Professional Documents
Culture Documents
Gramatika EN PDF
Gramatika EN PDF
Uvod
Sama sutina i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoni glagoli!
Bez njih je nemogue zamisliti engleski jezik i pravilno izraavanje.
Za nae ljude je glavni problem kod pomonih taj to oni imaju
dvostruku ulogu zbog toga to su ne samo pomoni, nego su i glavni glagoli.
Upravo po tome se razlikuju od svih drugih glagola u engleskom jeziku.
Osnovni pomoni glagoli koje najee susreemo i od kojih se obrazuju
engleska vremena su glagoli biti, initi i imati. Ova tri pomona i
glavna glagola (zavisno od situacije) u ali nazivam crna trojka zato to su to
be, to do i to have zadali mnogo muke naim studentima i uenicima.
Najporaznije u celoj toj zapanjujuoj prii o crnoj trojci je injenica da tako
prosta stvar, kao to su pomenuti pomoni glagoli, nikada nije objanjena
naim ljudima na odgovarajui nain. tavie, ovi glagoli su stalan izvor
osujeenosti, oseanja straha i nesigurnosti u naem pristupu engleskom
jeziku i nepoznanica koju kao da niko nije umeo, znao ili hteo da nam
razjasni. A re je o prilino prostoj stvari koja e, kada bude objanjena,
verovatno izazvati veliki oseaj olakanja i zahvalnosti to se obian ovek
poput mene dosetio ovih praktinih uputstava za savlaivanje osnovne
engleske gramatike.
Engleski jezik je satkan od vremena bez kojih se ne moe zamisliti ni najprostiji izraz u
tom jeziku. Meusobna isprepletanost i igra vremena su neretko izvor velikog
stresa i strepnje kod naih ljudi, naroito kada je re o vremenima koja ne
postoje u naem jeziku kao to je, na primer, Present Progressive Tense (ili Present
Continuous Tense). Naime, u naem jeziku sadanje vreme je sadanje vreme i u
naoj svesti ne postoji razlika u tome kako izraavamo radnju koja se
trenutno dogaa ili radnju koja se redovno dogaa i redovno ponavlja u
razliitim vremenskim intervalima. Ve na tom primeru vidimo da se sutina
engleskog jezika u nekim aspektima bitno razlikuje od onoga na ta smo
navikli u naem maternjem jeziku. Svako vreme u engleskom jeziku ima svoje
specifine uslove za izraavanje i dodeljene pomone glagole bez kojih je
nemogue bilo ta izrei.
Vremena, odnosno radnje u vremenu, ne mogu se izraziti bez glagola, to nam je jasno i u
naem jeziku. Ali ono to nam nikada nije i nee biti jasno dok konano ne
shvatimo kako to funkcionie u engleskom, to je injenica da moramo da
nauimo da smisleno razlikujemo engleske glagole umesto to bubamo
tabele i tablice koje nam na kraju nita ne pomau i iz kojih nikada ne
nauimo da govorimo engleski jezik sa razumevanjem i samopouzdanjem. Oduvek sam
svim mojim studentima i uenicima zabranjivao da mi kao papagaji ponavljaju
napamet nauene tablice i ablone bilo kog glagola i da mi izverglaju
promenu glagola po zamenicama. Engleski jezik, kao i svaki drugi, mora da se ui
prirodno i uz shvatanje nekih osnovnih postulata i principa. Uenje tablica i
tabela, na ta nas je uvek navodio na neinventivni kolski sistem, ne
1
doprinosi bilo kakvom smislenom savladavanju jezika. Pri tome ne elim da
umanjim ni ulogu dosadnih predavaa koji nisu umeli da se spuste na nivo
svojih studenata i aka. Takvim predavaima je izgleda jedino bilo od koristi
da pred svojim acima i studentima stoje kao autoritet koji poznaje jezik, ali ne
ume da ga adekvatno prenese onima koji taj jezik moraju da savladaju. Svima koji predaju
engleski jezik mogu samo da poruim da je njihov talenat za ovaj jezik ostao
beskoristan za nae studente i ake. Zato? Zato to nisu uspeli da se prvo
stave u ulogu svojih studenata i aka kojima je maternji jezik sprski i koji, usled toga,
nisu mogli da jasno razumeju sve one odlike engleske gramatike koje su nepojmljive
naem oveku same od sebe, nego ih je potrebno objasniti prostim srpskim jezikom!
