Nemoj Mi Se Rugati PDF

1
Nemoj mi se rugati
Prirunik za nastavnike od drugog do petog razreda
Stvaramo razred bez ismijavanja
Projekt operacije "Potovanje" koji su zamislili i izradili Peter Yarrow Productions i Educators
for Social Responsibility ("Odgojitelji za drutvenu odgovornost")
Direktori projekta: Peter Yarrow i Flora Lazar

Napisala: Laura Parker Roerden
Vii savjetnik za sadraj: Linda Lantieri
UNICEF Ured za Hrvatsku zahvaljuje gospoi Jadranki Kosor, potpredsjednici Vlade, koja nam je ljubazno ustupila
hrvatski prijevod ovog prirunika, gospoi Ivi Bhm koja nam je donijela originalni materijal iz SAD-a, gospoi
Margit Antauer za osmiljavanje hrvatskog teksta za pjesmu Don't Laugh at Me, gospodinu Zoranu Jaeku za
aranman naeg izdanja pjesme te zboru Prva ljubav koji izvode pjesmu na hrvatskom jeziku. Posebno zahvaljujemo
organizaciji Educators for Social Responsibility za podrku naim nastojanjima da projekt promoviramo u naoj
zemlji kao i koautoru pjesme Allenu Shamblinu za ustupanje prava na njen prepjev i distribuciju.
2
Umjesto uvoda u temu
Pouke iz istraivanja o ismijavanju

Larry K. Brendtro, Ph.D.
Svakoga dana stotine tisua uenika njihovi vrnjaci zadirkuju i ismijavaju. Kad verbalna agresija preraste
u fiziko nasilje, veina kola odluno reagira. Meutim, velika veina zlostavljajueg ponaanja u koli
(engl. bullying) nije otvoreno nasilje, ve prikriveno psihiko ratovanje. Ono se pojavljuje u obliku
ismijavanja u drutvu, psihikog zastraivanja i kolektivnog odbacivanja.
Zadirkivanje moe biti nevina zabava. Svi mi sudjelujemo u dobrodunom bockanju koje je znak
prijateljske povezanosti. Ali kad se zadirkivanje pretvori u ismijavanje, to vie nije igra. Isto tako,
ismijavanje ne predstavlja prirodno iskustvo socijalnog uenja koje djecu priprema da se bolje snalaze u
grubom svijetu u kojem vlada mete. Ismijavanje je moan drutveni ritual iji je cilj poniziti odreene
pojedince i odvojiti ih od ostalih. Oni koji su tako stigmatizirani postaju, kako to antropolozi kau,
"zagaene osobe", te se nastoji da ih drugi percipiraju kao osobe koje nisu vrijedne ljudskog dostojanstva.
Ovakav status podcijenjenosti drugim lanovima skupine daje doputenje izopenika nekanjeno
zlostavljati.
Ismijavanje je jedan od oblika zlostavljajuega ponaanja. Kao fiziko zlostavljanje, i psihiko se

zlostavljanje pojavljuje u mnogim nijansama i oblicima. Ono moe ukljuivati izrugivanje, vrijeanje i
"humor" koji ima za cilj dotinu osobu uiniti predmetom poruge i ismijavanja. Uvrede mogu biti
upravljene prema odijevanju, izgledu ili linosti dotine osobe, te mogu podcjenjivati njezinu obitelj, rasu,
spol, spolno opredjeljenje ili sustav vrijednosti. Za ismijavanje ak nisu potrebne ni rijei jer e isti cilj
postii i gadljivi pogledi i odreene geste. Svemu tome zajedniko je to to prelazi crtu koja dijeli
nestano zadirkivanje od nepotivanja i poniavanja neke osobe.
Vrnjaka je viktimizacija jedan od najzanemarenijih problema u suvremenome kolstvu. ak i u kolama

s obiljem resursa, 25% uenika iznosi kako je jedna od stvari koja ih najvie brine strah od zlostavljaa.
Unato tome mnogi osnovnokolci kau kako njihovi nastavnici s njima rijetko razgovaraju o
zlostavljajuem ponaanju. Veina djece ubrzo otkrije kako se u pogledu zatite od zlostavljaa ne mogu
osloniti na nastavnike. U stvari, veina zlostavljajueg ponaanja dogaa se u koli i izvan nje, ali izvan
neposrednog nadzora nastavnika. rtve zlostavljajueg ponaanja u koli kau nam da kroz kolu "plove"
s pogledom na unutranju "kartu" nesigurnih zona kao to su zahodi, igralite i put do kole. Plaljiva
djeca koja pokuavaju biti blizu nastavnika riskiraju da ih vrnjaci ismijavaju kao nastavnikove mezimce.
Zlostavljanje se moe dogaati u tajnosti jer su neki oblici ismijavanja upravo sraunati da izbjegnu
otkrivanje, kao to je kad vrnjaci podrugljivo prevru oima ili sudjeluju u protjerivanju drugog uenika
iz drutva. Ponekad nastavnici uoe ta ponaanja, ali ih odlue ignorirati nadajui se kako e se djeca
nauiti samostalno nositi s tim problemima. U ukupno 400 sati kamerom dokumentiranih sluajeva
zlostavljajueg ponaanja u koli, nastavnici su primijetili i intervenirali u svakom dvadeset i petom
sluaju (Marano, 1995).
Istraivanje o zlostavljaima, rtvama i promatraima
Do nedavno je veina istraivaa pretpostavljala da je fizika agresija najtetniji oblik zlostavljajuega

ponaanja. Svakako, fiziko se zlostavljanje ni u kojem sluaju ne smije tolerirati, i upravo zbog toga
kole imaju politiku nulte tolerancije prema takvim ponaanjima. Meutim, u proteklom smo desetljeu
saznali kako jednako tako tetne za rtvu mogu biti i dugorone posljedice ismijavanja. Hoover (2000) je
pregledao niz studija u kojima su uenici izjavili kako je najea vrsta zlostavljanja koju su doivjeli bilo
3
ismijavanje. Takvo verbalno ismijavanje i uznemiravanje esto je bilo jednako razarajue kao povremeno
fiziko zlostavljanje od strane vrnjaka.
Kako ismijavanje predstavlja izravan napad na djetetov osjeaj vrijednosti, moe imati posljedice koje
mogu promijeniti ivot ako potraje. Iskustvo ismijavanja evocira snane negativne osjeaje srama,
tjeskobe i straha. Osim toga, veina djece zbog zlostavljanja postane i ljuta, ali se osjea bespomono u
nastojanjima da ga zaustavi. Neki od njih zakljue kako su bezvrijedne osobe koje su vjerojatno
zavrijedile biti odbaene. Umjesto da priznaju kako se drugi prema njima loe ponaaju, oni sebe vide kao
loe osobe koje se trebaju sramiti. Kada kontinuirano ismijavanje zaustavi djetetovu sposobnost da se nada
i nosi s problemima, tada nastupa kriza. Takva osoba moe pasti u depresiju, postati autodestruktivna,
odnosno, u izoliranim sluajevima, moe i uzvratiti "udarom" na druge. U mnogim dramatinim
sluajevima nasilja u kolama, osobe koje sebe doivljavaju kao rtve ismijavanja nabavljaju oruje ili
asocijalne saveznike i osveuju se za svoju viktimizaciju.
Zlostavljajue ponaanje ima potpuno drukiji uinak na same zlostavljae. Dok kod rtava zlostavljanja
nagriza njihovo samopotovanje, s druge se pak strane mnogi zlostavljai osjeaju monima i izgrauju
"napuhani" osjeaj samopotovanja time to podcjenjuju druge. Istraivanja o zlostavljajuem ponaanju
ukazuju na to da mnogi zlostavljai imaju puno samopouzdanja, uivaju u dominiranju nad drugima i
leerno poseu za agresijom. Osim toga, malo je vjerojatno i da e prema rtvi osjeati ikakvu empatiju.
To se obino ne dogaa zbog toga to nemaju savjest, ve zato to su svoje ponaanje nauili opravdavati
grekama u razmiljanju. rtvama "priivaju" poniavajue etikete ("on je slabi"), umanjuju tetni uinak
vlastitoga ponaanja ("samo smo se alili") i okrivljuju rtvu ("to mu je i trebalo"). Upotrebom tih
kognitivnih izokretanja, mladi ovjek moe utiati glas svoje savjesti (Gibbs, Potter, Goldstein, and
Brendtro, 1998). Za mijenjanje tih osoba bit e potrebno izgraivati njihovu empatiju za druge i
suprotstaviti se njihovom iskrivljenom razmiljanju.
Iako izraz "zlostavljajue ponaanje" ima muki prizvuk, i djevojice postaju vrlo "vjete" zlostavljaice,
prije svega kad je rije o ismijavanju. Mary Pipher (1996) primjeuje kako tradicionalna oekivanja u
pogledu mukih i enskih uloga ograniavaju otvorenu agresiju od strane djevojica koje se tada oslanjaju
na ismijavanje i "ubijanje" karaktera. One se izruguju svojim vrnjakinjama koje ne nose odgovarajuu
odjeu i koje se ne uklapaju u uobiajene stereotipe u odnosu na enstvenost. Djevojica, na primjer, moe
kazniti vrnjakinju tako to e je nazvati na telefon kako bi joj rekla da se organizira zabava na koju ova
nije pozvana. One obiljeavaju druge djevojice zbog toga to nisu ostvarile one iste nemogue ciljeve
koje ni one same nisu u stanju ostvariti. Ponekad se ak okome na neku djevojicu koja izgleda relativno
sretna, a sve kako bi i njezin ivot uinile bijednim kao to je njihov.
Kad uenici ne osjeaju drutvenu i fiziku sigurnost, u ozraju u koli prevladava rangiranje i
ismijavanje. U takvoj su sredini ak i po svemu prosjeni uenici u stanju postati iznimno zlobnima.
Formiraju se klike, a lanstvo u njima je uvjetovano rasom, stilom oblaenja, sportskim vjetinama ili
drugim osobinama na pojavnoj razini koje Polly Nichols (1996) naziva lookism1. Pridruivanje takvim
skupinama uenicima daje osjeaj nadmoi i pripadnosti na tetu onih za koje tamo nema mjesta.
Vana uloga promatraa
Istraivanja pokazuju kako je mali postotak uenika koji su aktivni nasilnici (moda manje od 10 posto), a
slian se postotak odnosi i na stalne rtve. Meutim, kada se podrobnije pozabavimo zlostavljajuim
1
Diskriminacija ljudi i gajenje predrasuda prema njima na temelju izgleda (prijevod definicije iz rjenika "The
American Heritage Dictionary of the English Language", napomena prevoditelja)
4
ponaanjem, postaje jasno kako "najmoniju ulogu u predstavi ima gledateljstvo". Neki postaju navijai
koji bodre zlostavljae, dok tiha veina promatraa zlostavljanje omoguuje svojom utnjom.
Iako uenici koji gledaju zlostavljanje moda osjeaju odreenu empatiju za rtvu, rijetko istupaju da je
zatite kako i sami ne bi postali predmetom ismijavanja. Taj izostanak pruanja pomoi je posebno
tragian jer se uenik koji zna da ima bar jednog prijatelja moe bolje nositi sa sudbinom
odbacivanja. Meutim, promjena klime u koli iziskuje vie od pronalaenja nekoliko hrabre djece koja
e biti prijatelji odbaenih uenika. Naime, zlostavljajue se ponaanje najbolje moe iskorijeniti kad ga
kao neto odvratno pone doivljavati tiha veina.
Stvaranje brinih zajednica
ak i u najproblematinijim populacijama uenika kakvou kulture ophoenja s vrnjacima kod mladih

uvelike odreuje ponaanje odraslih (Gold and Osgood, 1992).
Brina zajednica moe opstati samo ako pomaganje "ue u modu", a nanoenje boli bilo koje vrste
postane neprihvatljivo za veinu uenika. To se moda doima previe idealistinim u svijetu gdje
ismijavanje predstavlja glavnu zabavu u udarnim terminima; gdje se zlostavljajue ponaanje provodi po
uzoru na sportae, ulinu kulturu, a esto i ponaanje u vlastitom domu. Ipak, postoji sve vie dokaza da
ciljane intervencije poput Programa za kreativno rjeavanje sukoba (RCCP) zaustavljaju putanju
neprijateljskog razmiljanja i agresije. Nastavnike ocjene programa RCCP pokazuju znaajno
napredovanje uenika na podruju emocionalne kontrole, prosocijalnog ponaanja i kolskog uspjeha
(Aber, Brown, i Henrich, 1999; Lantieri, 2000). Nae vlastito istraivanje o alternativnim kolama za
uenike jakog antisocijalnog ponaanja pokazuje kako se u brinim sredinama ismijavanje vrnjaka moe
pretvoriti u brigu za vrnjake i ponovno potaknuti motivaciju za uenje (Brendtro, Ness, i Mitchell, 2000).
5
Sadraj
UVOD............................................................................................................................................................................ 8
IZRAAVANJE OSJEAJA................................................................................................................................ 11
RASTRGANO SRCE ................................................................................................................................................... 12
KAKO BI SE OSJEAO/LA KAD... ............................................................................................................................ 17
STVORITE "MIRNI KUTAK" .................................................................................................................................... 21
PRENESITE ZAJEDNICI .......................................................................................................................................... 24
BRINOST, SUOSJEANJE I SURADNJA ................................................................................................. 26
BRINO BIE........................................................................................................................................................... 29
POVELJA O BRINOSTI ZA ZONU BEZ ISMIJAVANJA* ....................................................................................... 32
* NAPOMENA: OVA SE AKTIVNOST NADOVEZUJE NA RADIONICU O PRAVILIMA IZ UNICEF-OVOG PROJEKTA
ZA SIGURNO I POTICAJNO OKRUENJE U KOLAMA ISTIUI, KAO KONTRAPUNKT VE POSTAVLJENIM
PRAVILIMA, OVO SU POELJNA, PROSOCIJALNA PONAANJA ............................................................................ 32
DJEJA SVJESNA DJELA BRINOSTI.................................................................................................................... 37
PRENESITE ZAJEDNICI: IZRADA PROJEKTA DJELOVANJA U ZAJEDNICI ........................................................... 40
SLJEDEI KORACI ................................................................................................................................................... 42
KREATIVNO RJEAVANJE SUKOBA.............................................................................................................. 43
BITI U TUOJ KOI ............................................................................................................................................... 44
GAENJE SUKOBA "JA"PORUKAMA ........................................................................................................................ 54
BUDI ISTJERIVA NASILJA ................................................................................................................................... 58
PRENESITE ZAJEDNICI .......................................................................................................................................... 62
SLAVIMO RAZLIITOSTI.................................................................................................................................. 64
MIJEANJE MOI .................................................................................................................................................. 65
PRIE O OBITELJSKIM VEZAMA I OBITELJSKOM TKIVU ...................................................................................... 71
SLJEDEI KORACI ................................................................................................................................................... 74
SVRETAK PROGRAMA ........................................................................................................................................ 80
DODATAK A ......................................................................................................................................................... 82
DODATAK C.......................................................................................................................................................... 87
6
Peter Paul & Mary

PETER YARROW
NEW YORK, N.Y.
Dragi prijatelji,
Cijeli je projekt Nemoj mi se rugati zapoeo s pjesmom koju je otkrila moja kerka Bethany, te koja je
potom odsvirana za sastav Peter, Paul & Mary. Suze su nam potekle kad smo je prvi put uli, kao to e
moda i vama na prvo sluanje.
Kao to su "We Shall Overcome", "Blowin' in the Wind" i "If I Had a Hammer" stigle do srca milijuna
Amerikanaca potiui ih na akciju tako bi, vjerujem, pjesma "Don't Laugh at Me" ("Nemoj mi se rugati")
mogla uspostaviti slinu vezu sa srcem koja e pomoi odgojiteljima, socijalnim radnicima i drugima koji
brinu o naoj djeci stvoriti za njih sigurnu sredinu s vie potovanja.
Prvo, molimo vas, pustite video i bit ete na pola puta do shvaanja naeg cilja. Vjerojatno ete ga
"skuiti" (gotovo) tako poput divne djece u naim ciljnim skupinama, a koja su nam pomogla pri
usmjeravanju svojim komentarima, idejama i prijedlozima.
Ukratko, Nemoj mi se rugati treba posluiti kao uvod i obogaenje trajnih napora koji hrane djeji
osjeajni, drutveni i etiki razvoj, kao to su programi obrazovanja karaktera, rjeavanja sukoba i
poduavanja o toleranciji.
Kad djeca zaponu s ovim projektom, imaju priliku podijeliti osjeaje koje su doivjeli kad su ona ili
druga djeca bila pogoena nepotovanjem. Potom, rabei sredstva i aktivnosti u pridodanom vodiu, a pod
vodstvom vjetih i brinih uitelja, djeca postaju osjetljiva na bolne uinke ismijavanja, omalovaavanja,
nazivanja pogrdnim imenima, zlostavljajueg ponaanja (eng. bullying), netrpeljivosti i drugih oblika
nepotovanja s kojima se susreu u razredu i u ivotu izvan njega.
Kako budete napredovali, predloene aktivnosti kombinirane s videom i CD-om vodit e vas i djecu na
putu prema uspjenom stvaranju "Zone bez ismijavanja". Zajedno ete imati priliku proglasiti svoj razred
(ili drugu sredinu u kojoj radite) prostorom u kojem ismijavanje i drugi oblici nepotovanja, prema
zajednikom meusobnom sporazumu, nisu prihvatljivi.
Izraena elja za razvitkom kulture uionice, kako bi u njoj bilo vie potovanja ikako bi bila mirna i
sigurna, nuan je prvi korak. Entuzijazam vaeg razreda za njegovanje i odravanje zone bez ismijavanja
dobar je poetak, ali je samo poetak. Nakon toga treba nauiti nove vjetine, kao to su prepoznavanje
vlastitih osjeaja i osjeaja druge djece, izraavanje na neprijetei nain, prepoznavanje predrasuda, te
nauiti misliti dalje od netrpeljivih poruka iz neije prolosti.
U isto vrijeme djeca e trebati nauiti kako rjeavati proturjenosti i neslaganja, potujui jedno drugo,
kreativno i nenasilno. Kako djeca budu usvajala nove, napredne vjetine druenja, iskrena zalaganja za
promjenu mogu se poeti ostvarivati.
Usporedo s time, kako biste ovaj projekt uinili dijelom svojih svakodnevnih razrednih aktivnosti, napore
za njegovim proirenjem treba integrirati s redovnim nastavnim programom.
Vaa "uionica u preobrazbi" takoer moe poeti sezati izvan zidova kole. Lijenici, pravnici,
pravosudni i policijski djelatnici, vodei poslovni ljudi, psiholozi, sportai, vladini dunosnici, umjetnici i
7
glazbenici svi oni mogu biti pozvani u uionicu kako bi vidjeli to je razred postigao i raspravljali o
nainima na koje se Zona bez ismijavanja moe proiriti na iru drutvenu zajednicu.
I naravno, to je najvanije, u taj krug treba dovesti roditelje; trebaju ih dovesti nastavnici, kolsko osoblje
i savjetnici, ali prvenstveno sama djeca. Domovi djece takoer mogu postati zone bez ismijavanja kad
stare obiaje ljutitog sukobljavanja ponu zamjenjivati novi naini rjeavanja sukoba s vie potovanja i
suosjeajnim razgovorom.
Neka vam Nemoj mi se rugati priskrbi toku nadahnua, ali nemojte propustiti slijediti uzbudljive
mogunosti koje e se otkriti same kad vi i djeca prvi put pogledate video. Poetne aktivnosti u
priloenom priruniku za nastavnike trebale bi posluiti kao moan uvod u mnoge druge odline programe
za razvoj vjetina i razrjeavanje sukoba koji se pokazuju veoma uinkovitima u razredu i u drugim
sredinama, osobito kad se usvoje za cijelu godinu.
Kako biste nastavili napredovati u svojim naporima podravanja emocionalnog, drutvenog i etikog
razvoja djece, moda ete htjeti razmisliti o daljnjoj edukaciji koja vam je sada dostupna, ali u veini
sluajeva jo je uvijek treba financirati drava i lokalne vlasti.
Napokon, za vas koji ste ve krenuli putem stvaranja mirne sredine za djecu, ovaj prirunik, CD i video
mogu donijeti poseban zanos i novu dimenziju dodajui "pjesmu" i vie "srca" vaim naporima.
Podijelivi sve ovo s vama, moram ovdje umetnuti biljeku upozorenja prije nego to vam predloim
pokretanje projekta Nemoj mi se rugati u vaoj uionici. Za uspjenu provedbu programa Nemoj mi se
rugati bitna je odreena koliina znanja o socijalnom i emocionalnom uenju, osobito u podruju
razrjeavanja sukoba. Kako priprema za nastavu ne zahtijeva uvijek iskustvo u tim podrujima, neki bi se
od vas mogli osjeati nespremnima za poetak provedbe projekta Nemoj mi se rugati. Ako ste raspoloeni
za uvoenje projekta u svoju uionicu, ali osjeate kako vam je potreban jai obrazovni temelj u tom
podruju, potiemo vas da priekate semestar ili dva prije nego to ponete, a u meuvremenu se nastavite
i dalje struno usavravati u tom smjeru.
U svakom sluaju, znajte da nipoto niste sami u svom oduevljenju za bavljenje ovim poslom. Dogaa se
da sve vie jaa jedan pravi pokret kako je sve vie prosvjetnih djelatnika suglasno da djeca ne moraju
samo stjecati akademske vjetine kako bi postali uspjeni, obzirni sudionici u demokratskom drutvu, ve
moraju stei i vjetine koje e im pomoi izrasti u etine, suosjeajne graane jake linosti, zdravog
samopotovanja i humane osjeajnosti.
Uz najtoplije elje za va uspjeh u projektu Nemoj mi se rugati,
Peter Yarrow
8
UVOD
Nemoj mi se rugati
Cilj je projekta Nemoj mi se rugati podrati vas u stvaranju brine, suosjeajne razredne i kolske sredine
spremne na suradnju. Kako djeca ue neposrednim iskustvom, ovaj je prirunik usredotoen na pruanje
djeci iskustva uenja u brinoj zajednici u razredu ija su obiljeja:
zdravo izraavanje osjeaja
brinost, suosjeanje i suradnja
kreativno razrjeavanje sukoba
potivanje razlika.
Projekt Nemoj mi se rugati bavi se pitanjima srca kao i duha. Kroz pjesmu, CD i video, projekt zauzdava
snagu glazbe i umjetnosti kako bi preobliio, nadahnuo i izgradio vjetine uenika. Aktivnosti u ovom
priruniku oblikovane su kako bi podizale svijest, istraile osjeaje, povezale djecu s njihovim unutarnjim
biem i jedne s drugima, a vama kao nastavniku pruaju vano orue, ispunjavaju standarde nastavnog
programa i grade bitne vjetine. Dodatno tome, ove e vam aktivnosti pomoi osnaiti vae uenike kako
bi postali vani katalizatori za promjenu u vaoj koli i u zajednici pa e se krug brinosti proiriti i sve e
vei broj djece moi sudjelovati u iskustvu brine zajednice.
Doseg i pedagoki temelji projekta

Projekt Nemoj mi se rugati nastao je kao plod bogate suradnje vodeih organizacija koje djeluju na
poljima razrjeavanja sukoba, obrazovanja o razliitosti, ukljuivi i organizaciju Odgajatelji za drutvenu
odgovornost (Educators for Social Responsibility, ESR) i njihov Program kreativnog rjeavanja sukoba
(Resolving Conflict Creatively Program, RCCP), te organizacije Junjaki pravni centar (Southern
Poverty Law Center) i Poduavanje o toleranciji (Teaching Tolerance).
ESR djeluje kako bi uenje drutvene odgovornosti uinio sredinjom praksom u obrazovanju i tako
mladim ljudima razvio uvjerenja i vjetine koji e im pomoi stvarati siguran, odriv, demokratski i
pravedan svijet. Rezultati nedavno provedene studije o djelotvornosti programa potvruju ono to mnogi
odgojitelji znaju iz svog iskustva u radu s djecom. Mogue je stvoriti pravedniji, briniji i sigurniji nain
opstanka u svijetu za nau djecu. Ali za promjenu kulture vaeg razreda i kole treba vremena, strpljenja,
podrke i ustrajnih napora. Nadajmo se kako e aktivnosti koje ovdje nudimo stvoriti most za trajnu
integraciju poduavanja o socijalnom, emocionalnom i etikom razvoju u vau nastavnu praksu i u cijeli
nastavni program. U tenji za tim ciljem,ovim vam vodiem nudimo prijedloge kako proiriti projekt
Nemoj mi se rugati kroz najbolje nastavne i druge programe.
Kako upotrebljavati ovaj prirunik

Razmislite o tome kako bi se ovaj projekt najbolje mogao provesti u vaem razredu. U idealnom sluaju,
mogli biste obraditi po jednu aktivnost dnevno tijekom tri tjedna. Mi preporuujemo da obradite najmanje
9
dvije aktivnosti tjedno tijekom pet tjedana. Prijedlozi naina na koje moete svoj uobiajeni plan i
program proeti aktivnostima iz ovoga projekta pruaju mnotvo dodatnih prilika za utvrivanje gradiva i
irenje programa. Slijed aktivnosti je paljivo utvren u svrhu izgradnje povjerenja i zajednitva tijekom
vremena. Iz tog je razloga vano drati se tog slijeda bez preskakanja aktivnosti i zapoinjanja novih
aktivnosti sve dok prethodne nisu obraene.
Ovaj je prirunik podijeljen u etiri tematske cjeline:

