Abeceda Racunara PDF

Povijesni razvoj raunala
abacus elektromehaniki ip
logaritamsko strojevi mikroprocesori
raunalo eniac osobna raunala
mehaniki generacije
kalkulatori elektronikih
diferencijalni i raunala
analitiki stroj elektronske cijevi
Uvod
ovjek je oduvijek nastojao olakati svakodnevne radnje razliitim pomonim
sredstvima. Traio je pomo za brojanje i raunanje. Naravno, na poetku se koristio
samo svojim prstima i kroz stoljea od prstiju doao do raunala.
Kako je poelo
3000 godina pr. n. ere
Najstarije pomagalo za raunanje bio je abak
ili abakus (lat. abacus). Pojavilo se u Kini oko
3000 g. pr. n. e. , a koristili su ga i stari Grci i
Rimljani. Prva su se sastojala od ploe s osam
ljebova du kojih su se pomicali kamenii, a
kasnije su se koristile kuglice na ipkama.

Slika 1-1. Abacus sa ljebovima
U Europi se koristio do 17. stoljea i poetka

koritenja arapskih brojeva i raunanja na papi-
ru. I danas je zbog jednostavnosti koritenja u
uporabi u nekim zemljama Dalekog istoka.
Slika 1-2. Abacus
17. stoljee
Poetkom 17. stoljea kotski matematiar
JOHN NAPIER (1550. 1617.) sudjelovao je
u istraivanju koje je iziskivalo puno vreme-
na i napora budui da se raunalo s velikim
brojevima. Trai nain breg i jednostavnijeg
rauna. Njegova istraivanja dovela su do
onoga to danas zovemo logaritmi. Logari-
tmi su pojednostavnili operacije mnoenja i
dijeljenja pri emu se raun svodi na zbraja-
nje, odnosno oduzimanje.
Slika 1-3. John Napier
1-2
POVIJEST
To je vrijeme kada nastaju logaritam-
ske tablice, a kao pomo pri raunanju
Abeceda
pojavljuje se logaritamsko ili po-
mino raunalo, kod nas popularno
zvano iber. Kao pomo pri raunu i
pretea kalkulatora koristi se do 80-ih
godina prolog stoljea.
Sklopovlje
Slika 1-4. Model ibera
Mehaniki strojevi
OS
1623. njemaki matematiar i astronom WILHELM
SCHICKARD (1592.1635.) izradio je prvi mehaniki
Internet
kalkulator koji je zbrajao, oduzimao, mnoio i dijelio.
Njegov kalkulator ostaje nepoznat jo slijedeih 300 go-
dina do rekonstrukcije 60.tih godina 20 stoljea.
1642. francuski filozof i matematiar BLAISE PASCAL
(1623.-1662.) izradio je mehaniki stroj koji je mogao
Tekst
relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Stroj
je trebao pomoi njegovu ocu koji je radio kao
poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budu-
i da tadanja tehnologija nije omoguavala preciznu i
Tablice
pouzdanu izradu njegovih mehanikih dijelova. Stroj je
dobio naziv Pascalina.
Slika 1-5. Blaise Pascal
1672. njemaki filozof i matematiar GOTTFRIED
WILHELM LEIBNIZ (1646. 1716.) izradio je stroj sli-
an Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, mnoiti
Baze
i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv
u praksi. Leibniz je bio meu prvim matematiarima
koji su prouavali binarni brojevni sustav, a koji i danas
primjenjujemo u radu raunala.
Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija

Slika 1-6. Pascalina
Slika 1-7. Leibnizov kalkulator Slika 1-8. Gottfried Wilhelm Leibniz
1-3
19. stoljee
1801.- JOSEPH MARIE JACQUARD (1752. - 1834.) izumio je tkalaki stroj kod kojeg
su uzorci tkanja bili predstavljeni nizom buenih kartica. Raspored rupica na buenim
karticama predstavljao je program kojim se odreivalo djelovanje tkalakog stroja.
1822. engleski izumitelj CHARLES BABBAGE
(1792. 1871.) izrauje nacrt stroja namijenjenog
raunanju logaritama u logaritamskim tablicama
pri emu su izlaz predstavljale metalne ploice, a
rezultati su se mogli tiskati na papir. C. Babbage taj
je stroj nazvao diferencijalni stroj (engl. difference
engine). To je bio vrlo sloen i skup projekt, ali stroj
nikad nije bio dovren. Ogranienje je opet bila teh-
nologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisli
ali i financije, budui da je vlada nakon 15 godina
prestala financijski pomagati njegov projekt.
Slika 1-9. Charles Babbage

1833. Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojim
je elio ukloniti nedostatke dotadanjih mehani-
kih kalkulatora. Tako nastaje analitiki stroj (engl.
analytical engine) za raunanje koji je trebao rjea-
vati razliite zadatke. Po svojoj grai, stroj je imao
sve elemente suvremenih raunala: ulazni ureaj,
memoriju, centralnu jedinicu, program na buenim
karticama i izlazni ureaj. U realizaciji ovog projek-
ta Babbagea su pratile tehnike i druge potekoe
tako da nije uspio potpuno realizirati zamisao o
programibilnom raunalu. Unato tome njegova
ideja predstavlja model raunala kakvo upotreblja-
vamo i danas te analitiki stroj smatramo mehani-
kom preteom dananjih raunala.
Slika 1-10. Diferencijalni stroj
Sa Charlesom Babbageom suraivala je

i prva ena i vizionarka u svijetu rauna-
la - ADA BYRON KING, grofica Lovelace
(1815.-1852.). Opsenim je biljekama
opisala mogunosti analitikog stroja koji
se kasnije poeo koristiti u praktine i znan-
stvene svrhe. Ada je bila matematiarka te
je predloila Babbageu nain na koji stroj
moe izraunavati Bernulijeve brojeve. Ovaj
plan danas se smatra prvim kompjutorskim
programom, a u njenu je ast njenim ime-
nom nazvan jedan od viih programskih je-
zika - ADA.
Slika 1-11. Ada Byron King
1-4
POVIJEST
Elektromehaniki strojevi
Abeceda
19. stoljee
1890. HERMAN HOLLERITH (1860. 1929.) izumio je stroj za svrstavanje bue-
nih kartica s podatcima iz popisa stanovnitva. Nazvan je sortirnim strojem (engl.
tabulating machine). Dotadanja obrada podataka popisa trajala je nekoliko godina,
Sklopovlje
a Holerithovim izumom vrijeme obrade bilo je smanjeno na nekoliko tjedana. Ovaj
izum konano je imao i praktinu korist pa je poela i komercijalna proizvodnja. S
ovim izumom javlja se pojam masovne obrade podataka. Zbog komercijalnog uspje-
ha ovih strojeva osnovano je nekoliko tvrtki.
1896. Hollerith osniva tvrtku Tabulating Machine Company (TMC)
OS
Internet
Tekst
Slika 1-12. Herman Hollerith i sortirni stroj Slika 1-13. Prvi logo tvrtke IBM
Tablice
20. stoljee
1924. tvrtka TMC udruuje se s jo nekoliko srodnih kompanija te nastaje tvrtka IBM
(International Business Machine) koja i danas predstavlja jednog od najznaajnijih
proizvoaa raunala na svijetu.
Baze
Tadanja tehnologija nije bila dorasla zamislima dotadanjih izumitelja, meutim
razvojem elektronike stvari se bitno mijenjaju.

Na pojavu prvog pravog elektronikog raunala znatno je utjecao II. svjetski rat. Pri
izradi orua za ratne potrebe trebalo je izvriti velike koliine raunskih operacija.
Tadanji kalkulatori i ljudi to nisu mogli pratiti. Zbog toga su na razliitim mjestima,
ali u isto vrijeme trojica znanstvenika, svaki u svojoj zemlji, radili na projektu izrade
elektronikog kalkulatora.
1938. KONRAD ZUSE (1910. 1996.) izrauje raunalo Z1. Neto kasnije nastaje
Z2.
1942. izrauje Z3, prvi programibilni kalkulator koji radi na principu binarne alge-
bre, a zatim 1943. i Z4. Temeljni element ovih raunala su bili elektromagnetski releji.
K. Zuse je tada poznavao mogunosti elektronskih cijevi, ali se zbog njihove nepouz-
danosti odluio za releje. U Njemakoj nisu pridavali velik znaaj njegovim radovima
te je razvoj programibilnih kalkulatora bio iskljuivo rezultat njegova entuzijazma.
1-5
1943. HOWARD AIKEN (1900. 1973.) uz financijsku pomo IBM-a, a inspiriran
Babbageovim radovima izradio je elektromehaniko raunalo MARK I. Raunalo je
bilo dugako priblino 20 metara, visoko 2,5 metra, teilo je oko 5 tona, a imalo oko
750000 dijelova. I ovo se raunalo
temeljilo na elektromagnetskim
relejima.
1943. engleski matematiar ALAN
TURING (1912. 1954.) je sa svojim
timom izradio raunalo Colossus.
Colossus je deifrirao tajne njemake
poruke, ifrirane njemakim stro-
jem za ifriranje Enigma. U ovom
raunalu prvi se put upotrebljavaju
elektronske cijevi. Turing je svoj stroj
nazvao COMPUTER (engl. to compute
= raunati). Slika 1-14. Colossus Alana Turinga
Elektronika raunala
Pojavom elektronike, izgraen je ENIAC (engl. Electronic Numerical Integrator And Cal-
culator) stroj koji smatramo 1. elektronikim raunalom.
Zavrilo je doba mehanikih i elektromehanikih strojeva.
Kontruktori ENIAC-a su istraivai John Mauchly (1907. 1980.) i John Presper Eckert
(1919. 1995.), a ENIAC je dovren i predstavljen javnosti 1946. godine.
Raunalo se temeljilo na elektronskim cijevima (ak njih 18 000), teilo je 30 tona, a kad
je radilo, troilo je toliko elektrine energije da je grad Philadelphia ostajao u mraku.
Tijekom rada ENIAC-a uoena su 2
nedostatka:
1. mala memorija
2. nije bio programibilan
Ideju o tome kako raunalo moe rje-
avati razliite zadatke ovisno o pro-
gramu dao je maarski matematiar
John von Neumann. Njegova ideja
bila je kljuna za daljnji razvoj rau-
nala pa se i dananja raunala temelje
na von Neumannovoj arhitekturi.
Slika 1-15. ENIAC
1-6
POVIJEST
Nakon ENIAC-a slijedi itav niz elektronikih digitalnih raunala, podijeljenih u 5 ge-
neracija, ovisno o primijenjenoj tehnologiji izgradnje ureaja. Generacije se razlikuju
Abeceda
po znaajnom skoku u mogunostima raunala.
Sklopovlje
OS
Slika 1-16. Generacije raunala na crti vremena
Internet
Osnovne karakteristike
I. generacija raunala
Tekst
Temeljni element raunala: elektronske cijevi.
Najpoznatije raunalo ove generacije je UNIVAC (engl. Universal Automatic Com-
puter) koji se koristio za obradu popisa stanovnitva u SAD-u 1951.g.
Tablice
Kao ulazni medij koriste se buene kartice i papirna vrpca.
Programi za raunalo piu se u strojnom jeziku.
Raunala su velika, troe puno energije, nepouzdana su, programiranje je dugo-
trajno i sloeno.
Baze
Slika 1-17. UNIVAC

U strunoj literaturi neki autori spominju i 6. generaciju raunala. Budui da se veina autora slae s podje-
lom na 5, a ne 6 generacija, mi smo prihvatili istu.
1-7
Abeceda raunala
brojevni sustavi tehnika fiksnog i osnovne logike
dekadski, kliznog zareza operacije
binarni, oktalni binarni raun logiki sklopovi
heksadekadski bit, byte (b), kb, mb,
zapis broja gb, tb
dvojni komplement kodiranje, kod
binarnog broja ascii kod
Brojevni sustavi
10 na papiru u mislima pretvaramo u deset prstiju, deset jabuka, deset kilometara,
deset kilograma, desetKad bismo to htjeli razloiti nekome tko ne poznaje na
nain zapisivanja brojeva, napravili bismo deset crtica na papiru ili pomaknuli deset
kuglica - kao to se radilo na abakusu prije 5000 godina. Ali to je s velikim brojevi-
ma i sloenijim raunom?
Pri prebrojavanju koristimo prirodne brojeve, a nain njihova zapisivanja razvija se
usporedno s razvojem pisma kroz itavu ljudsku povijest.
Slika 2-1. Egipatski nain zapisivanja brojeva
Slika 2-2. Zapis prvih nekoliko prirod- Slika 2-3. Zapis prvih nekoliko prirodnih brojeva
nih brojeva kod Babilonaca kod Maya Indijanaca
U povijesnim zapisima ili matematikim

knjigama susreemo rimski nain zapisiva-
Rezultat zapii rimskim brojkama! nja brojeva. Nije teko proitati, ali raun
je sloen i nepraktian.
2-2
Povijest
Podsjeti se: Za zapis broja koriste se velika slova latinice (I=1, V=5, X=10 ,L=50, C=100,
D=500, M=1000); isti znak zastupa istu brojevnu vrijednost bez obzira na poloaj koji za-
ABECEDA
uzima u zapisu broja; ako dva ili tri jednaka znaka stoje jedan uz drugi, njihove brojevne
vrijednosti se zbrajaju; ako uz neki znak zdesna stoji znak manje vrijednosti, vrijednosti
dvaju znakova se zbrajaju, a ako je znak manje vrijednosti slijeva znaku vee vrijedno-
sti, onda se od vee oduzme manja vrijednost; ako se neki znak nalazi izmeu dvaju
jednakih znakova s veom brojevnom vrijednou, manja e se vrijednost oduzeti od
Sklopovlje
vee desne, a rezultat oduzimanja dodati lijevoj; broj nad kojim je nadvuena crta valja
mnoiti s 1000, a broj nad kojim su dvije crte s 1 000 000.
Brojevni sustav je nain zapisivanja i tumaenja brojeva. Odreen je skupom raspo-
loivih simbola znamenaka.
Kako u rimskom zapisu svaki znak ima uvijek istu brojevnu vrijednost bez obzira
OS
na svoj poloaj (poziciju), npr. u zapisu broja (XXX=10+10+10=30), rimski brojevni
sustav pripada u skupinu nepozicijskih brojevnih sustava.
U naem svakodnevnom zapisu i raunu potpuno je drukije.
Internet
Npr. 222 ne znai 2+2+2, ve predstavlja vrijednost
2100+210+2 ili 2 stotice + 2 desetice + 2 jedinice.
Svaka od triju jednakih brojki 2 ima drugu brojevnu vrijednost, ovisno o poloaju ili
poziciji u zapisu broja.
Tekst
Takav brojevni sustav kod kojeg vrijednost svakog znaka ovisi o njegovoj poziciji u
zapisanom broju nazivamo pozicijskim (poloajnim) brojevnim sustavom. Od sada
emo razmatrati samo takve brojevne sustave.
Tablice
Baze
Broj razliitih znamenaka u sustavu odreuje bazu sustava i prema bazi sustav
dobiva ime. Najmanja znamenka sustava uvijek je 0, a najvea je za jedan manja od
njegove baze.