Kao neko ko je proao kroz pakao pokuavanja da shvati, naui i savlada
englesku gramatiku, a kasnije dobio izazov da je objasni drugima, shvatio
sam zato se u mojoj svesti i svesti mnogih od nas stvorio mentalni blok, pa i
otpor prema engleskom jeziku. Ne, dragi moji itaoci, niti ste vi glupi niti ste
nesposobni da nauite taj jednostavan jezik! On je prost da ne moe biti prostiji.
Problem je u tome to nikada nije bilo nikoga da vam taj jezik adekvatno objasni. Stoga,
hrabrno napred u uenje engleskog jezika. Duboko verujem da svako od vas
moe da savlada makar ovu osnovnu gramatiku i da uz pomo iste komunicira na
jednostavnom nivou sa drugima. Da to ne verujem nikada se ne bih latio pisanja
ovakvog kratkog prirunika.
1) glavne glagole koji postoje i u naem jeziku: spavati, jesti, raditi, uiti; i
2) pomone glagole od kojih su najvaniji ovi u pomenutoj crnoj trojci: to
be, to do i to have.
Pomoni glagol: to do (initi) koji ima razliite oblike za svako lice i uvek
dolazi ispred svakog glavnog glagola.
Radnja: Uobiajena radnja koja se odigrava esto i/ili je tako ustaljena ili
normalna da se o njoj uvek govori u sadanjem vremenu budui da je to
jedini nain na koji ona moe da se izrazi.
I work every day. (Radim svaki dan). Do I work every day? (Da li radim svaki dan?)
3
You work every day. (Radi svaki dan). Do you work every day? (Da li radi svaki dan?)
He workS every day. (On radi svaki dan). Does he/she/it work every day? (Da li on radi svaki
dan?)
We/You/They work every day. (Mi radimo/Vi (vie ljudi) radite/Oni/One rade svaki dan). Do
we/you/they work every day?
PROLO VREME
PAST SIMPLE TENSE
Pomoni glagol: to do, ali u svom prolom obliku did, to dodatno komplikuje njegovo
razumevanje.
I worked every day. (Radio sam svakog dana). Did I work every day?
You worked every day. (Radio/la si svakog dana). Did you work every day?
She cleaned the table yesterday. Did she clean the table yesterday?
You (vie ljudi) walked in the park last summer. Did you walk in the park last summer?
They phoned their friends last night. Did they phone their friends last night?
You will work tomorrow. (Radie sutra). Will you work tomorrow?
He/She/It will work tomorrow. (Radie sutra). Will he/she/it work tomorrow?
5
We/You/They will work tomorrow. (Radiemo/e sutra). Will we/you/they work
tomorrow?
CRNA TROJKA
Verujem da ova problematika nikada do kraja i nikada do kraja jasno
nije predoena svima koji silom prilika ili svojom voljom moraju da se uhvate
u kotac sa engleskim vremenima i gramatikom. Crna trojka: to be, to do i
to have izazvala je mnogo stresa i mentalne patnje i kod najiskrenijih ljubitelja engleskog
jezika. A stvar je prilino prosta, ne moe da bude prostija! Samo je neko morao da
objasni do kraja kako i zato funkcioniu ti glagoli.
Pomenuta tri glagola su po svojoj funkciji pomona, to znai da pomau da se
iskae odreena radnja koja se dogodila u nekom vremenu. Drugim reima,
bez ta tri glagola nemogue je na engleskom jeziku objasniti da li se neto
dogaa u ovom trenutku, da li se dogaa kao uobiajena normalna radnja, da
li se dogodilo jue ili u veoma dalekoj prolosti, da li se deavalo pre nego to
ga je neto drugo prekinulo, da li je poelo da se deava u prolosti pa
nastavlja deava se u sadanjosti i nastavie da se deava u budunosti, ili e
se moda ili sigurno dogoditi u budunosti. Dakle, sve to elimo da
iskaemo na engleskom jeziku nas neminovno nateruje da shvatimo potpunu
funkciju ta tri pomona glagola. Bez njih engleski jezik gubi svaki smisao. Bez njih ne
postoji engleski jezik!
Glavni problem koji izgleda niko do sada nije shvatio je to da ova tri glagola,
iako su pomoni, takoe igraju funkciju glavnih glagola. Drugim reima, postoje
radnje koje treba iskazati u engleskom jeziku upravo tim glagolima, ali u tim
sluajevima oni nisu pomoni glagoli (ne pomau iskazivanje radnje) nego su
glavni glagoli - glavni nosioci radnje i glavni nosioci znaenja rei.
Pored toga, dodatni izvor zabune su sluajevi kada se jedan isti glagol
(obino je to glagol to have, neto ree i glagol to do) pojavi u istoj
reenici dva puta. A pojavi se dva puta iz prostog razloga to nije re o
jednom te istom glagolu, nego jedan od njih igra ulogu pomonog glagola, a
drugi je glavni glagol.