Biti ti, biti ja, biti mi (Tema: Izraavanje osjeaja)
Meni je stalo, tebi je stalo, nama je stalo (Tema: Brinost, suosjeanje i suradnja)
Rijei koje bole, rijei koje lijee (Tema: Kreativno rjeavanje sukoba)
Zajedno moemo sve (Tema: Slavimo razliitosti)
Svaka tematska cjelina ima sljedee zajednike znaajke:
Vane nastavne smjernice. Uzmite si malo vremena za razmiljanje o tome na koji nain svaki dio
ustroja vaega rada u razredu, ukljuujui rituale, rutinske aktivnosti, strategije upravljanja razredom, itd.
moe pridonijeti ostvarenju ciljeva jednog brinog razreda. Svaka tematska cjelina zapoinje opim
pregledom vjetina koje biste trebali njegovati kod svojih uenika. Vane smjernice za takav pristup
nastavi nalaze se u Dodatku A.
Prenesite zajednici. S obzirom na to da se zlostavljajue ponaanje (engl. bullying) i slina ponaanja

koja odlikuje manjak brinosti esto dogaaju izvan razreda na kolskim hodnicima ili u kolskoj
blagovaonici, u autobusu ili na igralitu vano je uenike navesti da istrae naine primjene onoga to su
u razredu nauili u koli, a u konanici i u zajednici. Osim toga, istraivanja pokazuju da djeci godi osjeaj
osnaenosti koji se u njima razvija u sluajevima kada se uspijevaju nositi s drutvenim pitanjima koja im
u drugim situacijama mogu izgledati nesavladivima. Taj osjeaj drutvene uinkovitosti u korelaciji je i
sa kolskim uspjehom. Radite s uenicima na razvoju komponente "Prenesite zajednici" te im pomognite
izgraditi samopouzdanje kako bi bili uspjeni u izvedbi svog projekta (vidi poglavlje "Izrada projekta
djelovanja u zajednici", str. 40 gdje je opisan taj proces). Ideje koje su za ovu komponentu iznesene u
svakoj tematskoj cjelini predstavljaju samo prijedloge. Jo je bolje ako imate druge ideje koje e bolje
odgovarati kulturi vaeg razreda, kole ili zajednice.
Djeja svjesna djela brinosti . Kako biste bolje spoznali vanost pruanja primjera u ovaj smo prirunik
uvrstili nekoliko nadahnjujuih pria o djeci osnovnokolskog uzrasta koja uspijevaju neto bitno uiniti
za svoju kolu i zajednicu. Nadamo se da e se u sljedeem izdanju ovog prirunika nai i prie iz vaega
razreda!
Sljedei koraci. Svaka tematska cjelina zavrava pregledom dodatnih vjetina koje je potrebno njegovati
kod vaih uenika i konkretnih prijedloga o tome gdje moete nai aktivnosti pomou kojih se razvijaju
takve vjetine. Na taj ete nain nauiti kako svoj program proiriti izvan okvira projekta Nemoj mi se
rugati.
Berman, Sheldon (1997). Children's Social Consciousness and the Development of Social Responsibility. Albany:
State University of New York Press.
10
Anatomija sata
Kako bi vam se omoguio to bri pristup informacijama koje su vam potrebne radi planiranja nastave, svi
osnovni planovi nastavnih cjelina u ovome vodiu imaju neka zajednika obiljeja:
Naslov aktivnosti: Ukljuuje kratki opis nastavne cjeline.
Kuti za informacije: Ovdje ete pronai informacije o tome u kojoj mjeri odreena nastavna cjelina
iziskuje tjelesne aktivnosti; kakva se razina koncentracije trai od djece za praenje nastave; vrijeme
potrebno za pripremu samoga nastavnog sata; te trajanje nastavne cjeline.
Ciljevi: Ovaj odjeljak daje popis rezultata koje bi uenici trebali ostvariti obradom nastavne cjeline.
Materijali: Ovaj odjeljak daje opis materijala koji e vam biti potrebni za izvoenje nastavne cjeline, te
okvirni popis priprema koje ete morati unaprijed obaviti.
Okupljanje: Ovaj odjeljak poinje aktivnou koja predstavlja neku vrstu "okupljanja" naina izgradnje
duha zajednitva u djece u svrhu zajednikog rada. Okupljanje vam omoguuje da djecu uvedete u
nastavnu cjelinu. Moete slobodno parafrazirati ili sami izmisliti neki uvod koji e nastavnu cjelinu
postaviti u kontekst rada u razredu. Moete i otpjevati neke od pjesama koje znate od ranije i govore o
pomaganju, zajednitvu i uvaavanju, a pomau vam promicati rast duha zajednitva u vaem razredu.
Zajedniko pjevanje tih pjesama na poetku ili na kraju svake aktivnosti opisane u ovome priruniku
pomoi e vam pri uspostavi osjeaja zajednitva.
Zajedno za kraj : Nakon svake nastavne cjeline slijedi razdoblje razmiljanja u kojemu se djecu navodi na
razmiljanje o onome to su upravo nauili te o nainu na koji mogu naueno primijeniti. U ovom ete
odjeljku nai konkretne prijedloge za takvo razmiljanje. Tu je predviena i jedna zakljuna aktivnost sa
svrhom da vrijeme koje ste proveli s djecom dovedete do smislenog zavretka.
Poveznice s ostatkom nastavnog programa (fakultativno): Ovaj odjeljak predvia fakultativne aktivnosti
koje odreenu temu ili vjetinu povezuju s vaim osnovnim programom. Potraite dodatne mogunosti za
proimanje nastavnog plana i programa tom temom. Mogunosti ima bezbroj!
Nekoliko rijei prije poetka

Osnovna postavka na kojoj se ovaj prirunik temelji je da djeca najbolje ue ako u svom uenju aktivno
sudjeluju. Uspjeh ovakvog pristupa sastoji se u razvijanju temelja koji su preduvjet za svaku pustolovinu
preuzimanje rizika, zabava, rad u skupinama i komunikacija. Djeca e u vaem ponaanju traiti znakove,
pa se zbog toga ne morate bojati rei da vam je ao, da ste pogrijeili, ili pak predloiti neku drugu
mogunost kad stvari ne idu onako kako treba. "inite ono to propovijedate". Pri tome mislimo na
pruanje primjera u pogledu vjetina koje posjeduje jedan brini razred . Posvetite malo vremena svojim
uenicima i posluajte to vam govore. Pokaite osjeaje. Promiite razliitosti kod uenika. Riskirajte.
Ali, ono to je najvanije, nemojte se zaboraviti zabavljati i s programom Nemoj mi se rugati krenuti u
jednu prekrasnu pustolovinu !
11
IZRAAVANJE OSJEAJA
1. Biti ti, biti ja, biti mi

Djeci treba pomoi prepoznati i imenovati svoje osjeaje i pronai naine za njihovo prikladno
izraavanje. Kada ponu teno govoriti jezikom osjeaja sposobni protumaiti svoje i tue ponaanje
djeca e nauiti i suosjeati s drugima. Ako im se prui obilje prilika za vjebanje brinog reagiranja na
tue osjeaje, na kraju e trebati vrlo malo poticaja s vae strane. Malo po malo, i pomak prema kulturi
brinijeg ponaanja u vaem razredu postat e primjetan.
Ciljevi ove tematske cjeline
U ovoj ete tematskoj cjelini djeci pomoi zapoeti:
uiti rijei vezane uz osjeaje
prepoznavati osjeaje (kod sebe i drugih)
prihvaati i potivati tue osjeaje
cijeniti raspon ljudskih emocija
razvijati empatiju prema drugima.
Vane nastavne smjernice: priprema za uspjeh

U Dodatku A na 82. stranici pronai ete smjernice za pruanje podrke zdravom izraavanju osjeaja u
djece koje govore o nainima izgraivanja rjenika za izraavanje osjeaja, poticanju razgovora o
osjeajima, razmiljanju o prethodnom raspoloenju djeteta, podupiranju empatije kod djece, proimanju
cjelokupnog nastavnog programa razmiljanjem o osjeajima i jo puno toga.
12
Rastrgano srce
Uenici istrauju uinak "obeshrabrenja" (engl. put-downs) i

"ohrabrenja" (engl. put-ups).
Razina aktivnosti: niska

Razina koncentracije: visoka
Vrijeme aktivnosti: 50 minuta
Vrijeme pripreme: 10 minuta
Ciljevi
razvijati empatiju kod djece

osvijestiti djeci radnje koje predstavljaju neku vrstu ohrabrenja i obeshrabrenja
razvijati kod djece opredjeljenje prema pozitivnom ophoenju
stvarati zajedniki jezik vezan uz obeshrabrenja i ohrabrenja, te pohvalno (engl. thumbs-up palac
gore) i neprihvatljivo (engl. thumbs-down palac dolje) ponaanje.
Materijali
veliko srce od papira s upisanim rijeima "Ja sam vaan/vana"

ljepljiva traka (neprozirna ili prozirna)
pria o djetetu koje njegovi roditelji, braa i sestre, nastavnici i/ili vrnjaci obeshrabruju.
Moete upotrijebiti model koji vam ovdje nudimo ili izmisliti vlastitu priu.
CD s pjesmom "Dont Laugh at Me" (Nemoj mi se rugati).
Okupljanje (5 minuta)
eui razredom zamolite svakoga uenika neka brojem ocijeni kako se danas osjea, od
5 (danas je najgori dan u mome ivotu) do +5 (danas se osjeam bolje no to bih to ikada
mogao zamisliti). Zamolite one uenike ija je ocjena u rasponu od 5 do 2 da podignu
ruke. Zatim one s ocjenom od 1 do 1. A potom od +2 do +5. Zabiljeite odgovore
uenika na plou kao to je prikazano ovdje dolje. Zatim upitajte nekolicinu djece da vam
kau rije koja opisuje kako se svatko od njih osjea. Odajte priznanje irokom spektru
osjeaja koje su izrazili uenici u razredu.
od -5 do -2 od -1 to +1 od +2 do +5
13
Predstavite ideju kako ete uz pomo projekta Nemoj mi se rugati i pripadajueg video
zapisa prouavati naine na koje se uenici jedni prema drugima mogu ophoditi brino i
suosjeajno. Objasnite da ete tijekom cijeloga projekta razmiljati o nainima na koje
jedni druge ranjavamo, te kako moemo postii da se svi u razredu osjeaju sigurnima i
voljenima, da u vaem razredu nitko nikoga ne ismijava i da se nitko prema nikome ne
odnosi bez potovanja. Takoer ete pokuati smisliti naine na koje biste tu
opredijeljenost za brino ponaanje mogli proiriti na iru okolinu vae kole, ili ak na
cijeli va grad.
Napomena za lake izvoenje: Zauzmite stav protiv predrasuda
Kad uenici govore o obeshrabrenjima i ostalim pitanjima koje predstavljamo u ovom priruniku, vrlo je
vjerojatno da e u razredu postojati zajednike pogrdne etikete i stereotipi vezani za rasu, vjeru, spolno
opredjeljenje i spol. Neka e djeca jednostavno ponavljati primjedbe koje su ula, primjedbe koje moda
razumiju, a moda i ne. Druga e moda odraavati duboko ukorijenjene predrasude naega drutva. Bez
obzira na korijene takvih primjedaba, zapamtite da se niti jedno dijete nije rodilo s predrasudama takva
su razmiljanja nauena. Zbog toga je vano promiljeno i pouno reagirati kad god se pojavi takva
primjedba ili etiketa. Budite njeni i blago pouavajte. Ispravite i poduite uenike, ali ih ne osuujte i ne
osramoujte jer dijete vjerojatno ne shvaa okrutnost i bol koju takvo etiketiranje moe zadati. Evo
nekoliko openitih smjernica za reagiranje na sline primjedbe:
Kao polazite za pobijanje predrasuda upotrebljavajte djeja uvjerenja i pitanja.

Pruite dodatne informacije koje pobijaju predrasude.
Postavljajte djeci pitanja koja e ih navesti da preispitaju svoja uvjerenja.
Potaknite empatiju tako to ete djecu zamoliti da zamisle kako bi se oni osjeali kad bi se
odreena primjedba odnosila na njih same.
Potaknite djecu da na zdrav nain izraze svoje osjeaje ljutnje ili uzrujanosti umjesto da upotrijebe
ranjavajuu, pogrdnu etiketu.
Zajedno s djecom razvijajte strategije kojima je cilj iskorijeniti uporabu uvredljivih etiketa i rijei.
Zatraite od nekoliko dobrovoljaca da objasne to je to obeshrabrenje i dajte im nekoliko

primjera (obeshrabrujuim postupcima navodimo druge da o sebi stvore loe miljenje
bilo rijeima nazivanjem pogrdnim imenima i zadirkivanjem ili djelima, kao to je
iskljuivanje neke osobe iz drutva). Nemojte takve primjere obeshrabrenja zapisivati na
plou kako ne biste osnaili njihov utjecaj.
Zalijepite pomou ljepljive trake veliko papirnato srce na prsa i zamolite djecu da svojim
primjedbama reagiraju na priu "Rastrgano srce." Svaki puta kada uju neko
obeshrabrenje trebaju pokazati palcem prema dolje. Za svaki palac dolje vi ete
dramatinim pokretom otrgnuti komadi srca s vaih prsa i baciti ga na pod.
Ispriajte priu: "Rastrgano srce" (15 minuta)

14
Rastrgano srce
Jednog utorka ujutro, kad je zazvonila budilica, Petar nije ustao iz kreveta. Deset minuta kasnije majka je
otvorila vrata njegove sobe."Hajdemo", kazala je. "Zakasnit e u kolu. Ti si lijeno dijete." (TRGANJE)
"Ali mama, zlo mi je", rekao je Petar
"Zato se uvijek ponaa kao beba?" (TRGANJE) kazala je Petrova majka. "Uvijek ti je zlo na dan kad
ima tjelesni. Samo ustani i spremi se. Brat ti je ve odjeven.( TRGANJE)
Petar se brzo odjenuo i otiao u kuhinju neto pojesti. Njegov stariji brat Karlo upravo je bio zavrio.
"Idem, mama", rekao je Karlo.
"Priekaj Petra", kazala je njihova majka.
"Taj luzer (TRGANJE) uvijek kasni", rekao je Karlo. "Ne elim propustiti autobus".
Djeaci su stigli na stanicu tono na vrijeme, a Petar je slijedio starijega brata. Ali kad su se vrata
zatvorila i autobus krenuo, Petar se sjetio da je ostavio zadau u svojoj sobi.
Upitao je vozaa autobusa bi li ga priekao dok se vrati po zadau. "to ti je mali, jesi li lud? (TRGANJE)
Ovo nije taksi. Bilo kako bilo, to te ide kad kasni." (TRGANJE)
Kad je Petar stigao u kolu kazao je uiteljici kako je ostavio zadau kod kue. "To je etvrti put ovaj
mjesec, Petre", rekla je. "Jel' ti uope radi svoju zadau? Poinjem misliti da lae. (TRGANJE) Bojim se
da u o tome morati porazgovarati s tvojim roditeljima."
Petar je volio igrati sportove, ali je mrzio sat tjelesnog jer je bio najmanji od svih djeaka. Tog su dana
na tjelesnom trebali igrati koarku, koja je za Petra bila najgori od svih sportova. Uitelj je zatraio od
djece neka se podijele u dvije momadi, Lavove i Tigrove. Za nekoliko minuta bilo je po deset djeaka u
svakoj momadi, samo je Petar ostao. (TRGANJE)
Kapetan momadi Lavova kazao je: "Ne elimo ga. On ne vrijedi nita." (TRGANJE)
"On nije Tigar. Vie je kao preplaena maka", (TRGANJE) kazao je kapetan Tigrova. A drugi su se
djeaci smijali. (TRGANJE)
Napokon je uitelj dodijelio Petra jednoj momadi, i to Lavovima. Meutim, odsjedio je na klupi cijelo
vrijeme jer ga kapetan niti jednom nije stavio u igru. (TRGANJE)
Tog dana poslije kole Petrov brat, Karlo, igrao je nogomet s prijateljima na igralitu u blizini njihove
kue. Petar je bio mnogo bolji u nogometu negoli u koarci. Nogomet mu je bio najdrai sport. Tako je
Petar upitao Karla moe li i on igrati."Nema anse", kazao je Karla. "Upropastio bi igru".( TRGANJE)
Njihova je majka to ula i kazala: "Treba pustiti svog brata da igra s vama, Karlo".
"Ali mama, prespor je", (TRGANJE) rekao je Karlo. "I uvijek smeta." (TRGANJE)
15
Upitajte: to mislite, kako se Petar sada osjea? Zato se tako osjea? Kako e na njega
djelovati to to se prema njemu dan za danom postupa na taj nain?
Zamolite uenike da promisle o moguim ohrabrenjima za Petra. (Koje bi mu stvari mogli
rei ili uiniti za njega da se osjea bolje?) Zamolite razred da za svako takvo ohrabrenje
pokau palcem prema gore!
Upitajte: Kako mislite da bi se Petar osjeao sada, nakon to je uo sva ta ohrabrenja?
Pogledajte video kazetu: Nemoj mi se rugati (20 minuta)
Pribliite klupe ili stolice TV ekranu ili djeca mogu sjesti na pod u polukrugu pokraj TV-
a. (Va je cilj izgraditi osjeaj bliskosti u skupini.) Neka djeca zatvore oi i posluaju
pjesmu Nemoj mi se rugati, a kao uvod recite jednostavno sljedee: "Sada u vam pustiti
jednu vrlo posebnu pjesmu. Naslov pjesme je "Ne rugaj se". Udobno se smjestite,
zatvorite oi i osvijestite svoje osjeaje, misli i slike koje e se pojavljivati kako budete
sluali rijei pjesme." Kada pjesma zavri, zamolite djecu da razmijene svoja razmiljanja
s ostalima: O emu je rije u ovoj pjesmi? Kakve ste misli ili osjeaje imali dok ste je
sluali? Ukratko ponovite to su djeca rekla.
Pogledajte kratki video zapis s CD-a
Potaknite raspravu u skupini tako to ete to veem broju djece koja to ele omoguiti da
svoja razmiljanja podijele s ostalima. (Utvrdite neka prava o kojima se ne moe
pregovarati kako biste izgradili osjeaj sigurnosti za voenje takve rasprave: svatko ima
pravo na privatnost, tako da uenici drugima mogu i odbiti otkriti ono to smatraju previe
osobnim; svatko ima pravo na povjerljivost onoga to je rekao, tj, sve to bude reeno u
razredu nee biti predmet rasprave izvan razreda; i svatko ima pravo na potovanje.)
Ukratko ponovite to su djeca rekla. 1) to ste vidjeli na videu? 2) Kako ste se osjeali
dok ste gledali video? 3) Moete li se sjetiti neke prilike kad ste eljeli rei "nemoj mi se
rugati" ili "nemoj mu/joj se rugati"? to se tada dogodilo?
Upitajte: "Koju biste stvar u vezi s ovom aktivnou eljeli zapamtiti, kad bi kojim
sluajem zaboravili sve ostalo?" Ukratko ponovite to su djeca rekla.
Zajedno za kraj: otpjevajte pjesme "Ne rugaj se" i "Zamisli" (10

minuta)
Proite kroz cijelu skupinu i neka svako dijete kae po jednu ljubaznu stvar koju e uiniti
tog dana. Naglasite djeci da to mora biti neto to znaju da mogu uiniti ba toga dana.
Pruite im primjer tako to ete se prvo vi sami obvezati neto uiniti.
16
POVEZNICE S OSTATKOM NASTAVNOG PROGRAMA (FAKULTATIVNO)
Jezino izraavanje.
1) Zamolite uenike da zapiu svoja razmiljanja u biljenicu (Koristite UNICEF-ove biljenice o nasilju)
ili vam diktiraju, u sluaju mlae djece, vezana za a) neku priliku kad su osjeali da ih neka osoba
omalovaava, bilo da je to bio vrnjak ili odrasla osoba, i kako su se zbog tog iskustva osjeali i b) priliku
kad su oni nekoga omalovaavali ili kad su bili svjedoci omalovaavanja druge osobe i kako se ta osoba
zbog tog iskustva osjeala.
2) Neka uenici napiu ili diktiraju a) pismo osobi koja je njih omalovaavala i b) pismo osobi koju su oni
ili netko drugi omalovaavali.
Knjievnost (3. razredi). Oliver Button is a Sissy (Oliver Gumbek je curica) je pria autora Tomie dePaole
(Harcourt Brace: 800-543-1918) o djeaku kojega zadirkuju jer se bavi aktivnostima koje se stereotipno
smatraju "stvarima za djevojice", kao to su itanje, ples i preodijevanje. Proitajte ovu ili neku slinu
knjigu te razgovarajte o tome kako bi se netko osjeao kad bi mu se rugali zbog stvari koje voli raditi.
Razgovarajte openito o spolnim stereotipima.
Drutveni predmeti ( 3.-5. razred). Poveite ovu lekciju o obeshrabrenjima s pitanjima predrasuda i
diskriminacije. Razgovarajte kako se predrasude i diskriminacija oituju u vaoj koli te to biste mogli
uiniti kako se to vie ne bi dogaalo.
Glazbeni odgoj/Mediji. Dublje istraite pitanja spolnih stereotipa i uloge medija. Neka djeca nabacuju
ideje za popis obeshrabrenja vezanih za spolne stereotipe, a zatim pokuajte saznati gdje su te stvari
nauili. Tada, neka djeca razmisle o stvarima koje vole raditi i kako bi se osjeali kada te stvari ne bi
mogli raditi, ili kada bi ih netko ismijavao jer se time bave. Razgovarajte o tome zato je vano da svatko
od nas moe biti ono to jest.
17
Kako bi se osjeao/la kad...

Razina aktivnosti: srednja
Vrijeme aktivnosti: 50-55 minuta
Ciljevi
razviti empatiju kod djece

razviti osjetljivost djece za posljedice ismijavanja, iskljuivanja i drugih okrutnih ponaanja
znati prepoznati vlastite i tue osjeaje i s njima se suoiti
Izgraditi rjenik za izraavanje osjeaja.
Materijali
prazne kartice (10 za svakog uenika)

flomasteri
razliiti materijali za likovni odgoj (bojice, flomasteri, naljepnice)
mekana lopta ili neka druga mekana igraka.
Okupite uenike oko sebe u krug. Ponite tako to ete dovriti reenicu: "Tuan/tuna
sam kad", a potom dobacite loptu ili igraku drugom ueniku. Dijete koje uhvati loptu
mora ponoviti ono to je osoba prije njega/nje rekla te sam dovriti svoju reenicu. Npr.
"Gosp. (Tonkovi) je tuan kad vidi naputenu ivotinju na ulici. Ja sam tuan kad" pa
dobaciti loptu novom ueniku u krugu. Lopta se dobacuje dok svi ne budu imali priliku
doi na red. Na isti nain moete u krugu dovravati reenicu: "Sretan/sretna sam
kada".
Uvedite djecu u nastavnu cjelinu: "Danas emo nastaviti razgovarati o osjeajima i nauiti
kako ono to kaemo ili inimo moe utjecati na osjeaje druge osobe."
Pogledajte video kazetu: Nemoj mi se rugati (5-10 minuta)
Pogledajte video zapis Nemoj mi se rugati. Objasnite djeci da moraju podignuti desnu
ruku kada ih prizori na zaslonu ine sretnima, a lijevu ruku kad ih prizori na zaslonu ine
tunima, te obje ruke ako ih ti prizori u isto vrijeme ine i sretnima i tunima. Ohrabrite
djecu da se ne povode za onim to rade druga djeca .
Iskljuite video i razgovarajte: Koji su vas trenuci na videu rastuili? Koji su vas trenuci
razveselili? Kad ste se u isti mah osjeali i tunima i veselima? Zato?
18
Odigrajte igru: "Kako bi se osjeao/la kad . . ." (10 minuta)
Posloite klupe u krug.

Podijelite deset praznih kartica i jedan flomaster svakom djetetu. U prvom dijelu ove
aktivnosti dijete e na praznu karticu zapisati jednu rije (mlaa djeca mogu nacrtati sliku
koja predstavlja neki osjeaj) koja opisuje kako bi se osjeao/la u svakoj od dolje opisanih
situacija. Potaknite skupinu da se, ako je mogue, pokuaju sjetiti razliitih rijei za svaku
situaciju. Nakon svake situacije: 1) Neka svi podignu svoje kartice s osjeajem i
pogledaju uokolo kartice drugih uenika. 2) Istaknite kako e ista situacija pobuditi
razliite osjeaje kod razliitih uenika te kako su svi ti osjeaji prihvatljivi jer svi mi
razliito doivljavamo iste situacije. 3) Razgovarajte o nekima od razliitih osjeaja
ponuenih na karticama i nadogradite rjenik za izraavanje osjeaja tako to ete
pokuati pronai definicije za nove rijei.
"Kako bi se osjeao/la kad . . ."
- bi se netko zafrkavao na tvoj raun, zbog tvog izgleda?

- bi dobio nagradu ili osvojio prvo mjesto na nekom natjecanju?
- bi te uvijek birali zadnjeg prilikom biranja momadi za nogomet ili neku igru?
- bi ti netko rekao da si jako dobar u neemu to radi?
- bi te netko nazvao pogrdnim imenom kao na primjer "ljiga"?
- bi ti netko pomogao rijeiti problem koji te ve dugo mui?
- se nitko s tobom ne bi elio igrati?
- bi te netko pozvao da se pridrui grupi u igri?
- ne bi imao hrane, pa bi bio prisiljen prositi na ulici?
- bi te netko drao za ruku ili te zagrlio kad bi se osjeao prestraeno ili osamljeno?
Napravite dugu osjeaja (15 minuta)
Sada zamolite djecu da odaberu jednu od kartica s osjeajima iz svoga kompleta. Neka
djeca kartice ukrase bojama i crteima za koje misle da najbolje opisuju osjeaj s te
kartice.
Drei tu jednu karticu iznad glave, djeca e izii iz svojih klupa i u tiini se postrojiti po
abecednom redu, prema poetnim slovima rijei koja opisuje njihove osjeaje.
Sada neka djeca na kraju reda naprave korak naprijed kako bi red poprimio oblik
polukruga ili luka, te kako bi svatko mogao vidjeti kartice druge djece. Dajte im par
trenutaka da pogledaju "Dugu osjeaja" koju su na taj nain oblikovali.
1) Zatraite par dobrovoljaca da opiu svoje kartice te da vam kau zato su odabrali ba
te slike ili boje za svoje kartice. 2) Upitajte djecu ima li rijei koje ne razumiju. (Ako ih
ima, neka dijete primjerom objasni kada se tako osjealo, pa iz toga izvedite definiciju.)
19
Pitajte: "Ima li u naoj dugi kakvih osjeaja koje vam je tee izraziti od nekih drugih?"
Odaberite iz kartica pet rijei koje opisuju osjeaje (a predstavljaju iroki spektar
osjeaja). Kako budete izgovarali svaku od tih rijei, djeca e podignuti desnu ruku ako
misle da im je teko izraziti taj osjeaj, lijevu ruku ako im je lako izraziti taj osjeaj ili
obje ruke ako im je u isto vrijeme i lako i teko, odnosno ako nisu sasvim sigurna jesu li
sposobna izraziti taj osjeaj (nije im ni teko niti lako izraziti osjeaj).
( Izraavanje osjeaja moete organizirati i na nain da nekoliko dobrovoljaca pokua
pantomimom izraziti taj osjeaj, a ostala djeca pogaaju o emu se radi)
Osvrnite se na to kako je bogata i lijepa duga osjeaja koja boji nae dane i nae ivote!
Istaknite da je ono to osjeaje ini tako bogatima upravo injenica da ih razliita djeca
razliito doivljavaju. Svako dijete ima pravo doivljavati svoje osjeaje upravo na nain
na koji ih doivljava.
Zajedno za kraj (5 minuta)
Podijelite uenike u parove i zamolite ih da o svakom od sljedeih pitanja razgovaraju po

jednu minutu: 1) Moe li se sjetiti kako bi nekome mogao pomoi da se bolje osjea
nakon to ga/ju je netko zadirkivao, odnosno nakon to ga/ju je nazvao pogrdnim imenom
ili iskljuio iz igre? 2) Moe li se sjetiti neke prilike kad si stao u obranu nekoga koga su
zadirkivali ili koga su iskljuili iz drutva? 3) Bi li sada stao/stala u obranu te osobe, ak i
ako to tada nisi uinio/uinila? Kako?
eui razredom zamolite djecu da dovre reenicu: Ovoga se asa osjeam __________
jer _________.
Djeja svjesna djela brinosti
Jedna osnovna kola u Varadinu uspostavila je sustav "kompia" koji pridonosi izgradnji
pozitivnih odnosa meu djecom, a u kojem se razredi zdruuju u parove s drugim viim ili niim
razredom (tj. jedan prvi razred moe se zdruiti s jednim treim razredom). Tijekom kolske
godine "kompii" zajedno rade na projektima, zajedno ruaju te pomau jedni drugima i
zajednici. Kroz takva se prijateljstva razvija potovanje za dobne razlike i razlike u osobnostima.
Jezino izraavanje: Zamolite uenike da: 1) Napiu priu o jednom danu u ivotu nekog od
likova iz videa. Nemoj mi se rugati. Mlaa djeca mogu diktirati svoje prie vama, ili
jednome od roditelja ili skrbnika. Likovima mogu dati imena, ali ne smiju koristiti imena djece iz
svog razreda. Na primjer, mogu ispriati priu o djeaku s naoalama kojega nazivaju treberom;
o djevojici koja se nikada ne smijei jer nosi aparati za zube ili o djetetu kakvog moemo nai
na svakom igralitu, a kojega uvijek zadnjeg biraju. 2) Napiu pismo glavnom liku u prii. to
biste eljeli rei tom liku? Upitajte: to bi lik iz vae prie mogao uiniti ili rei kako bi vam dao
do znanja da ste mu pomogli?
20
Likovni odgoj/jezino izraavanje: Zamolite djecu da od kairanog papira izrade i ukrase maske
za lice koje pokazuju osjeaje kao to su "sretan"," iznenaen"," ljut", itd. Maskama ukrasite
razred. Za razvijanje rjenika, ispod svake maske zalijepite kartice sa sinonimima prikazanih
osjeaja.
Knjievnost (3.raz.). U knjizi Mean Soup (Zloesta juha) autorice Betsy Everitt (Harcourt Brace:
800-543-1918), Horaceova brina majka svojega sina poduava strategiji kontroliranja ljutnje.
Upotrijebite ovu knjigu kao polazite za razgovor 1) o tome kako su svi osjeaji vrijedni i vani
te 2) o vanosti primjerenog izraavanja osjeaja.
21
Stvorite "mirni kutak"

Djeca kazuju svoje ideje (spontanim nabacivanjem ideja tzv.
brainstorming) o tome kako urediti i koristiti "mirni kutak" posebno
mjesto gdje e moi otii kada budu osjeali da se trebaju sabrati
odnosno kada budu uzrujani ili ljuti.

