Ispitivanja Visokonaponskih Prekidaca

7.2.
2011
TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

ELEKTROTEHNIKI ODJEL
Prof. dr. sc. KREIMIR METROVI
TIPSKA, RUTINSKA I TERENSKA ISPITIVANJA

VISOKONAPONSKIH PREKIDAA 1
ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA
- Tipska ispitivanja
- Rutinska (komadna) ispitivanja
- Ispitivanja na terenu
- Razvojna ispitivanja
1
7.2.2011
TIPSKA ISPITIVANJA
Provode se na prototipu visokonaponskog prekidaa kako bi se
potvrdile nazivne karakteristike aparata, te karakteristike njegovih
upravljakih i pomonih ureaja.
Ova ispitivanja propisuju IEC standardi:
IEC 60694 (1996): Common clauses for high-voltage switchgear and controlgear
IEC 62271-100 (2001): High-voltage alternating-current circuit-breakers
IEC 62271-203 (2003): Gas-insulated metal-enclosed switchgear for rated voltages of

52 kV and above
RUTINSKA ISPITIVANJA
Provode se na svakom proizvedenom visokonaponskom prekidau
kako bi se otkrile eventualne nepravilnosti i pogreke u materijalu ili
konstrukciji. Ova ispitivanja ne slabe karakteristike i pouzdanost
ispitnog objekta. Dogovorom izmeu proizvoaa i korisnika bilo koje
rutinsko ispitivanje moe se provesti i na terene neposredno prije
putanja u pogon.
52 kV and above
2
7.2.2011
ISPITIVANJA NA TERENU
Provode se obino na kompletno montiranom visokonaponskom
prekidau kako bi se potvrdila ispravnost montae i funkcioniranje
prekidaa, te dielektrika vrstoa izolacije. Dogovorom izmeu
proizvoaa i korisnika bilo koje rutinsko ispitivanje moe se provesti i
na terene neposredno prije putanja u pogon.
52 kV and above
RAZVOJNA ISPITIVANJA
Provode se na modelima, elementima ili prototipovima
visokonaponskih prekidaa kako bi se provjerile, u toku istraivanja i
razvoja, teoretske pretpostavke i granine sposobnosti nove
konstrukcije. Ova ispitivanja nisu propisana nikakvim standardima, a
provode se prema potrebama i mogunostima proizvoaa sklopne
opreme u fazi razvoja odnosno usavravanja.
3
7.2.2011
TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA
- Dielektrina ispitivanja
- Ispitivanje radio smetnji
- Ispitivanje zagrijanja
- Mjerenje otpora glavnog strujnog kruga
- Ispitivanje kratkotrajno podnosivom i podnosivom vrnom strujom
kratkog spoja
- Mehanika i klimatska ispitivanja
- Ispitivanja prekidne i uklopne moi
- Ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja
- Ispitivanje sklapanja struje magnetiziranja i malih induktivnih struja
DIELEKTRINA ISPITIVANJA
- Ispitivanje izmjeninim naponom industrijske frekvencije (50 Hz, 1 min.),

- Ispitivanje udarnim naponom atmosferskog porijekla (1.2/50 s),
- Ispitivanje udarnim sklopnim naponom (250/2500 s),
- Ispitivanje parcijalnih izbijanja,
- Ispitivanje u uvjetima umjetnog zagaenja i
- Dielektrina ispitivanja pomonih strujnih krugova.
4
7.2.2011

Ispitni Stanje Napon se prikljuuje Uzemljenje se
postupak prekidaa na prikljuuje na
1 zatvoren Aa BCbcF
2 zatvoren Bb ACacF
3 zatvoren Cc ABabF
4 otvoren A BCabcF
5 otvoren B ACabcF
6 otvoren C ABabcF
7 otvoren a ABCbcF
8 otvoren b ABCacF
9 otvoren c ABCabF
Ispitni postupak za sluaj kad je kod otvorenog aparata jedna stezaljka

uzemljena, a na drugu se prikljuuje ispitni izmjenini ili udarni napon

Ispitni Stanje Napon se prikljuuje na Uzemljenje se
postupak prekidaa prikljuuje na
Udarni Izmjenini
1 zatvoren Aa - BCbcF
2 zatvoren Bb - ACacF
3 zatvoren Cc - ABabF
4 otvoren A a BCbcF
5 otvoren B b ACacF
6 otvoren C c ABabF
7 otvoren a A BCbcF
8 otvoren b B ACacF
9 otvoren c C ABabF
Ispitni postupak za BIAS ispitivanje
10
5
7.2.2011

BIAS ispitivanje
11

DIELEKTRINA ISPITIVANJA IZMJENINI NAPON
ISPITIVANJE IZMJENINIM NAPONOM INDUSTRIJSKE FREKVENCIJE

Provodi se tako da se za svaku ispitnu proceduru na sklopni aparat narine
ispitni izmjenini napon u trajanju 1 minutu. Aparat je zadovoljio ovo
ispitivanje ako ne doe do proboja ili preskoka. Za aparate za vanjsku
montau nazivnog napona < 300 kV ispitivanje se provodi i sa kiom, dok se
za aparate nazivnog napona > 300 kV ispitivanje provodi iskljuivo u suhim
uvjetima.
12
6
7.2.2011