Prva stvar koju treba imati na umu kada su u pitanju pomoni glagoli to je
da iako oni znae biti, initi i imati, jer to je jedini prevod koji mi za
njih imamo, kada su u slubi pomonih glagola oni ne znae to kako ih mi
prevodimo. Kada su pomoni glagoli, to be, to do i to have nemaju
znaenje biti, initi i imati! Oni kao pomoni glagoli NITA ne znae!
Njihova funkcija kao pomonih glagola je da pomognu glavnom glagolu za koji su
vezani i uz koji uvek idu.
Druga stvar koju treba imati na umu je sledea: u svim sluajevima, bez
izuzetka, kada su glagoli to be, to do i to have pomoni, oni uvek
dolaze na prvo mesto ispred svakog drugog glagola u reenici. Stoga, nikada
se ne moe napraviti greka da se takav jedan pomoni glagol, makar se i
navodno dva puta pojavljivao u istoj reenici, zameni sa nekim drugim
glagolom.
Sada kada smo razjasnili ove dileme i nedoumice, pogledajmo neke primere gde ovi
glagoli igraju svoju bitnu dvojaku funkciju. To bi trebalo automatski da razjasni i obrazovanje
glavnih vremena u engleskom jeziku.
7
You work every day.
Yes, I do.
No, I don't.
9
Prolo prosto vreme
Nai studenti obino vide takav primer i ostaju zbunjeni nad injenicom da se
u istoj reenici navodno pojavljuje isti glagol i to, da stvar bude jo gora,
jedan je u prolom a drugi u sadanjem vremenu. To, meutim, nije uopte
sluaj. Nije re o jednom te istom glagolu! Prvi glagol koji se vidi u tom pitanju je
pomoni glagol koji nema znaenja, ne znai initi!!! Taj glagol samo pomae
da se iskae radnja raenja domaeg zadatka u prolosti, to jest jue. Drugi
glagol je glavni glagol i on zaista znai initi, raditi. Dakle, da, re je o istom
glagolu, ali sa dve razliite i drukije funkcije!
Potvrdne reenice koje oblino viamo u ovom sluaju glase:
Sada ove reenice u upitnom obliku glase onako kako ih uvek i vidimo u
engleskom. One u sebi sadre pomoni glagol koji je skoio na prvo mesto,
iza njega sledi zamenica a iza nje i glavni glagol do kome ovaj glagol
11
pomae da izrazi radnju raenja domaeg zadatka jue:
Glavni glagol: svaki glavni glagol koji izraava ovo vreme ima karakteristian
nastavak ing. Autor nije uspeo do ovog asa da razume poreklo nastavka
ing, pa za sada pretpostavlja da je taj nastavak nastao u engleskom jeziku zarad
13
svrhe iskazivanja radnje u sadanjem trenutku.
Radnja: Kao to mu samo ime kae, to je radnja koja traje u trenutku kada se o njoj govori
(radnja je u progresu u trenucima naeg govora).
I am working now.
It is breaking down.
They are thinking about their new agenda all the time.
Prvi glagol u ovim reenicama: am, are, is i are su oblici glagola biti u
sadanjem vremenu. Iza njih dolaze glavni glagoli sa svojim karakteristinim
ing. Uvek kada vidite takvu reenicu znajte da ta radnja obavezno govori o
neemu to se dogaa u trenutku kada neko o tome govori.
Evo kako bi izgledao odnos u ovom vremenu u kome je glagol to be na prvom
mestu kao pomoan i nema znaenje biti, a glagol to have koji stoji iza
njega je glavni glagol. Klasian primer je izraz na engleskom jeziku kada
neko ima nezgodu, problem, ili ne moe da se snae sa neim. Tada se kae
having trouble. Evo kako izgleda takav izraz u svim licima:
Kao to vidite, glagol to have u ovom vremenu, kao i svi drugi glavni glagoli u radnji koja se
sada deava, ima karakteristian nastavak ing. Stoga, nemojte da vas to
zbuni i da ga pomeate sa glagolom to have koji nema znaenja i koji kao
pomoan glagol dolazi do izraaja u drugim vremenima gde je na prvom mestu ispred
glavnih glagola! U ovom sluaju nije re o glagolu to have kao pomonom
nego o glagolu to have kao glavnom glagolu.
