Starohrvatska prosvjeta, 16/1986. _ .... .. ..:.

'7

BRANKO MARUSIC

PRILOG POZNAVANJU KASNOANTICKOG

NEZAKCIJA

UDK 904:726>4 Dr. Branko MaruJl

Izvorni znanstveni lanak YU - 52000 Pula
Original Scientific Paper ArheololId muzej Istre,
Mate Balote 3

Objavljuju se rezultati arheoloke revizije (1974-1977) izvedene na

prostoru starokranske bazilike gemme (S. st.), a koji se odnose na
starije i mlae slojeve gradnje, na utvrivanje prvobitnog izgleda gra
evine (supselij ili apsida u sjevernoj orkvi i trobrodna ili dvoranska
juna crkva), na graevinske manire i nalaze kamenih spomenika. Sli
jedi prikaz kovinskih i keramikih nalaza datiranili u S. i 6. st. s odgo
varajuim komentarom. Katalog svi!!. pokretnih nalaza.

O posljednjim stoljeima Neza1k cija svjedoi uglavnom arheoloka gra

a dobivena tijekom ve6ih i manjdh radova koji traju s prekidima od po
etka ovog stoljea sve do danas. Pisani izvori su, naime, oskudni i krti,1
dok su arheoloki srazmjerno bogati i veoma raznorodni, a uz to i neis
crpni, pa omoguuju prilino objektivan uvid u materijalnu i duhovnu
kulturu kasnoantikog Nezakcija. Glavni predmet istraivanja biH .'Su od
samog poetka spomenici graditeljskog nasljea. U prvoj fazi (1906
-1908) iskopana je u sredinjem prostoru sjeverno od foruma bazilika
. gemina,2 a kasnije (1932-1934) posveena je panja ostacima fortifi.ka
cijske arhitekture. s Na vidjelo je doao i sloj kasnoantike profane arhi
tekture, iskopan iznad ostataka terIni, te ispod bazilike, koji prua niz
podataka o postupnom pretvaranju rimskog municipija u kasnoantiki
kate1. 4 NaJnovija, trea faza (1974-1977), koja jo nije sasvim zaklju
ena, 'Predstavlja, 'u z konzervaciju iskopanih ostataka, reviziju prethodnih
radova, k oja treba da produbi, proiri i ispravi ve dobivene s}X>znaje.

l Cfr. Arheoloka najdia SloveIllije, Ljubljana 1975, 78 (Plinije St.), 76 (Tabula

Peutingeriana) i 80-82 (Anonimni geograf iz Ra'Vene).
! A. P u s c h i, Nesa7lio, Scavi degli anni 1906, 1907, 1908, AMSIA, XXX, Parenzo
1914, 5-31.
3 A. D e g r a s .s i, Notiziario archeologico (1932-1933), AMSIA, XLV, Pola 1933,
391-394.
A. Pusehi, n. dj., 37~6 .

51
B. ' Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

Takvu svrhu ima i ovaj prilog, ogranien na rezultate, priImpljene prili

kom radova na podruju bazilike i pri obradi sitnih arheolokih nalaza,
dosad gotovo nezapaenih u struno-znanstvenim prikazima.

I. BAZILIKA GEMINA

Istraivanja A. Puschija donijela su na vidjelo dvije usporedne dvoran

ske crkve (prilog 1), koje su iscrpno i veoma struno obraene u njegovu
izvjetaju. One se mogu s obzi.rom na svoje bitne znaajke ukljuiti meu
tipine spomenike starokranske arhitekture poznate na prostranom po
druju a:kvilejske crkvene uprave. 5 Najnovije spoznaje, utvrene u toku
revizije, odnose se prije svega na slojeve koji su prethodili bazilici, dalje
na osebujnosti u tehnici :zJidanja, nalaze materijalne i duhovne kulture,
tena fiksiranje pojedinih znaajki bitnih za njezin izgled i dalju sudbinu.

1. Ve je A. Pu:schi ustanovio da bazilika, podignuta na prostoru izme

u foruma i termi, pripada najmlaem sloju graevina, smjetenom na
~planiranim ruevinama SI1:arijih zdanja. 6 Njoj je prethodio sloj koji sai
njavaju manje etvorokutne kue stambeno-privrednog znaaja, raspore
ene - kako se ini - u ortogonalnu mreu ulica. U njima su iskopana
zidana ognjita s podom od opeka, smjetena u uglu7 odnosno u slobod
nom prostoru (prilog 2: kue A, B, cir. T. I, 1-2, E i F, ulice e i D, te og
njita a i b). Stariji rimski sloj uniten je u jo veoj mjeri nego mlai.
Njemu pripadaju jedva uoljiv ostatak jednog zida >termi, dijelovi vee pri
vatne kue (i:zJgraivane u dvije faze?) i os,t aci zidova i ploastog poda (pri
log 2: kua G, ostaci zdanja H, ostaci zida c i d, te poda e i f). Nove se spo
znaje odnose na oba rimska sloja, a otkr.iven je i najstariji, prahistorijski
sloj, koji upuuje na postojanje vertikalne stratigrafije tl veem dijelu ba
ziJi-ke. s Pri radu u jugoistonom dijelu june bazilike doli su na vidjelo
ostaci poda f, koji se protee gotovo u itavoj ir.ini crkve, a na nj je nepo
sredno postavljen supselij (T. II, 3). Dvije stepenice ga dijele u dvije razi
ne (prilog 3), a moe se takoer pretpostaviti da je za ulaz u Junom zi
du crkve koriten izvorni monumentalni pristup u neku veu zgradu jav
nog znaaja, koja se nalazila odmah sjeverno od foruma. Toj graevini
pripada i otkriveni ploasti pod. Njezino proelje nije naeno, jer je u ci
jelosti uniteno. Zaelje treba traiti na jo netaknutom prostoru, istoIlo
od june crkve, a ostaci sjevernog uzdunog zida nasluuju se u zidu koji
prati vanjsku povrinu sjevernoga uzdunog zida june crkve (prilog 3).
Drugo znaajno otkrie predstavlja ostatak zida s unutranjim lezenama,
rasporeenima u nepravilnim razmacima, na koji je poloen vei dio za

6 G. C. M e n i s, La basilica paleocristiana nelle regioni delle Alpi Orientali,

Antichita Altoadriatiche, IX, Udine 1976, 375-420.
. 6 A. P u s e h i, n. dj., 35, 44.

1 B. M a r u i , Kranstvo i poganstvo na tlu Istre u IV i V stoljeu, Arheolo

ki llestnik SAZU, XXIX, Ljubljana 1978, sl. 10 na str. 560, 561.
B Istraivanja prahistorijskog sloja izvedena su u kvadrantima E13 i E12 (neob
javljeno; radovima je rukovodio B. Bai, struni suradnfk K. Mihovili'.

52
B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

elja june crkve (T. II, 1, prilog 3, sl. 1). Oko 10-15 cm debeli s,l oj bu
ke crvenkaste boje razdvaja oba zida (sl. 1). Preostali dio crkvenog zae
lja postavljen je na slian nain na ostatke drugog zida koji se nastavlja
u smjeru sjevera, a utvrena je i njegova irina (1,3 m), jer prelazi unu
tranju stranu crkvenog zaelja (prilog 3). Drugi zid nije spojen s prvim,
nego ga dodiruje na mjestu gdje je iskopan takoer zapadni zavretak
sjevernoga uzdunog zida utvrene graevine. Slian zid, prekinut vrat
nim pragom, odvaja se i od drugog zida (prilog 3), pa je, prema tome,
dobivena i irina sjevernog aneksa. Juni uzduni zid graevine s unu
tranjim lezenama nije iskopan jer je pokriven rampom od kamenih'plo
a, koja je vodila u prvi kat zgrade s dva prostora -iskopane odmah uz
jugoistoni ugao bazilike (prilog 4). Iako je bez daljih istraivanja pre
uranjeno govoriti o funkciji iskopane graevine, ipak se moe pomiljati,
svakako u vidu radne pretpostavke, o horreumu iz poetka 4. st., koji bi
se jo ponajvie uklopio u terensku situaciju te u opa privredna i dru
tvena zbivanja toga vremena. 9