Kao djeca brojili smo i raunali na prste. injenica da imamo 10 prstiju odredila je
na nain razmiljanja i brojanja: svaki broj moemo raspisati po potencijama broja
10. Potencije broja 10 predstavljaju teine pojedinih brojevnih mjesta (jedinice, dese-
tice, stotice, tisuice). Na sustav nazivamo dekadski brojevni sustav, baza mu je
10, a mogue znamenke su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
Za bazu brojevnog sustava moemo odabrati bilo koji prirodan broj, no mi emo
spomenuti sustave vane za razumijevanje rada raunala: sustave s bazama 2, 8 i 16.
2-3
BROJEVNI SUSTAV BAZA SUSTAVA MOGUE ZNAMENKE primjer zapisa broja 15
dekadski 10 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9 15
binarni 2 0,1 1111
oktalni 8 0,1,2,3,4,5,6,7 17
0,1,2,3,4,5,6,7,8,9
heksadekadski 16 F
A,B,C,D,E,F
Heksadekadski brojevni sustav koristi 16 razliitih znamenaka. Prvih deset zna-

menaka su znakovi od 0 do 9, a za preostalih est trebalo je uvesti nove simbole.
Dogovoreno je da to bude prvih est slova engleske abecede:
Simbol A B C D E F
Vrijednost 10 11 12 13 14 15
Kako bismo razlikovali zapis broja u razliitim sustavima, uz broj emo pisati oznaku
baze:
15(10)=1111(2)=17(8)=F(16)
Primjer 1. Pogledajmo nekoliko brojeva u razliitim zapisima:

6 5 4 3 2 1 0
1101101(2) = 1 26 + 1 25 + 0 24 + 1 23 + 1 22 + 0 21 + 1 20 =
=1 64 + 1 32 + 0 16 + 1 8 + 1 4 + 0 2 + 1 1 =
= 64 + 32 + 8 + 4 + 1
=109(10)
2 1 0
732(8) = 782 + 381 + 280 =

= 764 + 38 + 21 =
= 448 + 24 + 2 =
= 474(10)
3 2 1 0
1A3D (16) = 1163 + 10162 + 3161 + 13160

= 4096 + 10256 + 316 + 131 =
= 4096 + 2560 + 48 + 13 =
= 6717(10)
elimo li dobiti vrijednost broja pisanog u bilo kojem zapisu, dovoljno ga je raspisati
po potencijama baze uvaavajui poloaj pojedine znamenke:
2-4
Povijest
Podsjeti se:
20=1 80=1 100=1 160=1
ABECEDA
21=2 81=8 101=10 161=16
22=4 82=64 102=100 162=256
POTENCIJE 23=8 83=512 103=1000 163=4096
bn = bbb b
Sklopovlje
24=16 84=4096 104=10000 164=65536
n faktora 25=32 85=32768 105=100000 165=1048576

26=64 86=262144 106=1000000 166=16777216
n je eksponent potencije
27=128
OS
28=256
29=512
210=1024
Internet
Time smo nauili pretvorbu zapisa broja iz bilo kojeg brojevnog sustava u dekadski,
sustav u kojem smo navikli brojiti, razmiljati i raunati.
Kako to radimo obratno?
Tekst
Pretvaranje dekadskog zapisa broja u bilo koji drugi zapis provodi se standardnim
postupkom uzastopnog cjelobrojnog dijeljenja s bazom brojevnog sustava u koji
se broj pretvara te biljeenjem ostataka nakon pojedinog dijeljenja. Prvi je ostatak
znamenka na mjestu jedinica, a svaki sljedei na mjestu neposredno ulijevo.
Tablice
Primjer 2. Zapiimo broj 315(10) u binarnom, oktalnom i heksadekadskom brojev-
nom sustavu.
HEKSADEKADSKI BROJEVNI
BINARNI BROJEVNI SUSTAV OKTALNI BROJEVNI SUSTAV
Baze
SUSTAV
ostatak < 2 ostatak < 8 ostatak < 16
315:2=157 1 315:8=39 3 315:16=19 11 (B)

157:2=78 1 39:8=4 7 19:16=1 3
78:2=39 0 4:8=0 4 1:16=0 1
39:2=19 1
19:2=9 1
SMJER ITANJA
9:2=4 1
4:2=2 0
2:2=1 0
1:2=0 1
100111011(2) 473(8) 13B (16)
2-5
Dakle, 315(10) = 100111011(2) = 473(8) = 13B (16). binarni zapis oktalni zapis
Jednostavno je povezati binarni i oktalni zapis 000 0
broja. Vano je uoiti prikaz oktalnih znamenki bi- 001 1
narno. Za prikaz su dovoljne 3 binarne znamenke. 010 2
Imamo li zadan broj u binarnom brojevnom 011 3
sustavu, lako emo ga pretvoriti u oktalni brojevni 100 4
sustav koristei sljedei algoritam: 101 5
1. grupiramo binarne znamenke u skupine po tri 110 6
poevi zdesna 111 7
2. ako broj znamenaka nije cjelobrojni viekrat-

nik od tri, nadopunimo ga nulama s lijeve strane
3. svaku grupu binarnih znamenki zamijenimo odgovarajuom oktalnom znamen-
kom
4. naniemo redom dobivene oktalne znamenke
Primjer 3. Broj 10101(2) zapiimo oktalno.
010 101
10101(2) =25(8)
2 5
Obrnuti problem rjeava se slino: svaku oktalnu znamenku zadanog broja zapiemo
pomou tri binarne znamenke; vodee nule odbacimo, a spojivi binarne znamenke
dobit emo binarni zapis oktalnog broja.
Primjer 4. Broj 173(8) zapiimo binarno.
1 7 3
173(8) =1111011(2)
001 111 011
Slinim razmatranjima spojit emo binarni i heksadekadski brojevni sustav. Algori-
tme za pretvorbu prilagodit emo zahtjevima heksadekadskog brojevnog sustava:
za prikaz znamenaka heksadekadskog sustava potrebne su nam etiri binarne
znamenke.
binarni zapis heksadekadski binarni zapis heksadekadski

zapis zapis
0000 0 1000 8
0001 1 1001 9
0010 2 1010 A
0011 3 1011 B
0100 4 1100 C
0101 5 1101 D
0110 6 1110 E
0111 7 1111 F
Primjer 5. Odredimo heksadekadski zapis broja 10101(2) .

0001 0101
10101(2) =15(16)
1 5
2-6
Povijest
Primjer 6. Broj 1A3(16) zapiimo binarno.
1 A 3
ABECEDA
1A3(16) =110100011(2)
0001 1010 0011
Lako je uoiti da je najbri i najlaki nain pretvorbe broja iz oktalnog u heksade-
kadski sustav i obrnuto koritenje binarnog zapisa, a za one manje snalaljive moe
posluiti pretvorba u dekadski brojevni sustav.
Sklopovlje
Primjer 7.
3 1 5
315(8) = = 1100 1101 = CD
011 001 101 (16)
C D
OS
U pretvorbi brojeva, kao i u raunu u razliitim sustavima, pomau nam depna rau-
nala ili Calculator ukljuen u operacijski sustav Windows
(Start Svi programi Pomagala Kalkulator):
Internet
Tekst
Tablice
Slika 2-4. Kalkulator ukljuen u operacijski sustav Windows
Baze
2-7
Sklopovlje
raunalni sustav grafika kartica rom
ulazni ureaji pisai ram
tipkovnica zvunici tvrdi disk
mi zvuna kartica magnetska traka
skener matina ploa optiki disk
izlazni ureaji procesori poluvidike flash
monitor memorije memorije
Uvod
Suvremeni nain ivota i rada nemogue je zamisliti bez uporabe raunala (compu-
ter). Njegovim koritenjem olakavamo i ubrzavamo svakodnevne poslove, a poseb-
no do izraaja dolazi brzina i jednostavnost komunikacije s drugima putem inter-
neta. U svojim raznim oblicima raunalo je prisutno u velikom broju ureaja koje
svakodnevno koristimo (mobitel, TV prijemnik, mp3 svira (player), perilica sua itd.).
U ovom poglavlju bit e opisani dijelovi od kojih se raunalo sastoji, njihovo meu-
sobno povezivanje te nain rada.
Sklopovlje u raunalnom sustavu

Budui da je raunalo elektroniki ureaj koji se sastoji od vie meusobno pove-
zanih dijelova, moemo slobodno govoriti o raunalnom sustavu. Sve dijelove
sustava koji su izraeni od tvrde materije (plastika, metal itd.) jednom rijeju zovemo
sklopovlje (hardware). Osim sklopovlja vrlo vaan dio raunalnog sustava su progra-
mi (aplikacije) pomou kojih upravljamo sklopovljem, izvravamo zadane poslove te
komuniciramo s drugima. Svi programi u raunalnom sustavu zovu se softver (sof-
tware). Uz hardver i softver u raunalni sustav moemo ubrojiti i samog korisnika koji
njima upravlja obavljajui razliite poslove. Sva raunala, od onih koja su ugraena u
mobitel pa do osobnih raunala (Personal Computer PC), sastoje se od:
ulaznih ureaja slue za unos podataka i instrukcija iz okoline u raunalo
izlaznih ureaja slue za prijenos podataka iz raunala u okolinu
memorije (unutarnje i vanjske) slui za pohranu podataka
centralne procesorske jedinice izvrava naredbe i vri obradu podataka
Slika 3-1. Von Neumannov model raunala
3-2
Povijest
U ranoj fazi razvoja raunala su se sastojala od mehanikih dijelova dok su dijelovi
dananjih raunala graeni od elektronikih elemenata (ipova). Stoga sva suvreme-
Abeceda
na raunala imaju atribut elektronika.
Iz svega dosad navedenog te shematskog prikaza moe se izvesti opa definicija
pojma elektroniko raunalo.
Elektroniko raunalo (computer) jest sustav koji se sastoji od hardvera i softvera, a
POVLJE
slui za unos, obradu i prikaz podataka.
SKLO-
Elektroniko raunalo (computer) jest stroj koji se sastoji od elektronikih dijelova
(hardver) te prema zadanim naredbama prihvaa podatke (ulazni ureaji), pamti
podatke (memorija), obrauje ih, a rezultate obrade prikazuje (izlazni ureaji) ili
pohranjuje za kasniju uporabu.
OS
Raunalo moemo slikovito zamisliti kao tvornicu u kojoj se primjerice izrauju
stolice. Kamioni (ulazne jedinice) dovoze u tvornicu sirovinu (trupce) i istovaruju
je u skladite (memorija). Nakon toga dolazi do narudbe 1000 stolica. Prvi tko e
taj zahtjev primiti bit e upravljaki dio, tj. menadment (upravljaka jedinica). Kad
Internet
rukovodstvo zna to treba uiniti, daje upute (naredbe) radnicima u pogonu da to
naprave (aritmetiko-logika jedinica). Kad je posao u pogonu zavren, imamo gotov
proizvod. O tome hoe li se taj proizvod odmah plasirati na trite (izlaz) ili e se
uskladititi, odluuje rukovodstvo (upravljaka jedinica).
Tekst
Tablice
Baze
Izrada weba Prezentacije Multimedija
Slika 3-2. Sklopovski dijelovi raunalnog sustava

Programiranje
3-3
Ulazni ureaji
Kako bi raunalo moglo izvravati instrukcije i obraivati podatke, potrebno ih je
najprije iz okoline unijeti u memoriju raunala. Osim prijenosa podataka podatci
se najee pretvaraju u oblik razumljiv raunalu (digitalni, binarni). Sliku s papira
koju elimo obraivati pomou raunala, potrebno je skenirati i prenijeti u raunalo.
Ulazni ureaj koji emo koristiti bit e skener koji pretvara sliku s papira u digitalni
(binarni) oblik i prenosi je u memoriju raunala.
U ovom poglavlju bit e opisan nain rada ulaznih ureaja preko kojih ujedno i ko-
municiramo s raunalom.
Tipkovnica (Keyboard)
Tipkovnica je ulazni ureaj najee prilagoen unosu teksta. Suvremene tipkovnice
sadre i dodatne funkcijske tipke kojima moemo pokretati razne programe (inter-
net preglednik, kalkulator itd.), vriti kontrolu zvuka, iskljuiti raunalo ili ga staviti u
stanje ekanja (Stand By).
Svaka oznaena tipka mehaniki je vezana za svoju sklopku koja kod pritiska na nju
ostvaruje elektrini kontakt. Posljedica toga je zatvaranje strujnog kruga te pojava
napona na temelju kojeg se stvara elektrini impuls. Na temelju impulsa upravljaki
ip u tipkovnici alje ipu u raunalu kd pritisnute tipke. Nakon toga ip u raunalu
odreuje kodnu vrijednost pritisnute tipke i pretvara ga u znak na zaslonu. Time se
od mehanikog pritiska na tipku dolazi do digitalnog (binarnog) podatka u raunalu.
Slika 3-3. Tipkovnica s dodatnim tipkama
3-4
Povijest
Znaenje i funkcija tipki
Abeceda
Budui da je tipkovnica jedan od
najee koritenih ulaznih ureaja,
vano je objasniti funkciju pojedinih
tipki koja ovisi o programu (alatu) u
POVLJE
kojem se koriste. Tablica s objanje-
SKLO-
njem funkcija tipki vezana je brojevi-
ma uz prethodnu sliku.
Znaenje tipki komentirano je u
okviru operacijskog sustava Windows
OS
te programskog paketa MS Office.
Znaenje tipki na drugim platformama (Macintosh, Unix/Linux) moe biti definirano
potpuno drukije.
Internet
Tipka Znaenje
ESC ponitavanje neke radnje ili izlazak iz prozora
F1 pozivanje pomoi (help)
u My Computeru preimenovanje datoteke ili mape
u Wordu premjetanje teksta oznaite dio teksta, pritisnite tipku F2, kliknite na
Tekst
F2
mjesto gdje ga hoete premjestiti te pritisnite tipku enter
u Excelu editiranje elije
F3 najee znai traenje rijei ili slova u tekstu
Tablice
u Wordu, Excelu i PowerPointu ponavljanje zadnje akcije; ako ste npr. tekstu poveali
F4 slova, svaki sljedei put to moete uiniti pomou ove tipke
1- Funkcijske tipke
u My Computeru i Internet Exploreru otvara Address

u Wordu skok na odreenu stranicu, u Excelu u odreenu eliju
F5 u PowerPointu pokretanje prezentacije
Baze
u My Computeru i Internet Exploreru osvjeavanje sadraja
F7 u Office programima pokree alat za provjeru pravopisa
F8 F9 nemaju neko vee znaenje

F10 ulazak u izbornike
F11 u Internet Exploreru prikaz punog ekrana ( full screen)
F12 u Office paketu Save As
Prt Scr Print Screen uzima sadraj ekrana i sprema ga u meumemoriju (clipboard)
scroll u nekim programima (npr. Excel) mijenja znaenje strelica za pomak pa umjesto
lock pomaka dobijemo klizanje (scroll) cijelog dokumenta u smjeru strelice
pause/
u kombinaciji s tipkom CTRL najee prekida izvoenje DOS programa
break
Dio tipkovnice sa slovima i brojevima
brojevima
2. Tipke sa
slovima i
Iznad nekih tipki postoje specijalni znakovi koje aktiviramo kombinacijom sa Shift ili
AltGr tipkama
Programiranje
3-5
ako je ukljuena (svijetli statusna aruljica), pisanje teksta izvodi se u nainu
prepisivanja, tj. postojei se znak mijenja novim
Insert
kad je iskljuena, pisanje teksta izvodi se u nainu umetanja novog znaka umje-
sto postojeeg koji se pomie za jedno mjesto udesno.
pokaziva (kursor) se kod pisanja teksta postavlja na poetak reda u kojem se
Home
nalazi
3
Delete brie znak desno od pokazivaa ili znak na kojem se on nalazi
End pokaziva (kursor) se kod pisanja teksta postavlja na kraj reda u kojem se nalazi
Page Up vraa pokaziva na prethodnu stranicu (gore)
Page Dn vraa pokaziva na sljedeu stranicu (dolje)
ako je ukljuena (svijetli statusna aruljica), numeriki dio tipkovnice je u funkciji,
Num Lock
a u suprotnom nije ga mogue koristiti
tipke s brojevima i osnovnim aritmetikim operacijama (+, -, /, *) za bri unos
4
ostale
brojanih podataka
tipke sa strjelicama koje omoguuju pomak pokazivaa za jedno mjestu u odree-
strjelice
5
nom smjeru
skupina specijalnih tipki za bri rad (pokretanje programa, kontrola zvuka,
-
6
iskljuivanje raunala)
pomie pokaziva za jedno mjesto ulijevo te brie znak koji se nalazi na tom
backspace
7
mjestu
potvrda upisane naredbe te njezino prosljeivanje na izvoenje
enter
8
potvrda oznaenog izbora u izbornicima program

pisanje posebnih znakova naznaenih u gornjem dijelu tipaka
shift ispis velikih slova
9
ispis malih slova (ako svijetli Caps Lock aruljica)

funkcionira u kombinaciji s drugim tipkama
Ctrl + C Kopiraj (Copy)
CTRL
10
Ctrl + V Zalijepi (Paste)

Ctrl + X izrei (Cut)
simulacija desne tipke mia
11
pokretanje izbornika Start

12
pisanje znakova u podnoju tipaka

Alt Gr
13
stalno je pritisnuta kod pritiska na eljen znak

spacebar ispisuje prazan znak i pomie pokaziva udesno
14
funkcionira u kombinaciji s drugim tipkama

Shift + Alt mijenjanje tipkovnice s hrvatske na englesku
Alt
15
Ctrl + Alt + Delete - prisilno prekidanje izvoenja programa

Alt + kod tipke daje odreeni znak (npr. Alt + 64 = @)
ukljuuje (aruljica svijetli) / iskljuuje (aruljica ne svijetli)
Caps Lock
16
pisanje velikih slova

Tabulator
pomie toku unosa u sljedei stupac ili u sljedee polje dijalokog okvira
17
(Tab)
3-6
Povijest
Tipkovnice se meusobno razlikuju po svojim karakteristikama kao to su:
raspored tipaka - Qwertz ili Qwerty te Dvoakova tipkovnica
Abeceda
prilagoenost ovjeku (ergonomija) izbjegavaju se zdravstveni poremeaji
tehnologija kojom su ostvareni elektrini kontakti
nain spajanja - iano spajanje tipkovnice s kuitem ostvaruje se PS/2 konek-
POVLJE
torom ili USB-om. Tipkovnicu moemo spojiti s raunalom i beinom vezom.
SKLO-
Kod beinih tipkovnica prijenos signala odvija se pomou 2 primopredajnika
od kojih je jedan u tipkovnici, a drugi je spojen s raunalom pomou USB ili PS/2
konektora. Prijenos signala kod beinih tipkovnica odvija se preko infracrvenih
(Infrared) ili radio valova (npr. Bluetooth).
OS
Internet
Slika 3-4. Raspored tipaka Dvoakove tipkovnice
Tekst
Tablice
Slika 3-5. Standardni raspored tipaka (Qwertz)
Unos teksta Dvoakovom tipkovnicom puno je bri od tipkovnice s Qwertz raspore-
Baze
dom jer prsti prevaljuju manji put.
Vie informacija o tipkovnici s rasporedom tipki prema Dvoaku potraite na web
stranici: http://www.dvorak-keyboards.com
Slika 3-6. Ergonomska tipkovnica

Programiranje
3-7
Operacijski sustavi (OS)
operacijski sustavi memorijski gui
kernel jezgra meuspremnik radna povrina
sustava clipboard podeavanje
korisniki datoteka sustava
programi mapa kontrolna ploa
bios datoteni sustav bluetooth
otvoreni sustavi prozori vraanje sustava
Uvod
Postoji nekoliko vrsta programa koji se koriste u raunalima. Neki od njih slue za
pokretanje raunala odnosno njegovih komponenti, neki za odravanje raunala
u radu, a neki za izvravanje odreenih radnji, primjerice obradu teksta, ureivanje
slika, sluanje glazbe i slino. Programi koji slue za rad raunala zovu se operacijski
ili radni sustavi. Druga skupina programa u raunalu su korisniki ili aplikacijski
programi.
Operacijski sustav je skup programa koji upravlja osnovnim radom sklopovlja
hardvera raunala. Osnovni rad raunala, prema Von Neumannu, podrazumijeva
ulaz, obradu, pohranjivanje i izlaz podataka.
Operacijski sustav je programska veza izmeu korisnikih programa i sklopovlja
raunala. Korisniki programi za svoj normalan rad esto pozivaju programske
dijelove ili funkcije operacijskog sustava.
Razvoj raunala i razvoj operacijskih sustava u meusobnoj su posljedinoj
vezi. Osnovne zadae operacijskih sustava su:
upravljanje memorijom raunala
upravljanje diskovima i pristupanje podatcima
Vie o razliitim izvravanje zadaa
distribucijama Linux
operacijskog sustava nadzor i itanje ulaznih jedinica
moete pronai u prikaz podataka na zaslonu (grafika)
CARNetovoj
Svaki je program skup radnih naredba procesoru to znai da jae (bolje)
e-Knjinici na adresi
procesore trebaju opsluivati sloeniji operacijski sustavi. Operacijski sustav
e-knjiznica.carnet.hr/
sastoji se od jezgre (kernel), datotenog sustava, ljuske za izvoenje pro-
kojoj moete
grama, grafikog suelja, komunikacijske veze putem mrenih protokola,
pristupiti koristei
programskog suelja.
svoj elektroniki
identitet. Vie o Prilikom ukljuivanja raunala prvi od programa koji se pokree jest opera-
elektronikom cijski sustav. On e ostati ukljuen cijelo vrijeme rada raunala rasporeujui
identitetu saznajte poslove koje treba obaviti procesor i upravljajui protokom informacija
na www.carnet.hr unutar hardvera raunala. Za razliite vrste raunala tj. za razliiti hardver
koji je ugraen postoje i razliiti operacijski sustavi, pa se prilikom nabavke
novog raunala valja raspitati koji emo operacijski sustav koristiti u radu
raunala.
U poetku su operacijski sustavi izgledali dosta negostoljubivo odnosno pristup

njihovim naredbama bio je prikazan na crnom ekranu. Trebalo je znati sve naredbe i
upisivati ih bez pogrjeke tipkovnicom u naredbeni redak (command prompt). Ope-
racijski sustavi koji su danas u uporabi koriste uglavnom grafiko korisniko suelje
(Graphical User Interface).