DIELEKTRINA ISPITIVANJA UDARNI NAPON
ISPITIVANJE UDARNIM NAPONOM ATMOSFERSKOG PORIJEKLA

Provodi se tako da se na sklopni aparat primjeni 15 pozitivnih i 15 negativnih
naponskih udara za svaku ispitnu proceduru. Aparat je zadovoljio ovo ispitivanje
ako je broj proboja ili preskoka manji od 2 za svaki ciklus od 15 udara. Za
sklopne aparate za vanjsku montau potrebno je provesti i ispitivanje pod
kiom. Oblik ispitnog udarnog napona atmosferskog porijekla je standardiziran,
a karakteriziran je trajanjem ela vala (1.2 s) i trajanjem hrpta vala (50 s).
ISPITIVANJE UDARNIM SKLOPNIM NAPONOM

Provodi se samo na sklopnim aparatima nazivnog napona > 300 kV. Ispitni
postupak je ista kao i kod ispitivanja udarnim naponom atmosferskog porijekla.
Oblik ispitnog udarnog sklopnog napona je standardiziran, a karakteriziran je
trajanjem ela vala (250 s) i trajanjem hrpta vala (2500 s).
13

Ispitni udarni napon atmosferskog porijekla

14
7
7.2.2011

DIELEKTRINA ISPITIVANJA MARXOV UDARNI GENERATOR
G - izvor istosmjernog napona za punjenje kondenzatora Cu

R - zatitni otpornik za ogranienje struje punjenja, kao i zatita izvora G od naglog
pranjenja Cu
Cu - kondenzatori udarnog generatora
S - sferno iskrite za odreivanje napona pranjenja kondenzatora Cu
L - induktivni otpor ispitnog kruga koji utjee na trajanje ela vala
R1 - priguni otpornik (utjee na trajanje ela vala)
R2 - izbojni otpornik (utjee na trajanje hrpta vala)
Ci - kapacitet ispitnog kruga
X - ispitivani objekt
Sm - mjerni ureaj
D - djelilo napona za katodni oscilograf 15

Oscilogrami neuspjenog ispitivanja udarnim naponom
a) preskok na elu vala

b) preskok na hrptu vala 16
8
7.2.2011

ISPITIVANJE PARCIJALNIH IZBIJANJA je prikladno sredstvo za otkrivanje

stanovitih greaka u ispitivanoj opremi, te je korisna dopuna dielektrinih
ispitivanja. Obino se ne provodi na kompletno montiranom prekidau, nego
na pojedinim sklopovima ili podsklopovima.
Ispitni postupak je slijedei:

- izmjenini napon se postepeno podie do vrijednosti Un i na njoj se dri
najmanje 10s
- napon se sputa bez prekida do vrijednosti 1.1 Un/ 3 i na toj vrijednosti
se mjeri jakost parcijalnih izbijanja.
17

ISPITIVANJE U UVJETIMA UMJETNOG ZAGAENJA

Provodi se samo na prekidaima za vanjsku montau, i to na temelju
posebnog dogovora izmeu proizvoaa i kupca. Ako nije drugaije
specificirano u odgovarajuim standardima, ovo ispitivanje se provodi na
jednom polu prekidaa u zatvorenom poloaju kako bi se provjerilo
ponaanje izolacije prema zemlji.
DIELEKTRINA ISPITIVANJA POMONIH STRUJNIH KRUGOVA

Provodi se izmjeninim naponom industrijske frekvencije iznosa 2000 V u
trajanju 1 min. Smatra se da je ispitivanje uspjeno ako se ne desi proboj
odnosno preskok.
18
9
7.2.2011

ISPITIVANJE RADIO SMETNJI
Provodi se samo na prekidaima nazivnog napona 123 kV.
Ispitni napon primjenjuje se:
a) izmeu prikljunica i uzemljenog postolja kod zatvorenog prekidaa,
b) izmeu jedne prikljunice i druge uzemljene prikljunice kod otvorenog

prekidaa.
Postupak ispitivanja je slijedei:
Na prekida narine se napon 1.1 Un / 3 i dri 5 minuta. Nakon toga

napon se u koracima snizi na 0.3 Un / 3 , a zatim ponovo u koracima
digne na poetnu vrijednost, i konano u koracima spusti na 0.3 Un / 3.
Amplituda tih naponskih koraka iznosi otprilike 0.1 Un / 3 . Kod svakog
koraka mjeri se nivo radio smetnji i moe se nacrtati krivulja radio smetnji
za dotini prekida. Smatra se da je prekida uspjeno proao ovo
ispitivanje ako je nivo radio smetnji kod napona 1.1 Un / 3 manji ili
jednak 2500 V. 19

ISPITIVANJE ZAGRIJANJA
Provodi se na novom prekidau u zatvorenom poloaju sa novim kontaktima. Ispitivanje
se provodi u pravilu na tropolnom prekidau, ali se moe izvesti i na jednom polu,
odnosno po elementima, ako se moe dokazati da je utjecaj ostalih polova (elemenata)
na zagrijavanje zanemariv.
Ispitivanje se provodi sa nazivnom strujom prekidaa.
Ispitivanje se provodi vremenski dovoljno dugo da nadtemperatura postigne svoju

maksimalnu stacionarnu vrijednost. U pravilu je to postignuto kada temperatura raste
tokom jednog sata manje od 1 K.
Temperatura pojedinih elemenata prekidaa mjeri se uz pomo termometra ili

termoparova koji se postavljaju na najvruu dostupnu toku.
Smatra se da je prekida uspjeno proao ovo ispitivanje ako nadtemperatura razliitih
dijelova nije vea od vrijednosti propisanih u IEC 60694 (1996).
20
10
7.2.2011