2. Revizija je pomogla, ako ne potpuno, barem djelomice objasniti j

neka pitanja vezana uz gradnju same bazilike. A. Puschi je, naime, sma
trao da je juna crkva imala u prvoj fazi izgled trobrodne bazilike, koja
je tek kasnije pretvorena u dvoransku crkvu sa sjevernim hodnikom po
dijeljenim u tri prostorije. Na takav zakljuak upuivale su ga prije sve
ga pravilno porazmjetene unutranje lezene na proelju i zaelju crkve,
koje upuuju na podjelu unutranjosti graevine na iroki srednji i dva
ua bona broda. Takvoj podjeli odgovarao bi i glavni ulaz, te veoma
skromni ostaci pretpostavljenoga prvobitnog prezbiter.ija,to koji se nala
ze tono na potezu sredinje osi zamiljene bazilike. U toku revizije po
sveena je stoga izuzetna pozornost na prostor izmeu obje june unu
tranje lezene (prilog 3), na kojemu, meutim, nisu otkriveni nikakvi
ostaci koji bi svjedoiiti u prilog postojanja pilastarskih lukova odnosno
lukova na stupovima. Odreene razlike su prisutne i na vanjskim povr
inama zaelja i proelja, na kojima nedostaju tri (zaelje) odnosno jedna
(proelje) od vanjskih lezena prikazanih na tlocrtu A. Puschija (prilog
1). Unutranje lezene svakako iznenauju, osobito ako se uzme u obzir
i dilatacija izmeu sjevernili unutranjih lezena i sjevernog zida dvoran
ske crkve (T. III, 1), koja se moe, barem dok nema boljeg rjeenja, pro
tumaiti jedino iznenadnom promjenom prvobitnog nacrta, donesenom
gotovo odmah nakon zapoetih radova, a prema ,k ojoj je umjesto tro
brodne bazilike podignuta dvoranska crkva. U prilog takva tumaenja
upuuju jo neka dodatna zapaanja. Sjeverni zid pretpostavljene bazi

o Za Akvileju efr. Da Aquileia a Venezi a, Milano 1980, 146-148. U Istri su evi

dentirani horreumi na ovim nalazitima: Soma kod Porea, kasnoantiki sloj (B.
M a r u i t, Neki problemi kasnoantike i bizantske Istre u svjetlu arheoloke gra
e, Jadranski zbornik, IX, Pula-Rijeka 1975, 340), Sipru sjeverno od Umaga, kasno
antiki sloj (B. M a r u i t, n. dj., 338) i u Rimu kod Roa, gdje je datiran II prvu
polovicu 5. st. (B. M a r u i t, Contributi alla conoscenza dei siti areheologiei nel
Pinguentino, Atti, Centro di ricerehe storiche-Rovigno, XII, Trieste 1981-1982, 71
-72, B. M a r u i t, Istra7Jivanja arheolokog nalazita Rim kod Roa, Izdanja
Hrvatskog arheolokog drutva, 11, Pula 1986).
11 A. P u s e h i, n. dj., 25-26, sl. 12.
53
til en
~

1'lms.mR Vn"~Vll
o;
I...
'"
'tl
cl
~.
Jr"
e:
-
~

I ~
~ ~

Sl. 1. Juna crkva, presjek VII-VII. - SUdliche Kirche, Querschnitt VIl.-VII.

B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

like ui je od junog, koji meutim odgovara irini sjevernog zida dvo

ranske crkve. Jo znaajniju grau prua istraivanje izmeu sjeveroza
padnog ugla vee dvoranske crkve i jugozapadnog ugla junog hodnika
sjeverne dvorans'k e cr.kve. Ako su, naime, postojale dvije faze gradnje
june crkve, onda bi na tom prostoru trebali biti otkriveni ostaci sje
vernog zavrevka proelja trobrodne bazilike. Iskopavanje je dalo n,e
gativni odgovor (prilog 3), pa je tako dobiven jo jedan oslonac koji
iskljuuje Puschijevo tumaenje razvojnog puta u gradnji june crkve.
U svetitJU sjeverne crkve otkriveni su pri iskopavanju na poetku ovog
stoljea ostaoi polukrul1og zidia i lagano povienog etvorokutnog po
dija, a osim toga naeni su i prazna kamena posuda za uvanje relikvija,
mnogobrojne pozlaene mozaike kockice od stakla i mnogobojni podni
mozaik ukraen kaleOll1 i viticom vinske loze, koji je doao na vidjelo
u prostoru. uz junu oblinu polukruDog zidia. Vea povrina mnogo
bojnog podnog mozaika ispunjenog biljnim i geometrijskim uzorcima
iskopana je takoer u sjeverozapadnom uglu crkve na razini koja je
za oko 12 do 15 om ispod razine mozainog poda u svetitu.u Revizija
je 'Samo djelomice potvl'dila prethodna zapaanja. Popreni zid, koji je
predstavljao - moe se rei - istovremeno i istoni zid etvorokutnog
podija i zid na koji su bili dograeni (ili spojeni) sjeverni i juni zavr
eci polukrunog zida, bio je, naime, zaista ukopan u svom temeljnom
dijelu sve do poda od opeka (opus spicatum) atrija rimske privatne
kue (T. V, 1-2, prilog S, sl. 2), koji se nalazio 85 cm ispod razine poda
u svetitu, ali su, naalost, gotovo u cjelini nestali i polukruni zid i
veina ostalih zidia, na koje su bili poloeni stilobati pregrade i ste
penice. Zbog toga je i izostao odgovor 'koji bi potvrdio ili zanijekao
Puschijev zakljuak o postojanju odvojene polukrune apside, ukrae
ne zidnim mozaicima i trijumfaInim lukom poloenim na pilastre, na
koje bi upuivao i povieni pojas zida na predvienom spoju odnosno
dodiru poprenog, te sjevernog i junog zavretka polUIkrunog zida
utvrenog u toku revizije (sl. 2). Sumnje A. Eggera,12 a i L. Bravar,ls koja
je izdvoj'ila iz popisa odvojenih apsida i drugu fazu crkve sv. Tome u
Puli (poeta:k 5. st.), postoje i dalje. Najnovija zapaanja koja se odnose
na vrijeme gradnje drugog sloja crkve sv. Marije u Gradu (kraj S. st.),14
a ona predstavlja jedini sasvim pouzdani spomenik starokranskoga
graditeljstva na sjeverojadranSIkom prostoru koji posjeduje sirijsku
apsidu upo~oravaju taikoer na potrebu kritikog stava, pa se moe s
obzirom na rezultate istraivanja, njihove analize, stanja utvrenog pri
reviziji i ostalih spoznaja do kojih je dola starokranska arheologija,
pretpostaviti da je kod sjeverne crkve u Nezakciju ipak u pitanju kao
kod svih ostalih poznatih a:nalogija15 sveenika klupa, koja je u kon-
N. dj., 10-12, sl. 5-8.
II
t~
R. E g g e r, Friihchristlic!le Kirchenbauten im stid1ichen Norikum, Wien 1916,
115-117.
II G. B r a var, Banco presbiteriale, un arredo delle basiliche del patriarcato di
Aquileia assente ancora nella metropoli, Aquileia nostra, XXXII-XXXIII, AquHeia
1961-1962, 106-107, nap. G.
II Da Aquileia a Venezia, Milano 1980,295-298.
16 G. C. M e n i s, n. dj., 399-400.

55

J
 v>
~

l:
lUES.IEIL V ;, \'
I

rd
~
.!!.
F
~
~

.1U3S.IIU' \'1 VI:

Sl. 2. Sjeverna crkva, presjeci V-V i VI-VI. - Nordliche Kirche, Querschnitte V.-V. und VI.-VI.
B. Marui, Prilog eoznavanju kasnoantikog Nezakcija

kretnom sluaju bila ispunjena mozainom oblogom. Nije iskljueno,

meutim, da ostaci poprenog zida koji se nastavlja u sjevernom pravcu
(T. V, 2) kao kod nekih analogija16 pripadaju kojem starijem, gotovo
beznaajnom sloju (ograda dvorita?) podignutom nakon ruenja za
padnog zida rimske privatne kue, te upotrijebljenom u prilagoenom
vidu prilikom gradnje sjeverne crkve:

3. Prostor bazilike gemine doivljava odreene promjene tek nakon

njezina ruenja u vrijeme slavensko-avarskih provala (599-611), na koje
upozoravaju tragovi vatre na zidovima sjeverne crkve i dva eljezna tro
krilna vrka strelica (sl. 5/3). Pojedini zazidani ulazi i ostaci obinih
ognjita zidanih kamenjem (prilog 1) svjedoe, naime, rjeito o profani
ranju sjeverne i dijela june crkve u razdoblju kad su bili crkveni zidovi
jo srazmjerno dobro ouvani. Moe se i pretpostaviti da su pri istrai
vanju iskopani takoer predmeti materijalne kulture, koji, meiutim,
nisu privukli pozornost kopaa, pa je tako vjerojatno izgubljena prvo
razredna graa za prouavanje etniko-kronoloke problematike prika
zanog fenomena uoenog i na nekim drugim ka'snoantikim nalazitima
Istre. Njihovo kartiranje (sl. 3) prua nove spoznaje o pravcima i snazi
slavensko-avarskih prodora, osobito ako se dopuni i s onim srodnim
nalazitima koja nisu doivjela slinu sudbinu, jer ih je titio srazmjer
no uspjeno obrambeni pojas na granicama pulj skog agera,17
A. Puschi pokuao je u svojemu izvjetaju dokazati u tri navrata da je
bazilika sluila svojoj svrsi i u prvim stoljeima srednjega vijeka. Me
utim, u sva tri sluaja oito je pogreno tumaenje iskopane grae.
Kao prvo, dio kamenog pilastra 18 upotrijebljenog kod zidanja sjeverne
crkve pripada bez ikakve sumnje rimskoj antici. Druga pretpostavka ve
zana je uz graevinu uz jugoistoni ugao vee cJ1kve, uoenu ve pri
pnrim istraivanjima, a djelomino istraenu prilikom revizije. Ona se
moe oznaiti s obzirom na neke pojedinosti kao onaj dio crkvenoga
kompleksa koji je sluio sveenicima u stambene svrhe. Naime, grae
vina (prilog 4) bila je odvojena od baziHke za irinu rampe koja je vo
dila u prvi kat, dok se proelje nalazilo na zapadnoj strani, u neposred
noj blizini svetita oj istonog ulaza u junom zidu bazilike. Zapadno od
proelja iskopan je ostatak ogradnog zida, izmeu njega i proelja nala
zila se ulica, a keramiki nalazi, kojima pripadaju i dvije starokranske
uljanice (sl. 6/ 1-2) datiraju kuu u vrijeme kasne antike, kad je izgra
ena i bazilika. Iako su poeci monatva u Istri jo uvijek nedoreeni,19
treba s obzirom na dataciju i smjetaj graevine na kat, koja je oito
sluila potrebama slubene crkvene hijerarhije, odbaciti bilo kakvu po
misao na benediktinski (a i predbenediktins,k i) samostan. I trea Puschi
la Najblia analogija utvrena je u Puli, grobljansk a crkva sv. Ivana pokraj Nim
feja (A. G n i r s, Friihchristliche Den:kmaler in Pula, lahrbuch Z. K., IV, 1, Wien
1906, 250, zid G na sl. 6 na str. 246).
17 B. Marui, n. dj., 343. i sl. 6.
18 A. Pu s e h i, n. dj., 7, sl. 4; Puschijevo miljenje o postojanju mlae, rano
srednjovjekovne faze june crkve prihvatio je i R. Egger (n. dj., 116).
I " D. K l e n, Fratrija, Rijeka 1969, 15-19.