Operativni ili operacijski sustavi postoji prijepor jezikoslovaca u vezi naziva

Aplikativni ili aplikacijski - postoji prijepor jezikoslovaca u vezi naziva

API Application programming interface
4-2
Povijest
Vrste i primjena operacijskih sustava
Abeceda
Postoje otvoreni i zatvoreni operacijski sustavi. Otvoreni operacijski sustavi su sustavi
otvorenog programskog kda besplatni, koje svaki korisnik moe doraivati.
Primjeri takvih operacijskih sustava su BSD (NetBSD, OpenBSD, FreeBSD), FreeDOS,
Sklopovlje
Linux inaice: Mandriva (Mandrake), SuSe, Ubuntu, PC Linux, Red Hat itd.
Zatvoreni operacijski sustavi su svi sustavi temeljeni na komercijalnim zakonitostima i
financijskoj zaradi. Primjer zatvorenih operacijskih sustava su: Microsoft DOS, Microsoft
Windows NT, Xenix, Windows CE, Windows XP, Windows Vista, Windows Server, Windows
7, Windows mobile, UNIX, Sun (Solaris), IBM (AIX, PC-DOS, OS/2, z/OS, OS-390, VMS),
Digital Research (DR-DOS, CP/M).
OS
Internet
Tekst
Tablice
Baze
Slika 4-1. Izgled ekrana nekoliko operacijskih sustava
Primjena operacijskih sustava danas prati razvoj i primjenu raunala pa tako opera-

cijske sustave nalazimo u stolnim i prijenosnim raunalima, automobilima i ostalim
prijevoznim sredstvima, PDA prijenosnicima, mobitelima, usmjerivaima itd.
Slika 4-2. Ekran mobilnog ureaja s OS Windows Mobile
4-3
Bios
Raunalo je skup logiki povezanih elektronikih sklopova koji e uz programsku
podrku odnosno pisane naredbe trajno pamtiti podatke, obraivati ih i izvravati
odreene zadatke. Redoslijed radnji i zadataka koje raunalo izvrava korisnik ne tre-
ba poznavati. Dananja raunala ne izvravaju samo jednu radnju, nego vie radnji
istovremeno. To izvravanje viestrukih radnji istovremeno naziva se viezadanost,
viezadani rad ili multitasking. Primjer takvog rada jest pisanje teksta dok istovreme-
no svira glazba. Ve je reeno da se prilikom ukljuivanja raunala najprije uitava
operacijski sustav. To je prvi program koji se pokree, ali se prije toga aktiviraju rutine
iz BIOS-a. BIOS (Basic Input Output System) osnovni ulazno-izlazni sustav jest
skup rutina i naredbi koje su zapisane u ROM ipu (Read Only Memory). Informacije
potrebne za pokretanje sustava ostaju trajno
zapisane i nakon iskljuivanja raunala. Osnovna
zamisao i funkcija BIOS-a bila je uitati tipkovni-
cu, mi i disketnu jedinicu s koje su se pokretali
prvi operacijski sustavi.
Slika 4-3. BIOS ip
Slika 4-4. Suelje za podeavanje BIOS-a
4-4
Povijest
Datoteka, mapa, datoteni sustav
Abeceda
Podatci koji se zapisuju u raunalo mogu imati razliita obiljeja. Datoteka je niz
binarnih podataka koji sainjavaju jednu logiku cjelinu i nalaze se pohranjeni na
disku. Ti podatci mogu biti zvuk, slika, tekst, izvrni podatci odnosno programski red-
Sklopovlje
ci itd. Veliina datoteka izraava se u bajtovima. Korisnike i izvrne datoteke unutar
sustava strukturirane su prema odgovarajuim pravilima konvencijama u datoteni
sustav. Postoji vie vrsta datotenih sustava, npr. datoteni sustav baze podataka
(database-based file system), flash datoteni sustav, diskovni datoteni sustav itd.
Diskovni datoteni sustav predvien je za pohranjivanje datoteka na diskove odno-
sno ureaje za pohranu podataka u raunalu. Oznake diskovnih datotenih sustava
OS
mogu biti FAT (File Allocation Table), FAT32, HFS, NTFS (New Technology File System),
EXT2, EXT3, UDF itd.
Ime svake datoteke sastoji se od dva dijela. Prvi dio definira osnovno ime datoteke
Internet
(file name), a drugi dio definira kojoj grupi pripada datoteka (grafika, zvuk, tekst,
izvrni program itd.) te koji e korisniki program morati pokrenuti operacijski sustav
da bi se datoteka mogla proitati. Taj drugi dio zove se nastavak ili sufiks ili ekstenzija
(file extension). Kod starih operacijskih sustava s naredbenim retkom (MS DOS) ime
datoteke nije bilo vee od osam znakova. Ako bi datoteka naziva Lekcija iz menadz-
Tekst
menta.doc trebala biti prikazana u MS DOS ekranu, vidjelo bi se samo sljedee:
Lekcija~1.doc. Nastavci datoteka koje najee koriste operacijski sustavi u radu su:
.exe, .bat, .sys, .com, .dll, . ini, i dr.
Tablice
Baze
Slika 4-5. Prikaz datoteke u razliitim GUI operacijskim sustavima
Datoteka za iji pregled postoji instalirani program u raunalu ima dodijeljenu

ikonu ili piktogram ispred naziva datoteke. Dvostrukim klikom na naziv datoteke
pokree se program u kojem se moe ureivati odabrana datoteka.
4-5
Slika 4-6. Neke od ikona raunalu
poznatih datoteka
Nepoznata datoteka koja nema dodijeljen program za otvaranje u OS Windows Vista

ima izgled praznog lista ( ). Dvostrukim klikom na ikonu pokree se dijaloki okvir
u kojem OS trai da se datoteci dodijeli program za otvaranje.
Slika 4-7. Traenje pripadajueg programa za datoteku
Prilikom rada s datotekama i kod davanja imena novim datotekama nije preporu-
ljivo, a najee nije niti mogue koritenje znakova koje operacijski sustavi koriste
u komunikaciji s programima i perifernim jedinicama, npr. *\|,.:@-. Neke e skupine
datoteka biti dostupne samo za itanje (read only), a neke e biti potpuno skrivene
(hidden files) i dostupne samo administratoru operacijskih sustava.
Da bi se osigurala bolja preglednost i bri pristup
datotekama, one se pohranjuju prema odreenim
kriterijima korisnika ili sustava u mape ili foldere
(folders). Mape su organizacijske cjeline u koje se
sortiraju podmape (subfolders) i datoteke prema
odreenim naelima. Kod starijih operacijskih
sustava mape i podmape nazivale su se direktoriji
(directories) i poddirektoriji (subdirectories)
Podatci datoteke te podmape i mape pohranjuju
se na diskovima, memorijskim karticama i USB me-
morijama prema odreenom hijerarhijskom redo-
slijedu, od korijena (root), preko mapa i podmapa
koje ine stablo do datoteka koje se mogu uspore-
diti s liem.
Slika 4-8. Grafiki izgled mapa (podmapa) u Windows OS
4-6
Povijest
Prikaz pohranjivanja i organiziranja podataka u programu Windows Explorer prika-
zan je na sljedeoj slici:
Abeceda
Sklopovlje
OS
Internet
Slika 4-9. Windows Explorer u Windows Visti (lijevo) i u Windows XP (desno)
Program Windows Explorer moemo pokrenuti na vie naina. Neki od tih naina su:
. Klik miem na gumb Start Svi programi (All Programs) Pomagala (Acce-
ssories) Windows Explorer
Tekst
. Desni klik miem na ikonu Moje Raunalo (My Computer) ako se nalazi na
radnoj povrini te iz skonog izbornika (pop-up menu) odabrati naredbu Istrai
(Explore).
. Desni klik miem na gumb Start u donjem lijevom kutu zaslona i iz skonog
Tablice
izbornika odabrati naredbu Istrai (Explore).
U operacijskom sustavu Linux, program u kojem se prikazuje organizacija podataka
zove se Preglednik datoteka (File Browser) .
Program se pokree iz izbor-
Baze
nika Places i prikazan je na
sljedeoj slici:
Slika 4-10. File Browser

Ubuntu inaica

U nekim Linux OS program se zove File Manager (kao i u Windows 3.11)
4-7
Mrene komunikacije
(internet, email)
mree vatrozid pretraiva
infrastruktura korisnik e mail
mree posluitelj (elektronika
mreni protokoli resursi pota)
lan modem korisniki rauni
wlan internet
wan preglednik
Uvod
Raunalo je ureaj koji svojim sklopovljem i ugraenim programima ispunjava
velik dio zahtjeva korisnika. Meutim tijekom rada javlja se potreba za razmjenom
podataka i dijeljenjem resursa raunala. Odavno je uoeno da raunalo ne moe
biti izolirano za vrijeme rada, nego mora biti dio informacijskog sustava pa se javila
potreba za spajanjem raunala.
Mree
Dva meusobno spojena raunala ine osnovnu mreu. Raunala mogu biti spojena
kabelom icom ili beino, valovima odreene frekvencije. Mrea mora osiguravati
obostranu izmjenu informacija meu raunalima. Da bi se raunalo moglo poveziva-
ti s drugim raunalima, treba postojati infrastruktura mree, odnosno:
ugraen mreni adapter mrena kartica NIC (Network Interface Card). Ta je
mrena kartica danas najee sastavni dio matine ploe raunala
pogonski programi driveri
mreno oienje, posebnim kablovima
koncentrator (Hub) ili preklopnik (Switch), usmjeriva (Router)
ugraeni softver za mreno povezivanje
mreni protokoli.
Koncentrator (Hub)
ili
Preklopnik (Switch)
Mreni kablovi
Raunalo
Slika 5-1. Mrea

Raunala obino imaju LAN (Local Area Network) mreni prikljuak za iano povezivanje i/ili WLAN (Wireless
LAN) prikljuak za beino povezivanje.
5-2
Povijest
Mree se prema veliini dijele na:
lokalne mree (LAN)
Abeceda
gradske (mjesne podrune) mree (MAN)
iroko razgranate mree (WAN).
Sklopovlje
Preklopnik
(Switch)
OS
INTERNET
Internet Modem
Slika 5-2. LAN spojena na internet
Tekst
Preklopnik
(Switch)
Pristupni vor
(Access Point)
Tablice
Pristupni vor
(Access Point)
Baze
Slika 5-3. WLAN beina mrea
Lokalna mrea (Local Area Network LAN) je mrea raunala koja su povezana u
nekom relativno malom, ogranienom prostoru, npr. ustanova, zgrada, industrij-
ski pogon, kolska uionica i slino. Raunala se povezuju ili fiziki, odgovarajuim
mrenim kablovima ili beino (Wireless) pomou valova odgovarajue frekvencije.
Podruna mrea (Metropolitan Area Network MAN) je mrea raunala povezanih u
nekom gradskom ili irem podruju i najee je to skup povezanih lokalnih mrea.
Nain povezivanja slian je povezivanju u lokalnim mreama.
iroko razgranata mrea (Wide Area Network WAN) je sloen sustav podrunih i
lokalnih mrea koji povezuje velika i udaljena podruja. Na naelima spajanja WAN
mrea nastaje internet kao najsloeniji oblik spajanja raunala u mreu svih mrea.
5-3
Lokalna mrea moe biti otvorena, zatvorena ili samo djelomino zatvorena. Zatvo-
rena mrea moe i ne mora biti povezana na internet. Ako je povezana, onda je to
uglavnom preko jednog raunala koje filtrira podatke i sprjeava neovlateni pristup
mrei i izlaz na internet. Takvo je raunalo s instaliranim odgovarajuim programima
zadani pristupnik (default gateway) i stvara vatrozid (firewall).
Vatrozid postavlja ogranienja na dolazni i odlazni promet i prikriva identitet kori-
snikog raunala to onda oteava dobivanje informacija o raunalu koje bi omogu-
ilo upad. OS Windows dolazi s ugraenim vatrozidom. Postavke vatrozida odreuju
se u Upravljakoj ploi.
Slika 5-4. Postavljanje mogunosti vatrozida
Raunalna mrea je, dakle, skup dvaju ili vie fiziki povezanih raunala izmeu kojih
se obavlja izmjena podataka i koriste zajedniki resursi.
Protokoli
Protokoli se mogu definirati kao skup opeprihvaenih standardiziranih pravila koja
se primjenjuju kod elektronikog prijenosa podataka izmeu raunala i raunalnih
mrea, a slue nesmetanom prijenosu informacija izmeu raunala s razliitim ope-
racijskim sustavima i korisnikim programima.
Protokola je velik broj i njihova je namjena razliita, a da bismo mogli koristiti usluge
na internetu, treba znati osnovne pojmove o nekim protokolima.
TCP / IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) protokol je skup pravila koji
odreuje kako e raunala meusobno razmjenjivati informacije. Od 1982. godine
je standard za razmjenu podataka i poruka meu raunalima spojenima na internet.
Internet povezuje razliita raunala koja rade na razliitim operacijskim sustavima u
ravnopravnu cjelinu. TCP/IP osnovni je komunikacijski jezik ili internetski proto-
kol. To je dvoslojni ili program na dvije razine.