ISPITIVANJE ZAGRIJANJA DOZVOLJENE NADTEMPERATURE
Dio sklopnog aparata Temperature (oC) Nadtemperatura (oC)
uz temperaturu okoline = 40 oC
1. Kontakti: 75 35
Bakreni 90 50
- u zraku 80 40
- u plinu SF6 105 65
- u ulju 105 65
Posrebreni 90 50
- u zraku
- u plinu SF6
- u ulju
2. Prikljuni elementi: 90 50
Bakreni 105 65
- u zraku 100 60
- u plinu SF6 115 75
- u ulju 115 75
Posrebreni 100 60
- u zraku
- u plinu SF6
- u ulju
3. Vanjske stezaljke: 90 50
- gole 105 65
21
- posrebrene

MJERENJE OTPORA GLAVNOG STRUJNOG KRUGA
Provodi se tako da se mjeri pad napona pri protjecanju istosmjerne struje, ili
da se mjeri otpor na stezaljkama svakog pola aparata. Istosmjerna struja
moe imati bilo koju standardnu vrijednost izmeu 50 A i nazivne struje.
Mjerenje treba provesti prije ispitivanja zagrijanja i to pri temperaturi okoline,

i nakon ispitivanja zagrijanja kada se aparat ohladi na temperaturu okoline.
Izmjerena vrijednost otpora prije i nakon ispitivanja zagrijanja ne smije se

razlikovati za vie od 20%.
22
11
7.2.2011

ISPITIVANJE KRATKOTRAJNO PODNOSIVOM I
PODNOSIVOM VRNOM STRUJOM KRATKOG SPOJA
Provodi na aparatu u zatvorenom poloaju kod bilo kojeg podesnog napona

i kod bilo koje uobiajene temperature okoline. Ispitivanje se moe provesti
tropolno ili jednopolno. U sluaju jednopolnog ispitivanja:
- na tropolnom aparatu sa zajednikim postoljem ispitivanje treba provesti
- na dva susjedna pola,
- u sluaju aparata sa odvojenim polovima ispitivanje se moe provesti ili na
dva susjedna pola, ili na jednom polu i povratnom vodu.
Izmjenina komponenta ispitne struje u pravilu mora biti jednaka izmjeninoj

komponenti nazivne podnosive termike struje kratkog spoja. Udarna struja
kratkog spoja ne smije biti manja od nazivne udarne struje, ali niti vea vie
od 5%.
Ispitnu struju It treba primjeniti u trajanju tt koje odgovara nazivnom trajanju
23
kratkog spoja.
STRUJA KRATKOG SPOJA
ia - izmjenina komponenta struje KS [kA]

id - istosmjerna komponenta struje KS [kA]
24
12
7.2.2011

ISPITIVANJE KRATKOTRAJNO PODNOSIVOM
I PODNOSIVOM VRNOM STRUJOM KRATKOG SPOJA
Tokom ispitivanja sklopni aparat mora voditi nazivnu udarnu i termiku struju
kratkog spoja, a da ne doe do mehanikog oteenja bilo kojeg dijela ili
otvaranja kontakata. Nakon ispitivanja sklopni aparat ne smije pokazivati
znaajna oteenja, te mora raditi normalno, voditi nazivnu trajnu struju pri
emu nadtemperature pojedinih elemenata moraju biti nie od vrijednosti
propisanih IEC standardom, te podnijeti ispitne napone specificirane za
dielektrina ispitivanja.
25

MEHANIKA I KLIMATSKA ISPITIVANJA
Ispitivanje mehanike trajnosti prekidaa
Broj sklopnih operacija

Sklopna operacija Upravljaki napon i Prekida sposoban Prekida bez
upravljaki tlak za automatski sposobnosti za
ponovni uklop automatski ponovni
uklop
C-t-O-t Minimalni 500 500
Nazivni 500 500
Maksimalni 500 500
O - 0.3 s - CO - C - t Nazivni 250 -
CO - t Nazivni - 500
O - isklapanje
C - uklapanje
t - vrijeme izmeu dvije sklopne operacije potrebno da se postigne
poetno stanje i/ili izbjegne pretjerano zagrijavanje elemenata
prekidaa
26
13
7.2.2011

MEHANIKA I KLIMATSKA ISPITIVANJA
Za prekidae za vanjsku montau, nazivnog napona 52 kV, provode se jo i
mehanika ispitivanja sa statikim silama na prikljunicama aparata
Nazivni napon Nazivna struja Statika horizontalna sila Statika

kV A Longitudinalna Transverzalna vertikalna sila
N N N
52 - 72.5 800 - 1250 500 400 500
52 - 72.5 1600 - 2500 750 500 750
100 - 170 1250 - 2000 1000 750 750
100 - 170 2500 - 4000 1250 750 1000
245 1600 - 3150 1250 1000 1250
420 2000 - 4000 1750 1250 1500
Ispitivanje se provodi zasebno, prvo sa horizontalnom longitudinalnom

silom, zatim sa dvije horizontalne transverzalne sile primjenjene u
suprotnim smjerovima, i konano sa dvije vertikalne sile (usmjerene
jedna prema dolje, a druga prema gore). Za svaki od ovih pet
ispitivanja potrebno je provesti dva sklopna ciklusa. 27