57
Starohrvatska prosvjeta, 16;1986.

SI. 3. Karta kasnoantike Istre (prema A. Degrassiju) s nalazitima starokr'aIl3ke

i bizantske crkvene arhitekture, urriteruma (1-7) odnosno ouvanima (&-16) pri
likom slavensko-avarski.'l proval'a (599~11). Legenda: 1 = Nezakcij, 2 = Rim kod
Roa , 3 = Muntajana, 4 = Vrsar, 5 = Klotar, 6 = Sv. Fokakod 1:minja, 7 =
Rogatica , 8 = Dvograd, 9 = Bale, 10 = Velika Gospa kod Bal-a, 11 = Betika, 12 =
Banjole kod Vodnjana, 13 = Faana, 14 = Sv. Kvirin kod Vodnjana, 15 = Guran,
16 = Galiana. - Karte des spatantiken l striens (nach A. Degrassi) mit Fundorten
altchrist/icher und byzantinischer kirchlicher Architektur, die erl1alten (8-16), be
ziehungsweise wahrend der slawisch-awarischen Einfalle (599~11) zerstOrt wurden
(1-7)_ Legende: 1 = Nesactium, 2 = Rim bei Ro, 3 = Muntajana, 4 = Vrsar, 5
= Klotar, 6 = Hl. Foka bei t.minj, 7 = Rogatiea, B = Dvograd, 9 = Bale, 10 =
Velika Gospa bei Bale, 11 = Betika, 12 = Banjole bei Vodnjan, 13 = Faana, 14 =
Hl. Quirin (Kvirin) bei Vodnjan, 15 = Guran, 16 = Galiana

I
B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

jeva pretpostavka koja se temeljri na asimetrino postavljenim pilastrima

(prilog 1) otkrivenima u junoj crkvi otpada, jer su nedavno (1982) is
,k opani slini ostaci u sloju iznad ploa!Stog poda u istonoj polovici fo
ruma. Oni predstavljaju svakako najmlai nalaz u dugoj povijesti Ne
zakcija, vezan uz postojanje nekoga manjeg naselja, koje se u 13. i 14.
st. spominje u pisanim izvorima. 20
4. Revizija je donijela na vidjelo i niz dragocjenih zapaanja koja se
odnose na tehnike manire upotrijebljene pri zidanju baZJilike. Rimska
tradicija je prisutna, a do izraaja dolazi naroito pri slaganju pri-kle
sanih lomljenaca u pojaseve koji se, meutim, razlikuju od pravilnog
antikog opusa po tome to su visine pojedinih pojaseva ra~liite (sl. 1).
Osim toga, monotonost poteza isprekidana je tu i tamo umetanjem ve
ih kamena koji ispunjavaju obino visinu dvaju pojaseva. Kao speci
fino obiljeje kasnoantikog vremena javlja se okomito i koso slaganje
lomljenaca, primijeeno, iako II manjoj mjeri, ve na zidovima kasno
antike kue B (T. I, 2). Temeljni dijelovi zidova su proireni i poloeni
uglavnom na ivi kamen, atek iznimno na zasipni ruevins-ki sloj (T.
II, 2). Dozidavanje na ostatke zidova i podova starijih graevina uoeno
je kod zaelja june crkve (koritenje proelja pretpostavljenoga hor
reuma, T. II, 1 i sl. 1), njezinoga junog zida (juni uzduni zid rimske
javne graevine), i etvrtog uzduDog zida, gledano od sjevera prema
jugu (ploasti i mozaini pod rimske privatne kue, T. II, 4 i T. III, 2).
Zaelje sjeverne crkve ukopano je djelomice u estrih atrija privatne ku
e (T. III, 3), a djelomice se sputa sve do ploastog poda rimske cister
ne. Osim lomljenoga kamena, obraenog za potrebe zidanja, upotrijeblje
ni su, osobito u temeljnom dijelu zidova (jmni dio zaelja sjeverne cr
kve, T. III, 3) li kao trpanac u zidnoj jezgri otpaci, dobiveni obradom lom
ljenih ploa. U znaajnoj mjeri je koritena kamena graa, izvaena iz
objekata koji nisu vie sluili prvobitnoj funkciJi. Uzirnano je sve, od
obinoga graevnoga kamena i blokova (sl. 4) do dijelova arhitektonske
dekoracije (T. X, 5). Najvie spolija _. jedan itav potez tuskanskih ka
pitela - otkriven je u ve spomenutom etvrtom zidu bazilike (T. III, 2).
dio graevnog vijenca nalazio se u zidu zaelja june crkve, dio kane
!iranog stupa u sveenikoj klupi june bazilike (T. IV, 2) i dio nadgrob
ne ploe 's natpisom (T. X, 6) kod sjevernog uzdunog zida june crkve. 21
Panju privlai i odlomak glatkog stupa sa spojnim urorom koji pred
stavlja vjerojatno dio starokor'anskog crkvenog pokustva, oteenog
pri obradi i zatim upotr,i jebljenog kao kamena graa (T. XI, 1).
5. Na podruju bazmke gemine otkriven je do 1974. god. S1kroman broj
starokranslkih kamenih spomenika22 koji je, meutim, u treoJ fazi
20 e a m. D e Fra n e e s e h i, La toponomastica dell'antico agro polese, AMSI~1,
Ll-LlI, Pola 1939-1940, 168.
~ I J . S a e 1- B. M a r u i , Stirideset rimskih napisov iz Istre, Arheoloki vest
ni/,; SAZU, XXXV, Ljubljana 1984, 303-304, T. II:12.
2! A. P u s c h i, n. dj., 6, sl. 2; W. G e r b e r , Altchristliche Kultbauten Istriens
und Dalmatiens, Dresden 1912, sl. 75, na str. 75; B. M a ru i , Novi spomenici
ranosrednjovjekovne skulpture u Istri i na Kvarnerskim otocima, Bulletin Institula
za likovne umjetnosti JAZU, IV, 8, Zagreb 1956, 10, sl. 2:6.
59
Starohrvatska prosvjeta, 16/1986.

PRESJJlJt 11

~ rI
$t ....
Ir:
I

l
f..,.
-;
.- ---

i
~.~
'I

II

I~
Sl. 4. Juna crkva, presjek I-I. - Sudliche Kirche, Querschnitt 1.-1.

radova ipak dopunjen novim nalazima. oni su doli na vidjelo juno od

vee crkve (S 4431, S 4491-S 4492, S 5017, S 6286--S 6288 i S 6331-S
6333), istono od nje (S 6892) i istono od manje crkve (S 5098 i S 6893).
Neki od njih, a to se odnosi na stupi s kapitelom S 4491, pregradni pi
lastar S 4492 i prozorsku reetku S 6892, ak su obogatili katalog ne
zakcijslcih nalaza, jer su slini dijelovi starokranske skulpture (kap i
telii S 392, S 506, S 508 i S 514, pregradni pilastar S 557 i dijelovi pro
zorskih reetaka S 371, S 372 i S 383), primijeeni u lapidariju Arheo
lokog muzeja Istre (samostan sv. Franje), ukljueni u njega. Katalog
obuhvaa II konanom popisu ove spomenike:

]. Dio pregradnog pilastra (inv. br. S 4492, T. VI, l) uokvirenog letvicama. Na

gornjoj strani je odbijen, donja zavrava spojnim isjekom. Na jednoj povrini

60
B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

ukraen je dvoprutastom viticom, od koje se naizmjenino odvajaju trolisti, a

na drugoj srcoliko postavljenim dvoprutastim viticama koje zavravaju troHsti
ma, te frontalno postavljenim, ulijebljenim trolistima u svakom polju. Ukrasni
motiv upotpunjuju simetrino postavljeni i prema vanjskoj strani okrenuti uli
jebljeni listovi ovalno zailjenog oblika. Vel.: v. 93 cm, . 37 cm, debo 15,5 cm.
2. Dio pregradnog pilastra (inv. br. S 557, T. VII,2) slinog pilastru S 4492. Na
gornjoj strani je odbijen, spojIIli utori nalaze se na obje bone strane. Ukras je
gotovo isti, ali treba istaknuti da zaobljene vitice nisu ralanjene. Vel.: O. V.
70 cm, . 27 cm, debo 21 cm.
3. Dio stupa s kapitelom (zametnut)_ Odbijen je na donjoj strani, na prijelazu
je zaobljeni prsten. Kapitel je ispunjen u dva reda s osam glatkih irokih i prema
vani ispruenih listova. Vel.: o. v. 36 cm, promjer stupa 21 cm, gornja povrina
32 x 32 cm.2S
4. Odlomak stupia s kapitelom (mv. br. S 4491, T. VIII, 1). Odbijen je na
donjoj strani, na prijelazu je zaobljen prsten. Ispunjen je s etiri ugaone volute,
izmeu kojih su porazmjeteni .ulijebljeni i uski kopljasti listovi. Abakova ploa
je glatka. Vel.: o. V. 21 cm, promjer stupia 12 cm, gor\l.ja povrina 14 x 14 cm.
S. Odlomak stupia s kapitelom (mv. br. S 317) slinog odlomku S 4491. Vel.:
o. V. 19 cm, promjer stupia 13 cm, gornja povrina 19 x 19 cm. 24
6. Dio kapitela (inv. br. S 401, T. IX, 3), slinoga kapitelu S 4491. Na donjoj
strani je odbijen, a ouvana je samo jedna povrina. Vel.: o. v. 13 cm, gornja
povrina 14 x? cm, o. debo 7 cm. 26
7 Dio kapitela (inv. br. S 500), slinoga kapitelu S 4491. Ouvana je samo jedna
povrina. Vel.: o. V. 16 cm, promjer osnove 15 cm, gornja povrina 27x? cm, o.
debo 9 cm.
8. Dio kapitela (inv. br. S 514, T. IX,4) slinoga kapitelu S 4491. Na donjoj stra
ni je odbijen, a djelomino je ouvana jedna povrina. Vel.: o. v. 18 cm, gornja
povrina 24 x? cm, o. debo 9 cm.
9. Dio kapitela (inv. br. S 392, T. IX, l) slinoga kapitelu S 4491, koji je .oteen
u znaajnoj mjeri i odbijen na donjoj strani. Vel.: o. V. 16 cm, promjer osnove
17 cm, gornja povrina 22 x? cm.
10. Gornji dio kapitela (inv. br. S 506) slinoga kapitelu S 4491 i oteenog u
znaajnoj mjeru. Vel.: o. V. 10 cm, gornja povrina 19 x? cm, o. debo 7 cm.
11. Odlomak kapitela (mv. br. S 362, T. IX, 2) odbijenog na donjoj strani i
djelomice ouvanog na jednoj povrini. Abakova ploa je jednostavna, ugaone
volute irokih strukova ulijebljene su, izmeu njih je izveden ukrasni motiv
riblje kosti. Vel.: o. V. 7,5 cm, . 13 cm, o. debo 4 cm.U
12. Odlomak stupia s kapitelom (illv. br. S 5098, T. VIII, 2). Odbijen je na do
njoj strani, na prijelazu je zaobljen prsten. Na svakoj povrini ukraen je s dvije
ugaone volute i vieprutastim V-UZOl'kom s pupoljkom u sredini. Vel.: o. v. 29
cm, promjer stupia 14 cm, gornja povrina 16 x.16 cm.

Spominje ga B. M a r u i , n. dj., 10, sl. 2:6. Otkriven je sluajno 1952. godine.

23
Spominje ga A. P u s c h i, n. dj., 6, sl. 2 (drugi kapitel). Otkriven je u sjever
!4
noj crkvi.
2J N. dj., 6, sl. 2 (trei kapitel). Otkriven je u sjevernoj crkvi.
!II N. dj. i mj. (prvi kapitel). Otkriven je u sjevernoj CI'kvi.

61
Starohrvatska prosvjeta, 16'1986.

13. Dio kapitela (inv. hr. S 6286, T. VIII, 4) odbijenog na svim stranama. Os
novne povrine uokvirene su irokom letvicom i ukraene ralanjenim kopljastim
listom. Vel.: o. v. 17,5 cm, o. . 12 cm, o. debo 8,2 cin.
14. Odloma:k ploe (iolllv. br. S 5017, T. Xl, 2) uokvirene uzdignutom krunicom,
uz koju su porazmjetene potkovaste udubine. Za,iljeni pupoljci ispunjavaju slo
bodni prostor na njihovim vanjskim dodirima. Na donjoj povrini je na s'v akom
uglu spojni j.sjek. Vel.: 19,5 x 18,5 x 6 cm.
15. Dio prozorske reetlke (inv. br. S 6892, T. VII,1) sa irokim, vie puta rala
njenim okvirom. Vel.: 38 x 14 x 8,5 cm.
16. Dio prozorske reeVke (inv. br. S 6893, T. X,1) sa irokim ralanjenim okvi
rom. Vel.: 18,5 x 21,5 x 9,5 cm.
17. Dio polurkrunoga prozorskog okv,i ra (inv. br. S 6331, T. X,2) peterokutnog
presjeka odbijenog na poprenim stranama. Na prijelazu u luk odvaja se na vanj
skoj strani kratki troprutasti isjek za uvrivanje okvira u zid. Vel.: o. V. 26
cm, . 17,5 cm, sam okvir 7 x 8 cm.
18. Odlomak prozorskog okvira (illv. br. S 6332, T. X,4) peterokutnog presjeka
odbijenog na poprenim 'Sti'anama. Vel.: 14 x 6 x 6 cm.
19. Sredinji dio prozorske reetke (inv. br. S 6287, T. X,3) odbijen na svim
stranama. Ispunjen je ulijebljentm gr6k,i m kriem irokih krakova. Vel.: 14,5 x
x13,9x5 cm.
20. Odlomak prozorskog okvJra (inv. br. S 6333) odbjjenog na poprenim stra
nama. Prednja povrina ispunjena je nizom listova ukraenih rupicama. Vel.: 19,5 x
x II x II cm.
21. Odlomak prozorske reetke (inv. br. S 4431, T. VIII,3). Isjeci su trokutasti,
preke ulijebljene. Vel.: 13,5 x 15 x 4,5 cm.
22-24. Tri odlomka prozorskih reetki (inv. br. S 371, S 372 i S 3(33) slini~ od
lomku S 6892. Vel.: 27 x 15 x 8,5 cm, 27 x 17 x 8,5 cm i 45 x 17 x 8,5 cm.

6. Vea skupina prikazanih spomeniIk a pripada dijelovima okvira i

reetki (15-24) polU'krunih prozora u junom i istonom zidu ve
e. a vjerojatno i II istonom zidu manje crkve. Nepoznat ostaje, me
utim, toan izgled prozora na njihovim proeljima, ia:ko bi se moglo
s obzirom na kapitel 5:3 pomiljati na etverokutne prozore s bifo
rama. 27 Druga skupina spomenika obuhvaa stupie skapitelima (5:
4-12) koji su nosili oltarne ploe. Analogije su brojne u junom No
riku,2b gdje je na HemmabeI1gu (Vrh sv. Heme) iskopan kapitel slian .
kapitelima 5:4-10 datiran u sredinu 5. stoljea. 29 U Istri poznati su
u Guranu kod Vodnjana (trobrodna bazilika iz druge polovice 6. S1.),311
a srodan je takoer kapiteli polustupa iz bazilike u Samageru kod

R. E g g e r, n. dj., 41, 46-47.

!7

G. C. M e n i s, La basilica paleocristiana nelle diocesi settentrionali della me

!~
tropoli d'Aquileia, Roma 1958, 221-222.
29 N. dj., 173, sl. 57b, za dataciju cfr. str. 178.
so B. M a r u i , Dva spomenika ranosrednjovjekovne ar!litekture u Guran-u kod
Vodnjana, Starohrvatska prosvjeta, 8-9, Zagreb 1963, 126, T. I, 3, str. 143.

62

1
B. Marui, Prilog poznavanju k asnoantikog Nezakcija

tinjana.31 Kapitelii 5: 11-12 su S obzirom na barbarizirani likovni

govor (ukrasni motiv riblje kosti ulijebijen je u osnovnu povrinu)
izraeni na kraju 6. st. 32 , prilikom manjih dopuna ili obnavljanja
crkvenog namjetaja. Pilastrov (?) kapirt:el 5:13 veoma je oteen, pa
se moe samo pretpostaviti da je u pitanju dio prezbiterijalne pre
grade s unjasto zavrenim pilastrima, koja je izala iz lokalne :klesar
ske radionice u sredini 5. stQljea. Njoj pripadaju i pregradni pilastri
5: 1-2 koji se nadovezuju u <izvedbi simbolino-ukrasnih motiva na an
tiku tradiciju. Ostaje jo ploa 5: 14 zanimljiva ve i zbog toga to
predstavlja jedini spomenik koji nije izraen od lokalnog vapnenastog
kamena. Iako je ouvan samo odlomak desnog dijela ploe, moe se ona
ipak oznaiti kao o.Itarna (?) menza sigma oblika, k akve su bile u
starokranskom razdoblju upotrebljavane preteno na Istoku, a u ma
njoj mjeri i na Zapadu. 33

II. NALAZI MATERIJALNE KULTURE

1. Kasnoantiki Nezakcij je za razliku od pramstoriJskog, a donekle

i rimskog Nezakcija siromaan nalazima materijalne kulture (sl. 5-11).
Usprkos tome, a i nekim drugim nedostaoima, predstavljaju prvorazredni
izvor spoznaja jer je s vremenom -slavensko-avarskih provala u Istru
(599-611) dan i terminus ante quem za njihovu izradu, a time i znaa
jan kronoloki oslon za srodnu grau na uem i iTem geografskom pro
storu. Dio nalaza iskopan je nedavno na podruju oko jugoistonog ugla
june bazilike (sl. 6/1-2; sl. 7/3; sl. 8/1,5,7; sl. 9/5; sl. 10/1,4 i sl. 11/5, 7)
i u sloju iznad poda od opeka privatne kue u svetitu sjeverne crkve (sl.
9/3; sl. 10/2, 3 i sl. 11/6), dok je zemljani lonac s rukom (sl. 912) otkri..
ven 1941. god. u zidanom grobu ispred glavnog ulaza u sjevernu crkvu.
svi ostali predmeti zateeni u spremitu Arheolokog muzeja Istre (sl.
S/~ i sl. 9/ 1) odnosno vraeni restitucijom kulturnih dobara iz Italije
(sl. 5/1-3; sl. 7/1-2; sl. 8/3-4, 6; sl. 9/4; sl. 11/1-4)34 posjeduju samo
podatak o nalazitu, dok su okolnosti nalaza sa.svim nepomate.