Izvor: http://ibasics-qua.netfirms.com
http://searchnetworking.techtarget.com
5-4
Povijest
Via razina TCP upravlja usitnjavanjem poruke u manje pakete koji se alju preko
interneta i primaju u raunalo iji TCP spaja pakete u izvornu poruku.
Abeceda
Nia razina IP upravlja i nadzire adrese unutar paketa da bi paketi nesmetano stigli
na pravo odredite. Danas su u uporabi IPv4 i IPv6
POP protokol za dolaznu elektroniku potu (Post Office Protocol). Uglavnom se
koristi POP3 protokol
Sklopovlje
IMAP protokol za dolaznu elektroniku potu (Internet Message Transfer Protocol)
SMTP protokol za odlaznu elektroniku potu (Simple Mail Transfer Protocol)
TELNET omoguuje pristup udaljenom raunalu ili voru (TELecommunications
NETwork)
OS
HTTP protokol za prijenos hipertekstualnih datoteka (Hyper Text Transfer Protocol)
HTTPS protokol za prijenos hipertekstualnih datoteka (Hypertext Transfer Protocol
over Secure Socket Layer), ali preko uspostavljene sigurne veze koja koristi dodatnu
INTERNET
zatitu (prijavu i enkripciju) i razliite ulaze od standardnih (TCP port)
FTP protokol za prijenos podataka izmeu vorova (File Transfer Protocol)
NFS omoguuje dijeljenje diskova i podataka na njima meu umreenim
raunalima
Osnovni problem svake mree je zaguenje kanala za prijenos podataka kod velikog
Tekst
prometa, odnosno kad je zahtjev za prijenosom podataka vei od fizike i tehnike
mogunosti mree. Korisnik takvo stanje doivljava kao usporenje rada raunala.
Tablice
Tehnologija mree
Pristup udaljenim raunalima moe se openito ostvariti na dva naina:
korisnik/posluitelj (client/server) mrenom tehnologijom
Baze
mrenom tehnologijom ravnopravnog pristupa (peer to peer P2P).
Korisnik / posluitelj tip mree moe se jednostavno definirati kao sustav raunala
koja dijele zajednike podatke na nain da korisnik alje odgovarajue zahtjeve po-

sluitelju koji te zahtjeve obrauje i informaciju vraa korisniku. Program na rau-
nalu korisniku uglavnom je zaduen za korisniko suelje, slanje zahtjeva i prihvat
podataka. Program na posluitelju prima, obrauje zahtjev i podatak, informaciju
vraa korisniku. Poslovi obrade podatka podijeljeni su meu raunalima, tako putuje
manja koliina podataka i rastereuje se mrea. Posluitelji su brza i jaka raunala
koja su uglavnom stalno spojena na mrei. Za mreu u kojoj postoji raunalo po-
sluitelj esto se koristi naziv vor.
Peer to peer mrea je mrea ravnopravnih raunala, na istoj razini mrene komuni-
kacije, s jednako vrijednim podatcima. Sva raunala koja izmjenjuju podatke imaju

Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/IPv4

Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/IPv6

vor (Node): raunalo ili neki drugi ureaj koji je povezan na mreu

Vie na: http://en.wikipedia.org/wiki/Https
5-5
iste ili sline programe koji rade jednak posao. Ovakav se nain uglavnom upotre-
bljava za izmjenu multimedijskih datoteka (filmovi, glazba i slino).
Raunala istovremeno primaju zatraene podatke i alju podatke na druga raunala
koja su zainteresirana za podatke.
Slika 5-5. Program za izmjenu podataka peer to peer Slika 5-6. Peer to peer mrea
Dijeljenje resursa na raunalima na lan mrei

Raunalima koja se nalaze u LAN mrei moe se dozvoliti potpuni ili ogranieni pri-
stup mapama nekog drugog raunala. Na taj nain omoguuje se preuzimanje dato-
teka ili izmjena sadraja datoteke na udaljenom raunalu bez preuzimanja datoteke
na vlastito raunalo. Takoer se moe dozvoliti dijeljenje resursa pisaa na mrei.
Ikone mrenog dijeljenja u OS Windows Vista i XP prikazane su na sljedeoj slici.
Mrena (dijeljena)
Mapa
mapa Ikona lokalne mree
Mreni pisa Disk
Ikona raunala na
Dijeljena mapa na
Pisa mrei
lokalnom raunalu
Ikona dijeljene mape
OS Windows Vista OS Windows XP OS Linux Ubuntu
Slika 5-7. Ikone dijeljenja resursa na mrei
5-6
Povijest
Prikaz raunala u lokalnoj mrei i dijeljenih resursa strukturiran je kao i prikaz drugih
podataka u Windows Exploreru.
Abeceda
Sklopovlje
Mrena dijeljena mapa
OS
Mreni pisai
INTERNET
Slika 5-8. Prikaz lokalne mree raunala i dijeljenih resursa
Tekst
Postoje programi koji omoguuju vezu s udaljenim raunalom (Remote Desktop). Na
taj nain moe se upravljati programima i datotekama na udaljenom raunalu.
I operacijski sustav Windows Vista ima razvijen takav pomoni program, ali ne moe
se koristiti u svim inaicama niti s raunalima na kojima je pokrenut Windows XP
Tablice
Home Edition.
Baze
Zaslon udaljenog
raunala
Zaslon lokalnog
raunala
Slika 5-9. Program za upravljanje udaljenim raunalom
5-7
Obrada teksta
obrada teksta tabulatori tekstni okviri
znak popisi ukrasni tekst
odlomak zaglavlje i podnoje inicijal
vrpca stupci tablice
kartice simboli i jednadbe ispis dokumenta
ureivanje teksta slike
oblikovanje teksta, isjeci crtea
odlomka i stranice oblici
Uvod
Programi za obradu teksta (eng. text processor) namijenjeni su korisnicima da
bi na jednostavan nain ureivali, oblikovali i ispisivali tekst. Oblikovanja seu
od jednostavnih promjena vrsta i veliina slova do izrade sloenih dokumena-
ta s tablicama i slikama. Mnogo je i dodatnih mogunosti kao to je provjera
Vie o OpenOffice.org gramatike i pravopisa, izravno slanje dokumenta elektronikom potom, krei-
Writeru moete pronai ranje makronaredbi te jednostavno povezivanje takvih dokumenata sa slinim
u CARNetovoj programima.
Danas postoje mnogi programi za obradu teksta ije su mogunosti sline, no
nau pozornost najvie su privukli Microsoft Word 2007 iz paketa Microsoft
kojoj moete
Office 2007 i Writer iz OpenOffice.org programskog paketa. MS Word jer je
pristupiti koristei svoj
vodei program za obradu teksta dok je Writer zanimljiv jer pripada skupini
elektroniki identitet.
Open Source programa to znai da je besplatan i da omoguuje svim zaintere-
Vie o elektronikom
siranim osobama izravno sudjelovanje u njegovom razvoju. Oba programa vrlo
identitetu saznajte na
su moni alati slinih mogunosti. U ovoj knjizi bit e prikazane mogunosti
www.carnet.hr
Microsoft Worda 2007.
Slika 6-1. Programi za obradu teksta
Prije poetka
Za lake razumijevanje obrade teksta pojasnit emo na poetku osnovne pojmo-
ve: dokument, odlomak, znak i font.
Datoteka koja nastaje u programu za obradu teksta naziva se dokument. Svaka
datoteka, ovisno o programu u kojem je nastala, ima uz ime i odreeni tip ili
nastavak. Tako datoteka kreirana u programu Word 2007 ima nastavak .docx, za
razliku od ranijih verzija Word programa (npr. Word 97-2003) u kojima je nasta-
vak datoteke .doc. Datoteka nastala u programu Writer iz OpenOffice.org paketa
ima nastavak .sxw.
Svaki dokument podijeljen je na cjeline koje nazivamo odlomci. Odlomak je dio
teksta koji zavrava pritiskom na tipku Enter. Veliina odlomka nije unaprijed
odreena; to moe biti samo nekoliko znakova ili nekoliko stranica.
Odlomak se sastoji od rijei odnosno znakova, a znak moe biti slovo, simbol,
broj ili znak interpunkcije. Znakove oblikujemo vrstom pisma koju nazivamo
font. Fontom je odreen oblik, dizajn i veliina znaka.
6-2
Povijest
Osnovno o wordu
Abeceda
Program Word pokreemo iz izbornika Start ili pomou ikone na radnoj povrini.
Pokretanjem programa otvara se prozor Worda koji se izgledom razlikuje od ranijih
verzija. Osnovna razlika koju moemo odmah primijetiti jest da nema izbornika ni
Sklopovlje
alatnih traka. Naredbe su sada organizirane na sasvim drugaiji nain.
Glavne dijelove prozora prikazuje slika, a slijedi i objanjenje.
OS
Internet
TEKST
Tablice
Baze
Slika 6-2. Izgled prozora
Vrpca (Ribbon) na vrpci su smjetene sve naredbe koje emo najee koristiti u

radu s dokumentom, a organizirane su u kartice i grupe. Osvrnemo li se na izgled
ekrana u prijanjim verzijama Worda, vidimo da je to zapravo zamjena za izbornike i
alatne trake.
Kartice (Tabs) na vrpci se nalazi sedam osnovnih kartica.
To su: Polazno (Home), Umetni (Insert), Izgled stranice (Page Layout), Reference
(References), Skupna pisma (Mailings), Pregled (Review), Prikaz (View). Svaka kartica
sadri skup srodnih naredbi. Pritiskom na tipku Alt vidimo i njihove preace.
Slika 6-3. Preaci kartica
6-3
Grupa (Group) predstavlja dio neke kartice na kojoj su naredbe grupirane prema
srodnosti zadataka, npr. u grupi Font nalaze se naredbe za oblikovanje znakova.
Pokreta dijalokog okvira (Dialog Box Launcher) je mala dijagonalna strjelica u
donjem desnom kutu neke grupe kojom otvaramo pripadajui dijaloki okvir.
Gumb Microsoft Office (Office Button) je gumb koji otvara dijaloki okvir s osnov-
nim naredbama za rad s dokumentom; otvaranje, spremanje i ispis dokumenta.
Alatna traka Brzi pristup (Quick Access Toolbar) nalazi se u gornjem lijevom kutu
pokraj gumba Office. Na njoj su, prema unaprijed zadanom, smjeteni alati koje
esto koristimo prilikom rada u Wordu. To su alati Spremi (Save), Poniti (Undo) i
Ponovi (Repeat).
Naslovna traka (Title Bar) sadri ime programa u kojem radimo te ime aktivnog
dokumenta, a s desne strane gumbe za rad s prozorom (Buttons for the window).
Ravnalo (Ruler) nalazi se iznad i s lijeve strane radne povrine, a koristi se za razna
podeavanja (npr. margina, namjetanje oznaka za uvlaenje teksta...).
Radna povrina (Workspace) koristi se za rad u izabranom dokumentu. U Wordu
radna povrina ima izgled praznog lista papira.
Gumbi za promjenu prikaza dokumenta (Document views) uz desni rub trake sta-
nja omoguuju pet razliitih prikaza dokumenta na zaslonu.
Traka stanja (Status bar) nalazi se na dnu prozora, a prikazuje stranicu, broj rijei,
jezik.
Klizai (Scroll Bars) nalaze se ispod i s desne strane radne povrine i njima se kree-
mo po dokumentu.
Zumiranje (Zoom) kontrola za promjenu razine uveanja ili sma-
njenja dokumenta radi bolje itljivosti ili preglednosti (ukoliko elimo na zaslonu vi-
djeti vie stranica, ali manje veliine). Moe se podeavati pomou klizaa ili upisom
postotka poveanja ili smanjenja prikaza.
Unos i brisanje teksta

Prilikom pokretanja Worda automatski se otvara prozor s novim (praznim) doku-
mentom.
Pisanje zapoinjemo u dokumentu na onom mjestu gdje se nalazi toka unosa
(kursor).
Kad prilikom unosa teksta
doemo do desnog ruba do-
kumenta i nastavimo pisati,
Word automatski prelomi
tekst tako da toku umetanja
zajedno s rijeju koju piemo
premjesti na poetak sljede-
eg retka. Slika 6-4. Toka unosa
6-4
Povijest
Kad pritisnemo tipku Enter (Return) na tipkovnici, Word automatski kreira novi
Abeceda
odlomak.
Tipke Funkcija
Enter novi odlomak
Sklopovlje
Shift + Enter novi red, ali ne i novi odlomak
Ctrl + Enter nova stranica
Alat Pokai sve (Show/Hide) koristimo da bismo u dokumentu vidjeli oznake
OS
oblikovanja. To su nevidljivi znakovi kao to su oznake odlomka, tabulatora, razmaka
i slino.
Internet
TEKST
Slika 6-5. Skrivene oznake obliko-
Za brisanje znakova koristimo tipke Backspace i Delete. Backspace brie jedan znak
lijevo od toke umetanja, a Delete znak desno od toke umetanja. Briemo li oznae-
Tablice
ni tekst, svejedno je koju tipku koristimo za brisanje.
U radu s dokumentom katkad pogrijeimo u izboru neke naredbe, unosa ili oblikova-
nja. Da bismo ponitili pogrenu radnju, koristimo naredbu Poniti (Undo) .
Suprotna naredba jest naredba Ponovi (Repeat) kojom ponavljamo prethodnu
radnju.
Baze
Obje naredbe nalaze se na alatnoj traci Brzi pristup (Quick Access Toolbar)
.
6-5
Spremanje dokumenata
Nakon to smo tekst upisali, potrebno je dokument spremiti kako bismo poslije
mogli raditi na njemu. Za

spremanje dokumenta kliknemo na gumb Office i iz
padajueg izbornika moemo izabrati dvije naredbe za spremanje:
Spremi (Save) i Spremi kao (Save As).
Kad prvi put spremamo doku-
ment, odabirom bilo koje od
ovih dviju naredbi otvara se
dijaloki okvir Spremi kao (Save
As). U

njemu odreujemo mapu
u koju emo spremiti dokument,
ime dokumenta i tip. Po unapri-
jed zadanom, budui da se radi
o Wordu 2007, tip dokumenta
bit e .docx.
Slika 6-6. Naredbe za spremanje dokumenta
Nakon to smo dokumentu dodijelili ime i nastavili pisati, dobro je dokument i dalje
stalno spremati. Koristimo naredbu Spremi (Save) koju odabiremu u izborniku Office
ili na alatnoj traci Brzi pristup (Quick Access Toolbar).
Kako bi na dokument mo-
gli koristiti i korisnici Worda
koji ne koriste verziju 2007,
dokument je mogue snimiti i
u obliku prijane verzije (.doc).
To odreujemo u polju Spremi
u obliku (Save As Type).
Dokument u Wordu moemo

spremiti i u formatu .pdf (Por-
table Document Format). To je
format datoteke kojim elimo
stvoriti dokument samo za
itanje i ispis. Da bismo doku-
Slika 6-7. Spremanje dokumenta ment spremili u .pdf formatu,
kod naredbe Spremi kao (Save
As) kliknemo na trokuti kako
bi se otvorio podizbornik u
kojem odabiremo odgovara-
Slika 6-8. Spremanje word dokumenta u formatu .pdf juu mogunost PDF (objavi
kopiju dokumenta kao PDF
datoteku).
Vano je znati da opcija spremanja datoteke u .pdf formatu nee biti dostupna
ukoliko nismo nakon instalacije programa s Microsoftovog web sjedita instalirali
odgovarajui dodatak.
6-6
Povijest
Otvaranje i zatvaranje dokumenata
Abeceda
Kada govorimo o otvaranju dokumenta, razlikujemo otvaranje novog i otvaranje
postojeeg (ve ranije kreiranog) dokumenta.
Novi dokument, osim to otvaramo samim pokretanjem programa, moemo otvoriti
tako da iz padajueg izbornika klikom na gumb Office odaberemo naredbu Novo
Sklopovlje
(New). Otvara se dijaloki okvir Novi dokument (New Document) u kojem odabire-
mo Prazan dokument (Blank Document) i kliknemo na gumb Stvori (Create). Nov
prazan dokument moemo otvoriti istovremenim pritiskom na tipke Ctrl+N.
OS
Internet
Slika 6-9. Otvaranje novog dokumenta
TEKST
Otvaramo li dokument koji smo ve ranije spremili na neki medij, koristimo naredbu
Otvori (Open) iz ve prije spomenutog padajueg izbornika. Odabirom naredbe
otvara se dijaloki okvir Otvaranje (Open) u kojem pronaemo mapu i dokument
koji elimo otvoriti.
Tablice
Baze
Uz naredbu Otvori (Open) smjeten je podizbornik Nedavno otvoreni dokumenti

(Recent Documents) iz kojeg isto tako moemo otvoriti postojei dokument.
Dokument zatvaramo naredbom ili gumbom Zatvori (Close).
Ukoliko smo radili promjene u otvorenom dokumentu, a nismo ih spremili, prije
zatvaranja program nas pita elimo li promjene spremiti.
6-7
Proraunske tablice
proraunska automatska ispuna relativna adresa
tablica raspon elija apsolutna adresa
excel stil elije lista
radna knjiga stil tablice sortiranje podataka
radi list ispis radne knjige filtriranje
elija izrauni podataka
adresa elije formule grafikoni
ispuna funkcije
Uvod
Proraunske tablice su tablice za unos i obradu numerikih podataka na
raunalu. Podatci su prikazani tablino u redcima i stupcima i s njima moe-
mo obavljati razliite aritmetike, financijske, statistike i druge proraune.
Proraunske tablice esto se koriste za izradu razliitih obrauna prodaje,
kalkulacija, trokovnika, financijskih i drugih poslovnih izvjetaja kao i za
Vie o OpenOffice.org kreiranje vlastitog obiteljskog (ili razrednog) prorauna (budeta). Podatci
Calcu moete pronai u iz tablice mogu se vrlo zorno grafiki prikazati pomou razliitih grafikona.
CARNetovoj Formule za izraune piemo sami ili koristimo razliite funkcije programa u
e-Knjinici na adresi kojem radimo proraunske tablice. Za razliku od tablica na papiru, tablica-
e-knjiznica.carnet.hr/ ma u raunalu moemo dodavati i brisati retke i stupce, a ako promijenimo
kojoj moete bilo koji podatak, svi izrauni se automatski auriraju. Isto tako povjerljive
pristupiti koristei svoj podatke moemo sakriti.
Vie o elektronikom Danas na tritu postoji velik broj razliitih programa za tabline kalkulacije.
identitetu saznajte na Najpoznatiji komercijalni program je Microsoft Excel a besplatni OpenOffice.
www.carnet.hr org Calc. Oba programa lokalizirana su na hrvatski jezik.
Slika 7-1. Prozor Calca
U ovom poglavlju obradit emo Microsoft Office Excel 2007 hrvatsku inaicu (u dalj-
njem tekstu Excel).
7-2
Povijest
Osnovno o Excelu
Abeceda
Excel pokreemo dvoklikom na njegovu ikonu na radnoj povrini ili klikom na gumb
Start Svi programi (All Programs) Microsoft Office Microsoft Office Excel 2007.
Sklopovlje
Otvara se prozor prikazan na slici 7-2.
OS
Internet
Tekst
TABLICE
Slika 7-2. Prozor Microsoft Excela 2007
Baze
Prozor Excela sastoji se od sljedeih elemenata:
1. Naslovna traka (Title bar) nalazi se na vrhu prozora s natpisom Knjiga1 Mi-
crosoft Excel.
Slika 7-3. Naslovna traka
2. Gumb Office (Office Button) nalazi se na lijevoj strani naslovne trake, klikom
na ovaj gumb otvara se izbornik s naredbama za rad s datotekama (otvaranje,
zatvaranje, spremanje i ispis datoteka).
3. Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) prema zadanim
postavkama sadri gumbe za brzo pokretanje naredbi Spremi (Save), Poniti
7-3
(Undo) i Ponovi (Redo). Na alatnu traku moemo dodati nove gumbe za naredbe
koje esto koristimo, mijenjati njihov poredak na traci ili ih ukloniti.
4. Vrpca (Ribbon) sadri kartice (Tabs) s naredbama namijenjenim izvoenju
odreenih aktivnosti. Kartice zamjenjuju izbornike iz ranijih inaica programa
(Excel 97 2003).
Slika 7-4. Vrpca
Naredbe unutar kartice organizirane su u logike grupe (group) prema srodnosti

