R. Nottingham - Cetvrti - Put - I - Ezoterijsko - Krscanstvo PDF

Rebecca Nottingham
ETVRTI PUT
i
EZOTERIJSKO
KRANSTVO
Uvod u uenje G. I. Gurijeva
S engleskog prevela: Ivana Beker

1. PREDAVANJE
Uvod
Poetkom dvadesetog stoljea jedan je grko-armenski ezoterijski
uitelj s malom grupom uenika napustio Rusiju i revoluciju. Njego-
vo ime bilo je Georgij Ivanovi Gurijev. Naposljetku je stigao u
Francusku i osnovao centar za poduku kojega je nazvao Institut za
harmonini razvoj ovjeka. Tu je Gurijev poduavao razvojni sustav
osobne transformacije kojemu je dao ime etvrti Put.
Kroz njega je metafizike, duhovne instrukcije uspio uiniti
dostupnima racionalnome znanstvenom umu, objedinjujui duhov-
ni nauk Istoka sa znanou Zapada. Vrijednost ovog jedinstvenog
postignua je neizmjerna. Bez Gurijeva, praktini put prosvjetlje-
nja, nazvan "Rad", nikada ne bi dosegnuo zapadni svijet dvadesetoga
stoljea. Njegova formulacija ovog ezoterijskog uenja uinila ga je
dostupnim opoj populaciji, dok je ranije bio poznat u malim, eks-
kluzivnim grupama za koje je malo tko ikada uo.
Nema kraja glasinama o vrlo zagonetnom gospodinu Gurije-
vu. O njegovom neobuzdanom ponaanju, o njegovim naumima i
moralnom karakteru, i o njegovim izvorima. Ipak, jo uvijek se puno
vie raspravlja o sustavu zvanom etvrti Put. ini se da nema kraja
stalnoj potrebi osporavanja ili dokazivanja valjanosti etvrtog Puta,
povezujui ga pritom s respektabilnim ili misterioznim izvorima. Jo
vanije, ini se da nema jasnog razumijevanja suptilne transformacij-
ske psiholoke prakse "Rada" koja je srce i sutina Uenja. * Otuda i
stalna pitanja kako prakticirati "Rad" ili zato to uope initi, ili to
je njegov cilj i rezultat. Glasine i rasprave nee vas odvesti nikamo u
vaem traenju smisla i Istine u etvrtom Putu. Klevetanje je isto
toliko lako koliko i idolatrija. Samo iskustveno razumijevanje i Veri-
fikacija ovog Uenja kroz praksu moe otkriti njegov znaaj.
Jednom kad imate Verifikaciju koja dolazi kroz praksu, ne
moete pogreno razumjeti svrhu Uenja. A jednom kad razumijete
* Izrazi koji se koriste u terminologiji Rada i etvrtog Puta u ovom su tekstu

pisani velikim poetnim slovom (Uenje, Objektivna Istina, Verifikacija,
itd.; op. prev.)
2
REBECCA NOTTINGHAM: ETVRTI PUT I EZOTERIJSKO KRANSTVO
svrhu i Objektivnu Istinu koja se tu nalazi, znat ete koliko je vrije-