31A. G n i r s, n. dj., 238, sl. 99.

82Cfr. analogije iz Lava:nta (Kirchbichl) kod C. G. M e iD i s, n. dj., 91-92, sl.
24 na str. 91 i sl. 26 na str. 93, str. 221.
33 N. C a m b -i, Krist i njegova simbolika u likovnoj ,u mjetnosti starokranskog
perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiJU dalmatinsku, LXX-LXXI,
Split 1968-1969, 6O---l; cIT. jo R. N o ll, Friihes Chrirstentum in Osterreich, Wien
1954, 74, sl. 2 (nalazite DonnerS'kirchen u Burgen1andu).
34 Dio metalnih i keramikih nalaza objavljen je u ovim radovima: B. M a r u
i , Staroslovanske in neke zgodnjesrediDjeveke najdbe iz Istre, Arheoloki vestnik
SAZU, VI/l, Ljubljana 1955, 109, T. IV, 5,8 (metalni nalazi), 116--118, T. VIII, 2-3,
T. X, 3 i T. XI, 1-2 (keramiki nalazi); B. M a r u i , Neki nalazi iz vremena se
obe naroda u Istri, Jadranski zbornik, V, Rijeka-Pula 1962, 160-161, T. IV, 1-5, 163
-164; B. M a r u i , Varia archaeologica prima, Histria archeologica, XI-XII,
Pula 1980-1981, 53-54, T. VIII, 3-4.

63
Starohrvatska prosvjeta, 16/1986.

2. Katalog nalaza
A. MetaJni predmeti:
1. eljezna ostruga (inv. br. S 7446, sl. 5/1). Luk ovalnog presjeka zavrava na
gornjoj strani ukom, dugi trn pojaan je u sredini. Vel.: 14,2 x 7,3 cm, maks. .
1,3 cm.
2. Lovorolisti eljezni vrak strelice ~inv. br. S 7450, sl. 5/2) s tu1cem za nasai
vanje i istaknutim uzdunim rebrom. Vel.: o. du. 10,7 cm, maks. . 2,2 cm, pro
mjer tuka 1,4 cm.

B. Zemljano posue tvornike proizvodnje:

1. Donji dio svjetiljke (inv. br. S 7881, sl. 6/1). Peenje je oker, povrina je oko go
rila zaaena. Donja povrina ukraena je plastinom krunicom i nizom tokica,
porazmjetenih uz njezinu unutranju stranu; jedna tokica nalazi se u sreditu
kruga. Vel.: 10,9 x 7 cm, debo stijenke 8-9 mm.
2. Donji dio svjetiljke (inv. br. S 7883, sl. 6/2). Peenje je svijetlocrveno, povrina
je oko gorila zaaena . Osnovno polje diska sa irokim okvirom ukraeno je -
kako se ini trolistom, donje je lagano ovalno udubljena. Vel.: 13,8 x 6,8 cm, V.
3,3 cm, debo stijenki 0,5-1 cm.
3. Dio diska svjetiljke (inv. br. S 7856, sl. 8/7). Peenje je crveno, jedna je bona
strana djelomice zaaena . Okv.ir diska je ukraen rozetama, a osnovna povrina
s dvije okrugle rupice pn.kazom janjeta. Vel.: 8,3 x 7,1 cm, debo stijenke 5,5 mm.

C. Grubo zemljano posue:

1. Cetiri odlomka gornjeg dijela lonca (inv. br. S 7469, sl. 7/ 1). Glini su dodana
zrnca kvarcnog pijeska, peenje je neizjednaeno smee i mrko. Kratko ue is
prueno je lagano prema vani. Rame je u kraeno u tri reda: u gornjem i donjem
valovnicom, a u srednjem s dvije usporedne crte, izmeu kojih su ugrebene kose
udubine. Vel.: o. V. 10,7 cm, promjer ua 19,7 cm, debo stijenke 5-7 mm.
2. GornJi dio lonca (inIY. br. S 7462, sl. 7/2). Glini je dodan kvarcni pijesak, pee
nje je izjednaeno mrko. Lagano prema vani isprueno ue zavrava zaobljenim
i tek primjetno ulijebljenim rubom. Vanjska povrina ispunjena je usporednim
vodoravnim brazdama i ukraena u dva reda eljastom valovnicom. Vel.: o. V.
7,2 cm, o . . 7,1 cm, obnovljeni promjer ua 14,4 cm, debo stijenke 5-7 mm.
3. Odlomak gornjeg dijela lonca (inv. br. S 7466, sl. 10/2). Loe gnjeenoj glini
dodan je krupni 'k varcni pijesak. Peenje je neizjednaeno okersivo, mrko i uto.
Okomito i na vanjskoj povrini odebljano ue zavrava iljastim rubom. Vel.:
o. V. 4,3 cm. o. . 7,1 cm, debostijenke 4--9 mm.
4. Gornji dio lonca (inv. br. S 4259, sl. 8/3). Glini je dodan sitni kvarcni pijesak.
Peenje je ~uto, vanjska povrina je siva. Lagano odebljano i zaobljeno ue is
prueno je prema vani, rame je ukraeno dvotranom valovnicom otrih zaokreta.
Vel.: o. V. 8,4 cm, o . . 10,2 cm, debo stijenke 6-9 mm.
5. Odlomak gornjeg dijela' lonca (inv. br. S 7463, sl. 8/4). Glini je dodan krupniji
kvarcni pijesak; peenje je sivo, vanjska povrina zaaena . Lagano prema vani
isprueno ue zavr ava odebljanim zailjenim i na vanjskoj povrini ralanje
nim rubom. Rame je ispunjeno usporednim brazdama. Vel.: o. V. 4,3 cm. O. .
7,6 cm, debo stijenke 4--9 mm. .

