Disleksija PDF

PRIRUNIK O DISLEKSIJI, DISGRAFIJI I SLINIM
TEKOAMA U ITANJU, PISANJU I UENJU
TEKSTUALNI DIO WEB-STRANICE HRVATSKE UDRUGE ZA

DISLEKSIJU KOJA SE NALAZI NA ADRESI http://www.hud.hr
ureeno u kolovozu 2005.
Autori tekstova:
Jadranka Bjelica, prof. logoped
Ines Gali-Jui, prof. logoped
mr. sc. Ada Pavli-Cottiero, dipl. ing. arh.
Ilona Posokhova, prof. logoped
Iva Prvi, prof. psiholog
Mihaela Rister, prof. psiholog
Urednica:
mr. sc. Ada Pavli-Cottiero, dipl. ing. arh.
1
SADRAJ
TO JE DISLEKSIJA? ...........................................................................5
DEFINICIJE DISLEKSIJE ....................................................................................... 5
BITNA OBILJEJA DISLEKSIJE ........................................................................... 6
itanje............................................................................................................................................... 6
Fonoloka obrada rijei .................................................................................................................... 7
Pisanje .............................................................................................................................................. 7
Vizualna percepcija .......................................................................................................................... 8
Pamenje.......................................................................................................................................... 9
Tekoe sekvencioniranja ................................................................................................................ 9
Tekoe u organizaciji informacija.................................................................................................... 9
Osobitosti u nainu uenja novih sadraja ..................................................................................... 10
Jezine i pojmovne tekoe............................................................................................................ 11
Neujednaenosti u sposobnostima................................................................................................. 11
DISLEKSIJA U IREM I UEM SMISLU .............................................................. 12
UZROCI DISLEKSIJE ........................................................................................... 13
to se zapravo dogaa tijekom itanja?......................................................................................... 13
Disleksija i modane polutke .......................................................................................................... 14
Novija istraivanja: nature vs. nurture - geni ili okruenje ?...................................................... 15
Novo ozraje optimizma ................................................................................................................. 16
UTJECAJ JEZIKA I NAINA POUAVANJA ITANJA I PISANJA NA
DISLEKSIJU.......................................................................................................... 17
DISLEKSIJA I ITANJE ....................................................................................... 18
Kako sve djeca mogu vidjeti slova, rijei, reenice, redoslijede reenica, tekst? .......................... 18
Kako sve djeca s disleksijom mogu itati? ..................................................................................... 19
Primjeri kako sve moe zvuati ono to djeca itaju ...................................................................... 20
DISLEKSIJA I PSIHOLOKI PROBLEMI............................................................. 21
ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH TEKOA ........................................................ 21
KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU - SIMPTOMI DISLEKSIJE ........................... 22
Rani signali mogueg razvoja disleksije - predkolska djeca..................................................... 22
Simptomi disleksije - kolska djeca ................................................................................................ 23
Simptomi disleksije u odraslih osoba ............................................................................................. 25
Je li to doista disleksija ? ................................................................................................................ 26
DISGRAFIJA ......................................................................................................... 27
to je disgrafija? ............................................................................................................................. 27
Oblici disgrafije ............................................................................................................................... 28
Pogreke u pisanim radovima uenika s disgrafijom ..................................................................... 30
KAKO DISLEKSIJA I DISGRAFIJA UTJEU NA OVLADAVANJE
MATEMATIKOM.................................................................................................... 31
Tekoe s matematikom i disleksija ............................................................................................... 31
Tekoe s matematikom i disgrafija ............................................................................................... 34
TO INITI, KOME SE JAVITI? ...........................................................35

OTKRIVANJE DISLEKSIJE.................................................................................. 35
TO INITI KAD SE POSUMNJA NA DISLEKSIJU? .......................................... 35
TKO SU LOGOPEDI I TO ONI RADE? .............................................................. 36
TO TREBAJU RADITI RODITELJI (SKRBNICI) KAD SE USTANOVI DA DIJETE
IMA DISLEKSIJU .................................................................................................. 37
DISLEKSIJA I KOLE .......................................................................................... 38
2
TERAPIJA DISLEKSIJE ....................................................................................... 39
Zato je itanje tako teko? ............................................................................................................ 39
Ciljevi terapije ................................................................................................................................. 40
Moe li se disleksija umanjiti ? (Opis jednog od terapijskih postupaka)......................................... 41
Zato je disleksija i specifina tekoa u uenju? Kako uenje uiniti lakim?.............................. 43
Kakve vrste terapija disleksije roditelj moe oekivati u koli, domu zdravlja, rehabilitacijskoj
ustanovi ili privatnoj praksi?............................................................................................................ 45
KAKO POMOI - SAVJETI RODITELJIMA ......................................................... 47
SAVJETI UITELJIMA ......................................................................................... 47
DISLEKSIJA U ODRASLIH .................................................................................. 50
SRODNE TEKOE.............................................................................51
DISKALKULIJA..................................................................................................... 51
Diskalkulija i akalkulija .................................................................................................................... 51
Razvojna diskalkulija ...................................................................................................................... 51
Mehanizmi razvojne diskalkulije: neuroloki poremeaj ili specifinost u radu mozga? ................ 52
Kako prepoznati diskalkuliju? ......................................................................................................... 52
Specifine tekoe koje dijete s diskalkulijom ima u rjeavanju matematikih zadataka............... 54
Osnovni oblici razvojne diskalkulije ................................................................................................ 55
DEFICIT PANJE / HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD)........................ 56
to je deficit panje/hiperaktivni poremeaj? ................................................................................. 56
Karakteristina ponaanja hiperaktivne djece ................................................................................ 57
Podtipovi poremeaja ..................................................................................................................... 57
Problemi u obitelji ........................................................................................................................... 59
Savjeti za roditelje........................................................................................................................... 60
Tekoe s uenjem......................................................................................................................... 64
Savjeti za nastavnike...................................................................................................................... 65
Tretman djece s poremeajem panje, s hiperaktivnou ili bez nje ............................................. 67
KORISNE INFORMACIJE I ZANIMLJIVOSTI.......................................68

PRAVA DJECE S DISLEKSIJOM......................................................................... 68
Otkrivanje disleksije........................................................................................................................ 68
Prava djece s disleksijom u osnovnoj koli .................................................................................... 69
Prava djece s disleksijom u srednjoj koli ...................................................................................... 74
Prava studenata s disleksijom ........................................................................................................ 76
Prava djece s disleksijom u vezi s terapijom .................................................................................. 76
Novane naknade nastavnicima za rad s djecom s tekoama..................................................... 78
Popis zakona i propisa koji se odnose na prava djece s disleksijom ............................................. 79
KAKO KONCIPIRATI I OBLIKOVATI TEKST DA GA LAKE ITAJU OSOBE S
DISLEKSIJOM....................................................................................................... 80
POZNATE OSOBE S DISLEKSIJOM ................................................................... 82
LITERATURA I POMAGALA ZA VJEBANJE .................................................... 84
Domaa literatura ........................................................................................................................... 84
Literatura na stranim jezicima......................................................................................................... 85
Zvune knjige - knjige snimljene na audiokasetama ...................................................................... 85
Dijagnostiki materijal ..................................................................................................................... 86
Pomagala za vjebanje .................................................................................................................. 86
Pomagala za uenje matematike ................................................................................................... 87
Kompjutori, kompjutorski programi ................................................................................................. 87
RAZNI TEKSTOVI, LANCI I SLINO O DISLEKSIJI I SRODNIM TEMAMA ... 88
Devdet Hadiselimovi, prof. psiholog: SPREMNOST ZA UENJE ITANJA ........................... 88
3
DESET POSTO HRVATSKIH UENIKA PATI OD DISLEKSIJE ................................................ 93
DISKALKULIJA - SPECIFINE TEKOE U UENJU MATEMATIKE: TO I KAKO? .............. 95
PROJEKTI HUD-a NA TEME: INFORMIRANJE, EDUKACIJA, RANO
OTKRIVANJE DISLEKSIJE.................................................................................. 99
Zato ba ove teme? ...................................................................................................................... 99
Koje potrebe djece s disleksijom nisu uope ili su nedovoljno rijeene? ....................................... 99
Sadraj i faze aktivnosti ................................................................................................................ 100
to se sada dogaa s projektima? ............................................................................................... 100
Poziv ............................................................................................................................................. 101
SEMINAR U DUBROVNIKU, travanj 2003................................................................................... 101
DONATORI, SURADNICI I POMAGAI HUD-a .......................................................................... 102
DISLEKSIJA I KNJINICE Program za djecu s disleksijom u knjinicama .... 103
PRILOZI ..............................................................................................107
RJENIK ESTO KORITENIH TERMINA ....................................................... 107
HRVATSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU ............................................................ 111
Ciljevi i aktivnosti udruge .............................................................................................................. 111
Izravna pomo svima zainteresiranima ........................................................................................ 112
Informacije o Hrvatskoj udruzi za disleksiju.................................................................................. 112
EVROPSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU ............................................................ 113
POPIS USTANOVA I PRIVATNIH LOGOPEDSKIH KABINETA U HRVATSKOJ
............................................................................................................................. 114
1. Zagrebaka upanija ................................................................................................................ 114
2. Krapinsko-zagorska upanija ................................................................................................... 115
3. Sisako- moslavaka upanija ................................................................................................. 115
3. Karlovaka upanija ................................................................................................................. 116
4. Varadinska upanija ............................................................................................................... 116
6. Koprivniko- krievaka upanija ............................................................................................. 117
7. Bjelovarsko- bilogorska upanija .............................................................................................. 117
8. Primorsko- goranska upanija .................................................................................................. 117
9. Liko- senjska upanija ............................................................................................................ 118
10. Virovitiko- podravska upanija .............................................................................................. 118
11. Poeko- slavonska upanija ................................................................................................. 118
12. Brodsko- posavska upanija................................................................................................... 119
13. Zadarska upanija .................................................................................................................. 119
14. Osjeko- baranjska upanija .................................................................................................. 119
15. ibensko-kninska upanija ..................................................................................................... 120
16. Vukovarsko- srijemska upanija ............................................................................................. 120
17. Splitsko- dalmatinska upanija ............................................................................................... 120
18. Istarska upanija..................................................................................................................... 122
19. Dubrovako-neretvanska upanija ......................................................................................... 123
20. Meimurska upanija.............................................................................................................. 123
21. Grad Zagreb ........................................................................................................................... 123
4
TO JE DISLEKSIJA?
DEFINICIJE DISLEKSIJE
Rije disleksija nastala je iz grke rijei dys (to znai slab, lo, neprimjeren) i rijei lexsis (jezik,
1
rijei). Disleksija je, prema definiciji Orton Dyslexia Society, jedna od nekoliko tekoa u uenju. To je
jezino utemeljen poremeaj konstitucijskog podrijetla koji obiljeavaju tekoe u kodiranju pojedinih
rijei, a koje obino odraavaju nedostatne sposobnosti fonoloke obrade. Tekoe u dekodiranju
pojedinih rijei su neoekivane s obzirom na dob i ostale kognitivne i akademske sposobnosti; one
nisu rezultat opih razvojnih ili senzorikih tekoa. Disleksija se oituje razliitim tekoama u
razliitim oblicima jezika, esto ukljuujui uz probleme itanja i ozbiljne probleme u stjecanju vjetine
pisanja. (Orton Dyslexia Society Research Comittee,1996.)
Naziv disleksija novijeg je datuma, pripada nazivima nastalima prema kriterijima opisa ponaanja
osobe i funkcija koje su nedostatne. Prijanji nazivi sadravali su ono to se tada smatralo uzrokom
smetnji u itanju. Takvi su bili medicinski nazivi, poput minimalna cerebralna disfunkcija, organski
poremeaj ili psihoneuroloki poremeaj. Osim ovih naziva prema uzroku bilo je i vie naziva
stvorenih takoer prema opisu ponaanja, kao to su smetnje itanja, tekoe itanja, poremeaji
itanja i tekoe uenja. Podrazumijevalo se da su tekoe itanja blae od poremeaja itanja.
Disleksija se esto naziva razvojnom (engleski: developing dyslexia), a neki autori, poput britanskog
neurologa Critchleya (1978. godine), za razvojnu disleksiju kau: To je poremeaj u uenju koji
zapoinje s tekoama pri uenju i itanju, a poslije loim pravopisom i odsutnou lakog baratanja
pisanim jezikom za, razliku od govornog jezika. Kognitivne je naravi i esto genetski uvjetovana. Nije
uzrokovana intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, nainom pouavanja
niti ikakvim poznatim neurolokim oteenjem. Najvjerojatnije je specifini poremeaj u sazrijevanju
koji dijelom iezava kako dijete postaje starije. Mogue ga je znatno smanjiti pravodobnom i ciljanom
pomoi.
2
U medicinskoj klasifikaciji bolesti DSM IV definira se kao poremeaj pri itanju to je danas i
opeprihvaen prijevod rijei - disleksija. Prema ovoj klasifikaciji bitno obiljeje poremeaja u itanju je
dostignuta razina itanja (tj. tonost u itanju, brzina i razumijevanje mjereni individualizirano
standardiziranim testovima) koja je znatno nia od oekivane s obzirom na kronoloku dob osobe,
izmjerenu inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi. Smetnje u itanju znatno utjeu na dostignutu
1
Orton Dyslexia Association (sada The International Dyslexia Association - IDA) je najstarija amerika nevladina
udruga koja se bavi disleksijom, osnovana je 1949.god, ime je dobila po dr. Samuelu T. Ortonu (1879-1948),
poznatom neurologu. (web-adresa: http://www.interdys.org/index.jsp)
2
Diagnostic and Statistical Manual of Mental Dysorder IV (DSM IV) je meunarodna klasifikacija mentalnih
poremeaja
5
akademsku razinu ili svakodnevne aktivnosti u kojima se zahtijeva vjetina itanja. U osoba s
poremeajem u itanju glasno itanje karakterizirano je iskrivljavanjem, zamjenama ili isputanjima,
sporou i pogrekama u razumijevanju. (DSM IV, 1996.)
3
Britanska udruga za disleksiju odreuje ju kao specifinu tekou u uenju, konstitucionalnog
podrijetla, prisutnu u jednom ili vie aspekata itanja i pisanja te pisanog jezika koja moe biti
udruena s tekoama u brojnim podrujima. Vezana je uz koritenje pisanog koda (alfabetskih,
numerikih i muzikih zapisa) premda esto pogaa i oralni jezik do nekog stupnja. (British Dyslexia
Association, 1989.)
BITNA OBILJEJA DISLEKSIJE

Unato mnogostrukosti pojavnih oblika disleksije, vrlo se jasno uoavaju njezina najbitnija obiljeja.
Ona su najvie odreena tekoama koje se pojavljuju u usvajanju i razvoju itanja i pisanja, ali, i ire,
u perceptivnom, jezinom i pojmovnom razvoju. Zbir tih tekoa ini je poremeajem u itanju i
pisanju. No, osim tekoa bitno obiljeje disleksije je i naglaena neujednaenost sposobnosti u
razliitim podrujima. Disleksija je, dakle, odreena tekoama i osobitostima u ovim podrujima:
itanje
Tekoe u itanju odnose se na brzinu i preciznost itanja i na razinu razumijevanja proitanog. Djeca
s disleksijom dugo slovkaju, zadravaju naviku tihog izgovora rijei pri itanju, ne itaju teno.
Sluajui ih kad itaju naglas, imamo dojam da ne uoavaju toke kao znakove razgranienja
reenica. Ritam i nain itanja uglavnom su odreeni povremenim zastojima zbog nepreciznog
iitavanja rijei, ali i odsutnou pauze, silazne ili uzlazne intonacije kada se itaju izjavne i upitne
reenice, to sve zajedno daje dojam netenog, loeg itanja. Ponekad je nepreciznost podjednaka pri
itanju kratkih rijei kao to su od , do, uz, iz, kao i pri itanju vieslonih, kompliciranijih i
manje uestalih rijei. U itanju postoje razliite zamjene, skraivanja ili dodavanja slova, dijelova rijei
i cijelih rijei kojih u tekstu zapravo nema. Tako se zamjenjuju grafiki slina slova kao d i b pa
rije bio postaje dio. Kratke rijei poput prijedloga do i od, bilo da su samostalne rijei ili
sloenice, postaju gotovo nesavladive i put do kue najee e biti put od kue. Ako netko neto
odnosi, to e se proitati kao da donosi, a umjesto da ptica brzo doleti, ona brzo odleti.
3
Britanska udruga za disleksiju (British Dyslexia Association) je krovna britanska nevladina udruga koja okuplja
lokalne britanske udruge. (web-adresa: http://www.bda-dyslexia.org.uk/main/home/index.asp)
6
Zamjenjuju se i rijei sline osnove; tako presavijanje moe postati presaivanje, poderao -
pobrao, a sumnjiav postaje sumnjiv. Neke rijei dobivaju nepostojee dijelove: radoznala
uspavanka ita se kao radoznavala uspavanka, a neke se potpuno skrauju, pa odmahivala
prelazi u odmah, a rije poredanih skrauje se u rije pored. Neprecizno proitane rijei i
sporost u itanju naruavaju razumijevanje proitanog teksta, iako se mnoga djeca s disleksijom
zarana naue sluiti reeninim kontekstom, tj. irim sklopom rijei i reenica koji im pomae u
odgonetavanju znaenja.
Fonoloka obrada rijei
Nedostatna fonoloka obrada rijei znai da dijete teko postaje svjesno glasova u rijei, pa ne moe
izdvojiti poetni ili zavrni glas, ili teko uoava ritam i rimu rijei, to sve jesu vane preditake
vjetine. Mnogi se autori slau da je jedna od temeljnih tekoa u poremeaju itanja upravo ta
4
tekoa obrade glasova jezika ili fonoloka neosvijetenost. Tekoe fonoloke obrade mogu se i ne
moraju odraavati u djetetovu govoru. Neka djeca mogu posve neupadno govoriti izgovarajui veinu
rijei pravilno, a da ipak imaju tekoe s izdvajanjem i ralambom rijei na glasove. Neka djeca
starije predkolske dobi ve i svojim govorom upuuju na to da imaju fonoloke tekoe. U njihovu
govoru esto ujemo: svjeklo, mekla, glaka za rijei svjetlo, metla i dlaka. Moe se uti
da je nekoga noka jako zaboljela kad je vozio picikl ili da su na stolu vetii crnene ili prave boje.
Sve ovo upuuje na to da bi dijete u koli moglo imati tekoa s uenjem poetnog itanja, a moda i
pravu disleksiju.
Pisanje
Smetnje pri pisanju svrstane su u dvije skupine. U prvoj su to tekoe u oblikovanju, pravilnosti i
organiziranosti slova i rukopisa. U drugoj su skupini smetnje u samostalnom sastavljanju teksta
(sastavljanju prie, opisa dogaaja, odgovora na pitanja, pisanja dueg teksta u lektiri ili referatu).
Tekoe iz prve skupine pojavljuju se kada dijete teko povezuje glas koji uje s pripadajuim slovom
u pisanju. Te tekoe onemoguuju pravilno nizanje slova u rijei koja se pie, i mogu biti posljedicom
istih onih fonolokih nedostataka koji se pojavljuju i u itanju. U pisanju su one najvidljivije u diktatu
kada dijete pie onako kako uje i kako izgovara, tj. zamjene izgovorenih glasova prate i zamjene
slova. Tada je kost gost, kosa koza, a dom moe biti i tom. Postoje i zamjene grafiki
slinih slova kao i u itanju. To je ve spomenuta zamjena slova b i d. Rukopis moe biti
4
Lindsay Peer, Gavin Reid, Introduction to Dyslexia, David Fulton Publishers, London, 2003.
Michael E.Thompson, E. J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000.
7
neoblikovan, slova, iako ih dijete moe razlikovati, mogu biti nedovoljno izdiferencirana. Malo pisano
slovo l moe se pisati s kraom petljom i ono moe sliiti na i, ili petlja moe biti previe nisko i
biti obla pa moe sliiti na malo pisano e. Isto tako, malo pisano j svojom petljom moe ne
prelaziti crtu pa podsjeati na r ili v, a moe biti slino slovu o. Sve to zajedno rukopis ini
nedovoljno itljivim. Takoer, dijete moe ne poznavati granice rijei pa se kratke rijei, dijelovi
sloenih glagola, prijedlozi ili rijeca ne piu spojeno. Moe teko uoavati poetak reenice kao
poetak nove misli i izostavljati veliko slovo.
Inae, pisanje velikog slova prema pravilima, jedno je od najteih zadaa u pravopisu, i djeci s
disleksijom esto je pravom nonom morom zbog crveno iaranih kolskih zadaa ili sastavaka u
koli.
Druga skupina tekoa vidljiva je u samostalnom pisanju nekog teksta. One su posljedica
neujednaenog stupnja u razvoju govornog i pisanog jezika. Naime, pisani je jezik puno sloeniji po
svom formalnom ustroju nego govorni jer se u njemu sve mora izraziti rijeima (u govoru se puno toga
izraava gestom, mimikom i pauzama). Te rijei u pisanom jeziku moraju biti tono napisane, moraju
biti poredane u gramatiki ispravan redoslijed, razgraniene meusobno zarezima i tokama,
upitnicima ili usklinicima. Samostalno sastavljanje, opisivanje ili odgovaranje potpunim reenicama
stoga je najtei dio u jezinom razvoju uope. Djeca s disleksijom, ali uostalom i sva druga djeca na
poetku, teko oblikuju svoju misao u rijei i gramatiki potpune i jasne reenice. Njihovo je
samostalno pisanje najtei dio u jezinom razvoju, na alost, esto zanemaren i odgurnut u stranu u
mnotvu poduka iz nastavnih predmeta ili terapijskih postupaka za ovladavanje tehnikama breg
itanja ili boljeg rukopisa.
Vizualna percepcija
U polju vizualnoga postoje tekoe koje sama djeca esto opisuju kao: okretanje slova, pretapanje
redova teksta, gubljenje dijelova reenice, zavretaka rijei, dezorijentaciju u smjerovima lijevo -
desno, gore - dolje.
Mnogi znanstvenici zadnjih godina nanovo istiu osobitosti u vizualnoj obradi simbola u djece s
5 6
disleksijom. Ron Davis, autor knjige Dar disleksije , takoer naglaava izmijenjenu percepciju slova
kao jedan od faktora koji utjeu na nemogunost uenja ispravnog oblika rijei. Slova se okrenu pa je
rije krivo percipirana ili dijete umjesto rijei vidi prazno polje. Zbog toga djeca ne mogu teno itati
bez zastoja.
5
John Stein, Joel Talcott, Vincent Walsh, Controversy about the visual magnocellular deficit in developmental
dyslexia, Trends in Cognitive Sciences, Vol.4, No.6, June 2000.
G. Eden, et al, Abnormal processing of visual morion in dyslexia revealed by functional brain imaging, Nature,
Macmillan Publishers Ltd, London, Vol. 382 pp. 66-69, 4th July 1996.
6
Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, Dar disleksije, Alinea, Zagreb, 2001.
8
Pamenje
7
Kratkorono pamenje jedno je od triju faza pamenja i u itanju ima vrlo vanu ulogu. Ono obuhvaa
8
sposobnost zadravanja sekvenci neke trenutne radnje ili misli u svijesti tijekom dvadesetak sekundi.
Disleksija, iz nekog razloga, pogaa upravo tu fazu kratkoronog pamenja, i tako onemoguuje
suptilnu usklaenost pretvaranja slova u glasove i stvaranje slogova koji se niu jedan za drugim i
oblikuju jasne rijei koje se izgovaraju u itanju na glas ili se misle ako se ita u sebi. Dakle, ako
kratkotrajna memorija ne omoguuje pamenje slijeda tih slogova, nije ih mogue glatko povezati u
rije, i onda se pojavljuje onaj, u netenom itanju tako uoljivi, zastoj i pokuaj da se ponovnim
mukotrpnim iitavanjem nadoknadi proputeni slog ili glas.
Disleksija koji put obuhvaa i tekoe s dugotrajnom memorijom. Tada je ona veliki problem u
savladavanju kolskoga gradiva. No, velika je vjerojatnost da se ove tekoe s dugotrajnom
memorijom nadograuju na tekoe u organizaciji materijala koji se ui, na svojevrsnu sklonost
dezorijentaciji.
Tekoe sekvencioniranja
Ove tekoe podrazumijevaju da se dijete teko snalazi u vremensko - prostornim sljedovima. Ono
esto ne zna koji je dan u tjednu prije, a koji slijedi; isto tako, teko ui slijed mjeseci u godini i slijed
godinjih doba. Teko se snalazi i unutar dnevnog slijeda zbivanja pa, koji put, neprecizno odreuje je
li kazalina predstava bila prije ili nakon nastave, je li prethodnog dana sat tjelesnog bio prije ili poslije
sata prirode. Slino moe biti i u pamenju nekog slijeda u prostoru. Je li uionica iz matematike prva
ili trea u hodniku? Je li omiljena trgovina s tenisicama iza knjiare i trgovine s odjeom? Je li mogue
na prijateljevu adresu doi nakon jednog ili dva skretanja - este su dileme djece u prostornoj
orijentaciji i pamenju nekoga prostornog slijeda.
Tekoe u organizaciji informacija
Ove su tekoe u osnovi viesatnog, a opet neuspjenog sjedenja za knjigom, zbog kojeg uenje djeci
s disleksijom daje tamne tonove cjelokupnom kolovanju. Ona esto ue pojedinanu lekciju ne
stvarajui vee ili manje cjeline u koje bi nauene podatke mogla smjestiti. Ovladavanje tehnikama
7
Postoje tri faze pamenja kroz koje informacija prolazi: senzorno ili perceptivno, kratkorono i dugorono
(prema: Predrag Zarevski, Psihologija uenja i pamenja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.)
8
Kratkorono pamenje naziva se jo i radno pamenje. Ono osim ogranienog trajanja (dvadesetak sekunda)
ima i ogranieni kapacitet. U radnom pamenju moemo istodobno baratati s oko sedam jedininih informacija
(Miller,1956., prema: Vlasta Vizek Vidovi, Psihologija obrazovanja, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, IEP, Vern,
Zagreb, 2003.)
9
9
uenja, npr. stvaranje tzv. kognitivnih mapa u koje se injenice svrstavaju na posebno organiziran
nain, prema pojmovnoj hijerarhiji, uz crtanje tih mapa na veim papirima, ploama ili kompjutorskim
programima, poput Power Pointa, umnogome utjeu da se dezorganiziranost u prikupljanju i obradi
informacija tijekom uenja smanji.
Osobitosti u nainu uenja novih sadraja
U vrstoj vezi s organiziranjem informacija je i pojam obrade ili procesiranja informacija. Naime,
postoje etiri temeljna naina na koja svatko od nas prima i obrauje informacije iz vanjskoga svijeta:
auditivni (sluanjem), vizualni (gledanjem), taktilni (dodirom) i kinestetski (pokretom). U kolovanju se
koristi svim tim nainima pri usvajanju novoga gradiva.
Najei je auditivni nain prezentiranja informacija, u kojem nastavnik tumai, a djeca sluaju. Postoji
10
miljenje da je auditivni nain predstavljanja informacija prilino nedostatan, ako je jedini u izlaganju
novoga gradiva u uenju djece s disleksijom. Ako se osvrnemo na tekoe u fonolokoj obradi i
tekoe u kratkotrajnoj memoriji, moemo zakljuiti kako je polusatno usmeno predavanje nastavnika
prilino nekorisna prezentacija novoga gradiva za dijete s disleksijom jer se ono pritom moe, esto,
posve izgubiti. To uistinu ne znai da sluanje neke, izraajnim tonom proitane lektire na audio
kaseti, ne bi djetetu s disleksijom bilo jako zanimljivo. Njima, jednako tako, moe biti zanimljiv i
koristan nain izlaganja nekih nastavnika jer im u zadravanju usmjerene panje pomae izraz lica,
pokret i upeatljiv ton u govoru tog nastavnika. O jasnoi i jednostavnosti govora kao presudnim
imbenicima nastavnikovoga uspjeha u privlaenju aktivne panje uenika, ne treba niti govoriti.
Osim auditivnog ili slunog naina prezentiranja novih informacija postoji i vizualni, u kojemu se
informacije predoavaju dijagramima, mapama, fotografijama, filmovima i zemljovidima. Ni u ovome
nainu nisu djeci sva sredstva podjednako laka i prihvatljiva. Znajui za njihove vizualne tekoe,
sloeni dijagram ili tabela mogu biti prilino konfuzni. Ali, razliitim bojama i sliicama istaknuta
raspodjela pojmova neke lekcije ili teksta, dokumentarni ili igrani film o nekoj temi, mogu biti itekako
poticajno sredstvo u uenju nekog novog sadraja.
Osim tih dvaju naina postoje jo i taktilni i kinestetski naini procesiranja. Taktilni znai dodir s
razliitim materijalima i predmetima, oblikovanje i uenje s pomou modaliteta dodira. Ovdje se
nadasve dobrom pokazala glina kao jedno od osnovnih sredstava za oblikovanje slova i rijei u metodi
amerikog autora Rona Davisa. Kinestetski nain podrazumijeva uenje kroz pokret, u plesu,
9
Termin "kognitivne mape" prvi se put spominje u: Tony Buzan, Koristite svoju glavu, Izvori, Zagreb,1999.
Kognitivne mape su prikaz informacija iz nekog teksta na vizualno organiziran nain koji slijedi hijerarhijsko
pojmovno naelo za razliku od uobiajenog naina pravocrtnog ili linearnog nizanja informacija jedne za drugom
kako se predstavljaju u udbenicima i biljekama napisanima u koli (detaljnije u: Ines Gali-Jui, djeca s
tekoama u uenju, Ostvarenje, Lekenik, 2004.)
10
Lindsay Peer, Gavin Reid, Introduction to Dyslexia, David Fulton Publishers, London, 2003.
10
dramatizaciji, igri uloga. Taktilni i kinestetski nain pokazali su se vrlo korisnima u uenju djece s
disleksijom.
Jezine i pojmovne tekoe
Djeca s disleksijom mogu imati i jezinih tekoa. One esto ne moraju biti vidljive u svakodnevnom
govoru. No, zahtjevnije govorne situacije, poput opisivanja nekoga dogaaja ili situacije, otkrivaju one
prave nijanse u stupnju razvoja djejeg jezika. Te nijanse najee znae nemogunost da se
upotrijebe tone rijei za prostorne odnose u nekoj situaciji ili zbivanju, kao pored, izmeu,
prednji, zadnji, ovdje ili tamo. Te su nijanse i nesigurnost u upotrebi pojmova prije,
poslije, prethodi, slijedi za vremenski protok dogaaja. Takoer, u svom govoru djeca mogu
upotrebljavati i gramatiki nepravilne oblike nekih glagola, kao ideju ili moeju ili pogrene
padene oblike za neke imenice, pa mogu rei: imam mraka u sobi ili posudio je bicikla. ini se
da govorni jezik u neke djece s disleksijom esto na poetku kolovanja odstupa manje od njihovih
vrnjaka nego u kasnijim godinama kolovanja. Razlog tomu je to se napredni govorni jezik - dakle,
gramatiki pravilne rijei i reenice, bogatiji rjenik i sigurna uporaba pojmova, najvie grade uenjem
pisanog jezika tekstova koji se itaju ili piu u koli i izvan nje.
Neka djeca s disleksijom, bez obzira rade li to samostalno ili uz pomo terapeuta i roditelja, puno
itaju, piu, analiziraju jezik. Tako napreduju u svojem jezinom i pojmovnom razvoju. U djece s kojom
roditelji i terapeuti ne rade na obogaivanju jezika, a ona sama ne itaju, tijekom godina razvijajui ak
i jak otpor prema itanju i pisanju, propada prilika da se iskoristi bogatstvo pisanog jezika kao
najsnanijeg pokretaa govorno-jezinog i spoznajnog razvoja. U takve djece, na alost, postoji velika
ansa za pretvaranje disleksije u tekou pri uenju u onom najdrastinijem obliku koji je ozbiljna
prepreka svakom uspjenom kolovanju.
Neujednaenosti u sposobnostima
Ono to esto prati djecu s disleksijom jest tvrdnja njihovih roditelja i uitelja kako su to djeca koja
imaju izraene sposobnosti u nekim podrujima i slabosti u drugima. To zorno potvruju i testovni
rezultati njihovih kognitivnih sposobnosti. Tako se danas esto pie kako djeca s disleksijom imaju na
11
Wechslerovoj skali inteligencije tzv. ACID-profil ili niske rezultate u podtestovima raunanja,
informiranosti i pamenja brojeva, dok su im rezultati iz testova pronalaenja slinosti, razumijevanja i
12
sastavljanja kocki jako dobri .
11
Wechler Inteligence Scale for Children (WISC-R), mjerna skala za utvrivanje stupnja intelektualnog razvoja u
djece. (Narcisa Vojnovi u: Ines Gali-Jui, Djeca s tekoama u uenju, Ostvarenje, Lekenik, 2004.)
12
Michael E.Thompson, E. J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000.
11
Sline se neujednaenosti mogu vidjeti i u iskazivanju sposobnosti u svakodnevnom ivotu. Tako
djeca koja s mukom itaju prijevode filmova, a o samostalno proitanim lektirama jo e dugo sanjati,
mogu biti sklona istraivanju funkcioniranja elektrinih naprava i aparata, a ponekad i sama imati vrlo
kreativna rjeenja u konstruiranju takvih naprava. Neki su od njih domiljati u informatikom polju i vrlo
se vjeto slue kompjutorskim programima. Neka djeca (ee djevojice) u viim razredima osnovne
kole usprkos kaskanju u pravopisu i gramatici pisanog jezika, piu prie i pjesme pokazujui
matovitost i snalaenje u vjetom pripovijedanju i isprepletanju radnje, ili u poetskom izrazu. Neka se,
pak, zarana posvete prouavanju biljnog i ivotinjskog svijeta ili prirodnih znanosti, i vladaju zavidnom
koliinom informacija s toga podruja. Isto tako, neka djeca razviju napredno miljenje jer ih njihovi
roditelji pouavaju na nain koji je poticajan za razvoj pojmova i analitikog miljenja. Ima djece s
disleksijom koja su najnadareniji crtai stripova i grafita u svojim kolama.
DISLEKSIJA U IREM I UEM SMISLU

Nabrojena bitna obiljeja disleksije opisuju ovaj sindrom u irem smislu te rijei.
Ono to disleksiju opisuje u uem smislu jesu smetnje u brzini i tonosti itanja. Ove su smetnje
razliite od nespecifinih poremeaja itanja uzrokovanih zaostajanjem u mentalnom razvoju,
oteenjem vida ili sluha, nedovoljno razvijenim govorom ili zanemarenou djece iz nepovoljnih
obiteljskih prilika. One su brojnije i stabilnije u svojem pojavljivanju. To znai da se podjednako mogu
pojavljivati u kraim i duim rijeima, u poznatim i u manje poznatim rijeima. Ono to disleksiju ini
specifinim poremeajem pri itanju je i znaajan izostanak napretka u nekim aspektima itanja (kod
svakoga je to individualno), kao to su: razumijevanje kraih rijei apstraktnog znaenja, rijei kojima
se imenuju prostorno-vremenski odnosi, sloenica kojima hrvatski jezik obiluje i drugih.
Naa je udruga radi jednostavnosti za svoj naziv odabrala termin disleksija u irem smislu rijei, to
znai da su podruja naeg interesa tekoe pri itanju (disleksija u uem smislu), tekoe pri pisanju
(disgrafija), tekoe u matematici (diskalkulija) i ostale srodne tekoe (uenja, pamenja, organizacije
vremena i prostora itd.), koje su u svake pojedine osobe zastupljene na razliit nain i u razliitom
intenzitetu. To znai da neka osoba vrlo teko ita ali dobro pie, netko drugi imat e problema npr. s
pisanjem i matematikom, a itanje e svladavati s lakoom. Osobe s disleksijom esto su nespretne,
ali meu njima e se nai i vrhunskih sportaa, esto teko ue strane jezika, ali neke e ba u tome
biti vrlo uspjene.
Upotreba termina disleksija u ovakvu smislu rijei uobiajena je i u stranoj popularnoj i strunoj
literaturi (engl. dyslexia, njem. Legasthenie, tal. dislessia, franc. dyslexie).
12
UZROCI DISLEKSIJE
Poput mnogih drugih govorno-jezinih tekoa kao to su npr. posebne jezine tekoe, uzroci
disleksiji nisu posve jasno utvreni. Moe se ipak rei da veliki dio njih lei u konstituciji osobe, ali i u
onome to toj konstituciji pridonesu faktori okoline, od najranijih dana intrauterinog razvoja, ranog
djetinjstva i okruenja u kojem se odrastalo pa do naina poduavanja vjetine itanja. Konstitucija je
ono to nasljeujemo genetskim kodom i ono to stjeemo u razdoblju prije i tijekom samog roenja.
Neposredno nakon roenja svatko od nas ima ve svoju specifinu konstituciju. To je ono s ime
dolazimo na svijet. Dio konstitucije jest i sklonost disleksiji.
to se zapravo dogaa tijekom itanja?
Proces itanja ukljuuje mnoge nae mentalne funkcije. Potpuno analizirati ono to inimo kada
13
itamo prema rijeima amerikog istraivaa E. B. Hueya , bio bi gotovo vrhunac znanstvenog
postignua, jer bi to znailo opisati mnoge od najzamrenijih radnja ljudskoga mozga. itanje nije
postupak koji se moe objasniti mehanikim modelom; znamo da se odvija u nekim odreenim
podrujima mozga, ali ta podruja nisu jedina koja sudjeluju u toj zamrenoj aktivnosti. Postupak
itanja, kao i miljenja, ovisi o naoj sposobnosti da odgonetnemo i koristimo se jezikom,
instrumentom uma kojim se misli pretau u rijei i reenice. Zbog toga je i traenje uzroka disleksiji
prilino teko.
Da bismo razumjeli to se dogaa nekomu tko ima disleksiju, potrebno je ukratko objasniti to se
dogaa tijekom aktivnosti itanja i pisanja. Ti su procesi iznimno sloeni i u njima sudjeluje vie
meusobno povezanih sustava. Tako u itanju sudjeluju vizualni dijelovi korteksa (kore velikog
mozga) u kojima se odvija vizualno-prostorna analiza slova i njihovih kombinacija, kojom se nizovi
simbola prepoznaju, obrauju tono odreenim redoslijedom, razumijevaju i pohranjuju u radnoj
memoriji, koja je poput lako dostupnog skladita gdje pohranjujemo sve ono to trenutno itamo. Taj
slijed: slovo - rije - reenica - niz reenica, istodobno razumijevanje i memoriranje, ovisan je o radu
sukcesivnih funkcija (procesi razlikovanja, pamenja i reproduciranja vremenskog redoslijeda
stimulansa, aktivnosti ili simbola). One su odgovorne za razlikovanje, pamenje i reproduciranje
vremenskog i prostornog redoslijeda nekog podraaja, u ovom sluaju rijei. U itanju sudjeluju
analitiki jezini procesi kojima se prepoznaju slova, pretvarajui se u glasove i povezujui se sa
znaenjima, oblicima i rasporedom rijei u reenici. Mi, zahvaljujui tim analitikim procesima, tono
13
Edmund Burke Huey, The psychology and pedagogy of reading, MA: MIT Press, Cambridge, 1968. (originalno
tiskano: Macmillan, New York, 1908.)
13
znamo itajui rije muka da slovo m tu rije razlikuje od sline rijei buka, a da je rije ala
drukija od rijei sala. Ono to je isto tako presudno u itanju je neprestana interakcija slunog i
vidnog primanja i obrade informacija, ili vidnog i slunog procesiranja. Bilo da je rije o poetnom ili
razvijenom itanju, ono se uvijek odvija pretvaranjem slova u glasove.
Disleksija i modane polutke
Cijeli je niz znanstvenika posvetio prouavanju uzroka disleksiji mnoge godine svojega znanstvenog
traganja. Meu njima treba svakako izdvojiti Alberta Galaburdu; njega je istraivanje uzroka disleksiji
zaokupilo jo prije vie od dvadeset godina, a i danas se jo aktivno njime bavi. Krajem 70-ih godina,
zajedno sa svojim kolegom Normanom Geschwindom, postavlja teoriju po kojoj disleksija, mucanje i
autizam mogu biti posljedicom kanjenja u razvoju lijeve modane polutke. Naime, zbog nekog
razloga, u sredini trudnoe (ovi autori su na poetku osnovnim uzrokom toga drali viak mukoga
spolnog hormona u krvi majke, to njihovim istraivanjem 1985. nije potvreno, ali je sam tijek
dogaanja dosta uvjerljiv) dolazi do nedostatne prokrvljenosti mozga. Iz tog razloga stanice odreene
za govor koje bi se trebale smjestiti u lijevoj polutki, poloaju koji je veini denjaka mjesto
predodreeno za govor i jezik, detektiraju da ona jo nije pogodna za njihov smjetaj, pa se zato
premjetaju u desnu polutku, manje prikladnu za prihvaanje govorno-jezinih funkcija, ali jo uvijek
bolju od lijeve, koja je, zbog razloga ve spomenute slabije prokrvljenosti, u tom trenutku razvoja,
sasvim neodgovarajua. Tako desna strana mozga ostaje neko vrijeme, a u neke djece i trajno,
dominantna za mnoge aktivnosti. Kako je desna modana polutka vezana vie uz funkcije sinteze,
dakle potpune slike bilo vizualnoga, bilo akustikog sadraja, analiza rijei ili pamenje tonog oblika
pojedinanog slova, koji bi bili vie u domeni lijeve polutke, postaju tee dostupni. Stoga, djeca s
dominacijom desne polutke imaju drukiji nain primanja, obrade i pohranjivanja informacija ili
drugaiji kognitivni stil.
Iako se termin - kognitivni stil - u ovom kontekstu ne podudara s uvrijeenim tumaenjem te rijei u
14
psiholokoj znanosti, ovdje ga moemo shvatiti uvjetno, kao svojevrsni kognitivni profil u disleksiji.
Taj stil esto nije podudaran s nainom poduavanja itanja u kojem prevladava analitika metoda s
krajnje skraenom fazom sinteze, i to osobito slogovne sinteze. Naime, slog kao cjelina umnogome
pomae spajanju glasova u rijei i jedan je od prijelaznih stupnjeva ka iitavanju cijele rijei. U naim
je kolama, na alost, faza slogovnog povezivanja gotovo potpuno zanemarena, ve se tijekom prvog
14
O tome piu:
Lindsay Peer i Gavin Reid (urednici), Dyslexia - Successful Inclusion in the Secondary School, David Fulton
Publishers, 2001.
Michael E.Thompson, E.J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000.
Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, Dar disleksije, Alinea, Zagreb, 2001.
14
polugodita prvog razreda prelazi na itanje cijelih rijei, to je za djecu s disleksijom jako otegotna
okolnost.
Novija istraivanja: nature vs. nurture - geni ili okruenje ?