dan Gurijevljev doprinos. U tom svjetlu, sve glasine, osobne karak-
teristike i rasprave o originalnim izvorima potpuno su irelevantne.
Ono to nam je dano u psiholokom uenju etvrtog Puta,
nazvanog "Rad", jest praktino, provjerljivo uputstvo o samorazvoju
koje je ljudskom biu mogue; proces stvarne transformacije ljudske
svijesti. On poduava samostvorenoj samotranscendenciji evolu-
ciji. To je uputstvo kako rasti u svijesti. Pruajui novu perspektivu i
probuenu Savjest, Rad nudi ansu da izaberemo biti stvarni.
****
Svatko od nas roen je s prirodom koja izvire iz najjaeg nagona
ljudskog bia. Taj nagon je samoodranje, primarni imperativ ops-
tanka. Psiholoka priroda nastala iz ovog neophodnog elementa te-
melji se na sebinom interesu, a izraava se kroz tenju za moi.
Ljudska bia prirodno tee za moi nad svojim okrujem kako bi
osigurala opstanak i ugodu. Otkrit ete da se skoro sve to radite
moe pratiti unatrag do jednog od ovih elemenata kao motivacije.
Razvoj koji je mogu onkraj ove automatske sebine motivacije za
ivot jest psiholoka evolucija.
Sutinska priroda svake osobe u interakciji s njenim individu-
alnim okrujem stvara svu beskonanu raznolikost pojedinaca, koji
ipak svi imaju iste osnovne nagone, stvarajui iste konflikte u ivoti-
ma i dogaajima, ak i u povijesti. Ovakvo stanje najprikladnije bi se
moglo nazvati animalnom razinom ovjekova Bia. Skoro svatko i-
vjet e svoj ivot na toj razini, na njoj i umrijeti, nesvjestan da postoji
ikakav drukiji put. K tome, mnogo toga na toj razini Bia je ispod
ak i ivotinjske razine, primjerice ubijanje iz zadovoljstva, okrut-
nost, osveta, seksualna perverzija, ratovanje, zlonamjernost. Te stva-
ri prirodu veine ljudi definiraju po kvaliteti kao neto ispod ivo-
tinjske prirode.
Za takvu se osobu moe rei da je u stanju slinom usnulosti.
Voena sebinim interesom i automatskog ponaanja, takva osoba
je organizam koji reagira na podraaje djelujui bez slobodne volje, i
nesvjesna je toga. Ta osoba troi svoj ivot i energiju reagirajui me-
haniki na svaku promjenu okolnosti, i u vanjskom ivotu i u unutar-
njim stanjima. Svaki dogaaj izaziva reakciju koja je subjektivna i
trai nagraivanje. Stalno promjenjivi vanjski dogaaji i unutarnja
4
1. PREDAVANJE
stanja stvaraju ivot koji se sastoji od beavnog slijeda reakcija. Tak-

vo stanje naziva se San. Sve se odvija automatski i mehaniki.
To je stanje ovjeanstva ono SPAVA. Iz tog stanja raaju
se sve vrste konflikata, od ogorenosti do nuklearnog unitenja, sva-
ka okrutnost, svaka mrva zlonamjernosti, svaki in nasilja. Ali nije
ljudsko bie samo to. U svakome od nas takoer ima i neto auten-
tino, sa svrhom. etvrti Put to naziva "Pravo Ja", i ui da ono posto-
ji kao mogunost, odnosno kao dostino stanje koje u nama postoji
iznad razine uspavanog stanja svijesti.
Ta razina otvorena je za inspiraciju Objektivne Istine koja
uvijek izraava dobro, jer Dobro je iznad Istine. Smjernica ili inspira-
cija koju moete primiti u ovom probuenom stanju dolazi s razine
iznad vas, iz dimenzije Duha. Prema tome, vi morate podii vlastitu
razinu svijesti do mjesta gdje moete uti viu svijest duhovnu
smjernicu. To znai da morate izabrati, u trenutku - pored svih osta-
lih mogunosti - da budete samotranscendentni.
Mogunost da se ivi na ovaj nain u Radu daje smisao
svemu u vaem ivotu. Ali ivjeti to znai initi to. Znai prakticirati
i prouavati ideje, i znai stalno birati samotranscendentno Dobro.
Jedna od najvanijih toaka koje treba izvesti kad je rije o "biranju"
jest da ono bude hotimini, svjesni in. Sami morate uiniti napor.
Taj napor daje vam energiju i materijal za transformaciju. Ovo je ne-
to to moete uiniti jedino izborom, voljno. Biranje Dobra iznad
sebinog interesa stvara psiholoku evoluciju koja se ponekad dogo-
di jednoj osobi koja je napravila samotranscendentne izbore; jednoj,
ponekad.
Razvoj ili evolucija mogua za osobu na ovoj Zemlji za vrije-
me njena ivota jest psiholoka. Rezultat te samostvorene psiholo-
ke evolucije jest duhovni rast. Duhovni rast, psiholoka evolucija,
via svijest i razvijeno Bie sve ovo sutinski znai istu stvar, tj. opi-
suje viu razinu unutar vas. Svi ispravni putovi vode u tom smjeru.
Iz naega uobiajenoga stanja svijesti moemo imati vrlo malo
razumijevanja za nain na koji emo postati transformirana osoba.
Uenje kako postati samotranscendentan zahtijeva prosvijetljene
upute nekoga tko posjeduje razumijevanje ezoterijskog uenja. Us-
penski: "Morate uiti od nekoga tko zna." S tom smjernicom, i zna-
njem i praktinim Radom, moete ostvariti razumijevanje koje podi-
5
e vau razinu svijesti. Vaim postojanjem na toj vioj razini mani-