64

J
J
B. Marui , Prilog poznavanju kasnoant!kog Nezakcija

6. Odlomak ramena lonca (inv. br. S 7464, sl. 8/6) s prijelazom u vrat. Glini je
dodan sasvim sitan kvarcni pi'j esak, peenje je mrko. Rame je ispunjeno sitnim
okomitim crtama i irokom vodoravnom brazdom, te valovnicom. Vel.: O. v.
5,7 cm, O. . 7,5 cm, debo stijenke 4--6 mm.
7. Gornji dio lonca (inv. br. S 7843, sl. 9/3). Glini su dodana zrnca kvarcnog
pijeska, peenje je smee. Prema vani isprueno ue zavrava konino nagnutim
rubom, ulijebljenim na unutranjoj povrini. Vanjska povrina ramena ukraena
je razvuenom valovnicom. Vel.: O. v. 4,5 cm, o. . 4,3 cm, debo stijenke s-6 mm.
8. Gornji dio lonca (inv. br. S 7886, sl 7/3). Glini su dodana zrnca kvarcnog pijes
ka, peenje je neizjednaeno mrko i smee. Prema vani isprueno ue zavrava
zailjeno ovaln'i m rubom. Unutranja povrina ruba ukraena je u dva reda pra
vilnom eljastom valovnicom, dok je njegova vanjska povrina ispunjena vodo
ravnim brazdama, a rame usporednim kosim urezima. Vel.: o. V. 4 cm, promjer
ua 16 cm, debo stijenke 6 mm.
9. Dijelovi lonca (inv. br. S 7874, sl. 8/1). Glini su dodana zrnca kvarcnog pijeska,
peenje je neizjednaeno smee i mrko. Dno je ravno, prijelaz je u donji dio trupa
na unutra'1ljoj povrini zaobljen, a na vanjskoj otar. Prema vani isprueno ue
zavrava lagano proirenim d konino nagnutim rubom; kratak vrat ispunjen je s
dvije usporedne vodorawe brazde, dok je rame ukraeno eljastom valovnicom,
a njegova unutranja povrina usporednim vodoravnim crtama. Vel.: V. 18,5 cm,
promjer ua 17,8 cm, promjer dna 11,8 cm, debo stijenke 5-10 mm.
10. Dio ramena mca (mv. br. S 7880, sl. '8/5). Glini su dodana zrnca kvarcnog
pijeska; peenje je neizjednaeno smee i mrko, a u lomu arkosmee. Vanjska
povrina ukraena je elj-astom valovnicom otrL~ zaokreta; stijenka je na jednom
mjestu namjerno probuena. Vel.: o. V. 4,6 cm, O. . 5,G cm, debo stijenke 6-7 mm.
ll. Trbuasti lonac s drkom (sl. 9/2). Glini je dodan u gotovo neprimjetnoj mjeri
sitno mljeveni kvarcni pijesak. Peenje je uglavnom mrko, djelomice i tamnosme
e. Dno je ravno, prijelaz je u donji dio trupa otar na obje povrine. Prema vani
isprueno kratko ue zavrava okomito postavljenim rubom, a kratka ploasta
drka, dodana na kraju izrade, spaja rame i rub ua. Vanjska povrina ispunjena
je iznad najire periferije s dv.i:je, a ispod nje s etiri utisnute brazde. Dvije brazde
udubljene su takoer na unutranjoj povrini ua. Vel.: V. 12 cm, promjer dna
8,3 cm, promjer ua 10,1 cm, maks. ./v. 12,7/6). cm, debo stijenke s-6 mm.
12. Gornji dio oljice (mv. br. S 7863, sl. 9/5). Glini su dodana zrnca kvarcnog
pijeska, peenje je neizjednaeno mrko. Konino nagnuto ue isprueno je lagano
prema vani, a njegova unutranja povrina ukraena je dvotranom pravilnom
valovnicom; ostala unutranja povrina oljice ispunjena je usporednim vodorav
nim crtama. Vel.: o. V. 5,2 cm, o . . 5). cm, debo stijenke 5,5 mm.
13. Gornji dio oljice (inv. br. S 7878, sl. 10/4) koja zavrava gotovo vodoravnim
lagano ulijebljenim rubom. Glini su dodana zrnca kvarcnog pijeska; peenje je
neizjednaeno mrko, a u lomu crvenkastosmee, dok su na povrinama oiti tra
govi jednostavnorunog oblikovanja. Vanjska povrina ukraena je eljastom raz
vuenom valovnicom. Vel.: o. V. 6 cm, o. . 5,9 cm, debo stijenke 6 mm.
14. Odlomak zdjele (inv. br. S 7461, sl. 11/2). Glina je dobro izgnjeena, sitno mlje
veni kvarcni pijesak dodan je u veoj mjeri, peenje je smee, unutranja povrina
zaaena. Vel.: O. V. 4,5 cm, o. . 5,4 cm, debo stijenke 10-12 mm.
15. Odlomak zdjele (mv. br. S 4258, sl. 11/4). Glina je dobro izgnjeena; kvarcni
pijesak dodan je u veoj mjeri; peenje je mrko, povrine zaaene. Vanjska povr

65
Starohrvatska prosvjeta. 16/1986.

i,na i>Spunjena je vodoravnim brazdama i plastinom vr.pcom, u koju su utisnuti

ubodi s urezima, te niskom eljastom valovnicom izvedenom u dva reda. Vel.:
o. v. 9,2 cm, O. . 9 cm, debo stijenke 7-8 mm.
16. Gornji dio zdjele (inv. br. S 7844, sl. 10/3) koja zavrava zaobljenim i prema
vani proirenim rubom. Glini su dodana zrnca kvarcnog pijeska u tek primjetnoj
koliini, peenje je smee. Unutranja povrina ispunjena je usporednim vodorav
nim brazdama. Vel.: o. V. 3,2 cm, o. . 4,5 cm, debo sti1enke 8-9 mm.
17. Gornji dio zdjele (inv. br. S 7940, sl. 11/5) koja zavrava zaHjenim rubom.
Glini su dodana zrnca kvarcnog pijeska, peenje je neizjednaeno smee i mrko.
Vanjska povrina .ispunjena je usporednim vodoravnim crtama i kosim ubodima.
Vel.: O. v. 8,9 cm, O. . 12,1 cm, debo <Stijenke 7-9 mm.
18. Gornji dio poklopca (inv. br. S 7849, sl. 10/2). Glini su dodana zrnca kvarcnog
pijeska, peenje je smee, a u lomu mrko. Okrugb drka, uokvirena letviastim
rubom, lagano je udubljena. Vei.: o. v. 2,6 cm, O. . 5,5 om, debo stijenike 8-12 mm.
19. Dio poklopca (inv. br. S 7947, sl. 10/ 1). Glini S'U dodana zrnca kvaronog pijeska,
peenje je neizjednaeno smee i tamnosmee; u,nutranja povrina ispunjena je
usporednim vodoravnim crtama. Okrugla je drka udubljena, vanj.ska povrina I
poklopca ukraena je dvotranom razvuenom valovnicom. Vel.: o. v. 5,4 cm, O.
. 10,1 cm, debo stijenke 7-12 mm.
20. Dio pladnja (inv. hr. S 7443, sl. 11/1). Glini su dodana u tek primjetnoj koliini
zrnca i zrna kvarCJ10g pijeska, peenje je neizjednaeno smee i mrl<.o. Prijelaz iz
ravnog dna u trup na vanjskoj je povrini otar, a na unutranjoj zaobljen. Gornja
povrina oboda ukraena je u dva reda ubodima razmjeten.i ma poput saa. Unu
tranja povrina .Ispunjena je usporednim vodoravnim brazdama. Vel.: V. 5,9 cm,
promjer oboda 46 cm, promjer dna 40 cm, debo stijenke 15-19 mm.
21. Gornji dio dolija (inv. br. S 7448, sl. 9/1). Kratko ue isprueno je prema
vani, rub je odbijen. Glini su dodana zrnca kvarc,nog pijeska, peenje je mrko, od
nosno u lomu zagasitosmee. Vanjska povrina ispunjena je usporednim vodorav
nim crtama i kombinacijom vodoravne, te okomite plastine vrpce ukraene u jed ;
;
nom odnosno u tri reda ovalnim ubodima. Vel.: O. V. 10,8 cm, o. . 13,1 cm, debo
stijenke 10-14 mm.
22. Dio stijenke dolija (inv. br. S 7444, sl. 11/3). Glini iSU dodana zrnca kvarcnog
pijeska u tek primjetnoj kolii:ni. Peenje je smee ,na vanj;skoj i mrko na unutra
njoj povrini. Vanjska povrina ispunjena je uspored,n,i m vodoTaIvnim crtama i
kombinacijom vodoravne i okomite vrpce ukraene u dva odnosno u m-i reda ovalno
izduenim ubodima. Vel.: o. v. 9 cm, o. . 10,5 cm, debo stijenke 10-13 mm.
23. Okrugla svjetiljka (inv. br. S 7445, sl. 9/4) s trokutastim, na kraju zaaenim .
nosom koja je na gornjoj strani potpuno otvorena. Glini su dodana zrna i zrnca
kvarcnog pijeska, peenje je smee. Dno je lagano udubljeno. Vel.: 13,5 x 4,9 cm,
debo stijenke 6-8 mm.
24 Odlomak stijenke posude (inv. br. S 7846, sl. 11/6). Glini su dodana u tek pri
mjetnoj koliini zrnca kvarcnog pijeska; peenje je mrko. Vanjska povrina ispu
njena je usporednim vodoravnim crtama .j nizom kosih ureza u jednom vodoravnom
redu . Vel.: 2,5 x 3,6 cm, debo stijenke 7 mm.
25. Odlomak stijenke posude (inv. br. S 7859, sl. 11/7). Glini su dodana zrnca
kvarcnog pijeska, peenje je mrko na vanJskoj i smee na unutranjoj povrini.
Ukraen je nizom ubod3- razmjetenih u jednom vodoravnom redu. Vel.: 2,7 x 3,6 cm,
debo stijenke 6 mm.