ISPITIVANJA PREKIDNE I UKLOPNE MOI
DEFINICIJE
Prekidna struja je efektivna vrijednost simetrine komponente struje u
trenutku galvanskog razdvajanja kontakata.
I sm
Ip = [kA]
2
Prekidna mo sklopnog aparata je najvea vrijednost prekidne struje Ip

koju on moe prekinuti uz odreeni napon i pod danim pogonskim
uvjetima, a izraava se takoer u kA.
Prekidna mo predstavlja osnovnu karakteristiku prekidaa. Prekida

mora biti sposoban da isklopi bilo koju struju kratkog spoja sa simetrinom
komponentom manjom od prekidne moi prekidaa, i odgovarajuom
istosmjernom komponentom.
28
14
7.2.2011
ODREIVANJE PREKIDNE STRUJE prema IEC-u
AA '
- anvelopa strujnog vala
BB'
BX - nulta linija
CC' - pomak nulte linije strujnog vala u bilo kojem
trenutku
AA '
DD' - efektivna vrijednost izmjenine komponente struje
BB'
EE' - trenutak razdvajanja kontakata (trenutak paljenja
elektrinog luka)
IMC - uklopna struja
IAC - vrna vrijednost izmjenine komponente struje u
trenutku EE'
I AC
- efektivna vrijednost izmjenine komponente struje
Prekidna struja I p = I ''K 2 u trenutku EE'
IDC - istosmjerna komponenta struje u trenutku EE'
Udarna struja I u = 2 I ''K
I DC x 100 - postotak istosmjerne komponente
Termika struja It = In I AC
Poetna snaga kratkog spoja S K =

''
3 U n I ''K
Prekidna snaga Sp = 3 U n I p
29
ODREIVANJE ISTOSMJERNE KOMPONENTE STRUJE prema IEC-u
Za postrojenja neposredno uz elektrane s velikom instaliranom snagom

vremenska konstanta iznosi priblino =100 ms, za postrojenja uz elektrane s
prosjenom instaliranom snagom =45 ms, a za postrojenja udaljena od
generatora =25 ms. 30
15
7.2.2011
Uklopna struja je tjemena vrijednost struje u trenutku galvanskog dodira

kontakata.
Uklopna mo sklopnog aparata je najvea tjemena vrijednost struje koju

on moe uklopiti uz odreeni napon i pod danim pogonskim uvjetima.
Povratni napon (PN) je napon koji se javlja na stezaljkama sklopnog

aparata neposredno nakon gaenja elektrinog luka.
Prijelazni povratni napon (PPN) je povratni napon u vremenskom

intervalu (od nekoliko milisekundi nakon gaenja el. luka) u kojem ima
izrazito prijelazni karakter.
Poetni prijelazni povratni napon (PPPN) je povratni napon u

vremenskom intervalu od nekoliko mikrosekundi nakon gaenja el. luka.
31
POVRATNI NAPON
1 di( t )
uA ( t) =
C
i( t ) dt = E m i( t ) R + L
dt

t

u A ( t ) = E m 1 e cos o t

1 di( t )
u A ( t) =
C
i( t) dt = E m i( t) R + L dt

t

u A ( t ) = E m 1 e coso t

= 2L/R - vremenska konstanta strujnog kruga [s]

1
o = - kruna frekvencija povratnog napona [Hz]
LC
Em - tjemena vrijednost napona izvora [V]
32
16
7.2.2011
ISPITNI POVRATNI NAPON
Oblik povratnog napona ovisi o strujnom krugu. U nekim sluajevima, praktiki u

sistemima s nazivnim naponom 100 kV, povratni napon je karakteriziran poetnom
velikom strminom porasta, a kasnije malom. U takvom sluaju ispitni povratni napon
se definira etveroparametarskom krivuljom (b).
U ostalim sluajevima, praktiki u sistemima s nazivnim naponom < 100 kV, ispitni
povratni napon se definira dvoparametarskom krivuljom (a).
a) b) 33
POETNI PRIJELAZNI POVRATNI NAPON
Uzrokovan je poetnom oscilacijom male amplitude zbog refleksije od prvog

veeg diskontinuiteta na sabirnicama.
Da bi se uzelo u obzir i usporavanje poetne strmine prijelaznog povratnog
napona, uzrokovano lokalnim kapacitetima na strani izvora, uvodi se i linija
kanjenja.
34
17
7.2.2011
Faktor prvog pola
Kod prekidanja struje u trofaznom strujnom krugu elektrini luk se

nikada ne gasi istovremeno u sve tri faze. Da bi se uzelo u obzir vee
naprezanje koje se zbog toga javlja na polu prekidaa koji prvi prekida
struju, uvodi se pojam faktor prvog pola. Faktor prvog pola za
prekidae nazivnog napona < 245 kV iznosi 1.5, a za prekidae
nazivnog napona 245 kV iznosi 1.3.
Faktor snage svakog pola jednak je kosinusu kuta , koji predstavlja

fazni pomak izmeu struje i napona u trenutku razdvajanja kontakata.
X
cos = arctg
R
X - reaktancija strujnog kruga []
R - djelatni otpor strujnog kruga []

