LIRIKA (uvod)

temljna obiljeja: lirski subjekt ( pjesniko ja), tema, kompozicija lirske pjesme, motivi,
pjesnike slike, stilska izaajna sredstva, ritam

Lirika i itatelji
- lirska se pjesma obraa ovjekovim emocijama. (lirske teme ovjeku bliske)

Lirika i glazba
- u korijenu rijei lirika uva se njezina veza sa glazbom ( gr. lyra iani glazbeni
instrument)
- ime je dobila po starogrkom glazbenom instrument liri jer su se nekada pjesme pjevale
uz glazbenu pratnju.

Lirske vrste: (prema obliku pjesme)

- pjesma pisana vezanim stihom
- pjesma pisana slobodnim stihom
-pjesma u prozi

(prema temi)
-pjesana lirska pjesma, ljubavna lirska pjesma, socijalna lirska pjesma, misaona lirska
pjesma, domoljubna lirska pjesma, duhovno- religiozna lirska pjesma

(tradicionalni oblici)
- himna, oda, elegija, epitaf, epigram, ditiramb, idila

INPRETACIJA LIRSKE PJESME /pristup lirskoj pjesmi

Dobria Cesari- 1902.- 1938. zbirka pjesama Spasena svjetla (Zagreb, 1938.)

Analiza : - tema, motivi, oblik, stih i strofa, pjesniki jezik (izbor rijei i stilska izraajna
sredstva) , pjesniki ritam (ostvaruje se razliitim nainima (organizacijom teksta u
stihove, rimom, ponavljanjem, prenoenjem misli iz jednoga stiha u drugi, grafikom
rasporedom stihova))

-Pavao Pavlii- moderna hrvatska lirika ( interpretacija na Cesarievu pjesmu)

Osnovni pojmovi u interpretaciji lirske pjesme:

-Tema lirske pjesme predstavlja jedinstveno znaenje djela. To su kljune emocije i
situacije u ovjekovu ivotu: ljubav, smrt, bol, enja, domoljublje, neto ovjeku sveto i
boansko, drutvena nepravda itd.
-Tema se u lirici obrauje razvijanjem motiva.
- Motiv je najmanja tematska jedinica koja ima samostalno znaenje u okviru teme.
- Kompozicija lirske pjesme pokazuje nain na koji je djelo sastavljeno u cjelinu.
- Obino razlikujemo oblik pjesme ( grafiki raspored stihova, primjerice, u strofe) i
unutarnju kompoziciju ( raspored motiva)
Pjesniki jezik- gradi se osobitim izborom rijei i stilskih izraajnih postupaka.
Pjesniki ritam- grade svi elementi lirske pjesme:
- pjesniki jezik- izborom rijei, njihovo znaenje, izaajnost i asocijativnost
- stilska izraajna sredstva- uinak glasova i ponavljanja
- prenoenje rijei ili misli iz jednog stiha u drugi, odnosno iz jedne strofe u drugu
- broj slogova u stihu (vrsta stiha) te raspored naglasaka u stihu
- rima

VERSIFIKACIJA / vezani stih

Gustav Krklec/ Bezimenoj ( 1899.- 1977.) 1942. objavio zbirku Darovi za Bezimenu

STIH gr. stikbos- red, vrsta

- ritmika cjelina- na temelju prirodnog govora autor stvara novi, originalni ritam koji u
postaje nositelj dodatnoga znaenja
-zvukovna cjelina karakterizira ga posebna zvukovna organizacija utemeljena na
sugestivnom zvuanju pojedinih predmeta
-sintaktika cjelina- predak rijei unutar stiha nikada nije sluajan jer pjesma time dobiva
dodatno znaenje
-i znaenjska cjelina- osim znaenja rijei, stih kao cjelina sadri i sva dodatna znaenja
postignuta rimom, zvukovnom organizacijom i poretkom rijei.
- vrsta stiha odreuje se prema broju slogova.
- pjesma moe biti STIHINA (sastavljena od nanizanih stihova) ili STROFINA
(stihovi podijeljeni u strofe)
STROFA (kitica)- vea sintetika cjelina od stiha. Odreuje se prema broju stihova u
njoj.
RIMA (srok, slik)- glasovno podudaranje na kraju stihova.
- postoje razliite vrste rima s obzirom na njihov raspored:
PARNA RIMA (povezuje dva uzastopna stiha aabb) primjer : Sve je lijepo i krasno, dok
o tebi govore glasno. GUSTAV KRKLEC, JEZINA NIJANSA
UKRTENA RIMA- u stihovima dolazi naizmjence. (abab) : primjer GUSTAV
KRKLEC, BEZIMENOJ
Ja ne znam gdje sam? Neto tamo slute a
umorne oi. No je topla. Plava. b
Tako je teko, kada stvari ute a
i kad mijea prolost, san i java. b
OBRGLJENA RIMA- povezuje prvi i etvrti, te drugi i trei stih. (Primjer: ANTUN
GUSTAV MATO, DJEVOJICI MJESTO IGRAKE )
ISPREKIDANA RIMA: nema vrste sheme. Primjerice, moe se rimovi samo drugi i
etvrti stih.
abcb PRIMJER- IVAN SLAMNIG : OIAT U SE UKRI)
NAGOMILANA RIMA- kada se jedna rima ponavlja u vie stihova (aaaa)

5+
- prava ili pravilna rima- podudaraju se naglaeni glasovi i svi glasovi koji slijede (npr
jesti- plesti)
- neprava rima- glasovno podudaranje zapoinje iza naglaenog sloga (tunjava-
pucnjava)
- bogata rima- podudaraju se i glasovni ispred naglaenoga sloga (svjedoiti- predoiti)
- ista rima- gotovo jednaka kao i prava, ali se podudaraju i vrste naglasaka (blag- drag)
-neista rima- ne podudaraju se naglasci (muza-suza)
-prema broju slogova koji se podudaraju rima moe biti: - muka (podudara se 1 slog),
enska (2 sloga se podudaraju), srednja, djeja ili daktilska rima ( podudaraju se po 3
sloga)

PJESNIKI RITAM- razlikuje se od ritma svakodnevnoga govora u njegovu stvaranju

sudjeluju svi elementi strukture pjesme.
-pjesniki jezik, stilska izraajna sredstva, prenoene rijei ili misli, broj slogova u stihu (

VERSIFIKACIJA- znanost koja se bavi prouavanjem stiha. ( lat. versus- okretanje,

vraanje u novi redak). Njezine spoznaje odnose se na bilo koju vrstu poezije- lirsku,
epsku, lirsko-epsku)