslimana i Jevreja. Mnoge muslimanske
zemlje zabranjuju upotrebu alkohola.

FAMILIJARNI BIZNIS I SAMA FAMILIJA

imaju razliite tretmane u razliitim religijama. Odreena forma je bitna karakteristika
familijarnog biznisa.Pri izboru u zapoljavanju prioriteti familije su znaajniji od drugih kriterija.Familija
takoe utie u donoenju odluka u procesu kupovine, kao i na ukupan proces ponaanja.

RELIGIOZNE INSTITUCIJE
esto igraju znaajnu ekonomsku ulogu i svojim neposrednim angaovanjem. Crkva ili neke druge
institucije mogu se angaovati na sprjeavanju da se uvede neki novi proizvod ili neka nova tehnika, u
koliko se procjeni da predstavlja opasnost ili da nisu u skladu sa religioznim vrijednostima i principima.

RELIGIOZNA PODIJELJENOST I PODVOJENOST

Unutar jedne zemlje moe da stvori velike probleme za meunarodno orjentisana preduzea i
njihov menadment. Preduzea i takvim sluajevima mogu shvatiti da se radi o razliitim tritima i
trinim segmentima,prevashodno zbog religioznog faktora.Takav primjer ima dosta i sluaj Irske, kao
primjer katoliko-protestanskog sukoba, odvajanje Pakistana od Indije, Liban sa svojim hriansko-
muslimanskim sukobima, Holandija.
NA KRAJU se moe zakljuiti da meunarodni marketar ne mora biti strunjak za geografiju ili
sociologiju religije, ali ne smije donositi marketing odluke dok ozbiljno ne upozna i sagleda specifinosti
religije i uticaj religioznog faktora na razne aspekte ivota i ponaanja u okviru odreene zemlje ili ciljnog
segmenta.