Upitan oblik gornjih reenica bi trebalo da bude svima jasan na osnovu
ve poznatog pravila da pomoni glagol prilikom postavljanja pitanja skae
na prvo mesto, iza njega dolazi zamenica iza koje dolaze glavni glagol i
ostatak reenice. Neretko izraavanje reenica u engleskom jeziku lii na
upanje repe, ali je uteno to to na kraju repa bude iupana, ono to
hoete da kaete uspete da izrazite tako da vas potpuno razumeju ljudi
kojima je to maternji jezik, a vae upanje biva sve lake iz meseca u
mesec da bi na kraju postalo ono to Englizi i Amerikanci nazivaju druga
priroda a za ta mi obino kaemo da postane deo nas. Poto ta jasna
pravila za upitan oblik sada ve sigurno znate, evo samo nekoliko kratkih
primera upitnog oblika iz gornjih reenica:
Am I working now?
Glavni glagol: I ovi glavni glagoli imaju karakteristian nastavak ing. Ono to ih
15
razlikuje od drugih glagola koji imaju taj nastavak je pomoni glagol to be
koji stoji ispred njih u prolom vremenu! Usled injenice da je glagol to be
ispred tih glagola u prolom vremenu, to sve glagole iza njega stavlja u prolo
vreme! Naime, princip za ovaj i svaki pomoni glagol je isti kao i u sluaju glagola
to do. Vreme u kome se taj pomoni glagol nalazi, bilo da je to sadanje ili
prolo vreme, odreuje vreme same radnje. Isti je sluaj u ovom vremenu.
Isto je sluaj u svakom drugom vremenu. Nema razloga da pogaamo i
nagaamo ta to pie ili ta je izreeno u engleskom jeziku i da se premiljamo
da li se ta radnja desila jue, ili se deava sada, ili e se desiti sutra. Sve na ta je
potrebno obratiti panju je pomoni glagol! A on je lako uoljiv zato to se uvek,
uvek, uvek nalazi kao prvi glagol u svakoj engleskoj reenici. im uoimo prvi
glagol u reenici i vreme u kome on stoji, odmah i bez greke znamo u kom
vremenu je cela reenica, to jest kada se radnja dogodila, dogaa ili e se
dogoditi!
Slian princip treba da vas vodi i kod pisanih testova. Tu se obino
testira poznavanje gramatike engleskog jezika. Sve to treba da uoite u
zadatim reenicama su glagoli i samo glagoli. I sve ega treba da se setite je
u kom vremenu se koriste koji pomoni glagoli i u kom obliku su uvek i bez
izuzetka glavni glagoli koji dolaze iza njih. Na primer, ako imate zadatu
reenicu gde zamenica stoji na prvom mestu, potom praznu crtu iza koje je napisan glavni
glagol sa nastavkom ed, ne treba da se dvoumite nijednog asa oko toga o
kom vremenu je re. Jedino kod aorista glavni glagoli imaju nastavak ed a
ispred njih uvek i bez izuzetka MORA da doe pomoni glagol have,
odnosno has (ako je u pitanju tree lice). Ukoliko imate reenicu gde nema
pomonog glagola na prvom mestu, a iza prazne crte stoji glagol sa
nastavkom ing, opet nema nikakve sumnje! Poto je u takvim vremenima
gde takvi glagoli imaju samo taj nastavak pomoni glagol glagol to be, sve
to treba da pogledate je ostatak reenice, tanije koja je priloka odredba za
vreme (da li je vreme sadanje ili prolo) i u skladu sa tim da stavite glagol to be u
sadanjem ili prolom vremenu ispred glavnog glagola. Nikada, podvlaim, pomoni
glagoli to be i to do ne mogu da idu ispred glavnih glagola koji imaju
nastavak ed, niti pomoni glagol to have moe da ide ispred glavnih
glagola koji imaju nastavak ing ili glagola u infinitivu (glagola koji su u
svom izvornom obliku i nemaju nikakav nastavak u sadanjem vremenu). To je
nemogue, to je urezano u kamen, to je nepromenjivo u engleskom jeziku! I
zato, umesto biflanja na pamet tabela i tablica, uvek imajte na umu ova krajnje jednostavna
pravila koja su takva kakva su i od kojih nema odstupanja i nema anse da ikad pogreite!