35

- Ispitivanje prekidne i uklopne moi na stezaljkama

- Ispitivanje prekidne i uklopne moi kod kritine struje
- Ispitivanje prekidne i uklopne moi kod jednofaznog kratkog spoja
- Ispitivanje prekidne i uklopne moi kod bliskog kratkog spoja
- Ispitivanje prekidne i uklopne moi kod opozicije faza
- Ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja
- Ispitivanje sklapanja struje magnetiziranja i malih induktivnih struja
Prekida namijenjen za tropolno sklapanje mora biti sposoban uklapati i prekidati

sve struje kratkog spoja, simetrine i asimetrine, iji je iznos manji ili jednak
nazivnoj prekidnoj struji kratkog spoja.
36
18
7.2.2011

Ispitivanje prekidne i uklopne moi na stezaljkama
Ispitna struja u Istosmjerna

Ispitni ciklus Sklopna operacija postotku od nazivne komponenta
prekidne moi
(i/ili uklopne moi)
T10 O - t - O - t- O 10% < 20%

T30 O - t - O - t- O 30% < 20%
T60 O - t - O - t- O 60% < 20%
T100 O - t - CO - t- CO 100% < 20%
T100a C - t-C 100%
(umjesto ciklusa < 20%
100)
T100b O - t - O - t- O 100%
O - otvaranje
C - zatvaranje
t = 0.3 s
t= 3 min 37

Ispitivanje prekidne i uklopne moi kod kritine struje

Provodi se kao dodatno ispitivanje osnovnim ispitnim ciklusima, a
primjenjuje se na prekidaima koji imaju kritinu struju manju od 10%
nazivne prekidne struje kratkog spoja.
Ispitivanje se provodi sa strujama u opsegu 4% do 6%, odnosno 2% do
3% nazivne prekidne struje kratkog spoja, i to samo ispitni ciklus T10.
Ispitivanje prekidne i uklopne moi kod jednofaznog kratkog spoja

primjenjuje se na tropolnim prekidaima koji se koriste u mreama sa
kruto uzemljenom nul-tokom, a imaju sva tri pola ili u zajednikom
kuitu, ili meusobno mehaniki povezana. Ispitni ciklus sadri samo
operaciju jednofaznog prekidanja (ciklus T100a), i to na jednom od
vanjskih polova. 38
19
7.2.2011

Ispitivanje prekidne i uklopne moi kod bliskog kratkog spoja

primjenjuje se na tropolnim prekidaima koji se koriste za direktan
prikljuak sa nadzemnim vodovima i imaju nazivni napon 52 kV, i nazivnu
prekidnu struju kratkog spoja > 12.5 kA.
Ispitni ciklus Sklopna Ispitna struja u Istosmjerna

operacija postotku od nazivne komponenta
prekidne moi
(i/ili uklopne moi)
L90 O - t - O - t- O 90% < 20%
L75 O - t - O - t- O 75% < 20%

39

40
20
7.2.2011

Ispitivanje prekidne i uklopne moi kod opozicije faza
Provodi se kao dodatno ispitivanje ispitnim ciklusima samo ukoliko

proizvoa prekidaa garantira nazivnu prekidnu struju kod opozicije
faza.
Ispitni ciklus Sklopna operacija Ispitna struja u postotku

od nazivne prekidne moi
kod opozicije faza
1 O-O 20 - 40 %
2 O - CO 100 - 110 %
41

Ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja
Provodi se na prekidau za koji proizvoa garantira jednu ili vie slijedeih

nazivnih karakteristika:
- nazivna prekidna kapacitivna struja neoptereenih vodova,
- nazivna prekidna kapacitivna struja neoptereenih kabela,
- nazivna prekidna kapacitivna struja jedinstvene kondenzatorske baterije,
- nazivna prekidna kapacitivna struja sloenih kondenzatorskih baterija, i
- nazivna uklopna potezna struja kondenzatorskih baterija.
Ispitna struja u postotku

Ispitni ciklus Sklopna operacija od nazivne kapacitivne
struje
1 O 10 do 40 %
2 O i CO ili CO minimalno 100 %

42
21
7.2.2011

Ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja
Za sklapanje kondenzatorskih baterija propisuje slijedei broj ispitnih ciklusa:

- Ispitni ciklus 1: 24 O (za trofazno ispitivanje), odnosno 48 O (za
jednofazno),
- Ispitni ciklus 2: 80 CO (za trofazno ispitivanje), odnosno 120 CO (za
jednofazno).
Prema IEC 62271-100 definiraju se dvije klase prekidaa glede ponovnih

paljenja elektrinog luka kod prekidanja (engl. restrike performance):
- klasa C2 (vrlo mala vjerojatnost ponovnih paljenja) i
- klasa C1 (mala vjerojatnost ponovnih paljenja).
Za prekidae klase A ispitivanje sklapanja kapacitivnih struja provodi se

nakon to je prethodno provedeno ispitivanje prekidne i uklopne moi na
stezaljkama prekidaa (ispitni ciklus T60).
Za ispitivanje prekidaa klase B nije potrebno raditi nikakva prethodna
predispitivanja.
43

Ispitivanje sklapanja struje magnetiziranja i malih induktivnih struja
Za prekidae nazivnog napona 100 kV ovo ispitivanje se ne provodi, poto

iskustva iz pogona pokazuju da se pri prekidanju struja magnetiziranja
neoptereenih transformatora javljaju vrlo mali prenaponi.
Za prekidae nazivnog napona < 100 kV ovo ispitivanje takoer nije nuno,
meutim ukoliko ipak postoji nekakva sumnja potrebno je prekida ispitati ili
na mjestu ugradnje ili u trofaznom ispitnom krugu sa stvarnim
transformatorom iz pogona. Pri tome strujni krug izvora mora imati to manji
kapacitet.
Ispitni krugovi za ispitivanje sklapanja prigunica i visokonaponskih motora su

jo uvijek u fazi razmatranja, pa standardi ne propisuju za sada nikakve
ispitne procedure.
44
22
7.2.2011