festira se Pravo Ja. Na poetku to moe biti samo trenutno iskustvo,
ali ono se moe graditi svjesnom namjerom kroz bavljenje Radom.
Postoji, dakle, stvarno znanje o transformaciji razine svijesti, ali je
bolna aritmetika istina da je, unato tome to su znanje i znaaj
dostupni svakome u svako vrijeme, samo nekolicina zainteresirana
za ezoteriju, a jo ih daleko manje nae stvarnu, trajnu evoluciju u
prirodi svog karaktera u Biu.
Ipak, bezuvjetna ljubav koja proiruje ovu priliku za buenje
vjerno ostaje uz nas, stalno dostupna, nepromjenjivo dobra. Kristov
ivot proivljen je na svaki nain potreban da se svim ljudima pod
svim okolnostima omogui osobno zajednitvo s Bogom. Nitko dru-
gi Njega ne treba i ne moe slijediti na doslovni kri. To je zavreno.
Kako god netko pronaao Boga, On je smisao, ma kako se put zvao.
Postoje legitimni tradicionalni putovi k osobnom odnosu s
Bogom, prije svega velike religije. Sve one imaju ezoteriju u svojoj
sutini ili u svom mistinom aspektu. Meutim, ovo uenje ne izra-
ava se u vanjskim oblicima, ritualima ili dogmama. Egzoterijski
oblici svih religija vrlo rijetko donose stvarnu transformaciju, tj. in-
dividualnu evoluciju. Ali, uvijek je postojalo mnogo putova, kako bi
svaki ovjek mogao pronai svoj.
U kranstvu je mogue postii autentinu transformaciju
kroz vrlo jednostavnu i potpuno istu inspiraciju koja nastaje iz is-
kustva empatije s Kristom i samotranscendentne Ljubavi prema
Njemu. Mogue se potpuno i trajno izmijeniti iznenadnim radikal-
nim prosvjetljenjem u srcu i umu, iz kojega se raa objektivno razu-
mijevanje. Mogue je ostvariti transformaciju kroz patnju, i premda
je to put kojeg Bog najmanje eli, to je uobiajeni ljudski put, jer se
mnogi nikada ne okrenu Bogu prije nego ponu patiti. Postoji put
transformacije kroz nesebino motivirano oponaanje Kristove pri-
rode. Postoji put izbavljenja ivotom usmjerenim prema Bogu. I
zato to je On pokazao PUT, svaki put, vjeno i za svagda, postoji i
pristup koji je dostupan intelektualnom, racionalnom, znanstvenom
umu koji ne zahtijeva posebna religijska obiljeja. Samo Savjest.
To je ezoterija.
Rad je razvojni put za vrlo ozbiljne ljude koji ovu autentinu,
trajnu promjenu u sebi ne mogu pronai akademskim, ili inspiracij-
skim, ili empatijskim, ili tradicionalnim religijskim nainima. To je
6
1. PREDAVANJE
put praktinih psiholokih uputa ija je svrha proienje vaeg srca