Neki korumpirani i neasni pojedinci mogu da vas ubeuju da ne znate
dovoljno engleski jezik i da vam na usmenom daju slabiju ocenu da biste kod
njih uzimali privatne asove, ali na pismenom testu nema anse da sprovedu
takvu nepravdu! Na vama je da li ete logino da razmiljate i sa ovim osnovnim
znanjem pravila u engleskoj gramatici dokaete makar sebi da znate vie i
bolje (poto su neki roditelji skloniji da uopte ne veruju svojoj deci i onome
to deca znaju da se deava, ve veruju i uzdaju se u kvaziautoritet nekih
neasnih pojedinaca koji taj autoritet nekanjeno zloupotrebljavaju zato to
ne postoji volja, mehanizam i pravna zatita od takvih zloupotreba). Duboko
sam uveren da i najslabiji aci iz engleskog jezika, samo ako hoe, mogu uz
pomo ovih osnovnih i nepromenjivih pravila da naue neto i da poprave
slabe ocene. Vratimo se sada na prolo trajno vreme.
Radnja: Radnja koja se izraava u ovom vremenu je ona koja je nesmetano tekla u prolosti pre
nego to ju je neka druga radnja prekinula. U svim sluajevima dolazi prvo glagol to
be na prvo mesto, iza njega glavni glagol sa ing koji izraava ta se
deavalo, a potom sledi opis radnje koja je prekinula tu radnju koja je tekla.
Svaka druga radnja koja se umeala u tok prve radnje (ili prvih radnji ukoliko ih je bilo vie)
uvek se izraava u prolom vremenu. Evo nekoliko primera u kojima vidimo prvu
radnju koja je tekla dok je druga radnja u reenici nije zaustavila:
I was watching the movie (prva radnja) when the phone rang (druga radnja).
You were sitting on the sofa (prva radnja) when the dog came along (druga radnja).
He was polishing his shoes and she was feeding the cat when the earthquake struck.
We were eating our dinner as we heard that something was going on outside. (U ovom
sluaju obratite panju da je glagol heard u prolom vremenu i to je ta
druga radnja koja je prekinula prvu.)
You were dozing off by the time the show came to its end.
They were sleeping peacefully before the visitor came to see them.
Upitni oblik je isti kao i kod svih ostalih vremena. Pomoni glagol skae na
poetak reenice, a sve ostalo iza njega ide onako kako stoji u potvrdnom obliku.
Kao i u prethodnom vremenu, evo da i ovde pokaem te sluajeve gde
je jedan glagol od crne trojke pomoan (onaj prvi), a drugi iza njega glavni:
You were having a headache on the plane when the stuardess came to see what was going on.
He was having trouble with his children before he decided to take action.
They were having terrible weather just as the rain began to fall.
Primeri kada je glagol biti u sadanjem ili prolom vremenu glavni glagol:
I am 13 years old.
17
I was 15 years old three years ago.
He is stupid.
She is great.
It is funny.
We are so slick.
We were stupid when we did that. (U ovom sluaju nema pomonih glagola,
oba glagola su glavna to se vidi iz radnji koje su njima izraene. Kada bi
glagol to be ovde bio pomoan, iza njega bi, po pravilu, morao da doe neki
drugi glagol. Iza njega nema drugog glagola!).
They are as funny as they can be. (Ni ovde iza glagola to be ne stoji
nijedan drugi glagol, pa je odmah jasno da je re o glavnom glagolu to be
koji ovde znai biti).
They were extremely stupid.
Glavni glagoli: u ovom vremenu glavni glagoli imaju nastavak za prolo vreme ed ukoliko su
pravilni. Ukoliko je re o nepravilnim glagolima koji nemaju nastavak ed,
onda je re o takozvanom past participle obliku tih glagola. To je ona
takozvana trea kolona nepravilnih glagola. Kod tih glagola nema pravila
kako e se zavravati u prostom prolom vremenu i aoristu! To je jedna od
retkih stvari u engleskom jeziku koju morate da nauite napamet poto nema
drugog naina da to savladate.