zadataka. Unutar pojedinih grupa nalazi se Pokreta dijalokog okvira (Dialog
Box Launcher), a klikom na strjelicu otvara se pripadajui dijaloki okvir. Slijedi
kratak pregled i opis kartica.
Kartica Namjena
Polazno
(Home)
Omoguava ureivanje sadraja elije (oblikovanje fonta i poravnanje sadraja),
oblikovanje brojeva, stilova, umetanje stupaca i redaka, sortiranje i traenje
podataka
Umetni
(Insert)
Umetanje tablice, slika, crtea, grafikona, hiperveza i teksta (tekstni okviri, WordArt,
simboli)
Izgled
stranice
(Page
Layout) Podeavanje orijentacije stranice, veliine lista i margina stranice, primjena teme
stranice, pozadine, ispis crti reetke
Formule
(Formulas)
Omoguava pristup formulama i funkcijama
Podatci
(Data)
Sortiranje, filtriranje, grupiranje i provjera valjanosti podataka, konsolidacija
podataka, to-ako analize
7-4
Povijest
Pregled
Abeceda
(Review)
Provjera pravopisa, umetanje (ureivanje i brisanje) komentara, zatita radne
knjige i radnog lista
Sklopovlje
Prikaz
(View)
Razliit prikaz tablice na zaslonu, prikaz dijelova prozora Excela, zamrzavanje
(odmrzavanje) dijelova prozora, makronaredbe
OS
Radi utede prostora na vrpci, pojedine kartice pojavljuju se samo kod odree-
nih aktivnosti. Npr. Kartica Oblik (Format) pojavljuje se samo kad je oznaena
slika ili crte, kartica Dizajn (Design) samo kad je oznaena tablica (podatci obli-
Internet
kovani u tablicu), a kad oznaimo grafikon dostupne su kartice Dizajn (Design),
Izgled (Layout ) i Oblik (Format).
5. Okvir naziva (Name box) sadri adresu aktivne elije ili broj reda-
ka i stupaca prilikom oznaavanja.
6. Traka formule (Formula bar) sadri gumb Umetni funkciju (Insert function) i
Tekst
prostor u kojem se vidi sadraj oznaene (aktivne) elije (tekst, brojevi ili formula).
Slika 7-5. Traka Formula
TABLICE
Prilikom unosa sadraja u eliju uz gumb Umetni funkciju pojavljuju se gumbi
Unos (Enter) i Odustani (Cancel).
7. Radni list (Sheet) sadri polja poredana u retke i stupce. Sjecite retka i stupca
naziva se elija (Cell).
Baze
8. Statusna traka (Status bar) nalazi se na dnu prozora daje obavijest da je Excel
spreman za rad, a prilikom upisivanja sadraja u eliju pojavi se natpis unos.

Slika 7-6. Statusna traka
Kad oznaimo sadraj dviju ili vie elija, na traci stanja prikazan je zbroj i prosjek
brojeva u oznaenim elijama kao i koliina brojeva nad kojima je obavljen izraun.
Na desnoj strani statusne trake nalaze se gumbi za razliit prikaz tablice na zaslonu
kao i gumbi za zumiranje.
Otvaranjem Excela automatski se otvara nova radna knjiga pod nazivom Knjiga1
(Book1). Dokument u Excelu naziva se radna knjiga i ima ekstenziju .xlsx (dok su
ranije inaice imale ekstenziju .xls).
Prema zadanim postavkama radna knjiga ima tri radna lista; List1 List3 (Sheet1
Sheet3). Kartica aktivnog radnog lista (onog koji vidimo na zaslonu) bijele je boje.
Na drugi radni list prelazimo klikom na karticu s njegovim imenom.
7-5
Radne listove moemo dodavati i brisati te im mijenjati imena. Svaki radni list je
tablica s 1.048.576 redaka i 16.384 stupaca (A XFD). Stupci su oznaeni slovom,
a redci brojem. Sjecite stupca i retka jest elija (Cell). U elije unosimo podatke i
obavljamo razne izraune. Svaka elija odreena je adresom ili referencom, slovom
stupca i brojem retka u kojem se nalazi, npr. A1, B5 itd. Aktivna elija je ona koja je
omeena crnim pravokutnikom i ija se adresa nalazi u Okviru naziva na traci For-
mula. Kad oznaimo vie elija, aktivna elija je bijele boje dok su ostale oznaene
elije zatamnjene.
Po zavretku rada u Excelu spremimo rad (tablicu na kojoj smo radili) te zatvorimo
program. Najlake emo to uiniti klikom na gumb Zatvori (Close) na naslovnoj traci
programa. Drugi nain jest da kliknemo na gumb Office Izai iz programa Excel
(Exit Excel).
Kretanje radnim listom

Kad otvorimo radnu knjigu, oznaena je elija A1 omeena je crnim pravokutni-
kom. Ona je aktivna elija i njena adresa nalazi se u Okviru naziva. Zaponemo li s
unosom podataka, podatci e se upisivati u oznaenu eliju A1.
Za premjetanje u drugu eliju jednostavno miem kliknemo na nju. Uz mi koristi-
mo i sljedee tipke:
Tipka Funkcija
Tipke sa strjelicama (,,) u susjednu eliju u smjeru strjelice
u prvu (), odnosno posljednju () eliju u stupcu u kojem
Ctrl + strjelica (,,)
je aktivna elija
u prvu (), odnosno posljednju () eliju u retku u
Ctrl + strjelica (,)
kojem je aktivna elija
Enter u eliju ispod aktivne elije
Shift + Enter u eliju iznad aktivne elije

Page Up za jedan zaslon gore
Page Down za jedan zaslon dolje
Za pomicanje po velikim tablicama koristimo vodoravni i okomiti kliza kako bismo

prikazali stupce i retke tablice koji se ne vide na zaslonu.
7-6
Povijest
Unos podataka
Abeceda
Podatak unosimo u eliju. Podatak moe biti tekst, broj, datum, formula ili funkcija.
Najprije oznaimo eliju u koju elimo unije-
Sklopovlje
ti podatak i upiemo ga. Sadraj koji unosi-
mo upisuje se istovremeno u eliji i na traci
Formula. Unos potvrujemo pritiskom na
tipku Enter ili klikom na gumb Unos (Enter)
na traci Formula.
Slika 7-7. Unos podatka u eliju
OS
Ako se predomislimo i ne elimo unijeti podatak koji smo upisali, pritisnemo tipku
Esc ili kliknemo na gumb Odustani (Cancel). Sadraj upisan u eliju izbriemo tako
da oznaimo eliju i pritisnemo tipku Delete.
Internet
Tijekom upisivanja u eliju sadraj moe prelaziti preko desne susjedne elije. Kad
zaponemo unos u susjednu eliju, viak sadraja iz prethodne elije se sakrije. Na-
knadno ureujemo irinu elija kako bismo prikazali njihov cjelokupni sadraj.
Tekst se po zadanim postavkama poravnava uz lijevi rub elije. Ako zaponemo
unos teksta poetnim slovom koje se ve nalazi u jednoj od elija u istom stupcu,
Tekst
Excel ponudi sadraj te elije. Ponudu moemo prihvatiti pritiskom na tipku Enter ili
nastaviti unos novog podatka.
Za ispis teksta elije u dva ili vie redaka, potrebno je za prijelaz u novi redak priti-
snuti kombinaciju tipki Alt+Enter.
TABLICE
Brojevi i datumi poravnaju se po zadanim postavkama uz desni rub elije. elimo
li ih poravnati uz lijevi rub elije, prije unosa broja potrebno je upisati izostavnik ili
apostrof () npr. 123. Kod unosa negativnog broja najprije se upie negativni pred-
znak (-), a zatim broj.
Baze
Slika 7-8. Izgled podataka u elijama
Datumi se unose u obliku dd-mm-gggg (dan-mjesec-godina), a razdvajaju se

kosom crtom (18/06/1975) ili crticom (12-03-2008). Po zadanim postavkama
poravnaju se uz desni rub elije.
Vrijeme unosimo u obliku hh:mm (sat:minuta) i odvajamo ih dvotojem, npr. 10:15.
Za brzi unos tekueg datuma pritisnemo Ctrl+Shift+, (zarez), a tekueg vremena
Ctrl+Shift+. (toka).
Za unos trenutnog datuma i vremena koje e se aurirati svaki put kada otvorimo
radnu knjigu koristimo funkcije TODAY (za datum) i NOW (za vrijeme).
elimo li isti podatak unijeti u vie elija, oznaimo sve elije (ne moraju biti susjed-
ne), u aktivnu eliju unesemo podatak i pritisnemo Ctrl+Enter.
7-7
Baze podataka
baza podataka polje sortiranje podataka
relacijska baza tip i svojstvo polja filtriranje podataka
podataka primarni i vanjski klju sql i upiti
entitet normalizacija obrasci
redundancija odnos (relacija-veza) izvoz podataka
(zalihost) referencijalni izvjetaji
tablica integritet
slog pretraivanje (lookup)
Uvod
U svakodnevnom ivotu pojavljuje se itav niz raznih evidencija, kartoteka, imenika,
albuma koji predstavljaju manje ili vie sloene baze podataka. Neke od jednostav-
nijih evidencija, imenika i sl. moemo sasvim uspjeno voditi i pomou programa za
tabline proraune koje u tom sluaju nazivamo plonim bazama (jer se svi podatci
nalaze samo u jednoj tablici tj. predstavljeni su dvodimenzionalno plono). Tu
postoje znatna ogranienja (vidi poglavlje Proraunske tablice).
Koncepcija baze podataka polazi sa stajalita stvaranja jedinstvenog skupa podata-
ka tako da izmeu tih podataka postoje odreeni odnosi. Jedan te isti skup podata-
ka slui veem broju aplikacija odnosno korisnika. Baze podataka mogu se definirati
kao skup povezanih podataka ili preciznije reeno baza podataka je organizirana
i ureena cjelina meusobno povezanih podataka spremljenih bez nepotrebne
redundancije (zalihosti).
U zavisnosti od strukture odnosa izmeu entiteta baze podataka i njihovog povezi-
vanja razlikuju se tri osnovna modela baza podataka:
Hijerarhijske
Mrene
Relacijske
Od ezdesetih do osamdesetih godina prolog stoljea prevladavale su hijerarhij-
ske i mrene baze podataka, a od osamdesetih godina prolog stoljea to su relacij-
ske baze podataka koje su danas gotovo iskljuivo u uporabi.
U nastavku bavit emo se samo relacijskim bazama podataka.

Udvostruavanje ili umnoavanje

Entitet predstavlja stvaran ili apstraktan objekt ili dogaaj o kojem se u informacijskom sustavu prikupljaju
podatci.

Hijerarhijske baze podataka zasnivaju se na hijerarhijskim strukturama podataka koji imaju oblik stabla.

Mrene baze podataka zasnivaju se na mrei podataka povezanih tako da ne postoje ni podreeni ni osnov-
ni segmenti.
8-2
Povijest
Relacijske baze podataka
Abeceda
Relacijska baza podataka sastoji se od skupa povezanih tablica odnosno relacija.
Definicija jedne relacije naziva se relacijska shema i sastoji se od naziva relacije i
popisa atributa (obiljeja) koji su u sastavu te relacije. Definicija itave baze poda-
taka naziva se relacijska shema baze podataka, a sastoji se od relacijskih shema
Sklopovlje
svih relacija koje ulaze u sastav baze podataka. Relacijska struktura u velikoj je mjeri
podudarna s predodbom dogaaja stvarnog svijeta i podataka koje ti dogaaji ge-
neriraju. Zbog svoje jednostavnosti i prilagoenosti ljudskom shvaanju podataka i
odnosa meu njima relacijski model ima prednost pred ostalim modelima podataka.
Relacijska baza podataka danas je najee koriteni model baza podataka.
OS
Upravljanje bazom podataka vri Sustav za upravljanje bazom podataka SUBP
(Database Management System DBMS) odnosno RDBMS za relacijske baze.
RDBMS je program, zapravo programski sustav, koji pohranjuje podatke u obliku
meusobno povezanih tablica, odnosno to je sustav za organiziranje baze podataka
Internet
i rad s podatcima u njoj. Ovaj sustav u osnovi obavlja dvije grupe poslova:
1. Definiranje baze podataka (Database Definition)

2. Rad s podatcima (Database Management)
Tekst
U sklopu ovoga obuhvaeno je uz ostalo:
Definiranje tablica i relacija
Tablice
Unoenje, ureivanje, prikazivanje, pretraivanje, sortiranje i filtriranje podataka
Dohvat podataka
Zatita integriteta podataka
Kontrola istovremenog pristupa podatcima
BAZE
Zatita od neovlatenog koritenja
Stvaranje izvjetaja

Kontrola baze podataka
Obnova baze u sluaju "pada"
8-3
Tablica
Tablica (Table) je osnovni objekt relacijske baze podataka i u njoj su pohranjeni
podatci.
Zaglavlje ID_ucenik JMBG ime prezime datum_r mjesto_s ulica broj

Redak (Slog) 1 1910980380012 Ivica imi 19.10.1980 Makarska Sinjska 3
2 1009979380033 Davor Zori 10.09.1979 Zadar Bubalova 45a
3 0101981385025 Nada Jankovi 01.01.1981 ibenik Kninska 12
4 1201969385123 Vlatka Grgi 12.01.1969 Split Bregovita 23
5 1112987425234 Cvita Juki 11.12.1987 Split Lika 6
... ... ... ... ... ... ... ...
Stupac (Polje)
Slika 8-1. Tablica
Redak tablice naziva se Relacija (Relation), pojmovno je podudaran sa slogom

podataka i predstavlja informaciju o jednom subjektu (uenik, zaposlenik,
kola...), dakle relacije su pohranjene kao tablice.
Tablica (relacija) sastoji se od redaka (slogova) (Record) i stupaca koji se nazivaju
atributi i pojmovno odgovaraju polju podataka (Field).
Istovrsni objekti (recimo uenici) prikazani su u tablici redcima koji su opisani stupci-
ma ili poljima (Ime, Prezime...).
Osnovne karakteristike tablice (relacije) su:
ne postoje dva jednaka retka
ne postoje dva stupca jednakih imena
redoslijed redaka nije bitan
redoslijed stupaca nije bitan
Primarni klju
Polje ili vie polja (Atributa) kojima se moe jednoznano definirati redak (slog) tabli-
ce naziva se primarni klju.
Primjer: U tablici uenik polje JMBG je ono koje jednoznano definira redak te
moe biti primarni klju jer ne postoje dvije ili vie osoba s istim jedinstvenim ma-
tinim brojem graana (JMBG). Malo kasnije pokazat emo zato je jednostavnije, a
obino i nuno kreirati novo polje za identifikaciju slogova za primarni klju, u ovom
sluaju ID_ucenik (Slika 8-1.). Sam RDBMS ovom polju automatski dodjeljuje jedin-
stveni broj (za svaki novi slog zadnji dodijeljeni broj poveava se za 1).