i uma, koje rezultira proirenjem svijesti. Utemeljen je na Objektiv-
noj Istini, i to je sutinsko ezoterijsko uenje koje je svijetu dao Krist
unutarnji smisao Njegova uenja. Ezoterijsko ne znai skriveno ili
tajno. To znai unutarnje: unutarnji smisao stvari. To je beskom-
promisno ist, te stoga strm i uzak put, na kojemu e ustrajati samo
najposveeniji. Obzirom da je samotranscendencija elementarna
snaga za promjenu u srcu svih stvarnih transformacija, u konanici
je to jedini put. Kako je to strm i uzak put, on zahtijeva panju i na-
por, a to dvoje nas doslovno opskrbljuje energijom potrebnom za
promjenu.
Uenjem se moe baviti svatko, u svakom trenutku obinog,
svakodnevnog ivota. To je unutarnja, psiholoka aktivnost koja u
potpunosti ovisi o vaem osobnom naporu, vaim motivima i jas-
nom razumijevanju to inite i koja je svrha toga. Vi moete ispuniti
prva dva uvjeta. Na nesreu, postoji samo nekoliko izvora koji vas
tome putu mogu poduiti ispravno ili imaju ispravan cilj. Ako ste
dovoljno sretni da pronaete takav izvor, bit ete u stanju za sebe
verificirati Objektivnu Istinu u srcu Uenja.
Jedna od tvrih toaka Rada jest da on nije pasivna aktivnost.
Sluati, itati i stjecati znanje tek je poetni napor. Nakon toga, sva-
ka osoba mora poduzeti osobni napor, primjenjujui specifine
prakse i vjebe koje su usmjerene ka prosvjetljenju. Ti su napori sko-
ro u potpunosti unutarnji i psiholoki. Njihov rezultat je vae auten-
tino sebstvo u stanju nevezanosti, i istoa srca koja je sutinska
priroda Poniznosti. Bavljenje Radom vodi Poniznosti koja zahtijeva
najveu hrabrost.
Od poetka morate razumjeti da je Rad definiran proces sa
specifinim ciljem. Cilj Rada je razviti se, tj. poveati razinu Svijesti.
Vaa razina Svijesti odgovarajue je izraena u razini vaeg Bia; pre-
ma tome, Bie se razvija sa Svijeu. Oni nisu odvojivi. Konani Cilj
procesa Rada je stvaranje autentinog Dobra u osobi; objedinjeno,
Savjesno ljudsko bie koje moe djelovati iz samotranscendentnog
Dobra umjesto iz samoljublja.
Proces bavljenja Radom poinje iskrenom eljom za stjeca-
njem Znanja o idejama i praksama. Rad moe zapoeti stvaranje
transformacije u vama jedino kada vi ponete ideje i prakse primje-
njivati na sebi. Znati o njima, razmiljati o njima, priati o njima,
7
nee vas dovesti do promjene. Promjena zahtijeva individualni unu-