Neki nepravnilni glagoli su isti u sve tri kolone, to jest u sadanjem, prostom prolom
vremenu i aoristu, kao na primer glagoli to put i to cut. To da li oni iskazuju radnju
stavljanja i seenja u sadanjosti, prolosti ili aoristu vidi se na osnovu
pomonih glagola koji stoje ispred njih! Neki oblici nepravilnih glagola se razlikuju u sva tri
vremena, kao na primer glagoli to begin i to ring. Neki su u prolom prostom vremenu i
aoristu isti, kao na primer glagoli to find, to bring i to sleep. Koju radnju izraavanju i u
kom vremenu moi ete da odredite prema tome koji pomoni glagol stoji
ispred njih! Praktino gledano to e rei: ukoliko je ispred njih glagol to be
u sadanjem ili prolom vremenu, onda e ti glavni glagoli uvek imati
nastavak ing i izraavae radnju koja se dogaa u trenutku kada o njoj
govorimo, ili radnju koja je tekla u prolosti pre nego to ju je prekinula neka
druga radnja; ukoliko ispred tih glagola stoji pomoni glagol to have, ovi
glavni glagoli e imati nastavak ed, ili, ako su nepravilni, imae svoj oblik iz
tree kolone i uvek e govoriti o radnji koja se upravo sada zavrila nakon
to je tekla neko vreme u prolosti; ukoliko ovi glagoli stoje iza nevidljivog
pomonog glagola to do u sadanjem prostom vremenu, pri emu se u
reenicama pojavljuju kao da su samostojni i kao da ispred njih nema glagola
to do, jasno je da uvek govore o radnji koja je uobiajena ili je redovni
dogaaj! Iako sve ovo deluje samo naizgled zastraujue, vremenom, kada se
ovi principi ustale u vaoj svesti, neete vie nikada imati problem sa osnovnim
engleskim vremenima i biete u stanju da ih lako prepoznajete, a upravo je to
bio cilj autora prilikom izrade ovog prirunika.
Radnja: Radnja koja se iskazuje ovim vremenom je neka radnja koja je poela
u prolosti i sada se zavrila. Da li je radnja poela u dalekoj ili bliskoj prolosti, to
nije kljuno bitno. Neke stvari uradimo za tili as, neke su vuku godinama.
Dakle, ono to je kljuno za tu radnju to je da se zavrila u asu kada o tome
govorimo, ili u danu u koji je spominjemo.
Evo nekih primera gde se glagol to have navodno pojavljuje dva puta
u istoj reenici. Ne zaboravite da je to varka. Nije re o istom glagolu! Poto je prvi
glagol u reenici obavezno pomoni glagol, to prvi glagol to have je u
stvari pomoni glagol koji nema nikakvo znaenje, a drugi glagol je glavni
glagol koji znai onako kako ga prevodimo u naem jeziku.
19
U naem jeziku se glagol imati retko upotrebljava u svim izrazima
koje susreemo u engleskom jeziku. Takoe obratite panju na to da je glavni
glagol to have u ovim reenicama u svom prolom obliku - had. U tom
obliku se javlja u jo jednom vremenu koje je sve manje u upotrebi, ali u tom
vremenu igra ulogu pomonog glagola to have u prolom obliku i nalazi se
na prvom mestu u reenici. U sluajevima aorista je uvek na drugom mestu
zato to nije pomoni ve glavni glagol:
Evo i primera reenica gde su glavni glagoli sa nastavkom ed ako su pravilni ili su
iza pomonog glagola u obliku iz tzv. tree kolone ukoliko su nepravilni:
I have slept (glavni glagol sleep iz tzv. tree kolone) for hours.
21
iskren i dobronameran savet da batalite ovaj jezik i da se posvetite nekom drugom jeziku ukoliko
za to imate talenta. Imajte meutim u vidu injenicu da, koliko je meni poznato,
veina svetskih jezika ima gramatiku poput ove engleske. tavie, iz mog
linog iskustva mogu da kaem da svi koji savladaju englesku gramatiku ne bi
trebalo da imaju problema da savladaju osnove panske gramatike, o emu
e eventualno biti rei u moda nekom buduem priruniku ovog autora za
taj jezik.
Dakle, ako do sada niste uspeli da se snaete razlog za to moda lei u
pogrenom izboru jezika, mada ostavljam mogunost da ja nemam pojma u
objanjavaju gramatike ovog jezika. Ako nita drugo, teim se time to iza
mene stoje desetine uspenih studenata kojima je ovaj moj program sada
pretoen u prirunik umnogome olakao ivot i uenje ovog jezika. Naalost
moj praktian rad sa ljudima raznih govornih podruja je pokazalo da je uzrok
svih problema sa kojima se susreu ljudi u engleskom jeziku uvek isti: nije
problem u jeziku i njegovoj gramatici, ma koliko ona delovala nerazumljivo i teko, problem je
to nema ko da sve to jednostavno i jasno objasni ljudima eljnim da saznaju! Sada vie ne
postoji ta prepreka za razumevanje osnovne gramatike engleskog jezika. U ovom priruniku
sam vam izneo tajnu mog profesorskog uspeha sa ljudima raznih govornih
podruja. Tajna je sada otkrivena i sve to je neophodno za uenje engleske
gramatike je saeto u ovom priruniku. Od sada ovaj klju za razumevanje
engleske gramatike imate uvek u rukama.
Vratimo se na vreme koje je nadahnulo prethodno objanjenje. Evo kako se ono gradi:
Pomoni glagol: to have u svom prolom obliku had koji je isti u svim licima.