Prefiks ID koristimo radi lakeg uoavanja polja koja su kljuevi (primarni ili vanjski).
8-4
Povijest
TABLICA Ucenik
Abeceda
ID_ucenik JMBG ime prezime datum_r mjesto_s ulica broj
1 1910980380012 Ivica imi 19.10.1980 Makarska Sinjska 3
2 1009979380033 Davor Zori 10.09.1979 Zadar Bubalova 45a
3 0101981385025 Nada Jankovi 01.01.1981 ibenik Kninska 12
Sklopovlje
4 1201969385123 Vlatka Grgi 12.01.1969 Split Bregovita 23
5 1112987425234 Cvita Juki 11.12.1987 Split Lika 6
... ... ... ... ... ... ... ...
Slika 8-2. Tablica Ucenik
Primarni klju upotrebljava se za povezivanje tablica i ima dvostruku ulogu: jedno-
OS
znano definira retke tablice, a preko njega se ostvaruje i veza s drugim tablicama.
Primarni klju mora zadovoljavati:
Internet
vrijednost primarnog kljua mora biti jednoznana
primarni klju ne moe imati vrijednost NULL (ne moe biti prazno polje)
primarni klju mora postojati kod kreiranja i spremanja sloga.
Tekst
Uzmimo da nam je zadatak izraditi bazu podataka u kojoj e se pratiti uenici (njiho-
vi osnovni podatci) te njihovo sudjelovanje na natjecanjima i uspjeh na istim.
Podatci koje elimo imati zapisane u bazi su:
Identifikacija sloga (retka), Ime, Prezime, JMBG, Datum roenja, Mjesto sta-
Tablice
novanja, Adresa stanovanja (ulica i broj), upanija, kola, kolska godina,
Vrsta natjecanja, Predmet i Uspjeh. Kako smo ranije rekli, podatci se u relacijskim
bazama pohranjuju u tablicama pa emo sukladno tome pokuati sve zahtijevane
podatke pohraniti u tablicu prikazanu na Slici 8-3.
BAZE
ID ime prez. JMBG dat.ro. mjesto adresa upanija kola k. god. vrsta natj. predmet uspjeh

Slika 8-3. Tablica Ucenik
Primijetimo da u sluaju ovako formirane tablice JMBG ne bi mogao biti primarni

klju i da ovdje treba postaviti posebno polje (ID), o emu je bilo rijei prije, a
ija vrijednost e jednoznano definirati svaki slog.
Kad ponemo popunjavati tablicu podatcima, vidimo (Slika 8-4.) mnogostruko
ponavljanje istih podataka (ime, prezime, JMBG, datum roenja, mjesto, adresa,
upanija, kola), odnosno gotovo cijelih slogova za pojedinog uenika za svaku
kolsku godinu, vrstu natjecanja te predmet (Slika 8-4).
8-5
ID ime prez. JMBG dat.ro. mjesto adresa upanija kola k. god. vrsta natj. predmet uspjeh
1 Ivica imi 1910980380012 19.10.1980 Split Sinjska 3 Split.-dal. Pomorska 2005/06 dravno Inform. 75%
2 Ivica imi 1910980380012 19.10.1980 Split Sinjska 3 Split.-dal. Pomorska 2006/07 upanij. Inform. 86%
3 Ivica imi 1910980380012 19.10.1980 Split Sinjska 3 Split.-dal. Pomorska 2006/07 opinsko fizika 51%
4 Ivica imi 1910980380012 19.10.1980 Split Sinjska 3 Split.-dal. Pomorska 2007/08 dravno Inform. 48%
5 Davor Zori 1009979380033 10.09.1979 Varadin Kninska Varadinska Tehnika 2006/07 kolsko fizika 81%
6 Davor Zori 1009979380033 10.09.1979 Varadin Kninska Varadinska Tehnika 2006/07 opinsko hrvatski 98%
7 Davor Zori 1009979380033 10.09.1979 Varadin Kninska Varadinska Tehnika 2007/08 opinsko engleski 91%
8 Davor Zori 1009979380033 10.09.1979 Varadin Kninska Varadinska Tehnika 2007/08 upanij engleski 61%
9 Hrvoje Ani 2901980380512 29.01.1980 Split Bubalova Split.-dal. Glazbena 2006/07 upanij engleski 78%
Slika 8-4. Tablica Ucenik s upisanim podatcima o natjecanjima
Ovo je u suprotnosti s definicijom baze podataka koja glasi:

Baza podataka je skup meusobno povezanih podataka, spremljenih bez
redundancije (zalihosti), a u kontekstu baze podataka redundantnost
(zalihost) je pojava kad je ista injenica nepotrebno zapisana vie puta.
Nepotrebno ponavljanje istih podataka u bazi dovodi do niza potekoa u
radu s bazom. Potekoe se oituju na razne naine i to poevi od nepotreb-
nog zauzimanja memorijskog prostora do pojava tzv. anomalija unosa, pro-
mjene i brisanja podataka. Vodi li se primjerice u naoj bazi adresa stanovanja
pojedinog uenika na vie mjesta, ukoliko doe do promjene adrese jednog
uenika to se mora upisati na svim mjestima na kojima je adresa zapisana.
Ukoliko na jednom mjestu to ne bi bilo obavljeno, doli bismo u situaciju da
imamo krive i nepouzdane podatke u bazi. Da bi se ovo izbjeglo, vri se tzv.
normalizacija.
Normalizacija
Normalizacija je postupak kojim se tablice u bazi strukturiraju tako da se
izbjegne redundantnost i meuzavisnost te da se stvori to konzistentniji
model podataka.
Iza normalizacije stoji sloena matematika teorija kojom se mi ovdje, na-
ravno, neemo baviti, meutim krajnje pojednostavljeno normaliziranje
znai da se tablica u kojoj se nepotrebno ponavljaju podatci organi-
zira u vei broj tablica. U rjeavanju ovog problema veliki znaaj ima i
iskustvo dizajnera baze.
Pomou tzv. pravila dobrog dizajna tablice mogue je utvrditi ima li
dizajn tablice smisla i je li lako primjenjiv.
8-6
Povijest
Pravila dobrog dizajna tablice su:
1. Jedinstvenost polja Svako polje u tablici mora predstavljati jedinstveni tip
Abeceda
informacije.
2. Primarni kljuevi Svaka tablica mora imati primarni klju koji se sastoji od
jednog ili vie polja tablice.
Sklopovlje
3. Funkcionalna ovisnost Vrijednosti stupca s podatcima pridruene svakoj od
jedinstvenih vrijednosti primarnog kljua moraju se odnositi na subjekt tablice i
u potpunosti ga opisivati.
4. Nezavisnost polja Mora postojati mogunost mijenjanja podataka u bilo ko-
jem polju (osim primarnog kljua), a da se pritom ne utjee na podatke u ostalim
poljima.
OS
Sukladno svemu reenom problem tablice Ucenik (Slika 8-4.) moemo rijeiti njenim
razbijanjem u nekoliko manjih. Dakle:
Internet
Iz tablice Ucenik izdvajamo dio koji se odnosi na uenika, a koji se ne mijenja bez
obzira na to kad je, na kojima i je li uope sudjelovao na natjecanjima (Slika 8-5.),
dakle izdvajamo njegove nepromjenjive podatke.
Tablica Ucenik
Tekst
ID_ucenik ime prez. JMBG dat.ro. ID_mjesto adresa ID_skola
1 Ivica imi 1910980380012 19.10.1980 1 Sinjska
Slika 8-5. Nova tablica Ucenik
Tablice
U posebnu tablicu takoer moemo izdvojiti podatke o mjestu (gradu) stanovanja.
U ovoj tablici moemo voditi podatke o nazivu mjesta, potanskom i pozivnom
broju mjesta te o upaniji u kojoj je taj grad (Slika 8-6.), nepromjenjive podatke
koji su vezani za mjesto. Dodavanjem tablice Mjesto u tablici Ucenik sada umjesto
BAZE
naziva mjesta vodimo identifikaciju pripadajueg mjesta (ID_mjesto). Ovo nam
omoguuje da prema potrebi moemo ukljuiti i ostale podatke o mjestu u prikaz
podataka o ueniku (O ovom e biti rijei kasnije u poglavlju o UPITIMA) .

Tablica Mjesto
ID_mjesto mjesto pot.br poz.br ID-zupanija
1 Split 21000 021 17
2 Zagreb 10000 01 1
Slika 8-6. Tablica Mjesto
Tablica Natjecanje
ID_natjecanje k_god. razred ID_ucenik ID_vrsta_natj ID_predmet rezultat
1 2005/06 I
2 2000/01 I
Slika 8-7. Tablica Natjecanje
8-7
Slike i multimedija
multimedijski formati slojevi krivulje
zvuk kanali tekst
windows sound putanje paragraph text
recorder xtns funkcije artistic text
windows media player filtri crtanje
video vektorska grafika bojanje
frame objekti bitmape
rasterska grafika crtanje
Uvod
Raunala se danas u kuanstvu (a u velikoj mjeri i poslovno) najee koriste u
multimedijske svrhe: spremanje i obrada slika, fotografija i crtea, izrada i ureivanje
audio i video zapisa, prezentacija, multimedijskih CD-a i DVD-a, stavljanje (upload)
i uzimanje (skidanje, download) slika, audio i video sadraja s interneta, videokon-
ferencije i videotelefonija, igranje, sluanje radio programa te gledanje televizijskog
programa i sl.
Multimedijsko raunalo mora imati prikljuene ureaje i instalirane programe
kako bi moglo vriti prikaz i obradu multimedijskih sadraja.
9-2
Povijest
Ureaji
Abeceda
Da bi se za raunalo moglo rei da je multimedijsko, mora imati prikljuene ureaje
poput zvunika, mikrofona, slualica, video kamere (web kamere), a podrazumijeva
se da ima monitor te prikljuenu zvunu i grafiku karticu. Zvuna (audio) i grafika
(video) kartica mogu biti sadrane u sklopu matine ploe (kod jeftinijih modela
raunala) to moe zadovoljiti manje zahtjevne korisnike multimedije. Za ozbiljnije
Sklopovlje
koritenje multimedijskih sadraja, a pogotovo za igranje suvremenih raunalnih
igara, potrebno je imati kvalitetniju grafiku karticu prikljuenu na matinu plou
raunala ili specijaliziranu grafiku i video karticu namijenjenu iskljuivo za profesi-
onalnu uporabu. Za igranje online igara i pristup internetskim sadrajima nuan je
ureaj za pristup internetu: modem ili sve popularnija mrena kartica (DSL pristup
preko routera). Za obradu slike bitni su pisa za ispis i skener (scanner) za snimanje
OS
slika s papira u digitalni oblik te svakako mediji za spremanje poput tvrdih diskova,
CD-a i DVD-a, vrpci, kao i vrlo popularni mediji s manjim kapacitetom kao to su USB
kljuii (stikovi).
Internet
Pored navedenih najee koritenih ureaja tu su jo i ureaji koji su danas sve vie
u uporabi: mobiteli, digitalne videokamere, digitalni fotoaparati, grafiki tableti,
razni glazbeni ureaji, diktafoni i sl.
Tekst
Programi
Kad govorimo o koritenju raunala u multimedijske svrhe, mislimo na digitalnu
multimediju koja e uskoro prevladati i na najpoznatijem multimedijskom ureaju u
Tablice
kuanstvu - televizoru koji je donedavno prikazivao iskljuivo analognu multimediju.
Digitalna multimedija na raunalu podrazumijeva mogunost spremanja i obrade
multimedijskih sadraja. Za to su potrebni programi kojima emo to raditi. U pravilu
uz kupljeni multimedijski ureaj dolazi i program, no to nije uvijek sluaj.
Baze
Tekst je takoer dio multimedije. U programu MS Word ve smo vidjeli neke ele-
mente poput animacije naslova koja se moe vidjeti na ekranu, ali ne i na papiru kao
i veze (linkove) koje na raunalu moemo koristiti dok su na papiru one neupotre-
bljive. Tekst koji sadri veze na druge tekstne sadraje nazivamo hipertekst. Taj se
MEDIJA
MULTI-
pojam zadrao pa se esto koristi i kada se veza (link) u tekstu koristi za povezivanje
na slike, animacije, audio i video zapise. U literaturi se za takve tekstove umjesto na-
ziva hipertekst moe naii i na naziv hipermedija. Hipertekst je najpraktiniji kad se
koristi u html i pdf formatu. Zbog niza prednosti u zadnje se vrijeme najee koriste Programiranje Izrada weba Prezentacije
pdf (Portable Document Format) datoteke, pri emu nije nebitno ni to to je pro-
gram za itanje pdf datoteka Adobe Reader besplatan, jednostavan i lako dostupan.
Nedostatak je to nemaju ba svi programi mogunost izvoza (export) u pdf format.
Za prikaz slika postoji vie programa. Najpoznatiji komercijalni programi su oni koji
dolaze uz operacijski sustav Windows i koji se automatski pokreu (ako nije druga-
ije definirano) kad se klikne na slikovnu datoteku. Radi se o Windows Picture and
Fax Viewer programu. Postoji i mnotvo drugih programa, a meu njima i besplatni
poput IrfanView i sl.
9-3
Za obradu slika takoer postoji mnotvo programa, od manje zahtjevnih sa slabijim
mogunostima kao to je MS Paint (Bojanje) koji dolazi uz Windowse preko profesi-
onalnih programa kao to su Adobe Photoshop, Corel Photopaint do besplatnih kao
to su Gimp i OpenOffice.org programa Draw te Google Picasa.
Za obradu crtea postoji nekoliko programa. Kod obrade crtea moramo razlikovati
rasterski od vektorskog crtea. Rasterski crte sastoji se od tokica (pixela), a vek-
torski crte ine objekti, tekst, krivulje. Kod poveanja crtea rasterski crte gubi na
kvaliteti jer se pikseli koje se prikazuju kao kvadratii poveavaju i crte se nazubljuje
dok vektorski crte ostaje iste kvalitete zahvaljujui matematikom preraunavanju
duljine i smjera odnosno koordinata poetne i zavrne toke te koeficijenata krivulja.
Za izradu rasterskog crtea moe se koristiti spomenuti MS Paint program (Bojanje)
i Gimp, dok za izradu i obradu vektorskih crtea moramo koristiti specijalizirane pro-
grame za vektorsko crtanje kao to su CorelDraw i Adobe Illustrator.
Za reprodukciju, snimanje i obradu zvuka postoji mnogo programa. Najee se
za jednostavnije radnje kod snimanja zvuka koristi program vrlo skromnih mogu-
nosti Snima zvuka (Sound Recorder) koji dolazi s Windowsima (postoje i profe-
sionalni programi poput Total Recordera, Sound Forgea, Adobe Audition i sl.), a za
reprodukciju Windows Media Player, no postoji i niz drugih poput Gom Playera, Real
Media Playera, Quick Time Playera, Winampa, Musicmatch Jukeboxa, CoolEdit Proa i
sl.
Kod obrade animacija razlikujemo programe koji su pogodni za obradu animacija
za internet: Flash, Swish, Easy Gif Animator, programe za 3D animacije kao Swift3D te
programe za 3D modeliranje: 3D Studio MAX, Simply 3D, Maya i besplatni Blender.
Video zapise moemo gledati pomou Windows Media Playera i drugih programa
(Playera), ovisno o formatu zapisa. Za obradu video zapisa koristi se Windows Movie
Maker koji dolazi s Windowsima, Adobe Premiere za profesionalne potrebe te ostali
programi poput Sony Vegasa i sl.
9-4
Povijest
Obrada zvuka
Abeceda
Zvuk koji je zapisan u analognom i digitalnom obliku vaan je dio multimedije. Da
bismo snimili zvuk i unijeli ga u raunalo, moramo imati prikljuene ureaje (devi-
ces): mikrofon i zvunu karticu. Moraju biti instalirani i odreeni programi koji omo-
Sklopovlje
guuju rad tih ureaja (drivers). Prilikom snimanja zvuka i unosa u raunalo zvuk se
iz analognog oblika pretvara u digitalni. Najjednostavniji program za snimanje zvuka
je Sound Recorder koji dolazi s Windowsima.
OS
Internet
Slika 9-1. Program Sound Recorder u Windows Visti (lijevo) i Windows XP (desno)
Ukoliko su prikljueni mikrofon i zvuna kratica, Sound Recorder odmah e omo-
Tekst
guiti snimanje zvuka. Potrebno je samo kliknuti na Start Recording i snimanje
zapoinje. Snimanje se prekida klikom na Stop Recording. Nakon toga pojavljuje se
prozor za spremanje zvune datoteke (Slika 9-1).
Nakon to zvuk snimimo, moemo ga i posluati. Tom prilikom dogaa se obrnut
Tablice
proces. Sada se zvuk iz digitalnog oblika uz pomo zvune kartice i zvunika pre-
tvara u analogni. Zvuk moemo sluati uz pomo Windows Media Playera koji dolazi
s Windowsima ili nekog od ranije navedenih programa za sluanje zvunih (audio)
datoteka.
Sound Recorder je do Windowsa XP spremao zvune datoteke u Microsoft Wave
Baze
formatu (wav). To je nekomprimirani format koji zauzima dosta mjesta. U Windows
Visti program Sound Recorder sprema u Windows Media Audio (wma) formatu. To je
saet (komprimiran) zvuni zapis koji zauzima manje mjesta.
MEDIJA
MULTI-
Programiranje Izrada weba Prezentacije
9-5
U praksi susreemo vie zvunih
formata. Najee koriteni saeti
(komprimirani) zvuni formati uz
wma su MPEG Audio Layer 3 (mp3) i
RealAudio (ra), a od nesaetih pored
wav formata tu su MIDI (mid) i Audio
CD (cda) formati.
Saimanje je postupak uklanjanja
nepotrebnih zvukova (koje ljudsko
uho ne uje ili slabije uje). Prilikom
saimanja treba ipak voditi brigu
o tome da se uslijed prevelikog
komprimiranja i utede na prostoru
ne izgubi na kvaliteti zvuka. Odnos
veliine zvune datoteke i kvalitete
zvuka direktno je proporcionalan.
Kod snimanja govora ta se razlika
toliko ne uoi kao kod snimanja glazbe.
Kod snimanja glazbe vano je napomenuti da su AUTORSKA PRAVA zatiena za-
konom te da nije dozvoljeno kopirati i dalje distribuirati kopirane zvune datoteke
koje ne nose oznaku da su slobodne za objavljivanje i kopiranje. Originalni CD smije
se kopirati samo u svrhu uvanja (backupa originala) za vlastite potrebe. Takvu kopi-
ju ne smije se davati drugima na kopiranje jer na taj nain neovlateno distribuiraju
tua autorska prava, to je zakonom zabranjeno.
Slika 9-2. Program Windows Media Player ima ugraenu podrku za DRM (Digital Rights Management) i daje izbor korisniku hoe li
ili nee nametnuti zatitu preuzetim glazbenim datotekama sa CD-a.
9-6
Povijest
Obrada video zapisa
Abeceda
Danas je nemogue govoriti o multimediji, a ne spomenuti video sadraje. Razvojem
novih tehnologija video sadraji postali su dostupniji nego ikad. ira uporaba video
sadraja na internetu donedavno bila je nezamisliva, a danas je internet gotovo ne-
Sklopovlje
zamisliv bez video sadraja. Tome je najvie doprinijela tehnologija koja je omogui-
la brz pristup internetu i tehnologija koja je omoguila digitaliziranje video zapisa i
njegovo saimanje.
Kod videa, kao i kod audio zapisa, razlikujemo analogni i digitalni zapis. Analogni
video zapis nalazi se na video kasetama i trakama, a digitalni na diskovima, CD-ima,
OS
DVD-ima i drugim medijima za pohranu digitalnog sadraja. Za pretvaranje analo-
gnog u digitalni video zapis za kunu ili osobnu uporabu dovoljno je imati video-
player, televizor i digitalnu video DVD kameru. Postoje i drugi ureaji i naini pretva-
ranja video zapisa, kao i specijalni programi za profesionalnu uporabu. No princip
Internet
je uvijek isti. Video player prikazuje analogni singal, a specijalni program ili ureaj
pretvara ga u digitalni i snima na jedan od navedenih medija.
Da bi se na video zapisu prikazao pokret, potrebno je snimiti nekoliko slika zaredom
koji se u programima zovu Frames. to se prikazuje vei broj slika u sekundi, to je
video zapis kvalitetniji, ali i zauzima vie prostora. Za prosjean video (bez trzanja
Tekst
bez preskoka) potrebno je imati minimalno 16 fps (Frames Per Second) slika u
sekundi, a za kvalitetan video zapis treba dvostruko vie slika u sekundi.
Postoji vie oblika u kojima se pojavljuju digitalni video zapisi: avi, mpeg, DivX, wmv.
Tablice
AVI (Audio Video Interleaved) video zapisi pogodni su jer ih moemo pokrenuti na
gotovo svim raunalima. Nisu pogodni za iru uporabu i razmjenu zato to zauzima-
ju puno prostora.
MPEG format doivio je nekoliko inaica, a prepoznat emo ga po nastavku .mpg.
Koristi se u filmskoj (izdavakoj) industriji te za zapisivanje video sadraja na DVD i
Baze
CD. Zapis u MPEG formatu vrlo je kvalitetan. Ranije je bio jako popularan, a danas
sve vie popularnost MPEG formata preuzima DivX format zbog velike kompresije i
zauzimanja malo prostora na mediju. Zbog svega toga postao je popularan za distri-
buciju video sadraja, a pogotovo filmova preko interneta te njihovu pohranu na CD
MEDIJA
MULTI-
i DVD.
Programiranje Izrada weba Prezentacije
9-7
Prezentacije
prezentacija umetanje grafike, tema slajda
powerpoint videa i zvuka animacije
slajd wordart dijaprojekcija
unos teksta stil pozadine ispis prezentacije
Uvod
Prezentacija je izlaganje na odreenu temu pomou tehnikih pomagala
kao to su grafoskop, raunalo i projektor. Prezentirati moemo ideje, novi
proizvod, prijedlog za izlet ili odmor, kolsko gradivo, omiljenu emisiju to
god poelimo.
Prezentacija se sastoji od slajdova (stranica sa sadrajem) koji se izmjenjuju za
Vie o OpenOffice.org
vrijeme izlaganja. Budui da se sadraj na slajdovima moe animirati (kretati
Imressu moete pronai
po slajdu) i da ga mogu pratiti zvuni efekti, prezentacijom moemo izabranu
u CARNetovoj
temu predstaviti publici na zanimljiv i atraktivan nain. Prezentaciju moemo
prikazati poput kratkog filma, moe je izlagati govornik koji e izmjenjiva-
ti slajdove u skladu s objanjenjima koja daje publici ili emo prezentaciju
kojoj moete
prilagoditi gledatelju pojedincu da je samostalno pogleda u miru na svom
pristupiti koristei svoj
raunalu, npr. o proizvodu ili usluzi koju nudimo.
Vie o elektronikom Za izradu prezentacije potreban je odgovarajui programski alat. Danas na
identitetu saznajte na tritu postoji vie programa za izradu prezentacija. Najpoznatiji komercijalni
www.carnet.hr program je Microsoft PowerPoint, a najpoznatiji besplatni (opensource) pro-
gram je Impress koji je sastavni dio programskog paketa OpenOffice.
Mi emo obraditi Microsoft PowerPoint 2007 (dalje u tekstu PowerPoint).
Slika 10-1. Prozor programa Impress
10-2
Povijest
Pokretanje PowerPointa
Abeceda
PowerPoint pokreemo dvoklikom na njegovu ikonu na radnoj povrini ili klikom na
gumb Start Svi programi (All Programs) Microsoft Office Microsoft Office
PowerPoint 2007.
Otvara se prozor poput ovog na slici.
Sklopovlje
OS
Internet
Tekst
Tablice
Slika 10-2. Prozor PowerPointa
Prozor PowerPointa sastoji se od istih glavnih dijelova kao i prozori ostalih programa
Baze
iz skupine Microsoft Office 2007. Naravno, naredbe na karticama prilagoene su
potrebama PowerPointa.
Specifino je za PowerPoint radno podruje koje se sastoji od tri dijela:
Multimedija
1. okno s karticama Slajdovi (Slides) i Struktura (Outline) uz lijevi rub prozora. Na
kartici Slajdovi nalaze se umanjene slike slajdova prezentacije to omoguuje lako
premjetanje i kopiranje slajdova te prikaz izabranog slajda u prozoru PowerPoint-a.
2. okno slajd sadri slajd, stranicu prezentacije na koju unosimo tekst i grafiku
Programiranje Izrada weba PREZEN-
TACIJE
3. okno za unos biljeaka koristimo kad elimo napraviti biljeke (podsjetnik) koje
emo koristiti tijekom prezentacije, a mogu se prikazati na zaslonu ili ispisati na
papir
Prezentaciju spremamo klikom na gumb Office Spremi (Save) te odredimo ime i
mjesto (disk, mapu) kamo prezentaciju elimo spremiti. Prezentacija ima nastavak
.pptx. Ranije spremljenu prezentaciju otvaramo pomou gumba Office Otvori
(Open) na isti nain kao to otvaramo i ostale dokumente iz skupine programa Mi-
crosoft Office (Word, Excel).
10-3
Izrada nove prezentacije
Otvaranjem PowerPointa otvara se nova prazna prezentacija s poetnim slajdom.
Uobiajeno je da prvi slajd prezentacije sadri naslov odnosno naziv prezentacije
teme koja se prezentira te podnaslov ili ime autora.
Unos teksta u okvire