tarnji napor i samo uenik moe proizvesti snagu za napor koji do-
nosi promjenu. Kad je o ovome Radu rije, promjena znai transfor-
maciju od Sna do probuene Svijesti, od egocentrine psihologije
do samotranscendentne psihologije. Proces se openito moe opisa-
ti kao proiavanje psihologije, koje je proueno do detalja i iz spe-
cifinog kuta. Taj kut je nekritiko Samopromatranje.
Samopromatranje je temeljna praksa u Radu i moe se razviti
u trajnu perspektivu svjesnosti. Samopromatranje je usmjereno na
vau psihologiju. Ono donosi svjetlost u va Rad. Ono to vidite
unutar sebe u svjetlu Samopromatranja dat e vam informacije po-
trebne za transformaciju. Ne moete dosei samotrancendenciju
ako nemate znanje o sebi. Potreban je ustrajan i opetovan napor
kako bi se Samopromatranje prakticiralo ispravno, tj. s dovoljno
objektivnosti da se bude nekritian prema onome to se promatra, i
dovoljno Savjesti da vas motivira na promjenu odreenog Pogre-
nog Rada. Prosvjetljenje iz Samopromatranja zapoet e promjenu
unutar vae psihologije, jer ete sebe vidjeti u svjetlu Objektivne Is-
tine.
Tek kad doete do te toke, nakon uenja i opetovanog prak-
ticiranja, saznat ete to Rad trai od vas, a onda ete morati odluiti
elite li nastaviti. Svaka mrva napretka ovisi o vaem iskrenom napo-
ru, tako da je nastavljanje uvijek na vama. Ako nastavite s Radom
osjeat ete se gore, prije nego bolje. Promatrat ete, poput sputa-
nog zatvorenika zaepljenih usta, dok vaa Osobnost hoda uokolo
ponaajui se i govorei na naine koji nipoto ne reflektiraju ono
najstvarnije u vama Pravo Ja. Sami sebi zvuat ete neiskreno i
osjeat ete se nemonima. Iskusit ete osjeaj psiholoke vrtoglavi-
ce kada izgubite Steenu Osobnost prije nego to je Istinska Osob-
nost imala vremena narasti. Ali, doi ete do toke, ispoetka povre-
meno, gdje snaga Pravog Ja moe usmjeriti Osobnost. Vaa Radna
Memorija, koja je pamenje o svemu to ste za sebe verificirali kroz
praksu, rasti e, i unositi jasnou i davati snagu.
Otkrit ete da ovaj proces stjecanja neega Svijesti uglav-
nom zahtijeva gubljenje stvari poput uobiajenih misli i emocija
koje stvaraju buku u umu, tako da se unutra napravi mjesto s kojeg
se moe uti. Otkrit ete da morate Raditi, hotiminim naporom, na
svome putu do mjesta gdje moete poeti primati prosvjetljenje od
8
1. PREDAVANJE
Vie Svijesti. I otkrit ete da je znaajka psiholoke pozicije iz koje

moete biti receptivni Poniznost. Poniznost nema zahtjeva, te stoga
ima dovoljno unutarnje tiine da bi ula.
Provjerite je li to ono to ste traili biti skroman i ist u srcu,
u slubi Dobra. Ako traite osobnu mo, neete je u tom smislu rije-
i nai u Radu. Ne pristupajte Radu oekujui da budete nagraeni
velianstvenim transformacijskim iskustvima. Dobit ete alat. Morat
ete ga upotrijebiti sami kako bi stvorili transformaciju iz napora
RADA. Iskusit ete otpor iznutra i izvana. Vie neete ii niz struju.
Okrenut ete se i struja e tei protiv vas.
Gurijev, Uspenski i Nicoll zvali su to ezoterijskim krans-
tvom, pa nema razloga za odbacivanjem tog naziva. Ako shvaate da
je ezoterijsko uenje u kranstvu uenje o Objektivnoj Istini, onda
shvaate da svako uenje iz Objektivne Istine moe biti isti put iz is-
tog izvora kroz cjelokupnu ljudsku povijest, izraen u razliitim kul-
turnim i povijesnim pojmovima. Koritenje kranskog uenja u ide-
ji o samotransformaciji daje Radu vrstu filozofsku i etiku
utemeljenost koju je sadanja generacija Gurijevljevih kola i grupa
napustila. Objektivna Istina sadrana u ovom Uenju moe se verifi-
cirati osobnim iskustvom a Rad vas ui da sve verificirate za sebe.
Istina je svuda ista, sve vrijeme, za svakoga, i posljedino provjer-
ljiva.
****
Postoji mnogo knjiga Gurijeva i njegovih uenika, kao i onih o nji-
ma i etvrtom Putu. Zato se ne bih zadravala na materijalu koji se
lako da pronai bilo gdje. Isto tako, ono to se o Radu u etvrtom
Putu moe pretpostaviti iz vanjske pozicije ima malo veze s njego-
vom impresivnom stvarnou, to povijesni i anegdotalni materijal
ini irelevantnim.
Ono na to ovdje elim obratiti panju jesu neki specifini
problemi prisutni u sadanjoj generaciji poduavanja Rada. Rad je
psiholoka metodologija etvrtog Puta. Postoje nebrojeni naini na
koji je Rad iskrivljen, to ini njegovu stvarnu sutinu nedostupnom.
Taj gubitak naveo je mnoge da izgube svoju duu u korupciji ovog
duhovnog puta, u biznisu kupnje i prodaje stjecanja osobne moi.
Kad je rije o sadanjoj generaciji grupa etvrtog Puta, neke
od njih nehotice otkrivaju perverzije ili iskrivljenja, ili razinu Bia
9
njihovih razliitih voa. Neke grupe ostale su tvrdo kristalizirane u