66
 B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

-3. Gotovo svi metalni i keramiki nalazi iskopani u kasnoantiko-bi

zantskom sloju Neza:kcija, a koji su - kako je ve istaknuto - izali iz
lokalnih ili dalekih radionica prije kraja 6 st., pripadaju mediteranskom
kulturnom prosroru. I:mimku predstavljaju Is amo dva nomadsta trokril
na vrka strelica (sl. 5/3).35 Meu njima priv-lai naroito pafu<ju okrugla
bronana fibula ('Sl. 5/6).36 Slian je nalaz iz Akvileje uvrten u varijantu
broj 13 tipa O karantan:s'lro~ketlakog nak.ita,37 to je meutim u nezak
cijskom, a i u a'kvilejSlkom sLuaju potpuno iskljueno. Kod obje fibule
u pitanju je, kao kod mnogih tipova mediteransko-bizantsrog na:kita,:l8
prototip koji je utjecao na izradu slinih, prema ukusu i :znanju (ako je
rije o lokalnim radionicama) novih slavenskih stanovnika pdlagoenih
fibula koje se javljaju u grobovima 'Starijeg (670--750) i srednjeg sloja
karantansfk o-ketlake kulture (750--850).39 Zanimljiva je i as.truga s du
gim trnom i ukom za prihvat remenja koja se, Ik ao slian nalaz iz Sip
ra 4l', nadovezuje na rimske predloke. Oita je i srodnost s merovinkim
ostrugama koje imaju kutk:ice uvinuie prema natrag.u
Najbrojnija je grupa grube keramike koja dopunjuje popis nalazita
s apsolutnom datacijom42 bez obZJi.ra na injenicu to neza!kcij:ski nalazi .
obuhvaaju iroki vremenski raspon 5. i 6. stoljea. Ui vremenski okvir
mogu je ipak za trbuasti lonac s ploastom drkom (sl. 9/2), koji stav
\
ljaju analogije ~z istonoa,lpskog prostora (najblie je Vranje kod Sevni
ce43 ) u prvu polovicu 5. stoljea. 44 Nezacijska grupa dopunjuje dosada
nje spoznaje o bitnim promjenama u proizvodnim procesima na podru
ju obrtnikih djelatnosti. uvjetova'll'ima prvenstveno smanjenim intenzi
tetom trgovakih odnosa za nemirnih stoljea u sutonu antike, ali - a to
treba naglasiti posebice - ona svjedoi istovremeno i o odravanju tra
85 B. Marui, n. dj. (Staros]ovanstke), 109, T. IV, 8 i B. Marui, n. dj"
(Neki nalazi), 160, T. IV, 5.
~fl B. Marui, n. dj. (StaroslovanS1ke), 109, T. IV, 5. Hbula je iskopana prema
biljeci A. Puschija u gornjem sloju gromae na podruju prahistorijske nekropole
(podatak dobiven u arhivu "Musei civici di Trieste).
~r Karantans,k o-ketlaki kulturnikrog, Ljubljana 1974, 12, tipoloki pregled MT.
Gotovo identian sluaj ponavlja se kod tipa R, u kojemu je kao varijanta broj 12
prikazana takoer fibula iz Akvileje koja je slina fii.buli iz Osora. Objavljeno u Ar
hro[okom vestniku SAZU, VI/ l, 111, T. IV, 6.
SA Cfr. L. N i e d e r l e, PrispeV'ki k vyvoji byzantskyc~ perku ze IV-X. sto1ety,
Praha 1930.
sO T. K n i fi c, Bled v zgodnjem srednjem veku, Ljubljana 1983 (neobjavijena
disertacija), 29, sl. 27, str. 166-171.
411 Neobjavljeno (uva Arheoloki muzej Istre, inv. br. A 5426).

41 J. K o r o e c, Uvod v materijalno kulturo Slovanov zgodnjega srednjega ve

ka, LjUlbljana 1952, 246; J. F i l i p, Bnzykloparusches Handbuch zur Ur- und Friih
geschichte Europas, 2, Praha 1969, 1359-1360; cfr. jo U. G i e s l e r, Sporen und
Sporenbeigaben von der jiingeren Kaiserzeit bis um 800 n. Cbr. (neobjavljena diser
tacija), Miinchen 1975.
4t B. M a r u i , Novi nalazi kasnoantikih kosturnih grobova u junoj Istri i
na otoku Cresu, Histria archaeologica, IV, 1, Pula 1973, 71 i sl. 4 na str. 72.
4~ P. P e t r u - T . U l b e r t, Vranje pri Sevnici, Katalogi in monografije, 12,
Ljubljana 1975, 104 (grob 12).
H A. S c h o r g e n d orf e r, Die rom~rzeitliche Keramiik der OstalpenHi.nder, 1942,
26, sl., Nr. 242-247, T. 17 i 18. .

67
Starohrvatska prosvjeta, 16/1986.

o, 1 2 3.cm

+-
,

I I

O
~,
n
~4 Sc

Sl. 5. 1 = S 7446, 2 = S 7450, 3 = S 3623, 4 = S 46%, 5 = S 4695, 6 = S 792; 1-3 =

eljezo, 4-{) = bronca. - 1 = S 7446, 2 = S 7450, 3 = S 3623, 4 = S 4696, 5 = S 4695,

6 = S 792; 1-3 = Eisen, 4-6 = Bronze

68

 B. Marui, Prilog poznavanju kasnoontikog Neza.kclja

~
'E <:j
....
(u
~

'I.....
.,
~
oo
r-.
u)

II
"-I
1 .....'
o
.,. , 1 2
I ,
3cm gg
r-.
cr)

II
.....

c,j
.!>od
's
<Il
I-<
]
II

I
M'
~
r-
en
II

oo
oo
r-
en
II

-O
vi

69

Starohrvatska prosvjeta, 16/1986.

/' '"
I

.....
\ ' .....
/

l
-- -

SI. 7. 1 = S 7469,2 = S 7462, 3 = S 7886; 1-3 = keramika; M = 1:2. - 1 =

S 7469, 2 = S 7462, 3 = S 7886; 1-3 = Keramik; M. = 1:2
70
"' ... ' \ J " '\. .'"
" "

!ll
~
e
~
:f.
~

2
1
oi
C.
e
[
1
~
n;
~
IJO

~
~
n
~:

3 ........
--- -- --7 --.\

-...J Sl. 8. 1 = S 7874, 2 = S 7466, 3 = S 4259, 4 = S 7463, 5 = S 7880, 6 = S 7464, 7 = S 7856; 1-7 = keramika; M =
- 1:2. - 1 = S 7874, 2 = S 1466, 3 = S 4259, 4 = S 1463, 5 = S 1880, 6 = S 1464, 1 = S 1856; 1-1 = Keramik;
M. = 1:2
Starohrvatska prosvjeta. 16/1986.

Sl. 9. 1 = S 7448, 3 = S 7843, 4 = S 7445, 5 = S 7863; 1-5 = keramika; M = 1:2.

-1 = S 7448,3 = S 7843,4 = S 7445,5 = S 7863; 1-5 = Keramik; M. = 1:2

72
 B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

2 3

o
..
' ,
o',' .'.,' u
0:-:;-:/

o 1 2 3cm

I I

Sl. 10. 1 = S 7947, 2 = S 7849, 3 = S 7844, 4 = S 7878; 1--4 = keramika.

1 = S 7947, 2= S 7849, 3 = S 7844, 4 = S 7878; 1-4 = Keramik

73

\\
 (J)
~ ji;

.,~
;;;
~
'1:1
(3
.::'".
F"
~

~
2

~~,;, Y. : \ ~~"'<'<V
~"~':v ,
"'I"'! / . ~
~>. , y ~ ,,,' :- ~~. 5
/' ",,-, ,-- ~ 7
1)1. 11. 1 = S 7443, 2
= S 7461, 3 = S 7444, 4 =:: S 4258, 5 = S 7940,6 = S 7846,7 = S 7859; 1-7 = keramika; M = 1:2.
1 = S 7443, 2 = S 7461, 3 = S 7444, 4 = S 4258, 5 =:: S 7940, 6 = S 7846, 7 = S 7859; 1-7 = Keramik; M = 1:2

'" ,
 B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

dicija (ak i prahistorijiSlkih) S obzirom na namjenu, oblilke i ukrasne

motive. Prikazana keramika izraena je na lonarskom koLu. Runo je
dotjerivanje iznimna pojava. Peenje je kvahtetno. Meu oblicima zastu
pani su dolije (sl. 9/1), lonci (sl. 711-3) olje ~sl. 10/4), zdjele (sl. 11/4),
poklopci (sl. 10/1-2), pladnji (sl 11/1) i 's vjetiljke (sl. 9/4), a od U!kras
nih uzoraka eljaste (1S1. 8/1) 'Odnosno jednotrane (sl 13/ 1) li dvotrane
(sl. 8/1) valovnice, izraene u ramim va'l'ijantama, ugrebene vodoravne,
kose i okomite cpte (sl. 7/1, 3 i sl. 8/6), vrpce (sl. 9/1), ubodi (sl. 11/7) i
urezi (sl. 11/6). Ua su !kod lonaca i dolija lagano razVInuta prema vani,
dok su rubovi obliokovani na razne naine: mogu biti rawri (sl. 11/5), oko
miti(sl. 9/2), ovalni(~1. 8/3), zal1jeni (sl. 8/2), unjasto (sl. 9/3) i ljevkasto
(sl. 7/2). nagnuti, te odebljani (sl. .8/4) i uHjebljeni (1S1. 7/2). Siroki re
pertorij nezakcijske .grube keramike dobiva na znaenju osobito kao
analogna israzmjemo Pouzdano datirana graa koja omoguuje kom
pleksno prouavanje 'Srodnih nalaza na prostranom geografskom pro
storu od Alpa do Albanije45 i a,k nero ire, te naroito u svim onim
mnogobrojnim sluajevima kad je pritlikorn lstrai'valcih radova utvr
ena iskljuivo ili gotovo is!cljuivo :relativna kronologija. Na tlu same
Istre dolazi vrijednost te grae ve do izraaja, jer je ti toku obrada obi
latih keramikih kompleksa 'I skopanih u Starom Goanu, brijunskom
kastrumu, Sipru i u Betici kod Barbarige. .
- ; , ,..",-r
Rad prihvaen za tisak 18. studenoga 1986.