Ispitne metode za ispitivanje uklopne i prekidne moi
Prema IEC standardima tipska ispitivanja uklopne i prekidne moi provode

se kao direktna ili kao sintetska ispitivanja.
Kod direktnog ispitivanja dobijaju se narinuti napon, struja, prijelazni

povratni napon i povratni napon industrijske frekvencije iz jednog
zajednikog izvora (npr. iz mree ili iz generatora udarne snage). Direktna
ispitivanja se obino izvode tropolno, a kad to nije mogue jednopolno ili po
elementima. to se tie naprezanja prekidaa tokom ove vrste ispitivanja,
ona su najslinija stvarnim naprezanjima tokom prekidanja struje kratkog
spoja u pogonu, pa se direktna ispitivanja provode kad god je to mogue.
Generator udarne snage moe odreenu prekidnu struju I, proizvesti uz

relativno nizak povratni napon U, to odgovara direktnoj prekidnoj snazi
Pdir.= I U. Tako je npr. kod 145 kV prekidaa s prekidnom moi 40 kA
potreban trofazni izvor snage ~10000 MVA.
45

DIREKTNO ISPITIVANJE
G ispitni generator
Z zatitni prekida
K kratkospojnik
A ispitivani prekida 46
23
7.2.2011

SINTETSKO ISPITIVANJE
Osniva se na injenici da se prekidna struja i povratni napon na prekidau

nikada ne pojavljuju istodobno. Upravo zbog toga sintetski ispitni krug
sadri dva odvojena izvora: strujni (npr. generator udarne snage) i naponski
(npr. kondenzatorsku bateriju). Ukupna struja, ili barem njen najvei dio
dobija se iz jednog izvora (strujni krug), a narinuti napon i/ili povratni naponi
(prijelazni povratni napon i povratni napon industrijske frekvencije) dobijaju
se iz jednog ili vie odvojenih izvora (naponskih krugova).
Uz istu prekidnu struju I, naponski izvor moe proizvesti npr. n puta vei
povratni napon, Uc = n U, pa se time dobija i n puta vea prekidna snaga
u odnosu na direktni ispitni krug, Psin = I Uc = nPdir.
47

SINTETSKO ISPITIVANJE
Ako se naponski krug ukljuuje neposredno prije prolaza struje kroz nulu
govorimo o ispitivanju na principu injekcije struje, a ako se naponski krug
ukljuuje neposredno nakon prolaza struje kroz nulu govorimo o ispitivanju
na principu injekcije napona. Sintetska ispitivanja se obino izvode
jednopolno ili po elementima.
48
24
7.2.2011

SINTETSKO ISPITIVANJE INJEKCIJA STRUJE
49

SINTETSKO ISPITIVANJE INJEKCIJA NAPONA
50
25
7.2.2011
RUTINSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA
- Ispitivanje podnosivim izmjeninim naponom industrijske
frekvencije glavnog strujnog kruga (na suho)
- Ispitivanje podnosivim naponom pomonih i upravljakih krugova
- Mehanika ispitivanja
51
ISPITIVANJE PODNOSIVIM IZMJENINIM NAPONOM

INDUSTRIJSKE FREKVENCIJE GLAVNOG STRUJNOG KRUGA (NA SUHO)
Provodi se tako da se na potpuno montiran prekida narine ispitni izmjenini napon u
trajanju 1 minutu. Iznos ispitnog napona dan je u odgovarajuim IEC standardima a
ispitne procedure prikazane su u tablici.
Prekida je zadovoljio ovo ispitivanje ako ne doe do proboja ili preskoka.
Stanje Napon se Uzemljenje se

Ispitni prekidaa prikljuuje na prikljuuje na
postupak
1 zatvoren AaCc BbF
2 zatvoren Bb AaCcF
3 otvoren ABC abcF
4 otvoren abc ABCF
52
26
7.2.2011
ISPITIVANJE PODNOSIVIM NAPONOM

POMONIH I UPRAVLJAKIH KRUGOVA
Provodi se na isti nain kao i tipska ispitivanja pomonih strujnih krugova.
MJERENJE OTPORA GLAVNOG STRUJNOG KRUGA
Provodi se na isti nain kao to se to radi kod tipskog ispitivanja. Dakle

uvaavajui temperaturu okoline i iste mjerne toke. Izmjereni otpor ne smije
premaiti vrijednost 1.2 R, pri emu je R otpor izmjeren prije tipskog ispitivanja
zagrijanja.
53

MEHANIKA ISPITIVANJA
Upravljaki Broj ispitnih

Sklopna operacija napon / tlak ciklusa
C-O maksimalni 5
C-O minimalni 5
C-O nazivni 5
O-t-C* nazivni 5
* samo za prekida sa sposobnou brzog ponovnog uklopa
54
27
7.2.2011
55
ISPITIVANJA NA TERENU VISOKONAPONSKIH PREKIDAA
- Naponska ispitivanja glavnog strujnog kruga
- Dielektrika ispitivanja pomonih krugova
- Ispitivanje gubitka plina
- Ispitivanje funkcionalnosti
- Mjerenje sadraja vlage
56
28
7.2.2011