Ono to je u posljednjem desetljeu otkriveno u vezi s ranim neuralnim razvojem embrija jako se
uklapa u sliku disleksije kao posljedice drukije migracije stanica tijekom trudnoe. Naime, stanice
15
migriraju, ali, kako to objanjavaju neki autori , kad neka ivana stanica nakon diobe u prvim
mjesecima trudnoe otpluta od svoje stanice majke na mjesto gdje e poeti stvarati veze s drugim
neuronima, to gdje e se ona smjestiti i koju e ona funkciju obavljati, ne ovisi najvie o genetskoj
uputi koju nosi, ve o okruenju u kojem e poeti stvarati svoje sinapse (mjesto kontakta izmeu dviju
ivanih stanica). Dakle, ako to mjesto na kojem e ivana stanica poeti iriti svoje ogranke, i nije iz
nekog razloga upravo ono za koje je ona genetski predodreena, ona e se u tom novom okruenju
najee sasvim skladno stopiti sa svojim novim susjedstvom, a svoj e genetski kod ostaviti
neupotrijebljen. Tako su neke stanica genetski kodirane za vidni korteks. No, ako putujui neuralnom
cijevi u tijeku embrionalnog razvoja dou do slunih dijelova korteksa, tu e poeti graditi veze s
drugim stanicama. Tada e je u njezinom novom okruenju upravo njezine sinapse prema stanicama
slunog korteksa uiniti stanicom koja e regulirati neku od funkcija sluha, a ne vida.
Ovo je epohalno otkrie posluilo neuroznanstvenicima da se jo jasnije nadoveu na Darwinove
postavke iz daleke 1886. i objasne izvanredno brzu sposobnost prilagodbe uvjetima okoline tijekom
evolucije homo sapiensa. Dakle, spoznaja o migraciji stanica i brzoj preinaci ivanih stanica u nekom
okruenju, govori nam o krajnjem plasticitetu naeg ivanog sustava. Taj nam plasticitet omoguuje
da i neka patoloka zbivanja do kojih dolazi tijekom trudnoe zbog raznih razloga, mozak zapravo
prilino dobro kompenzira. Ovakvi nalazi znanstvenika daju nam potvrdu za razmiljanje kako je
disleksija potencijalno stanje nastalo na kon takvih preinaka koje mogu donijeti tekoe u klasinom
nainu uenja vjetine itanja, ali i neke nove kvalitete ba zbog tih pomalo drugaijih stanica to u
svojem novom okruenju stvaraju i pomalo drugaije funkcije, zbog kojih se onda, razvijaju i specifine
nadarenosti u neke od djece s disleksijom.
Postoje podaci da u cjelokupnom ljudskom genomu (skupini kromosoma koja se prenosi kao cjelina
od roditelja na potomstvo) ima samo 80.000 gena (materijalnih nositelja nasljednih svojstava). Njima
se ne moe pokriti enormno bogatstvo od kvadrilijuna sinapsa, koliko ih u nekom razdoblju djetinjstva
ima. Te se injenice uklapaju u sliku velikog zahuktalog mikrokozmosa naeg mozga u razvoju u
kojemu se biljunima interakcija gradi ono to nazivamo svijeu, znanjem i osobitou svih naih
15
Pitanje: "geni ili okruenje", odnosno, da li je psiholoka struktura uma vie produkt priroenih kvaliteta ivota
ili ivotnih iskustava, fasciniralo je mislioce jo od antikih vremena. Kenneth B. Chiacchia, Cell Milieu Directs
Cortex Development, Drs. Cepko and Walsh Trace Progeny of Developing Brain Neurons, Focus, News from
Harvard Medical, Dental and Public Health Schools
January23rd,1992(http://bidmc.harvard.edu/display.asp?leaf_id=5853)
15
funkcija. Da je tome tako, svjedoe i najnovija razmiljanja amerikog znanstvenika Alberta
16
Galaburde . On nakon svojih zadnjih istraivanja 1996. istie neke anatomske razlike u mozgu djece
s disleksijom, kao to je simetrino postavljena regija u modanoj kori koja je inae ira u lijevoj
modanoj polutki, i time ini jednu od poznatih modanih asimetrija. U djece s disleksijom ova je regija
podjednako iroka i lijevo i desno, dakle je simetrina, to moe biti posljedicom migracija neurona
predodreenih za lijevu, inae jezinu polutku, u desnu modanu polutku. U tom je podruju lijeve
modane polutke, tom tankom trokutu modane kore, smjetena i Wernickeova zona, odgovorna za
razumijevanje govora. Simetrija ovog vanog podruja, prema miljenju Galaburde, jedan je od
biolokih temelja disleksije. Uz nju ovaj autor istie i minimalne promjene u zonama mlaih dijelova
modane kore, ili neokorteksa, to sve skupa rezultira sporijim procesiranjem u vizualnom i
auditornom dijelu modane kore, zbog kojih je toliko oteano usvajanje itanja jer je za to potrebno
upravo meudjelovanje slunog i vidnog procesiranja.
Novo ozraje optimizma
Da u neurologiji djejeg razvoja, pa i neurologiji disleksije ima razloga za optimizam, pokazuju nam
17
izvanredno vani radovi dviju znanstvenica, Lise Eliot i Marian Diamond , i njihove interpretacije
najnovijih znanstvenih otkria o plastinosti i produljenim kritinim fazama za razvoj mnogih
sposobnosti ljudskog mozga. Naime, za svaku nau sposobnost postoje optimalna razdoblja kada se
ta sposobnost najbolje razvija. to je funkcija egzistencijalno vanija, to je razdoblje ranije i krae.
Tako vid i sluh, presudni za preivljavanje, svoje kritino razdoblje imaju u vrlo ranoj dojenakoj dobi.
Sposobnosti poput govora, miljenja, percepcije ovladavanja notama, slovima ili brojkama puno se
dulje razvijaju, pa su i njihova kritina razdoblja za razvoj mnogo dua, a za neke i doivotna. Tako
18
unato tomu to materinski jezik, kao svoj prvi jezini sustav, moramo nauiti do pete godine, pa do
19
este ili najkasnije sedme jer e veliki broj neurona nakon toga usahnuti, mi i nakon tog doba
moemo usavravati mnoge jezine funkcije. Da je tako, svjedoi i mogunost uenja drugih jezika u
starijoj dobi. Ono je moda neto tee, ali mnogi e od nas posvjedoiti da smo i u kasnijoj dobi, prije
svega adolescenciji, nauili jo neke jezike. Osnovna je znaajka naeg mozga njegova plastinost -
16
Annette R. Jenner, Glenn D. Rosen, Albert M. Galaburda, Neuronal asymmetries in primary visual cortex of
dyslectic and nondyslectic brains, Annals of Neurology, American Neurological Association, 1999, Volume 46,
Issue 2, Pages 189-196
17
U ovoj knjizi poznata istraivaica mozga dr. sci. Marian Diamond iz Kalifornijskog sveuilita u Berkeleyu, na
temelju dugogodinjeg rada i znanstvenih istraivanja otkriva kako djetetov mozak fiziki odgovara na utjecaj
okruenja i kako svojoj djeci moemo pruiti odgoj i stimulaciju koji su im potrebni za rast i razvoj. To se bazira na
njezinom zapaanju da se uz odgovarajuu mentalnu, fiziku i senzoriku stimulaciju, meusobno povezani
neuroni mozga produljuju i razgranjuju.
Knjiga je prevedena na hrvatski jezik: Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje,
Lekenik, 2002.
18
Vladimir Stani, Marta Ljubei, Miljenje, jezik i govor, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1994.
19
Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje, Lekenik, 2002.
16
ona je najizraenija u djetinjstvu, od zaea pa do adolescencije. U tom e razdoblju bujati arobno
drvee uma, kako je to u istoimenoj knjizi opisala znanstvenica M. Diamond, koje e nam
omoguivati da unato mnotvu neurona zalutalih na neko krivo mjesto, te iste neurone ili neke
druge osposobimo za potrebnu nam funkciju - jednostavno tako to emo svojim ponaanjem i
ciljanim postupcima uenja i terapije utjecati na njih jer su oni jako prijemivi na najrazliitije utjecaje.
Dajui im poticaj za rast bogatstvom utisaka, glasova, boja, rijei, oblika, znaenja, melodija ili poruka,
mi emo ih uiniti sposobnima da se razvijaju, rastu i, doslovno, cvjetaju s tisuama novih sinapsa
kojima e propupati posvuda oko sebe. Tako e i neki od njih koji moda i nisu ba iz iste prie,
doputovali moda s nekog drugog kraja mozga i bogato stimulirani stvarati plodove i razvijati se ba
tamo gdje ih je na poticaj zatekao.
Spoznaja da do adolescencije sigurno, a za neke mentalne funkcije i poslije toga, postoji ansa da se
obnavljaju i usavravaju, proistekla iz dugogodinjih radova neuro znanstvenika - terapeutima,
roditeljima i uiteljima daje novi pogled na disleksiju. Ona je, dakle, stanje na koje se moe utjecati jer
se jezik dade usavravati, vizualna percepcija njegovati, miljenje uslonjavati do petnaeste godine
20
ivota sigurno, a, po svoj prilici, i poslije . Nai neuroni imaju zadivljujuu mogunost grananja i
stvaranja novih veza, i to time to se ee podraavaju nekim sadrajem i u naim glavama,
doslovno, moe itav ivot cvasti razgranato drvee ogranaka naih ivanih stanica s tisuama
sinapsa, elektrino-kemijskih mostova zbog kojih smo ivi i aktivni puno, puno vie nego to smo
uope toga svjesni.
UTJECAJ JEZIKA I NAINA POUAVANJA ITANJA

I PISANJA NA DISLEKSIJU
Ima li jo neto to treba znati u vezi s uzrocima disleksije osim gena i neurologije?
Da, naini pouavanja itanja i pisanja
Tri su osnovne metode u poduavanju itanja i pisanja: analitiko-sintetika metoda, koja polazi od
slova glasa i sloga, globalna metoda, koja polazi od cijele rijei, te njihova kombinacija.
Hrvatski jezik ubraja se u jezike kojima je temeljno naelo pisanja glasovno naelo (kako ujemo tako i
piemo). Zato je sposobnost analiziranja glasovne strukture rijei nuna poradi ispravnog pisanja i
itanja. Metoda kojom se poduava itanje i pisanje je preteno analitiko-sintetika. U naoj koli
zadnjih desetljea prevladava ubrzaniji ritam uenja itanja i pisanja u kojem se gotovo izostavlja
slogovno povezivanje ili drugi aspekt te metode, aspekt sinteze u itanju. Razlog za to je dijelom sve
17
vei broj djece itaa na poetku prvog razreda, koji ovladaju preditakim vjetinama, pa i poetnim
itanjem, ve tijekom zadnje godine predkolske dobi. S druge strane, u svakom je razredu jedno do
dvoje djece koja e imati disleksiju. Uiteljice svoj nain poduke itanja usmjeravaju prema djeci koja
ve itaju, izostavljajui slogovno iitavanje, vjebe kojima se uspostavlja istodobno vra veza
slova i glasa, ali i zahvaa cjelina, to jest slog. Na taj nain bi uz analizu rijei (rastavljanje na slova)
bila i sinteza (slog), koja je, kao to znamo iz nekih naznaka o stilu primanja i obrade informacija djece
s disleksijom, za njih laka od analize. Ravnopravnom raspodjelom analize i sinteze, uz vie vremena
provedenoga na takvu slogovnom itanju rima iz pjesama i polaganom zapoinjanju itanja proznih
tekstova, disleksija bi zasigurno imala manje plodne uvjete za svoj razvoj u podruju itanja. Jednako
tako, kad bi se dostatno potovala injenica da je pisani jezik jedan posve novi oblik jezika kojim i
mnoga djeca bez disleksije teko ovladavaju, postojalo bi vie prostora za individualne razliitosti u
poduavanju, koliini uvjebavanja i oekivanom ritmu ovladavanja itanjem i pisanjem. S vie svijesti
u uitelja to bi se sve dalo postii i malim pomacima prema alternativnim nainima uenja itanja,
prikladnima za nekolicinu djece u razredu, disleksija bi imala puno manje anse da se razbukta i uini
poetak uenja itanja i pisanja tekim bremenom na leima malih aka.
DISLEKSIJA I ITANJE
Kako sve djeca mogu vidjeti slova, rijei, reenice, redoslijede

reenica, tekst?
Na ovo nam pitanje djeca mogu dati najrazliitije odgovore. Neka e nam rei da vide rije koja se
okree u razliitim smjerovima, da slova pleu. Da se reenice stapaju. Da uope ne vide niti jednu
toku ili zarez i da uope ne mogu pratiti pogledom rijei prema krajevima reenica. Da im pogled
poskakuje. Da nikako ne mogu uhvatiti red. Jedan je djeak uporno odbijao slogovno itanje i slovkao
je i onda kada je po njegovu dobrom razumijevanju proitanog i po ovladavanju znaenjem i
gramatikim ustrojem reenice, bilo jasno da bi mogao puno bre itati samo ako prestane iitavati
slovo po slovo. On je to ovako komentirao: Ali ja samo tako mogu zaustaviti ta slova koja poskakuj;,
ona e mi opet pobjei ako ih ne itam jedno po jedno, i ja namjerno neu nikad poeti itati drukije
jer ovako barem znam to sam proitao.
20
Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje, Lekenik, 2002.
18
Kako sve djeca s disleksijom mogu itati?
Djeca s disleksijom mogu itati na mnogo razliitih naina jer je disleksija skup razliitih simptoma i
razliitih stupnjeva svih tih simptoma.
Neko e dijete recimo, iitavati slovo po slovo, itat e sporo, ali e razumjeti veinu rijei jer ima
bogat rjenik. Poneke e rijei izokretati zbog slinosti oblika ili nemogunosti da otkrije redoslijed
slijeva nadesno za rijei do i od, no pomoi e mu okruenje u tekstu ili kontekst pa e sve opet
dobro posloiti i, unato velikoj sporosti, moi e razumijevati tekst. Ako se u tekstu neke rijei stalno
ponavljaju, neka e ih djeca drugi ili trei put odmah vidjeti i proitati teno, a neka e ih tegobno svaki
put iitavati kao da ih vide prvi put. Tu se pojavljuje ono to nazivamo radnom memorijom ili
sposobnou lakog dosjeanja i aktivne uporabe onoga to se nekoliko trenutaka prije toga ulo, italo
ili spomenulo, to uz jezinu kompetenciju i perceptivne osobitosti u najveoj mjeri utjee na stupanj
same disleksije i na mogunosti njezina lakeg ili teeg otklanjanja tijekom terapije.
Ima i situacija kad e dijete itati slogovno i ponekad gotovo teno itati, a onda e se zaglaviti na
nekoj rijei koju ne razumije i nakon toga e izgubiti nit razumijevanja proitanoga. Poneka se djeca
jako teko mogu koristiti kontekstom jer im je rjenik oskudan, ili teko razumiju neke odnose meu
rijeima, pasivne oblike glagola ili ne mogu domisliti nastavak rijei ako u brzini itanja pogledom
obuhvate samo korijen rijei, kao to se to dogaa prosjeno dobrom itau. Dakle, ta djeca,
jednostavno, moraju proitati svaki dio rijei jer im ono jezino, gramatiko znanje ne omoguuje
rekonstruiranje ostatka rijei.
To moemo vidjeti na primjerima itanja sljedeeg teksta: Bili smo na izletu u Botanikom vrtu, gdje
smo promatrali ribe u ribnjaku i vidjeli mnoge ribe kako ga brzo preplivavaju. Neke su ribe bile vie u
dubini, a neke su plivale po povrini ribnjaka.
Neko e dijete u ovim reenicama oba puta tegobno iitavati rije ribnjak iako je za oekivati da e
je lake proitati nakon to je proitalo rije riba i da e mu ta osnova omoguiti da samo ovla
pogleda rije ribnjak i domisli njezin krajnji oblik ili nastavak a za genitiv jednine u ribnjaka.
Rije preplivavaju isto bi mogla biti shvaena prema kontekstu jer se spominju ribe i ribnjak, ali e
ona ponekad biti gotovo nepremostiva tekoa i za izgovor i za razumijevanje. Neko e je dijete
zapoeti itati, onda e odustati i izostaviti s rupom u razumijevanju znaenja i rijei i reenice, a neko
e je pretvoriti u plivaju ili, ee, u pliva. Ako u trenutku kad je dijete izostavilo takvu jednu teku
rije ili zastalo u itanju pitamo to doista vidi kad je proitalo tu reenicu, ono e nam tono na tom
mjestu koje nije proitalo rei da ima praznu sliku, a konana slika cijele reenice moe zbog toga biti
posve drugaija od stvarnog znaenja reenice. Tako dijete moe rei da ribe, recimo, samo plivaju po
ribnjaku, to je drugo znaenje od onoga da ga one preplivavaju.
Ona djeca koja sporo itaju i imaju slabiju radnu memoriju e rije ribnjak, ako se pojavi i dalje u
tekstu, dakle i trei i etvrti put itati jednako sporo i teko kao i prvi put.
19
Primjeri kako sve moe zvuati ono to djeca itaju
1. Tekst Prostorno uenje iz asopisa Drvo znanja:

Dobro pamenje osnova je mnogih oblika uenja i mnoge ivotinje zapanjujue dobro pamte
odreene oblike informacija. Losos pamti okus rijeke u kojoj je roen, enka tuljana zna toan poloaj
svog mladunca u brojnoj koloniji enki i mladunaca.
ITANJE DJEAKA IZ PETOG RAZREDA:
Dobro pamenje osnova je mnogih oblika uenja i mnoge ivotinje za-pa-... ne mogu ja to proitati
(uzdah muke, pokuava jo jednom) za-pa nju-jue od-bro (do postaje od; nakon stanke ponavlja
tono) dobro pamte odreene oblike informacija. Losos pamti oku-s rijeke u kojoj roen enku tuljana
zana (Izostavlja pomoni glagol je i nastavlja s dijelom reenice iza zareza, pravi stanku jer ne
uspijeva povezati prvi dio reenice s drugim, mijenja rije enka u enku i rije zna u zana, i
tu prestaje razumijevanje proitanog. Tada ponovo pokuava.) Losos pamti oku-s rijeke u kojoj je
roen, enku tuljana zna toan poloaj svojih mladunca u brojnoj koloniji enki i mula- mladunca. (U
ponovnom pokuaju dobro iitava vei dio reenice, mladunaca zapoinje s mula, a onda se
dosjea da je to mladunaca, ali izostavlja a.)
2. Tekst Gospodin Nosko trai prijatelja:

Jedne noi je hodajue drvo gospodina Noska ponovo otilo do nastambe gavranova. Gospodin
Nosko je bio jako sretan kad je to vidio. Ali je onda iz prkosa rekao sam sebi da vie nikad prvi nee
prii gavranu. Gavran bi se njemu trebao ispriati. Ali gavran nije doao. Dugo nije doao. Tako dugo
dok gospodin Nosko nije postao nestrpljiv i ipak otiao k drugim gavranima i pitao gdje je njegov
prijatelj.
ITANJE DJEVOJICE IZ PETOG RAZREDA:
Jedne noi hodati e drvo gospodina Noska ponovo da (zastaje, ita prvi dio rijei nastamba, ali je
ne moe iitati, odustaje i izgovara: nasta) nastave gavrana. (Nastamba je pretvorena u rije
nastave i reenicu nije razumjela.) Gospodin Nosko bio je jako sretan kad je to vidio, ali je on
(Stanka, razmilja je li to b ili d.) onda iz - izprosio i rekao sam sebi da vie nikad nee prii
gavranu. (Rijei iz prkosa pretvorene su u izprosio to nije ugrozilo razumijevanje ostatka
reenice.) Ali gavran nije doao. Dugo nije doao tako dok gospodin Nosko nije po, nestao i ipak
otiao drugim gavranima i pitao gdje je njemu prijatelj. (U drugoj se reenici brie toka, i ona se stapa
s treom, rijei postao nestrpljiv se stapaju inverzijom u nestao, rije njegov postaje njemu,
to sve zajedno prilino naruava razumijevanje.)
3. Tekst: to se nalazi u unutranjosti podmornice? iz Djeje enciklopedije:

Kada se spremnici za balast napune morskom vodom, podmornica postaje tea od vode koja je
okruuje te tone. Kada se u spremnike pumpama dovede zrak i tako izbaci voda, podmornica gubi na
teini pa se uzdie na povrinu.
ITANJE DJEAKA IZ TREEG RAZREDA:
20
K-a-d-a se spremi za da-dalast n-ap-u-n-i m-o-r-s-k-e vode podmornica p-o-s-tav-i se te, tea do-od
vode koja je o-k-r-u--u-j-e u-z-di--e (Gubi smisao i provjerava je li preskoio red, vraa se.) okru-uje
te tone. (ita slovo po slovo, rije balast zbog zamjene d i b pretvara u dalast, razumije
reenicu i na pitanje to je to dalast, odgovara da je to neko specijalno gorivo koje je teko da
podmornica moe biti to tea.) Kada se u s-p-r-e-m spremnike pu-mpa pumpa bo-do-v-dovede z-r
zrak i tako i-z-da-c-i izbaci voda podmornica g-ub-i pa se uz-bi--e uzdie na p-o-vr--i-n-u. (Nastavak
itanja pokazuje da djeak jako dobro vlada kontekstom i mada poinje iitavati sprem, jako se
brzo prisjea da je to rije spremnike. Iako preskae dio reenice: gubi na teini, nastavlja uz
razumijevanje dalje. Rije uzdie poinje krivo itati jer se d pretvara u b, ali opet, zbog dobrog
kontekstualnog razumijevanja, brzo je prepravlja u uzdie.)
DISLEKSIJA I PSIHOLOKI PROBLEMI

Disleksija nije bolest. Ona je sindrom ili skup osobina primanja, obrade i pohranjivanja informacija u
neke osobe zbog kojeg ona ima odreeni stil spoznavanja sebe i svijeta oko sebe. U tomu su izvori
tekoa, ali i moguih nadarenosti, o emu svjedoe mnoge poznate osobe s disleksijom koje su
ostvarile natprosjene rezultate u razliitim podrujima.
Ipak ono s ime se svako dijete s disleksijom najvie mora nositi jesu tekoe u savladavanju vjetina
itanja i pisanja, te kolskoga gradiva. Ova vjetina podrazumijeva teno i pravilno itanje, te
tumaenje i razumijevanje pisanih poruka. Za djecu s disleksijom itanje postaje muna, teko
savladiva, a ponekad i nepremostiva tekoa zbog koje osjeaju neuspjeh i zamor to polako prelazi u
frustriranost kolom i nezadovoljstvo sobom zato jer su drukiji. Takav razvoj za posljedicu moe imati
niz psiholokih problema, kao to je nepoznavanje vlastitih potencijala pa to rezultira odsutnou
istinske samosvijesti. Put do destruktivnog i samodestruktivnog ponaanja u agresiji, delinkvenciji ili
ovisnostima to daju lane nadomjeske temeljnom nedostatku pozitivnog samovrednovanja, svima
nam je, naalost, danas dobro poznat. Zato su pravodobno prepoznavanje, suradnja roditelja, uitelja i
terapeuta koji se bave disleksijom, posebno vani. Simptomi disleksije mogu se ukloniti, ublaiti,
oblikovati i, samim time, pobijediti jer prestaju biti okosnicom onoga to ini negativni identitet.
ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH TEKOA

Osim to disleksija moe postojati samostalno ona zna biti i kombinirana s jo ponekim stanjima kao
to su poremeaj panje, ADHD-deficit panje/ hiperaktivni poremeaj, neke vrsta djejih epilepsija itd.
21
Moe biti povezana s tzv. PJT-posebnim jezinim tekoama. Iz tog razloga lijenik pedijatar, nakon
to kolski logoped ustanovi da je kod djeteta rije o disleksiji, moe zatraiti od roditelja da se napravi
dodatna medicinska pretraga, najee EEG - elektroencefalografija, kojom se utvruje stanje
elektrine aktivnosti mozga. Ova pretraga uglavnom moe potvrditi postojanje specifinih promjena u
toj aktivnosti, ako je rije o spomenutim stanjima. Ona je razlogom to se dijete alje neurologu jer on
procjenjuje nalaz te pretrage - elektroencefalogram. Dijete s disleksijom koje nema takvih dodatnih
smetnja najee nema promijenjen EEG.
KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU - SIMPTOMI DISLEKSIJE

Rani signali mogueg razvoja disleksije - predkolska djeca
Veina istraivanja na podruju disleksije bavi se pokuajem da se otkrije uzrok nastanku disleksije,
to je bez sumnje, vrlo vano. Potvreno je da je disleksija uglavnom konstitucionalno uvjetovana, sa
sve veom sigurnou moemo tvrditi da moe biti genetski uvjetovana, ali zna se dogoditi da bude i
steena tijekom ivota kao posljedica fizike traume u odreenim podrujima mozga. Vano je rei da
svi rizini faktori tijekom trudnoe, prije, za vrijeme i neposredno nakon poroda, mogu, ali i ne moraju
biti uzrocima pojavi disleksije. Zbog toga se takvi anamnestiki podaci ne mogu uzimati kao kriterij
rizika nastanka disleksije. Ali vano je znati i da, ako se u djeteta pojave simptomi disleksije, jako je
bitno prouiti sve anamnestike podatke koji nam mogu dati smjernice za tretman i terapiju. Posebno
ako je rije o tzv. rizinoj djeci, koja se i inae longitudinalno prate. Pritom je dobro napraviti jo neke
dodatne preglede i pretrage (EEG npr.).
Najvanije je, ipak, promijeniti uobiajeno miljenje i zabludu prema kojoj osoba mora prvo biti
neuspjena kako bismo je prepoznali kao osobu s disleksijom.
Upitnik za roditelje - zaokruiti DA ili NE
1. Obiteljska anamneza - je li netko u obitelji imao sline tekoe? DA NE
22
2. Je li bilo veih problema tijekom trudnoe? DA NE
3. Je li bilo veih problema neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon poroaja? DA NE
4. Je li kasnio razvoj motorike? DA NE
5. Je li kasnio razvoj govora? DA NE
6. Je li dijete dulje upotrebljavalo fraze koje zamjenjuju rijei? DA NE
7. Ima li dijete tekoe pri pravoj uporabi neke rijei? DA NE
8. Je li dijete konfuzno u prostoru i vremenu? DA NE
9. Ima li dijete tekoe u verbalnom izraavanju svojih misli? DA NE
10. Pokazuje li dijete udnu motoriku nespretnost u nekim podrujima (spoticanje,
preskakanje...), a neoekivanu spretnost u drugima (npr. manipulacije Lego - kockama )?DA NE
11. Je li dijete nesigurno u tomu koju ruku upotrijebiti u uobiajenim i
inae automatskim postupcima? DA NE
12. Ima li dijete i dalje tekoe s oblaenjem, obuvanjem, vezivanjem? DA NE
13. Pokazuje li dijete udne tekoe u uenju pjesmica s rimom? DA NE
14. Ima li dijete tekoe pri ponavljanju i oponaanju ritma? DA NE
15. Ima li dijete neuobiajene tekoe pamenja (zaboravlja vremenski bliske dogaaje,
a pamti vremenski puno zahtjevnije...)? DA NE
16. Pokazuje li dijete posebno zanimanje za sluanje pria? DA NE
17. Ima li dijete tekoe pri praenju i ponavljanju slijeda rijei u reenici
(teko igra igre rijeima gdje treba ponavljati to je ulo)? DA NE
18. Ima li dijete tekoe u pamenju i svladavanju dviju i vie govornih instrukcija u nizu? DA NE
19. Ima li dijete razdoblja blistavosti i potpunih blokada? DA NE
20. Ima li dijete dobre i loe dane bez vidljivog razloga? DA NE
21. Ima li dijete tekoe u organiziranju radnog dana i slobodnog vremena? DA NE
Ako je odgovor na veinu ovih pitanja DA, bilo bi mudro potraiti savjet strunjaka.
Simptomi disleksije - kolska djeca
Prilikom utvrivanja postojanja disleksije dobro je znati podatke iz prije navedenog upitnika za roditelje
- oni mogu dodatno potvrditi sumnju i usmjeriti ispitivanje. Dobro je jo usmjeriti pozornost na sljedee:
Kako prepoznati dijete s disleksijom u razredu - opi pokazatelji - za uitelje

(zaokruite DA ili NE)
1. ini li vam se da vas dijete esto zbunjuje, a ne znate razlog? DA NE

2. Jesu li standardi njegova rada nepostojani, nepouzdani? DA NE
3. Ima li tekoe zapamtiti nekoliko instrukcija? DA NE
23
4. Pravi li udne pogreke u itanju i pisanju? DA NE
6. Ima li tekoe ili radi matematiku na udan nain? DA NE
7. Iznenauje li vas koliinom truda koji ulae u rad i slabim rezultatima rada? DA NE
8. Je li nespretno u nekim podrujima, a vrlo spretno u nekim drugim? DA NE
9. Ponaa li se esto kao razredni klaun, a vama se ini da nije stvarno veselo i sretno?DA NE
10. ini li vam se da vas uglavnom ne slua? DA NE
11. ini li vam se da je lijeno i da mu nije stalo? DA NE
12. ini li vam se da nije koncentrirano, da je lako otklonjive panje? DA NE
13. Ima li dobre i loe faze i dane? DA NE
14. Je li zbunjeno u prostoru i vremenu, posebno u odreivanju lijevo - desno? DA NE
15. Puno je bolje u usmenom izraavanju? DA NE
Specifine tekoe povezane s itanjem

- tekoe u povezivanju grafema s fonemom (slovo - glas),
- tekoe u povezivanju glasova i slogova u rijei,
- strukturalne pogreke - premjetanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino),
- zamjene grafiki slinih slova (b - d, b - p, m - n, n - u, a - e, s - z, - , dobar - bodar, bebica -
dedica, bili - pili, nema - mene),
- zamjene fonetski slinih slova (d - t, g - k, b - p, z - s, dri - tri, brati - prati, grije - krije),
- zamjene slogova (on - no, ej - je, mi - im, do - od),
- zamjene rijei - pogaanje (mrani - maka, dobar - obad),
- izostavljanje slova i slogova (brada - barada, mrkva - markva, brod - borod),
- ponavljanje dijelova rijei (nasmijanini, ramemena),
- tekoe u praenju slovnog ili brojanog niza (slon - soln, 12 - 21),
- tekoe u slijedu smjera itanja (gore - dolje, lijevo - desno),
- vraanje na ve proitani redak,
- izostavljanje rijei i cijelih redaka,
- itanje jedne rijei na nekoliko pogrenih naina.
Nespecifine tekoe povezane s itanjem - mogu ih imati i djeca koja nemaju disleksiju
- sporost, razliite blokade i stanke,
- poremeen ritam i izraajnost itanja,
- nejasna i povrna artikulacija,
- itanje napamet i po prilici,
- slabo razumijevanje proitanoga.
Specifine tekoe povezane s pisanjem

- tekoe u povezivanju fonema s grafemom,
- zamjene grafiki ili fonetski slinih slova,
24
- produljeno zrcalno pisanje slova ili brojki,
- strukturalne pogreke (umetanje, dodavanje, premjetanje),
- izostavljanje slova, dijelova rijei ili rijei,
- tekoe u slijedu smjera pisanja.
Nespecifine tekoe povezane s pisanjem - esto ih imaju i djeca bez disleksije

- sporost, neurednost u radu, slabija itljivost rukopisa,
- tekoe pri uporabi pravopisnih i gramatikih pravila,
- naruen osjeaj za sintaksu.
Osim simptoma povezanih s itanjem i pisanjem, esto osobe s disleksijom imaju i specifine tekoe
u nastavi matematike, to je detaljnije objanjeno u poglavlju Disleksija i matematika.
Veina navedenih simptoma moe se pojaviti u velikog broja djece koja nemaju disleksiju, to esto
zbunjuje roditelje i uitelje. Meutim, osnovna je razlika kvantitativna i kvalitativna. Simptomi u osoba s
disleksijom su brojniji, jae izraeni i dugo traju.
Simptomi disleksije u odraslih osoba
Opi simptomi
- nerazmjer izmeu opih sposobnosti i jezinih vjetina,
- variranje razine rada - dobri i loi dani,
- konfuznost, tekoe u organizaciji radnog dana i slobodnog vremena,
- slabija kratkotrajna radna memorija,
- nedostatna preciznost u prostoru i vremenu ( lijevo - desno, istok - zapad ... ),
- tekoe u sekvencioniranju (abecedni red, mjeseci u godini, tablice, liste instrukcija,
roendani),
- problemi u pamenju vremena, gubljenje vremena,
- tekoe u uoavanju rime,
- tekoe u razumijevanju humora izraenoga rijeima,
- tekoe u konverzaciji - treba im vremena za procesiranje, pronalaenje pravog izraza,
- tekoe u koordinaciji prostora, vremena i dogaaja,
- netona (uglavnom loija ) slika o sebi - lijen sam, nedostatno paljiv...
Simptomi povezani s uenjem i edukacijom

- spori i nesigurni u itanju, (posebno glasnom),
- tekoe u razumijevanju proitanoga, a time i donoenju zakljuaka,
- problemi u dekodiranju novih znanstvenih rijei, terminologije, injenica,
- brzo zaboravljanje nauenoga - teko nalaenje neeg to su ve radili u knjizi,
25
- siromane strategije pohranjivanja informacija u dugotrajnu memoriju,
- tekoe u brzom pisanju (hvatanje biljeki) - ne mogu sluati i pisati u isto vrijeme,
- tekoe u samostalnom pismenom izraavanju (slaganje ideje i koncepta, uporaba rjenika,
gramatike i sintakse),
- tekoe u organizaciji uenja, projekata, baze podataka,
- problemi povezani s rukopisom (neurednost, neitljivost),
- mogua obrtanja brojeva i simbola pri sluenju kalkulatorom,
- tekoe u generaliziranju i primjeni novih pravila,
- problemi tijekom rada u okolini punoj buke ili drugih podraaja,
- potreba da im se informacija kae vie puta,
- zbog sporog itanja i slabijeg razumijevanja, stalno su u vremenskom tjesnacu,
- obino imaju tekoe i u uenju stranih jezika.
Je li to doista disleksija ?
Tijekom kolovanja, mnoga djeca u odreenim fazama grijee i pokazuju simptome koji se spominju
uz disleksiju, a nemaju disleksiju. Vrlo je vano, posebno za uitelje, prepoznati o kojim je tekoama
rije kako bi se mogao prilagoditi nain rada i pomoi djeci koja imaju tekoe.
Uoene su tri osnovne skupine djece s tekoama u itanju i pisanju:
1. DJECA KOJA IMAJU PROLAZNE TEKOE U ITANJU I PISANJU

- Djeca koja dolaze iz sredine to im ne prua dostatno stimulacije za razvoj vjetina potrebnih
za usvajanje itanja i pisanja - pedagoki zaputena djeca.
- Djeca koja su u fazi poetnog itanja i pisanja esto bila odsutna iz kole zbog bolesti i sama
ne mogu nadoknaditi proputeno.
- Djeca koja su psihiki odsutna iako su redovito na nastavi; uzroci mogu biti razliiti
(emocionalne tekoe zbog situacije u obitelji - preseljenja, razvod roditelja ... ).
- Nedostatno zrela djeca kojima je tempo odvijanja nastave prebrz, a metodiki postupci ne
odgovaraju njihovu kognitivnom stilu.
- Djeca s blaim pasivnim ili aktivnim poremeajima u ponaanju - u otporu su ili agresiji i im
se ukloni uzrok takva ponaanja, i rezultati u radu su bolji.
Sva ova djeca imaju normalno razvijene intelektualne sposobnosti i sposobnosti za usvajanje itanja i
pisanja. Pomo im se moe pruiti usporavanjem procesa usvajanja itanja i pisanja, dopunskim
radom i vjebama. Problemi uglavnom nestaju uz pravi tretman.
26
2. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU ILI PISANJU UZ OPENITO DOBRE
SPOSOBNOSTI - DISLEKSIJA
Kod ove djece su izrazito smanjene sposobnosti usvajanja pravilnog itanja i pisanja, simptomi su jai,
brojniji i dulje traju. Ope sposobnosti su prosjene ili natprosjene. Djeca iz ove skupine vrlo su brzo
u opasnosti da zaostanu i u ostalim podrujima u kojima je vano itanje i pisanje.
Ubrzo poinju razvijati razliite kompenzatorne mehanizme kako bi prikrili svoje tekoe, i ako im se
ne prui odgovarajua pomo, postaju neuspjeni i tako se osjeaju. Potrebne su im posebne vjebe
sa strunjacima i velika podrka okoline.
3. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU I PISANJU U OKVIRU OPENITO

SMANJENIH SPOSOBNOSTI
Veoma teko svladavaju sve kolske vjetine - itanje, pisanje, raunanje, i tijekom cijelog kolovanja
imaju probleme zbog toga. Potrebno im je odrediti stvarne sposobnosti i prema tome im omoguiti
oblik kolovanja uz program primjeren njihovim sposobnostima.
Uitelji bi trebali znati osnovne karakteristike djece iz ovih skupina kako bi na vrijeme prepoznali vrstu
tekoe i izbjegli pogreke svrstavajui dijete u pogrenu skupinu.
DISGRAFIJA
Ilona Posokhova, prof. logoped,
prema dijelovima iz knjige: Ilona, Posokhova (ur.), Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i
pisanju, Ostvarenje, Lekenik, 2000.
to je disgrafija?
Disgrafija je stabilna nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima
odreenoga jezika), koja se oituje u mnogobrojnim, trajnim i tipinim pogrekama. Tekoe, tj.
pogreke, nisu povezane s neznanjem pravopisa, i trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan
stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovito kolovanje.
U velikom broju sluajeva disleksija i disgrafija su u djeteta istodobne, u jedinstvu. Ipak, u mnogim
sluajevima specifine tekoe u pisanju postoje zasebno. Takvo dijete moe imati tekoe u itanju
samo na poetku kolovanja, a ozbiljne tekoe u pisanju ostaju mnogo due, kada je itanje ve
svladano. Statistika istraivanja pokazuju da su poremeaji u pisanju u uenika 4., 5. i 6. razreda
osnovne kole 2-3 puta ea pojava nego poremeaji u itanju.
27
Disgrafija je, kao i disleksija, sloeni sindrom, koji se ne ograniava na tekoe u ovladavanju
pisanjem, ve ukljuuje tekoe u formiranju raznih predintelektualnih funkcija i jezika. Kao i disleksija,
disgrafija ima sloenu psiho-neuroloku osnovu. Meutim, u nastanku mnogih oblika disgrafije vanu
ulogu imaju i jezine tekoe, tj. tekoe u ovladavanju odreenim elementima jezinog sustava. Zbog
sloenog isprepletanja neuropsiholokih i jezinih imbenika, disgrafija moe poprimati veoma razliite
oblike.
Kao i u disleksiji, razliiti oblici disgrafija nastaju zbog djelovanja skupa uzroka. Ipak, u svakom od
oblika moe se izdvojiti dominantni mehanizam i, s obzirom na to, vrsta tipinih pogreaka u pisanju.
Oblici disgrafije
A. Prema uzrocima:
1. Nasljedna disgrafija (prema miljenju strunjaka, nasljedni imbenik sam za sebe rijetko kad
uzrokuje disgrafiju, to znai da u povoljnim uvjetima disgrafiju moemo esto sprijeiti)
2. Tekoe u pisanju uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih imbenika na dijete u razvoju
3. Kombinirani oblik (najei uzrok disgrafije - kombinacija predispozicija s djelovanjem dva do tri
vanjska nepovoljna imbenika)
B. Prema stupnju izraenosti:

1. Laka disgrafija
2. Izraena disgrafija
3. Agrafija (potpuna nesposobnost pisanja, obino je prijelazno stanje koje nakon prve do druge
godine kolovanja prelazi u stabilnu disgrafiju; popraena je ozbiljnim specifinim tekoama u
poetnom uenju - dijete ima velikih problema u uenju slova).
C. Prema dominantnom sindromu:

1. Fonoloke disgrafije
Pogreke u pisanju su uzrokovane tekoama u izgovoru i/ili meusobnom slunom razlikovanju
glasova. U pismenim radovima djece one se manifestiraju na razini slova i sloga, a prepoznajemo ih
po mnogobrojnim zamjenama i mijeanjima slova i glasova slinih po zvuenju i izgovaranju.
1.1. Artikulatorno-akustika disgrafija
dijete neispravno izgovara glasove i svoje pogreke iz izgovora prenosi u pisanje - dijete pie tako
kako izgovara
(na primjer: gora - kora, rijeka - jeka itd.)
1.2. Fonemska (akustika) disgrafija
dijete ima tekoe u meusobnom slunom razlikovanju glasova koji se slino izgovaraju i zvue
(na primjer: tavno umjesto davno, sagonetka umjesto zagonetka, isalka umjesto
iarka itd.)
28
2. Jezine disgrafije
2.1. Disgrafija jezine analize i sinteze
To je, prema zapaanjima strunjaka, oblik disgrafije koji je najei. U njegovoj osnovi lei
neformiranost jezine analize i sinteze na razliitim stupnjevima: fonemske, slogovne, morfoloke i
sintaktike analize i sinteze (posljednji stupanj se bavi podjelom teksta na reenice i reenica na
rijei). Jednostavnije reeno, djetetu je teko rastavljati tekst na reenice, reenice na rijei, rijei na
morfeme (korijen, prefiks, sufiks), slogove i foneme. Vjetina jezine analize i sinteze jedan je od
oblika mentalne aktivnosti i neposredno ovisi o stupnju jezine zrelosti djeteta i razvijenosti njegovih
predintelektualnih funkcija, osobito sluno-govorne memorije, analitike panje i dr. (na primjer: za
plakao umjesto zaplakao, ja je umjesto jaje, nadrvo umjesto na drvo, pas tele boja
umjesto pastelna boja, svakamen umjesto svaki kamen, tamrlja umjesto tamna mrlja,
glupatka umjesto glupa patka)
2.2. Disgramatina disgrafija
Uglavnom se manifestira u pogrekama na razini reenice. Tu vrstu pogreaka nazivamo
disgramatizam, jer se radi o poremeaju gramatikoga oblikovanja rijei i reenica: u neispravnom
povezivanju rijei. Promjena rijei prema kategorijama broja, roda, padea i vremena podrazumijeva
usvajanje sloenog sustava kodiranja kojim dijete ovladava prvo neposredno, na temelju praktine
govorne komunikacije s odraslima u predkolskoj dobi, a zatim svjesno - tijekom uenja jezika u koli.
Tu vrstu disgrafije esto susreemo u djece koja u predkolskoj dobi nisu stekla dostatnu jezinu
zrelost. Ipak, susreemo je i u pismenim radovima djece s dobro razvijenim i gramatiki ispravnim
usmenim govorom. To su obino djeca s tekoama u kratkoronoj sluno-govornoj memoriji i panji.
(na primjer: medvedni rep", vodna biljka", olujano more", veliko plavo mrlja", njega nije
zadovoljavalo ivot na selu")
3. Vizualna disgrafija
Vizualna disgrafija je povezana s tekoama u vizualno-prostornoj percepciji, analizi i sintezi vizualno-
prostornih podataka i prostornog razlikovanja. Djeca s tim oblikom disgrafije imaju uglavnom dobro
razvijen usmeni govor. Teko se snalaze jedino u verbaliziranju prostorno-vremenskih odnosa, dakle u
upotrebljavanju rijei koje imaju prostorno i vremensko znaenje. Gotovo nikada ne upotrebljavaju ili u
govoru mijeaju prijedloge: ispred, iza, iznad, izmeu, parove pridjeva tanak - debeo,
uzak - irok, kratak - dugaak, visok - nizak i sl. U veini sluajeva zamjenjuju ih rijeima:
veliki - mali. Teko im je razlikovati suptilno znaenje svakoga od tih pojmova. Iako gotovo sva
djeca s poremeajem u itanju i pisanju teko usvajaju pojmove lijevo - desno, za ovu kategoriju
djece taj je zadatak osobito naporan.
U pisanju se neformiranost vizualno-prostorne percepcije i orijentacije manifestira u mijeanju i
deformiranju slova. Kako moemo prepoznati vizualne pogreke? Dijete veoma teko usvaja grafiki
oblik (optiku sliku) pojedinih slova, a u kasnijim razredima mijea vizualno slina slova. Veina djece
imaju iste tekoe i u svladavanju itanja (vizualna disleksija). Tako se, na primjer, pisana slova n i
29
u i tiskana b i d razlikuju samo poloajem u prostoru (isti oblik je drugaije okrenut u prostoru u
odnosu na promatraa).
4. Motorika disgrafija
Motorika disgrafija je povezana s nedostatnom razvijenou suptilnih motorikih funkcija, a
manifestira se u trajnim i brojnim mijeanjima slova prema bliskosti njihova naina pisanja i u
nestabilnom, neitljivom rukopisu. Djeca ne mogu automatizirati tzv. motoriku formulu slova, tj.
poteze pisanja. Ona dopisuju elemente slova, dodaju suvine elemente, zamjenjuje motoriki slina
slova (koja na poetku imaju isti potez pisanja), piu sporo, brzo se umaraju, a kada piu brzo, ine i
mnogo drugih njima netipinih pogreaka. Njihov je rukopis obino neravan, neujednaen (neka slova
su vea, a neka manja, mijenja se nagib pisanja). to dijete due pie, to je kvaliteta loija.
Pogreke u pisanim radovima uenika s disgrafijom
Djeca s disgrafijom esto ine neobine (specifine) pogreke, ali isto tako esto njihove pogreke
izgledaju dosta uobiajeno. Kada uitelj promatra rad djeteta s disgrafijom, prvo to e uoiti jest da se
ODREENE pogreke STALNO ponavljaju. Odreenost greaka (veoma su tipine) i njihova stalnost
i mnogobrojnost kljuni su za prepoznavanja disgrafine simptomatike u djejim pisanim radovima.
Odreene pogreke u djejem pismenom radu ne nastaju bez razloga. Svaki tip pogreke pokazuje da
je u djeteta nedostatno formirana odreena vjetina.
Evo o kojim pogrekama se moe raditi:
1. Pogreke na razini slova i sloga

(izostavljanja, premjetanja, dodavanja suvinog slova ili sloga, zamjene i mijeanja, perseveracije i
anticipacije)
Izostavljanje pokazuje da uenik ne uoava sve glasovne komponente u sastavu rijei (na primjer:
zc" - zec", ptka" - patka").
Premjetanje je manifestacija tekoa pri uoavanju redoslijeda glasova u rijei uz nedostatnu
razvijenost panje i samokontrole. Dijete uspijeva uoiti svaki glas, ali neispravno biljei njihov
redoslijed (na primjer: jenda" - jedna", tapka" - patka", bart" - brat").
Dodavanje suvinih slova dogaa se pri neispravnom unutarnjem izgovaranju rijei tijekom pisanja.
Izostavljanje, premjetanje i dodavanje tipine su pogreke za djecu s nedostatno formiranom
vjetinom glasovne analize (na primjer: varat" - vrat", ekola" - kola").
U osnovi zamjena i mijeanja slova lei tekoa meusobnog razlikovanja glasova koji se slino
izgovaraju i slino zvue te nestabilnog povezivanja fonema (glasa) s grafemom (slovom), kada se
nije uspostavila vrsta veza izmeu znaenja i vizualne slike slova.
30
Posebno mjesto zauzimaju pogreke perseveracije (zaglavljivanje na prijanjem inu) i
anticipacije (istravanje unaprijed) - kada se potrebni glas zamjenjuje drugim glasom koji je bio u
prijanjem slogu ili rijei, ili koji je u iduoj, a mogua su i dodavanja. To su vrlo specifine pogreke
koje esto nastaju zbog tekoa u sukcesivnim procesima. Dijete ne moe ispravno rasporediti
redoslijed svojih radnja; pri perseveraciji dijete ne moe odrediti koji je sljedei potez i kako na njega
prijei, pa stalno ponavlja isti potez (primjer perseveracije - magazim, djedojka, planinina;
primjer anticipacije - gogor umjesto logor, malgo ( umjesto mnogo male djece).
2. Pogreke na razini rijei (rastavljeno pisanje dijelova iste rijei, sastavljeno pisanje nekolicine rijei,
remeenje granica izmeu rijei). Pogreke neispravnog rastavljanja i sastavljanja rijei i remeenje
njihovih granica upuuju na tekoe individualizacije pojedinih rijei u usmenom govoru. este su u
djece s nedostatno razvijenim govorom ili s neto snienom kognitivnom inteligencijom (ipak u
granicama normale).
3. Pogreke na razini reenice (pogreke povezivanja rijei unutar reenice, neispravna interpunkcija)
Takoer su este u djece s nedostatno razvijenim govorom ili s neto snienom kognitivnom
inteligencijom (u granicama normale)
(na primjer: patke su izale na jezero dole do vode vodenema, Obasjanim suncem grad je veoma
lijep).
KAKO DISLEKSIJA I DISGRAFIJA UTJEU NA

OVLADAVANJE MATEMATIKOM
Ilona Posokhova, prof.logoped, dijelovi iz knjige: Matematika bez suza: Kako pomoi djetetu s
tekoama u uenju matematike, prema prof. Maheshu Sharmi sastavila i pripremila Ilona Posokhova,
Ostvarenje, Lekenik, 2001.
Tekoe s matematikom i disleksija
U osnovi specifinih tekoa u itanju nalazi se nedostatna razvijenost odreenih viih psihikih
funkcija koje zajedniki ine funkcionalni temelj u procesu itanja. To su: kratkorona sluno-govorna
memorija, vizualna percepcija, vizualno-motorika koordinacija, sukcesivne funkcije odravanja
prostornog i vremenskog redoslijeda, prostorna orijentacija i dr. Budui da veina tih funkcija sudjeluje
31
i u uenju matematike, mnoga djeca sa specifinim tekoama u itanju imaju dodatne tekoe u
uenju matematike.
21
Prema izvjetajima Richarda Ashcrofta , predstojnika Odsjeka za matematiku na Mark koledu -
britanskoj specijalnoj koli za djecu s disleksijom, oko 75 posto uenika s umjerenom i tekom
disleksijom imaju ozbiljne tekoe s matematikom.
Tekoe u svladavanju matematike nastale zbog disleksije bitno se razlikuju od diskalkulije jer u djece
s disleksijom primarno nije poremeeno matematiko miljenje nuno za usvajanje matematikih
koncepata.
U mnogim primjerima djeca s disleksijom imaju dobre matematike sposobnosti, razvijeno

matematiko miljenje i zbog toga imaju dobar potencijal za razumijevanje matematikih koncepata.
Ali zbog nedostatne razvijenosti odreenih psihikih funkcija, u njih se remeti proces manipuliranja
22
numerikim simbolima , dakle proces razumijevanja i pamenja tih simbola. Zato uitelj treba biti
svjestan razlike izmeu matematike openito i aritmetike.
Primjeri tekoa u svladavanju matematike koje mogu imati djeca s disleksijom:

- tekoe u itanju i razumijevanju uputa i zadataka rijeima (dijete esto ne rjeava zadatak ili ne
moe nauiti novi koncept, jer nije u stanju proitati upute iz udbenika ili zbirke zadataka)
- slabo poznavanje matematikog rjenika (mnoga djeca s disleksijom imaju siromaan rjenik
opih pojmova pa im je teko svladati specifini matematiki rjenik);
- rotacije, inverzije, zamjene, izostavljanja, dodavanja, premjetanja znamenka u brojevima,
tekoe u usvajanju vizualnog izgleda pojedinih simbola;
- tekoe u usvajanju pojma mjesne vrijednosti, odnosa meu brojevima i tekoe u uporabi
brojevnog pravca;
- tekoe u pamenju i automatiziranom reproduciranju svih vrsta numerikih nizova;
- tekoe u uenju, pamenju i reproduciranju aritmetikih tablica (npr. tablice mnoenja);
- tekoe u uenju, pamenju i reproduciranju redoslijeda postupaka u algoritmima (pa su zbog
toga este proceduralne pogreke u jednostavnim raunskim radnjama);
- tekoe u automatiziranoj aktualizaciji matematikih podataka iz memorije (npr. da bi dalo
odgovor na pitanje Koliko je 6 x 7? dijete s disleksijom nije se u stanju odmah sjetiti gotovoga
23
automatiziranog odgovora: 42, nego treba provesti cijeli postupak raunanja ;
- tekoe u usvajanju mnogih aritmetikih koncepata i postupaka koje se temelje na
razumijevanju i poznavanju vremenskih i prostornih odnosa (redoslijed obavljanja raunskih
operacija i smjer raunanja, upotreba znakova < i >, mjerenje vremena i raunanje s
jedinicama za vrijeme).
21
Richard Ashcroft
22
Thomson, 1984
23
Miles, 1989
32
Jedan od oblika disleksije koji stvara specifine tekoe u uenju matematike je vizualna disleksija. U
njezinoj je osnovi nesposobnost tumaenja znaenja tiskanih jezinih simbola, a tako i matematikih.
Veina djece s vizualnom disleksijom vidi odreena slova, brojeve i simbole zrcalno i inverzno. itanje
cijelih rijei u reenici se kod takva djeteta pretvara u potpunu zbrku. Osim to pogreno percipira
pojedina slova i dijelove rijei takoer vidi obrnuto. Zbog takve zbrkane percepcije dijete s vizualnom
disleksijom radi veoma sporo, do rezultata aritmetikih zadataka dolazi sporo i oprezno. Takvo dijete
esto ne stigne napisati test u ogranienom vremenskom razdoblju koje je odredio uitelj.
Jo jedan veliki problem uenika s disleksijom su tekoe vizualiziranja simbola u potrebnom

redoslijedu i poloaju. Zbog toga ono teko svladava rad s brojevnom crtom, pojam vrijednost brojeva,
te pogreno ita i zapisuje velike brojeve. Pamenje i slijeenje redoslijeda koraka u obavljanju
raunskih operacija za njega je takoer iznimno teko. Zamjenjuje redoslijed pojedinih koraka,
izostavlja jedan ili vie koraka i ini druge proceduralne pogreke.
Djeca s disleksijom imaju mnogo tekoa u imenovanju matematikih simbola, postupaka,
geometrijskih likova i dr. Dugo ne mogu nauiti matematiku terminologiju (npr. pribrojnik, zbroj,
zbrajanje, oduzimanje, umanjenik, umanjitelj, razlika, plus, minus, jednako, vei
od, manji od, nazive geometrijskih likova itd.). ak i kada naui nazive, djetetu je potrebno vie
vremena da ih se prisjeti u potrebnom trenutku. Brzo automatizirano imenovanje je uglavnom
24
nemogue.
Mnoge tekoe djece s disleksijom u aritmetici e se ukloniti s pomou primjerene metodike
poduavanja. im uenik dobije dobrog uitelja koji poznaje matematiku, metodiku poduavanja i
prirodu djetetovih tekoa, problemi poinju nestajati.
Meutim, ima djece sa specifinim tekoama u itanju i pisanju koja nemaju tekoa u uenju
matematike. Neka djeca s disleksijom imaju posebne sposobnosti to ih mogu uiniti natprosjenim,
nadarenim matematiarima.
Istina je da tekoe u itanju esto uzrokuju neuspjeh u matematici. Ali ponekad sama priroda
matematike pomae ueniku s disleksijom uoiti i razvijati natprosjene sposobnosti. Tako, neka djeca
s disleksijom posjeduju odline sposobnosti vizualizacije zbog kojih mnogo lake svladavaju
matematiku nego njihovi vrnjaci. Moemo to uvidjeti iz sljedeega biografskog teksta poznatog
25
matematiara K. M. Jansonsa:
U ranoj dobi otkrio sam da mi je mnogo lake misliti bez rijei. To bi, meni, uglavnom, ali ne uvijek,
znailo misliti slikama, pogotovo kada sam pokuavao shvatiti zamreni mehanizam neke tehnoloke
naprave. Moj otac misli na isti nain. Uskoro sam shvatio da mogu lako stvarati modele u sebi i
24
Denckla & Rudel, 1967
33
manipulirati njima. Iako nemam fotografsku memoriju, razvio sam veoma dobru vizualnu memoriju. Na
primjer, kada sam gradio Meccano modele (konstrukcijska igraka), prvo sam iskuavao razliite
varijante u sebi i tek nakon toga stvarno gradio.
Prve godine na Millfieldu imao sam veoma slabe ocjene iz matematike i nisam imao fiziku. Jednome
od uitelja svidjelo se to mi je matematika dosadna, jer je shvatio da to nije zato to mi ne ide, nego
zato to matematika na toj razini nije bila dostatno fleksibilna. Premjestili su me u vii matematiki
razred u kojem je nastavu drao predstojnik odsjeka gospodin Sherlock. On je bio izvrstan uitelj i
zahvaljujui njemu brzo sam se zainteresirao za matematiku, a poslije i za biologiju i kemiju. Oduevio
me je vrlo kompaktan sustav oznaivanja, u kojem nisam imao tekoa s itanjem i pisanjem, pa sam
se mogao poigravati s matematikim idejama i pri tome jako malo itati.
Tekoe s matematikom i disgrafija
Specifine tekoe u pisanju takoer utjeu na usvajanje matematike. Djeca s disgrafijom esto imaju
tekoe u vizualno-motorikoj koordinaciji. Prije nego to pone pisati, u sebi dijete jasno vidi lik ili
specifini simbol, ali im krene pisati, slika blijedi i zaboravlja se. Takvo dijete ima tekoe u
percipiranju dijelova u odnosu prema cjelini. Primjer su tekoe u uenju pojma - mjesna vrijednost.
Djeca s grafomotorikom disgrafijom imaju tekoe u usvajanju motorike formule slova, znamenaka i
drugih simbola. Zato su znamenke esto izobliene, nedovrene ili imaju suvine elemente. Dijete s
tekoama preslikava i crta geometrijske likove i tijela i ne moe ispravno nacrtati ilustraciju za
pojanjenje nekoga matematikog koncepta.
Primjeri moguih tekoa u matematici koje mogu imati djeca s disgrafijom:

- dijete zrcalno pie znamenke,
- dijete remeti oblik geometrijskih likova (likovi nerijetko imaju ui u svakom kutu),
- dijete ne dovrava crtanje lika (linija ostaje otvorena),
- tekoe u reproduciranju zapamenih likova,
- proceduralne pogreke u pismenim radovima,
- zadaci na dnu stranice su obavljeni mnogo loije nego na poetku,
- dijete zapisuje jedno, a ita neto sasvim drugo,
- tekoe u pisanom raunanju - u zapisivanju brojeva u stupce, tablice mjesnih
vrijednosti i sl.
- tekoe u svim zadacima koji zahtijevaju manipuliranje sitnim predmetima (pogreke
u brojenju u poetnoj fazi uenja aritmetike),
- tekoe u razvrstavanju predmeta prema obliku, veliini, boji i dr.
25
Jansons, K.M. (1988) A personal view of dyslexia and thought without language, u: L. Weiskrantz (Ed.)
Thought Without Language, 1988, New York: Oxford University Press.
34
TO INITI, KOME SE JAVITI?
OTKRIVANJE DISLEKSIJE
Ada Pavli-Cottiero, dipl. ing. arh.
Vrlo je poeljno da se disleksija uoi to prije, i da se brzo reagira. Djetetu koje ima disleksiju potrebno
je to prije osigurati strunu pomo, i podrku roditelja, kole i okoline. Svako odlaganje ili kanjenje
oteava uklanjanje problema, i stvara sve vei zaostatak u svladavanju kolskoga gradiva. Dijete
postaje maloduno i umorno, roditelji i kola ne razumiju njegov problem, te ga dodatno psihiki
optereuju. to je dijete starije, njegove tekoe postaju dublje ukorijenjene, strahovi sve vei, odnos s
okolinom postaje loiji i sve tee mu je pomoi.
U naem drutvu nije organizirano sustavno praenje djece predkolske i kolske dobi kojim bi se u
cijeloj populaciji otkrivali simptomi ili postojee tekoe u itanju i pisanju. Otkrivanje disleksije ovisi o
okolini u kojoj se dijete nalo i, na alost, esto je preputeno sluajnosti.
Simptome disleksije e uoiti logopedi ili, ponekad, odgajatelji u vrtiu, ali u mnogim vrtiima dijete se
nee nikada sresti s logopedom, a odgajatelji najee nisu u stanju prepoznati simptome. U
osnovnim kolama stanje je slino. Obvezna provjera sposobnosti za upis u kolu najee ne
ukljuuje i provjeru simptoma to upuuju na disleksiju; logopedi su rijetko u povjerenstvima koja
procjenjuju sposobnost buduih kolaraca. Neki uitelji upoznati s ovom problematikom uoit e
djetetove tekoe, upozoriti roditelje i uputiti logopedu. Meutim, veina uitelja, na alost, ne
prepoznaje simptome disleksije i disgrafije. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i
porta iz 2002. godine, u 805 hrvatskih osnovnih kola bilo je zaposleno tek sedamdeset logopeda,
tako da jedan prosjeno mora zadovoljiti potrebe vie od deset osnovnih kola.
Roditelji, ili skrbnici, najee su svjesni da dijete ima problema, ali veina ih ne zna o emu je
zapravo rije i koga bi pitali za pomo. Tako se zbog neznanja izgubi puno dragocjenog vremena.
Ako primijetite da dijete pokazuje simptome disleksije, odmah potraite strunu pomo.
TO INITI KAD SE POSUMNJA NA DISLEKSIJU?

Kada se posumnja na disleksiju, treba se to prije javiti strunjaku. To znai da primarno valja potraiti
logopeda, a ako u mjestu nema logopeda, obratite se psihologu, kolskom pedagogu, pedijatru ili
kolskom lijeniku, koji dijete treba uputiti na ispitivanje. Na kraju prirunika nai ete popis ustanova u
35
kojima rade logopedi i privatnih logopedskih kabineta u Hrvatskoj.
Ima li dijete doista disleksiju, ustanovit e se najee timski - logoped e ispitati sposobnosti govora,
itanja i pisanja, psiholog e ispitati inteligenciju, panju, pamenje, percepciju, osobnost itd., a esto
e se dijete uputiti i neurologu i otorinolaringologu da bi se iskljuila eventualna bolest sredinjeg
ivanog sustava, nagluhost i sl.
Kad se postavi dijagnoza, dijete treba uputiti logopedu na terapiju (u koli, domu zdravlja, bolnici,
specijaliziranoj ustanovi itd.). S obzirom na vrstu i teinu poremeaja, logoped obavlja vjebe kojima je
svrha da se isprave tekoe u itanju, pisanju i razumijevanju itd. Takoer, logoped daje upute
uiteljima i roditeljima kako postupati s djetetom, kako mu pomoi, to i kako s njim vjebati.
Disleksija je tekoa koje se ne treba sramiti. Ona nije posljedica niijeg pogrenog postupanja ili
loeg odgoja. Ona je uroeni specifini nain miljenja i opaanja, koji u nekim podrujima ivota
moe biti i prednost, ali istodobno izaziva tekoe koje su nadasve bolne u kolovanju.
Tekoe koje izaziva disleksija mogu se prikladnom terapijom i podrkom okoline znatno ublaiti.
Presudno je razumjeti da je djetetu koje ima disleksiju potrebna pomo. Mali broj takve djece uspije
sam svladati kolu u skladu sa svojim stvarnim intelektualnim mogunostima. Bez pomoi veina e
se njih puno loije i krae kolovati nego to bi mogli kad bi im se pruila pomo u svladavanju
tekoa. Osim toga, dijete e stei lou sliku o sebi (jer ne moe neto to svi drugi mogu), a esto i o
okolini i koli (jer svi na njega viu ili misle da je glupo i lijeno). Ono koje je preputeno samom sebi i
neprijateljskoj okolini na kraju i samo o sebi stvori lou sliku. Ako mu ne pomognemo, izlaemo ga
opasnosti da, kad odraste, postane neurotina i nesretna osoba, ovisnik ili nepoeljnoga i asocijalnog
ponaanja.
TKO SU LOGOPEDI I TO ONI RADE?

Logopedi su strunjaci osposobljeni za rad na prevenciji, probiru, otkrivanju, procjeni, dijagnostici,

savjetovanju i rehabilitaciji i tretmanu poremeaja humane komunikacije, a to podrazumijeva
poremeaje jezika, govora i glasa, poremeaje u itanju i pisanju, poremeaje oralno-laringealnih
funkcija te poremeaje u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u osoba s posebnim potrebama
(mentalnom retardacijom, oteenjem sluha itd.).
Logopedija se studira na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, kao jedan od tri studijska
smjera na fakultetu. Ta tri smjera postojala su od osnutka ovog fakulteta 1962. godine. Meutim,
tijekom vremena mijenjali su se nastavni planovi i programi pa i struni nazivi koji se stjeu po
zavretku studija. Tako su logopedi do 1998. godine, kad je i sam Fakultet promijenio naziv, dobivali
struni naziv profesor defektolog - logoped (na druga dva smjera dobivao se naziv profesor
36
defektolog i profesor defektolog - socijalni pedagog). Sada se sa zavretkom studijskog smjera
logopedije dobiva struni naziv profesor logoped (na druga dva smjera profesor socijalni
pedagog i profesor rehabilitator). To ponekad unosi zabunu, osobito u pravnoj regulativi.
Logopedi su zaposleni u djejim vrtiima, kolama, bolnicama i raznovrsnim specijaliziranim
ustanovama (centrima za rehabilitaciju sluanja i govora, centrima za medicinsku rehabilitaciju,
centrima i posebnim ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju i sl.). U novije vrijeme sve vie
se otvaraju i privatni logopedski kabineti. Osim terapije disleksije i disgrafije, oni se bave mucanjem,
rehabilitacijom osoba koje imaju tekoe u govoru, itanju i pisanju kao posljedicu nekih bolesti,
oteenja mozga i drugo.
Treba istaknuti da se za pomo, dijagnosticiranje, savjete i terapiju treba obratiti logopedima.
Meutim, na alost, u cijeloj Hrvatskoj logopeda ima premalo, tako da oni ne mogu pokriti sve brojnije
potrebe. Djeca najee dobivaju premali broj terapijskih sati, logopedi ne stignu educirati nastavno
osoblje i roditelje, ne mogu organizirati sustavnu provjeru sposobnosti djece i slino.
TO TREBAJU RADITI RODITELJI (SKRBNICI) KAD SE

USTANOVI DA DIJETE IMA DISLEKSIJU
Roditelji se najprije moraju pobrinuti da logoped, a prema potrebi o ostali strunjaci, pregledaju dijete,
ustanove o kakvu je poremeaju rije i da mu odrede odgovarajuu terapiju. Potrebno je podravati
rad logopeda s djetetom, razgovarati s logopedom, prihvaati strune savjete i upute za rad s
djetetom. Budui da u Hrvatskoj nema dostatno logopeda i da su oni esto preoptereeni, roditelji
trebaju biti spremni da sami rade s djetetom, nadasve u sredinama gdje uope nema logopeda.
Zatim, roditelji se trebaju i sami educirati i informirati o disleksiji jer samo ako shvate djetetove
tekoe, mogu mu pomoi na pravi nain. Treba mu kontinuirano pomagati da svlada kolsko gradivo,
jer ono to najee ne moe samo. Vano je dati mu psiholoku podrku, olakati naporan rad koji ga
svakodnevno eka. Roditelji i obitelj djeteta s disleksijom trebaju mu osigurati veselje, toplinu i
oputenost. Posljedica neprepoznate disleksije moe biti teko djetinjstvo. Naprotiv, ako se disleksija
prepozna i shvati, dijete e imati povoljne uvjete u kojima odrasta, a njegov dodatni rad nee mu biti
preveliko psiholoko optereenje.
Kako disleksija openito u naem drutvu nije dostatno poznata, roditelji e esto trebati upozoravati i
upoznavati okolinu (kolu, rodbinu, prijatelje) s djetetovim potrebama i ogranienjima. Preporuuje se
da kontaktiraju s osobama koje imaju iste probleme, radi razmjene iskustava.
37
Svi koji su upoznati s disleksijom mogu pomoi nekom tko nije informiran, mogu upozoriti prijatelje,
znance itd. Mogue je da e se i drugi zainteresirati, i otkriti tako da netko iz njihove sredine ima
simptome disleksije. Ljudi koji znaju za disleksiju mogu pomoi djetetu - oni koji o tome ne znaju nita,
ne samo da nee pomoi nego e, vjerojatno, dodati ili poveati postojee frustracije.
DISLEKSIJA I KOLE
Za djecu s disleksijom vrlo je bitna komunikacija i uzajamna podrka kole i doma. Ako djetetove
tekoe nisu primijeene u koli, treba obavijestiti nastavnike, pedagoge. Jednako tako, ako se one
uoe u koli, treba s time upoznati roditelje. Kad je dijagnosticirana disleksija, logopedi daju upute za
rad s djetetom u koli, a roditelji ih trebaju proslijediti nastavnicima. Meutim, i tada e se pojaviti
problemi (npr. uobiajena je preporuka da se produlji vrijeme pismenog ispitivanja, to je najee
nemogue rijeiti zbog nedostatka prostora, nastavnika, a katkad i dobre volje nastavnog osoblja).
Postojei kolski programi, udbenici i nastavna pomagala nisu prilagoeni potrebama i
mogunostima djeteta s disleksijom. Uenje se u veini kola temelji na itanju teksta, tekstovi esto
zahtijevaju znatnu vjetinu itanja i educiranost. Provjera se znanja uvelike obavlja testovima i
rjeavanjem pisanih zadataka s ogranienim vremenom, to je vrlo nepovoljno za dijete koje, ako i zna
odgovor, nije u stanju brzo i ispravno pisati. U viim razredima problemi rastu jer kolsko gradivo
postaje vrlo opseno i zahtjevno.
Nastavnici u kolama najee su u ovom smislu needucirani, ne znaju prepoznati ogranienja
disleksije, niti stvarne kapacitete djeteta, obino bolje od onih to se oituju u kolskom uspjehu.
Naime, ni uitelji u nia etiri razreda osnovne kole, a niti nastavnici u viim razredima i
srednjokolski nastavnici, u svojem obveznom kolovanju ne ue o ovoj problematici. Mali broj
nastavnika i uitelja sretne se s time na rijetkim edukacijama koje provode pojedini logopedi u
kolama, Hrvatska udruga za disleksiju i, ponekad, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, ali tih
je edukacija za sad na alost premalo.
Zato roditelji trebaju biti spremni da e povremeno nailaziti na nerazumijevanje u kolama, isto kao to
e se ponekad dogoditi da e uitelji i nastavnici upozoravati roditelja na probleme djeteta, a roditelj
nee biti spreman suoiti se s time i pomoi. Onaj tko razumije djetetove probleme i eli mu pomoi,
nailazit e na razliite zapreke, pa treba biti strpljiv i uporan, imajui uvijek na umu da je svrha bilo
kojeg djelovanja pomo djetetu i da e ta pomo sigurno tijekom vremena imati pozitivan uinak.
Vie o pravima djece s disleksijom u kolama pogledajte u poglavlju s tim naslovom.
38
TERAPIJA DISLEKSIJE
Zato je itanje tako teko?
Terapija disleksije zahtjevan je postupak koji se bavi razvojem ili poboljavanjem vjetine itanja,
jedne od najsloenijih mentalnih aktivnosti ovjeka ili jedne od najzamrenijih radnja ljudskoga mozga.
itanje je tema prouavanja mnogih znanstvenika iz razliitih disciplina - od psihologije, neurologije,
neuropsihologije, neurolingvistike do teorije knjievnosti.
26
Prema miljenju jednoga od njih, psihologa Merlina C. Wittrocka , itajui neki tekst itatelj sastavlja
znaenje teksta stvarajui slike i verbalne preobrazbe koje predstavljaju znaenje. itanje nije
automatski postupak hvatanja teksta onako kako fotoosjetljivi papir hvata svjetlo, ve zbunjujui
postupak ponovnog stvaranja ija je sloenost jednako tako velika kao i samoga miljenja.
27
U knjizi Povijest itanja autor Alberto Manguel kae: itanje ne moemo objasniti mehanikim
modelom; znamo da se odvija u nekim odreenim podrujima mozga, ali isto tako znamo da ta
podruja nisu jedina koja sudjeluju; znamo da postupak itanja kao i miljenja ovisi o naoj
sposobnosti da odgonetnemo i koristimo jezik, gradivo rijei koje ine tekst i misao.
Ako je itanje tako sloeno, tada je i uenje itanja podjednako zahtjevna mentalna aktivnost kojoj
smo svi poetkom naega obrazovanja izloeni. Zastoji i tekoe koje se mogu pojaviti tijekom
ovladavanja itanjem jednako su tako mnogoznani kao i sam proces itanja. Ako je sve to tako, a
oito jest, onda nije ni udo da je i terapija disleksije sloena i da obiluje razliitim pristupima, nainima
rada i teoretskim objanjenjima odabranih pristupa.
Odgovori to se to tono dogaa kad djeca ue itati, nisu posve odreeni. Poetnice se u nas
mahom zasnivaju na metodi glasovne ralambe koja pretpostavlja vrlo brzo uplovljavanje u svijet
itanja i pisanja (kraj prvog polugodita prvog razreda). Prema metodikim naelima kojima se koristi
u prvom razredu, dijete bi ve po dolasku u kolu moralo dobro vladati temeljnim preditakim
vjetinama, a one su: prepoznavanje glasova u rijei, rastavljanje rijei na glasove i sastavljanje
glasova u rije, prepoznavanje slova abecede i povezivanje s glasovima, te razumijevanje zamjene
slova glasovima (deifriranje ili dekodiranje). Djeca koja imaju disleksiju nemaju razvijene te vjetine.
Za njih bi trebalo na mnogo vie razliitih naina pristupiti razvoju tih vjetina i poveati trajanje
preditakog razdoblja. Zbog drugaijeg kognitivnog stila ta bi djeca morala imati i neto drugaiji put
uenja itanja. Naime, postavlja se pitanje to je temelj svladavanja vjetine itanja: je li to ralamba
rijei na glasove koji se izgovaraju u sebi ili na glas, nakon koje ide brzo stapanje tih izgovorenih
26
Alberto Manguel, Povijest itanja, Prometej, Zagreb, 2001.
27
Alberto Manguel, Povijest itanja, Prometej, Zagreb, 2001.
39
glasova s napisanim simbolima-slovima kojima se dolazi do iitavanja cijele rijei, ili je temelj te
vjetine prepoznavanje vee cjeline: sloga, jezine jedinica - morfema, itave rijei ili reenice? Naue
li djeca itati zato to prvo ovladaju vjetim i brzim nizanjem slova u rijei ili se itanje unaprjeuje tek
kad su u stanju brzo iitavati slogove i itave rijei? Pomae li djetetu ako ne ita slog no" kao
odvojeno n i o, ve to vidi kao cjelinu no, nakon koje se ga vidi i bez pojedinanog
iitavanja, postajui noga, a sljedee rijei: nogu nagazila postaju dijelovi koji se nastavljaju i
tvore itav stih: noga nogu nagazila?
Jesu li to dvije etape u uenju vjetine itanja od kojih ona prva prethodi drugoj, ili su to dva posebna
naina na koja djeca ue itati prema svojem individualnom itateljskom stilu? Stapaju li i napredni
itai vie pojedinane elemente u procesu itanja ili je to samo karakteristika poetnikog itanja?
Mijeaju li se ti procesi tijekom itanja, pa itajui neke nepoznate rijei itamo iitavajui ih
stapanjem pojedinanih dijelova, a ve poznati tekst vidimo kao cjeline koje automatski
prepoznajemo? Sve su to pitanja na koja odgovori nisu jednoznani. Bilo da je rije o prvom ili drugom
nainu, jo je uvijek sve to pojednostavljivanje onoga to se dogaa tijekom itanja koje omoguuje da
se iz mnotva simbola grupiranih u rijei ili reenice stvori neko znaenje koje e potaknuti misao ili
akciju.
Ciljevi terapije
Ono to je osnova u savladavanju vjetine itanja jest rije koja biva odgonetnuta. Ta je rije dio
reenice, cjeline koju ine meusobni odnosi rijei. Rije je u tekstu uvijek i dio te cjeline i samostalan
simbol za predmet, bie, pojavu, radnju ili apstraktni pojam. Ona je simbol, sastavljen slijedom manjih
simbola - slova koji je oblikuju vizualno; ona je zvuk koji nastaje kad se slova pretvore u glasove; ona
nosi znaenje konkretnog ili zamiljenog pojma, ona je dio reenice. Rije se dakle vidi, izgovara i
zamilja. Ono to govori iskustvo terapeuta koji se bave disleksijom jest da je put od cjeline sloga rijei
i reenice prema pojedinanom slovu-glasu puno laki put za poetak pouavanja itanja i pisanja u
djece za koju imaju naznake ili ve jasne pokazatelje disleksije.
Zato terapija disleksije najee kree od rijei i reenice prema slovu glasu. Rijeima se grade
reenice. One su na poetku dio kratkog stiha, povezane su rimom, a ritam te rime kamen je temeljac
u poecima itanja. Ako rijei lula dijete ne moe pridruiti neki od zvunih parova kao kula,
nula, Pula ili tula, znai da ta rije nije pokrenula trajniji zvuni trag u slunom pamenju.
Percepcija rime percepcija je sloga, i ona je jedna od temeljnih preditakih vjetina koja e olakati
poetno iitavanje rijei jer e se lake uskladiti ono mukotrpno stapanje izdvojenih slova u cjelinu.
Prva e percipirana cjelina biti slog pa e se tako lake od percepcije da je k-i--a kia doi do
znaenja rijei kia i povezivanja u kia kii kisnu mii. Prepoznavanjem i lakim uoavanjem
sloga mnogoj djeci e biti laki ulazak u svijet itanja. Jednako vrijedi i za pisanje. Ima podataka da je
40
u nekim slavenskim zemljama znatno manji postotak djece s disleksijom nego u nas. U tim zemljama
28
poetnice se piu slogovno, viebojno naglaavajui slogovnu strukturu rijei.
No, u terapiji disleksije nije samo dilema oko toga da li krenuti u iitavanje slogova i cijelih rijei ili
uiti djecu od poetka glasovnoj ralambi i stapanju pojedinanih slova u rijei. Sljedea je dilema
kako uskladiti dva procesa koji se neprestano isprepleu u itanju, a ugrubo govorei to su:
dekodiranje ili deifriranje slova teksta, s jedne strane, i praenje i razumijevanje smisla napisanog, s
druge strane. Dok napredan ita onaj prvi proces radi gotovo automatski, dijete koje ima disleksiju i
koje se dugo moe zadravati na poetnikoj razini itateljske vjetine, najvei dio svojega napora
posveti upravo deifriranju, prevoenju slova u glasove i oblikovanju rijei, koje mogu biti samo
izdvojeni otoci razumijevanja. Taj je postupak prevladavajui, spor i mukotrpan. Sva se djetetova
mentalna snaga iscrpljuje njime, i za paralelni proces miljenja o znaenju proitanih rijei ne ostavlja
snage za aktivnu usredotoenost. Time se naruava pojavljivanje vanog imbenika napredovanja u
itanju, a to je znatielja, koja stvara polet i ugodu u itanju. U djece koja imaju disleksiju znatielja se
zbog prevladavanja postupka deifriranja slova u rijei nad procesom razumijevanja i razmiljanja o
proitanom, pretvara u muku i otpor prema itanju.
Zato terapija disleksije mora biti vieslojna i integrirati vie ciljeva. Oni su:
- treba unaprijediti vjetine iitavanja, deifriranja ili enkodiranja slova i njihovo stapanje u rijei i
reenice,
- treba svladati znaenje reeninih znakova to stvaraju granice unutar ili izmeu reenica, i time
takoer omoguuju otkrivanje znaenja i stvaranje teksta od nizova rijei,
- treba unaprijediti jezino znanje, tj. znanje o rijeima i njihovim znaenjima, oblicima te odnosima
unutar reenice,
- paralelno s prethodnim postupcima valja djetetu omoguiti prelazak s postupka deifriranja slova
na postupak razumijevanja i razmiljanja tijekom itanja koje e oznaiti poetak pravog itanja.
- mora se umanjiti i otkloniti otpor prema itanju, ime e se poveati uspjenost uenja, svijest o
vlastitim sposobnostima i samopouzdanje - temeljna odrednica djetetova zdravog psihikog razvoja.
Moe li se disleksija umanjiti ? (Opis jednog od terapijskih

postupaka)
U dananjoj potrebi da svoje nesavrenosti svedemo na minimum i da to bolje funkcioniramo u svim

ivotnim razdobljima i u svim ulogama koje imamo, bilo da smo roditelji, uitelji ili terapeuti, imamo
28
U tom su smislu jedan od svijetlih primjera u nas poetnica i itanka autorica Vladimire tanger Veliki i Sanje
Jakovljevi (Poetnica knjiguljica, itanica knjiguljica, Alfa, Zagreb, 2002) koje su u uvrstile mnogo rime i stihova
u svoje poetnice.
41
potrebu to bolje informiranosti kako bismo odabrali razmjerno brza i djelotvorna rjeenja. Jesu li takva
rjeenja u terapiji disleksije mogua?
29
Na naem se tritu pojavila knjiga Dar disleksije autora Rona Davisa, koji je na vrlo dojmljiv nain,
iz vlastitog iskustva, napisao to za njega disleksija jest i kako je sam sebi pomogao ovladavajui
rijeima okidaima disleksije. Ta je knjiga na nekim mjestima naoko tipian primjer dananje
potrebe za djelotvornou terapije u kratkom vremenu. Premda je na najveem broju svojih stranica
ozbiljna, znanstveno argumentirana i iskustveno utemeljena, ona zbog te naglaene potrebe za brzom
djelotvornou mjestimino moe izgledati poput nekih tipinih amerikih instant-rjeenja tipa
napravite ovu vjebu nekoliko desetaka puta i va e problem nestati. No, iskustva terapeuta koji
metode ove knjige primjenjuju vie godina, govore da je ona djelotvoran i prilino sveobuhvatan nain
da se razvoju itateljske vjetine prie na vie naina; da se rijei dobro vide, uju, razumiju i poveu s
drugim rijeima u reenicama. Radei prema Davisovoj metodi, rijei se zamiljaju kao slike, njihova
se znaenja iitavaju iz rjenika nakon to se izgovore kao slijed glasova-slova koji se pomno trai
prema abecednom naelu u rjeniku, od rijei se prave misaoni koncepti, ili mentalne slike. Te
mentalne slike oivljavaju zamiljanjem boje, oblika, pozadine kada su predoene kao slike, kao
zvukovi kada postaju rijei ili reenice dok se izgovaraju, kao figure predmeti kada se oblikuju
glinom. Na ovaj nain osmiljene rijei dobivaju peat osobnog iskustva svakog djeteta koje ih stvara.
Rije dosegnuti tako se u trenutku moe pretvoriti u figuru djeaka koji ispruenom rukom nastoji
dohvatiti najviu policu ormara. Za dijete ta rije sada ima, zbog slike i oblika u glini koji je razmiljajui
o njoj stvorilo, puno trajniji trag u razumijevanju i pamenju. Od te se rijei tada lake mogu stvarati
razliite reenice, ona moe mijenjati svoj poloaj u reenici zadravajui svoje znaenje, ona se
moe upotrebljavati u razliitim sadrajima. Ukratko, to je put da se rijei poinju razumijevati, da se o
njima misli, da se ui o razliitim kontekstima u kojima se mogu pojaviti, da se trajnije zapamte i, na
kraju, da se rijei dobro prepoznaju u sva tri pojavna naina: kao zvuk, kao slijed slova i oblik i kao
znaenje pa da se, zbog toga, u svakom tekstu lako i brzo deifriraju.
Osim pouavanja u baratanju rijeima, terapeuti prenose djeci i metode za snalaenje u razliitim
stilovima i nainima itanja prikladnim za razliite tekstove, poevi od znanstvenih, literarnih,
novinskih, propagandnih do snalaenja u tabelarnim prikazima ili elektronikom mediju.
Bez obzira koja se metoda primijeni u terapiji, cijeli taj proces nipoto ne moe biti brz. To to nije brz
ne znai da nije djelotvoran jer se upravo pouavanjem o rijeima i njihovim znaenjima razvija
pomnost i loginost - kako u procesu miljenja, tako i u samom uenju. esto se tijekom terapije uje
pitanje: Kada e se moje dijete osamostaliti u itanju? Disleksija usporava dijete u postizavanju
samostalnosti. I kad itaka vjetina zae ve u podruje vee automatiziranosti, dijete zadri
nevoljkost da due ita, ne snalazi se u tekstovima udbenika u kojima na jednoj stranici ima i po
29
Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, Dar disleksije, Zato neki od najpametnijih ljudi ne znaju itati i kako mogu
nauiti, Alinea, Zagreb, 2001.
42
desetak vanih informacija i novih pojmova. Proces osamostaljivanja u djece s disleksijom ovisit e o
stupnju same disleksije no, openito govorei, tei e sporije nego u one koja nemaju disleksiju.
Zato je disleksija i specifina tekoa u uenju? Kako uenje

uiniti lakim?
Kada djeca s disleksijom prebrode dio tekoa povezanih s itanjem i ponu itati bre i tonije uz
vie razumijevanja, esto vidimo da disleksija i dalje ima utjecaj na njihovo uenje jer ono nije ni brzo
ni lako. Dogaa se tako da, nakon relativno uspjene terapije, dijete u petom ili estom razredu pone
itati puno bolje, ali tek onda poinju tekoe u shvaanju, organiziranju i pamenju pojmova u
lekcijama iz povijesti, zemljopisa ili prirode. Bez obzira na mnoge sate provedene za knjigom, djeca
teko izdvajaju, grupiraju i pamte podatke i injenice navedene u udbenikim tekstovima. Teko
pronalaze uporine toke za pamenje kronolokog slijeda dogaanja ili slijeda postupaka pri
izvoenju matematskih operacija. Pojmovi koje usvajaju esto imaju znaenja koja nisu posve
adekvatna, nedostaje im irine ili mogunosti da se premjetaju u razliite kontekste. Nii pojmovi
ponekad zatvaraju mogunost graenja viih, obuhvatnijih pojmova pa neke rijei bivaju shvaene
suvie doslovno, jednodimenzionalno. To osobito naruava stvaranje dubljeg razumijevanja knjievnih
tekstova i ini neprivlanim itanje lektira. Sve to uzrokuje da djeca s disleksijom, iako stjeu
sposobnosti itanja i pisanja koje im omoguuju samostalno uenje, ipak uenjem ne postiu rezultate
koji bi odgovarali uloenom trudu i vremenu. Zato je pomo roditelja, nastavnika i terapeuta tada
dragocjena. O tome kakva bi ona trebala biti, jo uvijek se malo zna. Nastavnici esto zaziru od ideje
da bi trebali mijenjati neto u pristupu djetetu s disleksijom, i smatraju da nemaju dostatno vremena ni
strunosti da se tome posvete. Individualizirani pristup u svladavanju redovnog nastavnog programa,
koji bi zapravo bio optimalan za djecu s disleksijom, tek je neodreena formulacija koja, na alost,
nastavnicima u koli nije jasna. Terapeuti i roditelji o tome puno vie znaju, ali su esto nemoni da to
prenesu uiteljima. Ono to e posvjedoiti mnogi od njih jest da su, provodei mnogo vremena u
pomaganju djeci tijekom uenja, otkrili kako postoje razliiti naini pouavanja. Da su u razliitim
sadrajima i na razliitim stupnjevima razvoja djece, prikladni drugaiji postupci. Ipak, ako bi se mogao
izdvojiti postupak u pouavanju koji bi se mogao najee primijeniti na veinu sadraja sa sigurnou
30
da e dati dobre rezultate - to bi bilo tzv. kontigencijsko pouavanje. Ono u samom itanju i
usvajanju novih lekcija znai da se itaju manje cjeline koje se na kraju spajaju i nastoje povezati u
neki smisleni tijek. Osim toga, dijete se potie da tijekom itanja naizmjence s roditeljem ili terapeutom
30
Kontigencijsko uenje pojam je vezan uz metodu pouavanja koju je razvio ameriki psiholog David Wood.
Podrazumijeva doziranu pomo djeci u skladu s njihovim trenutanim razumijevanjem odreenog podruja.
(David Wood, Kako djeca misle i ue, Educa, Zagreb, 1995.) Kontigentno uenje blisko je pouavanju voenim
otkrivanjem i razgovorom (Vlasta Vizek Vidovi, Psihologija obrazovanja, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, IEP,
Vern, Zagreb, 2003.)
43
govori o onom to je razumjelo, o tome s ime bi se proitano moglo povezati ili o nekom pitanju koje
mu se u tekstu namee. Na taj se nain potie aktivna usredotoenost na tekst, neka vrsta dodira
djeteta s tekstom i tumaenje onoga to se ita, koje napredni itai izvode automatski i utke. Takav
je nain uenja pomagao mnogoj djeci u poboljavanju razumijevanja proitanoga i, samim time,
poveavanju uspjenosti uenja. Tijekom vremena djeca e i sama krenuti tim nainom
meudjelovanja s tekstom. Kao i u svakom zajedniki provedenom vremenu, vrijeme ispunjeno
ovakvom aktivnou poluit e mnogo pozitivnoga. Na poetku e se moda uiniti pregolemom
rtvom u inae kompliciranim ivotima koje vodimo, ali moramo znati da je to istinski dobar nain da
se, disleksiji unato, razbije otpor prema tekstu, a otpor je dodatno otegotni initelj u razumijevanju
ionako veoma sloenih sadraja kojima vrve nai udbenici. Takvo interaktivno, kontigencijsko uenje
u kojem se roditelji i dijete naizmjence bave tekstom moe se pretvoriti i u prednost. Vrijeme
zajednikog uenja u kojem e roditelj itati zajedno sa svojim djetetom moe biti iskoriteno da se
31
rade kognitivne mape , da se uporabom raznovrsnih boja, oblika, okvira i podloga u pisanju ili
oblikovanju saetka nekog sadraja, ulazi u kanale vizualnog, uz pomo gline - taktilnog ili, uz
upotrebu diktafona - slunog modaliteta primanja informacija. Svi ti naini mogu uenje uiniti
zanimljivijim, a proces pamenja trajnijim. Osim toga roditelj moe dobro postavljenim pitanjima
otvorenog tipa potaknuti dijete da misli i da bude vano: to to tebi znai? to razumije pod time?
Kako ti to vidi? to bi tomu jo dodao? Ili: Na to te to podsjea, to je tebi slino tome? Sve su to
izvanredni naini da se stvori krug interakcija izmeu roditelja i djeteta to e dijete potaknuti na
razmiljanje, na stvaranje asocijativnih nizova znaenja ili zbivanja. Sve e to pridonijeti svijesti o
vlastitim mogunostima. To e stvoriti i svijest kako je mogue i poeljno imati vlastiti stav koji je
iznikao na znanju i razumijevanju onoga to se zbivalo ili se zbiva u svijetu oko nas ili u nama samima.
Takav nain pouavanja moe biti veliki zalog djeje uspjene budunosti, to vie to se tako u
kolama, na alost, rijetko kad ui. Tako e dijete s disleksijom moda ba zbog vie vremena
provedenoga u razgovoru i uenju sa svojim roditeljima i terapeutima, imati prilike razviti potpuniji
nain promatranja i zakljuivanja o mnogo emu (npr. od povijesnih injenica do pitanja evolucije i
adaptacije ljudske vrste), pri emu e pomalo stvarati i bogatiti vlastiti kognitivni stil. Slino vrijedi i za
probleme s matematikom. Ako nedogmatski pristupimo i toj znanosti i pokuamo je djetetu dati na
nain koji ima veze s realnou to nas okruuje, s priom svakodnevnog i lako zamislivog, moda e
i teki koncepti razlomaka, ili mjerenja opsega i povrina biti razumljiviji i laki za usvajanje.
U konanici e se, dakle, uloeni trud i vrijeme roditelju dalekoseno vratiti. Ne samo u emocionalnoj
stabilnosti koju e dijete razviti zbog osjeaja da ima podrku ve i u produbljivanju misaonog procesa,
u pomacima koji e nastupiti na polju spoznaje i loginog miljenja i u stvaranju navike da se mijenja
motrite - toka promatranja kako bi se dobio to sveobuhvatniji, a time i toniji zakljuak o neemu,
31
Kognitivne mape su prikaz informacija iz nekog teksta na vizualno organiziran nain koji slijedi hijerarhijsko
pojmovno naelo za razliku od uobiajenog naina pravocrtnog ili linearnog nizanja informacija jedne za drugom
kako se predstavljaju u udbenicima i biljekama napisanima u koli (detaljnije u: Ines Gali-Jui, djeca s
tekoama u uenju, Ostvarenje, Lekenik, 2004.)
44
to je uz logiku znaajan dio naprednog miljenja. Mama jedne djevojice jedanput je rekla kako
njezina djevojica, ija je disleksija bila prilino jaka zbog tekoa u jezinom razvoju uzrokovanim
specifinom vrstom djeje epilepsije, postavlja vrlo pametna pitanja po kojima se vidi da zna misliti.
Druga djeca u obitelji informacije koje ue uglavnom primaju zdravo za gotovo i ne ulaze toliko u
dublje znaenje mnogih pojmova. Nisu li specifini uvjeti u kojima je djevojica morala uiti znaenja
mnogih rijei, prouavajui odnose meu razliitim rijeima, razmjenjujui pitanja i odgovore s majkom
i terapeutima, potaknuli jedan poman nain uenja? Je li uz potrebu da se sve to se ui i razumije, da
se ono o emu se govori promatra na vie naina i razina znaenja - jae potaknut i razvoj jezika i
miljenja?
Velika je vjerojatnost da su odgovori na ova pitanja potvrdni. O tome govore iskustva mnogih
terapeuta i roditelja. O tome piu i autori knjiga o djejem miljenju i uenju. Danas se, dakle, o tome
mnogo zna i ispravan nain pouavanja vlastitog djeteta u konanici e pridonijeti i osamostaljivanju,
koje e nastupiti moda kasnije, ali e imati veliku vrijednost.
Kakve vrste terapija disleksije roditelj moe oekivati u koli, domu

zdravlja, rehabilitacijskoj ustanovi ili privatnoj praksi?
Kao to je ve reeno, terapija disleksije nije unificiran i jednoznaan postupak. Terapeuti koji se
njome bave nastoje unijeti u nju sve ono najbolje to o disleksiji i metodama njezina otklanjanja znaju.
U rehabilitacijskim ustanovama njome se godinama bave strunjaci koji su specijalizirano posveeni
upravo disleksiji, i zbog velikog broja djece koja godinje prou njihovu terapiju oni imaju veliko
iskustvo u pojavnim oblicima i tijeku samog poremeaja. U domovima zdravlja i drugim medicinskim
ustanovama logopedi takoer veliku pozornost posveuju disleksiji, i u sredinama koje nemaju veu
rehabilitacijsku ustanovu prihvaaju najvei broj djece s disleksijom. I u rehabilitacijskim ustanovama i
u domovima zdravlja najei oblik rada je dvaput tjedno po etrdeset pet minuta. Terapija moe biti
prilagoena za dvoje ili troje djece u istoj terapijskoj fazi ili koja imaju isti stupanj poremeaja.
Terapiju disleksije rade i kolski logopedi, i to u nekoliko kola; u pojedinoj koli rade jedanput ili
dvaput tjedno. Neke kole prihvaaju djecu sa ireg podruja koja imaju disleksiju jer imaju tim
logopeda koji se bave samo disleksijom i smetnjama pri uenju. kolski logopedi imaju veliku vanost
u otkrivanju i daljnjoj sudbini djece s disleksijom jer su u mogunosti da izravno promatraju njihovo
snalaenje u svladavanju itanja i pisanja tijekom nastave i da budu u kontaktu s nastavnicima.
Takoer, oni su vrlo esto prvi terapeuti s kojima se dijete i njegovi roditelji susreu, vana su karika u
poetnom informiranju roditelja i nastavnika. Kako se moraju posvetiti velikom broju djece, vrijeme
koje kolski logopedi mogu odvojiti za jedno dijete, naalost, nije najee ni priblino dostatno da bi
se tijek terapije mogao odvijati u najpovoljnijim uvjetima. Poneki od njih uspijevaju se u svojim
kolektivima izboriti za prevagu kvalitete nad kvantitetom zadanih im zadataka, i unato velikom broju
45
djece koju moraju obraditi, intenzivnije rade s onom djecom za koju odrede da e im ono to im oni
mogu pruiti u okviru kolskog logopedskog kabineta biti dostatno. Djecu iju disleksiju procijene
teom, a potrebnu terapiju intenzivnijom od one to im oni mogu pruiti (kako vremenski tako i irinom
pristupa), alju logopedima u rehabilitacijskim ustanovama ili u domovima zdravlja.
Privatni logopedski kabineti takoer se sve vie specijaliziraju za odreene segmente logopedije; tako
se mnogi od njih bave najvie disleksijom. U okviru privatne prakse postoje radionice, grupe podrke i
predavanja za roditelje o disleksiji, terapijskim metodama i pristupima koji e pomoi djeci da unato
teem itanju nau naine svladavanja kolskoga gradiva, razviju bolje tehnike uenja i postignu
dobar uspjeh u koli. Individualna se terapija s djetetom odvija jedanput ili dvaput tjedno u trajanju od
etrdeset pet minuta do sat vremena. Ako to roditelji ele, mogu biti nazoni da bi se i sami educirali
za neke terapijske postupke.
Po dananjim bi se spoznajama terapija disleksije trebala sve vie pretvarati u prevenciju disleksije i
premjetati u predkolsko razdoblje. Logopedi u okviru predkolskih ustanova, privatne prakse,
domova zdravlja ili rehabilitacijskih ustanova mogli bi otkrivati djecu predkolske dobi koja, na osnovi
dijagnostikih postupaka, pripadaju skupini rizine djece za pojavu disleksije. Ve tada oni mogu
poeti pripremati takvu djecu za kolsko razdoblje i usvajanje vjetina itanja i pisanja, i na taj nain
na vrijeme upozoriti i roditelje i nastavnike na izbor metoda i dodatno vrijeme koje e biti potrebno da i
ova djeca uu u svijet itanja s minimumom trauma i nepripremljenosti - kako njih tako i njihove
okoline.
46
KAKO POMOI - SAVJETI RODITELJIMA
POTREBNO JE:
- shvatiti, razumjeti problem disleksije, treba se dodatno educirati,
- ne optereivati se traenjem uzroka i moguih krivaca,
- objasniti djetetu problem, uzimajui u obzir njegove mogunosti shvaanja s obzirom na dob i
sposobnosti,
- dati djetetu do znanja da mu elimo pomoi i da smo na njegovoj strani,
- pruiti mu osjeaj da vjerujemo u njegove sposobnosti,
- okolinu (obitelj, kolu, prijatelje) upoznati s djetetovim problemom i potrebama,
- ne oekivati previe pomoi od drugih, ali je stalno traiti, biti spreman na osobni angaman,
- dati djetetu psiholoku podrku u svladavanju tekoa u vezi sa kolom i okolinom,
- potraiti pomo strunjaka, suraivati s njim i aktivno se ukljuiti u terapijski proces,
- skrbiti se da dijete savjesno izvrava obveze koje moe,
- stalno iskazivati razumijevanje, panju i ohrabrivanje - ne samo povezano sa kolskim obvezama,
- biti strpljiv, ne kanjavati za neto to ne moe (barem ne onako kako bismo mi eljeli),
- u odnosima i radu biti kreativan i pozitivan, uporan i dosljedan,
- pokuati mu organizirati reim dana, podjednake uvjete,
- povremeno proitati umjesto njega glasno, da bi razumio, ali i uo vrednote jezika pri glasnom
itanju,
- ne optereivati ga dodatnim zadaama i vjebama (dostatne su ve kolske i logopedske),
- truditi se da mu tekstovi i tiva budu privlani kako bi ga to dodatno motiviralo,
- redovito suraivati s uiteljem, napraviti plan djelovanja,
- poticati ga na bavljenje razliitim aktivnostima kako bi se osjeao uspjenim,
- ne oekivati udo - problem je vrlo sloen i zahtijeva puno vremena, strpljenja, panje i ljubavi.
SAVJETI UITELJIMA
Uitelj treba prepoznati da dijete s disleksijom u razredu ima drukiji nain uenja, i zato treba drukiji
nain pouavanja. Nadamo se da e jednom u kvalitetnoj koli za svu djecu vrijediti reenica:
Ako dijete ne moe uiti na nain kako ga pouavamo, trebamo ga pouavati na nain kako moe
uiti.
47
OPI SAVJETI ZA UITELJE - VANO JE:
- to prije uoiti tekoe i biti spreman za pomo,