Zusammenfassung
BEITRAG ZUR KENNTNIS DES SPXTANTIKEN NESACTIUM

Der erste Teil des Beitrags bezieht sich auf die ResuHate der in den Ja.'lren
1974 bis 1977 durchgefiihrten archaologisohen Revision im Geb.iet der aHchristlichen
basilica gemina, die die bisherigen Erkenntnisse ve'r1iefte, klarte und tehlweise
korrigierte. Es wurden ffinf Kulturschichten ausgegraben: eine vorgesc!1.rc!1t1iche,
eine altere romische, jtingere romische und altchristlic!1e oUnd eine mittela1terliche
(Beilagen 1-5). Zur alteren romi'i)chen Schicht gehoren cin gro13erer TeH eines Plat
tenbodens und der breile Eingang eines offent1ichen Gebaudes (Be:iJlage 3, T. II, 3,
Abb. 4) der gleich nordHch hinter dem Forum liegt; er wurde spater als Eingang in
die stidliche Kirche, an ihrer si.idlichen Langsmauer, bentitzt. Der jiingeren romi

4.; L L e c i e j e w i c z, I Langobardi e la cultura tardoromana dell'Italia setten

trionale alla luce dello studio delle ceramiche, Actes du VIIIe Congres international
des sciences prehistorciques et protohistoriques, III, Beograd 1973, 299-302; B.
M a r u i , Povodom nalaza staroslavenske keramike u Istri, Starohrvatska pro
svjeta, 14, Split 1985,41, nap. 4 i str. 55-56; R. M a t e j i - M. O r l i , RezultatI
prve faze hidroarheolokih istraivanja u cresko-loinjskim vodama, Arheolooka is
traivanja na otocima Cresu i Loinju, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 7,
Zagreb 1982, 166-167; Z. B r u s i , Neki oblioi kasnoantike keramike s podmor
skih nalazita uz nau oba!lu, Gunjain zbornik, Zagreb 1980, 77-86; D. K o m a t a,
" Traits de la ceramique medievale en Albarue, Les Illyriens et la genese des Albanais,
Tirana 1971,217-223.

75
,,

...
Starohrvatska prosvjeta, 16/1986.

sehen Schicllt gehort die Fassade des Horreums an (Anfang des IV. Jhs.) mit

inneren Usenen (Beiiage 3, T. II, l und Abb. 1), dessen begradigte Reste als Grund

lage der hlnteren Front der slid:liohe Kirche dienten. Gleich am ostLi<:hen Ende der , ,'

slidlichen Uingsmauer der Basillka wurde eine Rampe aus steinernen Platten aus

gegraben, die auf das erste Stockwerk des Priester-hauses fiihrte (Beilage 4), das

fast gleichzeitig mit der Basilitka erbaut worden war (erste Halfte des V. Jhs.). Die

bedeutendsten Resultate ergaben die Untersuc!lungen ilber das urspriingliche Aus

sehen der Basi1i'k a und die spateren Veriinderungen. Die alteren Ansichten liber

eine freistehende syrische Apsis in der nordlichen Kirclle (es llandelt sich dabei '.
um die Priesterbank: Beilage 5, T. IV. und V, Abb. 2), liber die Dreisohiffigkeit der
slidlichen Kirche, die erst spater in eine HaMenkirohe umgewandelt wurde (sie war
schon in der ersten und emigen Bauphase eine Hallenkirche: Beilage 3), und liber
die Benutzung des Kirchenkomplexes im friihen Mittelalter zu profanen Zwecken
(BeHage l) konnten jetzt definitiv wjederlegt werden. Die Basi1i'ka ilSt in der Tech
nik des opus incertum erbaut worden, wobei sehr viel alteres Baumaterial zur
Anwendung 'k am (T. III, 2, IV, 2 tmd X, ~, Abb. 4), die Mauern liegen auf Felsen
oder auf Platten- tmd Mosa1kbOden alterer Bauten (T. I, II, 1,3-4) und nur aus
nahmsweise auf einer planierten Schicht (T. II, 2). Es wurd.en auch TeBe des
urspriinglichen steinemen Kiroheninventars und der architektonischen Dekora
tion gefunden (T. VI-XI).
Der zweite Teil des Beitrags behandelt spatantilk-byzantinische Metall- und Ke
ramikfunde (Abb. 5-11). Das Ende des VI. Jahrhunderts tst der terminus ante quem
fiir ihre Ausaroeitung. Sie bieten daher einen wjchtigen c!rronolog,ischen Anhalt
spunkt ilir die Erforschung von gleichartigem Material aus dem engeren und
weiteren geographischen Raum.

76
B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Neo:akcija Tab. I

1 Sjeverna crkva. Legenda: a = proelje rimske privatne kue, b = sjeverni i

istoni zid 'kasnoantike kue, c = :.zapadni zid subselija. - 1 Nordliche Kirche.
Legende: a = Fassade des romisehen Privathauses, b = Nord- und Ostwand des
spitantiken Hauses, c = westliche Wand des Subselliums. - 2 Sjeverna cl'kva.
Legenda: a = istoni i juni zid kasnoantike kue, b = unutranje lice junog
zida dvorMl'S'ke crkve. - 2 Nordliche Kirche. Legende: a = Ost- und Sudwand des
spiitantiken Hauses, b = Ansicht der Innenseite der Sudwand der Hallenkirche
B. lila ru i . Prilog poznavanju kas noa nti kog Nezakcija

1 2

4
1 Juna cr-kva. Legenda: a = proelje aorreuma (?), b = zaelje dvoranske crkve.
- 1 Sudliche Kirche. Legende: a = F-assade d es Horreums (?) b = hintere Front
der Ha1Ienkirche. - 2 Temeljni dio sjevernog zida joune dvoran.>ke crkNe, poloen
na s:plalllirani sloj ruevine (kvadrant D 12). - 2 Grundmauern d er Nordwand der
siidIlchen Hallenkirche (Quadrant D 12). - 3 Juna crk!va, sub.>elij poloen na
ploasti pod rimske javne .graev-ime. - 3 Sudliche Kirche, Subsellium auf dem
Plattenboden eines romischen offentlichen Gebaudes. - 4 Sjeverni zid June dvo
ranske crkve poloen na 'P1oa.>ti i mozaini pod rimske 'Privatne ~ue (kvadrant
e 13). - 4 Nordwand der sudIichen Hallenkirche auf PIatten- und Mosaikboden
eines romischen Privathauses (Quadrant e 13)

I
B. Marui, Prilog pozn3vanju kasnoantikog Nezakcija T'3b. III

1 Juna crkva, sjeverna unutranja lezena na proelju (kvadrant e 9). - 1 Sud

liehe Kirche, nordliche inncre Lisenen an der Fassade (Quadrant e 9). - 2 Tus
kanskikapiteli 'koriteni kod zidanja petog uzdunog zida gledano od .>jevera prema
jugu ~kvadr:mti e 14 i e 13). - 2 Tuskanische Kapitelle an der funften Liingswand,
von Nordvn gegen Suden gesehen (Quadrant e 14 und e 13). - 3 Temeljni dio
zaelja sjeverne crkve ' Qkvadranti A IS i B IS). - 3 Grundmauern der hinteren
Front der nordlichen Kirche (Quadranten A 15 und B 15)
B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakc!ja Tab. IV

1 Sjeverna crkva. Legenda: a = proelje rimske pri'Vatne kue, b = pod od opeka

rim.>ke pdva1'l1eku6e, c = sjeverni zid crkve, d = substrukcija stepenice na prije
lazu u :svetite. - 1 Nordliche Kirche. Legende: a = Fassade des romischen Privat
hauses, b = ZiegeZboden des romischen PrivOJthauses, c = nordliche Kirchenwand,
d = Substruktion der Stiege am Vbcrgang zum Chor. - 2 Spolij u zidu sub.>elija
june crkve. - 2 Spolium in der Wand des Subselliums der sudlichen Kirche
B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija Tab. V

2
1 Sjeverna crkva. Legenda: a = proelje rim3ke' privatne kue, b = pod od opeka
rims'k e privatne kue, c = zapadni zid subselija, d = sjeverni zid crlwe. - 1 Nord
liche KIrche. Legende: a = Fassade des romischen Privathauses, b = Ziegelbodell
des romischen Privathauses, c = westliche Wand des Subsel1iums, d = Nordwand
der Kirche. - 2 Sjeverna crlwa. Legenda: a =:: proelje rimske privatne kue, b =
pod od opeka rimske privatne kue, c = 13jeverni (li:d crkve, d = suJbstrukdja st'e
penice na prijela7Ju 'u ~vetite, e = zapadni zid subselija. - 2 Nordliche Kirche.
Legende: a =:: Fassade des romischen Privathauses, b = Ziegelboden des romischeH
Privathauses, c = Nordwand der Kirche, d = Substruktion der Stiegen bei dem
Ubergang zum Chor, e = westliche Wand des Subselliums
 ,
j

Tab. VI

B. Marui, Prllog poznavanju kasnoantikog Nezakcija

(

S 4492, 2 == S 6333

B. Maru i, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija Tab. VII

1 S6892, 2 S 557
B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija Tab. VIn

2
1

o 2 3

1 S 4491, 2 S 5098, 3 S 4431, 4 6286

B. Maru i , Pr ilog poznavanju kasnoa nt ikog Nezakcija' Tab. IX

o 1 2 3cm

l S 392, 2 S 362, 3 S 401, 4 = S 514

B. Marui, Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija Tab. X

o 1 2 3 cm

L-_.&..._.&'_.....a'

1 = S 6893,2 = S 6331, 3 = 6287,4 = S 6332, 5 = A 8089, 6 = A 8090

B. Marui. Prilog poznavanju kasnoantikog Nezakcija Tab. XI

1 (?) stupi II sjevernom zidu june dvoranske crkve (kvadrant e 9).

Starakrans'ki
- 1 Altchristliches (?) Siiulchen an der Nordwand der siidlichen Hallenkirche
(Quadrant e 9). - 2 Oltarna (?) sigma ploa (inv. br. S 5017). - 2 Sigma Alta;'
platte (?) Inv. Ni-.. S 5017