Sadraj na prvom slajdu (slika 2) unosimo tako da kliknemo u okvir u koji elimo uni-
jeti tekst te upiemo sadraj. Po unosu sadraja u prvi okvir, kliknemo u drugi okvir
kako bismo unijeli podnaslov i upiemo sadraj.
Ako elimo sadraj samo u jednom okviru, drugi okvir izbriemo tako da kliknemo
na njegov rub da bismo ga oznaili i pritisnemo tipku Delete.
Tekst na slajdu ureujemo na isti nain kao to smo nauili u Wordu i Excelu pa to
neemo ponavljati (veliina i boja fonta, brisanje i dodavanje teksta itd.).
Dodavanje novog slajda

Nakon to unesemo sadraj na prvi slajd, dodajemo sljedei. Na kartici Polazno
(Home) kliknemo na strjelicu gumba Novi slajd (New Slide) to otvara galeriju
izgleda slajdova. PowerPoint nudi nekoliko korisnih izgleda slajdova za unos teksta,
crtea, grafova i ostalih objekata, a nudi i potpuno prazan slajd koji moemo obliko-
vati kako elimo.
Kad kliknemo na izgled slajda koji
nam odgovara, novi slajd umetne se
u prezentaciju i prekrije prethodni.
Istovremeno se u oknu s lijeve strane
pojavi minijatura slajda koji smo
upravo dodali u prezentaciju.
Slika 10-3. Dodavanje novog slajda
10-4
Povijest
Abeceda
Sklopovlje
OS
Internet
Slika 10-4. Novi slajd u prezentaciji
Slijedi unos sadraja na slajd. Kod unosa sadraja treba pripaziti na ravnoteu teksta i
Tekst
grafike. Tekst mora biti itak, saet i jasan prevelika koliina teksta mogla bi zbuniti
publiku. S druge strane, previe grafike moe odvui panju publike od onog bitnog
to elimo poruiti.
Veliina i boja fonta moraju biti odgovarajue tekst ispisan premalim fontom nee
Tablice
biti itljiv kao ni tekst ija boja nije u skladu s podlogom slajda (ne moemo svijetlim
bojama ispisati tekst na svijetloj podlozi).
Baze
Grafike oznake i numeriranje
Tekst obino unosimo tako da u jedan okvir unesemo naslov slajda, a u drugi napo-
mene ili injenice vezane uz naslov. Za drugi okvir obino koristimo grafike oznake
Multimedija
ili numeriranje.
Izgled slajda koji smo izabrali
uvelike ovisi o nainu stvara-
nja numeriranih popisa. Veina
okvira za unos sadraja ve sadri
TACIJE
grafiku oznaku (toku) za unos
sadraja. Kliknemo unutar okvira
i upiemo sadraj prvog retka.
Pritiskom na tipku Enter i prela-
skom u sljedei redak automatski
prenosimo i grafiku oznaku.
Slika 10-5. Primjeri numeriranja stavki
10-5
Promjena grafike oznake
Poetnu grafiku oznaku mijenjamo pomou gumba Grafike oznake (Bullets).
Najprije oznaimo stavke kojima elimo mijenjati grafiku oznaku tako da preko njih
prevuemo pritisnutom lijevom tipkom mia. Kliknemo na strjelicu gumba Grafike
oznake (Bullets) i otvorimo izbornik dostupnih grafikih oznaka .
Slika 10-6. Promjena grafike oznake i odabir slike kao grafike oznake
Odabirom naredbe Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering) na dnu
izbornika otvaramo dijaloki okvir koji omoguuje promjenu boje grafike oznake ili
odabir slike za grafiku oznaku.
elimo li grafike oznake promijeniti u numerirani popis, kliknemo na gumb Nume-
riranje i stavke popisa dobit e pripadajui broj od 1 nadalje. Ukoliko elimo nume-
riranje rimskim brojevima ili abecedom, kliknemo na strjelicu gumba Numeriranje
(Numbering) te u izborniku odaberemo odgovarajui stil numeracije.
10-6
Povijest
Uvlake
Abeceda
Uvlake koristimo za organizaciju teksta po razinama kako bismo vidjeli to emu
pripada. Poveanjem uvlake tekst se pomie udesno na sljedeu razinu, a smanje-
njem uvlake vraa se na prethodnu razinu. Uvlake naroito koristimo prilikom unosa
sadraja u prikazu strukture.
Sklopovlje
Tekst uvlaimo tako da najprije oznaimo redak ili retke koje elimo uvui klikom na
njihovu grafiku ili brojanu oznaku. Dalje postoje dva naina:
1. kliknemo na gumb Poveaj razinu popisa (Increase List Level) ili
2. pritisnemo tipku tabulatora (Tab)
Svakim klikom na gumb Poveaj razinu popisa ili pritiskom na tipku tabulatora
OS
oznaeni tekst pomie se za jedan stupac udesno i istovremeno mu se smanjuje font
(veliina slova) u odnosu na prethodnu razinu, a mijenja mu se i grafika ili numeri-
ka oznaka. Pritiskom na tipku Enter i prijelazom u novi redak, uvlaka i njena grafika
oznaka prenose se u sljedei red.
Internet
Tekst
Tablice
Baze
Slika 10-7. Primjeri uvlake
Za povratak na prethodnu razinu koristimo gumb Smanji razinu popisa (Decrease
Multimedija
List Level) ili kombinaciju tipki Shift+Tab. Oznaeni sadraj pomakne se za stupac
ulijevo i povea mu se font.

TACIJE
10-7
Izrada web stranica
planiranje web umetanje kreiranje tablica
sjedita horizontalne linije umetanje i
opis prozora oblikovanje oblikovanje slika
izrada web sjedita odlomka i stranice alternativni tekst
dodavanje i hiperlinkovi
brisanje web bookmark
stranica (oznaka na
rad s tekstom stranici)
Uvod - planiranje web sjedita
Prije poetka rada vano je naglasiti razliku izmeu web stranice (web page) i web
sjedita (web lokacija, web mjesto, web site).
Web stranica (web page) je hipertekstualni, multimedijski dokument (sadri tekst,
grafiku, zvune i video zapise).
Web sjedite (web site) je skup web stranica koje su sadrajno najee vezane za
jednu temu. Sve datoteke (web stranice, slike) koje su dio web sjedita smjetene
su u jednu mapu koju kreiramo pri izradi web sjedita. Na poetku e se moda initi
udnim izraz web sjedite, ali jako je bitno razlikovati web site od web page. Mi
esto i dalje koristimo izraze poput Iskonova stranica, CARNetova stranica mislei na
cjelokupno web sjedite.
Svaka web stranica je multimedijski dokument. Meutim, na stranici treba izbje-
gavati nepotrebne slike koje usporavaju uitavanje stranice pa bi posjetitelji mogli
odustati. Web sjedite treba imati dosljedan izgled na svim stranicama. Ne treba
pretjerivati s efektima koji odvlae panju posjetitelja. Po web sjeditu posjetitelji se
trebaju lako snalaziti i jednostavno kretati.
Prije samog stvaranja web sjedita moramo znati to elimo. Za poetak prikupimo
materijale za rad: tekstove, slike i dr. Svi materijali (slike) koji su nam potrebni za izra-
du stranice nalaze se na DVD-u. Kao prvi korak dobro je napraviti shemu na papiru.
Kakav e biti raspored elemenata na stranici?

Pregledavajui internet primjeujemo da su linkovi na stranice koje su dio web sjedi-
ta smjeteni na lijevoj strani ili ispod zaglavlja stranice, linkovi na web stranice koje
nisu dio web sjedita na desnoj strani.
Redoslijed rada trebao bi biti sljedei:
skica
sadraj
dizajn
izrada stranica
Kad postanete vjetiji u izradi web stranica, dizajn ete raditi u nekom programu za
obradu slika npr. u Photoshopu.
Korisnici smatraju da je prilikom posjeta nekoj web stranici najvanije: pronai
informacije koje ih zanimaju, s lakoom se kretati meu ponuenim sadrajima,
moi zapisati svoj stav o nekoj ponuenoj temi (izvor podataka stranica www.
ffzg.hr). Manje je bitno da se s web stranice moe stupiti u kontakt s osobama
ija su imena navedena na stranici, uivati u dizajnu stranice, moi ocijeniti neki
sadraj.
11-2
Povijest
FrontPage 2003
Abeceda
Sve web stranice pisane su u HTML kdu (HyperText Markup Language). Na
poetku svakog HTML dokumenta nalazi se tag (oznaka) <html> koji govori
pregledniku da se radi o HTML datoteci. Svaki HTML dokument sastoji se od dva
Sklopovlje
dijela: zaglavlja (eng. head) i tijela (eng. body).
HTML kd moemo napisati u bilo kojem programu za unos teksta, ali HTML kd
teak je za primjenu pa postoje grafiki programi kao to su: MS FrontPage ili Drea-
mwiever. FrontPage je jednostavan program za izradu web stranica, slian ostalim
Microsoftovim programima iz paketa MS Office na koje smo ve navikli (Word, Excel,
OS
PowerPoint).
Internet
Pokretanje programa
Program FrontPage 2003 pokreemo, kao i ostale programe, pomou ikone ili
izbornika Start Programs FrontPage 2003
Nakon toga pojavljuje se prozor programa.
Tekst
Tablice
Baze
Prezentacije Multimedija
Slika 11-1. Prozor programa FrontPage 2003

Na lijevoj strani prozora nalazi se okvir Folder List koji sadri popis mapa i
datoteka naeg web sjedita. U ovom okviru moemo dodavati nove stranice i
IZRADA
WEBA
mape sjeditu. Nove stranice koje dodajemo na ovaj nain nee biti prikazane
u pogledu Navigation. Potrebno ih je naknadno ukljuiti metodom povlaenja
(drag and drop).
Programiranje
11-3
Na istom mjestu moemo prikazati i Navigation Pane (ako
smo u prikazu Page) koritenjem izbornika View Navigati-
on Pane. Navigation Pane prikazuje stranice koje su sastavni
dio web sjedita.
Valja razlikovati prikaze (Page, Folders, Reports, Navigation,
Hyperlinks, Tasks), poglede (Design, Split, Code, Preview).
Za prijelaz izmeu razliitih prikaza koristimo izbornik View.
Slika 11-2. Folder List
Prikazi
Page - pregled i ureivanje pojedinanih web stranica (tre-
nutno otvorene stranice)
Folders - prikazuje sve stranice, mape i datoteke trenutnog
web sjedita
Remote web site - objavljivanje (publiciranje) weba
Reports - statistike i ostale informacije vezane uz web
Navigation - hijerarhijska organizacija weba, jednostavno
dodavanje novih stranica; pregledavanje stranica
Hyperlinks - sve veze (linkovi) izmeu dijelova weba
Tasks - popis zadataka koje treba napraviti ili koji su naprav-
ljeni
Slika 11-3. Izbornik
Traka za odabir prikaza nalazi se na dnu prozora i nije vidljiva
View
jedino ako smo u prikazu Page.
Slika 11-4. Traka prikaza
Ako smo u prikazu Page, vidljiva je traka za odabir pogleda.
Slika 11-5. Traka pogleda
11-4
Povijest
Pogledi
Abeceda
Design - pogled pri izradi web stranice
Split - podjela prostora za rad na Code i Design
Code - HTML kd za izradu web stranice
Sklopovlje
Preview - pregled stranice kako e izgledati u web pregledniku (npr. Internet
Explorer)
OS
Internet
Slika 11-6. Prikaz Navigation jednog web sjedita
Slika 11-7. Prikaz Page, pogled Split Tekst