NAPONSKA ISPITIVANJA GLAVNOG STRUJNOG KRUGA
Provode se nakon montae prekidaa i punjenja plinom, i to obino nakon to

su na prekidau provedena sva ostala ispitivanja na terenu, a dijele se na:
- Ispitivanje izmjeninim naponom
- Ispitivanje udarnim naponom (ne preporua se!)
- Ispitivanje istosmjernim naponom (ne preporua se!)
- Mjerenje parcijalnih pranjenja (samo u sluaju dogovora korisnika i
proizvoaa!)
57

ISPITIVANJE IZMJENINIM NAPONOM
Ispitivanje izmjeninim naponom industrijske frekvencije je najee
primjenjivano ispitivanje koje se provodi na terenu. Tokom ovog ispitivanja
izolacija prekidaa optereuje se na isti nain kao i kod trajnog pogonskog
optereenja. Ispitni izmjenini napon kod ispitivanja na terenu prema IEC
standardu iznosi 80% ispitnog napona kod rutinskih ispitivanja, a ispitni
postupak prikazana je na slici.
58
29
7.2.2011

DIELEKTRIKA ISPITIVANJA POMONIH KRUGOVA
Svi pomoni i upravljaki strujni krugovi moraju se ispitati izmjeninim

naponom industrijske frekvencije narinutim izmeu vodljivih dijelova i metalnog
kuita.
Radi pojednostavljenja ispitivanja dozvoljeno je sve vodljive dijelove pomonih
i upravljakih krugova meusobno povezati.
Ispitivanje se provodi sa naponom 2 kVeff u trajanju 1 min (po dogovoru moe
se to vrijeme smanjiti na 1 s).
Smatra se da je ispitivanje uspjeno ukoliko ne doe do pojave elektrinog

izbijanja.
59
Mjerenje otpora glavnog strujnog kruga

Treba potvrditi karakteristike aparata dobijene za vrijeme tipskog ispitivanja, te
ispravno povezivanje strujnog kruga. Sam postupak mjerenja te dozvoljena
odstupanja isti su kao i kod rutinskog ispitivanja.
Ispitivanje propusnosti plina

Provodi se nakon montae samo u cilju provjere brtvljenja spojnih mjesta i radi
provjere da nije dolo do oteenja kuita tokom transporta.
Ispitivanje funkcionalnosti
Treba dokazati funkcionalne karakteristike prekidaa, te upravljakih i pomonih
ureaja. Na terenu se obino izvodi isti broj sklopnih operacija na prekidau kao
i kod rutinskih ispitivanja.
Prije putanja prekidaa u pogon potrebno je jo provjeriti ispravno

funkcioniranje elektrikih i ostalih blokada, te kontrolnih, mjernih, zatitnih i
regulacijskih ureaja.
60
30
7.2.2011

Mjerenje sadraja vlage
Mjerenje sadraja vlage obino se svodi na mjerenje temperature rosita. To

je u stvari temperatura kondenziranja neistoa u plinu. Za plin SF6 najvie
dozvoljene temperature rosita pri pogonskom tlaku, koje odgovaraju
sadraju vlage iznose:
- Kritina granina vrijednost vlage rosite - 5 oC
- Maksimalno dozvoljena vlaga u pogonu rosite - 7 oC
- Vlaga pri putanju u pogon rosite -15 oC
61
62
31
7.2.2011
RAZVOJNA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA
Tijekom svog rada sklopni aparati podvrgnuti su vrlo velikim mehanikim,

termikim i elektrikim naprezanjima koja je vrlo teko matematiki opisati, pa
prema tome i vrlo teko tono proraunati.
Upravo zbog toga razvojna ispitivanja jo uvijek predstavljaju jedno od

najvanijih pomagala pri razvoju i konstruiranju novih, odnosno poboljavanja
postojeih izvedbi sklopnih aparata.
Praktiki sva tipska ispitivanja mogu se u fazi razvoja koristiti i kao razvojna
ispitivanja, bilo da se ispitivanje vri na jednopolnim ili tropolnim modelima,
elementima ili kompletnim prototipovima prekidaa, a omoguavaju razvojnim
inenjerima i konstrukterima da potvrde ili korigiraju raunski dobijene
vrijednosti.
63
Razvojna ispitivanja zagrijanja pri prolazu nazivne struje pomae konstrukteru da

korigira raunski odreene presjeke i vrste materijala za vodie i kontakte. Ova
ispitivanja se vrlo esto rade i sa strujama veim od nazivnih kako bi se odredile gornje
granice, odnosno mogunosti kratkotrajnog ili dugotrajnog preoptereenja.
Kod razvojnih mehanikih ispitivanja vrlo esto se aparat podvrgava mnogo veem
broju sklopnih ciklusa nego to to propisuju standardi za tipska ispitivanja, te se u
meuvremenu koriste razliita maziva i naini podeavanja kako bi se dobio uvid u
nain i mogunosti odravanja aparata u pogonu.
Naponska ispitivanja podnosivim udarnim naponom svakako su korisna i potrebna i