- pokuati ostvariti to bolju suradnju s roditeljima,
- uputiti roditelje da potrae pomo strunjaka,
- pokazivati razumijevanje za djetetove tekoe,
- u radu biti kritian, ali oprezan i taktian,
- hrabriti ga, poticati i hvaliti i za male uspjehe,
- isticati njegova dobra postignua u drugim podrujima,
- u radu biti dosljedan, uporan i strpljiv,
- utvrditi njegovu razinu znanja i usvojenosti vjetina,
- pokuati mu prilagoditi vremenski raspored rada,
- povremeno mu davati lake zadatke koje moe uspjeno rijeiti,
- koristiti se individualizacijom u radu, ee mu prilaziti,
- u radu se koristiti razliitim sredstvima i pomagalima,
- ne oekivati od djeteta da se uvijek pridrava nauenog,
- dati mu mogunost temeljite pripreme prije ocjenjivanja,
- ee se koristiti nainom provjere znanja koji njemu vie odgovara,
- raditi s njim dopunski sadraje u kojima su tekoe najizraenije,
- ee provjeravati razinu usvojenosti znanja i vjetina - kao motivirajui faktor,
- graditi u razredu pozitivno ozraje - pravo na razliitost.
DOBRO JE :
- naglasiti ono to e se u lekciji uiti i zavriti lekciju saetim prikazom onoga to se nauilo (tako se
informacije bolje sele iz kratkotrajnoga u dugotrajno pamenje),
- staviti ga da sjedi blie ploi i uitelju,
- provjeriti je li zapamtilo ili tono zapisalo domau zadau,
- zapisati vane poruke i dogaaje u djetetovu biljenicu,
- zapisati nekoliko brojeva telefona druge djece iz razreda u djetetovu informativku (tako da dijete i
roditelj uvijek mogu doi do informacije kad im zatreba),
- paljivo odrediti koliinu domae zadae - ne prelazei njegove mogunosti,
- dijeliti zadatke u manje skupine informacija,
- smanjiti nepotrebno prepisivanje - na ploi bojama oznaiti dijelove koje dijete treba prepisati,
produljiti mu vrijeme,
- pisati itljivim, pravilnim rukopisom na ploi, upotrebljavajui boje,
- koristiti se razliitim nastavnim sredstvima i pomagalima (taktilnim, auditivnim, vizualnim),
48
- poveati font slova kod tekstova za itanje s razumijevanjem i ispitnih materijala,
- naglaavati vanost urednosti rukopisa, ali ga ne kanjavati kad ne moe bolje,
- paziti na kvalitetu nastavnih i ispitnih listia i materijala (sadraj, jezik, veliina slova, itljivost),
- isticati dobro napravljene stvari, a pogreke ispravljati kvalitetno (ne piui preko djetetova
rukopisa; dijete i roditelj moraju vidjeti i razumjeti pogreku),
- negativne primjedbe uvijek na kraju ublaiti pozitivnom, motivirajuom primjedbom,
- koristiti se razliitim nainima ispitivanja i ocjenjivanja,
- zajedno s djetetom i roditeljem odabrati biljenicu i sredstvo za pisanje koje djetetu najvie
odgovara,
- jasno obrazloiti ciljeve ispitivanja i svoja oekivanja.
NIJE DOBRO:
- tjerati dijete da glasno ita pred svima u razredu ako to samo ne eli,
- usporeivati ga s drugom djecom, naglaavajui njegove nemogunosti,
- zacrveniti mu pismeni rad negativnim primjedbama i nepravilnim ispravljanjem pogreaka,
- zadavati mu velike domae zadae i dodatne vjebe (posebno ne prepisivanje),
- oekivati da e se dijete uvijek pridravati nauenog,
- traiti od djeteta da ponovo i ponovo radi neto to nije uspjelo,
- pustiti ga da se u radu koristi otvorenom knjigom,
- stalno zahtijevati od djeteta da pie urednije (iako se ono jako trudi i rukopis je itljiv),
- zahtijevati od djeteta da u jednakom vremenskom slijedu kao i ostali, rijei zadatke.
VANO JE ZAPAMTITI:
Dijete s disleksijom:
- umara se puno bre od druge djece; ono mora upotrijebiti puno vie panje da bi uope moglo
pratiti to se dogaa,
- moe proitati jednu rije na nekoliko pogrenih naina, a da to ne primijeti,
- moe proitati rijei tono, a da uope ne razumije to ita,
- moe jedan dan zablistati, a drugi dan biti potpuno iskljueno i nesigurno,
- moe se initi kao da ne slua, a zapravo ima problema s pamenjem instrukcija u nizu,
- moe se initi lijeno, a zapravo ima probleme u organizaciji obveza i treba mu pomoi u tomu,
- moe imati velike tekoe s bilo kakvim figurama i simbolima (tablice, glazbeni simboli ... ),
- obino ima velike tekoe i u uenju stranih jezika,
- teko pravi zabiljeke jer ne moe sluati i pisati istodobno,
- zbog sporog itanja i pisanja, stalno je u vremenskom tjesnacu,
49
- moe davati dojam nespretnosti i zaboravljivosti, bez obzira koliko se trudilo,
- moe iskazivati neurotske simptome ili blae oblike poremeaja u ponaanju jer ima lou sliku o
sebi.
Uspjeh u primjeni svih oblika pomoi kod djeteta s disleksijom ne ovisi samo o didaktikim
pomagalima i metodama rada kojima se uitelj koristi. Podjednako je vano, a ponekad i vanije,
ozraje u kojemu se pomo eli pruiti.
Uvijek je rije o pitanju u kojoj mjeri zadovoljavamo djetetove temeljne psiho-socijalne potrebe:
- tenju za ljubavlju i prihvaanjem,
- potrebu za osjeajem zatienosti i sigurnosti,
- potrebu za potvrivanjem vlastite linosti,
- elju da bude priznato i uspjeno,
- elju da bude slobodno.
Obveza svih koji rade s djecom trebala bi biti ponuditi djeci one putove koji im omoguuju da
prevladaju tekoe. Goethe to kae puno poetinije, ali i vrlo realno:
Tko mnogo prua, pruit e svakomu poneto.
DISLEKSIJA U ODRASLIH
Veina odraslih osoba s disleksijom u Hrvatskoj, u ovom trenutku zapravo ne zna da ima disleksiju.
Znaju da su imali velikih problema u kolovanju i prepoznaju svoje simptome kad negdje proitaju
tekst o disleksiji. Neki jo uvijek imaju velikih tekoa i ele pokuati s terapijom, a drugi misle da su
uspjeno prevladali tekoe i na to gledaju kao na dio svoje osobnosti. Za one koji ele obaviti
dijagnostiku i terapiju ostaje mogunost pokuaja preko uputnice u zdravstvu, ili odlaskom privatnom
logopedu kojeg sami plaaju. Veliku pomo odraslim osobama s disleksijom koje se dalje koluju ili
bilo kako sudjeluju u razliitim oblicima uenja (npr. u kolama stranih jezika) mogue je pruiti
strunim savjetima uz koritenja tehnikama i pomagalima, ime e im se olakavati daljnje kolovanje.
50
SRODNE TEKOE
DISKALKULIJA
Ilona Posokhova, prof. logoped,
dijelovi iz knjige: Matematika bez suza: Kako pomoi djetetu s tekoama u uenju matematike,
prema prof. Maheshu Sharmi sastavila i pripremila Ilona Posokhova, Ostvarenje, Lekenik, 2001.
Diskalkulija i akalkulija
Diskalkulijom dananji strunjaci razumijevaju skup specifinih tekoa u uenju
matematike/aritmetike i u obavljanju matematikih/aritmetikih zadataka. To su takva odstupanja koja
stvaraju osobi ozbiljne tekoe u ovladavanju matematikom/aritmetikom bez obzira na dostatan
stupanj intelektualnog razvoja, normalno funkcioniranje osjetila i optimalne uvjete redovitoga
poduavanja.
Tekoe u usvajanju matematike mogu biti lake, umjerene i teke, pa je, prema tomu, rezultat
djelomina ili, pak, potpuna matematika nesposobnost.
Terminoloki razlikujemo diskalkuliju i akalkuliju.
Diskalkulija je djelomian poremeaj u procesu usvajanja matematike, koji se moe pojavljivati u svim
ili samo odreenim matematikim podrujima. Dijete pri tome napreduje u usvajanju matematike, ali
mnogo sporije od svojih vrnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi.
Akalkulija (a - bez, potpuno nedostajanje) je pojam koji oznauje potpunu nesposobnost
usvajanja gradiva iz matematike, tj. potpunu odsutnost matematikog miljenja. Takva nesposobnost
moe biti primarna ili, pak, sekundarna. U veine akalkulija je sekundarni, steeni poremeaj koji se
dogaa u odrasloj dobi zbog modane lezije ili bolesti sredinjeg ivanog sustava. Nastaje zbog toga
to su pogoeni dijelovi i sustavi mozga odgovorni za obavljanje matematikih operacija.
Razvojna diskalkulija
U djece je najee rije o razvojnoj diskalkuliji, tj. o tekoama koje se formiraju u ranoj razvojnoj
dobi, najee prije roenja i oituju se odmah im je dijete poelo upoznavati pojam broja i obavljati
elementarne raunske operacije. Zbog toga taj oblik tekoa zovemo razvojnim. Diskalkulija zna biti
samostalna i jedina djetetova tekoa ili se pojavljuje u kombinaciji s nekom drugom tekoom, na
primjer, disleksijom.
Pionir u podruju razvojne diskalkulije je slovaki neuropsiholog iz Bratislave dr. Ladislav Ko, koji je,
prouavajui matematike sposobnosti djece u dobi izmeu deset i jedanaest godina, definirao
razliite oblike razvojne diskalkulije, te sastavio posebnu bateriju testova za dijagnosticiranje
51
32
diskalkulije u djece. Profesor Mahesh Sharma, koji je zapoeo svoj rad istodobno s Ladislavom
Koom, znatno je proirio i usavrio dijagnostiku metodu, te se uglavnom usmjerio na terapijski
aspekt, na konkretnu pomo djeci s tekoama u uenju matematike.
Prema Kou, Razvojna diskalkulija je strukturalni poremeaj matematikih sposobnosti to vue
svoje korijene iz onih dijelova mozga koji su anatomski i psiholoki neposredno odgovorni za
sazrijevanje matematikih sposobnosti u skladu s dobi, a pri tome nisu posljedica poremeaja opih
33
mentalnih funkcija.
Mehanizmi razvojne diskalkulije: neuroloki poremeaj ili

specifinost u radu mozga?
Ipak, postoji i drugo vienje mehanizma razvojne diskalkulije. Neurolozi su utvrdili da veinu
aritmetikih operacija obavlja lijeva polutka naeg mozga. Neki istraivai smatraju da je uzrok
tekoama djece s diskalkulijom u tome to se ona vie koriste desnom polutkom nego lijevom, tj. da
imaju veu tendenciju prema holistikim kognitivnim strategijama, dok je aritmetici najbolje pristupiti
analitiki. Takvo vienje problema vie povezuje diskalkuliju s posebnou djetetova kognitivnog stila,
nego s deficitom nekih funkcija. Prema tom vienju diskalkulija nije poremeaj, ve je specifinost,
posebnost u razvoju. Tako djeca s diskalkulijom moda nisu svjesna da imaju analitike sposobnosti
34
pa ih ne primjenjuju u rjeavanju aritmetikih zadataka.
Kako prepoznati diskalkuliju?

U procesu uenja matematike sva djeca ine vie ili manje pogreaka. Ona kojoj je matematika teak
predmet, ue sporije i ine vie pogreaka. Djeca s diskalkulijom razlikuju se po tome to imaju mnogo
neuobiajenih, specifinih pogreaka.
Najee su to sljedee pogreke:

Parafazine supstitucije (neispravna uporaba brojeva pri itanju, pisanju i raunanju)
Dijete zamjenjuje jedan broj nekim drugim. Takve zamjene nemaju nikakve veze s tekoama u
razumijevanju pojma broja. Pogreke zamjene se dogaaju kako u itanju i pisanju brojeva, tako i pri
upotrebi kalkulatora. Kada rauna s pomou kalkulatora, djetetov prst jednostavno pritie pogrenu
tipku. Dijete svaki puta zamjenjuje neke druge brojeve, a pri tome nije rije o slinosti oblika ili
prostornog poloaja brojeva, ili o pritiskanju tipke kalkulatora koja se nalazi pored one ispravne.
32
Mahesh Sharma je ravnatelj Centa za poduavanje i uenje matematike u Massachusettsu, eminentan svjetski
strunjak za tekoe u uenju matematike
33
Ko,1972.
34
Weinstein, 1980.
52
Perseveracije (pogreke zaglavljivanja)
Dijete ponavlja isti broj ili radnju vie puta, i nije u stanju prijei na sljedei korak ni u pisanju ni u
raunanju. Na primjer, ako je u prvom zadatku na stranici bio znak +, dijete zbraja u svim ostalim
zadacima do kraja stranice bez obzira na to to se znak odavno promijenio.
Pogreke zaglavljivanja takoer se oituju u upornom ponavljanju nedavno nauenih radnja. Nakon
usvajanja nove raunske operacije ili postupka, dijete ga poinje primjenjivati i tamo gdje taj postupak
uope nije prikladan. Na primjer, nakon to je nauilo posuivanje u zadacima oduzimanja, ono
primjenjuje posuivanje ak i tamo gdje ne treba, ili nakon usvajanja postupka mnoenja mnoi i
tamo gdje treba zbrajati.
Zrcalne pogreke
Dijete zrcalno okree znamenke, naruava ili zrcalno okree redoslijed znamenaka u
vieznamenkastim brojevima, i u itanju i u pisanju brojeva.
Usporenost
Dijete daje ispravan odgovor, ali mu je potrebno mnogo vie vremena nego to je uobiajeno u
njegovoj dobi. Na primjer, za odgovor 1 + 9 = 10 treba mu vie od 3 sekunde.
Stavljanje brojeva u uzajamno neprikladan prostorni poloaj

Tijekom obavljanja pismenog raunanja u stupcima dijete zapisuje brojeve u uzajamno neprikladnom
odnosu, i zbog toga dolazi do pogrenog rezultata.
Mogu je narueni smjer rjeavanja (zdesna ulijevo ili krino).
Vizualne pogreke
Dijete pogreno prepoznaje raunske simbole i relativan poloaj znamenki, i zbog toga obavlja
pogrenu operaciju ili neispravno prepoznaje broj. Na primjer, + prepoznaje kao -, pa umjesto
zbrajanja oduzima.
Proceduralne greke
Dijete izostavlja, preskae jedan od obveznih koraka u rjeavanju zadatka.
Slabo pamenje i prepoznavanje niza brojeva

Dijete moe imati tekoe s pamenjem vlastitog broja telefona. Zna se dogoditi da nee prepoznati
telefonski broj ako je izgovoren ili zapisan na drukiji nain.
53
Specifine tekoe koje dijete s diskalkulijom ima u rjeavanju
matematikih zadataka
etiri su tipa aritmetikih tekoa: tekoe u logici, tekoe u planiranju, perseveracije

neodgovarajuih postupaka i nesposobnost obavljanja jednostavnih raunskih operacija.
Tekoe u logici ukljuuju nerazumijevanje izraza kao to su trokut ispod kvadrata ili majin
otac. Kad obavlja zadatak prema usmenim uputama uitelja ili kada pie diktat, dijete biljei elemente
u onom redoslijedu kako su imenovani, ali se ne obazire na prostorne odnose u kojima su objekti
prikazani. Tekoe u logici se takoer pojavljuju u radu s brojevima i razumijevanju sustava brojeva.
Tekoe u planiranju se oituju tako da dijete ne analizira zadatak prije nego to ga pone rjeavati i
ne provjerava rezultat. Umjesto da prvo razmisli o tome to se u zadatku trai i kako ga treba rjeavati,
ono odmah poinje s naglim raunanjem i na kraju potpuno gubi vezu sa samim zadatkom. Djetetu je
ponekad teko shvatiti kako su povezani elementi u zadatku i kojim redoslijedom treba raditi. Takav
uenik ne vidi zadatak kao cjelinu, nego percipira samo nepovezane dijelove, i zbog toga ne moe
sastaviti mentalni plan rjeavanja. Dijete s diskalkulijom moe poznavati znaenje svakog broja i
znaka u zadatku i poznavati metodu njihove uporabe, ali u trenutku suoavanja sa zadatkom, pred
njim se stvara zid koji prekriva pojedine elemente, i ono ih vie nije u stanju percipirati. Iako ne
uoava elemente nestale iz njegova perceptivnog polja, dijete osjea da neto nije u redu, ali ne
moe odrediti to je to.
Tekoe pri provjeri rezultata mogu biti velike. Ponekad dijete nita ne postie provjerom, iako
provjerava nekoliko puta, jer svaki put dobiva neki drugi rezultat, i ne zna koji je od njih ispravan.
Dijete s diskalkulijom moe initi sljedee:
- uope ne provjerava rezultat jer unaprijed osjea da to nee pomoi,
- uporno nastavlja provjeravati sve dok ne dobije isti rezultat dva puta (ponekad provjerava deset i
vie puta za redom, a i nakon toga rezultat moe biti neispravan),
- dolazi do rezultata prema osjeaju (ini se da bi ovo moglo biti ispravno.),
- kria ili brie zapisani rezultat, trga ili ljutito guva papir i baca ga u ko za smee (takva stresna
reakcija ponekad nastupa ve nakon prvoga pokuaja, jer djetetovo emocionalno stanje postaje
takvo da je ponovno suoavanje s istim zadatkom nemogue),
- odluuje zapisati rezultat za koji zna da nije ispravan, ali vie nije u stanju traiti i provjeravati dalje,
- ne zna na koji nain moe provjeriti rezultat jer poznaje samo jedan nain raunanja, a to je onaj
putem kojega je doao do tog rezultata.
Tekoe u provjeri rezultata veoma frustriraju dijete, pogotovo kada ono uope ne zna odakle treba
zapoeti i kada provjeru vie puta ponavlja, a svaki put dolazi do nekoga drugog rezultata. Nekoj djeci
54
pomae provjera s pomou kalkulatora, ali ima one za koju je upotreba kalkulatora jo jedan naporan
rad, jer takoer zahtijeva poznavanje postupka. Mnoga djeca s diskalkulijom imaju potpuno
nerazvijenu vjetinu procjenjivanja, i kada dolaze do nekog rezultata, ne znaju je li taj rezultat barem
blizak onom ispravnom, ili ima li uope ikakva smisla.
Nesposobnost obavljanja jednostavnih raunskih operacija je karakteristina za djecu s

diskalkulijom. Za razliku od djece koja imaju tekoe u logici, dijete s tekoama u obavljanju
jednostavnih raunskih operacija razumije njihovu logiku, ali se ne moe automatski prisjetiti injenica.
Zato dolazi do rezultata brojenjem, uglavnom na prste. Brojenje je jedino dostupno takvoj djeci. Ona
ne zaboravljaju brojeve, nego sheme u koje ih treba smjestiti. Prema zapaanjima profesora Sharme,
djeca koja se koriste brojenjem kao dominantnom metodom dolaska do aritmetikog rezultata,
uglavnom imaju dugotrajne tekoe u matematici. Tijekom zadnjih 30 godina rada u svojem Centru za
uenje i poduavanje matematike, Mahesh Sharma je prouio veliki broj djece i odraslih, i doao je do
zakljuka da su uenici koji su se nakon nekoliko godina kolovanja jo uvijek koristili brojenjem
(uglavnom na prste) imali najvee tekoe u shvaanju viih matematikih koncepata. Oni nisu bili u
stanju uoavati sheme odnosa brojeva, i zbog toga su imali tekoa s konceptualizacijom. Uenici koji
su osim brojenja uspjeli ovladati i drugim metodama dolaska do aritmetikog rezultata, brzo su
napredovali u razumijevanju matematikih koncepata.
Osnovni oblici razvojne diskalkulije
Oito je da su u svakom individualnom sluaju mogue raznovrsne kombinacije simptoma i oblika

razvojne diskalkulije. Tako, jedno dijete moe imati nekoliko oblika diskalkulije ili pak samo jedan. to
vie oblika diskalkulije jedno dijete ima, to je sloeniji postupak dijagnosticiranja i terapije. Razliiti
oblici diskalkulije mogu se takoer pojaviti u kombinaciji s drugim specifinim poremeajima
simbolikih funkcija, osobito s razvojnom disleksijom i disgrafijom.
Oblici diskalkulije:
1. verbalna - poremeaj razumijevanja i vlastite upotrebe matematikog leksika,
2. praktognostika - poremeaj sposobnosti manipuliranja stvarnim ili naslikanim objektima,
3. leksika - poremeaj sposobnosti itanja matematikih simbola i njihovih kombinacija,
4. grafika - poremeaj sposobnosti pisanja matematikih simbola,
5. ideognostika - poremeaj sposobnosti razumijevanja matematikih pojmova i raunanja u sebi,
6. operacijska - poremeaj sposobnosti izvoenja raunskih operacija.
55
DEFICIT PANJE / HIPERAKTIVNI POREMEAJ
(ADHD/ADD)
Iva Prvi, prof. psiholog, Mihaela Rister, prof. psiholog
Neka ispitivanja pokazuju da gotovo 2/3 djece s tekoama pri itanju, pisanju i raunanju jesu djeca s
35
deficitom panje . Uz problematiku disleksije esto je povezan poremeaj koji se naziva deficit
panje/hiperaktivni poremeaj ili kraticom ADHD/ADD (od engleskog naziva Attention Deficit
Hyperactivity Disorder/ Attention Deficit Disorder). Kao i disleksija tako je i ova tekoa u djece
nedostatno poznata u naem drutvu.
Zbog toga smo u prirunik uvrstili i tekst o ovom poremeaju. Zahvaljujemo Urednitvu asopisa
Vae zdravlje i autoricama koje su nam ljubazno dopustile da ovdje ponovno objavimo lanak
prvotno tiskan u ovom asopisu, broj 19, kolovoz 2001., izdavaa Oktal Pharma, Zagreb.
to je deficit panje/hiperaktivni poremeaj?
Poremeaj panje koji moe biti praen nemirom i impulzivnou (ADHD/ADD) je razvojni poremeaj
samokontrole. To nije samo razvojna faza koju e dijete prerasti, nije uzrokovan roditeljskim
neuspjehom u odgoju niti je znak djetetove zloestoe. Takozvana hiperaktivnost je realni
poremeaj, problem, a esto i izvor zabrinutosti i roditelja i nastavnika, a najvie teti samoj djeci kod
koje je poremeaj uoen.
Veina djece je u jednom razdoblju ivota nemirna, impulzivna ili nepaljiva. No, da bi simptomi za
hiperaktivnost bili kliniki znaajni i zadovoljavali dijagnostike kriterije, moraju biti izraeniji od onoga
to se smatra normalnim s obzirom na djetetovu dob i razvojni stupanj te u znaajnom stupnju
naruavati funkcioniranje u razliitim aspektima djetetova ivota (npr. funkcioniranje u koli, vrtiu,
slobodnim aktivnostima, socijalnim odnosima).
Mnoga su istraivanja potvrdila stabilnost ovih simptoma tijekom vremena. Osnovni simptomi i pratei
obrasci ponaanja zadravaju se godinama, iako kod oko polovine djece s ovim poremeajem
simptomi u velikoj mjeri nestaju kako se oni pribliavaju odrasloj dobi.
Razne su studije pokuale dati odgovor na pitanje kolika je uestalost ovog poremeaja. Iako se
brojke dobivene razliitim studijama poneto razlikuju, ini se da je ADHD zastupljen kod oko 1 - 5 %
populacije. Pri tome se pokazalo da je on izraeniji kod djeaka nego kod djevojica, a omjer se kree
35
Dubravka Kocijan Hercigonja, Gordana Buljan Flander, Dinka Vukovi, Hiperaktivno dijete - uznemireni
roditelji i odgajatelji, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004.
56
oko 2:1. Neki autori smatraju da je ovakav nalaz posljedica injenice da postoji vea vjerojatnost
identifikacije poremeaja kod djeaka jer su oni ee nasilni, pa se potekoe lake zamijete.
Tijekom desetljea istraivanja i definiranja tog poremeaja, mijenjao se i njegov naziv. Prvi naziv bio
je MCD - minimalna cerebralna disfunkcija, zatim se pojavljuju daljnji nazivi: hiperkinetiko-impulzivni
poremeaj, ADD (Attention Deficit Disorder), hiperkinetika reakcija u djejoj dobi. U suvremenim
klasifikacijama bolesti i zdravstvenih problema prihvaen je naziv - deficit panje/hiperaktivni
poremeaj.
Karakteristina ponaanja hiperaktivne djece
- Poinje raditi prije negoli je dobilo upute i shvatilo ih.

- Gleda kako rade druga djeca prije negoli to pokua uraditi samo.
- Radi prebrzo i ini nepotrebne pogreke, a ne pogreke povezane s neznanjem.
- Stalno je u pokretu, sve dodiruje i ne moe due vrijeme sjediti na jednome mjestu.
- Na pitanja odgovara prebrzo i ne daje si dovoljno vremena da razmisli.
- Nije sposobno slijediti upute koje se daju cijeloj grupi.
- Ne moe zapamtiti upute, iako nema tekoa s pamenjem.
- Prelazi s jedne aktivnosti na drugu i rijetko kada zavrava zapoete zadatke.
- Ima tekoa u organiziranju pismenih radova: oni su obino zbrkani.
- Pogreno tumai jednostavne izjave, ne razumije mnoge rijei i reenice.
- Moe ponoviti izjave koje su mu reene prije dosta vremena, a ne moe ponoviti one koje su
reene nedavno.
- Lako posrne i padne, nespretno baca predmete ili mu oni padaju iz ruku.
- Lako se povodi za onom djecom koja puno priaju i prave buku, esto potpuno prekine rad da bi
im se pridruio.
- Previe je priljivo, esto prekida razgovor.
- esto naputa klupu i neto pretrauje po razredu, dok druga djeca mirno sjede.
- Ne pazi kada nastavnik neto objanjava, gleda nekamo drugdje.
- esto kae: Ne mogu to uiniti i prije negoli pokua, lako odustajanje posebno je uoljivo kod
novih zadataka.
- Govori, pjeva i ape samo sebi.
- Ne moe izraziti misli na logian i razumljiv nain.
Podtipovi poremeaja
Iako se esto govori o hiperaktivnosti kao poremeaju, sam motoriki nemir samo je jedan od
temeljnih simptoma unutar ovog poremeaja. Naime, razlikuju se tri podtipa poremeaja panje,
57
ovisno o tome koja skupina simptoma je najizraenija. Osnovni simptomi su hiperaktivnost,
impulzivnost i nepanja.
1. Djeca koja su hiperaktivna

Normalno je da mala djeca budu hiperaktivna, da su stalno u pokretu, da istrauju, da su nemirna. U
okvirima normalnog razvoja motorika aktivnost se poveava do tree godine ivota, nakon ega se
aktivnost smanjuje.
Hiperaktivnost se ponekad dijagnosticira i kod djece mlae od 4 - 5 godina. Ona su ve u dojenakoj
dobi neuobiajeno aktivna: puno plau, do kasnije dobi nou trae jesti, imaju tekoe u spavanju,
esto se bude, teko ih je smiriti i utjeiti. U kasnijoj dobi ta su djeca stalno u pokretu, ne mogu mirno
sjediti, sve diraju, stalno neto zapitkuju, panja im je neprimjerena za dob, tee se sama igraju. Zbog
nemira su hiperaktivna djeca u veoj opasnosti od ozljeda. Iako vrlo esto rano prohodaju, esto su
nespretnija od druge djece, puno padaju, loe planiraju i predviaju posljedice svojih aktivnosti.
Kod hiperaktivne djece ponekad se ne pojavljuje strah od odvajanja i ona su nekritina u prilaenju
nepoznatim osobama. Radi potekoa u predvianju posljedica ponaanja esto su takva djeca
neustraiva i ustraju u situacijama koje plae drugu djecu.
Roditelji hiperaktivnu djecu opisuju kao teko odgojivu, i ona to doista jesu jer ne mogu pratiti i
potovati roditeljske zahtjeve i zabrane.
U predkolskoj i kolskoj dobi hiperaktivna su djeca izrazito nestrpljiva, nikada nisu na svojemu
mjestu, ne sluaju tetu ili uitelja, brbljaju dok druga djeca rade u tiini. esto prekidaju rad u grupi,
upadaju u rije i ometaju druge u izvravanju zadataka ili aktivnosti.
Hiperaktivna djeca imaju potekoa u organizaciji, esto zaboravljaju ponijeti knjige, teke, pribor,
skloni su gubiti svoje stvari.
Zbog takva ponaanja nastavnici hiperaktivnu djecu vide kao nediscipliniranu i zloestu. Druga djeca
ih u poetku vide kao zabavne i zanimljive, meutim, kada hiperaktivno dijete reagira impulzivno,
fiziki ili verbalno napadne ili ozlijedi drugo dijete ili ga omete u uenju, testu ili igri, vrnjaci ga takoer
poinju odbacivati.
2. Djeca koja su impulzivna

Osnovna potekoa kod sve djece s hiperaktivnou je smanjena kontrola impulsa, adekvatnih i
neadekvatnih. Djeca s ovim problemom doivljavaju stalne potekoe s impulzivnou, osobito s
kontrolom u reagiranju na signale, podraaje ili dogaaje koji su nevani za obavljanje tekuih
zadataka.
Ta impulzivnost, tj. reagiranje bez razmiljanja o moguim posljedicama ponaanja, izaziva brojne
probleme hiperaktivnoj djeci i njihovim obiteljima.
Roditelji moraju biti stalno na oprezu kako bi sprijeili nezgode i ozljede kojima su ova djeca sklona.
Tipian primjer za to je prelaenje ceste: roditelji znaju da ako neto skrene panju djetetu, ono e
zakoraiti na cestu bez obzira na to postoji li na njoj opasnost ili ne. I samo kuanstvo moe biti
58
prijetee za hiperaktivnu djecu: otvoreni prozori, vrua penica, sredstva za ienje, noevi, dostupni
lijekovi...
U kolskoj dobi i u adolescenciji impulzivnost je veliki problem. Impulzivna su djeca lako nagovorljiva.
U elji da budu prihvaeni od vrnjaka, esto naprave stvari na koje ih oni nagovaraju. Takvo
ponaanje zna biti bezazleno, od sitnih nepodoptina poput zalijepljene vake na stolici uiteljice do
ivotno ugroavajuih situacija kao to je penjanje na rasvjetni stup. Impulzivno ponaanje moe biti
motivirano i pukom znatieljom, na primjer tek toliko da dijete vidi to e se dogoditi kad se u juhu
stavi tempera.
Impulzivnost moe, isto tako, ometati i socijalne odnose djeteta. Vrlo esto impulzivna djeca imaju
tekoa sa stvaranjem i odravanjem prijateljstava. Upadanje u rije, nametanje, govorenje pogrenih
stvari u pogreno vrijeme, tapanje, grljenje ili dodirivanje drugih bez razloga za to, agresivno
rjeavanje sukoba moe dovesti do problema u odnosima s vrnjacima, pa dijete koje trai i treba
prijatelje na kraju bude odbaeno.
3. Djeca koja imaju potekoa s panjom i odravanjem koncentracije

Iako hiperaktivna djeca obino bivaju zamijeena zbog impulzivnosti i hiperaktivnosti, zbog kojih
iskau iz skupine vrnjaka, ozbiljne tekoe koje doivljavaju zbog kratkog opsega panje mogu
takoer imati dugorone posljedice. Zbog problema s panjom, ova djeca vrlo teko ue i mogu imati
tekoa s akademskim uspjehom, ali i s usvajanjem praktinih i motorikih vjetina (kao to su vonja
biciklom ili plivanje). Iz istog razloga, pojavljuju se i tekoe s uenjem govora, to se moe oitovati u
potekoama pri ukljuivanja u konverzacije i grupne aktivnosti.
Mnogi problemi hiperaktivne djece koji se odnose na kolske i socijalne vjetine zapravo su
uzrokovani nesposobnou ove djece da zadre koncentraciju dovoljno dugo kako bi mogla nauiti
ono to je potrebno. Hiperaktivna djeca esto imaju sposobnost da naue potrebne vjetine, ali im je
potrebna pomo kako bi uspjela zadrati panju dovoljno dugo da to i uine.
Posljedice nesposobnosti da se koncentriraju oituju se ne samo u podruju obrazovanja i uspjeha u
koli, ve i u domeni normalnih, zadovoljavajuih odnosa sa lanovima obitelji i prijateljima.
Postoji odreen broj djece, posebno djevojica, koja nisu izraeno hiperaktivna niti impulzivna, ali
imaju ozbiljnih tekoa zbog velikog deficita panje i sposobnosti koncentracije. Za tu skupinu djece
kaemo da imaju poremeaj panje bez hiperaktivnosti. Nerijetko ta djeca ostaju neidentificirana, zbog
nenametljivosti njihovih smetnji. Ukoliko budu prepoznata i adekvatno tretirana, ta djeca mogu
napredovati.
Problemi u obitelji
Djeca s poremeajem panje i hiperaktivnosti mogu imati tekoe kod kue. esto njihovi roditelji
isprobaju sve mogue metode kojih su se mogli sjetiti kako bi postigli da se njihova djeca prikladnije
59
ponaaju. Vrlo je vjerojatno da e ak i u najbrinijim obiteljima meusobni odnosi biti optereeni
velikom napetou.
Hiperaktivnoj je djeci esto potrebno manje sna nego ostalim ukuanima, to rezultira time da su svi
ostali lanovi obitelji kronino umorni. Roditelji esto imaju premalo vremena za sebe. Stalno prianje,
buka, skakanje, trganje igraaka, olovaka, bojica, unitavanje televizora i drugih vrijednih stvari,
neizbjean su dio mnogih obitelji s hiperaktivnim djetetom.
Ove obitelji esto imaju i ozbiljne brane probleme, koji su barem djelomino posljedica djetetova
poremeaja panje s hiperaktivnou. U mnogim obiteljima ovaj je poremeaj uzrokom rivalitetu meu
braom i sestrama. Ponekad u obitelji ima i od vei broj hiperaktivne djece.
Ostali lanovi obitelji imaju pune ruke posla oko ove djece. Dogaa se da su roditelji premoreni i
iscrpljeni stalnim pozivima u kolu zbog problematinog ponaanja njihova djeteta. Ponekad su i sami
roditelji odbaeni od svoje rodbine i svojih prijatelja jer je ponaanje njihova djeteta dovelo do toga da
ih ne pozivaju na socijalna okupljanja i dogaaje.
Ponekad se roditelji ponu osjeati nekompetentnima i nesposobnima za odgoj djece, to utjee na
njihovo samopotovanje. Nekima od njih rodbina ili ak profesionalci znadu rei da su nesposobni za
roditeljstvo.
Posljedice ovog poremeaja su dalekosene i esto zahvaaju sve lanove obitelji.
Savjeti za roditelje
Hiperaktivna djeca moraju vidjeti posljedice svog ponaanja koje su predvidljive, konzistentne i jasne
te dobivati povratnu informaciju ee i bre nego ostala djeca, ako elite da ostvare kontrolu nad
svojim ponaanjem. I sekundarne nagrade (na primjer, pohvale) i primarne nagrade (na primjer,
igrake ili privilegije) moraju se davati ee kada su hiperaktivna djeca kooperabilna ili uspjena.
Roditelji trebaju imati na umu da ovakva djeca vjerojatno rjee dobivaju pozitivne reakcije od njihove
brae ili sestara, pa se moraju dodatno potruditi da odre balans u pohvalama.
Ako se prema djetetu ne iskazuje pozitivna panja, ono e se potruditi da bude zamijeeno na nain
da svojim ponaanjem privue negativnu panju. Ako su posljedice takva ponaanja pozitivne za
dijete, tj. ako ono skrene na sebe pozornost, pa makar i negativnu, poveat e se vjerojatnost
pojavljivanja takva ponaanja. No, ako se na nepoeljno ponaanje nije reagiralo i ako dijete ne dobije
panju, vjerojatno je da se ono vie nee pojavljivati.
Zadatak roditelja je da budu pozitivni, da promatraju, komentiraju i nagrauju dobro i poeljno

ponaanje. Kako to uiniti?
- Pohvala mora neposredno slijediti poeljno ponaanje.
- Pohvala mora biti povezana s konkretnim ponaanjem.
- Pohvala mora biti konkretna i specifina (na primjer, Sretna sam kad se tako tiho igra).
60
- Pohvaljujte dijete smijekom i pogledom, ali i samim rijeima.
- Uz samu frazu, pomilujte, zagrlite ili poljubite dijete.
- Primijetite i pohvalite dijete svaki put kada se dobro ponaa, nemojte uvati pohvale samo za
savreno ponaanje.
- Koristite se pohvalama konzistentno, svaki put kad uoite ponaanje koje elite potaknuti.
- Pohvaljujte dijete i pred drugima.
- Bilo koje ponaanje postat e uestalije ili snanije ako dovodi do pozitivnih posljedica.
Specificirajte s djetetom ponaanje koje oekujete od njega, to tonije i konkretnije moete. Trebate
pokuati osigurati da ono razumije koje je ponaanje prihvatljivo, a koje nije. Pokuajte objasniti to
tono mislite pod odreenim terminima, kao to su biti dobar ili biti zloest jer ti termini mogu biti
zbunjujui za dijete. Dobro je rei djetetu: Svia mi se kako lijepo podijeli svoju okoladu sa
sestrom, Svia mi se kako pospremi svoje igrake prije nego to doe baka, Ne svia mi se
kako vie u duanu. Roditelji moraju jasno komentirati djetetovo ponaanje kako bi ono poelo
shvaati to se od njega oekuje.
Objasnite djetetu posljedice dobrog ponaanja kako bi ono znalo kad i to e dobiti ako se ponaa
prikladno.
Nagradite dijete za poeljno ponaanje jer e tako poeti vjerovati da moe uspjeti. Vano je da
ponete pohvaljivati ili nagraivati dobro ponaanje.
Ignorirajte nepoeljno ponaanje. Ako su djeca stalno u kazni zbog neega, mogu se obeshrabriti i
prestati pokuavati biti dobra. Ako promijenite ono to dijete slua o sebi, i umjesto da kritizirate
zloesto ponete pohvaljivati dobro, potaknut ete ga da se ponaa na nain koji e dovesti do
pohvale.
Pomozite djetetu da ostvari dobro ponaanje tako da unaprijed planirate. Pokuajte ne dovoditi ga u
situacije u kojima e vjerojatnije oitovati neeljeno ponaanje; na primjer voditi ga u kupnju kad vam
se jako uri, a dijete je umorno.
Svako je dijete drukije. Neke e nagrade biti uspjene kod neke djece, a kod druge ne. Trebate nai
one nagrade na koje e vae dijete reagirati.
Uspjene nagrade mogu ukljuivati odlazak u etnju s roditeljima, obiteljsko igranje neke drutvene
igre i slino. Nagrade ne trebaju biti skupe. Ima jeftinijih i boljih rjeenja od novca i darova. Mala djeca
esto odlino reagiraju na jednostavnu pohvalu ili poljubac.
Nagrade moraju uslijediti to je mogue neposrednije nakon to se pojavilo neko ponaanje.
Hiperaktivno dijete ne moe ekati do kraja tjedna da dobije nagradu. Ona treba uslijediti odmah
nakon poeljnog ponaanja. Ne zaboravite da hiperaktivnoj djeci nedostaje strpljenja i da su
impulzivna, pa e im ekanje nagrade biti vrlo teko, i bit e vrlo male anse za uspjeh. Vano je da
stvari ne postavite tako da dijete ne uspije.
Pojedine nagrade nakon odreenog vremena gube svoju snagu. Dobro je da ih mijenjate svakih
nekoliko dana. Sa starijom djecom vrlo korisna tehnika moe biti samonagraivanje.
61
esto nije dovoljno poveati uestalost poeljnih ponaanja, ve je potrebno i smanjiti pojavljivanje
nekih nepoeljnih ponaanja. Vrlo korisna tehnika za smanjenje neeljenog ponaanja hiperaktivne
djece je iskljuenje (time - out).
Iskljuenje znai da maknete dijete iz konteksta u kojemu se ponaanje pojavilo i osigurate da
provede dogovoreno vrijeme na neinteresantnom, ali sigurnome mjestu. Vrijeme u iskljuenju mora biti
poteno mjereno, a ako dijete nastavi s ponaanjem zbog kojeg je iskljueno, topericu treba staviti na
poetak. Vrijeme koje dijete mora provesti u iskljuenju ne smije biti predugo i treba biti u skladu s
njegovom dobi (obino se preporuuje onoliko minuta koliko dijete ima godina, ako je ono jo maleno).
Vano je znati da se djetetovo ponaanje ne moe promijeniti preko noi. Ono se uilo i izgraivalo
godinama i bilo bi nerealno oekivati da se brzo promijeni. Vrlo esto se dogaa da djeca u poetku
pokau veliki otpor prema novim pravilima. Mnogi roditelji navode kako su, neposredno nakon to su
poeli primjenjivati nove tehnike, broj i ozbiljnost nepoeljnih ponaanja porasli. Meutim, stanje e se
sigurno popraviti ako ustrajete i dosljedno primjenjujete nove tehnike. Vano je da u obitelji postoji
jedan jedinstveni set pravila koji e prihvaati i primjenjivati svi odrasli lanovi. Vano je da se isti set
pravila primjenjuje na svu djecu u obitelji, bez obzira jesu li hiperaktivna ili ne, na isti nain, u skladu s
dobi pojedinog djeteta.
Bez obzira na tekoe koje imate s hiperaktivnim djetetom, potrebno je razvijati i odrati pozitivan
odnos s djetetom. Korisno je da pronaete neku ugodnu aktivnost sa svojim djetetom i ukljuujete se u
nju to ee, barem nekoliko puta tjedno. Kada se djetetu omogui da izabere aktivnost za svoje
vrijeme i preuzme inicijativu u aktivnosti, poveava se njegovo samopouzdanje.
Razvijte pozitivno samopotovanje svoga djeteta

Hiperaktivna djeca mogu se osjeati dosta negativno povezano sa svojim sposobnostima. To ih esto
sputava da postignu uspjeh, a takoer da prepoznaju i prihvate da su u nekim stvarima dobri ili
uspjeni. Takav osjeaj kod djece nije zauujui: zbog svojih dosadanjih iskustava i razliitosti od
druge djece, hiperaktivna djeca esto razvijaju nisko samopotovanje. Zbog toga to imaju negativno
miljenje o sebi, kod hiperaktivne djece nikad se ne moe pretjerati s pohvalama. Ona trebaju pomo
u tome da se kritiki osvrnu na svoje neuspjehe, da ih uvide u pozitivnom svjetlu i na taj nain
promijene svoje osjeaje i sliku o sebi. Roditelji trebaju nauiti svoju djecu kako da budu pozitivna tako
da im govore pozitivne stvari svaki dan.
Hiperaktivna djeca esto su vrlo kreativna i imaju posebne talente. Njihove prednosti i snage moraju
se prepoznati i iskoristiti, ak i kada se ti talenti ne uklapaju u roditeljska oekivanja. Otkrivanje,
naglaavanje i njegovanje podruja kompetencije hiperaktivnog djeteta vrlo je uinkovit nain
mijenjanja niskog samopotovanja kod te djece.
Pruite djetetu rutinu, strukturu i predvidljivost

Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na predvidljivost i strukturu. Jasni raspored za ustajanje ujutro,
pisanje zadae poslijepodne i ispunjavanje dnevnih obveza imaju pozitivan utjecaj na hiperaktivnu
djecu. Unaprijed odreena rutina uenja stvara podlogu za usvajanje dobrih navika u uenju. U
62
idealnom sluaju, tijekom vremena unaprijed odreenoga za uenje, ne bi smjelo biti doputeno
gledati televiziju ili prisutnost drugih distrakcija. Postupno, djeci treba preputati odgovornost za
njihove obaveze.
Hiperaktivna djeca imaju koristi od jasnih i konzistentnih granica ponaanja koje postavljaju roditelji.
Granice trebaju djetetu kako bi znalo na emu je, jer je za hiperaktivnu djecu prevelik teret i stres ako
se pravila stalno mijenjaju. Roditelji trebaju biti sigurni da djeca znaju pravila i nain na koji ih trebaju
slijediti pa im trebaju rei ako doe do promjene u rutini. Svaka se promjena treba unaprijed planirati.
Oba roditelja moraju imati usklaene odgojne stavove i reakcije na razliita ponaanja djeteta. To
ponekad zahtijeva puno razgovora i planiranja. Kod starije djece korisno je da se i oni ukljue u odluke
o obiteljskim pravilima, nagradama i sankcijama. Time to sudjeluju u procesu odluivanja, djeca
poinju uiti dugorone strategije u rjeavanju problema.
Jasno komunicirajte s djetetom

Djeca koja su nepaljiva, impulzivna i koja se ine gluha za disciplinu, trebaju to jasniju komunikaciju
i upute. Upute trebaju biti jednostavne, saete i konzistentne. Ako oekujemo od djeteta da se samo
ispravi i disciplinira, esto emo zavriti u konfliktu i svai s njim, to nimalo ne pomae niti popravlja
stanje. Najuinkovitije su pozitivne upute, poput: Stavi cipele u ormar, dok negativno formulirane
upute, kao to je: Nemoj ostavljati cipele posvuda, imaju malo efekta.
Jako je bitno da dijete zna pravila i nain na koji ih moe slijediti. Roditeljima je esto vrlo teko biti
odluan i konzistentan s djecom. Ako se dijete naviklo da ne slijedi roditeljske upute, roditelji mogu
pokuati neto ili sve od navedenoga, kako bi bili sigurni da dijete uje ono to su traili od njega:
- Drite ruke na ramenima djeteta dok mu govorite to elite da napravi.
- Gledajte dijete u oi.
- Govorite smirenim, ali odlunim glasom.
- Insistirajte na tome da dijete poslua i napravi to to mu govorite, te navedite razlog zbog kojega
to elite.
- Zapamtite da mumljanje, prigovaranje, raspravljanje, moljenje, vikanje ili nadglasavanje s
televizijom nee nikamo dovesti.
- Moe pomoi ako od djeteta zatraite da ponovi to elite da uini.
Imajte realistina oekivanja

