SREDNJA MJEOVITA KOLA

Poljoprivredni tehniar

VJEROVANJE U JEDNOG BOGA (TEVHID)

Uenica: Profesorica:
Berina Aliehaji M

Zenica, 2016.
 Islamsko vjerovanje u Boga jasno je izraeno u reenici: La ilahe illallah Nema drugog
boga osim Allaha. To je najvanije uenje, temelj islama i u njoj je sadrana bit ove vjere.
Allah je jedan jedini Bog u Koga vjeruju muslimani i Samog Sebe je opisao u Svojoj Knjizi
sa 99 lijepih imena. Allah d..:

Stvoritelj je svijeta i ovjeka (El-Halik),

Uzdravatelj i Gospodar svih svjetova (Rabbu-l-alemin),
Svemu Dobroinitelj ( Er-Rahman),
Milostivi (Er-Rahim),
Pravedni (El-Adl),
Njeni (El-Latif),
Onaj Koji sve zna (El-Alim),
Onaj Koji sve vidi (El-Besir),
Onaj Koji sve uje (Es-Semi),
Onaj Koji sve planira (El-Mudebbir),
Onaj Koji brzo obraunava (El-Hasib),
Vladar Sudnjega dana (Maliku jevmi-d-din) itd.

Tevhid zapravo znai oboavati Allaha d.. kao da Ga vidimo, jer ako mi Njega ne vidimo,
On nas zaista vidi. Pogledi do Njega ne mogu doprijeti, a On obuhvata sve poglede!, kae
Kur'an (El-En'am, 103), a Ebu Bekr, r.a., rekao je: Nemo da Te, Boe, spoznam najvea je
spoznaja! U jednom ajetu Allah d.., sebe je nazvao Svjetlou: Allaj je izvor svjetlosti
nebesa i Zemlje! Primjer svjetlosti Njegove je udubina u zidu u kojoj je svjetiljka, svjetiljka je
u kandilju, a kandilj je kao zvijezda blistava koja se uie blagoslovljenim drvetom
maslinovim, i istonim i zapadnim, ije ulje gotovo da sija kad ga vatra ne dotakne; sama
svjetlost nad svjetlou! Allah vodi ka svjetlosti Svojoj onoga koga On hoe. Allah navodi
primjere ljudima, Allah sve dobro zna. (En-Nur 35.)

Islam snano i beskompromisno insistira na tome da je Bog jedan i jedini i tako odbija
ateizam, politeizam i pridruivanje Bogu druga. La ilahe illallah znai da nijedno ivo ili
neivo bie nema onu bezgraninu, boansku mo pred kojom bi ovjek stajao sa
strahopotovanjem.

Kur'an donosi nepobitni dokaz o Boijoj jednoi u sljedeem ajetu: Da Zemljom i nebesima
upravljaju drugi bogovi, a ne Allah , poremetili bi se. (El-Enbija', 22.).

Allah d.., da bi istakao svoju bliskost sa ovjekom, u Kur'anu je za Sebe rekao kako On zna
i ono to ovjek iznosi na javu i ono to taji, kako je On ovjeku blii od njegove vratne ile
kucavice i kako e na, Sudnjem danu pred Njim biti otkrivene sve ljudske tajne itd...

Muslimani se mole Allahu d.. ne samo u damiji nego i u svome stanu, na poslu ili
kancelariji, na njivi, obali mora i sl.

Islam kategoriki ui da posrednika izmeu ovjek I Boga nema! Imam koji predvodi namaz
nije ni svetac ni posrednik izmeu ljudi i Boga, On je samo prvi meu jednakima, musliman
koji ima najbolja svojstva na temelju kojih ga zajednica bira za svoga vou prilikom
obavljanja molitvve ili u vrenju javnih poslova.

Oni pored Allaha drugog boga prihvataju u nadi da e im oni pomoi; oni im meutim, nee
pomoi, a oni su njima vojska posluna, (Jasin, 74-75).

Reci ti meni ko e uputiti onoga koji je strast svoju za boga svoga uzeo, onoga koga je Allah,
znajui ga, u zabludi ostavio i sluh njegov i srce njegovo zaeatio, a pred oi njegove
koprenu stavio?... (El-Dasije, 23.)

Od Alije r.a., prenosi se da je rekao: Rekao je Vjerovjesnik: Allah d.. rekao je: Zaista sam
ja Allah i nema drugog Boga osim Mene, pa ko kog prihvati Moj tevhid, on je uao u Mnoju
tvravu, a ko god ue u Moju tvravu, taj je siguran od Moje kazne.

Tevhid oslobaa od predrasuda i tjesnogrudnosti. Onaj koji vjeruje u Boga, Koji je Stvoritelj
nebesa i Zemlje, sve u svemiru posmatra kao posjed Gospodara, Kome i sam pripada.

Tevhid u ovjeku formira najvii stepen samopotovanja. Muvehid znai da samo Allah d..,
ima svu vlast i da niko osim Njega ne moe sauvati ili unititi ovjeka, opskrbiti ga, uzeti mu
ili dati ivot i sl. Ovo vjerovanje ini ga ravnodunim, nezavisnim i neustraivim prema svim
drugim autoritetima i silama. Muvehid nikada nbe saginje glavu u znak pokornosti ni pred
kojim Boijim stvorenjem i ne plai se niije veliine. Vjernik nikada nije ohol ili drzak; on se
ne uznosi svojom vlau ili imetkom, jer on zna da mu je sve to posjeduje dao Allah d.., i
da mu On to moe oduzeti.

Tevhid ovjeka odgaja da bude poten i estit. Vjernik vjeruje da, ako ne bude ivio i radio
pravedno i poteno, nee uspjeti te da svaki uspjeh na lai, grijehu i nepravdi donosi propast
i kaznu.