tokom razvoja, meutim ne daju dovoljno podataka razvojnom inenjeru o stvarnim
dielektrikim karakteristikama aparata. Naime ispitivanja podnosivim naponima ne daju
praktiki nikakovu informaciju o visini preskonog (probojnog) napona. Odreivanje
preskonog napona oteano je injenicom da se kod preskoka radi o stohastikoj
pojavi.
64
32
7.2.2011
Najvee rasipanje rezultata je oko 0% -tne i 100% -tne vjerojatnosti proboja, a

najmanje oko 50% - tne.
Upravo zbog toga je praktiki nemogue tono odrediti 100% - tni preskoni
napon, pa se u fazi razvojnih ispitivanja radi odreivanje 50% - tnog
preskonog napona (to je napon koji, pod odreenim uvjetima ispitivanja, sa
50 % vjerojatnosti prouzroi elektriki preskok na ispitivanom objektu).
65
Up and down metoda odreivanja 50%-tnog preskonog napona
Najprije se odabere napon Uk, tako da ima otprilike vrijednost 50% - tnog preskonog
napona, i U 0.03 Uk. Primjeni se jedan udarac napona Uk. Ako se desi preskok
(proboj) slijedei udarac je naponom Uk-U, a ako ne doe do preskoka (proboja) onda
se primjeni napon Uk+U. 50% preskoni napon odreuje se iz izraza:
U 50% =
n U
40 n 20
n - broj udaraca naponom U
66
33
7.2.2011

Vanost razvojnih ispitivanja naroito dolazi do izraaja kod odreivanja prekidnih sposobnosti
prekidaa. Zbog stohastikog karaktera el. luka potrebno je tokom razvoja npr. nove komore
prekidaa izvesti velik broj razvojnih ispitivanja prekidne i uklopne moi kako bi se moglo
garantirati eljene karakteristike prekidaa.
Do zakazivanja prekidaa moe doi zbog razliitih faktora, pa je vrlo vano jo u fazi razvoja
analizom oscilograma prijelaznog povratnog napona utvrditi razloge, kako bi se mogli korigirati.
Openito do zakazivanja prekidaa dolazi zbog: termikog proboja (nekoliko s nakon gaenja
luka) ili dielektrikog proboja (nekoliko ms nakon gaenja luka kada prijelazni povratni napon
postigne svoj maksimum).
Osim ove dvije vrste proboja mogue da se proboj desi i nakon to je prijelazni povratni napon
postigao svoj maksimum.
67
68
34
7.2.2011
HVALA NA PANJI !
69
35

Ispitivanja Visokonaponskih Prekidaca

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ispitivanja Visokonaponskih Prekidaca

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

7.2.

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

Prof. dr. sc. KREIMIR METROVI

TIPSKA, RUTINSKA I TERENSKA ISPITIVANJA

ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

- Rutinska (komadna) ispitivanja

Ova ispitivanja propisuju IEC standardi:

IEC 62271-100 (2001): High-voltage alternating-current circuit-breakers

IEC 62271-203 (2003): Gas-insulated metal-enclosed switchgear for rated voltages of

Ova ispitivanja propisuju IEC standardi:

Ova ispitivanja propisuju IEC standardi:

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

- Ispitivanje izmjeninim naponom industrijske frekvencije (50 Hz, 1 min.),

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Ispitni postupak za sluaj kad je kod otvorenog aparata jedna stezaljka

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Ispitni postupak za BIAS ispitivanje

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

ISPITIVANJE IZMJENINIM NAPONOM INDUSTRIJSKE FREKVENCIJE

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

ISPITIVANJE UDARNIM NAPONOM ATMOSFERSKOG PORIJEKLA

ISPITIVANJE UDARNIM SKLOPNIM NAPONOM

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Ispitni udarni napon atmosferskog porijekla

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

G - izvor istosmjernog napona za punjenje kondenzatora Cu

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Oscilogrami neuspjenog ispitivanja udarnim naponom

a) preskok na elu vala

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

ISPITIVANJE PARCIJALNIH IZBIJANJA je prikladno sredstvo za otkrivanje

Ispitni postupak je slijedei:

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

ISPITIVANJE U UVJETIMA UMJETNOG ZAGAENJA

DIELEKTRINA ISPITIVANJA POMONIH STRUJNIH KRUGOVA

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Provodi se samo na prekidaima nazivnog napona 123 kV.

Ispitni napon primjenjuje se:

a) izmeu prikljunica i uzemljenog postolja kod zatvorenog prekidaa,

b) izmeu jedne prikljunice i druge uzemljene prikljunice kod otvorenog

Postupak ispitivanja je slijedei:

Na prekida narine se napon 1.1 Un / 3 i dri 5 minuta. Nakon toga

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Ispitivanje se provodi sa nazivnom strujom prekidaa.

Ispitivanje se provodi vremenski dovoljno dugo da nadtemperatura postigne svoju

Temperatura pojedinih elemenata prekidaa mjeri se uz pomo termometra ili

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Mjerenje treba provesti prije ispitivanja zagrijanja i to pri temperaturi okoline,

Izmjerena vrijednost otpora prije i nakon ispitivanja zagrijanja ne smije se

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Provodi na aparatu u zatvorenom poloaju kod bilo kojeg podesnog napona

Izmjenina komponenta ispitne struje u pravilu mora biti jednaka izmjeninoj

STRUJA KRATKOG SPOJA

ia - izmjenina komponenta struje KS [kA]

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Ispitivanje mehanike trajnosti prekidaa

Broj sklopnih operacija

TIPSKA ISPITIVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Nazivni napon Nazivna struja Statika horizontalna sila Statika