Razina koncentracije: srednja
Vrijeme pripreme: Nita
Ciljevi
poduiti djecu alternativama izljevu bijesa kada su uzrujani ili ljutiti

vjebati rjeavanje problema u skupini i izgraditi zajednitvo.
Materijali
Bilo koja pria ili djeci poznata knjiga koja govori o nekom tajnom mjestu na koje
odlazimo da bismo uivali u odreenim trenucima, sakrili se kad nas je strah, proradili
neke osjeaje, itd. ( na engl. govornom podruju to je Your Own Best Secret Place (Tvoje
najbolje tajno mjesto) autorice Byrd Baylor (Atheneum, 1991)
Okupljanje: Vae najbolje tajno mjesto (5-10 minuta)
Zaponite itanjem prie koju ste odabrali naglas.

Zatim, svako dijete u krugu treba dovriti sljedeu reenicu, "Posebno mjesto u kojemu
mogu nai mir je . . ." (Razgovarajte, ako je potrebno, o tome to je to "mirni kutak" prije
nego to date rije djeci). Zaponite tako to ete prvi rei koje je vae posebno mjesto.
Objasnite: "U dananjoj aktivnosti razgovarat emo o ureivanju posebnoga mjesta u
razredu koje e biti va "mirni kutak".
Nabacivanje ideja: Na "mirni kutak" (30 minuta)
Upitajte: Zato je dobro imati poseban "mirni kutak"? Na koji se nain koristite tim
posebnim mjestom, odnosno kada idete tamo? Razmislite o onome to su dobrovoljci
rekli i saeto ponovite njihove rijei.
Objasnite da je cilj "mirnog kutka" u vaem razredu pruiti djeci jedno mjesto kamo mogu
otii kada su previe uzrujani ili ljuti da bi se mogli sabrati, raditi i uiti, odnosno kada su
ti osjeaju tek u nastajanju. Istaknite da to nije vrsta "slanja u kut" kada se od njih trai da
22
za kaznu odu nekamo kako bi se odvojili od skupine. Odlazak u "mirni kutak" nije kazna.
To je, naime, mjesto kamo idete kako biste se suoili sa svojim osjeajima i postali
spremni vratiti se zapoetom poslu odnosno skupini.
Zamolite uenike da spontano nabacuju ideje: Postoje li neki naini koje koristite za
smirivanje kad ste ljuti ili uzrujani? Zapiite sve to djeca kau na veliki komad papira s
preklopnoga panoa. Neke od moguih ideja su: crtanje, itanje, pisanje dnevnika, pisanje
prijatelju, duboko i ritmiko disanje, razmiljanje o ljudima do kojih vam je stalo,
odvraanje pozornosti pomou neke slagalice, grljenje pliane igrake, itd. (Pozor: kako
idete dalje, upotpunjujte i ureujte taj popis.) Izvjesite taj papir na zid u va "mirni kutak".
Sada ih sljedeim pitanjima navedite da nabacuju ideje: Ako je "mirni kutak" dobro
mjesto u koje moete otii da se smirite kad ste uzrujani, koje biste stvari voljeli tamo
imati? (Vie ideja o predmetima kojima treba urediti "mirni kutak" pronai ete u odjeljku
"Koritenje vaeg 'mirnog kutka'"). Gdje bi se na "mirni kutak" trebao nalaziti? (U veini
je razreda vano da se takav "mirni kutak" oznai sagom ili stolom, odnosno nekim
drugim fizikim razgranienjem). Na koji emo ga nain urediti? Pobrinite se da razgovor
bude usmjeren prema razmiljanjima kako e te odluke pridonijeti tome da "mirni kutak"
postane pogodno mjesto za smirivanje.
Razgovarajte o okolnostima pod kojima idemo u "mirni kutak. Neke od smjernica koje
moete obuhvatiti su sljedee:
- Odlazak u "mirni kutak" je dobrovoljan in.
- Kad odlazite tamo, to morate rei nastavniku.
- Tamo se ide jedan po jedan.
- Postoji vremensko ogranienje moda pet minuta. (Napomena: U va "mirni
kutak" postavite ureaj za mjerenje vremena.)
Upitajte: Treba li netko biti ljut, zabrinut, tuan ili uzrujan kako bi mogao otii u "mirni
kutak"? (Tijekom svae moda e netko htjeti otii u "mirni kutak" prije nego se naljuti,
kako bi se mogao osamiti i razmiljati). Istaknite da nije rije o zanemarivanju problema,
nego u tome da malo dobijete na vremenu kako biste mogli razmisliti o njemu prije nego
to reagirate.
Saeto ponovite sve oko ega ste se sloili u vezi s upotrebom "mirnog kutka". Upitajte
treba li jo tko kakvo razjanjenje ili ga neto brine.
Zajedno za kraj: U parovima/Razmjena iskustva (5-10 minuta)
U parovima traite od djece da jedno drugome kau "Jedna od stvari zbog koje se veselim
to emo imati 'mirni kutak' je... " Zamolite nekoliko dobrovoljaca da ono to su rekli u
paru podijele s ostalima.
Priroda. Jedna od slika koje se uenici esto sjete kad se govori o ljutnji je slika vulkana. S
uenicima obraujte tu zamiljenu sliku tako to ete istraivati vulkane. Kao to vulkan iz
23
zemlje izbacuje bogate minerale, tako i naa ljutnja esto na povrinu donosi vrijedne spoznaje o
onome to uistinu osjeamo i trebamo u odnosima s drugim ljudima.
Glazbeni odgoj. Istraite s djecom osjeaje ljutnje kroz glazbu i pokret.
Jezino izraavanje. Pokrenite "jutarnji glasnik" u kojemu e djeca pisati bez prekida deset
minuta po dolasku u kolu. Oni tu mogu pisati o svemu to im padne na pamet jedino je pravilo
da se olovke ne smiju podignuti s papira, itavo vrijeme moraju pisati. Djeje jutarnje radove
spojite spajalicom u razredni glasnik.
Drutveni predmeti. Neka uenici istrae neto o ljudima koji su svoju ljutnju konstruktivno
iskoristili, kao to su bili, Martin Luther King mlai, Nelson Mandela, itd. Iskoristite ovu
aktivnost kako biste popriali o tome to znai biti "snana osoba" (uporna i konstruktivna) sa
svojom ljutnjom, za razliku od "zloeste osobe" (uporne i destruktivne).
Koritenje "mirnoga kutka"
Situacija Koritenje "mirnoga kutka" Materijali/Oprema

Kad je dijete ljuto ili uzrujano 1. Ostani nekoliko minuta i 1. Stolica za ljuljanje ili neko
i trai odlazak u "mirni kutak". sjedi u tiini dok ne bude drugo udobno mjesto za
spreman vratiti se u skupinu. sjedenje i pjeani sat za
ili mjerenje vremena namjeten
2. Zapii ili nacrtaj to osjea na pet minuta
Kad je dijete ljuto, uzrujano ili i zato se tako osjea te to
smeta drugima, a vi mu (uz bi ti pomoglo da se bolje 2. Rijei koje opisuju osjeaje,
druge mogunosti) ukaete na osjea. naljepnice s crteima osjeaja,
to da mu je potrebno neko papir, olovke, pribor za likovni
vrijeme i mjesto da se ohladi, 3. Izradi ili odaberi sliku odgoj, glina
suoi se sa svojim osjeajima i osjeaja koji je u skladu s
razmisli o mogunostima i tvojim trenutanim 3. Slike djece koja izraavaju
rjeenjima prije no to se vrati raspoloenjem. razliite osjeaje
u skupinu.
4. Radi neto to e ti odvui 4. Upadljive igrake, slagalice,
pozornost i pomoi ti da se knjige, glazba i slualice
ohladi.
5. Popis strategija za
5. Zamisli da si balon pa, smirivanje koji su sastavila
nakon to si duboko udahnuo sama djeca
(napuhao balon), izdahni svu
svoju ljutnju tako da se
raspline u zraku koji te
okruuje.
24
Prenesite zajednici
S obzirom na to da je ovo vaa prva inicijativa u zajednici vezana za projekt Nemoj mi se rugati,
preporuujemo da napori vaih uenika budu usmjereni na prenoenje onoga to su nauili kolskoj
zajednici (ne jo izvan nje).
Podijelite djecu u parove i upitajte ih: "to ste u ovom programu dosad nauili o osjeajima?" Kad
opet budu svi zajedno, zapiite na plou sve to su djeca nauila o osjeajima.
Osjeaji
svi su osjeaji vani

postoji irok spektar osjeaja
ponekad nekoga povrijedimo onime to uradimo ili to propustimo uraditi
imamo potrebu primjereno izraziti svoje osjeaje
postoji vie naina kako se moemo smiriti kad smo ljuti
Mjesto mira nam pomae primjereno upravljati svojim osjeajima
u svojoj ljutnji moemo biti snani, a da pri tom ne budemo zloesti
Zajedno s djecom spontano nabacujte ideje o tome kako s drugima u koli podijeliti ono to su
nauili o osjeajima. Odaberite jedan projekt koji mogu izraditi zajedno kao skupina. Djeca e
moda eljeti provesti kampanju s pomou plakata koje e izvjesiti po hodnicima, odnosno
sloganima koji govore zato su osjeaji vani. Ili e radije htjeti napraviti likovni projekt u kojem
e izraditi "dugu osjeaja" koju e izvjesiti na kolskom hodniku ili u blagovaonici.
Na sastanku nastavnikog vijea upoznajte svoje kolege s idejom "mirnog kutka". Saznajte rabi li
jo tko tu ideju i na koji je nain koristi. Razmijenite ideje i raspravite o njima.
25
Sljedei koraci
Kako bi djeca postala stvarno vjeta u primjerenom izraavanju svojih osjeaja, trebat e dodatno
uvjebavati pojmove iznesene u ovoj nastavnoj cjelini, ukljuujui: prepoznavanje osjeaja kod sebe i
kod drugih
prepoznavanje pokretaa i znakova ljutnje kod sebe i drugih
uinkovito kontroliranje osjeaja ljutnje (strategije za smirivanje)
primjereno izraavanje potreba u trenucima ljutnje
izlaenje na kraj s gubitkom i alosti.
Kako biste pruili to vie mogunosti za razvijanje vjetina, te uvjebavanje i osvjeivanje zdravog
izraavanja osjeaja:
iskoristite neke od bezbroj prekrasnih aktivnosti za istraivanje osjeaja koje prua bilo
koji prirunik za kreativno rjeavanje sukoba (Za Damire i Nemire, autori: Maja Uzelac i
dr.)
istraite naine na koje moete djeci pomoi da prevladaju gubitak ili alost
nauite kako s djecom razgovarati o nasilju i drugim bolnim pitanjima (npr. uz pomo
knjige Ofre Ayalon Spasimo djecu pomo djeci u stresnim situacijama).
26
BRINOST, SUOSJEANJE I SURADNJA
2. Meni je stalo, tebi je stalo,

nama je stalo
Kada se igraju i rade zajedno u duhu suradnje, djeca ue kako treba cijeniti razliite doprinose svakog
lana zajednice. Umjesto da pobijede na raun nekoga tko je izgubio, djeca otkrivaju da, kada rade
zajedno, svi mogu biti pobjednici. Neke od vjetina koje djeca poinju razvijati u nastavnoj cjelini "Meni
je stalo, tebi je stalo, nama je stalo" ukljuuju:
pomaganje drugima
preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke
zajedniki rad usmjeren prema ostvarivanju zajednikoga cilja.
Vanost razrednih sastanaka

Razredni sastanci su pravilno rasporeena vremenska razdoblja namijenjena rjeavanju problema,
dogovaranju, slavljenju postignua, i openito provjeravanju stanja stvari. Razredni sastanci za djecu
predstavljaju jedinstveno mjesto na kojemu mogu doivjeti veselje i odgovornost koji proizlaze iz
injenice da su dio zajednice. Takvi sastanci pruaju mogunost uvjebavanja vjetina rjeavanja
problema, sluanja, suradnje, suosjeanja, zdravog izraavanja osjeaja i uvaavanja razliitosti oni su
kockice pomou kojih e se graditi i odravati sigurna razredna sredina ispunjena brinou i
potovanjem. Ako djeca osjete da stvarno imaju ulogu u izgradnji brinog razreda, osjetit e se
osnaenima i pokazat e veu kolektivnu volju za potivanje odluka i sporazuma.
Povelja o brinosti za Zonu bez ismijavanja

Jedan od vrlo vanih dijelova projekta Nemoj mi se rugati je razvoj vaeg razreda zajednikim radom,
promiljanjem i razmjenom ideja sve do proglaavanja razreda "Zonom bez ismijavanja" (str. 32). Na
razrednom ete sastanku s djecom izraditi smjernice i dogovoriti se o ponaanju. Bez obzira na to imate li
ili nemate iskustva s ukljuivanjem djece u ovakvu vrstu donoenja odluka, jednom kada to uinite,
primijetit ete pozitivan pomak u pogledu ozraja koje vlada u vaem razredu.
Vane nastavne smjernice: Priprema za uspjeh

U Dodatku A, na str. 82, pronai ete smjernice za poticanje brinosti, suosjeanja i suradnje,
ukljuujui i naine ocjenjivanja rutinskih aktivnosti, osiguravanje poticajnog prostora,
ispravljanje nevjetog ponaanja, pomaganje djetetu koje je iskljueno i jo mnogo toga.
27
Savjeti za voenje razrednih sastanaka

Neka budu kratki. Zapamtite da djeca imaju ogranienu mo koncentracije i da e vjerojatno biti u
stanju uspjeno sudjelovati na sastanku skupine tek nekih dvadeset do trideset minuta. Postavite
vremenska ogranienja za svaku temu. Recite: "O ovome emo razgovarati X minuta". ak i ako
je rasprava jo ustra, dobar je plan odabrati primjereni trenutak za privoenje rasprave kraju.
Zatim saeto iznesite tijek rasprave do toke do koje ste stigli te djeci jasno objasnite kako i kada
e se rasprava nastaviti na sljedeem sastanku.
Pomognite djeci razvijati vjetine. Pomognite uenicima razvijati vjetine davanjem blagih
upozorenja, pruanjem vlastitog primjera te ukazivanjem na alternativne oblike ponaanja kad se
ponovno ponu ponaati nevjeto. Neke od vanih vjetina koje treba njegovati tijekom razrednog
sastanka ukljuuju: opisivanje problema bez optuivanja vrnjaka i bez uporabe obeshrabrujuih
rijei, izraavanje miljenja u skupini, koritenje "ja" poruka za izraavanje odreenog stava,
usmjeravanje pozornosti prema govorniku, ekanje umjesto prekidanja, sluanje tuih ideja ili
primjedaba, pozitivno izraavanje u svrhu pruanja podrke ideji drugog djeteta, razmatranje vie
moguih rjeenja, donoenje odluke o isprobavanju nekog rjeenja.
Programirajte djecu na uspjeh. Poetni se razredni sastanak moe usredotoiti na pitanja koja
djeca mogu s lakoom rijeiti, to e im dati samopouzdanje i pomoi im da se upoznaju s
pravilima govorenja i sluanja. Na primjer, razgovarajte o nainima na koje s drugima mogu
podijeliti neku stvar ili prostor.
Naite primjereno vrijeme. Sastanci bi se trebali odravati u vrijeme kad se djeca osjeaju
smireno i kada mogu zadovoljiti oekivanja u pogledu sluanja drugih i govorenja bez
obeshrabrujuih primjedaba.
Ponaajte se kao facilitator. Vaa uloga facilitatora ukljuuje izlaganje problema, saeto
prikazivanje razliitih miljenja i zakljuivanja sastanka iznoenjem jasnog cilja u pogledu koraka
koji slijede.
Ne kanjavajte. Smirite djecu izjavom da tijekom razrednih sastanaka nitko nee biti prozvan i da
nee biti nikakvih kazni. Jedina iznimka ovom pravilu bit e kada postupak nekog djeteta
ugroava sigurnost ostale djece. U takvom sluaju, dijete treba pozvati na stranu i s njime nasamo
porazgovarati o tom pitanju, s primjerenim posljedicama.
Potiite sudjelovanje. Potiite tihe i povuene uenike da dadu svoj doprinos tijekom razrednih
sastanaka. Postavljajte pitanja ili pozovite djecu da dadu svoje primjedbe: "to ti misli...?".
Neka djeca predlau teme za sastanak. Postavite u razredu papir na koji djeca mogu zapisivati
mogue teme za razredni sastanak kako im budu padale napamet. I sami moete dodati svoje teme
na popis. Na poetku svakog razrednog sastanka posluite se tim popisom kako biste odabrali
temu.
Slavite uspjehe. Neka razredni sastanci budu mjesto gdje ete odati priznanje onim stvarima koje
u vaem razredu dobro funkcioniraju. Proslavite neki uspjeh ili neki poseban doprinos skupine.
Ako odluite proslaviti pojedinani uspjeh, pazite da svako dijete doe na red za odavanje
priznanja.
28
Proces razrednog sastanka
1. Utvrdite cilj sastanka: Pazite da svi udobno sjede na mjestu gdje mogu uspostaviti kontakt oima
(najbolje u krugu) i da su svi spremni usredotoiti se. Proite kroz teme sastanka koje ste
predloili i vi i djeca i odaberite (zajedno s djecom, ukoliko je to primjenjivo) temu ili cilj, te
odredite vremensko trajanje sastanka.
2. Iznesite problem/cilj: Iznesite problem ili opiite cilj sastanka u prvom licu jednine. "Brine me to
u naem razredu ima zadirkivanja i nazivanja pogrdnim imenima. Idemo vidjeti postoji li nain da
to u budunosti izbjegnemo i pruimo podrku djeci koja su bila predmet izrugivanja."
3. Dogovorite se da ete to pokuati rijeiti: Provjerite razumiju li svi problem ili cilj sastanka. Zatim
potaknite djecu da se dogovore da e na tome raditi: "Moemo li pokuati sluati jedni druge kako
bismo rijeili taj problem (postigli taj cilj)?"
4. Istraite problem: Postavite pitanje kako biste djeci pomogli da razmisle o svojim osjeajima i
postupcima vezanim za pitanje o kojemu je rije: "Zato mislite da neka djeca druge vole
zadirkivati i nazivati ih pogrdnim imenima?" Saeto iznesite djeje primjedbe : "Izgleda da su
neka djeca koristila obeshrabrujue primjedbe, a da se pritom nisu sjetila kako se drugi osjeaju
loe kad im se kae da se ne uklapaju u drutvo."
5. Potaknite spontano nabacivanje ideja u pogledu rjeenja (brainstorming): "Koje su to stvari koje
moramo uiniti kako djeca ne bi postala predmetom izrugivanja?" Objasnite pravila spontanog
nabacivanja ideja: Sve e se ideje zapisati na plou ili veliki papir, a nitko ne smije davati
primjedbe o tome je li neka ideja dobra ili nije. Ako vam neto nije jasno, zatraite razjanjenje.
6. Odaberite rjeenje: Upitajte djecu to im se ini koja bi rjeenja mogla biti najbolja te ih zamolite
da objasne zato. U ovome dijelu slobodno izrazite i svoje miljenje. Parafrazirajte primjedbe
djece. Zatim, zajedno s djecom, konsenzusom odaberite rjeenje za koje mislite da bi bilo
najbolje.
7. Postignite dogovor oko rjeenja: Upitajte: "Moemo li se svi sloiti da emo slijediti ovo
rjeenje?" Saeto iznesite ono o emu ste se dogovorili i sve s tim povezane rokove ili sljedee
korake.
8. Ocijenite rjeenje: Dogovorite se da ete u odreenom roku, na nekom sljedeem razrednom

sastanku, provjeriti kako rjeenje funkcionira.
29
Brino bie
Uenici istrauju pozitivne i negativne oblike ponaanja i ophoenja u drutvu.

Ciljevi
osvijestiti pozitivne i negativne oblike ponaanja

istraiti kako postii sporazum o odreenim oblicima ponaanja.
Materijali
veliki list papira (dovoljno velik da na njega stane obris djeteta u prirodnoj veliini)
flomasteri i pribor za likovni odgoj (dovoljno za svako dijete u razredu)
karton u dvjema bojama (jedan list od svake boje)
velika ploa i flomasteri
video snimka Nemoj mi se rugati.
Okupljanje: Igra zrcala (5 minuta)
Neka se uenici podijele u parove i okrenu jedan prema drugome za igru zrcala. Osoba B
odraava sve pokrete koje radi Osoba A, ukljuujui i izraze lica. Nakon nekog vremena
viknite "promjena", a djeca neka tada zamijene uloge. Upitajte: "Je li vam bilo teko igrati
se da ste zrcalni odraz druge osobe? Kako ste se pri tom osjeali?"
Istraivanje brinosti: Brino bie (30 minuta)
Upitajte: "Zbog kakvih je oblika ponaanja ili postupaka osoba u ovom razredu netko
koga poznajete osjeao ljutnju, tugu ili bol?" Dajte uenicima vremena da razmisle, a
zatim da zapiu ili nacrtaju neto vezano za tu zgodu. Zatim zamolite nekoliko
dobrovoljaca da s drugima podijele svoje ideje, crtee ili pismene radove (bez
spominjanja imena). Upitajte, "Kakvi su oblici ponaanja u ovom razredu doveli do toga
da se vi ili netko koga poznajete osjea dobro?" Dajte uenicima mogunost da zapiu ili
nacrtaju neto vezano za tu zgodu. Zatim zamolite nekoliko dobrovoljaca da svoje misli
podijele s drugima (ovoga puta mogu slobodno koristiti imena).
Neka jedan dobrovoljac legne na veliki list papira. Neka nekoliko lanova skupine iscrta
obrise njegovog ili njezinog tijela. Taj e obris postati Brino bie. (Stariji uenici mogu
nacrtati neto manje bie koje e stati na list papira koji imaju.)
Skupite svu djecu oko Brinog bia i zamolite ih da razmisle koji bi postupci, oblici
ponaanja jednih prema drugima kao i stavovi, va razred uinili najboljim moguim
30
mjestom (pohvalno ponaanje - palac gore). Nakon to su djeca minutu ili dvije
razmiljala, neka svatko tko eli dati svoj doprinos uzme flomaster i te pozitivne rijei
napie unutar obrisa Brinog bia. (To moe biti: dijeljenje s drugima, sluanje, ekanje
da doe moj red, davanje ohrabrenja.) Nakon to su uenici dobili priliku dati svoje
miljenje, moete slobodno dodati i vlastite prijedloge.
put-downs = obeshrabrenja put-ups = ohrabrenja

listening = sluanje everyone talking at once = svi govore
dissing = vrijeanje istovremeno
ignoring = ignoriranje leaving someone out = izostavljanje nekoga
caring = brinost talking calmly = smireno govoriti
including = ukljuivanje name calling = nazivanje pogrdnim imenima
31
Zamolite skupinu da razmisli o postupcima, oblicima ponaanja jednih prema drugima ili
stavovima koje ne ele vidjeti u svom razredu (neprihvatljivo ponaanje - palac dolje)
zbog njihovih negativnih posljedica (obeshrabrivanje, nazivanja pogrdnim imenima,
iskljuivanje iz skupine, itd.). Neka svaki uenik koji to eli zapie te rijei izvan obrisa
Brinog bia. Dodajte vlastite ideje.
Neka svaki lan skupine kae to je mislio izrei rijeima koje je ponudio. ak i ako su te
rijei jednake rijeima drugoga uenika, njihovo znaenje moe biti poneto (ili potpuno)
drugaije.
Izvjesite Brino bie vaeg razreda na mjesto na kojemu ga svi mogu vidjeti. Ako skupina
tako eli, moete mu i nadjenuti ime!
Neka uenici u skupini odaberu tri neprihvatljiva ponaanja (palac dolje) iz Brinog bia
za koja bi najvie voljeli da nestanu iz vaega razreda i kole. Pomognite skupini pri
postizanju konsenzusa. Zatim ih zamolite da, ponovno u parovima, izrade znakove kojima
e jedni druge podsjeati kad treba prekinuti takva ponaanja (sve na papir iste boje). Na
slian nain, zamolite ih da odaberu tri vrste pohvalnog ponaanja (palac gore) za koje bi
najvie eljeli da se potiu vaem razredu i koli, te da izrade znakove za poticanje svakog
takvog oblika ponaanja (sva tri znaka za poticanje prihvatljivog ponaanja moraju biti na
papiru druge boje). Postavite arene znakove po razredu kako bi uenicima sluili kao
podsjetnici.

eui razredom zamolite svako dijete da dovri reenicu "Kad bi Brino bie moglo govoriti,
reklo bi nam . . .".
(Fakultativno) Zamolite tri uenika dobrovoljca da ukrase kantu za otpatke na nain da predstavlja
malu logorsku vatru (koristei se crvenom i naranastom tkaninom, kartonom i/ili aluminijskom
folijom) kojom ete se koristiti u sljedeoj aktivnosti programa Nemoj mi se rugati. Cilj je da
"plamenovi" vatre okruuju otvor kante za otpatke.
32
Povelja o brinosti za Zonu bez

ismijavanja*
* Napomena: Ova se aktivnost nadovezuje na Radionicu o pravilima iz UNICEF-ovog projekta
Za sigurno i poticajno okruenje u kolama istiui, kao kontrapunkt ve postavljenim
pravilima, ovo su poeljna, prosocijalna ponaanja
Uenici istrauju pozitivne i negativne oblike ponaanja i ophoenja u drutvu s

ciljem stvaranja opredjeljenja da njihov razred i kola postanu Zone bez
ismijavanja.