Tablice
Baze
Zatvaranje web sjedita

Pri pokretanju programa otvara se web sjedite koje je zadnje
IZRADA
WEBA
bilo otvoreno. elimo li kreirati novo web sjedite, sjedite

koje je otvoreno pri pokretanju programa zatvorimo odabi-
rom File Close Site. Ako smo unosili promjene na stranicu,
program e pitati elimo li spremiti promjene.
Programiranje
Slika 11-8. Zatvaranje web sjedita
11-5
Izrada web sjedita
Novo web sjedite (site) kreiramo na sljedei nain:
File>New.
Slika 11-9. Kreiranje novog web sjedita
Nakon toga otvorio se izbornik New u oknu zadatka. Okno zadatka poznato nam
je iz drugih programa programskog paketa Office XP.
U odjeljku New web site odaberemo One Page web site (prazna web stranica).
FrontPage nudi nekoliko predloaka i arobnjaka za
izradu web sjedita, a opise pojedinih moemo vidjeti
u odjeljku Description.
Slika 11-10. Sadraj New u

oknu zadatka Slika 11-11. Dijaloki okvir Web Site Templates
U odjeljku Specify the location of the new Web site odredimo ime mape (mje-
sto, lokaciju) u koju e web sjedite biti spremljeno.
Nakon to smo odredili lokaciju na tvrdom disku na koju emo smjestiti web
sjedite, odaberemo gumb OK.
11-6
Povijest
Abeceda
Sklopovlje
OS
Internet
Slika 11-12. Novo web sjedite
Web sjedite ima jednu stranicu - index.htm.
Tekst
Naa slova
Ponekad pregledavajui web stranice na internetu naiemo na stranicu u kojoj
su naa slova , , , prikazana nekim udnim simbolima, kvadratiima i sl. Kako
Tablice
nam se to ne bi dogodilo, prije izrade cjelokupnog web sjedita postavimo po-
deavanja u dijalokom okviru Page Properties.
Odaberemo File Properties. U dijalokom okviru Page Properties odabere-
mo karticu Language te postavimo parametre kao na slici (ISO 8859-2 sadri sve
Baze
potrebne znakove za hrvatski jezik, uz jo desetak jezika).
IZRADA
WEBA
Slika 11-13. Dijaloki okvir Page Properties

Programiranje
11-7
Programiranje
naredba instrukcija
program algoritamski
programski jezik postupci
algoritam dijagram tijeka
Uvod
Rjeavajui svakodnevne zadatke koristimo logiku, iskustva, znanja, ali i intuiciju i
osjeaje. Raunalo je stvoreno da bi nam pomoglo u rjeavanju svakodnevnih i rutin-
skih zadataka. Kako ono to radi? Prema unaprijed zadanim pravilima.
Raunalo pripremamo za odreenu vrstu zadataka, a one koje pred njega postav-
ljamo moramo pretvoriti u raunalu razumljiv oblik koristei mogunost pamenja i
logikog rasuivanja.
Veina korisnika raunala ne pie programe, ve pokree one gotove instalirane ili
spremljene na raunalu. Program se izvrava, zahtijeva od korisnika unos pojedinih
parametara i vraa rezultat kao rjeenje problema.
naredbe
Skup svih programa na raunalu ini programsku opremu
(softver). Svaki program ima odreenu funkciju (npr. program
za crtanje, program za upis i obradu teksta, program za obradu
fotografija).
Program je niz naredbi koje se izvode tono odreenim redosli-

jedom i s tono odreenim ciljem. Naredba je temeljni element
programa i predstavlja nalog raunalu za izvrenje odreene rad-
nje. Naredbama se tono opisuje to i kako raunalo treba raditi.
Pravilnom uporabom programa korisnik upravlja raunalom.
12-2
Povijest
Programe piu programeri i pri tome koriste neki od programskih jezika razumlji-
vih raunalu.
Abeceda
Postupak nastajanja programa naziva se programiranje.
Programiranje pripada u sloene umne postupke, zahtijeva trening i upornost, vre-
menski je zahtjevno i esto nepredvidivo.
Sklopovlje
OS
Internet
Tekst
Programski jezici
Tablice
Programski jezik je skup kljunih rijei i pravila za njihovo koritenje koje raunalo
razumije.
Razvoj programskih jezika pratio je razvoj raunala. irenjem kruga korisnika rauna-
la jezici su postojali sve razumljiviji i primjenjiviji.
Baze
I. generacija: strojni jezici
Program napisan u strojnom jeziku zapravo je niz nula i jedinica.

Strojni jezik je binarni prikaz programa.
Prva raunala radila su s programima pisanim
iskljuivo u strojnom jeziku vezanom uz njihovu
grau.
Programiranje je bilo oteano nerazumljivim binar-
nim zapisom pojedinih naredbi uz veliku vjerojat-
nost pogrjeke, a od programera se zahtijevalo dobro poznavanje grae raunala.
Kako je svako raunalo imalo sebi svojstven strojni jezik, programi se nisu mogli
prenositi s raunala na raunalo i pisali su ih uglavnom sami konstruktori raunala.
PROGRA-
MIRANJE
12-3
II. generacija: simboliki jezici, asembler
Korak naprijed u upravljanju raunalima bila je pojava simbolikog jezika asem-

blera.
U tom jeziku programer pri zapisu operacija (naredaba) koristi
rijei izvedene iz svakodnevnog govora (uglavnom engleskog),
a za podatke koristi varijable.
ZBRAJANJE 2 broja
Programi postaju razumljiviji jer su numeriki kodovi sastav-
Adrese u memoriji (memorijsku
ljeni od nula i jedinica zamijenjeni rijeima koje podsjeaju
lokaciju) gdje su brojevi zapisani
na operaciju koju treba obaviti (npr. ADD (engl.) = zbrajati,
oznaimo simboliki s ax i bx.
MUL (multiply) = mnoiti), a varijable podsjeaju na varijable u
Nalog za zbrajanje ta dva broja
matematici.
tada bismo u asembleru pisali:
ADD ax, bx. (rezultat se sprema u Uvoenjem simbolikog jezika neto se olakava pisanje pro-
ax) grama, ali raunalo i dalje razumije samo strojni jezik. Stoga se
svaka naredba asemblerskog jezika prije izvoenja prevodi u
Sjeti se, strojno bi to bio niz nula i strojnu naredbu.
jedinica!
III. generacija: vii programski jezici

U viim programskim jezicima vie naredbi strojnog ili asemblerskog jezika zamje-
njuje se jednom naredbom vieg programskog jezika. Programer ne treba poznavati
grau raunala, a isti se program moe pokrenuti na razliitim modelima raunala.
Takvim jezicima rjeava se iroki krug problema. Neki od njih vie se ne koriste, ali
dali su veliki doprinos u ukljuivanju i pribliavanju raunala stvarnom svijetu i iro-
kom krugu ljudi.
Jedan od prvih jezika te skupine bio je FORTRAN. U sljedeih nekoliko godina razvi-
ja se ALGOL, COBOL, PL/1, Ada, LISP, PROLOG
Kao jezik namijenjen uenju programiranja razvija se BASIC i njegove inaice
(QBASIC) te LOGO za mlau programersku populaciju. U uporabi je Pascal
(kao podrka nekim bazama podataka), a danas je najrasprostranjeniji C (C++) na-
mijenjen rjeavanju najireg kruga problema. Govorimo o proceduralnim jezicima.
Pogledajmo kako u cijelosti izgleda program za zbrajanje dvaju cijelih brojeva u
nekim od viih programskih jezika:

FORTRAN (FORmula TRANslation prijevod formule) - pojavljuje se 1956. godine; prilagoen je rjeavanju
matematikih problema

COBOL (Common Business Oriented Language) programski jezik okrenut poslovanju i masovnoj obradi
podataka pojavljuje se 60-ih godina prologa stoljea; popularan sedamdesetih i osamdesetih

BASIC (Beginner`s All purpose Aymbolic Instruction Code) vienamjenski simboliki kd naredbi za
poetnike pojavljuje se 1965. godine;
u irokoj je uporabi kod osobnih raunala 80-ih godina prolog stoljea

Prva verzija C-a pojavljuje se oko 1972. godine; 1979. godine na osnovama C-a Danac Bjarne Stroustrup u
Bell laboratoriju (kasnije At&T) zapoinje rad na programskom jeziku C++ koristei dobra svojstva starijih
jezika Algola, Ade,
12-4
Povijest
Abeceda
Sklopovlje
Program zapisan u viem programskom jeziku naziva se izvorni program (source
OS
code).
Kako raunalo razumije samo strojni jezik, za izvrenje programa napisanog u bilo
kojem od ovih programskih jezika potreban je prevoditelj koji program prevodi u
Internet
strojni jezik. Prevoenje vre jezini prevoditelji. Dijelimo ih u dvije skupine:
interpreteri
kompajleri.
Interpreteri prevode svaku naredbu izvornog programa pisanog u viem program-
Tekst
skom jeziku u strojni binarni oblik tijekom svakog izvoenja programa u izvornom
obliku. (primjer BASIC-a)
Kompajleri izvorni program prevode u strojni oblik posebnim postupkom prevoe-
nja (kompajliranja). Prevoenjem izvornog programa dobit emo datoteku objek-
Tablice
tnog kda (object code). Povezivanjem objektnog k

da s ve postojeim bibliote-
kama (libraries) dobit emo izvrni program (executable program). Za pokretanje
programa na bilo kojem raunalu dovoljna je njegova izvrna verzija (primjer Pasca-
la, C-a).
Baze
IV. generacija: jezici prilagoeni krajnjim korisnicima

Jezicima ove generacije znatno se ubrzava proces programiranja, a programiranje je
blie i neprogramerima.
Primjeri takvih jezika su upitni jezici za bazu podataka (SQL). Pripadaju u skupinu
neproceduralnih jezika.
Programeri sve ee programe sastavljaju od ve gotovih dijelova. Te gotove dijelo-
ve programa zovemo objektima (object, class), programe zovemo objektno orijenti-
ranim programima (OOP - object oriented programs), a postupak programiranja njima
objektno orijentirano programiranje (OOP - object oriented programming). Objek-

Kod programskog jezika QBASIC to su datoteke tipa .BAS, u Pascalu tipa .PAS, u C++ .CPP datoteke

Biblioteke su datoteke u kojima se nalaze ve gotove funkcije ili podatci, a koriste se radi izbjegavanja viestrukog pisanja
esto koritenih operacija. Isporuuju se zajedno s prevoditeljem, mogu se zasebno kupiti ili ih programer razvija sam.
Primjeri su u C-u math.h (biblioteka matematikih funkcija) ili stdio.h tj. u C++ cmath ili cstdio.
PROGRA-
MIRANJE
12-5
tno orijentirano programiranje postupak je izrade sloenog programa uporabom
skupa objekata koji meusobno razmjenjuju poruke. Popularni objektno orijentirani
programi ope namjene su Visual BASIC, Visual C.
Ve je i programski jezik C++ objektno orijentiran, ali omoguava i pisanje proce-
duralnog kda. Novi nain razmiljanja pri programiranju znatno poveava proi-
zvodnost programera, poveava tonost i preciznost te skrauje vrijeme nastanka
programa.
Programski jezici neovisni o sklopovlju i operacijskom sustavu

Pojavom Interneta, koji ukljuuje mnogo razliitih vrsta raunala, javila se potreba
prenosivosti programa. Time se razvijaju novi programski jezici od kojih je najpozna-
tiji Java.
Java je objektno orijentirani programski jezik ope namjene. Potpuno je prenosiv i
neovisan o raunalu i operacijskom sustavu. Programer pie izvorni Java program.
Napisani se program prevodi, a dobiveni rezultat predstavlja Java bytecodes. Na
raunalu na kojemu se program eli izvriti mora postojati prevoditelj (interpreter)
koji prevodi Java bytecodes u strojni jezik tog raunala i izvrava ga (Java prividno ili
virtualno raunalo - engl. Java virtual machine).
Ako smo dobro usvojili tehniku i nain razmiljanja pri ralanjivanju i rjeavanju
problema, formalno je sasvim svejedno u kojem emo jeziku napisati program.
Dovoljno je prilagoditi se strukturi jezika, pravilno koristiti kljune rijei i potivati
pravila pisanja naredbi. Zadrimo se na klasinom programiranju. Prvi korak je razu-
mijevanje algoritma.
12-6
Povijest
Algoritam
Abeceda
Algoritam je precizna uputa kako obaviti neku radnju ili opis rjeenja odreenog
problema.
Sklopovlje
Tako je algoritam naputak za pripravu nekog jela, uputa za rukovanje mobilnim
telefonom, naputak za sniavanje poviene tjelesne temperature, naputak o pona-
anju u sluaju poara, naueni postupak zbrajanja razlomaka ili rjeavanja sustava
jednadbi.
Kroz algoritam cjelokupan zadatak svodi se na rjeavanje vie jednostavnijih, veza-
nih manjih zadataka.
OS
Algoritam treba napisati detaljno i jasno, tako da osoba koja nikad nije rjeavala
postavljeni zadatak moe slijedei korake algoritma doi do rjeenja.
Postoji itav niz zadataka koje prema uputama algoritma u naelu moe rijeiti i
Internet
stroj. Tada se algoritam sastoji od niza mehanikih radnji za ije izvrenje nije potreb-
na posebna inteligencija. U naem sluaju stroj je raunalo.
Vratimo se svakodnevnom ivotu.
Mnoge kole u holu imaju automat za napitke. Uenici ga koriste svakodnevno pre-
Tekst
ma navedenim uputama:
U otvor za kovanice ubaci dovoljan broj kovanica prema cijeni aja navedenoj u
cjeniku. Pritisni gumb uz ime napitka. eli li napitak sa eerom, pritisni gumb uz
natpis EER. Priekaj da stroj pripremi napitak i napuni alicu. Uzmi svoj napitak i
Tablice
liicu.
to cijelo to vrijeme radi automat? Prema svom ugraenom algoritmu (slijed meha-
nikih radnji) i naim zahtjevima priprema napitak.
Ovaj zadatak bio je prilino jednostavan te za taj i mnoge sline zadatke ne trebamo
svakodnevno itati algoritam, iako ga nesvjesno slijedimo. Postoji, meutim, mnogo
Baze
zadataka koji su dovoljno sloeni da je mnogima potreban algoritam.
Npr. trebamo upute za koritenje nove muzike linije, DVD ili MP4 playera, mobitela,
depnog raunala. Svaka knjiica s uputama zapravo sadri niz algoritama.

Najee algoritme nesvjesno slijedimo u matematici. Uimo postupke kojim se
moe rijeiti matematiki zadatak. Svaki put do rjeenja sastoji se od niza jednostav-
nih matematikih radnji. Kad smo shvatili i nauili algoritam, znamo rjeavati odre-
eni tip zadataka.
Npr. nauili smo algoritam za zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje prirodnih
brojeva, zbrajanje razlomaka, rjeavanje jednadbi, izraunavanje opsega i povrine
geometrijskih likova
Algoritme u dijagnostici i lijeenju koriste lijenici, pri popravcima i konstrukciji
tehniari i inenjeri.

Rije algoritam dolazi od rijei Alchwarizmi ili Kovarezma kako je glasio nadimak arapskog pisca,
matematiara i astronoma iz 9. stoljea Muhammeda ibn Muse al Khowarizmi koji je napisao knjigu o
brojevima i aritmetici.
PROGRA-
MIRANJE
12-7

Abeceda Racunara PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Abeceda Racunara PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Povijesni razvoj raunala

U Europi se koristio do 17. stoljea i poetka

Slika 1-2. Abacus

Slika 1-3. John Napier

Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija

Slika 1-7. Leibnizov kalkulator Slika 1-8. Gottfried Wilhelm Leibniz

Slika 1-9. Charles Babbage

Sa Charlesom Babbageom suraivala je

Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija

Slika 1-17. UNIVAC

Slika 2-1. Egipatski nain zapisivanja brojeva

U povijesnim zapisima ili matematikim

Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija

Heksadekadski brojevni sustav koristi 16 razliitih znamenaka. Prvih deset zna-

Primjer 1. Pogledajmo nekoliko brojeva u razliitim zapisima:

732(8) = 782 + 381 + 280 =

1A3D (16) = 1163 + 10162 + 3161 + 13160

n faktora 25=32 85=32768 105=100000 165=1048576

Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija

100111011(2) 473(8) 13B (16)

2. ako broj znamenaka nije cjelobrojni viekrat-

binarni zapis heksadekadski binarni zapis heksadekadski

Primjer 5. Odredimo heksadekadski zapis broja 10101(2) .

Sklopovlje u raunalnom sustavu

Slika 3-1. Von Neumannov model raunala

Slika 3-2. Sklopovski dijelovi raunalnog sustava

Slika 3-3. Tipkovnica s dodatnim tipkama

u My Computeru i Internet Exploreru otvara Address

Izrada weba Prezentacije Multimedija

potvrda oznaenog izbora u izbornicima program

ispis malih slova (ako svijetli Caps Lock aruljica)

Ctrl + V Zalijepi (Paste)

pokretanje izbornika Start

pisanje znakova u podnoju tipaka

stalno je pritisnuta kod pritiska na eljen znak

funkcionira u kombinaciji s drugim tipkama

Ctrl + Alt + Delete - prisilno prekidanje izvoenja programa

pisanje velikih slova

Unos teksta Dvoakovom tipkovnicom puno je bri od tipkovnice s Qwertz raspore-

Izrada weba Prezentacije Multimedija

Slika 3-6. Ergonomska tipkovnica

U poetku su operacijski sustavi izgledali dosta negostoljubivo odnosno pristup

Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija

Slika 4-2. Ekran mobilnog ureaja s OS Windows Mobile

Slika 4-3. BIOS ip

Slika 4-4. Suelje za podeavanje BIOS-a

Datoteka za iji pregled postoji instalirani program u raunalu ima dodijeljenu

Nepoznata datoteka koja nema dodijeljen program za otvaranje u OS Windows Vista

Slika 4-7. Traenje pripadajueg programa za datoteku

Slika 4-8. Grafiki izgled mapa (podmapa) u Windows OS

Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija

Slika 4-10. File Browser

Slika 5-1. Mrea

Slika 5-2. LAN spojena na internet

Slika 5-4. Postavljanje mogunosti vatrozida

Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija

Dijeljenje resursa na raunalima na lan mrei

Ikona dijeljene mape

OS Windows Vista OS Windows XP OS Linux Ubuntu

Slika 5-7. Ikone dijeljenja resursa na mrei

Slika 5-9. Program za upravljanje udaljenim raunalom

Slika 6-1. Programi za obradu teksta

Programiranje Izrada weba Prezentacije Multimedija