Umjesto da prenaglaavaju male probleme i stvaraju nepotrebnu nelagodu i napetost, roditelji bi se
trebali usmjeriti na nekoliko istaknutih ponaanja djeteta koja su im najvanija. Bitno je imati realistina
oekivanja. Nije mogue i krajnje je neuinkovito pokuati promijeniti sva djetetova nepoeljna
ponaanja istodobno. Kada se odluite promijeniti neko ponaanje, odaberite jedno ili dva jasno
definirana obrasca ponaanja i radite na samo njihovoj promjeni. Odabir tog ponaanja u velikoj mjeri
ovisi o prioritetima u obitelji i stupnju vjerojatnosti da e to ponaanje imati dugorone negativne
posljedice za dijete (na primjer, udaranje druge djece).
63
Skrbite se za sebe
Hiperaktivna djeca mogu stvoriti goleme koliine stresa u svojim obiteljima, a stres je pogodna
podloga za pojavu nepoeljnog ponaanja. Jako je vano, iako ponekad nije lagano, ostati smiren.
Roditelji trebaju obraati pozornost na vlastite potrebe i potrebe druge djece u obitelji. Odmor, izlet,
putovanje, prijatelji, hobiji i druge aktivnosti pomau da se smanji razina stresa roditelja, brae i
sestara.
Tekoe s uenjem
Hiperaktivnost, impulzivnost i tekoe s odravanjem panje mogu ozbiljno naruiti djetetovu

sposobnost za uenje. Ta djeca esto, osim ako su posebno inteligentna, poinju zaostajati za
razredom, te razviju akademske probleme. To je, uz probleme u ponaanju, jo jedan od razloga zbog
kojih im se djeca rugaju i zbog kojih ih roditelji kanjavaju. Hiperaktivna djeca zbog svojih potekoa u
koli mogu razviti osjeaj odbaenosti od vrnjaka, to samo dodatno pogorava stanje.
Znatan postotak hiperaktivne djece ima specifine tekoe pri uenju, nadasve tekoe u itanju i
pisanju. S obzirom na to da se cijeli obrazovni sustav temelji na sposobnosti itanja i pisanja, i da je
uspjeno itanje i pisanje nuno za sudjelovanje u nastavi bilo kojeg predmeta, hiperaktivna djeca
esto imaju problema s ocjenama. Jednom kada zaostanu za vrnjacima, vrlo teko to nadoknauju.
Osim to im medij putem kojeg se znanje prenosi stvara potekoe, oni zbog svog poremeaja imaju i
niz drugih problema. Ne mogu se koncentrirati jednako dugo kao njihovi vrnjaci. Buka i pokreti oko
njih vrlo im lako skreu panju. Vrlo esto propuste vane informacije ili upute to im ih daje uitelj jer
su zaokupljeni razmiljanjem o neem drugom. Mnogi od njih imaju vrlo neuredan i neitljiv rukopis,
to im stvara dodatne tekoe. Oni ga i sami vrlo teko razumiju i itaju, a vrlo esto zbog rukopisa
dobivaju i kritiku od nastavnika.
Kako bi se preveniralo razvijanje daljnjih problema, bitno je da nastavnici razumiju specifian nain
funkcioniranja hiperaktivne djece koji esto negativno utjee na kolski uradak i openito na
izvravanje obveza i odgovornosti. Zato je potrebno kontaktirati s nastavnicima kako bi se lake
razlikovala ponaanja koja proizlaze iz hiperaktivnosti, prevenirao razvoj sekundarne patoloke
nadgradnje i djetetu se primjereno pomoglo.
Istraivanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju ove probleme povezane s
uenjem:
- 90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost u kolskom radu,
- 90% hiperaktivne djece postie snien uspjeh u koli,
- 20% hiperaktivne djece ima tekoe s itanjem,
- 60% hiperaktivne djece ima ozbiljne tekoe s rukopisom,
- 30% hiperaktivne djece prekida kolovanje,
- 5% djece s poremeajem hiperaktivnosti zavrava fakultetsko obrazovanje, za razliku od 25%
djece iz ope populacije.
64
Savjeti za nastavnike
Akademsko postignue jednako je vano hiperaktivnomu, kao i svakom drugom djetetu. Hiperaktivna
djeca trebaju visoku razinu strukture u situaciji uenja. Djetetu se moe pomoi tako da se s njim
dogovori svakodnevni raspored i rutina u izvravanju kolskih zadataka. U razrednoj sredini dobro je
potaknuti svu djecu, pa tako i hiperaktivno dijete, da biljee to imaju za zadau i povremeno treba
provjeravati je li dijete sve zabiljeilo.
Preporuuje se hiperaktivno dijete smjestiti u prvu klupu i poticati ga da ima to manje stvari na stolu.
Naime, u prvoj klupi ono je jae fokusirano na nastavnika i manja je mogunost interakcije s drugom
djecom tijekom nastavnog sata.
Poeljno je da dijete ne sjedi pokraj prozora ili vrata jer e podraaji izvan uionice snano utjecati na
fokus panje djeteta.
Tijekom nastavnog sata dobro je postavljati vie potpitanja hiperaktivnom djetetu, vraajui panju
djeteta na nastavni proces. Takoer, bitno je usmjeriti se na pozitivno, na ono to je dijete napravilo,
na zadatke koje je uspjeno zavrilo, a ne na ono to nije napravilo ili u emu je pogrijeilo.
Usmjeravanje na pozitivno poveava motivaciju djetetu i jaa njegov osjeaj kompetencije i
postignua.
Veina potekoa s hiperaktivnom djecom proizlazi iz njihove smanjene sposobnosti da slijede pravila,
zbog ega dolazi do remeenja discipline u razredu.
Iako je svako hiperaktivno dijete jedinstveno, postoje neka naela koja e olakati potovanje
razrednih norma samom djetetu, a time e ujedno olakati rad i nastavniku i ostaloj djeci:
- Pojasnite djeci pravila ponaanja u razredu. Pravila su vana i bitno je djeci dati informaciju o
tome to nastavnik oekuje od njih. Ta pravila trebaju biti pozitivna, izraena u terminima
poeljnih ponaanja. Poeljno ih je napisati i izloiti, tako da ih sva djeca vide. Ne preporuuje se
izricati vie od pet pravila.
- Osobito je bitan naglasak na potkrepljivanju poeljnih, pozitivnih ponaanja. Povratna informacija
o ponaanju uenika mora slijediti neposredno nakon ponaanja, i biti vezana uz specifino
ponaanje (npr. dizanje ruke kad dijete neto eli rei). S djetetom se moete dogovoriti o
sustavu nagrada, to moe ukljuivati vie moguih nagrada, pa se djetetu omoguuje odreena
sloboda izbora.
- Ustanovite s djetetom jasnu hijerarhiju sankcija za nepoeljna ponaanja jer mu to omoguuje da
dobije povratnu informaciju o svojem ponaanju i sljedeem koraku. U hijerarhiju ukljuite
planirano ignoriranje i vremenski ogranien time-out.
- Pohvalite i ohrabrite pozitivnu panju.
- Komunicirajte s djetetom na asertivan nain, jasno izraavajui svoju potrebu na neagresivan
nain. Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili kritiziranje.
65
- Razlikujte nemogunost od neposlunosti. Na primjer, kada dijete kae ne znam ili ne mogu,
ono treba poduku ili pomo. Neu ili ne elim zahtijeva prije dogovorenu sankciju.
- Imajte prioritete. Nemojte se fokusirati na vie od tri ponaanja odjednom.
- Ignorirajte nepoeljna ponaanja kako biste ih uklonili iz djetetova repertoara ponaanja i
onemoguili da ih ono rabi za privlaenje negativne panje.
Pravila u uenju:
- Razdijelite gradivo na manje dijelove. Postavljeni ciljevi u uenju trebaju biti realistini i ostvarivi.
- Kod akademskog uspjeha hiperaktivne djece planiranje je iznimno bitno. Ono djetetu daje
strukturu i olakava uenje.
- Sloene upute pri rjeavanju zadataka ili testova razbijte u vie jednostavnijih uputa. Pitajte
hiperaktivnog uenika da ponovi to treba raditi kako biste provjerili razumijevanje zadatka. Kod
mlae djece preporuuje se da se upute daju jedna po jedna.
- Preferirajte usmeno ispitivanje. Hiperaktivna djeca postiu bolje rezultate i bolje e pokazati svoje
znanje usmenim odgovaranjem. Smanjite broj pismenih zadataka, i ako je potrebno, produljite
vrijeme rada hiperaktivnom djetetu.
- Kada dajete upute cijelom razredu, stanite kraj hiperaktivnog uenika dok to radite. Za
objanjavanje zadatka koristite se njegovom knjigom, tekom, radnom biljenicom kao primjerom.
Hiperaktivna djeca esto imaju nisko samopotovanje koje dovodi do izbjegavanja rada u koli zbog
straha od neuspjeha. esto takva djeca imaju i tekoa s uenjem, ne zbog nedostatka sposobnosti
ve zbog emocionalnih tekoa. Ako uenik postie loe rezultate, smanjite opseg zadanog materijala,
a ne njegovu teinu. Takoer, kod takve djece je korisno usmjeravanje na pozitivne karakteristike i
postignua.
Hiperaktivnoj djeci moe se smanjiti frustracija tijekom nastave omoguavajui kratke pauze, ili izlazak
iz razreda. Takoer, takvo dijete moe dobiti i neke posebne obveze, poput voenja brige o kredi ili
spuvi, koje mu omoguavaju promjene aktivnosti, daju mu osjeaj vanosti i smanjuju napetost i
nemir.
Hiperaktivna djeca trebaju prijatelje jednako kao i druga djeca. Ponekad ona nemaju adekvatne
socijalne vjetine ili ih rabe na pogrean nain. Socijalne vjetine mogu se uiti i razvijati i u razrednoj
sredini, od ega e koristi imati sva djeca. Unutar razreda, kroz igru i slobodne aktivnosti moete:
- pouavati djecu nenasilnom rjeavanju sukoba,
- pouavati djecu asertivnosti,
- poticati razvoj socijalnih vjetina kroz rad u malim grupama. Takav rad, zasigurno, zahtijeva stalni
nadzor i praenje procesa koji se odvijaju u malim grupama. Napravite fleksibilne grupe i
osigurajte da hiperaktivna djeca rade s drugom djecom,
- potaknuti djecu da si meusobno pomau (na primjer, da se meusobno poduavaju u
matematici, itanju); te se aktivnosti trebaju nadgledati i preporuuje se da se djeca izmjenjuju u
tome.
66
- poticati sagledavanje situacije iz drugog kuta,
- biti model prema kojem djeca mogu uiti dobre socijalne vjetinei sami rabite pozitivne
komentare o radu uenika, interakcije i atribute,
- usvojiti naelo da je svaki uenik vrijedan lan grupe; nastojite poticati suradnju, a ne kompeticiju
u razredu.
Hiperaktivna djeca mogu biti iznimno zahtjevni uenici. Za nastavnike je vano imati na umu da ta
djeca imaju ozbiljan problem. Veini ljudi ta je perspektiva strana jer se ne radi o sljepoi, gluhoi,
invaliditetu ili cerebralnoj paralizi. No, iako se na prvi pogled ini da je s hiperaktivnom djecom fiziki
sve u redu, specifian nain funkcioniranja njihova sredinjeg ivanog sustava stvara vie problema
u njihovu svakodnevnom funkcioniranju. Hiperaktivno e dijete uspjeno uiti u sredini koja podrava
individualne razlike unutar fleksibilnog, strukturiranog pristupa, dok e usmjeravanje na razlike dovesti
do njihove stigmatizacije i osamljivanja. Vano je razumijevanje i adekvatno reagiranje na djetetove
uspjehe i njihovo vrednovanje. Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na brian stav nastavnika i, kao
posljedica toga, visoko su motivirana i postiu sjajne rezultate.
Za uspjeno kolovanje hiperaktivnog djeteta od iznimnog je znaenja suradnja roditelja i nastavnika.
Roditelji trebaju biti upoznati sa kolskom rutinom i oekivanjima koja su postavljena pred dijete.
Meusobna podrka roditelja i nastavnika je presudna, i obje strane mogu nauiti jedna od druge: o
efektivnim nainima rjeavanja nekih nepoeljnih ponaanja, snagama djeteta i pozitivnim stranama,
motivaciji djeteta. Pri tome, osim otvorene i efektivne komunikacije informativka moe biti korisna za
razmjenu informacija o postignuu, zadaama ili moguim tekoama.
Tretman djece s poremeajem panje, s hiperaktivnou ili bez nje
Hiperaktivna djeca imaju tekoe koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme njima i drugim ljudima, ali su
ona u svim drugim aspektima normalna djeca. Ona imaju misli, osjeaje, elje i snove, kao i svi drugi
ljudi. Iako je izrazito vano da dijete s ovim poremeajem bude identificirano kako bi se njemu i
njegovoj obitelji mogao pruiti adekvatan tretman, postoji ozbiljan rizik dobivanja dijagnoze koji se
sastoji u tome da se na dijete, jednom kada se postavi dijagnoza, esto gleda samo u terminima te
dijagnoze. Djeca s tekoama i deficitima bilo koje vrste jesu, prvo i osnovno - djeca, a ne poremeaji
ili sindromi.
Mnogi simptomi i karakteristike hiperaktivne djece mogu se preokrenuti u njihovu prednost. Budunost
djece s ovim poremeajem ne treba biti crna. Vodei rauna o djetetovim snagama i slabostima te uz
osiguravanje adekvatne pomoi, obitelj i strunjaci mogu zajedno postii da hiperaktivno dijete
postane svjesno svih svojih potencijala i da bude u mogunosti voditi sretan i uspjean ivot.
67
KORISNE INFORMACIJE I ZANIMLJIVOSTI
PRAVA DJECE S DISLEKSIJOM

Ovaj tekst je napisan 2005. godine na osnovi u to vrijeme vaeih zakona i propisa. Budui da se
oekuje njihova izmjena, preporuujemo itateljima da provjere popis na kraju ovog poglavlja i uvjere
se vrijede li pojedini zakoni i propisi. Na web-stranici Hrvatske udruge za disleksiju objavljivat emo
sve izmjene zakona i njihova objanjenja (adresa: http://www.hud.hr).
Otkrivanje disleksije
U naem drutvu ni na jednom obrazovnom stupnju nema sustavnog i organiziranog praenja ili
ispitivanja djece kojemu bi cilj bio otkrivanje disleksije.
1. Djeji vrtii
Iako se ve u predkolskom razdoblju mogu uoiti simptomi to upuuju na disleksiju, to se u praksi,
naalost, rijetko dogaa jer roditelji i odgajatelji nisu dostatno educirani, a logopeda u vrtiima ima
premalo. Ako su u djeteta primijeene tekoe, postoji zakonska obaveza da djeji vrti tu informaciju
proslijedi izravno komisiji koja e dijete pregledati pri upisu u osnovnu kolu.
Djeca koja pokazuju simptome disleksije morala bi ve u djejem vrtiu poeti terapiju.
2. Upisivanje djeteta u osnovnu kolu

Prilikom upisa u osnovnu kolu, za svu se djecu obvezno komisijski utvruje psihofiziko stanje.
Komisiju ine lijenik, psiholog ili pedagog, defektolog i uitelj, a osnivaju je opinski (gradski) organ
uprave odgovoran za poslove kolstva i opinski organ uprave mjerodavan za poslove zdravstva.
Dio provjere psihofizikog stanja djeteta koji obavljaju kolski lijenici standardiziran je i jednak za svu
36
djecu u Hrvatskoj , dok drugi dio, koji obavljaju struni suradnici i uitelji, nije standardiziran i u
razliitim je kolama razliit. Procedura provjere psihofizikog stanja djeteta uobiajeno ne ukljuuje
ispitivanja iz kojih bi komisija mogla zakljuiti da dijete ima tekoe koje upuuju na disleksiju.
Logoped (u Pravilniku o upisu djece u osnovnu kolu navedeno je openitije: defektolog) moe,
ali ne mora obvezno biti lan ove komisije. Ako dijete ne pregleda logoped, mala je vjerojatnost da e
36
prema: Vesna Jurea (urednica), Prirunik za lijenike kolske medicine, Pregled prije upisa u prvi razred
osnovne kole, Zagreb, 1998.
68
se otkriti simptomi disleksije, jer strunjaci drugih struka, to jest struni suradnici u kolama
psiholozi, pedagozi i uitelji, najee nisu za to educirani.
Ipak, u nekim kolama gdje kolski logopedi ispituju djecu ili gdje su lanovi komisije u tom smislu
educirani, ustanovit e se koja djeca imaju tekoe. Komisija treba poduzeti daljnje potrebne korake i
upozoriti roditelje.
O ishodu utvrivanja psihofizikog stanja djeteta za upis u osnovnu kolu daju se rezultati roditelju ili
staratelju, a za kolu se obvezno u rubriku Napomena" upisuju upute o primjeni odgovarajuih
pedagokih postupaka i mjera koje, eventualno, zahtijeva djetetovo psihofiziko stanje.
Prava djece s disleksijom u osnovnoj koli
Ako je komisija prilikom upisa u osnovnu kolu utvrujui psihofiziko stanje djeteta uoila tekoe,
ona ga mora uputiti logopedu na terapiju. Takoer moe odluiti da se dijete upuuje na pedagoku
opservaciju ili e odmah (bez opservacije) predloiti opinskom (gradskom) tijelu uprave zaduenom
za kolstvo primjeren oblik odgoja i obrazovanja djeteta.
Ovi postupci provode se pri upisu u kolu ili tijekom 1. razreda, ali se svi oni mogu provesti i za
uenika kod kojeg se ta potreba iz nekih razloga poslije ukazala (npr. uenik se preselio u drugu kolu
gdje su otkrivene tekoe, a u prijanjoj nisu; zatim zbog nedostatka terapije uenikove su tekoe
pojaane; ili na zahtjev roditelja koji su, neovisno o koli, odveli dijete strunjaku koji je dijagnosticirao
disleksiju).
Pedagoka opservacija
Pedagoka opservacija je promatranje djeteta tijekom odreenoga vremena (najdue tri mjeseca), pri
emu se ustanovljava karakter i teina tekoa, te oblik kolovanja koji je za dijete optimalan.
Ako komisija (pri upisu u osnovnu kolu ili poslije tijekom kolovanja) upuuje dijete na pedagoku
opservaciju, najprije dostavlja obrazac roditelju ili staratelju, koli u kojoj e se opservacija provoditi i
opinskom (gradskom) tijelu uprave zaduenom za kolstvo. U tom se obrascu prikupljaju svi potrebni
podaci o djetetu i o dotadanjim spoznajama o njegovim tekoama.
Redovito se pedagoka opservacija za dijete koje se tek upisalo u kolu provodi u koli najblioj
njegovom prebivalitu. Za uenika kod kojeg se ta potreba ukazala tijekom kolovanja, kola je
obvezna provesti pedagoku opservaciju u razrednom odjelu u kojem se on tada nalazi.
69
kola mora zadovoljavati odreene kriterije pri opservaciji djeteta s disleksijom. To znai da mora
imati zaposlenog pedagoga ili psihologa i osiguranu suradnju defektologa, lijenika i socijalnog
radnika. Pedagoku opservaciju provodi uitelj koji nije poetnik u suradnji s tim strunjacima.
kola u kojoj se provodi opservacija duna je izraditi program za nju; izrauje ga zajedniki struni tim
sastavljen od lana komisije koja je dijete uputila na opservaciju, defektologa, pedagoga ili psihologa,
uitelja u koli i lijenika u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a po njegovoj ocjeni i lijenika odgovarajue
specijalnosti, socijalnog radnika i dr. Ako kola nema u sastavu nekoga od spomenutih strunjaka,
mora ga angairati izvanjskom suradnjom. Koordinator strunog tima za opservaciju u osnovnoj koli
37
redovito je defektolog, ili pedagog, a imenuje ga struni tim.
Program opservacije obuhvaa: praenje djetetove uspjenosti u svladavanju programskih sadraja,

izbor specifinih metoda i oblika rada s djetetom, praenje njegovih psihikih i fizikih osobina, te
emocionalnih i socijalnih osobina, suradnju roditelja ili staratelja i uitelja te vrijeme trajanja
opservacije.
Na osnovi dokumentacije i evidencije to je vodi kola gdje se provodi opservacija, kola izrauje
izvjetaj i struno miljenje o obrazovnim mogunostima djeteta te daje obrazloeni prijedlog odgoja i
obrazovanja na posebnom obrascu. Izvjetaj, struno miljenje i obrazloeni prijedlog odgoja i
obrazovanja dostavlja se komisiji koja je dijete uputila na opservaciju.
Prije nego to donese prijedlog o primjerenom obliku odgoja i obrazovanja djeteta, komisija je
obvezna konzultirati roditelje ili staratelje. Ako se oni ne odazovu pozivu na konzultaciju, komisija e
samostalno predloiti opinskom (gradskom) tijelu uprave mjerodavnom za kolstvo, primjeren oblik
odgoja i obrazovanja djeteta.
Na temelju toga prijedloga, opinsko (gradsko) tijelo uprave, mjerodavno za poslove kolstva, donosi
rjeenje. Protiv tog rjeenja moe se u roku od 15 dana Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta
izjaviti alba, pa ono nakon toga osniva drugostupanjsku komisiju, koja daje struno miljenje.
Komisiju ine lijenik odgovarajue specijalnosti, pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i
uitelj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta po pribavljenom miljenju komisije donosi konano
rjeenje.
Primjereni oblici odgoja i obrazovanja za djecu s disleksijom u osnovnim kolama

Ako se ustanovi da dijete s disleksijom ima tekoa u svladavanju kolskog programa (to je esto),
ono ima pravo na posebne oblike odgoja i obrazovanja odreene Pravilnikom o osnovnokolskom
37
Treba napomenuti da se u Naputku za rad strune ekipe za opservaciju djece s tekoama u razvoju
70
38
odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju. Prilog br.1 tog pravilnika je orijentacijska lista
vrsta i stupnjeva tekoa u razvoju, gdje se pod tokom 3 (poremeaji govorno - glasovne
komunikacije i specifine tekoe u uenju) navode smetnje u itanju (disleksija, aleksija), pisanju
(disgrafija, agrafija) i raunanju (diskalkulija, akalkulija).
Ovdje treba upozoriti na nerazjanjen termin koji se stalno susree u zakonima i propisima: lake i
tee tekoe. Osim navedene orijentacijske liste tekoa gdje se one samo nabrajaju, nema i
standardizacije po kojoj bi se odredilo koja je djetetova tekoa laka, a koja tea, bilo prema
dijagnozi, bilo po opsegu tekoe ili drugim kriterijima. Disleksija je u svakodnevnom ivotu u
usporedbi s mnogim drugim tekoama ili bolestima, laka tekoa, ali upravo u kolovanju ona
izaziva velike i teke probleme u djece.
Osnovno kolovanje uenika s lakim tekoama u razvoju (u koje se u ovom sluaju ubraja i
disleksija) provodi se u osnovnoj koli prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu
potpunu integraciju u redovito kolovanje.
esto citirani lanak 4. Pravilnika o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u

razvoju glasi:
Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se ukljuivanjem uenika s lakim tekoama u
razvoju u razredni odjel osnovne kole, u pravilu od I. do IV. razreda.
U razredni odjel mogu se ukljuiti do tri uenika s tekoama u razvoju, a takav odjel ne moe imati
sveukupno vie od 25 uenika.
Uenik s tekoama u razvoju iz stavka 1. ovoga lanka svladava redovne ili prilagoene nastavne
programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoi defektologa odgovarajue
specijalnosti.
Dijete moe u takav primjeren oblik odgoja i obrazovanja biti upueno (kao to je ve naznaeno)
nakon pedagoke opservacije ili bez nje. To moe biti pri upisu u osnovnu kolu ili poslije, tijekom
kolovanja, ako se pokae potreba. Odluku o tome donosi opinsko (gradsko) tijelo uprave zadueno
za kolstvo.
Prema postojeim zakonima i propisima dva su takva organizacijska oblika. U oba uenik je ukljuen u
razredni odjel osnovne kole:
1. redoviti program uz individualizirani pristup (uz strunu pomo logopeda ili bez nje),
2. prilagoeni program uz individualizirani pristup (uz strunu pomo logopeda ili bez nje).
(Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 2, 1993.) kao koordinator navodi defektolog ili pedagog, meutim taj
pravilnik pisan je openito, za sve vrste tekoa i bolesti djece. Kada se radi o disleksiji koordinator bi trebao biti
logoped.
71
Redoviti program uz individualizirani pristup
Za dijete koje ima disleksiju ovaj oblik odgoja i obrazovanja najee je najprimjereniji, iako se,
vjerojatno zbog neobavijetenosti nastavnika, strunih suradnika i ostalih, u nekim sredinama rijetko
susree.
Uenik je ukljuen u redoviti program, to znai da je obvezan uiti kompletno gradivo kao i svi drugi
uenici. Uitelji i predmetni nastavnici trebaju osim uobiajenih naina provjeravanja znanja i
39
pouavanja primijeniti i neke specifine oblike, na primjer:
u pisanoj provjeri znanja esto e biti potrebno dulje vrijeme za rjeavanje nego to je to uobiajeno, ili
manji broj zadataka,
ponekad e biti potrebno prilagoditi pisani materijal,
ako uenik ima tekoa u itanju (disleksija), znanje treba provjeravati vie usmeno, ili e mu se itati
pitanje, na koje e on odgovoriti usmeno ili pismeno. Sline su metode i kod disgrafije. Dislektine
smetnje mogu utjecati i na provjeru znanja iz matematike, pa e ueniku netko proitati problemski
zadatak, a matematiki sadraj raunanja on mora rijeiti sam.
Prilagoeni program uz individualizirani pristup

Prilagoeni je program u praksi neto rjei za djecu s disleksijom. Obino se to dogaa kad su
djetetove tekoe vrlo jake ili su kombinirane s nekim drugim smetnjama, te u sluajevima kad se
tekoe kasno otkriju pa dijete nije usvojilo osnove kolskog programa.
Prilagoeni program izrauje se za svakog uenika posebno. Nema univerzalnoga prilagoenog
programa za sve uenike s tekoama u razvoju, neovisno o vrsti i stupnju tekoe. Izrauje ga uitelj
u suradnji s defektologom i drugim strunim suradnicima u koli. Za disleksiju to treba biti logoped.
Prilagoeni program za svakog uenika s rjeenjem potrebno je izraditi do kraja rujna za svaku
kolsku godinu i usvojiti ga na uiteljskom vijeu. Poeljno je da bude dostupan uenikovom roditelju,
(skrbniku, staratelju). Trebalo bi ga priloiti u dnevnik razrednog odjela.
Prilagoeni program oituje se u smanjenoj teini i veliini nastavnog programa, te obogaivanju

nastave posebnim metodama, sredstvima i pomagalima.
40
Pri izradi prilagoenih programa, a osobito pri njihovu ostvarivanju, valja ispuniti sljedee preduvjete ,
tj. potrebno je:
38
Narodne novine, broj 23/1991.
39
Prema: Naputak o praenju i ocjenjivanju uenika s tekoama u razvoju u osnovnoj i srednjoj koli, Glasnik
Ministarstva prosvjete i porta, broj 2, 1996.
40
Citirano iz: Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.
72
- utvrditi realnu (trenutnu) razinu uenikovih sposobnosti i znanja za svako nastavno podruje
(inicijalno ispitivanje obvezatno je za svako nastavno podruje svake kolske godine),
- odrediti godinji cilj odgoja i obrazovanja,
- odrediti kratkorone ciljeve odgoja i obrazovanja,
- utvrditi posebne uenikove potrebe i nain njihova zadovoljavanja,
- odrediti opseg do kojeg e uenik sudjelovati u redovitom programu (potujui minimum
zahtjeva),
- utvrditi vrijeme poetka i trajanja individualne pomoi,
- odrediti objektivne kriterije, sredstva i metode evaluacije ciljeva odgoja i obrazovanja,
- navesti strunjake odgovorne za izradu, ostvarenje, procjenu i mogue izmjene programa,
- prihvatiti injenicu da dio uenika s tekoama u razvoju moe napredovati jednako (u svim ili
nekim podrujima) kao i njihovi vrnjaci, a dio samo do odreene granice, ali nema uenika koji
se ne moe odgajati i obrazovati sukladno svojim razvojnim sposobnostima.
Ueniku s tekoama u razvoju ne treba nuno prilagoivati sve sadraje iz svih nastavnih predmeta,
to znai da se na poetku svake kolske godine utvruje iz kojih nastavnih predmeta treba izraivati
prilagoeni program. Iako iz zakonskih odredba slijedi da bi se prilagoeni program mogao izraditi za
samo jedan predmet (npr. matematiku), u praksi je to iznimno rijetko.
Na kraju svake kolske godine izvjeuje se tijelo uprave koje je donijelo rjeenje o uenikovim
napredovanjima s prijedlogom za nastavak kolovanja.
Posebna dodatna pomo ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u koli, s defektologom

odgovarajue specijalnosti i trajnim ili povremenim ukljuivanjem u rehabilitacijske programe
specijaliziranih organizacija.
Budui da rad s uenicima koji imaju prilagoeni program od nastavnika zahtjeva poseban trud i
vrijeme to ga posveuju individualno tom ueniku, takav razredni odjel ne smije biti prevelik. U
41
Pravilniku o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj koli to je i
precizno odreeno, iako se to u praksi, naalost, esto ne dade postii.
Problemi u provedbi primjerenih oblika odgoja i obrazovanja

Iako je redoviti program uz individualizirani pristup po miljenju logopeda najprimjereniji oblik
kolovanja za veinu djece s disleksijom, on se, naalost, relativno rijetko i provodi. To se dogaa
zbog toga to nastavnici i struni suradnici nisu dostatno upoznati s ovim zakonski utemeljenim
oblikom kolovanja, pa se u praksi esto ovaj oblik poistovjeuje s prilagoenim programom. Takoer,
41
73
treba napomenuti da su i sami zakoni i podzakonski akti u tom dijelu prilino nejasni i nedostatno
objanjeni.
esto se u praksi dogaa da se zbog nedostatne educiranosti nastavnika redoviti program uz

individualizirani pristup ili prilagoeni program ne mogu u potpunosti provoditi, iako dijete ima rjeenje.
To je posebno izraeno od 5. razreda osnovne kole. Za uspjean individualizirani pristup djetetu s
disleksijom trebalo bi dodatno educirati sve nastavnike predmetne nastave, jer za kvalitetan rad ne
zadovoljavaju samo okvirne upute. Meutim, takva zakonska obaveza ne postoji. Zatim, uitelji
razredne i predmetne nastave te struni suradnici koji se ele sami educirati, redovito nemaju za to
prilike jer su takve edukacije rijetke, literature na hrvatskom jeziku je malo, a ostala je tee dostupna.
Prava djece s disleksijom u srednjoj koli
Upis djece s disleksijom u srednje kole

Upisivanje u srednju kolu jedna je od najveih briga djece s disleksijom i njihovih roditelja ili
staratelja. Mnogi uenici s disleksijom imaju pritom problema, u prvom redu zato to su im ocjene
loije nego to su njihovo stvarno znanje i sposobnosti, i to poradi neprilagoenih uvjeta uenja i
ispitivanja u osnovnim kolama. Takoer, mnogi su u nedoumici koju kolu izabrati s obzirom na svoje
tekoe.
Vano je istaknuti da uenici s disleksijom imaju znatno manje pomoi i podrke u srednjim kolama
nego u osnovnima. Tako srednje kole ne zapoljavaju logopede, pa srednjokolci mogu nastaviti (ili
zapoeti) terapiju samo kod logopeda koji rade izvan kola ili kod privatnih logopeda. Takoer, uenik
koji ima disleksiju ne moe prvi put u srednjoj koli zatraiti da mu se odobri pohaanje redovitog
programa s individualiziranim pristupom ili prilagoenog programa. To je omogueno samo onim
uenicima koji su takve programe ve imali u osnovnoj koli.
Upis djece u srednju kolu regulira se Odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis
u srednje kole. Sljedei tekst napisan je na temelju Odluke koju je ministar znanosti, obrazovanja i
porta donio u travnju 2005. godine. Ta se Odluka donosi svake godine za tekuu kolsku godinu i
najee se mijenjaju lanci koji se odnose na djecu s tekoama, tako da pravila za upis nisu svake
godine ista.
Upis s manjim brojem bodova od broja potrebnoga za upis u pojedine vrste programa
Ovim zakonskim pravom mogu se koristiti uenici s disleksijom koji su pohaali nastavu bez posebnog
oblika kolovanja (ali imaju dijagnosticiranu disleksiju) ili po redovnom programu s individualizacijom.
74
Uenik s teim zdravstvenim tekoama (u koje se ubraja disleksija) moe se upisati s manjim brojem
bodova, i to do 15 posto (ovisno o stupnju oteenosti) od bodovnog praga koji je kola utvrdila za
upis. O tome odluuje upisno povjerenstvo i ravnatelj kole na temelju dokumentacije to je uenik
42
prilae uz prijavnicu za upis .
Uz ostale upisne dokumente uenik mora priloiti lijeniku svjedodbu (standardni obrazac
Narodnih novina) koju izdaje kolski lijenik. Takoer, moe se priloiti i miljenje slube za
profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivaciji uenika za dva do tri primjerena programa
obrazovanja te miljenje nadlenog lijenika koji je pratio uenika tijekom prethodnog kolovanja.
Kod ovog zakonskog prava, meutim, nejasno je zato o upisu uenika odluuje upisno povjerenstvo
kole, u kojem nema ni logopeda ni lijenika, koji bi dali struno miljenje (na primjer, ako se vie
uenika s tekoama javi u neku kolu, nije jasno koji i po kojem kriteriju imaju prednost). Zatim, treba
napomenuti da testovi koje djeca prolaze u slubi za profesionalnu orijentaciju nisu prilagoeni
specifinim tekoama poput disleksije, pa vrlo lako mogu dati pogrenu sliku o ueniku zbog ega e
on biti upuen u manje zahtjevne kole, bez obzira na stvarne mogunosti i elje.
Izravni upis
Izravni upis u srednju kolu mogu je samo za uenike koji su zavrili osnovnu kolu po prilagoenom
programu. Oni se upisuju izravno u prilagoene programe srednjeg obrazovanja, a mogu se izravno
upisati i u redovne programe ako prilagoeni program po kojemu su zavrili osnovnu kolu nije iz
nastavnih predmeta vanih za nastavak kolovanja u toj struci ili zanimanju za koje se uenik eli
obrazovati.
Uenik pri upisu u srednju kolu mora uz ostale dokumente priloiti:
- rjeenje o primjerenom obliku kolovanja u osnovnoj koli,
- miljenje slube za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivaciji za najmanje tri
primjerena programa obrazovanja,
- odgovarajui dokument (zdravstveni list, lijeniku svjedodbu, uvjerenje ili potvrdu) nadlenog
lijenika koji je pratio uenika tijekom prethodnog kolovanja.
Ovdje valja napomenuti da je preporuljivo od lijenika zatraiti lijeniku svjedodbu (standardni
obrazac Narodnih novina), jer se na temelju nje moe uloiti alba vioj instanci ako kola ne
prihvati zahtjev.
Primjereni oblici odgoja i obrazovanja u srednjim kolama za djecu s disleksijom

Zakonom propisani oblici odgoja i obrazovanja za djecu s tekoama u srednjim kolama jednaka su
kao i u osnovnim.
42
Prema Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje kole, lanak B.4.4. Upis
uenika s teim zdravstvenim tekoama, travanj 2005.
75
43
U Zakonu o srednjem kolstvu , u lanku 22. navodi se:
Obrazovanje uenika s tekoama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u
srednjoj koli u redovnim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama.
lanak 4. Pravilnika o srednjokolskom obrazovanju uenika s tekoama i veim tekoama u
44
razvoju glasi:
Potpuna integracija iz lanka 2. ovoga pravilnika ostvaruje se ukljuivanjem uenika s tekoama u
razvoju u redoviti razredni odjel srednje kole po redovitom ili prilagoenom programu uz primjenu
individualiziranih postupaka i posebnu dodatnu pomo defektologa strunog suradnika, odnosno uz
organizirani produeni struni postupak.
U redoviti razredni odjel iz stavka 1. ovoga lanka mogu se ukljuiti do tri uenika s tekoama u
razvoju, a takav odjel ne moe imati sveukupno vie od 30 uenika.
Dakle, kao i u osnovnim kolama, i u srednjim postoje dvije mogunosti za kolovanje djece s
tekoama:
1. redovni program uz individualiziran pristup (uz strunu pomo logopeda ili bez nje)
2. prilagoeni program uz individualiziran pristup (uz strunu pomo logopeda ili bez nje)
Odluku o tome donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.
Prava studenata s disleksijom
Ovo je poglavlje vrlo kratko jer u tom dijelu kolovanja osobe s disleksijom nemaju nikakva zakonski
regulirana prava. Ni na razredbenim ispitima za upise na fakultete ni tijekom svog kolovanja, studenti
s disleksijom nemaju nikakve olakice ni posebna prava. Treba se nadati da e se to u budunosti
ispraviti.
Na alost, mali broj uenika s disleksijom uspijeva se upisati na fakultete, bez obzira na njihove
sposobnosti. To se dogaa zbog loe strukture njihova prethodnog kolovanja i zbog obeshrabrenja
kao posljedice njihovih mnogobrojnih problema tijekom kolovanja.
Prava djece s disleksijom u vezi s terapijom
Terapija u koli - kod kolskih logopeda

Terapija se obavlja u koli - najee jedan logoped radi na nekoliko kola. Ovaj oblik terapije roditelj
ne plaa i za njega nije potrebna uputnica. Djeca se upuuju na tu terapiju ako komisija za provjeru
43
Narodne novine broj 69/2003.
76
psihofizikog stanja djeteta pri upisu u osnovnu kolu ustanovi da dijete ima simptome disleksije ili ako
se to ustanovi u tijeku kolovanja (u oba sluaja to se dogaa najee ako kola ima zaposlenog
logopeda, koji e prepoznati simptome). Za ovaj tipa terapije dijete ne treba dobiti posebnu dijagnozu
(u obliku dokumenta), a logoped odluuje je li potrebno dijete poslati na dodatnu dijagnostiku
(psihologu, neurologu i sl.). Iako djeca imaju zakonsko pravo na ovu terapiju, na alost, logopeda je
premalo, pa je najee takva terapija prekratka.
Terapija kod logopeda zaposlenih u ustanovama to ih financira Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje
Za ovaj oblik terapije potrebna je dijagnoza, tj. nalaz i miljenje logopeda i psihologa. Na temelju
dijagnoze dobiva se uputnica za logopedsku terapiju od lijenika primarne zdravstvene zatite kod
kojega je dijete prijavljeno. Svaki mjesec treba zatraiti novu uputnicu.
Ova skupina logopeda zaposlena je u bolnicama ili specijaliziranim ustanovama. Ponekad takve
ustanove surauju sa kolama, pa logopedi obavljaju terapiju u koli.
Logopedi koji rade u bolnicama i domovima zdravlja (za razliku od kolskih logopeda) bave se i
ostalim problemima (mucanjem, afazijama itd.), tako da ne mogu primiti velik broj djece s disleksijom.
Djeca s disleksijom dolaze tim logopedima obino zato sto u koli nemaju logopeda ili jedan radi s
previe djece, a takoer i kad je to ustanova koja se bavi uz ostalo i tim tipom terapije.
Treba napomenuti da u Hrvatskoj nema ni jedne javne ustanove koja se primarno bavi disleksijom,
unato velikom broju djece s tim tekoama.
45
U meunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema navedeni su specifini razvojni
poremeaji vjetina uenja i formalnih kolskih znanja pod grupom F81. ifra specifinog poremeaja
u itanju je F 81.0, mjeovitog poremeaja u vjetini uenja i studiranja je F81.3, specifinog
poremeaja u vjetini raunanja F81.2, te ostalih razvojnih poremeaja u vjetinama uenja i
studiranja (u to je ubrojen poremeaj u pisanju) je F81.8.
Terapija kod privatnih logopeda

U zadnje vrijeme otvara se sve vie privatnih logopedskih kabineta, jer je potreba velika, a zaposlenih
logopeda u javnim ustanovama je malo. Ovaj oblik terapije posebno se plaa i ne ulazi u sustav
zdravstvenog osiguranja. Logopedi imaju svoje strukovno udruenje Hrvatsko logopedsko drutvo,
ali ono zasad jo ne izdaje licence za samostalan rad logopeda. U planu je izrada Zakona o logopediji
koji bi obuhvatio sve oblike rada logopeda, pa bi se tako regulirala i ova problematika i time bi se
onemoguilo nestrunim osobama da se bave tim poslom kao to se to sada ponekad dogaa.
44
Narodne novine broj 19/1992.
45
Hrvatsko izdanje: M. Kuzman, ur, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 1994.
77
Novane naknade nastavnicima za rad s djecom s tekoama
Iako ova problematika ne dotie neposredno prava djece, smatrali smo da je i to ovdje potrebno
navesti jer smo, na temelju mnogih informacija zakljuili da u kolama vlada raznorodna situacija -
ponekad su nastavnici plaeni tono kako stoji u kolektivnom ugovoru, ponekad su plaeni samo za
prilagoeni program, esto nisu upoznati s odredbama kolektivnog ugovora. Zatim, ni odredbe
kolektivnog ugovora nisu uvijek jasne i usklaene s terminologijom u ostalim propisima i zakonima.
Treba se nadati da e zakonodavac u budunosti pojasniti termine, na temelju ega e biti dodatno
plaen rad za sve oblike rada s djecom s disleksijom. Teko da se moe oekivati kvalitetan rad koji
zahtijeva poseban angaman i ponekad prekovremeno radno vrijeme - ako je na volonterskoj bazi.
Novane naknade uiteljima u osnovnim kolama za rad s djecom s tekoama

Uiteljima koji rade s djecom s tekoama, prema kolektivnom ugovoru za osnovne kole, osnovna se
46
plaa uveava, i to :
- uitelju i strunom suradniku koji radi s uenicima s veim tekoama u razvoju po
posebnom nastavnom planu i programu, tijekom nastavne godine, temeljem ukupne
koliine tjednog radnog vremena provedenoga u tom radu 12%,
- uitelju u kombiniranom razrednom odjelu s uenicima s lakim tekoama u razvoju po
posebnom planu i programu 5%,
- uitelju koji radi s uenicima po prilagoenom programu, i to za svaki prilagoeni
program po odranom nastavnom satu 7%,
- uitelju/strunom suradniku koji radi u razrednom ili predmetnom odjelu redovne
kole pri zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi, tijekom nastavne godine, temeljem
ukupne koliine tjednog radnog vremena provedenoga u tom radu 15%.
Iz kolektivnog ugovora nije jasno je li uitelju plaen i rad po redovnom programu uz individualizirani
pristup. Trenutano je u osnovnim kolama najee plaen samo rad po prilagoenom programu.
Novane naknade uiteljima u srednjim kolama za rad s djecom s tekoama

U srednjim kolama po kolektivnom se ugovoru nastavnicima koji rade s uenicima s potekoama u
razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave naknada za rad obraunava tako da se
vrijednost odranog sata redovite nastave po prilagoenom programu uveava za 7%.
Nastavnicima koji rade u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s uenicima s
potekoama u razvoju pri redovnim kolama (i u posebnim ustanovama za djecu s potekoama u
46
Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama, Narodne novine, broj 80/2002.
78
razvoju) naknada za rad obraunava se tako da se vrijednost odranog sata redovite nastave uvea
za 10 %.
Budui da se u ovom ugovoru ne spominje izriito prilagoeni program (za razliku od kolektivnog
ugovora za osnovne kole), slijedi da je u srednjim kolama dodatno plaen rad s uenicima s
tekoama koji pohaaju nastavu i po redovnom i po prilagoenom programu.
Popis zakona i propisa koji se odnose na prava djece s disleksijom
Zakon o osnovnom kolstvu

Narodne novine, broj 59/1990., 27/1993., 7/1996.
Zakon o srednjem kolstvu

Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu

Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju

Pravilnik o srednjokolskom obrazovanju uenika s tekoama i veim tekoama u razvoju

Naputak o praenju i ocjenjivanju uenika s tekoama u razvoju u osnovnoj i srednjoj koli

Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, broj 2/1996.
Naputak za rad strune ekipe za opservaciju djece s tekoama u razvoju

Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 2/1993.
Naputci o ocjenjivanju uenikova uspjeha

Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, br. 2/1996.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.
Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje kole, travanj 2005.
79
Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama
Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjokolskim ustanovama

KAKO KONCIPIRATI I OBLIKOVATI TEKST DA GA LAKE

ITAJU OSOBE S DISLEKSIJOM
W3C (World Wide Web Consortium) je nezavisna meunarodna organizacija koja se bavi razvojem i
standardizacijom web-a. Web Accessibility Initiative - WAI (Inicijativa za pristupanost Interneta) pri
W3C postavila je internacionalne standarde za osobe s tekoama.
U sljedeem tekstu WAI daje upute za pisanje teksta prilagoenoga osobama koje imaju tekoe s
itanjem. Upute se odnose na web-stranice i na bilo koji pisani tekst u knjigama, publikacijama,
letcima, oglasnim ploama itd. Tekst je preveden s web-stranice British Dyslexia Association.
Svatko je pri itanju podloan umoru i zamoru oiju. Kada se dugo koncentriramo na neki dio teksta,
rijei se mogu zamutiti od umora i naprezanja oiju. To stanje nije dugotrajno, mirkanjem se moe
brzo ispraviti. Umorna osoba esto grijei u itanju.
Osobe s disleksijom esto dok itaju osjeaju vizualnu nelagodu. Na primjer, kada gledaju u stranicu s
tekstom, neke osobe s disleksijom ne uspijevaju fokusirati pozornost na tekst, nego na praznine. To
se esto opisuje kao da tekst tee po stranici.
U ostalih napor koncentracije moe uzrokovati tekoe u interpretaciji teksta. Rijei i tekst mogu
izgledati kao da se kreu po stranici ili kao da se ljuljaju.
Svatko tko ima tekoe s itanjem, treba se jae koncentrirati da bi ispravno interpretirao tekst i
zapamtio proitano. Sve to smeta koncentraciji, na primjer vizualna smetnja, poveava problem.
Crni tisak na bijelom papiru uzrokuje nelagodu. Bijeli papir, osobito ako je sjajan, moe zasljepljivati.
Napor uzrokovan vizualnim smetnjama pri itanju dade se ublaiti. Ako tekst oblikujete prikladno za
osobe s disleksijom, i drugima e biti lake.
U nastavku su nabrojene jednostavne upute koje pomau svakom itau da od itanja ima najvie
koristi.
80
1. Koncipiranja teksta
Piite u kratkim reenicama.
Izbjegavajte velike tekstualne cjeline, piite u kraim odlomcima.
2. Slova i znakovi
Upotrebljavajte sans serif slova (slova bez kratkih crtica na krajevima), kao to su Arial i Comic
Sans.
Nastojite da veliina slova bude 12 pt ili vie.
Nemojte upotrebljavati slova manja od 11 pt.
Poveajte razmak izmeu slova i redaka.
Upotrebljavajte podebljana (bold) ili istaknuta (highlighted) slova, izbjegavajte kosa slova (italic) i
podcrtani tekst.
Izbjegavajte podcrtavanje naslova ili nizova rijei, to moe uzrokovati vizualno spajanje rijei.
3. Izgled teksta
Neka redci budu poravnani na lijevoj strani, izbjegavajte obostrano poravnanje.
Uvlaite pojedine retke teksta da biste razdijelili tekst u manje cjeline.
Nastojte tekst organizirati u natuknicama ili s pomou numerikog nabrajanja u odvojenim redcima, a
ne u kontinuiranom nizu.
Odvajajte reenice dvostrukim razmakom.
Ne poinjite reenicu na kraju retka.
Upotrebljavajte iroke margine.
Piite naslove i podnaslove.
Ostavljajte prazan redak izmeu odlomaka.
4. Prezentacija informacija
Upotrebljavajte papir u boji umjesto bijeloga. Nema univerzalne preporuke za boju papira, jer razliitim
osobama odgovaraju razliite pozadine. Ipak, ini se da je najomiljenija krem boja.
Oblikovanje stranice treba biti jednostavno. Pozadinska grafika moe tekst uiniti teko itljivim.
Ne upotrebljavajte mnogo vrsta pisama (fontove).
Na letku ili plakatu koji oglaava neki dogaaj, grupirajte zajedno osnovne informacije kao to su
mjesto i vrijeme odravanja.
5. Oglasne ploe
Oglase u javnim prostorima je lake itati ako je tekst tiskan i ako je u boji.
6. Popratne upute za prezentaciju informacija

Letci su idealni za objanjenje nekog procesa ili postupka.
Grafiki prikazi pridonose isticanju neke informacije.
Lista uputa u natuknicama korisnija je od kontinuiranog teksta, ako elimo objasniti neki postupak.
Treba dati objanjenje kratica i dijalektalnih rijei.
Na poetku teksta treba biti sadraj, a na kraju indeks.
81
7. Oblikovanje web-stranice
Kretanje unutar stranice treba biti jednostavno. Prijeko je potreban sadraj stranice.
Korisno je da se stranica moe itati i kada korisnik nije prikljuen na Internet.
Tekst koji se kree izaziva probleme u ljudi s tekoama u itanju.
Grafiki prikazi i tabele izgledaju efektno, ali esto zahtijevaju dugo vrijeme za spremanje na lokalno
raunalo.
Korisniku treba biti jasno koje je stranice posjetio i na kojoj se trenutno nalazi.
Neki korisnici preferiraju crna ili tamno plava slova na blijedoj plavoj ili utoj pozadini. Na nekim web-
stranicama moe se birati boja pozadine.
POZNATE OSOBE S DISLEKSIJOM

Mnoge osobe koje su u svojim profesionalnim ivotima postigle zamjetne karijere, koje su zaduile
ovjeanstvo epohalnim otkriima, u ijim umjetnikih ostvarenjima uivaju generacije, imale su
disleksiju. Meu njima nalaze se znameniti umjetnici, znanstvenici, sportai, politiari, ak i vrlo plodni
pisci, kao to je, na primjer, bila Agata Christie. Mnogi od njih ostavili su nam svjedoanstva o svojim
tekoama, o problemima u kolovanju, nerazumijevanju okoline. Njihovi primjeri ohrabrenje su za
svaku mladu osobu s disleksijom, ali i za roditelje djece s disleksijom. Oni pokazuju da disleksija nije
trajna konica u intelektualnom napretku, ve tekoa s kojom se moe uspjeno raditi i zadovoljno
ivjeti.
Bojan Navojec, mladi glumac velikog talenta. Odmah nakon diplome zapoljava se u Kazalitu
Gavella, zatim radi u Kazalitu Trenja i u Teatru Exit. Sve ee se pojavljuje na televiziji, dug je
popis filmova u kojima je igrao. Dobiva izvrsne kritike, odigrao je mnogo zapaenih uloga.
Otvoreno govori o svojim problemima u vezi s disleksijom u intervjuima, na TV-emisijama i time znatno
pridonosi informiranju i edukaciji javnosti o problematici disleksije.
Iz intervjua: "U koli sam se izvjebao uiti napamet jer mi je bilo lake pamtiti to itaju druga djeca
nego nego se sam hrvati sa slovima pa mi je danas moda lake nego drugim glumcima zapamtiti
tekst. Disleksija je esta, ali je mnogi skrivaju jer je nepopularna. Kao - odrastao ovjek a teko ita.....
82
Kao klincu u razredu ti se smiju, podcjenjuju te, no svaki se nedostatak uvijek negdje referira
pozitivno, svaka mana donosi neku vrlinu."
Dragojla Jarnevi (1812-1874) karlovaka knjievnica, ilirska pjesnikinja. Poznat je njezin lik, istaknut
unutar skupine ilirskih velikana na Bukovevu sveanom zastoru HNK u Zagrebu. Pisala je novele,
romane, pedagoke lanke i drame (izgubljene su). Nedavno je tiskan njezin kompletan dnevnik, koji
je pisala od 1833. do 1874. godine. Taj dnevnik iznimno je zanimljivo, vrlo opseno djelo koje govori o
jednoj osobi ispred svog vremena.
Dragojla Jarnevi bila je uiteljica. Izvela je prvi zabiljeeni penjaki pothvat u Hrvatskoj - 1843. godine
popela se uz stijenu Okia (Samoborsko gorje).
U rukopisu njezina dnevnika vide se karakteristine pogreke: premjetanje slova (namastir, Ozajl),
pogrena interpunkcija, akcenti bez logike, krivudavi redovi. Tijekom dugogodinjeg pisanja prolazi
kroz faze uenja pisanja, uenja hrvatskog jezika, prelazi s njemakoga na hrvatski, s gotice na
latinicu. Dragojla Jarnevi je primjer osobe koja je svojim marljivim radom i snagom talenta svladala
tekoe disleksije, i to u vrijeme kad se o tome nije nita znalo i kada nije postojala struna pomo.
ZNANSTVENICI, ISTRAIVAI, PRONALAZAI

Albert Einstein, Thomas Edison, Alexander Graham Bell, Isaac Newton, Michael Faraday
POLITIARI, VOJSKOVOE
George Patton, Winston Churchill, Woodrow Wilson, John F. Kennedy
LIKOVNI UMJETNICI
Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Walt Disney, Robert Rauschenberg, Auguste Rodin, Richard
Rogers, Charles Rennie Mackintosh, Jorn Utzon
SPORTAI
Greg Louganis, Jackie Stewart, Johnny Herbert , Bruce Jenner, Adie Allen, Duncan Goodhew , Paul
Merson, Magic Johnson, Muhammad Ali
GLUMCI
Cher, Marlon Brando, Tom Cruise, Whoopi Goldberg, Susan Hampshire, Anthony Hopkins, Bob
Hoskins, Sarah Miles, Oliver Reed, Harrison Ford, Liv Tyler
PISCI
Agatha Christie, Gustave Flaubert, W.B. Yeats, Hans Christian Anderson, Ernest Hemingway, Lewis
Carrol, Mark Twain
83
GLAZBENICI
Noel Gallagher, Scott - '5ive, Harry Belafonte, Enrico Caruso, Nigel Kennedy, John Lennon
LITERATURA I POMAGALA ZA VJEBANJE

Detaljnije informacije o pojedinim knjigama ili pomagalima, izdavau ili nainu nabavke pogledajte na
naoj web-stranici (http:www/hud.hr)
Domaa literatura
Tony Buzan, Koristite svoju glavu, Izvori, Zagreb,1999.