oformljenoj dogmi i strukturi, kako bi osigurale apsolutno pridra-
vanje doslovnih rijei Gurijeva i idolizaciju njegove osobe. Neke
grupe stvorene su s namjernom zloupotrebom ideja i pogrenom
prezentacijom Uenja, u svrhu postizanja osobne koristi za uitelja.
Iako je iskrivljenje ideje "ezoterije" u mentalitet tajnog drutva
imalo odreenu validnost u svijetu poetkom dvadesetog stoljea,
ono svejedno i nadalje ostaje iskrivljenje u Radu etvrtog Puta. Ono
se koristi kao marketinka taktika jer ljudi vole tajne. Vole da im se
otkrivaju tajne. Vole uvati tajne i vole ih otkrivati drugima. Vole su-
periornost i mo koje osjeaju kad znaju neto to ostali ne znaju.
Kad je neto tajno, to se ini posebnim, a oni koji imaju pristup tajni
i sami se osjeaju posebnima. Prodavanje tajni uvijek pali jer se ku-
pac osjea monim.
Ali, u Radu ezoterijsko znai unutarnje unutarnji smisao
stvari. To ne znai skriveno ili tajno. U sluaju Rada, to se doslovno
odnosi na unutarnji smisao Kristovog Uenja o osobnoj transforma-
ciji duhovni razvoj. Gurijev je to zvao "Ezoterijsko kranstvo",
kao i njegovi najvaniji uenici, Uspenski i Nicoll. Ezoterijsko ue-
nje nije skriveno.
Bilo bi skoro nemogue konceptualizirati uenje etvrtog
Puta samo na osnovu Gurijevljevog pisanja. Uspenski ga je izrazio
u intelektualnim pojmovima kozmolokog sustava, kroz novi model
Univerzuma utemeljenog na ezoterijskom uenju. Nicollov dopri-
nos je od jednakog znaaja; on se usmjerio na Objektivnu Istinu naj-
jasnije izraenu u ezoterijskom kranstvu. Ni jedan od ovih muka-
raca nije bio savreno ljudsko bie. Svaki od njih imao je svoju
subjektivnost s kojom se trebao izboriti, ali oni su postigli neto iz-
vanredno. Zajedno su ostavili prosvijetljene upute za samoostvare-
nu evoluciju. Rad. To je sveti put.
Dananja era globalnih masovnih medija i raunalne tehnolo-
gije okonala je ezoterijsku tajanstvenost. Svo raspoloivo znanje
virtualno je dostupno svima zainteresiranima. Naalost, ono to e
tragaoci nai u reprezentativnim kolama i grupama etvrtog Puta
jest degenerirana verzija, poduavana bez jasnog konteksta i svrhe.
Elitistika ideologija "tajnih drutava", kao i oboavanje uitelja i
poslunost, nastavljaju se i dalje, umjesto stvarnih uputa i usmjere-
nog procesa. Stjecanje osobne moi i nagraivanje postali su smisao
10
1. PREDAVANJE
uenja, umjesto samotranscendencije i proirenja svijesti.