Ciljevi
opredijeliti se kao razred za pozitivno ophoenje

nauiti proces postizanja grupnih sporazuma.
Materijali
prazne kartice (nekoliko za svakog uenika)

kanta za otpatke (moe biti ukraena kako bi izgledala kao logorska vatra)
Brino bie postavljeno na istaknuto mjesto
papir s preklopnoga panoa i flomaster
CD s pjesmom "Ne rugaj se".
Preduvjet
Brino bie, str. 30
Okupljanje: Igra kine oluje (5-10 minuta)
Cilj ove aktivnosti je suradniki rad na simuliranju zvuka kine oluje. Neka lanovi
skupine sjede ili stoje u krugu oko vas. Zaponite tako to ete protrljati ruke ispred jedne
od osoba u krugu; ta e osoba tada oponaati vau radnju. Nastavite tako krugom dok svi
ne budu trljali ruke u isto vrijeme. Kada drugi put budete prolazili krugom, pucnite
33
prstima pred svakim uenikom kako biste pokazali da on ili ona trebaju s trljanja ruku
prijei na pucketanje prstima. Ostali e i dalje trljati ruke, sve dok ne proete pokraj njih
pucketajui prstima i tako pokaete da i oni moraju poeti pucketati prstima. Krenuvi u
trei krug, proizvedite glasan zvuk pljeskajui po bedrima i pokazujui uenicima, dok
budete prolazili krugom, da vam se pridrue. To predstavlja vrhunac kine oluje. Sada
krenite prema stiavanju oluje, tako to ete opet ii uokolo i prelaziti s pljeskanja po
bedrima na pucketanje prstima, pa na trljanje ruku, sve dok ne nastane potpuna tiina.
Zaustavite se na trenutak u tiini.
Objasnite da ete u sljedeoj aktivnosti istraivati na koje naine svi mogu zajedno raditi
na tome da va razred postane sredina puna brinosti i suosjeanja.
Postignite grupne sporazume: Vaa Povelja o brinosti (25 minuta)
Napomena
Unesite prava o kojima se ne moe pregovarati. Obratite panju na to da djeca u svojoj Povelji
za Zonu bez ismijavanja unesu sljedea prava o kojima se ne moe pregovarati:
Svatko ima pravo na privatnost; ako ne elite podijeliti neto s drugima jer je to previe
osobna stvar (ili iz bilo kojega drugog razloga), moete rei "dalje".
Svatko ima pravo na povjerljivost; nita to bude izreeno u sobi nee iz nje izai.
Svatko ima pravo na potovanje; omalovaavanja i drugi izrazi nedostatka potovanja
nee se tolerirati.
Izradit ete skup smjernica za ponaanje u vaem razredu izvedenih iz Brinog bia, koje
ete nazvati Poveljom o brinosti za Zonu bez ismijavanja. Zamolite dobrovoljce da
ukratko navedu neprihvatljiva ponaanja (palac dolje) koja se nalaze izvan obrisa Brinog
bia.
"Kakve bismo sporazume mogli postii u nastojanjima da osiguramo da se takva

ponaanja u naem razredu nikada ne pojave?" Potaknite uenike da spontano nabacuju
ideje, pa prema tome s djecom izradite popis moguih sporazuma. Zapiite doprinos
svakog djeteta na veliki list papira. Podsjetite uenike da spontano nabacivanje ideja znai
da se jednostavno generira to vie ideja, a da se pritom ne govori je li neka ideja dobra ili
nije.
Sada upitajte: Koja su bila prihvatljiva ponaanja (palac gore) upisana unutar obrisa
Brinog bia? Ima li stvari oko kojih se moemo sporazumjeti kako bi poticali takve
oblike ponaanja? I te ideje zapiite.
Nakon to su svi koji su to eljeli dali svoj doprinos, upitajte uenike mogu li se neki od
sporazuma kombinirati jer su slini (vie djece istu stvar moe izraziti drugim rijeima, pa
je zbog toga ovaj korak vaan). Pazite da uenici shvate kako samo grupirate sline ideje,
te kako ne mijenjate njihove rijei. Zaokruite sline ideje flomasterom u istoj boji.
34
Kad svaki prijedlog bude doraen kao odredba sporazuma, upitajte uenike mogu li se
sloiti s takvom smjernicom. (Nastojat ete postii konsenzus, neete odrati glasovanje.)
Proitajte svaku odredbu sporazuma u cjelini: "Suglasni smo da jedni druge neemo
nazivati pogrdnim imenima", itd. Uinite ovu aktivnost zabavnom za djecu. Recite im
da navijaju ili pljeu za svaki DA! odredbi sporazuma. Za svaku smjernicu, djeca mogu
ustati i vikati DA!, ili izmisliti smijean nain rukovanja s partnerom, itd. Kasnije ete se,
na jednoj posebnoj sveanosti, svi ponovno obvezati na potivanje svoje Povelje tako to
e svi na nju staviti svoj potpis.
Potaknite spontano nabacivanje ideja: to moemo uiniti kada se mi ili netko drugi
zaboravi pridravati Povelje za Zonu bez ismijavanja? (Popiite uenike ideje i dodajte
bilo koju od sljedeih: uiniti neto lijepo za tu osobu, ispriati joj se i rei to vam se kod
nje svia, itd.)
Sloite se da ete u pravilnim vremenskim razmacima provjeravati kako se potuje

Povelja za Zonu bez ismijavanja. Neka takva provjera bude uvrtena u dnevni red jednog
od razrednih sastanaka.
Sada izradite veliki znak za Zonu bez ismijavanja (20x30cm) koji ete postaviti s vanjske
strane vrata vaeg razreda.
Zajedno za kraj: Proslavite svoju Povelju (10 minuta)
Podijelite prazne kartice i zamolite uenike da na trenutak razmisle o neprihvatljivim

ponaanjima (palac dolje) koja bi najvie eljeli izbaciti iz svoga ivota Uenici trebaju na
svaku karticu zapisati (odnosno ako je rije o mlaim uenicima, izdiktirati) po jedno
neprihvatljivo ponaanje. Dopustite im da rabe onoliko kartica koliko im je potrebno.
Poredajte uenike u krug oko kante za otpatke (ili "logorske vatre" ako su uenici
prethodno izradili simboline plamenove).
Dok pjesma Ne rugaj se " tiho svira, neka svaki uenik donese svoje kartice s
neprihvatljivim ponaanjima i baci ih u kantu za otpatke odnosno u "vatru" kako bi ih
simbolino spalio. Dok se svaki uenik pribliava kanti za otpatke, mora pred svima
glasno izgovoriti neprihvatljivo ponaanje za koje obeava da e ga pokuati potpuno
izbaciti iz svoga ivota.
to u stvari znai Zona bez ismijavanja?

To ne znai da e ismijavanje, nazivanje pogrdnim imenima, zadirkivanje i druga ponaanja koja oituju
pomanjkanje potovanja na udesan nain preko noi nestati. Ono to to u stvari znai je da kad se netko u
vaem razredu zaboravi i "sklizne" u stari nain ophoenja prema drugoj osobi s pomanjkanjem
potovanja (a to e se sigurno dogoditi!), na raspolaganju e kao alternativa biti nove vjetine nauene u
projektu Nemoj mi se rugati, kao to su koritenje "ja" poruka, koritenje "mirnog kutka", interveniranje u
zlostavljajue ponaanje (bullying) ili predrasude. Djeca e izgraditi itav repertoar vjetijih oblika
35
ponaanja i mogunosti koje mogu koristiti za smirivanje sukoba, rjeavanje problema ili pak samo za
uspostavljanje zdravijih i ispunjenijih odnosa. Kao nastavnike koji e djecu voditi kroz taj proces, elimo
vas potaknuti da budete njeni, puni pratanja i strpljivi s djecom dok napreduju prema usvajanju tih
vjetina.
Podijelite s uenicima sljedee smjernice:

Uspjeh u programu Nemoj mi se rugati znai napredak i rast, a ne savrenstvo.
Svako se dijete ohrabruje da prihvati svoje osjeaje, bilo da je rije o ljutnji, tuzi, ogorenosti,
ljubomori, strahu, veselju, uzbuenju, itd.
Svi e se u razredu zajedno truditi kako bi djeci pomogli pronai konstruktivne (a ne destruktivne)
naine izraavanja svojih osjeaja i potreba.
Pratanje i suosjeanje kljuni su imbenici napretka u ovom programu.
Pojedinani i zajedniki uspjesi i postignua, uz upotrebu novih vjetina, trebaju se podijeliti s
ostatkom razreda i proslaviti.
KADA UENIKE TREBA PODSJETITI NA NJIHOVU POVELJU O BRINOSTI

ZA ZONU BEZ ISMIJAVANJA
Prirodno je da e se, dok budu uili nove vjetine, uenici ponekad vratiti prolim ponaanjima.
Predlaemo da razradite plan reagiranja s potovanjem i bez osuivanja u situacijama kad uenici prekre
pravila Zone bez ismijavanja, skrojena prema kulturi vaeg razreda i situaciji, te da iskoristite takav
trenutak da ih pouite. Na primjer, ovisno o ozbiljnosti problema i njegovoj uestalosti, moete reagirati
na neki od sljedeih naina:
Blago upozoriti uenika koji je prekrio sporazum Zone bez ismijavanja i zatraiti primjerenu
ispriku ili nadoknadu za povrijeenu osobu/osobe. Zavriti s obnovom opredjeljenja za potivanje
Zone bez ismijavanja.
Uz doputenje uenika, ukljuiti uenike u javnu raspravu oko spretnijih naina na koje se
situacija mogla rijeiti (uz primjenu vjetina koje su uenici usvojili u okviru ovog projekta).
Uprizorite simulaciju alternativne, vjetije rijeene situacije po ulogama.
Nasamo porazgovarajte s uenikom (ili uenicima) koji je prekrio pravilo Zone bez ismijavanja o
rjeavanju problema (potaknite gledanje na problem iz druge perspektive ili druge ine kojima se
potie empatija upotrijebite znanja iz restitucije).
Pridobijte potporu roditelja uenika.
Umjesto kazne, osmislite i provedite poune mjere za odreene oblike ponaanja. Prilikom
osmiljavanja takvih mjera, imajte na umu da trebate ojaati modele pozitivnog ponaanja koje
zahtijevate od djece (Restitucija). Upotrebljavajte pristup koji stavlja naglasak na sprjeavanje i
rjeavanje problema i potie rjeenja do kojih se dolazi u suradnji s uenikom.
Knjievnost/Povijest Zamolite uenike da vam kau to za njih znae rijei "ustav", "pravo" i
"odgovornost". Vodite ih prema tonim definicijama koritenjem spontanog nabacivanja ideja i razgovora,
36
naglaavajui uzajamnu vezu izmeu "prava" i "odgovornosti". Znaju li svoja prava? Znaju li to znai
odgovornost?
Likovni odgoj: Ukrasite majice pozitivnim rijeima iz Brinog bia. Moete izraditi i maskotu
Brinog bia za va razred punjenjem stare odjee krpama ili papirom (kao kad se izrauje
strailo). Neka djeca daju svoja obiljeja Biu koja za njih predstavljaju brinost: velike ui za
bolje sluanje, dulje ruke za grljenje, itd.
U jednom male prigradske kole, pitanja o incidentu nasilnom inu jednog uenika koji se dogodio
prethodnog dana u oblinjoj koli, ubrzo su se od "Kako se to samo moglo dogoditi?", promijenila u "to
moemo uiniti?"
U roku od sat vremena razred je izradio plan: Na papir staviti jednostavno obeanje da e se prestati rugati
drugim uenicima zbog naina na koji se oblae, govore ili ponaaju. Vie od 300 uenika od ukupno 450
koliko ih pohaa tu kolu u prvome je tjednu potpisalo zavjet nazvan "Obeavam". U jednom svom dijelu
taj zavjet glasi ovako:
Obeavam da u biti dio rjeenja.

Obeavam da u izbaciti ruganje iz svoga vlastitog ponaanja.
Obeavam da u druge poticati da to isto ine.
Obeavam da neu dopustiti da moje rijei ili postupci nekoga povrijede.
A ako drugi moda ne ele biti dio rjeenja, ja obeavm da HOU.
37

Djeca biljee trenutke ljubaznosti, brinosti i suosjeanja u napisanim priama,
fotografijama, pjesmama, glazbi, video zapisima, itd, koje kasnije mogu koristiti u
aktivnosti "Prenesite zajednici", na str. 62.
Razina aktivnosti: visoka

Ciljevi
prepoznati specifine oblike ponaanja kojima se iskazuje brinost

uvrivati oblike ponaanja kojima se iskazuje brinost
razvijati samopotovanje i empatiju
iriti duh Zone bez ismijavanja izvan granica razreda
osnaiti uenike potiui ih da potuju svoja obeanja.
Materijali.
veliko izrezano srce ili neki drugi simbol prijateljstva

fotoaparati, pribor za likovni odgoj, video oprema (fakultativno)
listii papira s imenima svih uenika u razredu.
Okupljanje: Igrajte jeku osjeaja (10 minuta)
Okupite uenike u krug i objasnite igru: Zapoet ete tako to ete dovriti sljedeu
reenicu: "Osjeam da je netko brian prema meni kada " Zatim ete mekanu loptu ili
predmet dobaciti jednom djetetu u krugu koje eli biti sljedee na redu. To e dijete tada
ponoviti taj isto poetak: "Osjeam da je netko brian prema meni kada" te reenicu
zavriti na svoj nain. Zamolite tog uenika da mekanu loptu dobaci drugome ueniku
koji jo nije sudjelovao. Nastavite tako dok svi uenici ne sudjeluju jednom.
Objasnite da ete danas razgovarati o ljubaznosti, brinosti i prijateljstvu te primjere za to

pokuati nai u svom razredu i kolskoj zajednici.
Istraivanje brinosti (10-15 minuta)
Napomena: Za mlae uenike, ovaj dio aktivnosti prilagodite tako to ete ovo to slijedi izvesti
u obliku rasprave u skupini u kojoj sudjeluju svi.
38
Neka uenici u parovima razmijene svoja iskustva o a) trenutku u koli kad je netko
prema njima bio ljubazan i brian te b) trenutku kad su oni bili ljubazni i brini prema
nekome u koli. Dajte svakom djetetu jednu minutu za razmjenu odgovora na pitanje pod
a) i b). Zamolite nekoliko dobrovoljaca da svoje prie ispriaju cijelom razredu, a ako
imate dovoljno vremena neka to uini svaki par.
Sada, neka se parovi okupe u skupine od po est uenika u kojima e 1) spontano

nabacivati ideje o nainima na koje prepoznajemo ljubaznost. 2) Razgovarajte o
sljedeem: to nas, ako takvo to uope postoji, sprjeava da budemo ljubazni jedni
prema drugima? Izaberite izvjestitelja za svaku skupinu.
Neka male skupine izvijeste cijeli razred.
Planirajte "djela brinosti" (15 minuta)
Objasnite sljedei zadatak: U sljedeem vremenskom razdoblju (odredite neki rok),

uenici e biti kao lutajui reporteri u "lovu" na sluajeve ljubaznosti, suradnje i brinosti
koje zamijete u koli, a mogu biljeiti i djela brinosti koja sami uine. Sva bi djeca
trebala pisati o djelu brinosti koje su uinila ili kojima su bili svjedoci. Osim toga,
primjere mogu ilustrirati likovnim radovima odnosno fotografijama ili video snimkama, u
sluaju da uenicima moete staviti na raspolaganje nekoliko fotoaparata ili video
kameru.
Napomena: Projekti koji se odnose na "djeja svjesna djela brinosti" dospijevaju na dan
koji ste odredili kao posljednju aktivnost u ovom projektu, "Vi ste moni, ali zajedno smo
moniji" (stranica 79).
Igrajte se "tajnih kompia". Stavite papirie s imenima sve djece u razredu u eir, pa neka
djeca anonimno izvuku ime jednog djeteta iz eira. Do kraja tog dana za dijete ije je ime
izvukao/la uenik/ca mora uiniti neto lijepo, s time da nitko ne otkrije tko je to uinio.
Sljedeega jutra djeca mogu rei ostalima koje im je djelo brinosti bilo upueno i
pokuati pogoditi tko je njihov "tajni kompi".

Izaberite neku djeju pjesmu koja govori o djejoj potrebi za pravdom, mirom i ljubavlju.
Zavrite sat tako to e uenici stajati u krugu i drati se za ruke. Pokrenite "strujni krug" tako to
ete stisnuti ruku osobe s desne strane. Ta e osoba stisak poslati dalje tako to e stisnuti ruku sa
svoje desne strane. Nakon to je takvo pulsiranje prolo itavim krugom, proite krugom jo
jednom s neto teim zadatkom (npr. dva kratka stiska, ili jedan dugi stisak pa odmah nakon toga
kratki). Ljubaznost ba kao i "struja" u ovoj aktivnosti je zarazna. Zato je alji dalje!
Jezino izraavanje. Kratka pria ili knjiga koja govori o zajednikom naporu na rjeavanju nekog
problema. (U engl. govornom podruju je to Knjiga Swimmy autora Lea Lionnija Knopfa, Childrens
39
Paperback, 1996.) predstavlja izvrsnu podlogu za razgovor o timskom radu i suradnji nasuprot natjecanju.
Swimmy je mala crna riba koja ostaje sama bez obitelji jer svih je pojela velika riba. nakon to prebrodi
vrijeme usamljenosti i tuge, organizira druge morske ivotinje da se kroz timski rad odupru velikoj ribi.
Moete i izgraivati rjenik kojim se djeca slue izradom pojmovnika s definicijama novih rijei kao to
su brinost, suosjeanje, ljubaznost, itd. kako se one budu pojavljivale u programu.
Medijska pismenost. to nas superjunaci ue o suradnji nasuprot natjecanju? Kakve nam poruke alju o
upotrebi snage umjesto mirne suradnje za dobivanje onoga to nam treba? Dajte uenicima izazovan
zadatak da izmisle superjunaka koji crpi snagu iz svoje sposobnosti da dobro surauje! (Animirani film
filmovi poput Izbavitelji, Pobuna na farmi, su dobri primjeri)
Likovni odgoj. Podijelite uenike u skupine od po etvoro djece za zajednike likovne aktivnosti. Svaka e
skupina izraditi jedan likovni rad koji e se odnositi na jedno od sljedeih pitanja (uenici mogu birati):
Da je ljubaznost ivotinja, koja bi to ivotinja bila (izmisli neku ivotinju)? Da je ljubaznost superjunak,
koji bi to superjunak bio (izmisli ga)? Kako ljubaznost izgleda?
Glazbeni odgoj. Ako na raspolaganju imate glazbene udaraljke, neka svako dijete odabere jedan
instrument te, dok putate pjesmu s CD-a, neka se pridruuje jedan po jedan instrument (kad god se
osjeaju spremni pridruiti se ostatku skupine). Prije poetka dajte im nekoliko minuta da se upoznaju sa
svojim udaraljkama.
40
Prenesite zajednici: Izrada projekta

djelovanja u zajednici
Djeca osmiljavaju i provode projekt djelovanja u zajednici.

Vrijeme aktivnosti: 3 sata planiranja
Vrijeme pripreme: nita
Istraite svoju zajednicu (1 razredni sat)
eui razredom, od svakog uenika zatraite da kae jednu rije, frazu ili asocijaciju na
rije "zajednica".
Upitajte: Koje sve materijalne stvari ine nau (kolsku, razrednu) zajednicu? Potaknite
djecu da budu to vie odreena (blagovaonica, igralite, parkiralite, itd.). Ovo moete
ograniiti na kolsku zajednicu ako vam je cilj zapoeti projekt unutar zidova zgrade (ili
ak na razrednu zajednicu, ako ga elite jo vie ograniiti).
Zamolite uenike da zatvore oi i zamisle sljedee: "jedno vas vrlo simpatino bie
odvede u svoj svemirski brod. To vas bie vraa u va (grad/etvrt, kolu ili razred), ali
tek nakon pet godina. (Grad/etvrt, kola ili razred) izgleda jednako kao i prije samo to
sada tamo vlada savrenstvo. Zamislite da posjeujete sva mjesta koja smo oznaili na
karti nae zajednice, samo to su sada tono onakva kakva elite da budu." Zamolite
uenike da otvore oi kad budu spremni vratiti se u sadanjost.
Neka uenici u parovima razgovaraju o onome to su zamislili.
Neka dobrovoljci podijele svoju viziju s itavom skupinom. Dopustite svoj djeci koja to
ele da s ostalima podijele svoju viziju.
Zamolite uenike da neto nacrtaju neto ili da u svoje dnevnike zapiu opis onoga to su
vidjeli u svojim "savrenim zajednicama". Ono to su izradili mogu podijeliti s itavom
skupinom.
Utvrdite probleme i neka uenici spontano nabacuju ideje u vezi s

njihovim rjeenjem (1 razredni sat)
Zamolite uenike da razmisle o tome koje su probleme zapazili u svojoj zajednici, a zbog
kojih ta zajednica nije "savrena". Potaknite uenike da spontano nabacuju ideje sve dok
su za to zainteresirani. Nakon toga, neka uenici odaberu pet problema s popisa za koje
smatraju da ih je najvanije rijeiti.
41
Uzmite pet velikih listova papira s preklopnoga panoa i na vrh svakoga papira zapiite
jedno od pet najvanijih pitanja koje su uenici odabrali. Izvjesite papire po razredu. Neka
uenici hodaju uokolo i na te listove papira zapisuju svoje ideje o projektima za rjeavanje
svakoga od tih pet problema (mlai uenici mogu svoje ideje izdiktirati). Na primjer, za
problem "borba oko ljuljaki" mogli bi zapisati "izvjesiti raspored koritenja ljuljaki u
koji se djeca mogu zapisati". Kad su popisi rjeenja gotovi, proitajte ih naglas cijeloj
skupini. Porazgovarajte o nekima od iznesenih ideja.
Odaberite projekt i izradite plan (1 razredni sat)
Skratite popis ideja za projekt na prvih pet koje uenici smatraju najboljima (tj. na one
koje e najuinkovitije rijeiti probleme, imaju najvee znaenje ili su najlake
provedive, itd.)
Na kraju, konsenzusom se dogovorite o "svjesnom djelu brinosti" koje e razred u
predstojeim tjednima uiniti u vaoj koli ili zajednici. Neki od projekata mogu
ukljuivati ienje igralita, prikupljanje sredstava za kupnju knjiga za kolsku knjinicu,
pozivanje starijih osoba iz mjesnog doma za umirovljenike u kolu na jedan sat razgovora,
ukraavanje majica za beskunike, izrada estitki za djecu u bolnici, snimanje knjiga na
audio kazete za slijepe i slabovidne osobe, rad u pukoj kuhinji, itd.
Izradite plan i vremenski raspored za provedbu projekta. Imenujte odbor od estero djece
koji e organizirati projekt i izabrati dva glavna koordinatora skupine. Dva koordinatora
e prouiti logistiku injenja razrednog "svjesnog djela brinosti", zadavati razliite
zadatke organizacijskom odboru estorice i, u tu svrhu osnovanim, pododborima koji e
se sastojati od ostale djece. Organizacijski bi se odbor trebao pobrinuti da svako dijete u
razredu dobije neku ulogu. Na primjer, logistika bi mogla ukljuivati osnivanje pododbora
za prijevoz, prehranu, ienje, izradu zahvalnica, itd. Na kraju, neka organizacijski odbor
imenuje dva izvjestitelja koji e dokumentirati razredno "svjesno djelo brinosti" i o
njemu izvijestiti, usmeno ili pismeno, razred ili cijelu kolu.
Pomognite djeci da njihovo razredno "svjesno djelo brinosti" bude ostvarivo. U
njihovom djejem poletu, planovi im mogu postati preambiciozni. Recite djeci da ste vi tu
da ih savjetujete, ali da je to inae njihov projekt.
Objasnite da e za sljedee razredno "svjesno djelo brinosti" biti odabran drugi
organizacijski odbor, tako da e do kraja godine svi uenici dobiti priliku biti glavni
organizatori. Planirajte svoje sljedee "svjesno djelo brinosti" im zavrite s prethodnim.
Nakon itanja poticajnog romana o djejem druenju sa starijim osobama uenici jedne osnovne kole
posvojili su starije osobe iz vlastite zajednice. Svakoga drugog tjedna, mladi su uenici s entuzijazmom
ili u stambenu zajednicu za starije osobe i organizirali dogaanja koje su nazvali "Srijedom sa starijima".
Razmjenjivale su se prie, uspomene i foto albumi, igrale se igre, gradila prijateljstva i stvarale uspomene.
42
Sljedei koraci
Kako bi nauili suraivati, djeci trebaju mogunosti za vjebanje i vaa potpora. Isto tako,
izgraditi svijest o brinoj zajednici dugoroni je zadatak svakoga razreda. Osim to ete jaati
vjetine izloene u ovom priruniku i dosljedno podravati djeje opredjeljenje prema Zoni bez
ismijavanja tijekom cijele godine, pomognite djeci da i naue i uvjebaju sljedee stvari:
ekati da doe njihov red

reagirati pozitivno prema drugima
davati vlastite ideje
traiti pomo
nauiti prihvaati pomo
ostati sa svojim partnerima ili skupinama
suraivati na projektu u koli ili zajednici
staviti vlastite potrebe u drugi plan i sluiti u korist potreba skupine.
43
KREATIVNO RJEAVANJE SUKOBA
3. Rijei koje bole,

rijei koje lijee
Rjeavanje sukoba nadograuje se na ostale vjetine koje razvijate putem programa Nemoj mi se rugati, tj.
izraavanje osjeaja i upravljanje njima, brinost, suosjeanje i suradnja. Iako se djeca rijetko spontano
uputaju u pregovaranje ili rjeavanje sukoba, kroz taj ih se proces moe voditi i mogu razviti odreene
vjetine koje e im omoguiti ne samo da to dobro ine, nego i da u tome uivaju. Ponos i samopouzdanje
koje e djeca pritom izgraditi omoguit e vaem razredu da funkcionira skladnije, a vas e osloboditi
stalnog pritiska da intervenirate.
Cilj rjeavanja sukoba je pomoi djeci koja su ula u sukob da nau rjeenja koja su dobra za sve. Ovo su
neke od vjetina koje ete djeci pomoi da razviju u ovoj tematskoj cjelini:
rjeavanje sukoba bez ranjavajuih rijei i radnji
razumijevanje naina na koji sukob moe eskalirati
koritenje "ja" izjava kako bi dolo do razmjene osjeaja i kako bi se sukob smirio
osvjeivanje razliitih motrita u sukobu.