Primetili smo ve da je taj glagol nepravilan, a to znai da u prolom vremenu
nema nastavak ed to je i logino! Zamislite na ta bi liio i kako bi se
izgovarao glagol haved kada bi postojao, ili beed kada bi postojao, ili
doed kada bi postojao. Zbog te nakaradnosti koje su mogli imati da postoje u takvim
oblicima, svi pomoni glagoli su nepravilni i u sluajevima kada igraju ulogu
pomonih glagola i u sluajevima kada igraju ulogu glavnih glagola!
Glavni glagol: kao i u aoristu u sadanjosti, svi glavni glagoli posle pomonog
imaju nastavak ed ukoliko su pravilni, odnosno imaju oblik iz tree
kolone ukoliko su nepravilni.
Radnja: Opisuje neku radnju koja se deavala u kombinaciji sa nekom drugom radnjom, bilo da
je prekinula tu radnju ili prethodila toj radnji.
Remember, it was snowing heavily when before you had slipped over the ice.
He had rung the neighbour because the dogs were fighting and biting each other.
She was runing very fast, so at one point she had lost her breath.
You were trying to catch the bus, so you had run very fast.
Na prvi pogled ovo je vreme zastraujueg imena. Ali, kao i kod svih
engleskih vremena uvek obratite panju na njihove nazive. U samom nazivu se kriju
radnje i vreme odigravanja radnji koje to vreme izraava, to jest sam naziv za
vreme otkriva bez greke KADA su se odigrale ili se odigravaju ili e se odigrati
sve radnje koje se iskazuju u tom vremenu. Kada shvatite ta se krije u imenima
vremena, pa jo kada ih poveete sa pomonim glagolima koji su
karakteristini za svako od tih vremena, pa na to poveete i pravilo u kom
obliku su svi glavni glagoli iza pomonog glagola u datom vremenu, vie
nema nikave prepreke da rasturite jezik i postignete svoj maksimum.
Naziv ovog vremena krije tri kljune rei: present (sadanjost), perfect
(to znai da se nesto usavrilo (perfekcionalizovalo), odnosno zavrilo) i
progressive (to znai da radnja jo traje). Iz toga je jasno da je re o
radnjama koje su se zavrile a traju i to oito u sadanjosti - zbog rei
present.
Takoe obratite panju na prvi deo imena tog vremena present
perfect. Ve smo videli da u tom vremenu sa takvim nazivom (aorist) postoji
pomoni glagol to have iza koga slede glagoli sa ed ako su pravilni ili su
iz tree kolone ako su nepravilni. Isto je sluaj i u ovom vremenu. To znai
da svaka reenica u ovom vremenu obavezno kao prvi glagol u reenici iza
zamenice sadri to have (odnosno has u treem licu) iza koga e doi
glavni glagol. U ovom vremenu stvar je slina, jedino to ovde imamo
takorei dva glavna glagola od kojih je jedan uvek, verovali ili ne, glagol to be.
Poto iz primera u aoristu znamo da posle pomonog glagola to have
dolazi past participle glagola to be koji glasi been, ostaje da razreimo
misteriju progressive. Videli smo da kada god je re o progresivnim
radnjama, radnjama o kojima govorimo sada ili one koje su tekle progresivno
u prolosti pre nego to ih je prekinula neka druga radnja, svi glagoli koji
izraavaju takvu radnju sadre karakteristian nastavak ing. I tako, kada
spojite sve ono to ste do sada shvatili i nauili, dobijate sledeu jednainu za
iskazivanje radnji u ovom vremenu:
23
Pomoni glagol: to have (u sadanjem obliku)
Glavni glagol: to be u past participu (been) koji ide ispred glavnog glagola koji ima nastavak
ing. Drugim reima, glavni glagol u takvim reenicama je trei po redu i ima
nastavak ing. Prvi u nizu je glagol to have u tom obliku, drugi je been
(past participle glagola to be) i trei je bilo koji glavni glagol sa nastavkom
ing.