Mira udina - Obradovi, itanje prije kole, prirunik za roditelje i odgajatelje, kolska knjiga, Zagreb,
2002.
Mira udina - Obradovi, Igrom do itanja, igre i aktivnosti za razvijanje vjetine itanja, kolska
knjiga, Zagreb, 2002.
Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, Dar disleksije, Zato neki od najpametnijih ljudi ne znaju itati i kako
mogu nauiti, Alinea, Zagreb, 2001.
Ines Gali-Jui, Djeca s tekoama u uenju, Rad na spoznajnom razvoju, vjetinama uenja
emocijama i motivaciji, Ostvarenje, Lekenik, 2004.
Devdet Hadiselimovi, Otkrivanje poremeaja u itanju, grupni postupci za ispitivanje objektivnih i
subjektivnih simptoma poremeaja u itanju, Prirunik za kolske psihologe i pedagoge, kolska
Dubravka Kocijan Hercigonja, Gordana Buljan Flander, Dinka Vukovi, Hiperaktivno dijete -
uznemireni roditelji i odgajatelji, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004.
Lelia Ki-Glava, Rea Fulgosi-Masnjak, Do prihvaanja zajedno: integracija djece s posebnim
potrebama, prirunik za uitelje, Hrvatska udruga za strunu pomo djeci s posebnim potrebama -
IDEM, Zagreb, 2002.
T.R Miles, Elaine Miles, Sto godina disleksije, sto godina istraivanja i prakse, Naklada Slap, Zagreb,
2004.
Ilona Posokhova (urednica), Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju, Ostvarenje, Lekenik,
2000.
84
Ilona Posokhova (urednica), Razvoj govora i prevencija govornih poremeaja u djece, Ostvarenje,
Lekenik, 2000.
Miroslav Pospi, Obrazovanje i neurorazvojne funkcije odgovorne za uenje, Prirunik za nastavnike,
roditelje i uenike, HSUDCP, Zagreb, 2003.
Mahesh Sharma, Ilona Posokhova (urednica), Matematika bez suza (kako pomoi djetetu s
tekoama u uenju matematike), Ostvarenje, Lekenik, 2001.
Gyda Skat Nielsen, Birgitta Irvall, Smjernice za knjinine slube i usluge za osobe s disleksijom,
Hrvatsko knjiniarsko drutvo, Zagreb, 2004.
Vladimir Stani, Marta Ljubei, Miljenje, jezik i govor, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1994.
Vlasta Vizek Vidovi, Psihologija obrazovanja, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, IEP, Vern, Zagreb,
2003.
David Wood, Kako djeca misle i ue, Educa, Zagreb, 1995.
Literatura na stranim jezicima
Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, The Gift of Learning, A Perigee Book, New York, 2003.
Donald Lyman, Making the Words Stand Still, Houghton Mifflin Company, Boston, 1986.
T.R Miles, Elaine Miles, Help for Dyslexic Children, Routledge, London,1996.
T.R Miles, Elaine Miles, Dyslexia and Mathematics, Routledge, London, 2000.
Lindsay Peer, Gavin Reid, Dyslexia - Successful Inclusion in the Secondary School, David Fulton
Publishers, Published in association with the British Dyslexia Association, London, 2001.
Gavin Reid, Dyslexia, A Practitioner's Handbook, 3rd edition, Wiley, Chichester, 2003.
Lisa Dummer-Smoch, Mit Phantasie und Fehlerpflaster, Ernst Reinhardt-Verlag, Mnchen,1994.
E. Klase, Legastenie. Umschriebene Lese-Rechtschreib-Strung. Informationen und Ratschlge,
Chapman & Hal, Weinheim, 1997.
B. Lohmann, Mssen Leghasteniker Schulversager sein?, Ernst Reinhardt - Verlag, Mnchen, 1997.
Nataa Konnik Gori, Marija Kavkler (urednice), Specifine une teave otrok in mladostnikov:
prepoznavanje, razumevanje, pomo, Svetovalni center za otroke, mladostnike in stare, 2002.
Zvune knjige - knjige snimljene na audiokasetama
Hrvatska knjinica za slijepe u svom knjinom fondu ima 2300 naslova snimljenih na audiokasetama.
Fond knjinice sadri mnoge naslove iz podruja knjievnosti, strune literature, a osobito je zanimljivo
da su snimljene knjige koje se itaju kao lektira u osnovnim kolama te druge djeje knjige. itai,
honorarni suradnici Hrvatske knjinice za slijepe, poznati su glumci, dramski umjetnici, spikeri s radija i
televizije te studenti.
85
Osobe s disleksijom mogu se ulaniti u ovu knjinicu i posuivati knjige koje se sluaju s audiokaseta.
Pri ulanjenju korisnik dobiva besplatno popis knjiga iz kojega odabire onoga to eli itati. Korisnici
mogu doi sami po knjige ili ih mogu naruiti dostavom na telefonski poziv. Popis knjiga snimljenih na
audiokasetama nalazi se i na web-stranici knjinice.
Dodatne informacije vezane uz posudbu knjiga i asopisa moete dobiti na telefone: 01 48 12 504
(knjinica) i 01 48 12 509 (Sanja Frajtag, ravnateljica knjinice) ili na web-stranici knjinice. (http://free-
zg.hinet.hr/hkzsl)
Adresa:
Hrvatska knjinica za slijepe,
Drakovieva ulica 80/I, pp.231, 10000 Zagreb
Radno vrijeme:
ponedjeljak i etvrtak 8 - 18 sati
utorak, srijeda i petak 8 - 16 sati
Telefon: 385 (0)1 48 12 509, 385 (0)1 48 12 504
Fax: 385 (01) 48 12 507
E-mail: cl.blind@zg.htnet.hr
Web-stranica: http://free-zg.htnet.hr/hkzsl/
Dijagnostiki materijal
Jadranka Bjelica, Ilona Posokhova, Dijagnostiki komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika,
itanja i pisanja u djece, prirunik, Ostvarenje, Lekenik, 2001.
Dijagnostiki komplet je namijenjen strunim suradnicima u predkolskim ustanovama i osnovnim

kolama, te uiteljima. Odreuje sve vane aspekte govorno-jezinog razvoja i kognitivnih funkcija
potrebnih za poetak usvajanja itanja i pisanja. Takoer odreuje stupanj razvijenosti spoznajnih
funkcija i jezine sposobnosti kolske djece.
Pomagala za vjebanje
Marko Aleri, Katarina Franjec, Jezik i ja 1, itanje i pisanje s razumijevanjem, vjebenica iz

hrvatskog jezika za uenike 1. do 4.razreda osnovne kole, Alfa, Zagreb, 2002.
eljka Vuini, Uimo opaati, Vjebenica za opaanje i snalaenje u prostoru (4-7g.), Foma, Zagreb,
eljka Vuini, Mala kola, Vjebenica za pripremu polaska djeteta u kolu, Foma, Zagreb,
Vesna Hrvoj, Katica Pukari, Pokai to zna, Vjebenica za razvoj grafomotorike 1, (5-7 g.), Foma,
Zagreb,
86
Vesna Hrvoj, Katica Pukari, Pokuaj neto novo, Vjebenica za razvoj grafomotorike 2, (6-7 g.),
Foma, Zagreb,
Aleksandra Vivoda, Boica Kamenar, Dobar dan, kolo, Radni listovi za djecu predkolske dobi i
uenike prvoga razreda osnovne kole, (od 5 do 8 g.), Foma, Zagreb,
Vesna Orehovec, Brojevi i slova, Radni listovi za djecu predkolske dobi (od 5 do 7 g)., Foma, Zagreb,
Silvija Philipps, Igre olovkom, predvjebe pisanja, (3-6 g.), Foma, Zagreb,
Lucija Puljak, Mirjana Peec, Vjebenica za razvoj grafomotorike, predvjebe za pisanje, kolska
Ines Falak, Hrvatski jezik 2, vjebenica, radni listovi za 1.razred osnovne kole, Profil, Zagreb,1995.
Pomagala za uenje matematike
SilabuSn, proizvodi didaktikog projekta, autorica: prof. Nataa Radas, Slog, Split, 2002.
SilabuS1: Tablica mnoenja s prirunikom
SilabuS4: didaktika slikovnica Brojevi"
SilabuS5: didaktika slikovnica Slova i imena"
SilabuSn pomagala mogu se naruiti kod:

Slog, d.o.o, Bana Berislavia 9, Split,
tel/fax 021-386438, gsm: 098-757085,
e-mail: silabus_program@yahoo.com
Kompjutori, kompjutorski programi
Dozirana igra na kompjutoru, i uenje rada na kompjutoru korisno je za dijete s disleksijom.

Preporuuje se usmjeravati dijete na igre edukativnog tipa, u kojima se na zabavan nain vjeba
opaanje, brzina zakljuivanja, itanje itd. Treba obratiti pozornost da ne doe do zamora ili
dezorijentacije zbog predugog vremena provedenoga za kompjutorom.
KOMPJUTORSKI PROGRAMI NA HRVATSKOM JEZIKU ZA POMO PRI UENJU
Sunica meu slovima - kompjutorski program za pomo pri uenju slova, sastavljen od pet igara, za
djecu od 4 do 8 godina, 32bita, Zagreb
Sunica meu brojevima - kompjutorski program za uenje matematike, sastavljen od sedam cjelina,
za djecu od 4 do 8 godina, 32bita, Zagreb
Sunica u prirodi - kompjutorski program u kojem se ui mjesece u godini, gledati na sat, dane u
tjednu te o ivotinjama i njihovoj okolini, 32bita, Zagreb
87
RAZNI TEKSTOVI, LANCI I SLINO O DISLEKSIJI
I SRODNIM TEMAMA
Devdet Hadiselimovi, prof. psiholog:

SPREMNOST ZA UENJE ITANJA
Ovaj je tekst modifikacija dijela opirnijeg teksta objavljenog u: Test spremnosti za kolu - prirunik,
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 1999.
"Kada u ja itati?" upita Jim.

"Uskoro", ree uiteljica.
"Ali kada?" ree Jim.
"Ti zna to znae znakovi u naoj sobi", ree uiteljica.
"Da", ree Jim.
"Moe proitati svoje ime", ree uiteljica.
"Ali to nije pravo itanje", ree Jim.
"Ne brini", uiteljica e na to,
"Nema potrebe za urbom. itat e kad bude spreman."
"Ali kad u biti spreman?" upita Jim.
"Zapravo postaje spreman cijelo ovo vrijeme", ree ona.
Cohen, M., "When will I read?"
U razgovoru izmeu Jima i uiteljice otvara se problem spremnosti za kolu u svoj njegovoj sloenosti.
Prije svega da spremnost za kolu nije statiko, dostignuto stanje, nego niz stalnih progresivnih
promjena, to je proces. Spremnost nije apstraktan pojam, povezana je s neim, odnosno ona je uvijek
spremnost za neto, u ovom sluaju za uenje itanja. Zatim, poetkom kole neko dijete nije
podjednako spremno za sve zadatke koji ga u koli oekuju. Jim je spreman za neke aktivnosti i
zadatke u svezi s uenjem itanja, a za neke tek postaje spreman. Njegovo zanimanje za neke
aktivnosti indikator je nadolazee spremnosti, odnosno ono istovremeno pomae da se spremnost
lake postigne. K tome Jim posjeduje u izvjesnoj mjeri ono to se zove metakognitivno znanje o
itanju, naime to je u stvari itanje i emu ono slui. Zanimanje za itanje i metakognitivno znanje o
itanju proimaju se uzajamno i snani su motivi koji odravaju povoljan kontakt Jima s itanjem.
itanje se na neki nain nastavlja, odnosno tek e uslijediti. I na kraju, cijeli je proces pedagoki
osjetljiv i njime vjeto upravlja uiteljica, ona ne pouruje Jima. Taj se proces u stvari moe lako
naruiti i pokvariti nekom neprimjerenom grubou ili povrnou. Dananje kole su, naalost, pune
djece koja imaju potekoa u itanju i prema njemu osjeaju manju ili veu odbojnost. Jim je savladao
tzv. preditake vjetine i sve je spremniji za naredni ozbiljan korak: stvarno uenje itanja. Jednoga
dana on bi, a to je dugoroni cilj, mogao dobro itati, uivati u itanju i voljeti ga.
Mirna je povuena, tiha djevojica. Premda ima est godina i osam mjeseci, teko joj ide
skoro sve to se radi u koli. Spora je, dugo trai biljenicu ili pribor u torbi. Pie sporo i s
velikim naporom, neki su joj znakovi kao u ogledalu, a ono to je napisala esto brie. Ne
moe izdvojiti poetni glas neke rijei i pri tome katkad zaplae. Na odmoru je vedrija,
ali preteno gleda kako se djeca igraju. Jedva eka odlazak kui, brzo sve nagura u torbu
i uri, skoro trei kui.
Za razliku od Jima, koji je uglavnom spreman za kolu i otvoren je prema novom znaajnom iskustvu
uenja itanja (a vjerojatno i prema drugim znaajnim zadacima i aktivnostima u koli), Mirna je vrlo
udaljena od uspjenog susreta s itanjem, najvanijeg zadatka poetka kolovanja. Naprotiv, do
88
uspjenog susreta vjerojatno i nee doi, jer ona u svezi s itanjem ve doivljava prve neuspjehe i
neugodnosti. Nedostaju joj potrebne socijalne vjetine za ivot u grupi, pisanje je zamara, nesigurna je
i nesretna. Mnogo bi joj bolje odgovarao neki leerniji kompenzacijski program predkolske ustanove.
Poslije nekoliko mjeseci sve bi to u koli ilo neto lake, a izgledi za uspjean poetak bi porasli.
Naa dva primjera nisu ba najudaljeniji sluajevi spremnosti, odnosno nespremnosti za kolu, ali
recimo da su tipini. Cijeli razred prua znatno arolikiju sliku, pa je rad uitelja na poetku osnovnog
kolovanja jedan od najsloenijih poslova. kola je kao institucija u odnosu na te kompleksne zadatke
uglavnom neuspjena, budui da je poprilino inertna i kruta, i u svijetu i kod nas. Margaret Donaldson
upozorava: "Openito je priznato da u trenutku polaska u kolu postoji dubok jaz izmeu djece koja su
najvie pripremljena za kolsko uenje i one koja su najmanje pripremljena. Zato se postavlja pitanje
kako da se taj jaz to prije otkloni, jer e se, ako se to ne uini dovoljno brzo, jo vie produbiti"
(Donaldson, 1982, str. 85).
Individualne razlike same po sebi ne bi nas trebale brinuti, jer su osnovna ivotna injenica i normalna
injenica svake odgojno-obrazovne grupe. Naalost, nije tako. kola se kao institucija vrlo teko nosi s
pojavom individualnih razlika. Ne uspijeva to zadovoljavajue rijeiti ni u sluaju poetka kolovanja i
spremnosti djece za kolu. Mnoga djeca dolaze manje ili vie nespremna za kolu, a neka od njih
zavravaju na stazi dugotrajnoga neuspjeha i svojevrsnoga stradavanja.
Taj osnovni nesporazum djeteta i kole pokree posvuda u svijetu brojna pitanja.
Pitanja u "glavama strunjaka" postaju problemi i hipoteze njihovih brojnih istraivanja. Oni ele
objasniti, istraiti uzroke i veze, dokazati. A tu su i ona praktina pitanja: kako postii da oni koji
upravljaju kolama i propisuju njihov rad upoznaju rezultate istraivanja i, u skladu s njima, mijenjaju
organizaciju i nain rada u koli. Brojna pitanja brinu i neke roditelje na poetku kolovanja njihove
djece: Hoe li uspjeti? Je li dovoljno spreman? Moda bi bilo bolje da prieka sljedeu godinu? to
ako ...? Itd.
Razumije se da i djecu mue mnoga pitanja prije kole ili prvih dana ivota u razredu. Nekim pitanjima
koja navodi H. Martin: "to se oekuje od mene?, to e biti ako ...?, Tko me (ne)voli?, Tko je
najjai?" (Martin, 1975, str. 139), mi emo dodati i ona svojstvena nespremnoj djeci, popraena
osjeajima krivnje i gorine: "Zato svima ide bolje nego meni?, Zato me uiteljica ne voli?, Zato
sam tako glup?, Zato ..."?
Premda bi ovdje valjalo izloiti brojne aspekte sloene pojave (ne)spremnosti za kolu, mi emo se,
nakon osnovne definicije spremnosti za kolu, usredotoiti na pojavu (ne)spremnosti za poetno
itanje.
Spremnost za kolu definirali bismo kao dinamiku i manje ili vie uravnoteenu kombinaciju tjelesnih,
(meta)kognitivnih, emocionalnih i socijalnih razvojnih obiljeja djeteta, koja mu omoguuje da se
manje ili vie uspjeno sueli s programskim zahtjevima (poetnog) kolovanja i sloenou kolskoga
ivota. Slina bi, donekle modificirana, mogla biti i definicija spremnosti za uenje itanja. Uostalom,
na engleskom govornom podruju spremnost za uenje itanja (reading readiness) je tako znaajna
da ja gotovo sinonim spremnosti za kolu.
Kad kaemo manje ili vie uravnoteena kombinacija obiljeja to implicira da nerijetko sreemo
disharmonian ili neuravnoteen razvoj djeteta u odreenom trenutku, pa tako zamjeujemo i sliku
njegove (ne)spremnosti za kolu. Primjerice, znatno mlae nadareno dijete moe biti intelektualno
spremno za kolu, ali uvstveno i tjelesno nespremno. Dijete koje ivi u razvojno nepovoljnoj okolini
moe biti tjelesno, pa i intelektualno spremno, ali nespremno na uvstveno-socijalnom planu. Dijete
slabog tjelesnog zdravlja moe biti intelektualno, socijalno i uvstveno spremno za kolu, ali je
njegova tjelesna spremnost upitna. Napokon, neko dijete moe biti spremno za veinu zahtjeva
poetnog kolovanja, a pokazivati izrazite potekoe u usvajanju vjetine itanja (i pisanja).
Za razliku od drugih odreenja spremnosti za kolu u naoj se definiciji, uz kognitivna obiljeja, javlja i
metakognicija. Metakognitivna znanja, metakognitivne vjetine i metamemorija sve se vie spominju
ne samo kao imbenici kolske uspjenosti, nego i kao znaajni imbenici spremnosti za kolu. Radi
se o znanjima o tome to znae i kako se odvijaju nai kognitivni procesi: miljenje, pamenje, govor,
89
itanje, panja i sl. Takva se znanja potom apliciraju u uenju ili rjeavanju problema i pretvaraju u
svojevrsne vjetine. Posjeduju li predkolska djeca neto od toga i mogu li takva znanja i vjetine biti
pokazatelj spremnosti za kolu?
Sposobnost djece da zakoe impulsivne reakcije primjeuje se ve kod etverogodinjaka kad trae
skrivenu igraku, ali se oni nee ponaati refleksivno u testu sparivanja identinih figura (MFFT) J.
Kagana (Mussen i sur., 1984.). No odreenom broju estogodinjaka uspijeva da zakoe brzopletu
reakciju i da rade refleksivno i u takvom testu, to je posljedica metakognitivnog znanja da imaju vie
izgleda da zadatak rijee uspjeno ako ne rade prebrzo. Prema Kaganu jedna od osnovnih biolokih i
psiholokih razvojnih promjena zbiva se kod djece od 5 do 7 godina; naime, ova djeca pokazuju
znaajan porast sposobnosti da zakoe irelevantne reakcije te da odaberu odgovarajue. Njihova igra
postaje sve vie planirana, a rjeavanje zadataka sve promiljenije. Neki od njih znaju zastati,
provjeriti vrijednost i valjanost odgovora i na kraju pronau tono rjeenje. S druge strane, kola i
obitelj sve vie inzistiraju na takvom ponaanju, a dijete koje nije u stanju postupati tako biva
sankcionirano zbog toga znatno ee, nego godinu ili dvije ranije (Kagan, 1967.). Budui da su
individualne varijacije i u razvoju refleksivnosti velike, znaajne su implikacije na uenje itanja.
Impulsivna djeca ine znatno vie greaka u poetnom itanju, npr. znatno ee dodaju ili isputaju
sufikse, krivo itaju poetno slovo ili slog te ee prave pogreke zamjene slova u rijeima. Nasuprot
njima refleksivna djeca ee prave spontane korekcije krivo proitanih rijei. Takva djeca kao da
stalno cenzuriraju i nadziru svoje kognitivne procese (Kagan, 1967.). U jednom naem nepubliciranom
istraivanju o impulsivnosti djece s poremeajima itanja pokazalo se da su djeca drugoga razreda s
poremeajima itanja ak donekle impulsivnija od estogodinjaka (zadatak rjeavaju u prosjeku za
9,2 sekunda). Djeca treeg i etvrtog razreda impulsivna su u istoj mjeri kao prosjena estogodinja
djeca: u testu sparivanja identinih figura zadatak rjeavaju u prosjeku za oko 11 sekunda.
Sazrijevanjem se impulsivno ponaanje postupno smanjuje, a razliiti imbenici mogu ovu promjenu
ubrzavati ili ometati. Neki od tih imbenika su oteenje sredinjeg ivanog sustava, uitelj ili roditelj
kao model oponaanja, odgojni stil majke i sl. (Wagner, 1976.).
Govorei o djeci nespremnoj za kolu, posebice nespremnoj za uenje itanja, M. Donaldson upuuje
na vrlo oskudnu refleksivnu svijest o govoru kod takve djece, premda ga ona svakodnevno koriste.
Isto tako ta djeca ne znaju to je zapravo ona aktivnost koju nazivamo itanjem. Ni nakon tri - etiri
mjeseca provedena u koli neka djeca ne znaju kako potar zna u koju e kuu donijeti pismo ni to
otac zapravo radi kada dri novine ispred sebe. U pripremanju za kolu djeca bi morala postati
svjesnija svoga govora: da je govor neto to godinama proizvode, da je sastavljen od rijei, da su
znaci na papiru pisana verzija tog govora, da je takva pisana verzija ivotno vrlo znaajna itd.
Jednostavno djeca bi dolaskom u kolu morala znati smisao i svrhu onoga to e svakodnevno uiti i
raditi. M. Donaldson oekuje da e dobro uenje itanja zapoinjati sa znatno veom osvjeenou
djece ne samo o jeziku, kao o simbolikom sustavu, nego i o ostalim kognitivnim procesima
(Donaldson, 1982.).
Naveli smo ova stajalita M. Donaldson, jer ilustriraju na primjeru govora i itanja koliko su znaajna
metakognitivna znanja kod pripremanja djece za kolu, a posebice za uenje itanja. S druge strane,
u sreditu suvremenih napora da se dijete uspjenije pripremi za susret s itanjem jesu nastojanja na
tzv. preditakim vjetinama, koje su u stvari osvjeivanje strukture i korespondencije izgovorenoga i
napisanoga.
U vrlo itljivom i na stanoviti nain izazovnom, ali i dobrodolom, priruniku M. udine-Obradovi

"Igrom do itanja" dobivamo mnogo uputa, obavijesti i materijala pomou kojih roditelji i odgojitelji
mogu razvijati spremnost za itanje vjebajui preditake vjetine, ali uei i metakognitivna znanja o
itanju. "Kako roditelji, odgojitelji i uitelji postiu kvalitetno okruje za razvoj preditakih vjetina? Oni
daju primjer korienja i odailjanja pisanih obavijesti, uivanja u priama i zanimljivostima o kojima
itaju u pisanim tekstovima, organiziraju itako ozraje, te svakodnevno itaju djetetu i s djetetom.
Zatim, oni postupno ukljuuju dijete u jednostavne aktivnosti primanja i odailjanja obavijesti,
omoguuju mu sve sloeniji uvid u smisao i znaenje pisanog teksta i organiziraju aktivnosti i igre koje
u djetetu osvjeuju strukturu govora i pisanog jezika" (udina-Obradovi, 1995, str. 32).
Uspjeno ovladavanje vjetinom itanja najvaniji je obrazovni zadatak osnovnog kolovanja. itanje
je zapravo instrument koji je stalno u upotrebi pri uenju tijekom kolovanja i kasnije u ivotu. Na
90
jednoj je strani, dakle, izuzetno znaenje itanja, koje je teko jednostavno izrei, a na drugoj izuzetna
sloenost i osjetljivost fenomena itanja. Taj je fenomen jo uvijek tvrd orah za znanost, unato
tisuama istraivanja, pa o itanju, uenju itanja i potekoama itanja jo nema dovoljno pouzdanih
spoznaja. ini se ipak da istraivai suuju prostor nesigurnosti i nagaanja upuujui na neke
imbenike, uvjete i uzroke kao uporita na koje bi se metodika uenja itanja oslanjala s vie
vjerojatnosti u uspjeh. Jedno je od takvih uporita i jasnija orijentacija to initi u uspjenijem razvijanju
spremnosti djeteta za itanje. Koliko su to pouzdane spoznaje, pokazat e vjerojatno tek promjene vrlo
nepovoljnog stanja. Naime, potekoe u itanju imaju na stanovit nain "epidemijske" znaajke irom
svijeta: uz potekoe koje mnoga djeca imaju u itanju, razumljivo je da malo itaju, ne sluei se
itanjem kao nunim instrumentom, ne uivaju u itanju i, na kraju, trpe dugorone nepovoljne
posljedice zbog toga (usp. Hadiselimovi, 1984.a).
Pogledajmo, na nekoliko primjera, to se nudi kao suvremeno u poboljanju spremnosti djece za

uenje itanja.
Durkin, npr. preporuuje rad na vjetinama koje pospjeuju spremnost za itanje, a istovremeno su
inkorporirane u ope ciljeve programa za poticanje predkolske djece (prema Leu i Kinzer, 1987.):
poticati djeju elju za uenjem itanja;
pomagati im da u odreenoj mjeri shvate to je to itanje i to je to uenje itanja;
poticati ih da naue orijentaciju "s lijeva na desno" i "odozgo prema dolje";
nauiti ih znaenje pojma rije i koja je funkcija prostora izmeu rijei;
nauiti ih znaenje pojmova koji se koriste u uenju itanja;
poticati ih da vizualno razlikuju slova i rijei te da, ako pokazuju zanimanje, imenuju slova .
Izmeu imbenika spremnosti za itanje Leu i Kinzer u svom standardnom priruniku o uspjenom
uenju itanja u osnovnoj koli izdvajaju to bogatije iskustvo djeteta s govorom (govor, pisani jezik,
rjenik, itanje pria, razgovori, objanjenja, metakognitivna znanja itd.). Od perceptivnih imbenika
posebno izdvajaju razvoj vizualne i auditivne percepcije (tonost, razlikovanje, prepoznavanje i
identificiranje). Posebni se znaaj posveuje audio-vizualnoj integraciji, uei da se govorni jezik moe
predoiti u simbolikom obliku, da je svrha itanja razumijevanje poruke te da su slova i glasovi
povezani i sl. Vrlo su znaajni i kognitivni faktori, pa bi, u to vie prilika i situacija, trebalo to bolje
ovladati vremenskim i prostornim odnosima, brojanjem, klasificiranjem, korespondencijom jedan
prema jedan, serijacijom i konzervacijom. Budui da se najvei dio preditakih vjetina i znanja potie
u obitelji, najvei se znaaj pridaje kvalitetnoj obiteljskoj i kunoj sredini. Prema ovim autorima rani
itai ivjeli su u obiteljima u kojima su roditelji: a) mnogo razgovarali sa svojom djecom; b) nalazili
dovoljno vremena da odgovaraju na pitanja koja su djeca postavljala; c) stvarali situacije u kojima
djeca pitaju "to je to ...", "to znai rije ...". Poticanje spremnosti za itanje zbiva se i manje direktno.
U tom su smislu znaajna ova obiljeja ivota u roditeljskom domu:
panja i vrijednost koju odrasli pridaju pismenosti i kulturi;
vrijeme koje odrasli kao modeli provode u itanju;
mnotvo materijala za itanje u kui;
mnotvo aktivnosti i igara u kojima su osnova govorni i pisani jezik;
pristupanost materijala za itanje djetetu.
U svezi s tim citiraju i miljenje amerike Komisije za itanje: "Roditelji igraju ulogu neprocjenjivog
znaaja u stvaranju temelja za uenje itanja. Roditelji neformalno poduavaju djecu o itanju i pisanju
itajui im naglas, diskutirajui s njima o priama i doivljajima, ohrabrujui ih da naue slova i rijei te
uei ih o svijetu oko njih. Ovakvo postupanje priprema djecu za uspjeno itanje." (Leu i Kinzer,
1987, str. 81).
Na kraju, ovi autori ne zanemaruju ni afektivne imbenike koji mogu pratiti razvoj preditakih vjetina
i/ili samo itanje, pa smatraju da djeca trebaju primiti i metakognitivna znanja o naporu koji je ponekad
potreban pri uenju ili o neugodi koja se povremeno javlja u radu. Kljunim dre jaanje motivacije za
itanjem i stvaranje uvjeta da djeca pristupaju uenju itanja s osjeajem da je to uzbudljivo, a taj je
osjeaj mogao nastati pri itanju uzbudljivih pria kod kue (Leu i Kinzer, 1987.).
Sally Smith je i prije tridesetak godina bila svjesna kompleksnosti poticanja spremnosti za itanje.
91
Prema njoj da bi dijete bilo spremno za itanje i poelo itati, potrebno je da integrira niz simultanih
procesa, kako bi dekodiralo i shvatilo ono to je napisano. Zato je razvila pristup koji se usmjerava na
istraivanje i razvoj komunikacije u svim podrujima: pokret, mima, ples, ritam, likovni, usmeni i pisani
izraz. itanje je prema njoj vrlo strukturirana aktivnost, a pridonosi mu usklaeni razvoj niza temeljnih
sposobnosti. Iz vrlo detaljnoga prikaza ovih funkcija izdvojit emo manji dio onoga to je uputno
poticati (prema Cohen, 1979.):
na perceptivnom podruju: sposobnost da se promatra ili slua te razlikuje ono to se vidjelo ili
ulo, nastojanje da se zapamti ono to se vidjelo ili ulo, odnosno da se zapamti u zadanom
redosljedu; razumijevanje znaenja onoga to se vidjelo ili ulo;
prostorni odnosi: orijentacija s lijeva na desno, razlikovanje lijevo-desno, koordinacija oko-
ruka, prostorno rezoniranje;
na podruju simbolikoga i verbalnoga: rjenik, razumijevanje i zapamivanje pojmova,
verbalno rezoniranje, prepoznavanje specifinosti stvari i simbola, razumijevanje da neka
struktura simbola ili glasova predoava neke stvari ili misli, selekcioniranje i klasificiranje
informacija, razlikovanje onoga to je prisutno od onoga to je odsutno, razlikovanje dijelova i
cjeline, ralamba cjeline na dijelove, razumijevanje redosljeda (malo-veliko-najvee, poetak-
sredina-kraj i sl.);
odreeni stupanj samokontrole i panje.
U svome priruniku za razvoj preditakih vjetina Mira udina-Obradovi detaljno upuuje roditelje i
odgojitelje i preporuuje im da planiraju dovoljno vremena kako bi spremnost za itanje optimalno
razvili kod najveeg broja djece. No taj je prirunik vrlo koristan i za onu djecu koja su ve u koli, a
imaju potekoa u itanju.
Razvoj spremnosti za itanje moe zapravo zapoeti izmeu druge i tree godine ivota. Da iz
pisanoga teksta proizlazi neka poruka, dijete poinje osvjeivati negdje u to vrijeme. Ta se svijest
javlja ako su pisane poruke u njegovoj neposrednoj blizini. Izmeu 4. i 5. godine dijete poinje biti
svjesno razlika meu slovima, usvaja specifini rjenik (slovo, rije, toka i sl.), poinje nasluivati
glasovnu strukturu rijei prepoznavanjem rime i prvog glasa u rijei. Slijedi zamjeivanje glasovne
strukture rijei izmeu 5. i 6. godine. Dijete je spremno za igre glasovne ralambe rijei na glasove,
to je kasnije dobra osnova za razvoj itakih vjetina. Izmeu 6. i 7. godine vei broj djece
uspostavlja znanje o korespondenciji glasova i slova. To grafo-foniko znanje je znak da je spremnost
za itanje optimalna. U 7. i 8. godini slijedi primjena abecednoga naela kao osnovna itaka vjetina,
potom jaa automatizacija dekodiranja, da bi se kasnije puna pozornost obratila na razumijevanje
znaenja poruke.
Ovo je kratka skica uobiajenoga slijeda, a individualne se varijacije podrazumijevaju. Tako zapravo
rad na uspjenom itanju poinje ve u treoj godini ivota djeteta. No neka djeca pokazuju potekoe
u razvoju preditakih vjetina, to mogu biti rani znaci buduih potekoa u itanju. Ova djeca imaju
potekoa u obradi vidnih i slunih podataka, u glasovnoj ralambi rijei, teko postiu fonemsku
osvjetenost itd. Sekundarne emocionalne potekoe jo ih vie udaljavaju od razvoja preditakih
vjetina, a posebice fonemskoga osvjeivanja.
Gdje se moe odvijati delikatan rad na razvoju preditakih vjetina? U obitelji i predkolskoj ustanovi,
ako se potrude da stvore kvalitetnu okolinu za to. A prirunik M. udine-Obradovi prua dio
materijala i upute kako se to ini (udina-Obradovi, 1995.).
Istraivanja itanja i imbenika njegove uspjenosti, koje u nas sustavno provodi S. Koli-Vehovec,
podravaju dobrim dijelom ono to smo do sada iznijeli o poticanju spremnosti za itanje. Polazei od
toga da vjetinu itanja ine dvije osnovne komponente - dekodiranje i razumijevanje - ona istrauje
interakcije i doprinose raznih kognitivnih i afektivnih imbenika, koji mogu pospijeiti, ali i ometati
razvoj preditakih i itakih vjetina. Kao imbenike koji bitno pomau dekodiranje ona, izmeu
ostalih, navodi vizualnu i auditivnu diskriminaciju te fonemsku osvjetenost. Posebno bitnim za
razumijevanje ona dri semantiko kodiranje (kao pristup rjeniku u semantikom pamenju) te
modeliranje znaenja teksta u cjelini. Za oba je ova imbenika bitna veliina, odnosno bogatstvo
rjenika. Za razumijevanje je bitan i kapacitet kratkoronoga pamenja te brzina dekodiranja, koja
omoguuje uinak kratkoronoga pamenja na razumijevanje. Ova autorica oprezno upuuje na
92
praktine implikacije. Kod loih itaa i itaa poetnika posebno valja vjebati fonemsko
osvjeivanje (razlikovanje glasova, glasovna analiza i sinteza) te poticati razvoj rjenika (govorne
vjebe, razgovor, itanje pria, objanjavanje nepoznatih rijei i sl.) (Koli-Vehovec, 1994.).
Istraujui posebno fenomen fonemske osvjetenosti - kao svjesnosti da su rijei sastavljene od

fonema - ista autorica smatra da se njeni zaeci javljaju u etvrtoj godini i da se razvija od svjesnosti o
duini rijei, preko svijesti o slogovima do percepcije fonema. Odnos je izmeu fonemske
osvjetenosti i uenja itanja dvosmjeran: fonemska osvjetenost preduvjet je za uenje itanja, a
uenje itanja pomae daljnjem razvoju fonemske osvjetenosti (Koli-Vehovec, 1992.).
Odustali smo od toga da posebno obrazlaemo znaenje itanja za dananjeg ovjeka ili za dijete,
koje ga formalno ui svojim dolaskom u kolu. Ta je znaajnost, bar se tako ini, jasna i neupitna
svima. No budui da sve poinje znatno ranije, da rad na razvoju spremnosti za itanje oekujemo od
ogromnog broja roditelja, te da su orijentiri koje nam je posredovala znanost - danas donekle uoljiviji i
bolje postavljeni nego ranije - ipak jo uvijek nedovoljno sigurni i pouzdani vodii, cjelokupan rad na
razvoju spremnosti za itanje treba biti proet promiljenou, oprezom, taktom i vedrinom. Ta naela
uostalom vrijede i za rad s neto starijom djecom, kad "poinju" uiti itati u osnovnoj koli.
Posluajmo jo jednom M. udinu-Obradovi to kae o znaaju kvalitetne okoline u kojoj se potie
spremnost za uenje itanja: "O tome jesu li roditelji i odgojitelji djeteta osigurali takvo okruenje ovisit
e djetetova uspjenost u poetnom itanju, njegova vjetina itanja u odrasloj dobi, te koliko e mu
itanje cijelog ivota biti izvor znanja i uitka." (udina-Obradovi, 1995, str. 32).
Literatura:
Cohen, M. (1977.). When Will I Read? Wm. Morow, New York.