U Dodatku A, na stranici 82, pronai ete nastavne smjernice vezane za poduavanje o kreativnom
rjeavanju sukoba, ukljuujui naine stvaranja prilika za uvjebavanje, prebacivanje rjeavanja problema
na djecu, promicanje kreativnih rjeenja, privoenje sukoba kraju i jo mnogo toga.
44
Biti u tuoj koi

Djeca istrauju dva razliita motrita u sukobu i istrauju granice
zadirkivanja.

Ciljevi
istraiti razliita motrita u nekom sukobu

uvjebati sagledavanje problema iz perspektive druge osobe
istraiti uinke zadirkivanja
izraivati razredne sporazume u pogledu zadirkivanja.
Materijali
veliki papiri s preklopnoga panoa s obrisima dvaju velikih stopala

veliki papiri s preklopnoga panoa i flomasteri (dovoljno za svakog uenika)
jedan tekst prie "Nevolje sa zadirkivanjem"
jedan komplet karata s ulogama iz prie "Nevolje sa zadirkivanjem" za svaki par uenika
pripremite se za prianje prie "Oklevetani vuk".
Upitajte: Koliko vas je ikada radilo u skupini na projektu bilo koje vrste? (Dignite ruke).
Od onih koji su podigli ruke, koliko vas se sjea nekog sukoba ili problema u vaoj
skupini? Neka oni koji su imali sukob odu na jednu stranu razreda, a oni koji ga nisu imali
na drugu.
Upitajte: Koja je skupina vea? (Hmm. Uope ne iznenauje, ha?) S obzirom da e

vjerojatno vea biti skupina onih koji su imali sukob, to je dobra prilika da spomenete
koliko su sukobi esti! Sukob je ivotna injenica, ali on uope ne mora biti neto
negativno. U stvari, sukob je prilika za rast te moe ak i poboljati vae odnose ovisno
o tome kako njime upravljate. Ispriajte djeci kratku priu iz vlastitog ivota o nekom
sukobu koji je, kad ste ga rijeili, poboljao va odnos s nekime.
Sada objasnite da ete uiti o jednoj od mnogih vjetina koje su vam potrebne kako biste
znali kreativno i produktivno rjeavati sukobe: stavljanje u poloaj druge osobe ili
gledanje stvari iz njezinoga ugla.
45
Ispriajte priu: "Oklevetani vuk"
Dramatino proitajte priu "Oklevetani vuk"
Oklevetani vuk
uma mi je bila dom. ivio sam tamo i brinuo se o njoj. Trudio sam se drati je urednom i istom.
A onda jednog dana, dok sam istio smee to ga je netko ostavio za sobom, zauo sam korake.
Skoio sam iza jednog stabla i ugledao malu djevojicu kako dolazi niz stazu nosei koaricu.
Bila mi je odmah sumnjiva jer je bila udno odjevena sva u crvenom, pokrivene glave, pa se
inilo kako ne eli da ljudi znaju tko je. Naravno, zastao sam kako bih je pogledao. Pitao sam ju
tko je, kamo ide, odakle je dola i sve to. Digla je nos i kazala mi uobraeno da ide bakinoj kui.
Dok je ila dalje stazom uzela je eernu plou iz koare i poela je jesti bacivi omot na zemlju.
Zamislite to! Bilo je ve dovoljno loe to je bila dola u moju umu bez dozvole i bila prosta
prema meni. A sad mi je prljala dom. Odluio sam ju nauiti pameti.
Potrao sam ispred nje do kue njezine bake. Kad sam vidio staricu, shvatio sam kako je
poznajem. Prije vie godina bio sam joj pomogao rijeiti se takora u kui. Kad sam joj objasnio
to se dogodilo, sloila se pomoi mi nauiti njezinu unuku pameti. Pristala je sakriti se pod
krevet dok ju ne pozovem.
Kad je djevojica stigla, pozvao sam je u spavau sobu gdje sam u krevetu bio ja, odjeven kao
njezina baka. Djevojica je ula i kao prvo kazala je neto runo o mojim velikim uima. Ve su
me i prije vrijeali, pa sam uinio iz toga najbolje to se moglo kazavi kako mi velike ui
pomau da je bolje ujem. Potom je jo neto runo primijetila, ovaj put o mojim izbuljenim
oima. Kako uvijek pokuavam ostati miran, nisam se obazirao na njezinu uvredu i kazao joj
kako mi velike oi pomau da bolje vidim. Ali sljedea uvreda stvarno me pogodila. Kazala je
neto o mojim velikim zubima. U tom trenutku izgubio sam strpljenje. Znam da sam trebao biti u
stanju vladati situacijom, ali vie nisam mogao svladati ljutnju. Skoio sam s kreveta i zareao na
nju: "Zubi e mi pomoi da te bolje pojedem."
Nijedan vuk nikad ne bi pojeo malu djevojicu. Ja je sigurno nisam mislio pojesti. (Vjerojatno mi
ionako ne bi bila fina.) Samo sam je elio malo uplaiti. Ali ludo dijete poelo je trati po kui i
vikati. Poeo sam ju hvatati mislei kako u je moi smiriti ako je ulovim.
Vrata su se odjednom otvorila s treskom i tamo je stajao veliki drvosjea sa sjekirom. Znao sam
da sam u neprilici, pa sam skoio kroz prozor i iziao od tamo to sam prije mogao. Ali to nije
kraj. Baka nikad nije ispriala moju stranu prie. Uskoro zatim proirio se glas o meni kako sam
zao i opak. Sad me svi izbjegavaju. Moda je mala djevojica jo dugo ivjela sretna i vesela, ali
ja nisam.
46
Razgovarajte u skupini: Koja je to bajka? Neka jedan dobrovoljac saeto prepria izvornu
priu "Crvenkapica". Upitajte: Po emu se pria "Oklevetani vuk" razlikuje od one
"Crvenkapice" koja vam je poznata?
Razgovarajte u koncentrinim krugovima: Neka se uenici razmjeste u dva kruga. Uenici

u unutranjem krugu neka budu okrenuti prema van, a oni u vanjskome krugu prema
unutra, gledajui jedni prema drugima. Osoba iz unutranjega kruga postavlja jedno
pitanje svom paru koji sjedi nasuprot nje u vanjskome krugu. Nakon svakog pitanja neka
se vanjski krug zarotira za jedno mjesto ulijevo, tako da sada svi imaju novog partnera. Na
svako pitanje odgovara i uenik iz unutranjeg i uenik iz vanjskog kruga. Zamolite
nekoliko dobrovoljaca da nakon svakog pitanja s drugima podijele sljedee:
Kakvi su vai osjeaji prema Crvenkapici iz izvorne prie? (pomicanje partnera)

Kakvi su vai osjeaji prema vuku iz izvorne prie? (pomicanje partnera)
to mislite zbog ega ste imali takve osjeaje prema vuku iz izvorne prie? (pomicanje
partnera)
Zbog ega je u danas isprianoj prii vuk odluio djevojicu nauiti pameti? (pomicanje
partnera)
to vuk ini kad vie ne moe kontrolirati svoju ljutnju? (pomicanje partnera)
Vjerujete li vuku? (pomicanje partnera)
Ako su se vai osjeaji prema vuku promijenili od vremena kad ste prvi put uli izvornu
priu, zato se to dogodilo? (pomicanje partnera)
Kakvi bi bili nai osjeaji prema vuku da smo uli samo njegovu stranu prie? (pomicanje
partnera)
Ispriajte jeste li kad na neto gledali iz razliitog motrita u odnosu na vau majku, oca ili
neku drugu odraslu osobu koja vam je vana u ivotu? (pomicanje partnera)
Na koje stvari vi i va prijatelj gledate iz razliitih motrita? (pomicanje partnera)
Moete li se sjetiti primjera iz vlastitog ili tueg iskustva koji govori o tome da je
neprijatelj postao prijatelj? Kako se to dogodilo?
Izvedite ske: "Nevolje sa zadirkivanjem" (10 minuta)
Razgovarajte o pojmu motrita: Kako kae Crvenkapica, nju je zloesti vuk namjeravao
pojesti. Vuk, pak, kae da ju je samo pokuavao nauiti pameti. Objasnite da u sukobu
svaka sukobljena strana ima vlastito motrite. esto vjerujemo da samo jedna strana
(obino naa) ima monopol na istinu i dobrotu, a da je druga strana potpuno u krivu i da je
loa. Ali to obino nije tako jednostavno. Prije nego to odluimo tko je u pravu, a tko u
krivu, vano je razumjeti obje strane u sukobu.
Zamolite dva dobrovoljca da odglume tekst prie "Nevolje sa zadirkivanjem", a za mlae
ga uenike sami odglumite uz pomo lutaka.
Porazgovarajte: Kako mislite da se svako od ovo dvoje djece sada osjea? Zato mislite da
je Dijete 2 ljuto? Zato je Dijete 1 ljuto? Mislite li da je Dijete 1 znalo da Dijete 2 ne voli
da je nazivaju "Miss Piggy" (gica Prasi)?
47
Odigrajte igru uloga: Biti u tuoj koi2 (15 minuta)
Napomena: Ako je rije o mlaim uenicima, igru uloga moete odigrati za itav razred uz
pomo lutaka, nakon ega moete obraditi pitanja iz tree toke.
Sada podijelite uenike u parove i neka svaki od njih na velikom papiru ocrta i izree dva
para cipela koje e nazvati Dijete 1 i Dijete 2. Ili, kao alternativa, ako se sat odrava vani,
uenici mogu nacrtati obrise cipela u zemlji. Parovi cipela trebaju biti okrenuti jedan
prema drugome.
Jedno e dijete ui u ulogu Djeteta 1, a drugo u ulogu Djeteta 2. Dajte djeci odgovarajue
kartice za igru uloga, a oni neka ih u sebi proitaju. Neka djeca stanu na ocrtane stope.
Objasnite da te stope imaju udesnu mo pomou koje osoba koja na njima stoji razumije
stajalite dotinog djeteta o sukobu. Neka svaki uenik bude i Dijete 1 i Dijete 2. Dijete 1
prvo objanjava svoju perspektivu, dok Dijete 2 slua. Potom Dijete 2 objanjava svoju
perspektivu. Tada djeca zamijene mjesta.
Nakon to su svi parovi uivjeli u perspektivu i Djeteta 1 i Djeteta 2 upitajte: Sada kad
bolje razumijete kako se Dijete 1 osjealo, recite to je to to bi Dijete 1 eljelo rei
Djetetu 2? (Neke od mogunosti su: "ao mi je", "Nisam shvatila kako se osjea",
"Nisam te eljela povrijediti", "Vie te neu zvati Miss Piggy", itd.) Navedite uenike da
nabace nekoliko ideja o dijelovima dobre isprike. Svakome pruite priliku da se ispria.
Sada upitajte: "to je to to bi Dijete 2 eljelo rei Djetetu 1?" (ao mi je to ti prije nisam
rekla da mi smeta kad me tako zovu", itd.) Neka uenici nabacuju ideje o drugim
nainima na koje bi Dijete 2 moglo Djetetu 1 rei da joj je ao.
Okupite ponovno cijelu skupinu: "Je li ikada u redu ikoga zadirkivati?" Uenici e
vjerojatno rei kako oni mogu prepoznati kad se netko samo dobroduno ali, a kada to
nije sluaj. Meutim, kako to pokazuje i ova aktivnost, ponekad je teko razluiti jesu li
vaa ala ili dobronamjerno zadirkivanje prihvaeni kao neto smijeno ili kao
obeshrabrivanje. Kad neto nekoga povrijedi, to ba nije smijeno. to bi uenici mogli
uiniti kako bi bili sigurni da njihove ale nee nikoga povrijediti?
(Fakultativno) Ako imate vremena, neka djeca u parovima razgovaraju o sljedeem. Svakoj osobi
u paru dajte dvije minute da odgovori na svako od ovih pitanja.
- Koji su od sukoba koje ste imali ili vidjeli nastali zbog razliitih stajalita? to se
dogodilo? Koja su to dva razliita stajalita bila?
- Kako je bolje razumijevanje tuega stajalita moglo pomoi u rjeavanju tih sukoba?
Knjievnost: Veina knjievnih djela prua mogunost istraivanja stajalita i veze izmeu stajalita i
sukoba. Potraite sukobe izmeu dva lika u kojima uenici mogu uloge odigrati iz dva razliita stajalita
Za to nam izvrsno mogu posluiti bajke. Na primjer, na engleskom govornom podruju ima "Prava pria o
tri praia" autora Johna Sceiszke koji na duhovit nain istrauje priu "Tri praia iz perspektive vuka.
2
Engl. in another's shoes doslovno znai "u tuim cipelama" (napomena prevoditelja)
48
Jezino izraavanje. Ukljuite djecu u aktivnosti kreativnog pisanja na temu stajalita. Neka dijete zamisli
da je Marsovac koji prvi put dolazi u vau kolu. Ili neka zamisli da je riba koja svijet promatra iz
akvarija. Ili neka djeca napiu ili uprizore verziju prie "Ivica i stabljika graha" ili neke druge bajke iz
perspektive diva.
Drutveni predmeti. Sagledajte neki povijesni dogaaj iz stajalita svih sudionika. Neka uenici razmisle o
Kolumbu koji dolazi u "novi svijet" i stavu Indijanaca domorodaca koji ga gledaju kako ulazi u njihov
svijet.

"Jednom smo ja i moje prijateljice priale. Tada je dola jedna moja druga prijateljica i povukla
me za kosu. Nisam znala zato me je povukla za kosu, ali sam pomislila da mora da sam je prije
toga bila naljutila. Upitala sam je "Zato si me povukla za kosu?". Razgovarale smo sedamnaest
minuta. Potom smo se nakon razgovora jedna drugoj ispriale. Najbolji prijatelji jedni drugima
prataju, unato svemu." iskustvo jedne uenice osnovne kole.
"Nevolje sa zadirkivanjem" Tekst skea o sukobu

Dijete 1: (u blagovaonici pred dugakim stolom za kojim sjede njezini prijatelji): Ovdje smo
(maui), Miss Piggy. Doi sjesti s nama.
Dijete 2: (pravi se da ne uje )
Dijete 1: Miss Piiiiigggy! (smijui se) Doi, ovdje smo.
Dijete 2: Sjela sam s nekim drugim
Dijete 1: Hajde, sauvali smo ti mjesto. Prasee mjesto. (prijatelji se smiju)
Dijete 2: Ne elim sjediti s tobom. Ti si totalna budala.
Dijete 1: Pazi tko je budala! Ja sam ti sauvala mjesto, ali nema veze. Ionako ne elimo da
sjedi ovdje
49
Nevolje sa zadirkivanjem
Kartice za igru uloga
Kartica za igru uloga: Dijete 1
Sukob: Dijete 1 i Dijete 2 dobre su prijateljice. Dijete 1 zazove Dijete 2 pogrdnim

imenom na prijateljski zadirkujui nain, ali se Dijete 2 uvrijedi i sukob se pone
pogoravati.
Stajalite Djeteta 1: Misli da je to kako je Djetetu 2 vrh nosa uzdignut - slatko i

aljivo, pa je zbog toga u ali naziva "Miss Piggy". Niste najbolje prijateljice, ali ste
dovoljno dobre prijateljice da si sigurna kako ona zna da se ti ali. Tim je imenom
naziva ve dugo vremena i to kod svih tvojih drugih prijatelja uvijek izazove smijeh.
Ne zna zato se sad odjednom ponaa tako osjetljivo zbog toga i misli da se moda
samo pretvara kako bi na sebe svratila pozornost nastavnika.
Kartica za igru uloga: Dijete 2
Sukob: Dijete 1 i Dijete 2 dobre su prijateljice. Dijete 1 zazove Dijete 2 pogrdnim

imenom na prijateljski zadirkujui nain, ali se Dijete 2 uvrijedi i sukob se pone
pogoravati.
Stajalite Djeteta 2: Uvijek si mrzila kad te je Dijete 2 zvalo "Miss Piggy", ali si
prelazila preko toga jer nisi eljela da sazna kako ti to smeta. Ali sad si primijetila
da te i drugi prijatelji poinju zvati "Miss Piggy". Zbog toga ne moe otkloniti
osjeaj da svi s tobom zbijaju ale. Ne moe vjerovati koliko je Dijete 1 zloesto i
sad si ljuta te e je prijaviti nastavniku.
50
Sukob se razbuktava
Uz pomo prianja prie, djeca prepoznaju kako se sukob pogorava.

Ciljevi
shvatiti kako sukob moe eskalirati

shvatiti to su pokretai eskalacije sukoba.
Materijali
radni list za aktivnost "Sukob zbog naprtnjae" (po jedan primjerak za svaki par djece)
veliki komad papira i flomasteri
mekana naprtnjaa (neobavezan rekvizit koji e vam zatrebati ako elite da dobrovoljci uprizore
priu)
ljepilo, kare i bojice
dosta arenog papira (maknite sve bijele i crne listove). Za ovu je svrhu posebno pogodan papir
origami.
Okupljanje: Da je sukob boja . . . (5 minuta)
Posloite arene listove papira na stol ili pod. Zamolite uenike da izaberu boju papira koja za njih
predstavlja sukob. Recite: "Da je sukob boja, bio bi" i zamolite uenike da izdvoje neki papir.
Dajte djeci minutu do dvije da u paru popriaju o tome koju su boju izabrali i zato. Zamolite
nekoliko dobrovoljaca da to podijele s cijelom skupinom.
Objasnite: Sukob eskalira (5 minuta)
Zamolite djecu da opiu pokretne stube (engl. escalator). Ako ne znaju to su to pokretne stube,
objasnite im da je to niz stepenica koje se pomiu prema gore ili prema dolje. Na ploi nacrtajte
pokretne stube ovako:
51
Objasnite da, kada se pogorava, za sukob kaemo da eskalira (penje se, napreduje, poveava se,
razbuktava se). (Napiite definiciju glagola "eskalirati" na plou. Potom na dno vaih pokretnih
stuba napiite "Samo si malo uzrujan", a na vrh "JAKO si LJUT".)
Odrite sljedee mini-predavanje: "Sukob se obino pogorava korak po korak. Sukob moe
poeti kad netko kae ili uini neto to te malo uzruja. Na to moe (sada, kad si uzrujan)
uzvratiti tako to e rei neto to drugu osobu ini jo uzrujanijom. I, prije nego to se snae,
oboje ste vrlo ljuti. Katkad sudjelovanje u sukobu nalikuje vonji pokretnim stubama kada
krene, neizbjeno si na putu prema vrhu. Na sreu, bolje shvaanje uzronika eskalacije sukoba
moe ti pomoi zaustaviti pokretne stube prije nego to se oboje jako razljutite."
Izvedite ske: "Sukob zbog naprtnjae" (20 minuta)

Proitajte sljedeu priu (ili s dvoje uenika dobrovoljaca uprizorite tekst "Sukob zbog
naprtnjae"):
Pria
Dok je Danijela uzimala uinu iz ormaria, njezina je naprtnjaa sluajno pala i udarila
Davora u glavu. "Joj!", rekao je Davor, trljajui se po glavi. "Treba biti paljivija,
glupao."
Danijela je alila to je udarila Davora, ali nije joj se svialo da je zovu glupaom. Nije to
uinila namjerno! "Nemoj biti takva beba. Preprijeio si mi put. Ti uope ne bi trebao biti
ovdje", rekla je Danijela.
Davor je osjeao kako stvarno postaje ljut. Kada se Danijela sagnula kako bi podigla
naprtnjau, Davor ju je utnuo u uionicu.
G. Karlovi, njihov uitelj, doao je do ormaria. "Zbog ega tako viete?", upitao je.
Danijela i Davor pokazali su jedno na drugo. "On je zapoeo/Ona je zapoela!", rekli su
uglas.
Tekst "Sukob zbog naprtnjae" za dramatizaciju

Danijela: (krene uzeti uinu iz ormaria, i u tom trenutku njezina naprtnjaa sluajno
padne i udari Davora u glavu)
Davor: (trljajui se po glavi) Joj! Treba biti paljivija,

glupao.
Danijela: (alila je to je udarila Davora, ali nije joj se svialo da je zovu glupaom)
Nisam namjerno! Nemoj biti takva beba. A i preprijeio si mi put. Uope ne bi trebao biti
ovdje. (Danijela se sagnula kako bi podigla naprtnjau)
Davor: (osjeajui kako sad stvarno postaje ljut, utne naprtnjau dok se Danijela
naginjala da je podigne)
G. Karlovi: Zbog ega tako viete?
Danijela i Davor: (pokazujui jedno na drugo). On je zapoeo/Ona je zapoela!

52
Podijelite djecu u radne skupine od po dva ili tri lana i svakoj skupini dajte primjerak
radnog lista za aktivnost "Sukob zbog naprtnjae", veliki komad papira, malo ljepila,
kare i bojice. Neka izreu radni list "Sukob zbog naprtnjae" na vrpce. (Primjedba: Ako
su u pitanju mlaa djeca, izvedite ske s lutkama za cijeli razred.)
Neka djeca na velikom komadu papira nacrtaju pokretne stube s etiri stepenice. Dok
budete jo jednom itali priu, neka djeca stave odgovarajue izjave iz radnog lista
"Sukob zbog rnaprtnjae" na veliki papir i oznae svaku stepenicu na kojoj je dolo do
eskalacije sukoba. (Primjedba: Ako su u pitanju mlaa djeca, nacrtajte pokretne stube na
plou i zajedno, kao cijeli razred, oznaite mjesta gdje je dolo do eskalacije sukoba.)
Nakon to su djeca zavrila, razgovarajte o tome kako je sukob eskalirao:
- to se prvo dogodilo u ovom sukobu?
- to ste stavili na vrh pokretnih stuba?
- to su djeca uinila, a da je to pogoralo ovaj sukob?
Nakon to ste iscrpno opisali radnje u ovoj situaciji, pomognite djeci uopavati i
prepoznati tipove ponaanja koji izazivaju eskalaciju sukoba. Zabiljeite odgovore na
velikom komadu papira pod naslovom "Neki pokretai eskalacije sukoba".
Upitajte: to su Danijela i Davor mogli uiniti drukije kako sukob ne bi eskalirao? to
mislite, kako su rijeili svoj problem?
Porazgovarajte: Jeste li ikad imali ovakav sukob? Kako je eskalirao? Kako se smirio?
Kako ste mogli drukije postupiti?
Odrite razredni sastanak: Provjerite kako se razvijaju stvari u vezi

sa Zonom bez ismijavanja (10 minuta)
Ponovite sve o Povelji o brinosti za Zonu bez ismijavanja (ZBI), koristei proces
razrednog sastanka (vidi stranicu 32).
Neka djeca u parovima (svako po minutu) ispriaju kako se, prema njihovom miljenju,
razvijaju stvari u vezi sa Zonom bez ismijavanja. to dobro funkcionira? to ne
funkcionira?
Ponovno se okupite u veliku skupinu i razgovarajte. Neka dobrovoljci s cijelom skupinom
podijele perspektivu svog para.
Upitajte uenike ele li neto dodati ili izmijeniti u svojoj Povelji o brinosti . Ako neto
dodate ili promijenite, ne zaboravite pitati cijelu skupinu za suglasnost. Odredite kad ete
ponovno provjeriti kako se razvijaju stvari u vezi sa Zonom bez ismijavanja.
Neka uenici stanu u krug i pantomimom pokau: "Ja dovodim do eskalacije sukoba. . ." i "Ja
smirujem sukob. . ." Skrenite svima u krugu pozornost na razliite naine na koje djeca svojim
tijelima prikazuju sukob.
53
"Vidio sam neke prijatelje u parku, poeli su se tui i ja sam im rekao da prestanu. Rekao sam, Vas dvoje
ste najbolji prijatelji. Kako se moete tui? Rekao sam, Zagrlite se. To je upalilo." iskustvo jednog
uenika osnovne kole.
Sukob zbog naprtnjae
Danijelina naprtnjaa pala je na Davorovu glavu.
Davor je utnuo Danijelinu naprtnjau.
Nastavnik je rekao: "Zbog ega tako viete?"
Davor je rekao: "Joj! Treba biti paljivija,

glupao!"
Danijela je rekla: "Nemoj se ponaati kao beba."