Rad je put prema razini gdje svijest postie zajednitvo s Bo-
gom posredstvom Duha. Pogrenom interpretacijom ovog Cilja,
sustav etvrtog Puta moe biti, i bio je manipuliran kako bi se ue-
nike uhvatilo u klopku i prevarilo, i tako prouzroilo tetu u njihovoj
psihologiji. Svrha ovog sustava je da proisti i ozdravi vau psiholo-
giju i prosvijetli Svijest. No on je upotrijebljen protiv ranjivih ueni-
ka, za pljakanje njihovih dua i bankovnih rauna. Kao i kod ko-
nvencionalne egzoterijske religije, ljudi uju rezonanciju Istine i
budu privueni time. Meutim, u Gurijevljevim kolama ili grupa-
ma nee pronai Istinu. Ono to se moe pronai jesu kultovi s razli-
itim uspjehom. Potencijalni uenici dovode se u zabludu i iskori-
tavaju se, sprijeeni u razvoju kroz Rad od strane samih uitelja i
organizacija koje bi ih trebali poduavati etvrtom Putu.
Bilo je lako izvesti korupciju uenja, ne samo zbog promaiva-
nja konteksta i cilja, nego i zato to je Gurijev poduavao specifi-
nu kozmologiju, koristei nain izraavanja koji vas moe oarati i
fascinirati zauvijek. Ili isti ti izrazi mogu uenika odvesti do psiholo-
kih, transformativnih ideja Rada. Rad nije Kozmologija i nisu Po-
kreti, premda oni imaju svoje mjesto u sustavu. Rad je psiholoko
Uenje u srcu etvrtog Puta. On je unutarnji smisao etvrtog Puta,
ezoterijski smisao onkraj Kozmologije i Pokreta. Kozmologija se ne
moe sva doslovno verificirati, a Pokreti, jasno je, nisu mogui sva-
kom ueniku koji traga za transcendencijom. Rad, koji je svima dos-
tupan i svatko ga moe verificirati, jedini je aspekt etvrtog Puta
koji u ueniku moe stvoriti psiholoku transformaciju. On je JEDI-
NI psiholoki dio Uenja koji je znaajan za transformaciju.
****
Rad je na nekoliko vrlo vanih naina temeljno drukiji od svih osta-
lih putova za svjesni razvoj. Za poetak, premda psiholoki sustav,
Rad se ne slae sa standardnom psiholokom pretpostavkom da
ljudsko bie ima svijest. Moderna psihologija pretpostavlja da osoba
koja je budna i hoda uokolo ima svijest. Rad tvrdi da je svaka osoba
u takvom budnom stanju zapravo u stanju Budnog Sna, u kojem je
prisutno vrlo malo svijesti. Ali i nauava da se svijest moe razviti
putem specifinih hotiminih napora. Rad ui kako razviti svoju svi-
jest kroz ideje i psiholoke prakse koje grade novu vrstu razumijeva-
nja. To zahtijeva veliki unutarnji sukob sa stavovima osobnosti i mo-
11
mentumom Spavanja u ivotu.