Cohen, R. (1979.). L'apprendimento precoce della lettura: A sei anni e gia troppo tardi? Armando,
Roma.
udina-Obradovi, M. (1995.). Igrom do itanja. kolska knjiga, Zagreb.
Donaldson, M. (1982.). Um deteta. Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Hadiselimovi, D. (1984.). Otkrivanje poremeaja u itanju, kolska knjiga, Zagreb.
Kagan, J. (1967.). Biological aspects of inhibition systems. American Journal of Diseases of Children,
vol. 114, br. 5, 507-512.
Koli-Vehovec, S. (1992.). Fonemska svjesnost i itanje. Godinjak Zavoda za psihologiju u Rijeci, 1,
83-86.
Koli-Vehovec, S. (1994.). Kognitivni imbenici vjetine itanja. Godinjak Zavoda za psihologiju u
Rijeci, 3, 115-130.
Leu, D. J., Kinzer, C. K. (1987.). Effective Reading Instruction in the Eelementary Grades. Merrill
Publishing Company, Columbus.
Martin, H. (1975.). Problems of Childhood. Pan books, London.
Mussen, P. H., Conger, J. J., Kagan, J., Huston, A. C. (1984.). Child Development and Personality.
Harper and Row Publishers, New York.
Wagner, I. (1976.). Aufmersamkeitstraining mit impulsiven Kindern. Ernst Klett Verlag, Stuttgart.
........................................................................................................
Marija Crnjak:
DESET POSTO HRVATSKIH UENIKA PATI OD DISLEKSIJE
U 805 hrvatskih kola zaposleno 70 logopeda
lanak iz Novog lista, Rijeka, 2.prosinca 2002.god,
sudjelovala predsjednica HUD-a, Stanislava Leljak-Turanski, prof.logoped
Otkrivanje disleksije esto je preputeno sluaju, a mnoga djeca s logopedom se ne susreu ni

93
u vrtiu ni u kolskoj dobi
ZAGREB - Pretpostavlja se da svaki deseti uenik u Hrvatskoj pati od disleksije i disgrafije,

poremeaja u itanju i pisanju koji se kod djece najee manifestira udnim grekama u pisanju
(zrcalno pisanje), problemima kod prepisivanja s ploe, udnim rjeavanjem matematikih zadataka i
nerijetkim izostatkom rezultata unato velikom trudu uenika. Dislektina djeca imaju probleme s
uenjem pjesmica na pamet, obuvanjem cipela na vezice, organiziranjem vremena, te imaju "blistave"
dane i one u kojima su "u blokadi".
Disleksija nije bolest a pravovremenim otkrivanjem i terapijom moe se u potpunosti ukloniti. U tome je
nuna pomo drutva, roditelja, kole i strunjaka, no u Hrvatskoj je razina takve pomoi jo uvijek
niska i uope ne postoji sustavno praenje djece kojim bi se u cijeloj populaciji otkrivale predispozicije
ili postojee tekoe itanja i pisanja.
Ne postoje ak ni slubeni podaci o tome koliko djece u Hrvatskoj ima disleksiju, kao niti koliko je
uitelja prolo dodatnu edukaciju o radu s djecom koja pate od disleksije. Prema nekim istraivanjima
Hrvatske udruge za disleksiju pokazalo se kako broj djece s tekoama tipa disleksije raste, posebno
u nekoliko prvih poratnih generacija.
Kljunu ulogu u otkrivanju i lijeenju disleksije i disgrafije imaju struni suradnici u predkolskim i
kolskim ustanovama. Meutim, prema podacima Ministarstva prosvjete u 805 hrvatskih osnovnih
kola zaposleno je tek sedamdeset logopeda, tako da jedan logoped mora zadovoljiti potrebe vie od
deset osnovnih kola. Budui da ih je tako malo logopedi su, umjesto da provode terapiju, ogranieni
na prepoznavanje problema i upuivanje uenika u ustanove.
Neprilagoene metode uenja
- Otkrivanje disleksije ovisi o okolini u kojoj se dijete nalo i esto je preputeno sluaju. Mnoga djeca
s logopedom se ne susreu ni u vrtiu niti u kolskoj dobi, logoped je rijetko u komisijama koje
procjenjuju sposobnost buduih kolaraca, upozorava Stanislava Leljak-Turanski, predsjednica
Hrvatske udruge za disleksiju (HUD - http://public. srce.hr.hud/index.html), osnovane 1992. godine.
- Iako radimo sve kako bi pridonijeli senzibilizaciji javnosti za ovaj problem, u Hrvatskoj se jo uvijek
vrlo malo zna o disleksiji, tvrdi prof. Leljak-Turanski, dodajui da i uitelji razredne nastave vrlo malo
znaju o tome. A ozraje u razredu i pomo uitelja jednako su vane kao i struna pomo. Kako bi
olakali svojim uenicima, uitelji bi prvo trebali pokuati ostvariti to bolju suradnju s roditeljima i
uputiti ih da potrae pomo strunjaka. U radu s uenicima Hrvatska udruga za disleksiju preporuuje
individualiziran pristup. Kad se utvrdi da je dijete dislektino komisija gradskog ili upanijskog ureda za
obrazovanje izdaje rjeenje da uenik mora imati individualizirani program, to znai da uenik radi po
redovnom nastavnom programu uz primjenu individualnih postupaka i posebnu pomo defektologa.
To znai da uitelj djetetu s disleksijom koje rjeava neki zadatak s vremena na vrijeme treba prii,
zapitati kako mu ide, uputiti ga na pogreke i pomoi mu gdje zapne, pojanjava prof. Stanislava
Leljak-Turanski.
Dislektiare drutvo odguruje
Strunjaci upozoravaju i kako su metode uenja u hrvatskim kolama neprilagoene djeci s dileksijom
i disgrafijom. Uenje se uglavnom temelji na itanju, a tekstovi esto zahtijevaju znatnu vjetinu itanja
i educiranost djeteta. Provjera znanja se u velikoj mjeri obavlja testovima i rjeavanjem pismenih
zadataka s ogranienim vremenom, to je vrlo nepovoljno za dislektino dijete koje, ako i zna odgovor,
nije u stanju brzo i ispravno pisati. U viim razredima problemi rastu jer se u prva etiri razreda ui
itati i pisati, a od petog se razreda ita i pie da bi se uilo. Djeci s tim problemom nisu prilagoeni ni
kolski programi niti udbenici, a zbog slabijih financijskih uvjeta nedostaje i popratni didaktiki
materijal i pomagala. Samo u teim sluajevima mogue je, nakon dobivanja dijagnoze - koja u
mnogim sluajevima nikad nee ni biti postavljena - zatraiti prilagodbu programa za uenika s
disleksijom.
Ukoliko se djetetu nije pomoglo, ono e nakon zavretka osnovne kole imati velikih problema pri
upisu u srednju kolu koju vrlo esto nee zavriti jer ima loe ocjene. Ako i uspije zavriti neku kolu
kasnije e imati nove probleme u drutvu. Zbog nedostatka formalnih kvalifikacija dislektiari su
uglavnom odgurnuti u zvanja gdje se njihovi duhovni darovi uope ne koriste.
94
DISKALKULIJA - SPECIFINE TEKOE U UENJU MATEMATIKE:
TO I KAKO?
Intervju objavljen u asopisu: Matematika i kola, Zagreb, godina III, broj 12, prosinac 2001.
Na pitanja odgovaraju Ilona Posokhova, prof. logoped-defektolog, urednica knjige "Matematika bez
suza: Kako pomoi djetetu s tekoama u uenju matematike" i Ines Gali-Jui, prof. logoped-
defektolog, voditeljica kabineta Logokor
...............................................................................................................
P: TO JE DISKALKULIJA?
Ilona Posokhova: Diskalkulija je skup specifinih tekoa u uenju matematike i u obavljanju

matematikih zadataka. To su takva odstupanja koja stvaraju osobi ozbiljne tekoe u ovladavanju
matematikom bez obzira na dovoljni stupanj intelektualnog razvoja, normalno funkcioniranja osjetila,
te optimalne uvjete redovnoga poduavanja. U djece se najee radi o razvojnoj diskalkuliji, odnosno
o tekoama koje se formiraju u ranoj razvojnoj dobi i ispoljavaju se odmah im je dijete poelo
upoznavati pojam broj i obavljati elementarne raunske radnje. U djece s diskalkulijom postoji velika
disproporcija izmeu njihove mentalne dobi i tzv. matematike dobi. Matematika dob takvog djeteta
je znatno ispod prosjeka, dok je mentalna dob normalna. Na primjer, uenik 5. razreda koji je
prosjeno intelektualno razvijen i uspjean u svim kolskim predmetima osim matematike, poznaje
matematiku na razini 2. razreda.
P: KAKO JE MOEMO PREPOZNATI?
Ilona Posokhova: Diskalkulino dijete se razlikuje po tome to ini vrlo mnogo neuobiajenih greaka:
zamjenjuje jedan broj nekim drugim
ponavlja isti broj ili radnju vie puta kao da se "zaglavilo"
zrcalno okree znamenke, naruava redoslijed u vieznamenkastim brojevima
vrlo je usporeno ak i u elementarnom raunanju, loe pamti brojeve u nizu i aritmetike
injenice
zapisuje brojeve u uzajamno neprikladnom poloaju, naruava smjer rjeavanja
vizualno pogreno prepoznaje raunske simbole i znamenke
ne moe zapamtiti i slijediti algoritam rjeavanja
P: KOLIKO JE DISKALKULIJA PROIRENA?
Ilona Posokhova: Prema statistikim podacima, oko 6 posto osoba imaju razvojnu diskalkuliju.
P: ZBOG EGA SE DISKALKULIJA JAVLJA?
Ilona Posokhova: Trebamo jasno razlikovati uzroke prave diskalkulije i uzroke drugih tekoa u uenju
matematike u djece. Diskalkulija je neuroloki uzrokovana. Odreeni sustavi i dijelovi mozga koji su
anatomski i psiholoki neposredno odgovorni za matematike sposobnosti, sazrijevaju usporeno ili
promjenjeno. Meutim, postoji i mnogo drugih razloga zato neka djeca imaju ozbiljnih tekoa u
uenju matematike. Nedovoljni stupanj kognitivnog funkcioniranja, nerazvijenost temeljnih
predmatematikih vjetina, posebne jezine tekoe i tekoe u itanju i pisanju, nekompatibilnost
stilova poduavanja i uenja, emocionalno stanje djeteta su neki od razloga.
P: POSTOJI LI POPULACIJA DJECE KOJA BI BILA SKLONIJA TEKOAMA U UENJU

MATEMATIKE?
Ines Gali-Jui: Ovo se pitanje djelomino preklapa s pitanjem o uzrocima ove pojave. Odgovori na
95
ova pitanja su vieznani, to znai da objanjenja nisu jednostavna. Predstavnici raznih struka daju
objanjenja iz aspekta svojih znanosti. Svakako da je potrebno uvaiti miljenja neurologa koji
predviaju njihovu pojavu u djece s umjerenim ili lakim odstupanjem u radu mozga ili zakanjelog
formiranja viih funkcija korteksa. Ali postoje pokazatelji da i oko 25% ljudi s normalnim ili ak
natprosjenim opim stupnjem kognitivne inteligencije ima nedovoljno razvijeno matematiko
miljenje.
Postoje skupine djece u kojima ee moemo oekivati tekoe u nekim podrujima uenja
matematike. To su prije svega djeca sa specifinim tekoama u itanju- disleksijom. Prema
izvjetajima Richarda Ashcrofta, predstojnika Odsjeka za matematiku na Mark koledu - britanskoj
specijalnoj koli za djecu s disleksijom, oko 75 % uenika s umjerenom i tekom disleksijom imaju
ozbiljne tekoe u matematici. Ako disleksiju shvatimo prvenstveno kao tekou u ovladavanju
dekodiranja i razumijevanja simbola pisanog jezika, postaje nam jasno da se to isto moe prenositi i u
jezik matematskih simbola, bilo da se radi o brojevnim simbolima i raunskim operacijama s tim
simbolima ili razumijevanju prie napisane matematskim jezikom. No strunjaci koji se bave djecom s
disleksijom uoili su i neto drugo. Naime oko 10 % djece s disleksijom pokazuje i iznimnu
matematsku darovitost.
Druga je skupina djece u koje moemo oekivati postojanje tekoa u matematici, ona s perceptivno-
motorikim smetnjama zbog kojih imaju lou opu koordinaciju i organizaciju pokreta, koordinaciju
izmeu oka i ruke, vizualnu percepciju i orijentaciju u prostoru. Zbog toga je podruje u kojima ona
imaju najvie potekoa geometrija.
Trea skupina djece koja mogu imati tekoe u matematici je skupina djece s posebnim jezinim
tekoama. Matematika je vrsta jezika koji ima svoj specifian rjenik i gramatiku. Ako dijete ima
tekoa u razumijevanju leksiko-gramatikih konstrukcija, dijete nee biti u stanju tumaiti upute i
zadatke rijeima u udbeniku, te pratiti uiteljeva objanjenja i pitanja.
etvrta je skupina djece s disgrafijom ili specifinim tekoama u ovladavanju vjetine pisanja. Ona
mogu imati tekoe u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu (moe biti naglaeno u uenju pojma
mjesna vrijednost). Isto tako djeca s disgrafijom mogu imati tekoe u usvajanju motorike formule
slova, znamenki i drugih simbola.
P: ZATO SE O DISKALKULIJI ILI SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU MATEMATIKE ZA

RAZLIKU OD GORE SPOMENUTIH SMETNJI MNOGO MANJE ZNA?
Ines Gali-Jui: Razloga je nekoliko i dolaze iz dviju suprotnih ishodinih toaka. Prvi je dio vezan uz
razmiljanje da je matematika u veine ljudi sinonim za tono, logino a samim time i ispravno
miljenje a u vezi s time i uvjerenje da takvo miljenje imaju djeca, kasnije i odrasli ljudi koji imaju
barem prosjean ako ne i iznadprosjean stupanj kognitivne inteligencije. Ona djeca kojoj ne uspijeva
uspjeno nauiti matematske koncepte, prema takvom uvjerenju spadaju u kategoriju barem blago
ispodprosjenih, njihove su tekoe oekivane pa prema tome i nezanimljive za znanstveno praenje i
razumijevanje.
S druge strane u nekih je ljudi uvjerenje drugaije. Prema njemu upravo je za oekivati da neki
pametni i nadareni ljudi koji postiu rezultate u mnogim drugim podrujima, ne znaju i ne razumiju
matematiku. Neki e od njih to moda i s ponosom priznati, tako da zanimanje ili potpuna odsutnost
bilo kakvog zanimanja ili interesa za matematiku postaje gotovo ideoloko opredjeljenje.
Kako su ovakva razmiljanja dijelom bila rairena i u znanstvenim krugovima ili barem u praktinoj
primjeni znanstvenih spoznaja, prije svega u domeni psihologije uenja, nije neobino to se dugo
nisu regrutirali niti strunjaci koji e biti kvalificirani za bavljenje tekoama u uenju matematike.
Nadamo se da je pojavom svijesti o postojanju specifinih tekoa u uenju matematike i literature
koja se iz tog podruja i kod nas moe nabaviti, prije svega knjige napisane prema prof. Maheshu
Sharmi, to razdoblje iza nas.
P: TO BI TREBAO INITI NASTAVNIK MATEMATIKE?
Ilona Posokhova: Izvrsno poznavanje matematike kao nastavnog predmeta nije dovoljno za
poduavanje djece, pogotovo djece s tekoama u uenju. Svaki nastavnik bi trebao prije svega
upoznati kako djeca usvajaju matematiku, koji su imbenici odgovorni za njihov uspjeh u uenju
matematikih koncepata, a takoer upoznati prirodu i vrste specifinih tekoa. Drugim rijeima,
nastavnik bi trebao dublje razumijeti dijete. Njegova uloga nije da tretira diskalkuliju. Meutim,
nastavnik bi trebao voditi poduku na nain koji je prirodan i efikasan za djecu. Postoji pet kritinih
imbenika koji utjeu na uenje matematike. To su: stupanj kognitivnog funkcioniranja uenika,
96
individualni stil uenja matematike (matematika osobnost uenika), formiranost predmatematikih i
pomonih vjetina, razvijenost matematikog jezika i stupnjevi usvajanja matematikih koncepata od
konkretnog prema apstraktnom. Upravo na tih pet imbenika se i treba oslanjati nastavni proces.
Trebamo poznavati i usavravati djetetove kognitivne strategije u matematici, voditi nastavu na takav
nain (didaktiki i metodiki) da zadovoljavamo potrebe svih uenika (kako analitiki, tako i globalno
orijentiranih). U predkolskoj i ranoj kolskoj dobi trebamo osigurati formiranje vrstog temelja za
usvajanje matematike - razvijati prematematike i pomone vjetine u djece (vjetine vizualizacije,
procjenjivanja, induktivnog i deduktivnog miljenja, prostornog orijentiranja, razvrstavanja,
usporeivanja, slijeenja uputa u nizu i dr.). Tijekom uenja svakog matematikog koncepta veliku
panju trebamo posvetiti njegovoj jezinoj komponenti (razvijanju razumijevanja terminologije,
matematike sintakse i uvjebavanju prevoenja s matematikog jezika na hrvatski i obrnuto). Proces
usvajanja svakog matematikog koncepta treba se odvijati u prirodnom slijedu usvajanja novog
znanja: od intuitivne razine, preko konkretne, slikovne, pa sve do apstraktne, praktine i
komunikativne. U takvim e uvjetima sva djeca, a tako i djeca sa specifinim tekoama u uenju i
razvoju, ovladavati matematikom s vie lakoe, uspjeha i ljubavi prema tom predmetu.
P: TO BI BIO ZADATAK STRUNOG SURADNIKA (DEFEKTOLOGA ILI PSIHOLOGA) KOJI BI SE

BAVIO DJECOM S TEKOAMA U UENJU MATEMATIKE?
Ines Gali-Jui: Posao bi strunog suradnika slijedio iste principe s naroitim naglascima na
pronalaenju specifinih tehnika primjerenih svakom djetetu ponaosob kao i na otklanjanju specifine
matematske tjeskobe. Njihov bi se rad stoga najvie trebao odvijati u navedenim podrujima s mnogo
individualnog pristupa, igre i konkretnih sadraja. Stoga bi za dijete bilo korisno da defektolog, logoped
ili psiholog uspije napraviti sljedee:
- zanimljivim priama ili igrama otkloni zablude u vezi prirode matematike (matematika je vrlo
apstraktna, nikad mi nee trebati, ona nema veze sa stvarnim ivotom, to su samo raunanja,
matematika je vrlo dosadna)
- nae naine kako razbiti strah od matematskog jezika (otkriti djetetovu jezinu razinu i ono to ga
zbunjuje u matematskom jeziku)
- otkrije to dijete podrazumijeva da se trai u rjeavanju matematskih problemskih zadataka, budui
da dijete esto moe misliti na neku stvarnu ivotnu situaciju koja se moe rijeiti na vie razliitih
naina
- pomogne djetetu doi do automatizacije aritmetikih injenica pomou odgovarajuih didaktikih
materijala i konkretnih modela na nain kako to nastavniku zbog prirode nastavnog procesa nije
mogue
- potakne sposobnost vizualnog razmiljanja jer e ono omoguiti razvoj sposobnosti vizualizacije i
konceptualizacije prostornih obiljeja koji su bitni za mnoge matematske koncepte
- otkrije polje djetetove kreativnosti u nekom podruju matematike i pomogne mu da samo krene
putem matematskog razmiljanja o svijetu oko sebe kako bi samo postalo sposobno formulirati
matematski zadatak ili priu.
Ilona Posokhova: Jo jedna specifina uloga strunog suradnika-defektologa da posebnim testovnim
baterijama dijagnosticira postojanje specifinih matematikih tekoa u djeteta, odnosno da odredi
radi li se stvarno o diskalkuliji ili pak o opim tekoama u uenju matematike nastalim zbog nekih
drugih razloga.
P: KOME SE OBRATITI AKO PRIMIJETITE SIMPTOME?
Ines Gali-Jui: Osim strunih suradnika u vlastitoj koli koji su svakako prvi odabir, moete se
obratiti u specijalizirane logopedske kabinete koji se bave disleksijom, posebnim jezinim tekoama i
specifinim tekoama u uenju u matematike.
P: KOJA JE ULOGA RODITELJA U OTKLANJANJU MATEMATIKIH TEKOA?
Ilona Posokhova: Djetetov uspjeh ili neuspjeh u koli umnogome ovisi o uenju kod kue i o tome u
kojoj su mjeri roditelji ukljueni u proces djetetove pripreme za kolovanje i u samo kolovanje.
Roditelji su prvi najutjecajniji uitelji svoje djece. Roditelji su prvi osobe koje imaju priliku razvijati
temeljne predmatematike vjetine i logiko miljenje u svojega djeteta. Stvaranje pozitivne i kreativne
matematike kulture je takoer njihova uloga.
Ines Gali-Jui: Roditelji umnogome mogu pomoi da se stvori pozitivan stav njihovog djeteta prema
97
matematici. Matematika kao igra, matematika kao dio svakodnevnog iskustva u ivotu. Sortiranje,
slaganje, usporeivanje. Odreivanje vremena potrebnog za neke aktivnosti. Pomicanje u budunost,
pretraivanje prolog vremena i iskustva. Zamiljanje to bi bilo kad bi , pronalaenje uzroka i
posljedica u svijetu oko nas. Dobro utvrivanje onog to se dogaa, kako se dogaa i otkrivanje
odgovora na pitanje zato se dogaa, samo su neki od naina da se dijete polako poinje uvoditi i u
svijet matematske logike. Poeljno je da sve to bude dio razgovora u igri ili ponavljanju gradiva koje
isto moe imati oblik kviza, igre "Pogodi to sam zamislio", "Moe li zamisliti ovo" ili "Smisli i ti neto
slino". Vana je osobna roditeljska poruka kako matematika ima smisla, kako ona nije bauk i kako se
njome sasvim dobro moemo nositi ako joj priemo na dobar nain. Matematika i bavljenje njome
neka postane nagrada zbog ugodnog vremena provedenog zajedno. Matematika kao kazna neka
ostane dio iza nas. Tako emo sigurno najvie pomoi djeci da zavole matematiku i da, ako se neke
tekoe i pojave, znaju da ima mnogo naina kako ih uspjeno prebroditi.
P: KAKO DA UENIK S TEKOAMA U MATEMATICI POSTANE USPJEAN?
Ines Gali-Jui: Ukoliko se mi nastavnici, struni suradnici i roditelji i sami uhvatimo u kotac s
razmiljanjem i izuavanjem razloga i naina kao na najbolji mogui nain otkloniti tekoe koje se
mogu pojaviti u razumijevanju matematike, veliki je dio odgovora na ovo pitanje rijeen. Ostaje ono to
nazivamo osobinama linosti svakog djeteta njegovim kognitivnim osobinama, temperamentom,
stavovima i uvjerenjima. Znanost danas kae da je malo toga zadano u nama kao definitivno i
nepromjenjivo. Sve se nae sposobnosti i osobine ponaanja i doivljavanja mogu razvijati, mijenjati i
poboljavati, naroito, dok smo djeca. Stoga je vei dio odgovornosti ipak na nama odraslima.
P: JE LI ISTINA DA SU NEKI POZNATI LJUDI IMALI DISKALKULIJU?
Ines Gali-Jui: Postoje izvjea da je Albert Einstein teko savladavao itanje i pisanje. Moemo
zamisliti da mu je sasvim sigurno i ulaenje u svijet matematskih simbola bio pomalo tegoban. On je
sam jednom prilikom bio rekao da u mehanizmima njegova razmiljanja rijei ne igraju nikakvu ulogu.
Moemo pretpostaviti da je njegovo razmiljanje bilo vie vizualno, neverbalno a ono kako to opisuju
mnogi ljudi takvog kognitivnog stila, jest mnogo bre i drugaije. Ima li to ikakve veze s diskalkulijom
kako je mi danas prepoznajemo? Ameriki autor S.J. Chinn kae da postoje djeca s kognitivnim stilom
gusjenica i ona sa stilom skakavaca. Oni prvi usredotouju se na detalje, dijelove cjeline i dobro
barataju njima. Ovi drugi vide dobro cjelinu, eksperimentiraju s razliitim pristupima ne gubei iz vida
tu cjelinu, teko se koji puta usredotoujui na detalje. Izvjea ljudi koji prate uspjeh djece u
savladavanju matematskih koncepata kau da mogunost kombinacije ovih dvaju naina daje najbolje
rezultate.
Imaju li nadareni pojedinci dominaciju jednog od naina razmiljanja kao dio svog osebujnog
kognitivnog stila i razvijaju li kompezatorno i ovaj drugi nain tijekom svog obrazovanja? Je li to
formula njihova uspjeha? Na ova pitanja zasada nema jasnih odgovora.
P: KOJA LITERATURA SE PREPORUUJE?
Ilona Posokhova: Na hrvatskom jeziku je u nakladi "Ostvarenje" nedavno izala knjiga "Matematika
bez suza: Kako pomoi djetetu s tekoama u uenju matematike" sastavljena prema
tridesetogodinjem radu prof. Mahesha Sharme, ravnatelja Centra za uenje i poduavanje
matematike i predstojnika Cambridge koleda u SAD-u. Prof. Sharma je jedan od najeminentnijih
svjetskih strunjaka za tekoe u uenju matematike. Knjiga je namijenjena prije svega nastavnicima
matematike, uiteljima i defektolozima, a mogu se njome posluiti i roditelji.
98
PROJEKTI HUD-a NA TEME: INFORMIRANJE, EDUKACIJA,
RANO OTKRIVANJE DISLEKSIJE
Zato ba ove teme?

Ako Vae dijete loe ita i pie, ako dobije dijagnozu disleksije, ili ako ste uiteljica, a dvoje (statistiki
ih ima toliko) u razredu ne uspijeva nauiti itati i pisati, ako se pitate to je to zapravo i kako s njima
raditi, rijetko ete biti u prilici da Vas itko tome naui. Ako ste roditelj ili uitelj djeteta u Vukovaru ili
Loinju, najblii logoped Vam je nedostupan pa morate raditi sami, a kako?
Svi koji imamo iskustva s ovom problematikom znamo da su djeca koja pate od disleksije i srodnih
tekoa ugroena ne samo zbog svojih problema nego i zbog nedovoljne pomoi i nerazumijevanja
okoline koje proizlazi iz neznanja i neinformiranosti.
Iz istog razloga u mnoge djece disleksija uope nije otkrivena, pa zbog toga oni nemaju nikakvu
pomo ni terapiju.
Koje potrebe djece s disleksijom nisu uope ili su nedovoljno

rijeene?
1. Otkrivanje disleksije
U Hrvatskoj nema sustavnog, organiziranog otkrivanja disleksije niti praenja kolske djece, osim u
pojedinim kolama u kojima to organiziraju logopedi. Otkrivanje disleksije najee je preputeno
sluaju.
2. Educiranost i kompetencija osoba koje rade s djecom

koja imaju disleksiju
- nastavno osoblje u kolama: veina uitelja razredne nastave i nastavnika ne zna to je disleksija i
ne zna raditi s djecom koja imaju takve tekoe. U svom kolovanju oni ne ue o disleksiji, a u
strunom usavravanju s time se susretne mali dio njih. Oni koji o tome ele neto nauiti, nemaju
gdje.
- roditelji: najee ne znaju za disleksiju, nisu u stanju prepoznati problem niti reagirati. Kada se
dogodi da je disleksija prepoznata i da je dijete upueno na terapiju, i dalje ne znaju s djetetom raditi
kod kue, jer se nemaju gdje educirati.
- struni tim koji dolazi u doticaj s djecom (kolski psiholozi, pedagozi, ravnatelji kola, kolski lijenici,
lijenici ope prakse i pedijatri): osim psihologa i pedagoga koji su uglavnom obavijeteni o disleksiji
(esto je i njihovo znanje ogranieno i nemaju praktinog iskustva), ostali uglavnom imaju vrlo
oskudno znanje,
- literatura i edukacija: literatura je rijetka i teko dostupna. Edukaciju provodi Ministarstvo obrazovanja
(vrlo rijetko, nije obavezno i pokriva mali broj sluaa), i naa udruga prema svojim financijskim
mogunostima koje nisu velike.
3. Terapija disleksije
U Hrvatskoj ima premalo logopeda, u nekim naseljima i regijama ih nema. Logopedi imaju prevelik
broj djece na terapiji, pa esto ne stignu niti obaviti dovoljan broj terapijskih sati s djecom, a pogotovo
ne stignu educirati roditelje i nastavnike.
Zbog svih tih razloga, HUD je pokrenuo projekte na temu informiranja i edukacija roditelja i uitelja,
kao grupacije koja bi primarno trebala pomagati djeci s disleksijom, te ranog otkrivanja disleksije
99
Sadraj i faze aktivnosti
Projekti su zamiljeni u nekoliko faza:
I. FAZA: tiskanje i distribucija materijala za edukaciju i promidbu

1. Tiskanje prirunika o disleksiji
U priruniku nalaze se informacije, osnovna edukacija i razne zanimljivosti u vezi s disleksijom i
srodnim tekoama. Sadraj je slian naoj web-stranici.
2. Tiskanje plakata i letka s elementarnim informacijama i upozorenjem o disleksiji - za promidbene i
informativne svrhe
3. Tiskanje interaktivnog prirunika na CD-u, te grafiko i tehniko unapreenje ove web-stranice.
Budui da u Hrvatskoj nema ovakvog prirunika, niti sline literature, informacije o disleksiji su
izuzetno rijetke i teko dostupne, te budui da nau web-stranicu (na kojoj se ve nalazi taj tekst)
moe vidjeti samo onih 20-30% stanovnitva koje ima pristup internetu, smatramo da je tiskanje
prirunika vrlo vano.
II.FAZA: Edukacije koje bi odvijaju po slijedeoj shemi:

1. predavanja u kojima se dobiju opa znanja o prirodi ovih problema, o tretmanu djece i terapiji
2. radionice - treninzi u kojima se kroz praktini rad ui kako raditi s djecom koja pate od disleksije
Ovim se postie da odrasli naue:

prepoznavati simptome koji ukazuju na to da dijete treba odvesti strunjaku koji e ustanoviti
je li to disleksija,
kome i gdje dijete odvesti na dijagnosticiranje, te o terapijama koje provode logopedi,
o disleksiji, to se s djetetom zapravo dogaa i to se moe oekivati,
kako djetetu pomoi, kako s njim raditi efikasno i bez psiholokog pritiska na njega i sebe.
III.FAZA: Proirenje edukacija na veu ciljanu grupu.
U suradnji s Aktivom strunih suradnika defektologa-logopeda sjeverne Hrvatske sastavili smo projekt
koji obuhvaa:
testiranje 9000 djece u 36 kola u 6 upanije sjeverne Hrvatske,
obrada rezultata, upuivanje djece u koje je naena disleksija na daljnju dijagnostiku i terapiju,
ciljane edukacije uitelja, strunih suradnika i roditelja (lanova obitelji) ove djece.
to se sada dogaa s projektima?

Ovi projekti su prijavljeni na razne natjeaje, a namjeravamo i dalje traiti donatore.
Do sada smo dobili tri donacije:

1. Na natjeaju Zagrebake banke dobili smo 20.000 kn za projekt pod nazivom "Edukacija o disleksiji
za roditelje dislektine djece i uitelje razredne nastave u osnovnim kolama u Hrvatskoj"
2. Na natjeaju za financijsku potporu iz sredstva Dravnog prorauna za progame i projekte udruga
dobili smo:
- 39.892,00 kn za projekt pod nazivom "Publiciranje i distribuiranje prirunika, plakata, letka i
interaktivnog prirunika na cd-u"
- 39.892,00 kn za projekt pod nazivom: "Izrada, primjena i vrednovanje modela edukacije uitelja i
roditelja o problemu disleksije.
Sva ova sredstva omoguila su nam izradu i tiskanje plakata, letka, prirunika u obliku knjige i CD-a te
djelomino provedbu edukacija na jednom uem podruju, kao poetak, nadamo se,opsenijih
edukacija. Dakle, zavrili smo 1.fazu projekta - tiskanje materijala za promidbu i edukaciju i zapoeli
drugu - predavanja i radionice.
Tiskali smo plakat kojega dijelimo na podruju raznih upanija prigodom predavanja, seminara i raznih
skupova gdje sudjeluju nai lanovi. Tiskano je 500 CD-a, izraen je i novi letak udruge. Prirunik u
100
obliku knjige je u zavrnoj fazi, uskoro e biti tiskan.
Edukacije koje su dio ovoga plana odrane su u Koprivniko-Krievakoj upaniji u studenom 2003.g,
i u Zagrebu - za kole u opini Dubrava u veljai 2004.g. Predavanja i radionice sluao je velik broj
nastavnika, strunih suradnika i roditelja u Koprivnici, Krievcima i urevcu.
Poziv
Molimo sve zainteresirane (bilo da su lanovi udruge ili ne) koji bi se ukljuili u ovaj projekt da nam se
jave. Moete raditi profesionalno (npr. ako ste logoped i voljni ste drati predavanja i radionice u Vaoj
sredini), moete se ukljuiti kao kontakt osoba (za organizaciju, promidbu, osiguravanje prostora itd.),
moete raditi razne pomone poslove (u distribuciji materijala, administrativne poslove itd.), moda ste
voljni traiti potencijalne donatore. Bit e nam dragocjene Vae ideje, miljenja, komentari o ovim
planovima. Svaki doprinos ovom projektu uveat e nastojanje da djeci koja pate od disleksije
omoguimo normalan razvitak, obrazovanje i u njihovom buduem ivotu ono mjesto koje su zasluili
svojim kvalitetama i radom, a ne ono koje dobiju silom prilika na temelju krive slike koju okolina o
njima dobije zbog njihovih tekoa.
Takoer molimo one koji su voljni donirati nau udrugu da nam se jave. Pomo e nam biti
dragocjena.
Ako ste se voljni ukljuiti u rad ili imate komentare o ovom projektu te ako ste voljni ovom projektu
priloiti donaciju, molimo Vas da se javite koordinatoru projekata Adi Pavli-Cottiero.
e-mail: ada.pavlic-cottiero@zg.htnet.hr
.............................................................................................................
SEMINAR U DUBROVNIKU, travanj 2003.
U organizaciji HUD-a, u suradnji s dubrovakom udrugom "Disleksija kao dar", Osnovnom kolom
Mokoica i Djejim vrtiem Dubrovnik odran je od 27.-29. oujka 2003.g. u Dubrovniku trodnevni
seminar o disleksiji i disgrafiji. Pokrovitelj seminara bio je Grad Dubrovnik, a sponzori Hotelsko
turistiki centar Babin kuk, hotel Excelsior i Lions club Dubrovnik.
Prvi dan seminara bio je namijenjen roditeljima djece s tekoama itanja i pisanja i svim
zainteresiranima, drugi dan uiteljima i strunim suradnicima u kolama, a trei dan odgajateljima i
strunim suradnicima u vrtiima. Seminaru su prisustvovali i ravnatelji pojedinih kola, logopedi,
kolski lijenici i pedijatri.
Seminar su otvorile ga Silva Violi, voditeljica odsjeka za prosvjetu, port i tehniku kulturu upravnog
odjela za drutvene djelatnosti grada Dubrovnika i ga Anuka Matui, ravnateljica O Mokoica.
Predavanja i radionice su odrale prof. logoped eljka Butorac, predsjednica Aktiva defektologa i
strunih suradnika sjeverne Hrvatske, i doc.dr.sc. Mirjana Lenek-Vanca, prof. logoped, docentica na
Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu.
Teme o kojima se govorilo na predavanjima i radionicama bile su:

Biti roditelj djeteta s disleksijom - to znati, initi, traiti,
Kako prihvatiti svoje dijete s tekoama itanja i pisanja i to raditi,
itanje i pisanje: tekoe-poremeaj, uloga nastavnika,
Opservacija djece s tekoama itanja i pisanja kod upisa u osnovnu kolu i tijekom
kolovanja,
Rad s uenicima s tekoama itanja i pisanja,
Kako na vrijeme sprijeiti i prepoznati nastanak tekoa odnosno poremeaj itanja i pisanja,
Opservacija djece u djejim vrtiima s ciljem otkrivanja tekoa itanja i pisanja,
Predvjebe itanja i pisanja za djecu u djejim vrtiima.
101
Sudionicima je podijeljen promidbeni materijal Udruge (plakat o disleksiji, letak HUD-a). Seminar je
rezultirao velikim interesom i odazivom sudionika sa podruja cijele Dubrovako-Neretvanske
upanije. Popraen je i oglaavanjem u novinama, radio emisijama, a osvrt na seminar snimila je i
HTV za emisiju "Dobro jutro Hrvatska".
Reakcije na seminar bile su pozitivne, jer je omoguio informiranje o to ranijem otkrivanju, pravilnom
tretiranju disleksije, te zakonskim mogunostima kolovanja dislektine djece u redovnim kolama.
Seminar je takoer povezao Dubrovnik i Zagreb u smislu budue suradnje na projektima o disleksiji i
disgrafiji.
.............................................................................................................
DONATORI, SURADNICI I POMAGAI HUD-a

Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli donacijama:
Atriko,d.o.o, Zagreb, arhitektonski ured
(trajna pomo u materijalu i opremi)
Carnet, hrvatska akademska i istraivaka mrea
(web prostor)
Hotelski turistiki centar Babin Kuk, d.d, Dubrovnik (donacija za seminar o disleksiji u
Dubrovniku)
Hotel Excelsior, Dubrovnik
(donacija za seminar o disleksiji u Dubrovniku)
Lions club sv. Vlaho, Dubrovnik
(donacija za seminar o disleksiji u Dubrovniku)
Knjinica Marina Dria, Zagreb
(donacija za izradu CD-a)
Koprivniko-Krievaka upanija
(donacija za seminar)
Prior inenjering, d.o.o, Zagreb
(printanje)
VIP- NET GSM
(donacija VIP.me paketa)
Vlada Republike Hrvatske (donacije na natjeaju - iz sredstava osiguranih na poziciji Ureda
za udruge)
Zagrebaka banka
(donacija na Natjeaju za dodjelu donacija u 2002. god.)
Zahvaljujemo naim suradnicima koji sudjeluju u raznim akcijama HUD-a: predavanjima, seminarima
itd, kao i svima koji su nam pomogli u izradi ove web-stranice.
Hvala svim pojedincima, institucijama kao i lanovima obitelji i prijateljima koji podravaju na rad i koji
nam na razne naine pomau.
Molimo sve koji su voljni pomoi rad nae udruge svojim prilogom da se jave predsjednici udruge gdji
Stanislavi Leljak-Turanski:
stanislava.leljak-turzanski@zg.htnet.hr
iro raun HUD-a:

Hrvatska potanska banka 2390001-11-00134271
102
DISLEKSIJA I KNJINICE
Program za djecu s disleksijom u knjinicama
Na poticaj Hrvatskoga knjiniarskog drutva - HKD (Radne grupe za knjinine usluge za osobe s
posebnim potrebama) i Nacionalne i sveuiline knjinice (Hrvatskog zavoda za knjiniarstvo),
Hrvatska udruga za disleksiju priredila je prijedlog programa za djecu s disleksijom u igraonicama
narodnih knjinica.
Ovaj program se odvijao u nekoliko faza, od kojih je prva pripremna faza - organiziranje seminara.
Prireen je jednodnevni seminar u trajanju od 4 sata, u organizaciji HUD-a (Stanislave Leljak-
Turanski, predsjednice), HKD-a (Dunje-Marije Gabriel, predsjednice Radne grupe za knjinine
usluge za osobe s posebnim potrebama) i NSK (Jadranke Sloboanac, savjetnice za narodne
knjinice). Predavai su bile lanice udruge: doc. dr. sc. Mirjana Lenek-Vanca govorila je o tome
kako na vrijeme prepoznati mogue tekoe u itanju i pisanju, a prof. logoped Ines Gali-Jui
govorila je o Kreativnom radu logopeda i knjiniara na suzbijanju otpora prema pisanoj rijei (knjizi ili
slikovnici) u djece s disleksijom predkolske ili kolske dobi.
Taj seminar odran je u dva navrata:
6.svibnja 2002. u NSK, Zagreb, okupio je predstavnike narodnih knjinica zainteresiranih za

navedeni program i logopede iz njihovih lokalnih zajednica. Cilj seminara bio je uputiti
knjiniare kako prepoznati djecu s potekoama u itanju i pisanju i ostvariti direktan kontakt
s logopedima iz njihovih sredina koji su spremni suraivati i pruiti pomo.
27.lipnja 2002. u NSK, Zagreb, (u organizaciji istih osoba i udruga ukljuujui Veroniku eli-
Tica, savjetnicu za kolske knjinice iz NSK) okupio je predstavnike kolskih knjinica i
voditelje upanijskih matinih slubi. Cilj seminara bio je isti kao i onog prethodnog. Jedan od
preduvjeta za pokretanje predloenog programa je prepoznavanje djece s potekoama u
itanju i pisanju. Sveobuhvatna slika o broju i dobnoj strukturi takve kolske djece najbolje se
moe dobiti upravo suradnjom sa kolskim knjiniarima, pedagozima, psiholozima i
nastavnicima.
Hrvatska udruga za disleksiju (HUD) takoer je priredila prijedlog programa za djecu s disleksijom u
kolskim knjinicama. Rad s djecom trebalo bi organizirati u dvije skupine - djeca niih razreda i djeca
viih razreda, zbog drugaijeg pristupa djeci koja jo ne itaju i piu i onima koji bi ve trebali vladati
tim vjetinama. Bilo bi poeljno organizirati grupni rad u trajanju od priblino 2 sata. Grupe bi trebale
imati maksimalno 15 djece s dvije osobe koje vode program. Osim kolskog knjizniara, u rad s
djecom mogli bi se ukljuiti studenti Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Bilo bi potrebno
da logoped s iskustvom u praksi vodi nekoliko takvih susreta, ali i da nadzire daljnje susrete kako bi
uputio kolskog knjiniara i studente u metode rada.
Nakon ovih seminara Komisija za knjinine usluge za osobe s posebnim potrebama HKD-a i Hrvatski
zavod za knjiniarstvo NSK u suradnji s HUD-om nastavili su organizirati edukaciju i seminare za
knjiniare iji su korisnici osobe s potekoama u itanju i pisanju.
Zapoelo se s izlobenom djelatnou u Djejoj knjinici Marina Dria u Zagrebu. Izlobu pod
naslovom "Znate li to je disleksija?", prikazanu u lipnju 2002.g. predstavile su prof. logoped
Stanislava Leljak-Turanski (predsjednica Hrvatske udruge za disleksiju), savjetnica za narodne
knjinice Jadranka Sloboanac (NSK) i doc. dr. sc. Mirjana Lenek-Vanca (profesorica na
Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu).
Nakon izlobe koja je pobudila veliku pozornost, knjinica je na Meunarodnom sajmu knjiga i uila
Interliber-Educa 2002, u suradnji s Hrvatskom udrugom za disleksiju odrala radionicu za poticanje
itanja namijenjenu djeci predkolske i mlae kolske dobi. Radionica se odrala 13.11.2002. kao dio
programa Odjela za djecu i mlade Narodnih knjinica Grada Zagreba.
103
U organiziranju daljnjih seminara prva se odazvala Gradska knjinica Pregrada koja je u suradnji s
Osnovnom kolom Janka Leskovara, a prema uputama dobivenim na seminarima u NSK izradila i
provodi program s djecom s posebnim potrebama tj. djecom s potekoama u itanju i pisanju. Rad s
djecom obuhvaa dvije grupe uenika: pet uenika mlae kolske dobi i pet uenika starije kolske
dobi. Program s navedenim grupama djece poeo se odvijati od poetka kolske godine 2002./2003.,
naizmjenino jedanput tjedno u trajanju od dva kolska sata.
Sljedea je bila O Donja Stubica koja je 11. listopada 2002. organizirala predavanje o disleksiji.
Predavaice su bili doc. dr. sc. Mirjana Lenek-Vanca i prof. logoped Stanislava Leljak-Turzanski.
Predavanju je bilo nazono 20-ak lanova Uiteljskog vijea O Donja Stubica i dvije odgojiteljice iz
doma u Zajezdi.
U organizaciji upanijske matine slube Gradske i sveuiline knjinice Osijek 5. studenog 2002.
organiziran je seminar za kolske knjiniare i djelatnike Centra za predkolski odgoj (logopede,
psihologe i pedagoge). Predavaice su bile doc. dr. sc. Mirjana Lenek-Vanca i prof. logoped Ines
Gali-Jui.
U organizaciji upanijske matine slube Narodne knjinice Petar Preradovi u Bjelovaru 15. studenog
2002. organiziran je seminar za kolske i narodne knjiniare, a predavanje je odrala doc. dr. sc.
Mirjana Lenek-Vanca.
O Matija Gubec iz Gornje Stubice organizirala je 22. studenog 2002. za svoje djelatnike seminar o
prepoznavanju djece s potekoama u itanju i pisanju na kojem je kao predava gostovala doc. dr.
sc. Mirjana Lenek-Vanca.
Voditeljica strunog vijea kolskih knjiniara Meimurske upanije Sonja Toi-Grla 3. prosinca
2002. organizirala je seminar u I.osnovnoj koli akovec za uitelje, nastavnike i kolske knjiniare.
Predavaice su bile prof. logoped Ines Gali-Jui na temu "Kreativni rad logopeda i knjiniara na
suzbijanju otpora prema pisanoj rijei u djece s potekoama u itanju i pisanju" i savjetnica za
kolske knjinice Veronika eli-Tica (NSK) na temu "Struno ureena kolska knjinica preduvjet za
kreativan rad kolskog knjiniara". U radu seminara sudjelovalo je 30-ak sudionika.
U jesen 2002. Knjinica i itaonica "Fran Galovi" u Koprivnici pokrenula je akciju "itamo s vama :
kako prepoznati tekoe u itanju". Djelatnice Danijela Petri i Gordana uliek izradile su
informativne i edukativne letke za djecu s tekoama u pisanju i itanju i njihove roditelje. Prilikom
izrade letka za djecu koristile su ilustracije iz knjiice Bontoni koji je objavio Hrvatski savez udruga
tjelesnih invalida. Uz to su pripremile mapu "itamo s vama" s korisnim podacima o radu Hrvatske
udruge za disleksiju i njenoj web-stranici. Mapa e se po potrebi dopunjavati novim informacijama.
Hrvatski zavod za knjiniarstvo (NSK), upanijske matine slube i Hrvatska udruga za disleksiju
(HUD) organizirao je seminare u slijedeim upanijskim sreditima: u Karlovcu (27. oujka 2003.) i u
Gospiu (krajem svibnja 2003.).
Predsjednica Komisije za knjinine usluge za osobe s posebnim potrebama (HKD), ga Dunja
Gabriel, u skladu sa zakljucima seminara odranih u NSK, organizirala je prevoenje IFLA-inih
Smjernica za knjinine slube i usluge za osobe s disleksijom.
U Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu odran je 26. oujka 2004. godine 1. Okrugli stol o
knjininim uslugama za osobe s posebnim potrebama, u organizaciji Hrvatskog knjiniarskog
drutva (HKD) i Komisije za knjinine usluge za osobe s posebnim potrebama (KOPP). Tema skupa
je bila "Osobe sa specifinim tekoama uenja, itanja i pisanja i osobe oteenog sluha kao korinici
knjinice".
Povod za organiziranje okruglog stola bila je promocija hrvatskog prijevoda dviju publikacija u izdanju
Meunarodnog saveza knjiniarskih drutava i ustanova (IFLA): "Smjernice za knjinine slube i
usluge za osobe s disleksijom" (prireene u suradnji s Hrvatskom udrugom za disleksiju) i "Smjernice
za knjinine slube i usluge za gluhe" (prireene u suradnji s Odsjekom za oteenje sluha
Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta).
.............................................................................................................
104
Djeja knjinica Marina Dria
Drieva ulica 10, Zagreb

Djeja knjinica Marina Dria se, uz svoje uobiajene aktivnosti u radu s predkolskom i kolskom
djecom, ukljuila u provoenje programa za djecu s disleksijom.
Osnovni cilj aktivnosti je nastojanje da se djeca s disleksijom to ranije identificiraju i ukljue u

adekvatan tretman, a djeja knjinica je mjesto gdje se sustavno moe raditi na ublaavanju i
konanom suzbijanju otpora prema pisanoj rijei.
Knjinica je u lipnju 2002. organizirala u svom prostoru izobu pod nazivom "ZNATE LI TO JE
DISLEKSIJA?". Na izlobi su bile prikazane knjige, radni listovi i didaktiki materijal koji se koristi u
radu s djecom koja imaju disleksiju.
Voditelji ovih aktivnosti, dipl. knjiniari, prisustvovali su seminaru u organizaciji Hrvatskoga

knjiniarskog drutva (HKD), Hrvatskog zavoda za knjiniarstvo (NSK), i Hrvatske udruge za
disleksiju (HUD). U svom radu suraivat e i konzultirati se sa strunjacima HUD-a.
Knjinica je na Meunarodnom sajmu knjiga i uila Interliber-Educa 2002, u suradnji s Hrvatskom

udrugom za disleksiju odrala radionicu za poticanje itanja namijenjenu djeci predkolske i mlae
kolske dobi. Radionica se odrala 13.11.2002. kao dio programa Odjela za djecu i mlade Narodnih
knjinica Grada Zagreba.
U okviru radionice su prezentirani:

domaa i strana struna literatura, te svakovrsne informacije o disleksiji,
slikovnice, didaktiki materijal (igrake, CD-ovi) i pomagala za vjebanje itanja koja e se
koristiti u radu radionice
preporueni popis slikovnica za najmlae
STALNI PROGRAM KNJINICE MARINA DRIA

Djeca s tekoama itanja i pisanja mogu se ukljuiti u organizirane aktivnosti knjinice:
za djecu predkolskog uzrasta:
PRIAONICA (ponedjeljak od 17 do 18,30)
IGRAONICA (srijeda od 10,30 do 12 sati)
za djecu kolskog uzrasta:
KVISKOTEKA (srijeda od 17,00 do 18,00 sati)
Upis za lanove Hrvatske udruge za disleksiju i za djecu s tekoama u itanju je BESPLATAN.
Adresa:
Knjinica Marina Dria,
Drieva ulica 10, Zagreb,
tel. 61 58 273, e-mail: djecja.knjiznica@knjiznica-drzic.hr
web: www.knjiznica-drzic.hr
.............................................................................................................
Djeja knjinica Vladimir Nazor
Trg Ivana Kukuljevia 9, pansko Sjever

U prostorijama knjinice je od 12. veljae do 10. oujka 2003.g. postavljena izoba pod nazivom
"ZNATE LI TO JE DISLEKSIJA?". Na izlobi su prikazane knjige, radni listovi i didaktiki materijal
koji se koristi u radu s djecom koja imaju disleksiju.
105
Predavanje "Disleksija, to je to?"
prof.defektolog Amer Ahmedaevi
u prostorijama knjinice,
u srijedu, 26.2.2003.g. u 18 sati
PROGRAM REDOVITIH AKTIVNOSTI KNJINICE:
VRTI U GOSTIMA: ponedjeljak 10 -11 sati