54
Gaenje sukoba "ja"porukama

Djeca ue o "ja" porukama i uvjebaju ih.
Razina aktivnosti: visoka

Ciljevi
poveati osjetljivost na djelovanje "ti" poruka kao pokretaa eskalacije sukoba
nauiti obrazac "ja" poruka
uvjebavati izraavanje "ja" poruka.
Materijali
umnoeni materijal "Dodatne vjebe izraavanja "ja" poruka" (dovoljno primjeraka kartica za igru
uloga izrezanih na vrpce kako je naznaeno za svaki par djece, tako da svaki par ima dvije ili tri
situacije)
prazne kartice i flomasteri (jedna kartica po djetetu)
pripremite dvoje djece za izvedbu skea "Situacija 1".
Podijelite prazne kartice i zamolite uenike da na jednoj strani kartice napiu kako bi se osjeali
kad biste im rekli: "Uvijek zaboravlja pospremiti pribor za likovni odgoj!" Neka svi uenici
podignu karticu kako bi svatko mogao vidjeti koju su rije za opisivanje osjeaja napisali.
Pozovite uenike da pogledaju tue kartice. Ukaite na raspon emocija. Upitajte: to je ovim
osjeajima zajedniko?
Sada neka uenici na poleini svoje kartice napiu kako bi se osjeali kad biste im rekli: "Osjeam
razoaranje kada pribor za likovni odgoj nije pospremljen.." Neka svi uenici podignu karticu
kako bi svatko mogao vidjeti koju su rije za opisivanje osjeaja napisali. Ukaite na raspon
emocija. Upitajte: to je ovim osjeajima zajedniko?
Predstavljanje "ja" poruka (10 minuta)
Objasnite da izjava "Ti uvijek zaboravlja pospremiti pribor za likovni odgoj" predstavlja
"ti" poruku. "Ti" poruke zapoinju rijeju "ti" i pogoduju eskalaciji ili pogoravanju
sukoba. Druga se osoba osjea napadnutom, pa se pokuava braniti ili uzvratiti
protunapadom. A to na pokretnim stubama sukoba moe obje strane odvesti prema gore.
"Ti" poruke su kao veliko pokazivanje prstom i upiranje u drugu osobu. Gotovo se svatko
pokuava obraniti od prsta koji upire i pokazuje. "Ti uvijek zaboravlja", "Ti si lijen,"
Ti uvijek zabrlja, Ti si kriva, itd.
55
Predstavite "ja" poruke kao nain dobivanja onoga to trebate na nain da budete odluni,
ali ne i zlobni. "Ja" porukom govornik ukazuje na svoje osjeaje o vezi s nekim
problemom, umjesto da napada drugu osobu. Na taj se nain sluatelj osjea spremnijim
pokuati rijeiti problem. Naglasite kako izjava "Osjeam razoaranje kada pribor za
likovni odgoj nije pospremljen" predstavlja "ja" poruku i kako osjetno manje ugroava od
"ti" poruke: "Uvijek zaboravlja pospremiti pribor za likovni odgoj."
"Ja" poruke obino slijede sljedei obrazac (napiite na plou):

1. Osjeam ______________
2. kada _____________
3. zato to ____________
Vjebajte izricanje "ja" poruka sa skupinom. Zamolite jednog dobrovoljca da primjenom

obrasca na ploi sljedee "ti" poruke pretvori u "ja"poruke.
- Nikad mi ne uva mjesto u blagovaonici. (Primjer: Osjeam se uzrujano kada mi

ne uva mjesto u blagovaonici zato to elim sjediti s tobom.)
- Uvijek me izostavlja kada se igra preskakanja preko ueta. (Osjeam se
povrijeeno kada mi ne dopusti igrati se preskakanja preko ueta jer sam zabrinut
da je to zato to misli da u tome nisam dobar ili da ti se ne sviam.)
Izvedite ske (25 minuta)
Neka dvoje uenika dobrovoljaca izvedu sljedei ske (ili izvedite ovaj ske s lutkama za
mlau djecu). U ovom skeu sukob eskalira kada Dijete 1 uputi "ti" poruku.
Situacija 1: Dijete 1 stoji u redu u blagovaonici kada se Dijete 2

progura ispred njega/nje.
Svjetlo, kamera, akcija, PONI!
Nakon minutu-dvije recite "STOP". Neka Dijete 1 izrazi svoje osjeaje o ponaanju
Djeteta 2 koristei "ja" poruku, slijedei obrazac za "ja" poruke koji ste ispisali na plou.
Podijelite uenike u parove i neka odlue biti Dijete 1 ili Dijete 2. Zamolite ih da se
okrenu leima svojim partnerima. Opiite Situaciju 2 kako je dolje navedeno, a potom
neka se djeca okrenu licem jedni prema drugima i uprizore ju rabei "ja" poruku.
Situacija 2: Dijete 1 se spotakne o nogu Djeteta 2 u blagovaonici i pomisli da je Dijete 2 namjerno

ispruilo nogu.
Kad uenici zavre, zaponite razgovor. Dijete 2: Kako si se osjeao kada je Dijete 1
upotrijebilo "ja" poruku? Dijete 1: Kako se to razlikovalo od prvog skea kada je
upotrijebljena "ti" poruka?
Dajte uenicima vie primjera za uvjebavanje "ja" poruka. I dalje radei u parovima i
meusobno okrenuti leima, neka uenici iz eira ili kutije izvuku tri igre uloga (vidi
"Jo vjebi za upuivanje "ja" poruka"). Za svaku situaciju na kartici za igru uloga, dijete
56
e partneru uputiti "ja"poruku o svojim osjeajima o dotinom postupku, rabei obrazac

"ja" poruke opisan na ploi.
Napomena: Unaprijed pregledajte situacije na karticama za igru uloga. Ako se odreena

situacija odnosi na samo jednog uenika u uionici, zamijenite ju manje emocionalno
nabijenom situacijom. Na primjer, ako je u Vaem razredu samo jedno dijete u
invalidskim kolicima, umjesto situacije "Uenik zbija alu sa svojim prijateljem iz razreda
u invalidskim kolicima" primijenite neto slino, npr. "Uenik zbija alu sa svojim
prijateljem iz razreda s rukom ili nogom u gipsu."
Neka se djeca okrenu i zaponu.
(Fakultativno) Neka djeca predloe nove situacije iz vlastitog ivota za dodatno uvjebavanje "ja"
poruka.
Ponovno okupite skupinu, pa neka svatko uputi "ja" poruku nekome kome to danas eli
uiniti.
Savjet
Tijekom itavoga projekta nastojite prepoznati prigode u kojima djeca mogu vjebati
upuivanje "ja " poruka i tu vjetinu unesite u njihov svakodnevni ivot. Uvrstite takvu
vjebu kad se pojavi odgovarajui trenutak za to ili ju izvedite kao poetnu fazu neke
druge aktivnosti ("okupljanje").
57
Jo vjebi za upuivanje "ja" poruka

Kartice za igru uloga
Jedan uenik iz razreda te stalno zadirkuje zbog

Tvoj prijatelj eli da mu se pridrui u zbijanju
naoala. Moda te ne misli povrijediti, ali to ti
ala s beskunikom.
ipak smeta.
Uenik iz razreda ruga se ueniku koji epa zbog

Neka se djeca za rukom rugaju tvojoj odjei.
tjelesnog oteenja.
uje da uenik kojeg dobro ne poznaje iri Tvog prijatelja zadirkuju zato to nosi aparati
glasine o tebi koje nisu istinite. za zube.
Tvoji roditelji ne govore dobro hrvatski. Otkrije

Netko u autobusu te uvijek prisiljava da mu
da im se netko iz razreda, koga si smatrao
prepusti mjesto nakon to ue u autobus.
prijateljem, izruguje iza tvojih lea.
Likovni odgoj /Jezino izraavanje. Neka uenici izrade "kutije sukoba", ukraene kutije ispunjene
predmetima koji predstavljaju kljune vjetine koje su potrebne za mirno rjeavanje sukoba. Neke od
stvari koje se tu mogu nalaziti su veliko izrezano slovo "ja", kao podsjetnik za uporabu "ja" poruka,
izrezani obris cipela za zauzimanje drukije perspektive, itd. Recite uenicima da se to je mogue vie
zabavljaju dok to rade. Zatim, tijekom prijelaza kao to su povratak razreda s odmora ili ruka, zamolite
nekoliko uenika da drugima kau to imaju u kutijama, kao nain ponovnog usmjeravanja i povezivanja
skupine. Ili pozovite uenike da uzmu kutije sukoba kada se nau u sukobu i trebaju pomo.
58
Budi istjeriva nasilja

Djeca prouavaju ulogu promatraa u sluajevima zlostavljajueg i drugog
okrutnog ponaanja i prepoznaju primjerene naine reagiranja.

Ciljevi
prepoznati naine reagiranja na okrutna ponaanja
vjebati asertivne vjetine i "ja" poruke
nauiti granice kada intervenirati i kada ne intervenirati
razviti osjetljivost na vanu ulogu promatraa.
Materijali
video Nemoj mi se rugati
veliki komad papira
veliko papirnato srce ili drugi simbol brinosti.
Neka veliko srce prolazi krugom te zamolite neka svaka osoba koja ga dri kae to joj se svia na
prijatelju ili nekom u sobi. "Svia mi se kada mi prijatelj pomae rijeiti problem," itd. Nastavite
dok se svi ne dou na red.
Istraivanje brinosti: Video kazeta Nemoj mi se rugati (10 minuta)
Upitajte: Koje prizore sree ili nade vidite u videu "Nemoj mi se rugati"? (Ako nemate
videorekorder, neka djeca sluaju pjesmu i biljee prizore sree koji im padnu na pamet).
Neka uenici zabiljee svoje odgovore nakon to odgledaju video ili odsluaju pjesmu.
Zamolite dobrovoljce da kau to su zabiljeili. Popiite prizore na velikom komadu
papira i pozitivne osjeaje povezane s tim prizorima.
Porazgovarajte: to je zajedniko tim prizorima? (Mnogi prizori prikazuju ljude koji
iskazuju brinost ili tako to grle nekoga ili mu daju nagradu, navijaju za njega, itd.)
Popiite sve naine na koji ljudi u videu iskazuju brinost. Ako djeca imaju tekoa s
pamenjem prizora, prikaite video jo jednom.
59
Istraivanje zlostavljajueg ponaanja (engl. bullying) (10 minuta)
Sada objasnite da ete pozornost usmjeriti na ono to moemo uiniti kada vidimo da se
prema nekome okrutno postupa. Upitajte: Koje vrste ponaanja predstavljaju
zlostavljajue ponaanje? (Objasnite da je netko rtva zlostavljajueg ponaanja kad ga
opetovano nazivaju pogrdnim imenima, zbijaju alu s njim, "uzmu na zub", tuku, udaraju,
guraju, odguruju, tipaju, prijete mu ili ga iskljuuju iz drutva.) Neka uenici podignu
ruke: Koliko vas je vidjelo ili ulo da je netko rtva zlostavljajueg ponaanja? Neka se
uenici okrenu prema partneru i jedan drugome kau to su vidjeli. Zamolite nekoliko
dobrovoljaca da iznesu svoja iskustva.
Sada upitajte: Je li netko u ovom razredu ikad to poduzeo da pomogne rtvi
zlostavljajueg ponaanja? A je li se itko od vas usprotivio kada su vas zlostavljali ili loe
postupali prema vama? (Ako netko jest, neka kae to je uinio.)
Neka uenici spontano nabacuju ideje za popis stvari koje moete uiniti kada ste vi ili
netko koga vidite rtva vrijeanja ili zlostavljanja. Zabiljeite ideje na veliki komad papira
u dva stupca: ideje koje podrazumijevaju suprotstavljanje zlostavljau i ideje koje to ne
podrazumijevaju. Dodajte idejama djece neke od sljedeih prijedloga:
- Odbijte sudjelovati (ne obuhvaa suprotstavljanje).
- Ispriajte odrasloj osobi o zlostavljanju za koje ste saznali ili koje ste vidjeli (ne
obuhvaa suprotstavljanje).
- Pozovite osobu koja je povrijeena u svoju skupinu (moe znaiti
suprotstavljanje). Tada upitajte osobu koja je bila rtva zlostavljajueg ponaanja
slae li se da se i zlostavlja prikljui skupini ako se ispria (obuhvaa
suprotstavljanje).
- Otvoreno se ukljuite koristei se"ja" porukom. Recite: "Ne svia mi se kada se
tako ponaa prema njemu/njoj." "elim da ga/ju prestane tako nazivati." "Odmah
u obavijestiti razrednika." (obuhvaa suprotstavljanje.)
- Sprijateljite se s osobom koja trpi zlostavljanje tako to ete joj pokazati da vam je
stalo: zagrlite je, ohrabrite je, itd. (ne obuhvaa suprotstavljanje).
- Odvratite zlostavljaevu pozornost alom ili neim drugim, tako da prestane sa
zlostavljajuim ponaanjem (obuhvaa suprotstavljanje).
Vano je pravilo da se, ako vide fiziko nasilje ili ophoenje koje moe prerasti u fiziko
nasilje, uenici ne suprotstavljaju zlostavljau. Umjesto toga, trebaju se brzo udaljiti i
potraiti pomo odrasle osobe. Porazgovarajte s uenicima o znakovima koji mogu
ukazivati na takvu fiziku prijetnju.
Intervenirajte u zlostavljajue ponaanje: Stroj za istjerivanje

nasilja (15 minuta)
Predstavite sljedeu aktivnost: Potrebna je vjeba i hrabrost da, kada vi ili drugo dijete
trpite okrutno ili zlostavljajue ponaanje, budete odluni, a ne zlobni. Recite uenicima
neka se pretvaraju da su stroj za istjerivanje nasilja. Kako bi izradili stroj, neka se
razdvoje u dva reda okrenuta jedan prema drugom i udaljena oko 1 metar. Neka zamisle
da na rukama imaju prekidae. Kada dotaknete ruku, stroj za istjerivanje nasilja se
60
ukljuuje. Hodat ete izmeu redova uenika i pretvarati se da ste zlostavlja. Kad ga
"ukljuite", dijete treba uputiti odlunu (ali ne zlobnu) poruku zlostavljau.
eite izmeu redova uenika. Ispriajte jednu od dolje navedenih situacija ili je
uprizorite ako osjeate da to moete. Zatim nasumce izaberite uenika i ukljuite ga
doticanjem ruke radi snanog odgovora stroja za istjerivanje nasilja. Vjebajte s nekoliko
uenika prije prijelaza na drugu situaciju. Neke od moguih situacija:
- Netko vas nazove pogrdnim imenom. (Mogui odgovor stroja za istjerivanje
nasilja: "Osjeam se povrijeeno i ljutito kada me tako zove. Molim te, nemoj to
initi.")
- Netko vam kae da uinite neto to ne elite.
- Netko nekog drugog nazove pogrdnim imenom.
- Netko se ruga nekoj osobi zato to je slijepa.
- Netko eli da nekog drugog nazovete pogrdnim imenom.
- Netko vam kae da ne moete sudjelovati u igri.
- Netko trai da mu date uinu.
- Netko vrijea vaeg prijatelja, govori mu rune rijei (kreten, budala, majmun).
Zamolite nekoliko dobrovoljaca da odgovore na pitanje: Koji su se osjeaji kod vas javili
tijekom ove aktivnosti?
Zamolite uenike da pojedinano napiu zavjet da e biti "istjerivai nasilja". to su danas

voljni obeati cijelom razredu? to su danas voljni obeati cijeloj koli? Zavjet mogu
zapoeti sljedeim rijeima: "Obeavam da u... "
eui razredom zamolite svako dijete proita svoj zavjet.
(Fakultativno) Stavite sve zavjete u knjigu za istjerivanje nasilja koja e se uvati u vaem
razredu ili neka uenici stave svoja obeanja u biljenicu ili neki drugi osobni predmet
koji esto nose.
Savjet
Razgovarajte s djecom o tome da obavjetavanje nastavnika o sluaju nasilja nije
tuakanje. Objasnite da kad je netko dio brinog razreda, to sa sobom nosi i neka
prava i obveze. Recite: "Svi imamo pravo osjeati se sigurnima u ovoj koli i svi
imamo pravo biti zatieni. Vaa odgovornost kao lanova ove zajednice je pobrinuti
se za to da osjeaj sigurnosti bude mogu za svako dijete."
Knjievnost. Upotrijebite neko tivo koje je dio obavezne literature kako biste potaknuli raspravu
o uincima vrnjakog pritiska na nae ponaanje. Upitajte: Jeste li ikad uinili neto poput
izrugivanja drugom djetetu, samo da biste se uklopili? Kako moemo postii da iskazivanje
brinosti postane u naoj koli postane cool? Za daljnju raspravu o tome kako reagirati na
zlostavljae neka vam poslui knjiga Nasilnik, rtva i promatra autorice Barbare Coloroso..
61
Zemljopis. Neka djeca na zalijepljenim velikim komadima papira nacrtaju golemu kartu vae kole i
kolskog dvorita (moda zajedno s drugim razredima koji bi eljeli preuzeti neka podruja kole). Kao
nastavak aktivnosti koja se odnosila na Brino bie, neka djeca stvore "Brinu kolu". Neka djeca
spontano navode mjesta gdje bi se eljeli osjeati najsigurnije (igralite, autobus, kuhinja, knjinica, itd.).
Neka napiu rijei i ideje koje bi voljeli vidjeti na svakom mjestu. Upotrijebite mapu da biste pokrenuli
raspravu u okviru aktivnosti "Prenesite zajednici."
"Kada sam bila u autobusu, taj nam se djeak kreveljio. Pitala sam ga zato to radi. Rekao mi je: Zato to
mi se hoe. Ali ja sam mu rekla: 'Moe li nam se prestati kreveljiti?' Malo je razmislio a onda smo se
rukovali i sada smo prijatelji." uenica osnovne kole.
62
Prenesite zajednici
Zajedno s djecom izradite ili usavrite politiku o zadirkivanju za svoj razred koja bi bila
dio Povelje za Zonu bez ismijavanja. Potaknite djecu da osmisle kampanju za tu svoju
politiku kako bi cijela kola razmislila o njezinom usvajanju.
Koristei proces "Izrade projekta djelovanja u zajednici", str. 40., pomognite djeci uoiti
neki problem u vaoj zajednici koji treba rijeiti, a vaan je za ostvarivanje prava djece.
Vano je da projekt dobije podrku. Iako su moda i financijska sredstva za realizaciju
projekta vana, o njima ne mogu brinuti samo djeca. Projekti ne moraju biti veliki i
rjeavati gorue probleme. Za takve projekte potrebno je organizirati dugi period
zagovaranja, mnogo sastanaka i pregovora, a uspjeh moe i dalje ostati upitan. Potaknite
djecu da pozovu elnike zajednice (policajce, gradonaelnika, predstavnika gradske
etvrti, aktiviste, politiare, saborskog zastupnika, itd.) da im se pridrue u njihovim
nastojanjima. Zamolite elnike zajednice da posjete razred i vide to su djeca uinila, te
porazgovarajte o nainima irenja djejeg rada u zajednici. Planirajte panel raspravu o tom
problemu u kojoj bi sudjelovali zainteresirane odrasle osobe ili drugi dogaaj na razini
zajednice kojim biste pokrenuli ili zatvorili projekt.
63
Sljedei koraci
Kreativno rjeavanje sukoba ne dolazi uvijek spontano ni djeci ni odraslima. Neke od bitnih
vjetina koje je potrebno razviti kod uenika, a koje nisu obuhvaene ovim prirunikom,
ukljuuju:
istraivanja pojmova mira i sukoba

koritenje aktivnog sluanja za smirivanje sukoba
primjena slijeda koraka za rjeavanje problema
rjeenje dobitak-dobitak (engl. win-win) nasuprot rjeenju dobitak-gubitak (engl. win-
lose)
predlaganje vlastitih rjeenja za sukobe
suradnja na ostvarivanju rjeenja u praksi
razlikovanje poloaja i interesa (zahtjevi nasuprot stvarnim potrebama)
pregovaranje
posredovanje.
U poduavanju tih vjetina i pojmova izvan projekta Nemoj mi se rugati, oslonite se na uspjehe
nevladinih udruga i pouke koje je izvukla organizacija Educators for Social Responsibility iz
njihova Programa za kreativno rjeavanje sukoba.
Vaa nastojanja da djecu nauite rjeavanju sukoba bit e uspjenija ako ih budu shvaali,
i openitu im potporu pruali, svi djelatnici kole. Kako biste lake proirili program u
cijeloj koli, izvedite neke aktivnosti iz ovog prirunika s drugim nastavnicima na
nastavnikim kolegijima. Upoznajte upravu kole s uspjenim priama iz svoje uionice.
Nakon to su uenici uvjebali vjetine rjeavanja problema, pregovaranja i posredovanja,
moete proiriti uporabu svog "mirnog kutka". Kada se nau u sukobu, uenici mogu
rabiti "mirni kutak" da zajedno dou do rjeenja ili pozvati drugog uenika da im
pomogne u posredovanju.
.
64
SLAVIMO RAZLIITOSTI
4. Zajedno moemo sve
Djeca pokuavaju shvatiti svijet oko sebe. Njihovo zanimanje za uenje o tome tko su stvara svijest o
razlikama ili slinostima s drugima koji dijele njihov svijet. Djeca zamjeuju razlike u spolu, boji koe,
jeziku i tjelesnoj sposobnosti. tovie, ona esto upijaju neizgovorene stavove koje ljudi oko njih imaju
prema tim razlikama pozitivne ili negativne.
Prirunik Nemoj mi se rugati djeci e pomoi da nesvjesno ponu cijeniti razliitosti. Kad naue uvaavati
razlike bez predrasuda, djeca e pomoi pri stvaranju sredine u kojoj se nijedno dijete ne osjea neugodno
zbog neega po emu se razlikuje od drugih. Mogu se osjeati sigurnima kada preuzimaju rizike ili se
izdvajaju od svojih vrnjaka. I prirodno je da e poeti preispitivati i osporavati predrasude.
Neke vjetine koje e djeca poeti usvajati u ovoj tematskoj cjelini su:
uoavanje razlika i slinosti na neosuujui nain

uvaavanje razlika
razvijanje osjetljivosti na predrasude i pristranosti.

U Dodatku A, str. 82., pronai ete smjernice o stvaranju ozraja nepristranosti u razredu, ukljuujui i
naine poticanja ukljuivanja, uvaavanja razlika, interveniranja radi sprjeavanja iskljuivanja,
zauzimanja stava protiv pristranosti i jo mnogo toga.
65
Mijeanje moi
Djeca istrauju pitanja moi nadovezujui se na teme iz videa.

Vrijeme pripreme: vidi napomene i
nastavne smjernice
Vana napomena: Ova je aktivnost namijenjena treim i viim razredima
Ovu je aktivnost najbolje provoditi tek nakon to ste tijekom projekta Nemoj mi se rugati i kolske godine
u razredu uspostavili povjerenje i sigurnost. Preporuujemo da se poveete sa savjetodavnom slubom u
vaoj koli koja e vam pomoi u provedbi ove aktivnosti i praenju jakih emocija koje bi djeca
eventualno mogla iskazati. Osim toga, posebno preporuujemo ukljuivanje roditelja/skrbnika ako se
pojavi bilo koje pitanje koje e vas moda zabrinjavati u pogledu djece koja su kronino izvrgnuta
zadirkivanju ili zlostavljajuem ponaanju u koli. Mlaim uenicima ovu aktivnost moete prilagoditi
tako to e, za svaku kategoriju "prelaenja crte" koja se na njih odnosi, djeca u klupama dizati ruke ili
kartice "da/ne".
Vie informacija moete pronai u odjeljku "Izvedba ove aktivnosti".
Ciljevi
razviti osjetljivost za posljedice predrasuda, ismijavanja, zadirkivanja i drugih ranjavajuih
ponaanja
obnoviti svoje opredjeljenje za Zonu bez ismijavanja (i napraviti potrebne dorade).
Materijali
neprozirna ljepljiva traka zalijepljena na podu uionice, s prostorom na svakoj strani za svu djecu
u razredu (koja stoje udaljena nekoliko lcrta)
CD Nemoj mi se rugati i CD ureaj
veliki komad papira (jedan list za svako dijete) i neprozirna ljepljiva traka
flomasteri
ceduljice papira s napisanim imenom svakog djeteta (i eir ili kutija)
jedan primjerak kartice za Ljudski bingo za svaku osobu.
66
Okupljanje: Igranje Ljudskog binga (10 minuta)
Skupini dajte sljedee objanjenje: Cilj ove aktivnosti je otkriti ljude koji se razlikuju od
vas i slaviti te razlike. Samim postavljanjem pitanja, uenici e ustanoviti da u skupini
postoje mnoga razliita iskustva, porijekla i sklonosti.
Dajte svakoj osobi obinu ili kemijsku olovku i karticu za Ljudski bingo. Za svako pitanje
na kartici za Ljudski bingo, uenici moraju u skupini pronai osobu koja bi na njega
odgovorila razliito od njih. Ta osoba zatim ispisuje svoje ime u rubriku pokraj kategorije.
Na primjer, ako ste desnoruki, kada naete nekoga tko je ljevoruk, on e upisati svoje ime
u odgovarajuu rubriku na vaoj kartici za Ljudski bingo. Svako ime moete koristiti
samo jednom. Varijacija: Ovu aktivnosti moete skratiti na 10 minuta primjenom tipinih
pravila igre bingo. Pobjeuje prva osoba koja ispuni pet polja u redu (okomito, vodoravno
ili dijagonalno).
Recite svima neka zaponu! Prva osoba koja ispuni karticu vikne: "Bingo!" i svoje
odgovore proita skupini. Ona mora objasniti i po emu se svaka osoba koja se upisala u
njezinu karticu razlikuje od nje.
Zavrite ovu aktivnost podjelom papira i flomastera. Izaberite kategoriju s kartice za
Ljudski bingo za koju bi uenici mogli imati iroki raspon odgovora (npr. "omiljena
hrana, omiljena glazbena skupina"). Neka uenici velikim slovima napiu svoje odgovore
na papir, a zatim jedan po jedan nasumce izgovaraju brze i kratke odgovore (engl.
popcorn style) drei svoje znakove podignutima.
Ili zamolite uenike da se organiziraju u skupine u prostoriji, prema razliitim sklonostima
u toj kategoriji. Zabiljeite raznolikost!
Izvedite aktivnost: Mijeanje moi (30 minuta)
Poredajte svu djecu uz jednu stranu trake na podu, licem okrenutu prema traci. Upoznajte
ih s aktivnou: "Ponekad, kada netko povrijedi drugu osobu, on je samo zloest ili moda
nepaljiv, npr. kao kad je dijete u skeu prijateljicu nazvalo "Miss Piggy", a da pritom nije
ni znalo da joj to smeta. Ili su moda zaboravili na sporazum o Zoni bez ismijavanja. Ili
moda osjeaju pritisak prijatelja da se pridrue u zadirkivanju nekoga. U drugim
situacijama, ljudi su zloesti prema drugima jednostavno zbog onoga to oni jesu samo
zbog boje njihove koe, etnike pripadnosti ili vjerskih uvjerenja. Takve naine da se
bude zao nae drutvo moe ak i podupirati i poticati - kad odreene povlastice i zakoni
nekim skupinama daju vie moi nego drugima. Na primjer, vjerojatno znate da je na
svijetu broj mukaraca i ena gotovo jednak. Zna li tko koliko ena ima u naem Saboru,
mjestu gdje se donose zakoni? Naime, iako je u naem drutvu 50% ena, samo ih 18%
(saziv 2005. g.: od 152 saborska zastupnika 27 je enskog roda) sudjeluje u donoenju
zakona. Kako to moe utjecati na zakone koji se donose? Jednako tako, u zemljama gdje
ima mijeanog stanovnitva, ne-bijelci su nedovoljno zastupljeni u Parlamentu. Kako to
moe utjecati na zakone koji se donose? To je jedan od primjera koji pokazuje da je
diskriminacija nepoteno postupanje prema nekim skupinama ljudi, ne samo
pojedincima dio naeg drutva. U ovoj emo se aktivnosti pozabaviti nainima na koji
ranjavamo jedni druge i na koji se razlike ponekad mogu koristiti da bi nas razdvajale."
67
Objasnite kako provoditi ovu aktivnost: "Najbolje je aktivnost koju planiramo provoditi u
potpunoj tiini. Moe se dogoditi da tijekom ove aktivnosti doivite odreene jake
osjeaje - tugu, ljutnju. Stoga moramo iskazivati puno potovanja i brinosti jedni prema
drugima. Bez smijanja ili prianja, tako da se svi osjeamo sigurno. Podignite ruku ako ne
moete prihvatiti pravilo "nema prianja, nema aptanja, nema smijanja". Ako netko
zaboravi to pravilo, blago ga na to podsjetite. U ovoj aktivnosti moe biti i suza.
Zapamtite, svi su nai osjeaji vani. U redu je osjeati tugu. Ako netko pokraj vas pone
plakati, to moete uiniti da ga utjeite? (Zagrlite ga, stavite mu ruku na rame radi utjehe,
itd. ) Ipak, tijekom cijele aktivnosti ostat emo ovdje zajedno."
Recite: "Prozvat u jednu skupinu i, ako pripadate toj skupini, prijeite crtu i okrenite se
licem prema uenicima s druge strane crte. Ako vam nije ugodno prijei crtu, ak i ako ste
dio te skupine, nema problema. Moete ostati gdje jeste i osvijestiti osjeaje koje
proivljavate." Kad prozovete neku skupinu, osobe iz te skupine prijei e crtu. Zatim e
se licem okrenuti prema uenicima koji nisu preli crtu. Kada kaete skupini koja je prela
crtu da se vrati, oni e se vratiti na svoja poetna mjesta s druge strane crte, tako da cijela
skupina opet bude zajedno.
Vana nastavna napomena: Nakon svake kategorije "prijei crtu", 1) napravit ete
stanku sve dok se uenici koji su preli crtu ne okrenu licem prema drugim uenicima;
2) zatim ete rei: "Sada si osvijestite kakav je osjeaj prijei crtu i kakav je osjeaj
gledati druge kada prelaze crtu (stanka).
Pogledajte tko je s vama (stanka).
Pogledajte tko nije s vama (stanka)";
3) zamolite sve da se ponovno okupe.
Iz niza pitanja, odaberite odreeni broj pitanja koja smatrate prikladnima za dob i
mogunost koncentracije djece:
"Sada u tiini prijeite crtu ako su vas ikad zadirkivali ili nazivali pogrdnim imenima ili s
vama zbijali alu."
"Prijeite crtu ako ste ikad izabrani kao posljednji u igrama ili sportovima ili ste se
osjeali izostavljenima ili potpuno iskljuenima iz neke aktivnosti."
"Prijeite crtu ako su vas ikad nazivali pogrdnim imenima ili omalovaavali samo zato to
ste djevojice."
"Prijeite crtu ako su ikad vas ili nekog do koga vam je stalo zadirkivali zbog vjerskog
porijekla."
"Prijeite crtu ako su ikad vas ili nekog do koga vam je stalo prosuivali ili zadirkivali
zbog porijekla vae obitelji (druga nacionalnost)."
"Prijeite crtu ako su vas ikada zadirkivali zbog vaeg naglaska
Prijeite crtu ako su vas ikada zadirkivali zbog glasa ili su vam rekli da ne znate pjevati."
"Prijeite crtu ako vi ili netko od lanova vae obitelji ili netko od vaih prijatelja ima
tjelesni nedostatak koji je vidljiv."
"Prijeite crtu ako vi ili netko od lanova vae obitelji ili netko od vaih prijatelja ima
tjelesni nedostatak koji nije vidljiv
"Sada prijeite crtu ako ste ikad vidjeli da nekog drugog zadirkuju ili nazivaju pogrdnim
imenima ili s njim zbijaju alu."
"Prijeite crtu ako ste djeak i rekli su vam da ne smijete plakati, pokazivati osjeaje, ili
se bojati."
68
"Prijeite crtu ako ste se ikad osjeali usamljeni, nepoeljni ili prestraeni."
"Prijeite crtu ako su vas ili nekog do koga vam je stalo ikad zadirkivali ili s vama zbijali
ale zato to nosite naoale, aparati za zube, sluno pomagalo ili zbog odjee koju nosite,
visine, teine, tena te veliine ili oblika vaeg tijela."
"Prijeite crtu ako su vam ikad rekli da ste zloesto, nezahvalno, loe ili bezvrijedno
dijete."
"Prijeite crtu ako ste ikad osjeali pritisak prijatelja ili odrasle osobe da uinite neto to
ne elite, a poslije ste osjeali aljenje ili sram."
"Prijeite crtu ako ste se ikad osjeali posramljeno jer ste govorili iz srca ili s nekim
podijelili svoje brige, strahove ili tajne nade i snove."
"Prijeite crtu ako je ikad itko prema vama bio zao, a vi ste oklijevali ili se bojali o tome
progovoriti."
"Prijeite crtu ako ste ikad stajali sa strane i gledali kako nekome nanose bol, a vi niste
nita rekli ni uinili jer ste se previe bojali."
"Prijeite crtu ako ste ikad eljeli neto otvoreno rei jer ste mislili da to nije u redu, ali
ste osjeali nelagodu, stid ili strah da bilo to kaete."
Neka uenici u velikoj skupini odgovore na pitanja o ovoj aktivnosti:

Koji su se osjeaji kod vas pojavili tijekom ove aktivnosti?
to vam je bilo najtee?
to ste nauili o sebi? O drugima?
ega se elite sjeati u vezi s onim to smo upravo doivjeli?
elite li to rei drugima o ovom iskustvu, a ako ima, to je to?
Zamolite dobrovoljce da se jave i pred cijelom skupinom odgovore na naprijed navedena
pitanja.
Zakljuite: "Kada ste preli crtu, time niste postali nimalo manje vrijedni potovanja i
brinosti. Zapravo, vjerojatno su mnogi od tih trenutaka ba bili oni kad ste najvie trebali
potovanje ili brinost. Mnogima od nas treba hrabrosti da prijee crtu. Ako ste
primijetili, mnogi su od nas crtu preli puno puta . Svi koji se ovdje nalazimo znamo
kakav je osjeaj biti povrijeen ili gledati nekoga tko se tako osjea, a ne stati u njegovu
obranu. Ali moda smo tu povrijeenost zaboravili jer smo ju potisnuli. Nadajmo se da
emo, ako zapamtimo ono to smo danas podijelili s drugima (a to je da smo svi bili
povrijeeni), druge moi uiti o naoj Zoni bez ismijavanja i pokuati se pobrinuti da
nitko vie nikad ne bude povrijeen na ovaj nain."
Obnovite svoje opredjeljenje za Zonu bez ismijavanja. Upitajte cijelu skupinu: "eli li tko
to dodati naoj Povelji za Zonu bez ismijavanja? elite li neto promijeniti?"
(Fakultativno) S uenicima otpjevajte pjesmu Zamisli ili Ne rugaj se. Nakon pjesme
upitajte: to mislite, o emu ova pjesma govori? to ona znai vama?
Neka svako dijete iz eira ili kutije izvue etiri imena uenika. Neka svatko zalijepi
veliki komad papira na lea sa svojim imenom na vrhu. Djeca e hodati uokolo s
flomasterima i pisati ohrabrujue rijei na listove papira etvero djece koju su izabrali iz
eira. Recite im da pokuaju biti to vie odreeni kada je rije o susretljivim, ljubaznim i
69
krasnim stvarima koje su zamijetili kod te osobe tijekom programa. Neka uenici zadre
papire s ohrabrujuim rijeima.
Za laku izvedbu ove aktivnosti
Cilj ove aktivnosti je pomoi da se meu djecom srue prepreke koje koe prestanak okrutnog postupanja.
Djeca postaju svjesna da su i drugi suoeni s mnogima od istih nesigurnosti, strahova i izazova kao oni.
Ue da pokazivanje osjeaja ovjeka ne ini slabiem, ve da je za to potrebna hrabrost. Ue da druga
djeca mogu pokazati razumijevanje i potporu kada otkriju te osjeaje. Razvijanjem osjetljivosti za
posljedice okrutnosti djeca, bez tereta krivnje, potvruju opredijeljenost da e svoju kolu pretvoriti u
Zonu bez ismijavanja.
Pripazite da u ovoj aktivnosti nikoga ne osuujete niti posramljujete ve iskazujete potporu i
prihvaanje. Svatko u razredu e vjerojatno imati razloga prijei crtu. Sva su djeca moda u
odreenom trenutku bila rtve ili su se pridruila zbijanju ala s nekim, ili su barem vidjela da je
netko povrijeen, a nisu nita u vezi s time uinila. Mnoga e djeca trebati vau potporu da shvate
kako mogu utjecati na ponaanja koja su vidjeli ili na druge prenositi ponaanje prema sebi. Uz
vau pomo i vodstvo, djeca mogu promijeniti takva ranjavajua ponaanja.
U svrhu lake provedbe ove aktivnosti, poveite se sa savjetodavnom slubom u koli. U
provedbu ukljuite neke savjetnike i/ili nastavnike pomonike, kao i druge koji e se etati meu
djecom kako bi im pruili potporu dok budu prolazili kroz ovu aktivnost.
Uvjerite djecu da je iskazivanje osjeaja zdravo.
Neka nakon svake reenice koja poinje s "Prijeite crtu. . ." uslijedi dostatno vrijeme tiine prije
nego to pozovete uenike da se vrate na poetna mjesta ili komentirate. Za uspjeh ove aktivnosti
vano je njezino sporo odvijanje.
Jezino izraavanje /Povijest. itajte prie o ljudima koji su se borili protiv nepravde.
Proitajte prie dr. Seussa ili nekog drugog autora o tome kako je zaziranje od neega prije nego to ste to
probali (neko jelo npr.) takoer vrsta predrasude. Istraite razliku izmeu situacije kad vam se neto ne
svia i situacije kad imate predrasude prema neemu.
Posluite se i priom dr. Seussa The Sneetches (Random House, 1988.) ili nekom slinom priom. U prii
The Sneetches likovi sa zvjezdanim trbuhom (engl. Star-Belly Sneetches) misle da su bolji od likova s
obinim trbuhom (engl. Plain-Belly Snnetches). Meutim, pametni likovi s obinim trbuhom uskoro
shvate kako staviti zvijezde na trbuh, i kako onda itko moe rei tko je bolji od koga? Raspravljajte: Kako
su likovi sa zvjezdanim trbuhom nauili to su predrasude? to iz ove prie moemo nauiti o ponaanju
ljudi?
Glazbeni odgoj. Porazgovarajte o primjeni razliitih medija u rjeavanju problema. Zato bi pjesma poput
"Nemoj mi se rugati" ovjeka mogla lake navesti da se promijeni od neijeg govora? Kada bi mogla biti
manje djelotvorna? Zato?
70
Kartice za Ljudski bingo
Zemlja koju
Nacionalna
Omiljena TV Omiljeni bi najvie Desnoruk/
pripadnost/etniko
emisija blagdan eljeli ljevoruk
porijeklo
posjetiti
Najvie
zastupljeno Omiljeni Neto je
Omiljena videoigra Omiljeni sport
jelo u vaoj doruak posadio/la
obitelji
Ovdje ubacite
Spava s Omiljena kategoriju
Omiljeni predmet
plianom glazbena Bio u ribolovu koju su
u koli
ivotinjom skupina predloili
uenici
Ovdje ubacite
Grad i kategoriju
Ima kunog Sudjelovao u
Pjeva pod tuem drava koju su
ljubimca igrokazu
roenja predloili
uenici
Ovdje
Govori teno ubacite
Omiljena Opekao/opekla
jo neki jezik kategoriju
Redoslijed roenja brza se na neem
osim koju su
hrana vruem
hrvatskog predloili
uenici
71
Prie o obiteljskim vezama i

obiteljskom tkivu
Koristei se raznim predmetima, djeca priaju prie o sebi, a kasnije s pomou tih
predmeta oblikuju kvadrat koji postaje dijelom "pokrivaa"3 uionice.

Vrijeme aktivnosti: 2 kolska sata
(fakultativno)
Ciljevi
slaviti razlike
upoznati djecu s razliitim kulturama i razliitim obiteljima
shvatiti pojam "kulture".
Materijali
pjesma "Ne rugaj se" i CD ureaj
obru ili krug od ueta (po jedan za troje djece)
listovi papira, pribor za likovni odgoj
primjerak kvadrata s devet ploha za svako dijete u vaoj uionici (imajte jo pokoji primjerak pri
ruci za djecu koja ele ponovno zapoeti raditi na projektu).
Okupljanje
Nasumce razmjestite obrue po uionici.

Objasnite igru: "Ova je igra varijacija igre "glazbene stolice". Meutim, na je cilj
suprotan cilju uobiajene igre "glazbene stolice" umjesto da nekoga izostavimo, trebat
emo osigurati da SVATKO bude ukljuen do trenutka kada glazba prestane. Kada glazba
zapone, djeca e uskoiti u obru (ili ue za preskakanje ako koristite dovoljno dugako
ue) i pronai nekoga od koga se razlikuju (netko iz obitelji s razliitim brojem djece,
netko ija je kosa druge boje, itd.). Kada pronau nekoga od koga se razlikuju, pozivaju
ga/nju da im se pridrui unutar obrua ili kruga od ueta. Kada glazba prestane, djeca
unutar obrua trebaju pozvati nekoga tko jo nije u obruu ili krugu od ueta da im se
pridrui, nakon to nau po emu se razlikuju."
3
engl. quilt = proiveni pokriva ispunjen mekanim punjenjem iji se vanjski omota esto izrauje spajanjem vie
komada razliitih tkanina (napomena prevoditelja)
72
Pustite pjesmu "Ne rugaj se" i zaponite. Dajte djeci dovoljno vremena prije nego to
iskljuite glazbu. Ponovite jo jednom ako imate vremena.
Sredinja aktivnost
Na plou napiite rije "kultura" i upitajte uenike to za njih ta rije znai. (Za mlae
uenike upotrijebite rije "obitelj".) Koje im rijei ili izrazi padaju na pamet kada uju tu
rije? Napiite njihove odgovore na plou u obliku mrenog dijagrama, crtama povezujui
srodne ideje s rijeju "kultura" ili s drugim srodnim rijeima. Upotrijebite djeje rijei
kako biste razredu pomogli stvoriti definiciju kulture koja obuhvaa odreene vrijednosti,
vjerovanja, obiaje i naine ivota skupina ljudi.
Predstavite aktivnost: "Obitelji su vaan dio kulture. Danas ljudi ive u najrazliitijim
vrstama obitelji. U ovoj emo aktivnosti slaviti mnotvo razlika meu obiteljima u naem
razredu." Objasnite da se obitelji ne sastoje samo od ljudi koji su u krvnom srodstvu.
Raspravljajte o tome to nekoga ini dijelom vae "obitelji".
Kako biste djecu naveli da zaponu razmiljati o razliitim oblicima obitelji i kulturama
koji su zastupljeni u razredu, postavite neka od sljedeih pitanja (napiite ih na plou):
- S kime ivi? Koga jo smatra dijelom svoje obitelji? Ima li jako starih osoba u
tvojoj obitelji? Koje stvari voli raditi s lanovima svoje obitelji? to svi volite
jesti? Koja su posebna jela u vaoj obitelji? Koje blagdane slavite? Kako slavite
mamin roendan?, Kamo idete za praznike? Imate li roake na selu? to je tvojoj
obitelji vano?.....
Svakom djetetu podijelite pribor za likovni odgoj i primjerak kvadrata s devet ploha.
Zamolite uenike da ukrase sredinju plohu imenima iz svoje obitelji, a moda i crteima
na kojima su nacrtani svi lanovi. Preostalih osam ploha mogu opisivati, rijeima ili
slikama, stvari koje su njihovim obiteljima vane. Uenici tu mogu uvrstiti to god ele -
posebna jela, posebne kune ljubimce, blagdane koje slave, posebne uspomene, itd.
Kad uenici zavre, podijelite ih u parove kako bi s partnerom razmijenili prie o obitelji
prikazanoj na kvadratu.
(Fakultativno) Na drugom satu, uenici mogu svoje kvadrate zalijepiti na papirnatu
podlogu i zatim zajedniki spajati pojedinane blokove na veliki komad tvrdoga papira
kako bi napravili razredni pokriva sastavljen od obiteljskih veza i tkiva. Druga je
mogunost da kvadrate na zidu poveu vodoravno, u obliku transparenta.
Zamolite svaku osobu da ispria o neemu to je prikazano na njezinom kvadratu.

73
Prie o obiteljskim vezama i obiteljskom tkivu

Kvadrat s devet ploha za "pokriva"
IME I
CRTE
OBITELJI
74
Sljedei koraci
Vano je da djeca vide kako odrasli ulau napore u poduavanje o toleranciji. Stoga je nuno djeci pomoi
prihvaati razliitosti i suprotstavljati se predrasudama i izvan projekta Nemoj mi se rugati. Kako biste
djeci nastavili pomagati pri istraivanju svih sloenosti razliitosti, trebat ete izgraditi i neke dodatne
vjetine kojima se ovaj prirunik ne bavi, ukljuujui:
razumijevanje kulture
identificiranje skupina kojima pripadamo
prepoznavanje suosjeanja prema, i prihvaanja ljudi koji se razlikuju od nas
suprotstavljanje predrasudama
istraivanje utjecaja, moi i povlastica
zato se krivnja svaljuje na "deurnog krivca"
razumijevanje razliitosti i njezinog utjecaja na sukob.
75
PLANIRANJE DOGAAJA
Prenesite zajednici
Uenici opisuju svoja "svjesna djela brinosti" i planiraju naine prenoenja
programa Nemoj mi se rugati u zajednicu.
Ciljevi
postii da uenici prepoznaju itav niz razliitih svjesnih djela brinosti
ratificirati Povelju o brinosti za Zonu bez ismijavanja
prenijeti program Nemoj mi se rugati u iru zajednicu.
Materijali
Prie koje su napisala djeca, fotografije, crtei, itd., iz aktivnosti "Djeja svjesna djela
brinosti" (str. 39.) i (ako ste ih napravili) iz odjeljka "Prenesite zajednici: izrada projekta
djelovanja u zajednici" (str. 40.).
Proirena verzija vae Povelje o brinosti za Zonu bez ismijavanja na papiru s dovoljno
mjesta na kraju da se svaki uenik moe potpisati (papir moete smotati u svitak).
Pogledajte primjer Povelje o brinosti koja je ovdje dana kao uzorak.
Jedan primjerak "Zavjeta za Povelju o brinosti" za svakog uenika.
(Fakultativno) "Govorniki tap".4
(Fakultativno) Polaroid fotoaparat.
Savjet
U provedbi ove aktivnosti poveite se s

drugim razredima koji su provodili program
Nemoj mi se rugati.
Podijelite djecu u parove. Neka opiu djela ljubaznosti koja su "uhvatili" ili napravili u
aktivnosti "Djeja svjesna djela brinosti" (str. 37.).
Ponovno okupite cijelu skupinu: Mislite li da su se u naoj uionici/koli stvari
promijenile otkako je zapoeo projekt Nemoj mi se rugati? Kako? Jeste li se vi
promijenili? Kako? Neka sudjeluje to je mogue vie djece koja to ele (fakultativno:
upotrijebite "govorniki tap" ili neki drugi simbol za odreivanje koje je dijete na redu da
uzme rije i mikrofon kako bi svi mogli uti to djeca govore).
4
Predmet koji su Indijanci upotrebljavali u plemenskim raspravama kako bi odredili tko ima pravo govoriti. Onaj tko
je drao "govorniki tap" jedini je imao pravo govoriti, dok su drugi morali utjeti. (Napomena prevoditelja prema
lanku "The Talking Stick", Carol Locust, Ph.D., Native American Research and Training Center, Tucson, Arizona
(Tribal affiliation -- Eastern Band Cherokee)
76
Odrite sveanost: Proslavite vau Povelju o brinosti (20 minuta)
Zamolite nekoliko dobrovoljaca da naglas proitaju Povelju o brinosti za Zonu bez

ismijavanja sa svitka. Objasnite da ete opredijeljenost za svoju Povelju proslaviti tako to
e je svi "ratificirati" ili potpisati. Sada najavite: "Svi oni koji ele iskazati opredijeljenost
za nau Povelju neka kau DA!" (ili upotrijebite drugi izraz odobravanja ako ste ga
smislili).
Neka uenici dolaze jedan po jedan potpisati Povelju o brinosti (ako imate fotoaparat,
fotografirajte djecu tijekom potpisivanja).
Neka uenici rade u skupinama od etvero ili petero kako bi ispunili i ukrasili vlastite
zavjete za Povelju o brinosti u programu Nemoj mi se rugati.
Planiranje dogaaja u zajednici (15 minuta)
S djecom nabacujte ideje o tome kako proslaviti sva poboljanja u vaem razredu/koli od
uvoenja projekta Nemoj mi se rugati, i to na priredbi ili okupljanju u koli ili zajednici. Neke od
ideja koje moda elite ukljuiti obuhvaaju: planiranje multimedijalne prezentacije (glazba,
umjetnost, skeevi, dramsko stvaralatvo, video, itd.), izloba radova na temu "djejih svjesnih
djela brinosti" i drugih radova nastalih u programu u sinkronizaciji s glazbom. Izvedite nekoliko
aktivnosti ili skeeva iz ovog prirunika zajedno s gledateljima. Neka i oni potpiu i ratificiraju
vau Povelju o brinosti.
Neki vani elementi koje morate uzeti u obzir prilikom planiranja dogaaja su:
- Planirajte dogaaj za naveer ili neko drugo vrijeme kada roditelji i ostali mogu doi.
- Pozovite policiju, lokalne aktiviste, starije osobe, medije, vjerske voe, politiare, itd.
Moete zamoliti elnike i predstavnike zajednice da izravno sudjeluju u dogaaju tako to
e unaprijed popuniti vlastite zavjete opisujui konkretne radnje koje e poduzeti kako bi
dali potporu irenju programa Nemoj mi se rugati u vaoj zajednici. Ukljuite njihova
obeanja u va dogaaj. Neka nekoliko predstavnika zajednice proita svoja obeanja ili
govori o njima!
Napravite vremenski raspored i plan rada, podijelite djecu u male skupine te im zadajte razliite
zadatke. (Primjedba: Ovaj ete korak najvjerojatnije trebati uiniti na nekom drugom satu, kako bi
i uprava vae kole mogla sudjelovati u planiranju dogaaja.)

eui razredom, zamolite uenike da zavre sljedeu izjavu: "Ono na to sam najvie ponosan u
vezi sa svojim postignuima u programu Nemoj mi se rugati je. . ."
(Fakultativno) Otpjevajte najdrau pjesmu.
Upoznajte zajednicu i izabrane dunosnike sa svojom Poveljom o

brinosti
Poaljite primjerak svoje potpisane Povelje o brinosti lokalnom izabranom dunosniku po vaem
izboru: lanu vijea, gradonaelniku, saborskom zastupniku. Moete ukljuiti i primjerke djejih
zavjeta (fakultativno).
77
Objavite prie o djejim svjesnim djelima brinosti na internetskoj stranici kole. Postoji li projekt
ili kampanja neke druge kole u mrei kola bez nasilja kojima biste se i vi eljeli pridruiti?
Osim toga, poveite se sa kolama diljem zemlje u kampanji usmjeravanja nacionalne pozornosti
na vaa djela brinosti. Uveite sve pojedinane djeje zavjete i fotografije s potpisivanja i stavite
ih zajedno sa svitkom potpisane Povelje o brinosti u tubu ili kutiju koju su djeca ukrasila raznim
bojama. Poaljite kutiju predsjedniku. Svrha je potaknuti predsjednika i druge vane izabrane
dunosnike da podupru nastojanja koja imaju za cilj osigurati da nae kole, zajednice i kampovi
budu sigurna mjesta, na kojima nema zadirkivanja, ismijavanja, zlostavljajueg ponaanja i
nasilja. Zahvaljujemo vama i vaim uenicima na vaoj opredijeljenosti i vodstvu u rjeavanju
ovog vanog lokalnog i nacionalnog pitanja!
78
Naa Povelja o brinosti

(Primjedba: Ovo je samo jedan prijedlog oblika i teksta za vau Povelju o brinosti. Slobodno s
djecom izradite vlastitu Povelju o brinosti.)
Djeca, nastavnici i osoblje kole ili razreda _______________ ovime stavljaju svoj potpis na
ovaj dokument kako bi uvrstili svoju opredijeljenost za ostvarivanje sna u kojem e djeca, u
koli i izvan nje, ivjeti i druiti se u okruenju punom ljubavi, poticaja i potovanja.
Svi potpisnici ove povelje obvezuju se uiniti sve to je u njihovoj moi kako bi branili naela i
provodili dolje navedene akcije, koje e pridonijeti da kola ili razred ______________ ostane
Zona bez ismijavanja: mjesto suosjeanja, tolerancije i potovanja.
Nai sporazumi o iskazivanju brinosti:
(Nainite popis sporazuma koje ste postigli kako bi stvorili svoju Zonu bez ismijavanja.)
Ime Adresa
79
Nemoj mi se rugati
Zavjet na temelju Povelje o brinosti
Ime __________________________ grad i drava ________________________

dob (fakultativno) __________________ kola ______________________________
uenik nastavnik osoblje
Obeavam da u . . . .
Moje "svjesno djelo/djela brinosti"
Molimo vas, g. predsjednie i donositelji zakona, da nam se pridruite u nastojanjima kojima

elimo osigurati da nae kole, zajednice i kampovi budu sigurna mjesta na kojima vlada
potovanje i na kojima nema zadirkivanja, ismijavanja, zlostavljajueg ponaanja i nasilja.
80
SVRETAK PROGRAMA
Vi ste moni, ali zajedno smo moniji