Uzgredno, i glagoli sa nastavkom ing imaju svoje strune nazive u tom obliku,
ali namerno izbegavam sve te strune izraze koji samo slue da ih izverglaju
profesori i nastavnici, dok studenti i aci ostaju zbunjeni terminima koji u
sutini nita ne znae. Neretko mi pada na pamet moto Ive Andria:
jednostavnost u stvaranju. Uenje jezika u mnogo emu podrazumeva
kreativno stvaranje, neto to je bila nepoznanica u kolskom sistemu koji
sam ja doslovno preiveo. Ova nekreativnost i sterilnost suvoparnih
programa za uenje stranih jezika, dodatno zakukuljena strunim
gramatikim izrazima, moe da poslui jedino sujeti onih koji misle da su tim
programima neto postigli. A nisu postigli stvaran uspeh koji bi trebalo da se
ogleda u znanju i uspenosti buduih generacija kojima treba da predaju to
znanje, ve su postigli samo toliko da mnogi zamrze njihove predmete, dok
drugi ue napamet tabele i tablice koje e im donekle biti korisne u daljem
ivotu. Ovaj jezik, koji je tako jednostavan, ne bi trebalo da predstavlja veliku smetnju i
problem za mnoge nae pametne ljude koji su ostali ubijeni u pojam zaglupljujuim
i dosadnim obrazovnim programima.
Posle ovog prirunika nikada vie osnovna engleska gramatika nee biti
nepoznanica jer za to, barem kada smo mi u pitanju, nema razloga. Nismo mi
nita gluplji od ljudi kojima je ovo maternji jezik, niti je njihov jezik toliko teak da ne moemo
barem u osnovnim crtama da ga savladamo. Stoga ja elim da ovim prirunikom na
ovako jednostavan nain i bez strune terminologije konano razotkrijem sve
te navodno teke stvari u engleskoj gramatici i omoguim svima vama koji
ete ovo itati da se ohrabrite i steknete samopouzdanje kada je u pitanju
engleski jezik. Klju svakog uspeha krije se u tome da dosledno sledite
pravila kako bi dobar rezultat uvek bio isti. Engleska gramatika se nimalo ne
razlikuje od bilo ega drugog. Nauite ova osnovna pravila i sledite ih
dosledno. Ako to uinite, ne vidim kako bar neki uspeh sa ovim jezikom moe
da izostane.
He has been trying to understand English grammar for many years now.
25
uenju novih rei ne moe vam pomoi nijedan prirunik, osim da moda
objasni poneto o izgovoru rei. No koliko god novih glagola i rei budete
nauili, lako ete moi da ih uklopite u ova osnovna vremena ukoliko se uvek
setite kljunih i lakih pravila koja vam ovde stoje na raspolaganju.
Oblike budueg vremena namerno ne elim da spominjem u ovom
priruniku. Ono glavno i osnovno budue vreme je ve pomenuto, a ostale
oblike sada i sami moete da shvatite na osnovu svih objanjenja u ovom
priruniku. Osim toga, moda neto treba da ostane i za neki budui
prirunik. Jedna stvar koju samo elim da napomenem kod budueg
vremena, a koja tako precizno oslikava nepopustljivost i beskrajnost nekih
naih domaih gluposti i sujeta i to kako mi sami sebi umemo da
zakomplikujemo ivot i kada nas niko na to ne prisiljava, to je primer
pomonog glagola to be u buduem vremenu. U svim licima taj pomoni
glagol za budue vreme glasi will. Meutim postoje naalost zatucanici koji e
vas moda naterivati da se drite staromodnog pravila da je oblik tog glagola
shall u prvom licu jednine i mnoine. Pri tome ne znam da li su ti ljudi
svesni da se prave vei Englezi od Engleza?! Ve je ustaljeno optepriznato
pravilo u zemljama engleskog govornog podruja da se za budue vreme
upotrebljava pomoni glagol will u svim licima. Ukoliko imate sluaj da vas
neko prisiljava da upotrebljavate shall, uinite to da ne biste nezaslueno
imali slabiju ocenu, mada sam svestan da su mnogi od vas bili ili bie rtve nekih krajnje
zanimljivih linih kriterijuma predavaa koji nemaju veze sa vaim stvarnim
znanjem. Ukoliko morate da zadovoljite neiju neobavetenost upotrebom
oblika shall za budue vreme, uinite to zarad sebe, ali zarad sebe i svog
linog obrazovanja zadrite u svesti saznanje da je svet engleskog govornog
podruja prevaziao shall i zadovoljio se da u svim licima upotrebljava
will. Svi elementarni poznavaoci engleskog jezika, a upravo je za njih napisan
ovaj prirunik, nemaju problema sa osnovnim buduim vremenom, pa ga u
ovom pionirskom poduhvatu neemo obraivati. O nekim finesama tog
vremena i drugim aspektima engleskog jezika moda e doi vreme da se
progovori obinim sprskim jezikom. Ovaj materijal je sasvim dovoljan za
potrebe elementarnog razumevanja osnovne engleske gramatike koja ini
sam kostur engleskog jezika.
Zakljuak
27