VIDEO PROJEKCIJE: utorak u 17 sati
DRUTVENE IGRE:
ponedjeljak , utorak, srijeda, etvrtak 15 -19 sati
petak 10 -12 sati, 15 -19 sati
LEKTIRA NA DRUGI NAIN: utorak 10 -11 sati
SAT PRIA: srijeda 11-12 sati
IGRAONICA: etvrtak 10 -11.30 sati
LIKOVNA RADIONICA: etvrtak 12 -14 sati
KOMPJUTORSKA RADIONICA:
ponedjeljak, etvrtak 12.30 -13.30 sati
utorak 9.00 -10-00 satI
.............................................................................................................
Gradska knjinica Pregrada,
Trg Gospe Kunagorske

tel. 049-376-111, e-mail: knjiznica-pregrada@kr.htnet.hr
Temeljem poziva Radne grupe za djecu s disleksijom u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, Gradska
knjinica Pregrada ukljuila se u rad s djecom s posebnim potrebama, odnosno s djecom koja imaju
disleksiju.
Ovaj program knjinica provodi u suradnji s Osnovnom kolom Janka Leskovara i defektologom te
kole, a prema uputama dobivenim na seminaru u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici. Rad s djecom
koja imaju disleksiju obuhvaa dvije grupe djece, djecu mlae kolske dobi (pet uenika) i djecu starije
kolske dobi (pet uenika). Program s navedenim grupama djece odvija se naizmjenino jedanput
tjedno,
u trajanju od dva kolska sata, i to od poetka kolske godine 2002/2003.
Djeca pokazuju velik interes, motivirana su za rad u grupi, a program se odvija prema predvienom
planu.
Program obuhvaa slijedea podruja rada: itanje, percepciju, orjentaciju, panju i likovno
izraavanje.
Metode rada su: igre, demonstracija, itanje, razgovor, recitacije i praktini radovi, a sredstva koja se
koriste su knjige, slikovnice, drutvene igre, nastavni listii, tjestenina, glinamol i CD-ROMovi.
Na poziv prethodno navedene radne grupe, knjinica je svoj rad putem postera prezentirala na Prvom
savjetovanju za narodne knjinice u Republici Hrvatskoj "Hrvatske narodne knjinice u svjetlu IFLA-
inih smjernica", u Splitu , 2.-3. lipnja 2003.
106
PRILOZI
RJENIK ESTO KORITENIH TERMINA

afazija - potpuna odsutnost razumijevanja i/ili govornog izraavanja
aleksija - potpuna nemogunost itanja
agrafija - potpuna nemogunost pisanja
anticipacija - spoznaja koja prethodi iskustvu; u itanju predvianje rijei prema kontekstu i prije nego
to se rije proita, u pisanju predvianje slova koje bi moglo doi sljedee prema onom koje se ve
pojavilo u prethodnoj rijei
autizam - naziv za mentalno stanje osobe u kojem se ona vie ili manje potpuno povlai u vlastiti
svijet. Bolesna zauzetost osobe vlastitom linou i njenim unutranjim problemima, praena
nedostatkom smisla za stvarnost, bijegom u svijet matanja i potpunom ravnodunou prema drugim
ljudima.
Bender - Gestalt test - psiholoki test od 9 jednostavnih crtea koji se moraju precrtati; odstupanja pri
precrtavanju upozoravaju na funkcionalne ili organske smetnje u sredinjem ivanom sustavu
dekodirati - ukloniti neki kod, iitati ga, iitati slova ili brojke
disgrafija - specifine tekoe u pisanju, podrazumijevaju se tekoe djeteta da svlada vjetinu

pisanja prema pravopisnim naelima odreenog jezika
dislalija - neispravan izgovor glasova koje se moe oitovati kao izostavljanje nekog glasa, njegova
zamjena nekim drugim glasom ili pak njegov iskrivljen izgovor. Moe znaiti i nesigurnu rije zbog
nesigurne predodbe njezine glasovne strukture.
disgramatino - gramatiki manjkavo, pogreno u odnosu na gramatiku, gramatiki netono
diskalkulija - specifine smetnje u ovladavanju raunanjem i drugim matematikim operacijama
107
EEG - elektroencefalografija, postupak registracije elektrinih potencijala mozga. Dobivena snimka
naziva se elektroencefalogram. Vrsta valova mijenja se kod nekih organskih bolesti mozga (epilepsija i
dr.).
enkodirati - ui u neki kod, ui u sustav slova, brojeva ili drugih simbola
fonem - izgovoreni glas koji pripada standardnom glasovnom sustavu odreenoga jezika
fonoloki - odnosi se na glasove u jeziku, na fonologiju. Fonologija je dio gramatike koji se bavi
pouavanjem jezinog glasovnog ustroja.
gen nasljedna jedinica, materijalni nositelj nasljednih svojstava organizama
genom skupima kromosoma koja se prenosi kao cjelina od roditelja na potomstvo
grafem - pismena predodba glasa, slovo
inteligencija i emocionalna inteligencija - danas prevladava miljenje o inteligenciji kao

konvencionalnom nazivu za sklop osobina, sklonosti i sposobnosti koje u razliitim kombinacijama
rezultiraju u reakcijama uspjenog prilagoivanja. Dakle, postoje razliite vie ili manje povezane
sposobnosti: verbalna i matematika spretnost, prostorna, kinestetika (kretanje u prostoru) i glazbena
sposobnost, te interpsihika i intrapsihika sposobnost.
Ove zadnje dvije sposobnosti temelj su osobne ili emocionalne inteligencije. Interpersonalna
sposobnost jest sposobnost razumijevanja drugih: to ih motivira, kako funkcioniraju, kako s njima
suraivati. Intrapersonalna sposobnost korelativna je sposobnost, samo okrenuta prema unutra. Rije
je o sposobnosti stvaranja tonog, vjernog modela vlastite linosti i sposobnosti da se taj model
upotrijebi za uspjeno funkcioniranje u ivotu.
Emocionalna inteligencija se jo moe definirati kao:

1. sposobnost za upoznavanje vlastitih emocija,
2. sposobnost upravljanja emocijama,
3. sposobnost motiviranja samog sebe,
4. sposobnost prepoznavanja emocija u drugima ili empatije (osobite vrste suosjeanja, uivljavanja i
razumijevanje poloaja drugih).
Osim emocionalne spominju se: apstraktna inteligencija (odgovara striktnom pojmu inteligencije kao
sposobnosti rjeavanja problema i snalaenju u novim situacijama), socijalna (sposobnost
razumijevanja i rjeavanja situacija i problema koji ukljuuju meuljudske odnose) i praktina
inteligencija (sposobnost rjeavanja konkretnih problema ili manipulacije nekim konkretnim objektima).
108
Postoji jo i sljedea podjela:
- Inteligencija tipa A, ili fluidna inteligencija. Fluidna inteligencija je nespecijalizirana, strukturira se
pod veim utjecajem nasljednih dispozicija, a dolazi do izraaja u zadacima koji zahtijevaju
razumijevanje simbolikih odnosa i kreativno rjeavanje problema. Slino znaenje pokriva i termin
apstraktna inteligencija. Fluidna se inteligencija razvija do adolescencije i dosee svoj maksimum
izmeu 14 i 18 godine.
- Inteligencija tipa B, ili kristalizirana inteligencija. Kristalizirana ili specijalizirana inteligencija
strukturira se pod utjecajem kulture i obrazovanja, a dolazi do izraaja u zadacima koji zahtijevaju
znanje, opu informiranost i kognitivne vjetine. Ovaj tip inteligencije razvija se tijekom itavog
ivota.
kvocijent inteligencije - pokazatelj stupnja intelektualnog razvoja pojedinca u odnosu na prosjeni

stupanj razvoja drugih pojedinaca iste dobi.
Obino se naziva kraticom IQ (Intelligence Quotient).
U djece se odreuje tako da se mentalna dob (prosjena razvijenost one dobne skupine djece s kojom
se dijete moe izjednaiti), utvrena nekim testom inteligencije za tu dob djece, podijeli djetetovom
kronolokom dobi, a dobiveni se broj pomnoi sa 100. Odraslima se inteligencija mjeri drugim
metodama.
Kvocijenti u rasponu od 90 do 110 smatraju se pokazateljima prosjene inteligencije, a oni ispod 70
znak su mentalne zaostalosti. Kvocijenti inteligencije iznad 140 upuuju na visoku nadarenost. U
skladu s najnovijim promatranjem inteligencije kroz njezinu viestrukost, postaje vrlo upitno to
zapravo mjere testovi inteligencije i koliko su oni uope mogu posluiti kao odredite u spoznavanju
sklonosti, osobina i sposobnosti djece.
kinestetski osjet - osjet poloaja i pokretanja tijela (vrtnja, napor, snaga, kretanje i poloaj)
kognitivno - sve vezano uz spoznaju, miljenje
kognitivni stil - karakteristian pristup rjeavanju problema, u velikoj mjeri odreen nainom
primanja, interpretiranja i pohranjivanja informacija
konstitucija - u irem smislu graa i ustrojstvo neke osobe (u tjelesnom i psihikom pogledu)
korteks kora velikog mozga
kromosom nitasta tvorba u staninoj jezgri, nositelj nasljednih imbenika (gena)
logatom - jedan ili vie slogova (najee dva) koji nemaju znaenje (na primjer: seg, doral, tetop )
109
morfem - najmanja jezina jedinica kojoj se u strukturi jezika pripisuje znaenje (na primjer: cvijet,
mlad)
neuron ivana stanica s njezinim nastavcima
neurologija znanost o grai, funkcijama i bolestima ivanog sustava
nespecifine smetnje - za razliku od specifinih smetnji, ire podruje u kojemu se neke smetnje
oituju (npr. uz tekoe u itanju koje su specifine smetnje pojavljuju se i rasprena panja, nemir ili
oteano izgovaranje rijei, koje su nespecifine smetnje)
organicitet - organske smetnje - poremeaji doivljavanja i ponaanja izazvani najee promjenama

u korteksu (kori mozga)
perceptivno - odnosi se na percepciju ili zamjedbu. Percepcija je psihiki proces ili psihonervna
aktivnost kojom se zahvaa objektivna realnost. Nastaje djelovanjem fizikalnih procesa iz okoline na
osjetila.
perseveracija - ustrajanje u odreenom obliku ponaanja; u itanju: ponovljeno itanje istog sloga,
dijela rijei ili cijele rijei
posebne jezine tekoe - PJT - (engl. Specific Language Impairment - SLI) - termin se odnosi na
djecu s neoekivanim i zabrinjavajuim tijekom jezinog razvoja, a da razlozi za to nisu dokuivi.
Jezini razvoj im je usporen, ali i drukiji. U drugim podrujima razvoja ona su skladno razvijena; imaju
normalnu otrinu sluha, motoriki, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj su u skladu s oekivanjima
za djetetovu dob, a nisu dijagnosticirana ni tea neuroloka oteenja. Posebne jezine tekoe, po
miljenju sve veeg broja strunjaka, u bliskoj su vezi s pojavom disleksije kod odreenog broja djece.
itanje je primarno jezina vjetina, te je bitno uvjetovano opom jezinom sposobnou. Ono je
nastavak jezinih vjetina koje je dijete ve razvilo, zato je mogua uzrono-posljedina veza razine
jezinog razvoja i svladavanja itanja. Sve ovo vrijedi za neku djecu sa sindromom disleksije, dok se
za drugu postojanje posebnih jezinih tekoa ne moe ustvrditi.
predintelektualne funkcije - funkcije memorije, panje, percepcije, motorike kao preduvjeti za

sloenije funkcije miljenja, govora, itanja ili pisanja
sekvencioniranje - praenje slijeda slova ili brojki
senzoriki - odnosi se na osjete (vid, sluh, dodir, njuh i okus, poloaj ili pokret)
110
simptom - znak bolesti ili nekog stanja, nagovjetaj zbivanja
sinapsa veza izmeu dvije ivane stanice (neurona)
sindrom - skup karakteristika, osobina ili oblika ponaanja koji se pojavljuju zajedno ili se smatraju
povezanima. U medicini i psihologiji oznauje skupinu povezanih simptoma koji se smatraju
indikativnim za odreenu bolest ili psihiko stanje.
sintaksa - dio gramatike koji prouava sastav ili strukturu reenice i nain povezivanja rijei u reenici
specifine smetnje - usko podruje neke smetnje s najizraenijim karakteristikama vanima upravo
za to podruje, npr. samo itanja, pisanja ili matematike
specifini poremeaji u uenju (engl. Specific Learning Disability -SLD) - dijagnosticiraju se kad su
rezultati koje neka osoba postigne bitno ispod onih koji se oekuju s obzirom na dob, akademski
stupanj, IQ i sredinu iz koje dijete potjee. Statistiki podaci govore da se broj djece i adolescenata
koji odustaju od kolovanja penje i do 40% u navedenoj skupini. Vrlo esto se u skupini djece s
poremeajima u uenju uz neke druge dijagnostike kategorije nalaze i djeca s deficitom
panje/hiperaktivnim poremeajem.
sukcesivne funkcije - procesi razlikovanja, pamenja i reproduciranja vremenskog redoslijeda

stimulansa, aktivnosti ili simbola (npr. pamenje i automatizirano reproduciranje nizova rijei, brojeva,
glazbenih ritmova, pokreta itd.)
HRVATSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU
Hrvatska udruga za disleksiju (HUD) osnovana je u Zagrebu 1992. godine kao udruga graana
(strunjaka, roditelja, uitelja i drugih) koji se bave ili zanimaju za poremeaje u itanju i pisanju.
Udruga ima oko 250 lanova iz razliitih krajeva Hrvatske.
Ciljevi i aktivnosti udruge
111
Osnovni cilj udruge je pomo djeci i odraslima s bilo kakvim oblicima tekoa u itanju i pisanju, a
ostvaruje se kroz sljedee djelatnosti:
- Organiziranje strunih susreta, seminara, predavanja i drugih oblika razmjene novih spoznaja i
iskustava, tj. educiranja uitelja, strunjaka koji se bave odgojem i obrazovanjem djece, i roditelja.
- Tiskanje popularnih publikacija. Radi upoznavanja i populariziranja problematike disleksije HUD
dva puta godinje izdaje Bilten, koji se alje lanovima i drugim zainteresiranima na zahtjev. Udruga
ima svoju web-stranicu, na kojoj je kompletni sadraj ovog prirunika i aktualni dogaaji i novosti u
vezi s disleksijom. Udruga je isto tako izradila interaktivni prirunik na CD-u.
- Educiranje i informiranje ire javnosti s pomou novinskih lanaka, radijskih i TV-emisija.
- Razvijanje i poticanje istraivakog rada na podruju disleksije, suradnjom sa strunjacima na
razliitim podrujima i s razliitim institucijama (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Poliklinika
SUVAG, Aktiv defektologa i strunih suradnika u nastavi sjeverne Hrvatske, knjinice itd.)
- Razvijanje i usklaivanje dijagnostikog i terapijskog instrumentarija.
- Suradnja i sudjelovanje u aktivnostima Europske udruge za disleksiju (EDA), pri emu se
razmjenjuju informacije i povezuju strunjaci u zemlji i inozemstvu.
Projektima udruga nastoji provoditi edukaciju i utjecati na kolstvo, zakonodavstvo, dravne institucije i
opu javnost kako bi se unaprijedila drutvena skrb za osobe s disleksijom, osobito djecu.
Izravna pomo svima zainteresiranima

Svake srijede od 18 do 19 sati strunjaci iz HUD-a deuraju na telefonu 091- 56 81 009, daju savjete i
upute.
Na forumu koji se nalazi na web-stranici HUD-a mogu se postavljati pitanja na koja odgovaraju
strunjaci. Takoer svi zainteresirani mogu razmjenjivati iskustva. Adresa: http://www.hud.hr
Ako ste na bilo koji nain zainteresirani za disleksiju (sami imate problema, roditelj ste djeteta koje ima
tekoe, ako ste uitelj, ako ste ukljueni u rad s djecom itd.), ako imate pitanja i problema koje ne
znate rijeiti, nazovite nas ili nam piite i dobit ete struni savjet.
Informacije o Hrvatskoj udruzi za disleksiju

Hrvatska udruga za disleksiju - HUD (Croatian dyslexia association)
Kulanova 59a, 10 000 Zagreb, Hrvatska
tel. 091-5681009, fax. 01/ 2333-360
predsjednica HUD-a: prof.logoped Stanislava Leljak-Turanski
web-stranica: http://www.hud.hr
mail: stanislava.leljak-turzanski@zg.htnet.hr
112
ada.pavlic-cottiero@zg.htnet.hr
iro raun: Hrvatska potanska banka 2390001-1100134271
EVROPSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU
(European Dyslexia Association- EDA)
Od 1992. godine Hrvatska udruga za disleksiju ulanjena je u Europsku udrugu za disleksiju.

Europska udruga za disleksiju (EDA) je osnovana 1987. godine kao nevladina meunarodna udruga.
Okuplja udruge koje se bave disleksijom iz: Austrije, Belgije, Brazila, Cipra, eke, Danske, Finske,
Francuske, Grke, Hrvatske, Irske, Italije, Izraela, Luksemburga, Maarske, Malte, Nizozemske,
Norveke, Njemake, Poljske, Slovenije, panjolske, vedske, vicarske i Velike Britanije.
EDA ima status konzultanta Europske zajednice i Vijea Europe. Bavi se izdavakom djelatnou i
zajedno s nacionalnim udrugama i Vijeem Europe organizira europske konferencije u zemljama
lanicama.
Svrha ove udruge je unapreivanje pomoi za osobe s disleksijom, podupiranje istraivakog rada na
ovom podruju, i suradnja sa slinim udrugama i organizacijama na svjetskoj razini.
Adresa:
European Dyslexia Association
c/o Bureau Felix&Felix sprl
Chausse de Tubize 135
1440 Braine-Le-Chateau, Belgium
Predsjednik:
prof. H. Alan Sayles, Irska
e-mail: asayles@iolfree.ie
Tajnica:
Terezia Hegeds, Maarska
e-mail: edasecretary@axelero.hu
113
POPIS USTANOVA I PRIVATNIH LOGOPEDSKIH KABINETA
U HRVATSKOJ
Ovaj popis sastavljen je na temelju naih podataka u srpnju 2005. godine. Ako primijetite neto
neispravno na popisu, molimo Vas, javite nam kako bismo ga mogli dopuniti u sljedeem izdanju ovog
prirunika i na naoj web-stranici.
1. Zagrebaka upanija
Bistra
Bolnica za kronike djeje bolesti, Bolnika 1
Bregana
Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladei Lug, Lug Samoborski, Kneza Zdeslava 2
Donja Zelina
O Ksavera andora alskog, Dragutina Straimira 24,
Dubrava
O Dubrava, Sv. Margarete 15
Dugo Selo
Centar za smjetaj i rehabilitaciju Stani, Zagrebaka bb
Graberje Ivaniko
O Josipa Badalia, Zagrebaka 11
Ivani Grad
Logoped, privatni logopedski kabinet, Proljetna 2
Jastrebarsko
O Ljubo Babi, Ante i Davida Starevia 16
Kupljenovo
O Kupljenovo-Luka, Matije Gupca 53
Prigorje Brdoveko
O Ivane Brli-Maurani, Kolodvorska 31
Samobor
O Samobor, Stranika 14
Djeji vrti Grigor Vitez, Perkoveva 88/1
VERBA VOLANT, privatni logopedski kabinet, Kleieva 5
Sesvete
Logopedski kabinet Blai, Prva prigorska 10a, privatni logopedski kabinet
Sveti Ivan Zelina
O Dragutin Domjani, Ivana Gundulia 2
enkovec
O Ivana Perkovca, Zagrebaka 30
Velika Gorica
O Eugena Kumiia, Josipa Pucekovia 4,
O Eugena Kvaternika, kolska 4
Djeji vrti Ciciban, Vladimira Vidria 2
Djeji vrti Velika Gorica, Pucekovieva 2
Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Zagrebaka 90
Centar za djecu, mlade i obitelj, Kuriloveka 48
Vrbovec
I. osnovna kola, Trg Petra Zrinskog 2
114
II. Osnovna kola, Brdo bb
Vukovina
O Vukovina, kolska 20
Zaprei
O Antuna Augustinia, Vladimira Nazora 2a
O Ljudevita Gaja, Ljudevita Gaja 2
2. Krapinsko-zagorska upanija
Budinina
Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje Zajezda, Zajezda 31
Desini
O ure Prejca, Ratkajeva 8
Donja Stubica
O Donja Stubica, Toplika cesta 27
Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju, Toplika bb
Hum na Sutli
O Viktora Kovaia, Hum na Sutli 152/1
Klanjec
O Antuna Mihanovia, Lijepe nae 41
Kraljevec na Sutli
O Pavla toosa, Kraljevec na Sutli 125
Krapina
O Augusta Cesarca, Ivana Vrencea 1
O Ljudevita Gaja, Trg Stjepana Radia 1
Krapinske Toplice
O Krapinske Toplice, Zagrebaka 12
Djeji vrti Maslaak, Zagrebaka 12
Bolnica za reumatske bolesti i rehabilitaciju, Gajeva 2
Lobor
O Franje Horvata Kia, Trg Svete Ane 28
Petrovsko
O Antuna Mihanovia, Petrovsko 58
Pregrada
O Janka Leskovara, Dragutina Kunovia 8
Radoboj
O Side Kouti, Radoboj 21
Zabok
O Ksavera andora alskog, aki put bb
Zlatar Bistrica
O Zlatar Bistrica, Vladimira Nazora 10
3. Sisako- moslavaka upanija

Glina
O Glina, Ante Starevia 1
Kutina
Djeji vrti Kutina, Augusta Cesarca 4a
Lekenik
Ostvarenje-logopedski kabinet-izdavaka djelatnost, Donji Vukojevac 12
Novska
O Novska, Trg dr. Franje Tumana 1
Petrinja
I. osnovna kola Petrinja, Gundulieva 5
Sisak
115
O Brae Ribara, Zagrebaka 8 a
O Ivana Kukuljevia, Kralja Tomislava 19
O 22. lipanj, Franje Lovria 27
Srednja obrtnika kola, Laarska 1
Srednja obrtnika kola, Laarska 1
Opa bolnica Dr. Ivo Pedii, Josipa Jurja Strossmayera 54
Logopedski centar Logos, privatni logopedski kabinet, S. i A. Radia 50
Logus, govorna terapija, privatni logopedski kabinet, Galdovaka 10
Topusko
O Vladimira Nazora, kolska 10
3. Karlovaka upanija
Karlovac
O Banija, Gaja Petrovia 5
O Grabrik, Maksimilijana Vrhovca bb
Centar SUVAG, Imbre Tkalca 2
Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei Karlovac, Banija 24
Dom za odgoj djece i mladei, Banija 14
Mali Erjavec
Centar za rehabilitaciju Ozalj, Jakovo bb
Ogulin
Djeji vrti Bistrac, Petra Preradovia 23
Opa bolnica - neurologija - psihijatrija, Bolnika 38
4. Varadinska upanija
Donje Makoie
O Podrute, Makoie Donje 115
Donji Martijanec
O Martijanec, kolska 3
Ivanec
Odgojni dom Ivanec, Pahinsko 6
Ludbreg
O Ludbreg, Kaieva 17
Ljubeica
O Ljubeica, Zagrebaka 22
Novi Marof
O Novi Marof, Zagorska 23
Petrijanec
O Petrijanec, Vladimira Nazora 42
Sveti ur
O Sveti ur, Cvjetna 4
Svibovec (Topliki)
O Svibovec, Brae Radia 4
Varadin
O Tomislava poljara, Graberje 33
II.osnovna kola, Augusta Cesarca 10
VI. osnovna kola, Dimitrija Demetra 13
Djeji vrti, Preradovieva 15
Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav poljar, Graberje 33
Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju, Zinke Kunc 47
Opa bolnica Varadin, Djelatnost za logopediju, Ivana Metrovia bb
Opa bolnica Varadin, Centar za neurorazvojne poremeaje, Ivana Metrovia bb
Logopedski studio Logos, privatni logopedski kabinet, Anina 2
Varadinske Toplice
116
O Antune i Ivana Kukuljevia, Martina Puteka 1
Bolnica za reumatske bolesti i rehabilitaciju, Trg Slobode 1
Veliki Bukovec
O Veliki Bukovec, Dravska 42
6. Koprivniko- krievaka upanija

urevac
O Grgura Karlovana, Basariekova 5d
Koprivnica
O Antuna Nemia Gostovinskog, kolska ulica 5
O Brae Radia, Miklinovec 6a
Djeji vrti Tratinica, Trg podravskih heroja 7
Centar za odgoj i obrazovanje Podravsko sunce, Hercegovaka bb
Krievci
O Vladimira Nazora, Ulica bana Josipa Jelaia 23
Djeji vrti Krievci, Matije Gupca 52
Virje
O Prof. Franje Viktora ignjara, Gundulieva 5a
7. Bjelovarsko- bilogorska upanija

Bjelovar
II. osnovna kola, Ivana Viteza Trnskog 19
IV. osnovna kola Bjelovar, Andrije Hebranga bb
V. osnovna kola, etalite dr. Ive Lebovia 1
Opa bolnica, Antuna Mihanovia 8
Dom zdravlja, Antuna Mihanovia 8
Privatna logopedska djelatnost, Ljudevita Gaja 10
Daruvar
O Vladimira Nazora, Gajeva 24
Centar za odgoj i obrazovanje Rudolf Steiner, Masarykova 85
Rovie
O Rovie, Vladimira Nazora 1
Veliko Trojstvo
O Veliko Trojstvo, Brae Radia 49
8. Primorsko- goranska upanija

Crikvenica
O Zvonka Cara, Kotorska bb
Kraljevica
O Kraljevica, Josipa Jurja Strossmayera 35
Krk
O Frana Krste Frankopana, Frankopanska 40
Lovran
O Viktora Cara Emina, 9. rujna 4
Matulji
Djeji vrti Matulji, Drage Gervaisa 4
Mrkopalj
O Mrkopalj, kolska ulica 2
Djeji vrti Pahuljice, kolska ulica 2
Rab
O Ivana Rabljanina, Banjol 10
uvalite Snoopy, Banjol 401
117
Rijeka
O Centar, Podhumskih rtava 5
O Frana Frankovia, Ivana ora 17 a
O Kantrida, Izviaka 9
O Kozala, Ante Kovaia 21
O Podmurvice, Podmurvice 6
O kurinje, Mihaeva draga 13
O Vladimira Gortana, Prilaz Vladimira Gortana 2
O Zamet, Boe Vidasa 12
Centar predkolskog odgoja Kvarner, Kalvarija 1
Centar predkolskog odgoja Maestral, Kozala bb
Centar predkolskog odgoja Potok, Josipa Zavrnika 3
Centar predkolskog odgoja Pali, Joe Vlahovia bb
Centar predkolskog odgoja Turni, Karasova 4
Centar predkolskog odgoja Zamet, I. ikovia-Belog 9a
Centar za odgoj i obrazovanje, Senjskih uskoka 2
Kliniki bolniki centar Rijeka, Zavod za dijagnostiku sluha i govora, Kreimirova 42
Logos, privatni logopedski kabinet, Pomerio 21
9. Liko- senjska upanija

Gospi
O Dr. Jure Turia, Miroslava Kraljevia 15
Otoac
O Zrinskih i Frankopana, Kralja Zvonimira 15
Senj
O Silvija Strahimira Kranjevia, Silvija Strahimira Kranjevia 1
Udbina
O Kralja Tomislava, Katedralska 5
10. Virovitiko- podravska upanija

Orahovica
O Ivane Brli Maurani, Trg Tina Ujevia 1
Virovitica
O Virovitica, Ljudevita Gaja 42
11. Poeko- slavonska upanija

Brestovac
O Dragutina Lermana, Poeka 45
aglin
O Stjepana Radia, Vladimira Nazora 3
Kutjevo
O Zdenke Turkovi, Republike hrvatske bb
Lipik
O Lipik, kolska 25
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, Marije Terezije 13
Pakrac
O Brae Radia, Bolnika 55
Pleternica
O Fra Kaje Adia, kolska bb
118
Poljana
O Grigora Viteza, Antunovaka 29
Poega
O Antuna Kanilia, Antuna Kanilia 2
O Dobrice Cesaria, Slavonska 8
O Julija Kempfa, Dr. Franje Tumana 2
Opa upanijska bolnica, Osjeka 107
12. Brodsko- posavska upanija

Adamovci
O Vladimira Nazora, Stjepana Radia 3
Babina Greda
O Mijat Stojanovi, Vladimira Nazora 1
Nova Gradika
Opa bolnica, Strossmayerova 17
Slavonski Brod
O Blaa Tadijanovia, Podvinjska 25
O Bogoslava uleka, Aleja Miroslava Krlee 2
O Milan Amru, Nikole Zrinskog 100
O Vladimira Nazora, Franje Marinia 9
Djeji vrti Cekin, Vinogradska bb
Djeji vrti Slavonski Brod, Borovska 5
Centar za rehabilitaciju sluha i govora, Jagieva 1
Opa bolnica Dr. Josipa Benevia, Andrije tampara 46
13. Zadarska upanija

Benkovac
O Benkovac, Antuna Mihanovia 21
Biograd
O Biograd, Dr. Franje Tumana 27
Obrovac
Djeji vrti Obrovac, Ivane Brli-Maurani bb
Zadar
O Bartula Kaia, Bribirski prilaz 2
O Krune Krstia, Trg gospe Loretske 3
O Petra Preradovia, Trg Petra Preradovia 1
O Stanovi, Rine Aras 3
O ime Budinia, Put imunova 4
O imuna Koiia Benje, Asje Petrii 7
O Votarnica, Ivana Metrovia 4
Djeji vrti Radost, Bartola Kaia 3/1
Djeji vrti za djecu s tekoama u razvoju Latica, Kolovare 10
Boravak za djecu i mlade s tekoama u razvoju, Kolovare 10
Opa bolnica Zadar, Boe Periia 5
Savez osoba oteena sluha, Ruera Bokovia 6/3
14. Osjeko- baranjska upanija

akovo
DZ akovo, Preradovieva 2
Donji Miholjac
O Augusta Harambaia, Prilaz stadionu 1
119
urenovac
O Josipa Jurja Strossmayera, Kardinala Alojzija Stepinca bb
Naice
Mozaik- defektoloke usluge, privatni logopedski kabinet, 132. naika brigada HV 1
Osijek
O Ivana Filipovia, Kalnika bb
O Grigora Viteza, Korulanska 1
O Ljudevita Gaja, Krstova 99
O Tina Ujevia, Opatijska 46
Centar za odgoj i obrazovanje Ivan tark, Drinska 12 b
Klinika bolnica - neuroloka klinika, Huttlerova 4
Poliklinika SUVAG za rehabilitaciju sluha i govora, Josipa Jurja Strossmayera 6
Privatni logopedski kabinet Loqui, Lorenza Jagera 24
Valpovo
O Matije Petra Katania, Ive Lole Ribara 3
15. ibensko-kninska upanija

Drni
O Antuna Mihanovia-Petropoljskog, Trg Josipa Kosora 5
Knin
O Knin,Josipa Jovia 2
II O Knin, Ivania Nelipia 2
ibenik
O Fausta Vrania, Trg Ivana Gorana Kovaia 2
O Jurja Dalmatinca, Stipe Ninia 27
O Jurja igovia, Stjepana Radia bb
O Petra Kreimira IV, Bana Josipa Jelaia 74
Gradski vrti ibenik, Ulica branitelja Domovinskog rata 2
Centar za odgoj djece i mladei, Ulica bana Josipa Jelaia 4
Studio za govornu terapiju, privatni logopedski kabinet, Trg A. Hebranga 11a
Vrpolje
O Vrpolje, Vrpoljaka cesta bb
16. Vukovarsko- srijemska upanija

Gunja
O Antuna i Stjepana Radia, Miroslava Krlee 55
Vinkovci
O Antuna Gustava Matoa, Ohridska 21
O Ivana Gorana Kovaia, Hrvatskih rtava 11
upanja
O Ivana Kozarca, Dr. Franje Rakog 30
17. Splitsko- dalmatinska upanija

Baka Voda
O Barie Grania Metra, Spiline 2
Brela
Djeji vrti Brela
Donji Mu
O Brae Radia, Vrba
O Kneza Branimira, Mu
Hvar
Djeji vrti V. Boitkovi
120
Imotski
O Stjepana Radia, Fra Stjepana Vrljia 13
Katel Novi
Centar za smjetaj i rehabilitaciju Mir, Rudine
Katel Stari
O Prof. Filip Lukas, Put Banovine bb
Klis
O Petra Kruia, Megdan bb
Komia
O Komia, kolska 11
Makarska
O Petra Perice, Zelenka bb
O Stjepana Ivievia, Ante Starevia 14
Djeji vrti Biokovsko zvonce, Molianskih Hrvata
Omi
O Josipa Pupaia, Trg kralja Tomislava 1
Podstrana
O Stroanac, Blato 1
Seget Donji
O Kralja Zvonimira, kolski prilaz 8
Sinj
O Marka Marulia, Vladimira Nazora 4
Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonai, Odjel Sinj, Put ferate bb
Slatine
O Slatine, Put Lovreta 1
Solin
O Don Lovre Katia, Put Majdana 3
Djeji vrti Cvrak, Zvonimirova 71
Split
O Bol, Hrvatskih iseljenika 10
O Dobri, Klika 25
O Gripe, Alojzija Stepinca 12
O Kman - Kocunar, Benkovaka 10
O Luac, Omika 27
O Manu, Vukovarska 11
O Marjan, Ljudevita Gaja 1
O Mertojak, Doverska bb
O Plokite, Slavonska 13
O Pojian, Vika 12
O Pujanke, Ive Tijardovia 30
O Ravne njive, Sarajevska 30
O Skalice, Put Skalica 18
O Spinut, Teslina 12
O Split 3, Bruna Buia 6
O Suidar, Perivoj Ane Roje 1
O Trstenik, Dinka imunovia 22
O Visoka, Vrh Visoke 32
Djeji vrti Cvit mediterana, Nodilova 1
Djeji vrti Grigor Vitez, Klika bb
Djeji vrti Marjan, Put svete Mande 11
Djeji vrti Radost, Hercegovaka bb
Dom za djecu Maestral, J. igoria 4
Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonai, Brune Buia 30
Centar za odgoj i obrazovanje Slava Rakaj, Radnika 2
KBC Firule, Spinieva 1
Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju,
1.lokacija: Put Meja 5
2.lokacija: DZ "dr. Petar Vitezica",, Antuna Gustava Matoa 2
121
Savez humanitarnih organizacija, Transka 53
Centar za logopediju i matematiku A.B.C. SilabuS d.o.o., Teslina 25
Lo-go, privatni logopedski kabinet, Vika 3
Splitske Toplice
Klinika bolnica, Odjel za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, Marmontova 4
Stroanac
O Stroanac, Blato 1
Supetar
O Supetar, Porat 25
Tijarica
O Stjepan Radi, Tijarica
Trilj
O Trilj, Poljike republike 18
Trogir
O Majstora Radovana, Put Demunta 12
O Petra Berislavia, Obala bana Berislavia 16
Vis
O Vis, Vikog boja 10
Vrgorac
O Vrgorac, Matice Hrvatske 9
Djeji vrti Vrgorac, Matice Hrvatske 13
Vrlika
Centar za rehabilitaciju Fra Ante Sekelez, Ulica 30. Svibnja 16
18. Istarska upanija

Buje
O Mate Balota, kolski brijeg 2
Djeji vrti Asilo infantile Buie, Matije Gupca 13
Labin
O Ive Lole Ribara, Rudarska 9
Centar Lie Faraguna, iri 3
Dom zdravlja, Svetog Mikule 2
Novigrad
Djeji vrti Tiii, Emonijska 6
Pore
O Pore, Karla Huguesa 7
Djeji vrti i jaslice Radost, Rade Konara 7
Logos, privatni logopedski kabinet, Partizanska 4
Pula
O Kastanjer, Rimske centurijacije 29
O Stoja, Brijunska 5
Dom za djecu, mlade i odrasle osobe s cerebralnom paralizom i drugim posebnim potrebama, Pina
Budicina 23
Dom za odgoj djece i mladei, Bokoviev uspon 8
Opa bolnica, Zagrebaka 30
kola za odgoj i obrazovanje, Rovinjska 6
Logopedski kabinet, Cerneccina 5,
Rovinj
O Jurja Dobrile, Stanka Pauletia 8
O Vladimira Nazora, Edmonda de Amicisa 31
Djeji vrti i jaslice Neven, Fontera bb
Umag
O Marije i Line, kolska 14
O Viktora Cara Emina, kolska bb
Djeji vrti i jaslice Duga, kolska ulica 12
minj
122
O Vladimira Gortana, Ulica 9. rujna 2
19. Dubrovako-neretvanska upanija

Blato (otok Korula)
O Blato, 1.ulica 25/2
Cavtat
O Cavtat, Stjepana Radia 3
Dubrovnik
O Ivana Gundulia, Sustjepanska 4
O Lapad, Od Batale 14
O Marina Dria, Volantina 6
O Marina Getaldia, Frana Supila 3
O Mokoica, Bartola Kaia 20
Opa bolnica Dubrovnik, Jedinica za poremeaje razvojne dobi, Roka Mietia bb
Fiat Verbum, privatni logopedski kabinet, Marka Marojice 33
Komin
O Ive Dugandia Miia, Bana Josipa Jelaia 13
Korula
O Petra Kanavelia, Ante Starevia 1
Metkovi
O Don Mihovila Pavlinovia, Alojzija Stepinca 2
O Stjepana Radia, Kralja Zvonimira 8
Dom zdravlja, Ante Starevia 12
Opuzen
O Opuzen, Silvija Strahimira Kranjevia 11
Staevica
O Fra Ante Gnjea, Petra Keia 2
20. Meimurska upanija

Prelog
O Prelog, Trg bana Jelaia 2
akovec
Djeji centar akovec, Lavoslava Ruike 2
Centar za odgoj i obrazovanje, Ivana pl. Zajca 26
upanijska bolnica, Ivana Gorana Kovaia 1e
21. Grad Zagreb

Hrvatski Leskovac
Djeji vrti Hrvatski Leskovac, Potona 9
Kaina
O Vugrovec, Ivana Maurania 43
Sesvete
I. osnovna kola Luka, Otona Ivekovia 16
O Brestje, Potonica bb
O Sesvete, Ivana Gorana Kovaia 19
Djeji vrti Leptir, Ivana Gorana Kovaia 20
Djeji vrti Sesvete, Ive Tijardovia 9
123
Zagreb - osnovne kole
I. osnovna kola Bartola Kaia, Vrisnika 4
O Ante Kovaia, Kotarnica bb
O Antuna Mihanovia, Dubeka 5
O Augusta enoe, Selska cesta 95
O Davorina Trstenjaka, Krka 3
O Dragutina Domjania, Gajnice bb
O Frana Galovia, kolski prilaz bb
O Frana Krste Frankopana, Ivanigradska 24
O Grigora Viteza, Kruge 46
O Grofa Janka Drakovia, Vrapanska 7
O Gustava Krkleca, Boidara Magovca 103
O Ivana Maurania, Javorinska 1
O Jordanovac, Jordanovac 108
O Josip Jurja Strossmayera, Varavska 18
O Josipa Raia, Srednjaci bb
O Kralja Tomislava, Nova cesta 92
O Lovre pl. Mataia, Joze Laurenia bb
O Marina Dria, Naljekovieva 4
O Mate Lovraka, Aleja Blaa Juriia 13
O Medvedgrad, Strma cesta 15
O Nad lipom, Nad lipom 13
O Nikole Tesle, Mateieva 67
O Petra Zrinskog, Krajika 9
O Preko, Dekanii 6
O Rude, Jablanska 51
O Savski Gaj, Remetineka cesta 64 a
O Stenjevec, Bolnika 92
O Susedgrad, Bolnika 60 a
O Titua Brezovakog, pansko 1
O Voltino, Vinkovaka 1
O Vukomerec, Poreka 7 c
O Zaprue, Metroviev trg 8a
Privatna O Nandi, Graanska 9
Zagreb - djeji vrtii

Djeji vrti Bajka, Zorkovaka 8
Djeji vrti Budunost, Mihanovieva 30
Djeji vrti Bukovac, Trnac 67
Djeji vrti Cvjetnjak, Nova Ves 55, Samostan Antunovac
Djeji vrti Cvrak, Turopoljska 29
Djeji vrti Duga, I Ferenica bb
Djeji vrti Gajnice, Hrvatskih iseljenika 6
Djeji vrti Grigor Vitez, Ratarska 5
Djeji vrti IBM, Cerska bb
Djeji vrti Izvor, Prilaz ure Deelia 30
Djeji vrti Jarun, Martina
Djeji vrti Maksimir, Aleja Antuna Augustinia 4
Djeji vrti Malenica, Ante Topia Mimare 34
Djeji vrti Mali princ, Lainska cesta 17
Djeji vrti Matije Gupca, Brae Cvijia 18
Djeji vrti Palica, Saliha Alia 4
Djeji vrti Petar Pan, panovieva 18
Djeji vrti Potonica, Ulica grada Vukovara 18
Djeji vrti Siget, Siget 12
Djeji vrti Sunce, III Poljanice 2
Djeji vrti uma Striborova, Ivana Gundulia 22 a
124
Djeji vrti umska jagoda, Sveti duh 75
Djeji vrti Travno, Aleja Boidara Magovca 10
Djeji vrti Trenjevka, Badalieva 24
Djeji vrti Vedri dani, Makaneva 11 a
Djeji vrti Vjeverica, Ksaverska cesta 14
Djeji vrti Vrape, Nikole Gorjanskog 7
Djeji vrti Vrbik, Gagarinov put 10
Djeji vrti Zaprue, Baburiina 11
Sreko, privatni Montessori djeji vrti, Pantovak104 d
Zagreb - ustanove
Poliklinika SUVAG, Ljudevita Posavskog 10
Bolnica za djecu s motorikim i neurorazvojnim tekoama, Goljak 2,
Dom za djecu i omladinu Josipovac, Nazorova 49
Dom za odgoj djece i mladei Zagreb, Svetog Mateja 70 a
DZ eljezniar, Grgura Ninskog 3
Centar za odgoj i obrazovanje Slava Rakaj, Ilica 83
KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29
KB Sveti duh, Sveti duh 66
KB Dubrava, Avenija Gojka uka 6
KB Merkur, Zajeva 19
Klinika za djeje bolesti, Klaieva 16
M.V.M. Cvrak, Pleternika 9
Opa bolnica Sveti duh, Zavod za ORL, kirurgiju glave i vrata, Sveti duh 64
ORL Klinika alata, Fonijatrijski centar, alata 4,
Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Gajnice
Edukacijsko-Rehabilitacijski Fakultet, Kulanova 59a
Savjetovalite Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Ilica 83
Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade, Kukuljevieva 11
Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek-osnovna kola, Nazorova 53
Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Mala kua, Njegoeva3
Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece i mladei, Dubrava, Prilaz Tomislava poljara 2
Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Goljak 2
Centar za rehabilitaciju Slobotina, Nikole Andria 3
Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Gornje Prekrije 48,
Centar za rehabilitaciju Zagreb, Orlovac 2
Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei, Avenija sv. Mateja 70
Centar za obitelj, djecu i mlade, Trg I. Kukuljevia 1, pansko
Srednja kola, Centar za odgoj i obrazovanje, Zagorska 14
Udruga PET, Ilica 48
Zagreb - privatni logopedski kabineti

Centar za logopediju, Slovenska 5
En-ten-tini, logopedski kabinet, 1. Poljanice 3
Jezik i govor, Iviev prilaz 9
Lapsus linguae, Kaptol centar, Zavojna 8
Lingua - studio za govornu komunikaciju, Tratinska 34/4
Logopedski kabinet, Lopatineka 13
Logos - Kalos, studio za govornu komunikaciju, Kamaufova 10
Logoped, Belosteneva 3
Logopedski centar, Udbinska 16
Logokor, Domagojeva 4
Logopolis, Andrije Kaia Mioia 21
Logopedski kabinet, vjebaonica i savjetovalite za tekoe glasa i govora, Padine 28
Logopedski studio, Bauerova 34
Logotherapia, Martieva 18
Savjetovalite Uenje problema nema - logopedske vjebe, Svibovac 4
125
Verbum sanum, Jarun 43
Verbum sanum, Kvintika 35
126

Disleksija PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Disleksija PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUNIK O DISLEKSIJI, DISGRAFIJI I SLINIM

TEKOAMA U ITANJU, PISANJU I UENJU

TEKSTUALNI DIO WEB-STRANICE HRVATSKE UDRUGE ZA

ureeno u kolovozu 2005.

TO INITI, KOME SE JAVITI? ...........................................................35

KORISNE INFORMACIJE I ZANIMLJIVOSTI.......................................68

BITNA OBILJEJA DISLEKSIJE

Fonoloka obrada rijei

Tekoe u organizaciji informacija

Osobitosti u nainu uenja novih sadraja

Jezine i pojmovne tekoe

DISLEKSIJA U IREM I UEM SMISLU

to se zapravo dogaa tijekom itanja?

Disleksija i modane polutke

Novija istraivanja: nature vs. nurture - geni ili okruenje ?

Novo ozraje optimizma

UTJECAJ JEZIKA I NAINA POUAVANJA ITANJA

Kako sve djeca mogu vidjeti slova, rijei, reenice, redoslijede

1. Tekst Prostorno uenje iz asopisa Drvo znanja:

2. Tekst Gospodin Nosko trai prijatelja:

3. Tekst: to se nalazi u unutranjosti podmornice? iz Djeje enciklopedije:

DISLEKSIJA I PSIHOLOKI PROBLEMI

ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH TEKOA

KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU - SIMPTOMI DISLEKSIJE

Rani signali mogueg razvoja disleksije - predkolska djeca

Upitnik za roditelje - zaokruiti DA ili NE

1. Obiteljska anamneza - je li netko u obitelji imao sline tekoe? DA NE

Simptomi disleksije - kolska djeca

Kako prepoznati dijete s disleksijom u razredu - opi pokazatelji - za uitelje

1. ini li vam se da vas dijete esto zbunjuje, a ne znate razlog? DA NE

Specifine tekoe povezane s itanjem

Specifine tekoe povezane s pisanjem

Nespecifine tekoe povezane s pisanjem - esto ih imaju i djeca bez disleksije

Simptomi disleksije u odraslih osoba

Simptomi povezani s uenjem i edukacijom

1. DJECA KOJA IMAJU PROLAZNE TEKOE U ITANJU I PISANJU

3. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU I PISANJU U OKVIRU OPENITO

B. Prema stupnju izraenosti:

C. Prema dominantnom sindromu:

Pogreke u pisanim radovima uenika s disgrafijom

Evo o kojim pogrekama se moe raditi:

1. Pogreke na razini slova i sloga

KAKO DISLEKSIJA I DISGRAFIJA UTJEU NA

Tekoe s matematikom i disleksija

U mnogim primjerima djeca s disleksijom imaju dobre matematike sposobnosti, razvijeno

Primjeri tekoa u svladavanju matematike koje mogu imati djeca s disleksijom:

Jo jedan veliki problem uenika s disleksijom su tekoe vizualiziranja simbola u potrebnom

Tekoe s matematikom i disgrafija

Primjeri moguih tekoa u matematici koje mogu imati djeca s disgrafijom:

TO INITI KAD SE POSUMNJA NA DISLEKSIJU?

TKO SU LOGOPEDI I TO ONI RADE?

Logopedi su strunjaci osposobljeni za rad na prevenciji, probiru, otkrivanju, procjeni, dijagnostici,

TO TREBAJU RADITI RODITELJI (SKRBNICI) KAD SE

Zato je itanje tako teko?

Moe li se disleksija umanjiti ? (Opis jednog od terapijskih

U dananjoj potrebi da svoje nesavrenosti svedemo na minimum i da to bolje funkcioniramo u svim

Zato je disleksija i specifina tekoa u uenju? Kako uenje

Kakve vrste terapija disleksije roditelj moe oekivati u koli, domu

- to prije uoiti tekoe i biti spreman za pomo,

Mehanizmi razvojne diskalkulije: neuroloki poremeaj ili

Kako prepoznati diskalkuliju?

Najee su to sljedee pogreke:

Stavljanje brojeva u uzajamno neprikladan prostorni poloaj