Djeca slave svoje uspjehe u projektu Nemoj mi se rugati.
Ciljevi
proslaviti uspjehe u projektu Nemoj mi se rugati
utvrditi koje su kvalitete potrebne za suprotstavljanje ismijavanju, zadirkivanju, predrasudama i
ranjavajuim ponaanjima
opredijeliti se za kontinuirani uspjeh Zone bez ismijavanja.
Materijali
klupko jakog konca ili ueta
(fakultativno) pliani planet Zemlja ili lopta od spuve
simbol koji e djeca donijeti od kue, voljni su ga pokloniti, a predstavlja neto to obeavaju
ponijeti u budunost
(neobavezno) baklje od papira napravljene u programskim poveznicama u aktivnosti "Mijeanje
moi" (str. 65.).
Okupljanje: Igranje ljudske mree (10 minuta)
Zaponite drei jedan kraj klupka konca. Zatim recite: "Danas svijetu elim
____________." (To ne mora biti jedna rije moe biti i izjava s koliko god rijei
elite.) Potom, jo uvijek drei jedan kraj konca, dobacite klupko djetetu preko puta vas
u krugu koje e ga uhvatiti (uhvativi konopac jednom rukom, a klupko drugom). Dijete
e zatim ponoviti elju prethodnog djeteta, "(ubaci ime) svijetu eli _______________. Ja
svijetu elim ______________." Dijete potom baca klupko sljedeem djetetu u krugu, i
tako dalje, sve dok unutar kruga ne stvorite paukovu mreu . Podsjetite svako dijete da,
dok baca klupko, u ruci zadri konac. (Djeca obino dolaze u iskuenje ispustiti konac
prilikom bacanja klupka, pa e vae podsjeanje biti korisno).
Dok svi dre konac, zamolite nekoliko dobrovoljaca da kau zato nam povezanost poput
paukove mree moe pomoi u ostvarivanju svih elja koje smo upravo izrekli. Nakon to
nekoliko uenika iznese svoja razmiljanja cijeloj skupini, napravite saetak. Podsjetite
sve koliko smo jai kada smo zajedno nego kada smo sami! (Da biste to pokazali, moete
baciti pliani globus na mreu).
81
Upitajte: "to mislite, to bi se dogodilo kad bi jedan od nas ispustio konac?" (Dopustite
dobrovoljcima iz kruga da odgovore.) Recite: "Pokuajmo." Neka jedan dobrovoljac
ispusti konopac, a zatim drugi, pa jo jedan. "Vidite kako se mrea brzo raspada kada je
samo jedan od nas izostavljen ili ne obavlja svoj dio posla?"
Upitajte: "Mislite li da bismo i sada mogli drati plianu kuglu?" Ponovno bacite plianu
zemaljsku kuglu na mreu. Zakljuite: "Svatko u ovome razredu je vaan i moan. Svi
smo mi potrebni da bismo, radei zajedno, svijet mogli uiniti boljim."
Nabacivanje ideja: Sljedei koraci (20 minuta)
Ukratko prepriajte uenicima priu "arobnjak iz Oza": "Vjerojatno su neki od vas

gledali film "arobnjak iz Oza". U filmu Dorothy i njezini prijatelji idu velikom i
monom arobnjaku iz Oza, u nadi da e im on dati osobine koje misle da nemaju.
Dorothy se eli vratiti kui. Limeni eli srce kako bi mogao voljeti. Lav eli hrabrost. A
Strailo eli mozak za rjeavanje problema. Meutim, na kraju se ispostavi da oni u sebi
ve imaju ono to ele."
"Danas elim da razmislite o osobinama koje ste otkrili u projektu Nemoj mi se rugati, a
koje VI elite i dalje razvijati. Koje su to osobine koje ve imate u sebi, a pomoi e vam
da budete brini i ljubazni?" (Neka se uenici okrenu susjedu i iznesu svoja zapaanja).
Zamolite nekoliko dobrovoljaca da iznesu svoja zapaanja cijeloj skupini.
Nabacujte ideje: "Kako bismo mogli nastaviti s projektom Nemoj mi se rugati, sada kada
smo zavrili s aktivnostima u ovom priruniku?" (Objasnite da postoje i drugi raspoloivi
programi s jo ovakvih aktivnosti. Uenici mogu postati miritelji vrnjaka, itd.) "Koje
'rituale' iz projekta moemo nastaviti i nakon to projekt zavri?" (Vie ideja o tome
moete pronai pod naslovom "Sljedei koraci" u svakom poglavlju.)
Zavrna sveanost: Davanje obeanja (15 minuta)

Pozovite djecu da u sredite kruga stave simbol koji predstavlja njihovo obeanje za
nastavak projekta Nemoj mi se rugati (i koji su spremni pokloniti nekom drugom).
Koristei se glazbom iz materijala "Nemoj mi se rugati", recite djeci da se uhvate za ruke
u krug i kreu oko poklona. Kada glazba stane, djeca e uzeti dar koji im je najblii.
Svako e dijete zatim nai osobu koje je dobila njegov poklon i objasniti to on znai.
Primatelji trebaju zahvaliti davateljima. Budui da primanje i davanje nee biti uzajamno,
djeca e morati obaviti dva kruga kako bi svatko od njih razgovarao sa svojim davateljem
poklona.
Zamolite dobrovoljce da kau to im znai njihov poklon.
Zahvalite svim uenicima na napornom radu tijekom itavoga programa i na poklonu koji
predstavlja njihovo obeanje.
Ako ste u programskim poveznicama u poglavlju "Mijeanje moi" (str. 65.) izradili
baklje od papira, neka djeca podignu baklje dok pjevaju i pretvaraju se da pale tue
baklje, te tako "prenose" svjetlo cijelim krugom.
Zavrna rije
estitamo vam na zavretku prve etape putovanja prema budunosti s vie brinosti za nau djecu. elimo
vam uspjeh u daljnjem radu. Zajedno s uenicima proslavljajte svoja brojna postignua u projektu
82
DODATAK A
Vane nastavne smjernice
Promicanje zdravog izraavanja osjeaja

Osim iz izravnih naputaka za stjecanje vjetina navedenih u ovoj tematskoj cjelini, djeca e o zdravom
izraavanju osjeaja jednako toliko nauiti (ako ne i vie) i iz naina na koji vi vodite svoj razred. Ako se
djeci prue brojne mogunosti za vjebanje brinog reagiranja na tue osjeaje, oni e s vremenom od vas
trebati sve manje poticaja. Malo po malo, i u vaoj e uionici pomak prema kulturi vee brinosti postati
oitiji.
Kako bi se taj pomak ostvario, vano je u svemu to inite vlastitim primjerom oitovati vjetine koje
elite da djeca usvoje - od toga kako izvodite svoje dnevne plan odvijanja nastavnog sata , do toga kako
reagirate na osjeaje djece tijekom intervencije, te kako sami upravljate svojim osjeajima i izraavate ih u
drutvu djece. Dakle, tijekom itavoga dana stvarajte i koristite prilike za potporu zdravom izraavanju
osjeaja kod djece.
Izgraditi rjenik za izraavanje osjeaja: Iskoristite svaku priliku kako biste djeci pomogli
nauiti nove rijei za opisivanje svojih osjeaja. Rijei za pozitivne emocije svakako navedite
barem dva puta ee od onih za negativne emocije.
Poticati razgovor o osjeajima: Na razrednim sastancima razgovarajte o osjeajima. Zamolite

svako dijete da kae jednu rije koja opisuje kako se osjea tog dana (ili da izabere jednu karticu
iz kompleta kartica s osjeajima koje su u tu svrhu napravljene od praznih kartica).
Razmiljati o raspoloenjima djece: Djeci moete pomoi da uspostave vezu izmeu osjeaja i
ponaanja tako to ete zamjeivati i imenovati njihova raspoloenja i osjeaje. Moete rei:
"Mina, danas izgleda sretno. Je li se neto posebno dogodilo?" ili "Saa, glas ti zvui ljutito.
Pitam se zato."
Primjer: Pokaite djeci kako okarakterizirati i izraziti osjeaje tako to ete imenovati vlastite
osjeaje tijekom dana. Radei to djeci ete ne samo pomoi prepoznati osjeaje kod sebe, ve ete
im dopustiti i priati o vlastitim osjeajima.
Promicati razmiljanje: Upotrijebite pitanja i teme za razmiljanje na kraju svake aktivnosti

kako biste djeci pomogli da se ponovno pozabave svojim osjeajima. To e djeci pomoi
prepoznati svoje osjeaje i potaknuti ih da razmisle zato se tako osjeaju.
Umirite djecu: Traite mogunosti da uvjerite djecu kako su svi osjeaji koje donose u skupinu u
redu. Na primjer, kada jedno dijete drugome kae: "Ti si mala beba, jer samo male bebe plau", tu
Prilagoeno uz doputenje Williama J. Kreidlera i Sandy Tsubokawa Whittall, Early Childhood Adventures in
Peacemaking (Pustolovine pri mirenju u ranoj djejoj dobi) (Cambridge, Mass: Educators for Social Responsibility,
1999.).
83
priliku moete iskoristiti kako biste objasnili da se svi mi ponekad osjeamo tuno i povrijeeno i
da je u redu plakati. To je posebno vano kako bi se djeci pomoglo izvui se iz rodnih stereotipa.
Pojasnite djeje osjeaje: Kada su djeca shrvana emocijama, korisno je kad im odrasla osoba
pojasni to im se dogaa. Neki korisni izrazi su: "ini se da se osjea.. Je li to tono?"
"Osjea li se zbog ove [situacije].?"
Podupirite empatiju kod djece: Kada djeca osjete da je neko dijete tuno, usamljeno ili
uznemireno, esto su znatieljna saznati to se zbiva. Te su situacije prilika za izgradnju empatije.
Potaknite djecu da trae tjelesne znakove koji e im pomoi prepoznati kako se drugo dijete
osjea. Zatim im pomognite istraiti razloge koji se nalaze u pozadini tog osjeaja i smisliti naine
na koje mogu pomoi.
Pruite naine olakanja i strategije: Omoguite djeci da iz sebe izbace osjeaje kad su
frustrirana, pretjerano uzbuena ili tuna. Dopustite im da izaberu (uz vae vodstvo) aktivnosti za
smirivanje ili odredite mirna mjesta na kojima e biti s jo jednom ili dvije osobe radi
pregrupiranja (vidi "Stvaranje 'mirnog kutka'", str. 21.).
Promite svoj nastavni plan razmiljanjima o osjeajima: Tijekom satova knjievnosti,

povijesti, drutvenih znanosti, itd. traite prilike da s djecom razgovarate o osjeajima i to
poveete s njihovim ivotom. Upitajte: "to mislite, kako se taj lik u knjizi (iz povijesti, itd.)
osjea zbog tog (dogaaja, sukoba, odnosa, itd.)? Jeste li se i vi kad tako osjeali? Kako su ti
osjeaji mogli utjecati na njegovo ponaanje? Kako su slini osjeaji utjecali na vae ponaanje?
84
Poticanje brinosti, suosjeanja i suradnje
Neka skupine budu male: Djeci e biti lake suraivati ako su skupine manje. Za poduavanje
vjetina i aktivnosti suradnje, za poetak djecu podijelite u parove. Kada steknu odreene vjetine,
mogu raditi u skupinama od po troje ili etvero.
Paljivo odabirite djecu za parove i skupine: Kada formirate parove ili male skupine, pokuajte
povezati djecu s izraenim vjetinama suradnje s onima ije su vjetine jo u nastajanju. Kako biste
sprijeili probleme, izbjegavajte stavljati najaktivniju djecu u istu skupinu.
Odluite to su vam ciljevi: U aktivnostima suradnje, na je cilj da djeca rade zajedno kako bi
proizvela neto posebno, poput pokrivaa ili murala. Drukiji cilj za djecu koja trebaju nauiti kako
dijeliti materijale. Djeci je ponekad teko pokuati izvesti obje stvari odjednom. Ako se usmjerite na
poduavanje djece kako upotrijebiti novi materijal, pobrinite se da svako dijete ima dovoljno
materijala. Ako je teite na dijeljenju, sa skupinom nabacujte ideje kako dijeliti materijale.
Osigurajte poticajan prostor: U svrhu podupiranja i promicanja aktivnosti suradnje, moete unijeti
promjenu u fiziko okruenje. Na primjer, moete skupiti sve ili nekoliko klupa kako biste ojaali
mogunosti dijeljenja i suradnje.
Ocijenite svoje rutinske aktivnosti: Kako biste djeci omoguili da surauju u malim skupinama,
moete upotrijebiti svoje rutinske razredne aktivnosti. Upitajte se: Postoje li neke aktivnosti koje se
mogu obavljati u malim skupinama ili parovima? Mogu li se djeca izmjenjivati u odreenim zadacima,
kao to je ienje ili raspodjela materijala?
Dajte primjere: Djeca esto uju kako odrasli upotrebljavaju rijei "koristan", "odgovoran" ili
"kooperativan", ali ne shvaaju uvijek to ovi pojmovi znae u praksi. Mlaoj djeci te pojmove
predstavite pomou lutaka u igri uloga. Za veu djecu moete napraviti i izvjesiti dijagrame iz kojih se
vidi kako "brinost", "pomaganje" ili "potovanje" izgledaju i zvue.
Dajte pozitivne povratne informacije: Tijekom dana traite mogunosti da pozitivno prokomentirate
primjere suradnje koje vidite i ujete.
Imenujte problem: Razgovarajte o ponaanjima koja oteavaju suradnjuzanovijetanje, naputanje

aktivnosti, odlazak iz skupine, upadanje u rije, neslaganje ili svaanje. Pomognite djeci da shvate
razloge zbog kojih to nisu dobri naini suradnje. Za kraj odigrajte igru uloga uprizorivi ponaanja
koja olakavaju suradnju.
Ispravljajte loe ponaanje: Budite izravni kada je to potrebno. Moda ete iz skupine morati
ukloniti dijete koje ne surauje, ali ponudite mu mogunost povratka. Na primjer: "Znat u da si
spreman za ponovnu suradnju kada mi kae da moe utjeti."
Pomognite djetetu koje je iskljueno: Ako postoji dijete s kojim nitko ne eli biti partner, pripremite
teren za njegovo ukljuivanje tako to ete rei: "Svi mi uimo kako se izmjenjivati i sluati. I Marko.
Svi vi postajete vrlo dobri u tome, i znam da i njemu moete pomoi da zapamti kako." Ponudite
pozitivan poticaj djeci koja pokuavaju pomoi iskljuenom djetetu
85
Poduavanje o kreativnom rjeavanju sukoba
Plakati: Neka djeca izrade plakate kako bi naglasila kljune ideje u nastavnom programu; izloite ih u
uionici.
Vjebajte, vjebajte, vjebajte: Izdvojite vrijeme za igru uloga ili druge igre kada meu djecom ne
postoji problem, pa se mogu usredotoiti na izvedbu tehnika. Djeci jasno recite da usvajanje tih
vjetina iziskuje vrijeme i vjebu. Budite njeni i spremni oprostiti uenicima koji se nakratko vrate
starim ponaanjima. Ispravite pogreno ponaanje, a zatim uenicima dajte mogunost da pokuaju
postupiti na ispravan nain.
Prebacite problem: Gdje god je to mogue, problem prebacite skupini. Kada neko dijete treba
pomo, moete ga uputiti na drugo dijete ili formirati malu skupinu koja e se posavjetovati s drugom
skupinom. Moete imati pravilo: "Pitaj troje prije nego to pita mene", to znai da djeca trebaju
pitati troje druge djece za pomo prije nego to se obrate odrasloj osobi. Ili odrite razredni sastanak i
zamolite razred da nabacujui ideje predloi mogua rjeenja problema.
Dajte poticaje: Pokuajte potaknuti djecu da razgovaraju o sukobima koji se pojavljuju. Budite
neutralni i ne prekoravajte. Na primjer: "Vidio sam da se za vrijeme ruka s (ubaci ime) tue na
igralitu zbog lopte."
Parafrazirajte: Pomognite usmjeriti razgovor prema rjeenju. Na primjer: "Dakle, pokuavao si rei
Juraju da prestane udarati, a on to nije uinio. To je sigurno bilo teko. to se zatim dogodilo?"
Vrednujte osjeaje: Djeci je potrebna potvrda njihovih osjeaja prije nego to mogu rijeiti problem
na siguran i strukturiran nain. Moda ete morati pomoi navodei mogue opise i rijei: "Dakle,
osjeao si se ljuto i uplaeno"
Dajte djeci vremena da se ohlade: Ne pokuavajte rijeiti probleme s djecom dok su osjeaji jo
uvijek jaki. Dajte im priliku da se smire u "mirnom kutku".
Promiite kreativna rjeenja: Pomognite djeci pronai kreativna rjeenja. Postavljajte pitanja poput:
"to moete uiniti ako se ovo ponovi?" ili "to moete sada uiniti da se stanje pobolja?".
Privedite sukob kraju: Mnogi sukobi zavre prije nego to je odrasla osoba uope i imala priliku
intervenirati. Ipak, djeca trebaju iz tog iskustva uiti. Kako biste sukob priveli kraju, okupite sudionike
i postavite sljedea pitanja: to se dogodilo? Kako se osjeate? to moete uiniti ako se to ponovi?
to moete uiniti sada kako bi se stvari poboljale?
Ocjenjujte rjeenja: Tijekom rjeavanja problema, neka djeca odlue hoe li sve strane u sukobu za
odreeno rjeenje pokazati palac gore ili palac dolje. Takoer, nakon unaprijed odreenog vremena
provjerite kako se stanje razvija, i predloite prilagodbe u sluaju potrebe.
Stvaranje razreda u kojem nema predrasuda

Potiite ukljuivanje. Mnoga e djeca trebati pomo u razvijanju vjetina sklapanja prijateljstava i
pridruivanja drugima u igri. Kako biste osnaili osjeaj ukljuenosti, izdvojite vrijeme za sveano
86
predstavljanje svakog djeteta kao vanog lana skupine. Razgovorom o nainima na koji prijatelji
mogu biti slini ili se razlikovati, moete stvoriti ozraje tolerancije, a ne konformizma.
Osigurajte odgovarajue materijale: Po uionici postavite slike koje prikazuju djecu razliitog
porijekla u interakciji. Djeci e razliitost vie pribliiti prizori ljudi koji obavljaju svakodnevne
poslove nego slike koje prikazuju tradicionalne nonje ili egzotina mjesta koje mogu ojaati
stereotipe ("Sve japanske djevojice nose kimono"). Korisno je i prikazati slike ljudi razliite tjelesne
grae ili s razliitim tjelesnim sposobnostima. Osim toga, dajte djeci pribor za likovni odgoj kako bi
mogli prikazati najrazliitije boje koe.
Pozabavite se dostupnou: Mnoge uionice i mjesta za igru nisu dostupni djeci s posebnim
potrebama. Kako bi program zadovoljio i zahtjeve te djece, moda e biti potrebno prilagoditi opremu
ili reorganizirati prostoriju kako bi sva djeca imala pristup materijalima.
Stvarajte raznolike skupine: Svjesno formirajte male skupine koje integriraju djecu razliitih rasa,
etnikog podrijetla i spola. Istraivanja pokazuju kako rad u maloj skupini u kojoj vlada duh suradnje
za djecu predstavlja moan nain prevladavanja strahova ili stereotipa koje su ve usvojili.
Prihvaajte razlike: Neutralno promatranje pomae djeci da na razlike gledaju bez predrasuda. Na
primjer, ako se djeca meusobno igraju kosom, nastavnik im moe dati rijei kojima e opisati
osobine kose: "Julija, tvoja kosa je kovrava, zar ne? Ana, tvoja kosa je ravna." to ee djeca vide
da vam razlike ne predstavljaju problem i da o njima priate lagodno i s potovanjem, to e biti
spremnija prihvaati razlike. Ukaite i na slinosti.
Intervenirajte kako biste sprijeili iskljuivanje: Budite pripravni intervenirati kad ujete da djeca
daju primjedbe koje neko dijete izdvajaju na temelju spola, rase ili tjelesne sposobnosti. Umjesto
promjene teme ili izravnog bavljenja njome, pokuajte upitati zato je dijete dalo takvu primjedbu. Na
primjer: "Pitam se zato misli da djevojice ne mogu biti vatrogasci?". Pomozite djeci uvidjeti da je
izvor njihovog razmiljanja pogrena informacija i poduprite ih u traenju novog naina gledanja na
svoje pretpostavke.
Usprotivite se predrasudama: Djeca koja upotrebljavaju uvredljive rijei ili kretnje ne trebaju biti
ukorena zbog svog ponaanja. Umjesto toga, pomognite im shvatiti zato su takvi postupci tetni. Na
primjer, primijenite vjetine usvojene u tematskoj cjelini "Kreativno rjeavanje sukoba". Upotrijebite
"ja" poruke: "Osjeam se loe kada ga tako zove jer znam da ga to boli." Pozovite na zauzimanje
druge perspektive: "Kada bi netko tako neto rekao o tebi, kako bi se osjeao? to bi mu lijepo mogao
rei umjesto toga?"
irite obzore razmiljanja: Pomozite djeci da postanu svjesna svojih predrasuda i shvate da se
stereotipno razmiljanje temelji na pogrenim informacijama.
Osnaite djecu: Pomognite uvrijeenom djetetu da se suprotstavi. Poduprite njegove osjeaje

povrijeenosti i predloite mu stvari koje moe rei. Na primjer: "Ponosna sam to sam djevojica i
mogu se igrati gdje elim."
Sastanite se s roditeljima: Ako dijete u vaoj uionici dosljedno upotrebljava rijei ili ponaanja koja
vrijeaju druge, moe biti korisno sastati se s njegovim roditeljima. Objasnite roditeljima zato mislite
da je to vano i porazgovarajte o tome kako se prema tom pitanju odnosite u uionici. Upitajte ih za
prijedloge u pogledu upravljanja ponaanjem njihovog djeteta i potaknite ih da kod kue jaaju
upotrebu poruka i obiaja bez predrasuda. Ako roditelji podupiru rijei i djela svog djeteta kojima se
izraavaju predrasude, jasno im stavite do znanja da u svom razredu djeci neete dopustiti da se
ponaanju na temelju predrasuda i da se nadate njihovoj potpori u tom nastojanju.
Izbjegavajte aktivnosti koje iskljuuju: Nemojte provoditi aktivnosti koje bi mogle iskljuiti neku
djecu, kao to su Majin daj ili izrada estitki za Oev dan.
87
DODATAK C
Tekst pjesme Don't laugh at me na engleskom i hrvatska verzija
DON'T LAUGH AT ME
(Steve Seskin/Allen Shamblin)
I'm a little boy with glasses Ja sam mali djeak s naoalama
The one they call a geek kojeg esto zovu treber (mokljan)
A little girl who never smiles mala djevojica koja se nikad ne smije
'Cause I have braces on my teeth jer imam protezu na zubima
And I know how it feels to cry myself to sleep i znam kako je kad plaui zaspi
I'm that kid on every playground Ja sam ono dijete na svakom igralitu
Who's always chosen last kojeg uvijek zadnjeg biraju
A single teenage mother maloljetna samohrana majka
Tryin' to overcome my past koja pokuava prebroditi prolost
You don't have to be my friend Ne mora mi biti prijatelj
But is it too much to ask Ali, je li previe ako traim:
Don't laugh at me Nemoj mi se rugati

Don't call me names Ne vrijeaj me
Don't get your pleasure from my pain Ne trai svoje zadovoljstvo u mojoj boli
In God's eyes we're all the same U bojim smo oima svi isti
Someday we'll all have perfect wings Jednog emo dana svi imati savrena krila
Don't laugh at me Nemoj mi se rugati
I'm the beggar on the corner Ja sam prosjak s ugla

You've passed me on the street proao si pokraj mene na ulici
And I wouldn't be out here beggin' i ne bih tu prosio
If I had enough to eat kad bih imao dovoljno za hranu (to jesti)
And don't think I don't notice i nemoj misliti da ne primjeujem
That our eyes never meet da se nae oi nikad ne sretnu
Don't laugh at me
Don't call me names
Don't get your pleasure from my pain
In God's eyes we're all the same
Someday we'll all have perfect wings
Don't laugh at me
I'm fat, I'm thin, I'm short, I'm tall Ja sam debeo, ja sam nizak, ja sam visok
I'm deaf, I'm blind, hey, arent we all ja sam gluh, ja sam slijep, zar nismo to svi na neki nain
Sony/ATV Tunes LLC,/David Aaron Music/Built On Rock Music, All rights on behalf of Sony/ATV Tunes LLC/David Aaron
Music administered by Sony/ATV Music Publishing, 8 Music Square West, Nashville, TN 37203

Nemoj Mi Se Rugati PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nemoj Mi Se Rugati PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Direktori projekta: Peter Yarrow i Flora Lazar

Umjesto uvoda u temu

Pouke iz istraivanja o ismijavanju

Ismijavanje je jedan od oblika zlostavljajuega ponaanja. Kao fiziko zlostavljanje, i psihiko se

Vrnjaka je viktimizacija jedan od najzanemarenijih problema u suvremenome kolstvu. ak i u kolama

Istraivanje o zlostavljaima, rtvama i promatraima

Do nedavno je veina istraivaa pretpostavljala da je fizika agresija najtetniji oblik zlostavljajuega

Vana uloga promatraa

Stvaranje brinih zajednica

ak i u najproblematinijim populacijama uenika kakvou kulture ophoenja s vrnjacima kod mladih

Peter Paul & Mary

Uz najtoplije elje za va uspjeh u projektu Nemoj mi se rugati,

zdravo izraavanje osjeaja

brinost, suosjeanje i suradnja

kreativno razrjeavanje sukoba

Doseg i pedagoki temelji projekta

Kako upotrebljavati ovaj prirunik

Ovaj je prirunik podijeljen u etiri tematske cjeline:

Zajedno moemo sve (Tema: Slavimo razliitosti)

Svaka tematska cjelina ima sljedee zajednike znaajke:

Prenesite zajednici. S obzirom na to da se zlostavljajue ponaanje (engl. bullying) i slina ponaanja

Naslov aktivnosti: Ukljuuje kratki opis nastavne cjeline.

Nekoliko rijei prije poetka

1. Biti ti, biti ja, biti mi

Ciljevi ove tematske cjeline

U ovoj ete tematskoj cjelini djeci pomoi zapoeti:

uiti rijei vezane uz osjeaje

prepoznavati osjeaje (kod sebe i drugih)

prihvaati i potivati tue osjeaje

cijeniti raspon ljudskih emocija

razvijati empatiju prema drugima.

Vane nastavne smjernice: priprema za uspjeh

Uenici istrauju uinak "obeshrabrenja" (engl. put-downs) i

Razina aktivnosti: niska

razvijati empatiju kod djece

veliko srce od papira s upisanim rijeima "Ja sam vaan/vana"

Kao polazite za pobijanje predrasuda upotrebljavajte djeja uvjerenja i pitanja.

Zatraite od nekoliko dobrovoljaca da objasne to je to obeshrabrenje i dajte im nekoliko

Ispriajte priu: "Rastrgano srce" (15 minuta)

"Ali mama, zlo mi je", rekao je Petar

"Priekaj Petra", kazala je njihova majka.

Pogledajte video kazetu: Nemoj mi se rugati (20 minuta)

Pogledajte kratki video zapis s CD-a

Zajedno za kraj: otpjevajte pjesme "Ne rugaj se" i "Zamisli" (10

POVEZNICE S OSTATKOM NASTAVNOG PROGRAMA (FAKULTATIVNO)

Kako bi se osjeao/la kad...

razviti empatiju kod djece

prazne kartice (10 za svakog uenika)

Okupljanje (15 minuta)

Pogledajte video kazetu: Nemoj mi se rugati (5-10 minuta)

Odigrajte igru: "Kako bi se osjeao/la kad . . ." (10 minuta)

Posloite klupe u krug.

"Kako bi se osjeao/la kad . . ."

- bi se netko zafrkavao na tvoj raun, zbog tvog izgleda?

Napravite dugu osjeaja (15 minuta)

Zajedno za kraj (5 minuta)

Podijelite uenike u parove i zamolite ih da o svakom od sljedeih pitanja razgovaraju po

Djeja svjesna djela brinosti

POVEZNICE S OSTATKOM NASTAVNOG PROGRAMA (FAKULTATIVNO)

Stvorite "mirni kutak"

Razina aktivnosti: niska

poduiti djecu alternativama izljevu bijesa kada su uzrujani ili ljutiti