Sljedea ideja je jedna od sutinskih u Radu. Ona se razlikuje
od svake religijske tradicije i openite ljudske pretpostavke da se na
Zemlji vri Boja volja. Boja volja se ne vri na Zemlji, i to se moe
verificirati. Svo zlo i patnja koje vidite u svijetu nisu rezultat Boje
volje, jer Boja priroda je JEDNA. Ta jedna znaajka je Savreno
Dobro. Ono to stvara kaos nasilja i patnje jest volja individualaca
da djeluju i ive iz sebinih motivacija. Na Zemlji se ne vri Boja
volja, nego volja ovjeka. Ako vjerujete da je Boja priroda neto
drugo osim savrenog Dobra, to onda tujete? Samo je Dobro vri-
jedno tovanja.
Nicoll:
"... Religiozni ljudi obino zamiljaju da je ono to se dogaa

na Zemlji uvijek Boja volja, i pokuavaju jedni druge utjeiti
i ohrabriti tom milju, ak i suoeni s potpuno besmislenim i
sluajnim nesreama, katastrofama i smrtima. Ljudi koji nisu
religiozni to uzimaju kao dokaze da nema Boga ... Ljudi sude
ima li ili nema Boga po onome to se dogaa na Zemlji. U
svakom desetljeu piu se knjige koje dokazuju da je postoja-
nje Boga nemogue, obzirom na injenicu da je tako mnogo
zla u ivotu i tako mnogo okrutnosti i tete u prirodi, a vei-
na ljudi u privatnosti svojih vlastitih misli dolazi do istog za-
kljuka. Obzirom na to, i argumentirajui sa stanovita vidlji-
vog svijeta, je li mogue vjerovati da Bog kao vrhunski
princip najvieg Dobra postoji? ... Ako dokaze o postojanju
ili nepostojanju Boga uvijek traimo u vidljivom svijetu, time
neemo dobiti nita. Prema tome, izvlaiti zakljuke o Bogu
prema onome to se dogaa na Zemlji znai krenuti s potpu-
no krivog stanovita. Ljudi stalno kreu s te pogrene
razine ... Oni vidljivi vanjski svijet smatraju prvom pozorni-
com boanske osvete i u dogaajima vide Boju ruku koja
kanjava ili nagrauje ljudska bia prema njihovom ponaa-
nju. Ljudi vide Boga kao pravo ili pravdu na Zemlji. Vide
Boju ruku u ratu i vjeruju da je Bog na njihovoj strani, te
kako e pobjeda znaiti da je Boja volja ispunjena. To je
vanjska, na osjetilima osnovana ideja o religiji, koju je Krist
ukorio. On je rekao da svi ljude trpe istu sudbinu dok se ne
pokaju, ali to znai 'pokajati se'?
Rije koja se kroz cijeli Novi zavjet prevodi kao 'pokajanje'
na grkom jeziku je 'metanoia', to oznaava preobraaj svi-
12
1. PREDAVANJE
jesti. Grki lan 'meta' nalazi se u nekim rijeima koje se ko-

riste prilino uobiajeno, npr. metafora, metafizika, meta-
morfoza. Uzmimo metaforu; ona znai preneseno znaenje.
Govoriti metaforiki znai govoriti mimo doslovnih rijei,
prelaziti preko ili iznad, i tako prenijeti znaenje onoga to je
reeno onkraj izgovorenih rijei. Metafizika se odnosi na
prouavanje onoga to je izvan iskljuivo vidljive fizike zna-
nosti, primjerice prouavanje prirode Bia, ili teorije znanja,
ili injenice svijesti. Metamorfoza se koristi za opis transfor-
macije oblika u ivotu insekata, transformaciju iz gusjenice u
leptira prijelaz ili transformaciju jedne strukture u potpuno
novu strukturu, u neto onostrano. Prema tome, lan 'meta'
ukazuje na prijelaz, ili transformaciju, ili onostranost. Drugi
dio rijei koja se prevodi kao pokajanje noia izvedena je
od grke rijei 'nous', to znai um/svijest. Rije metanoia u
njenom sutinskom znaenju oznaava transformaciju svi-
jesti."
Nicoll:
"Ui se da je radikalna, trajna transformacija mogua, a Me-

tanoia je tehniki opis toga. Ali ovjek ne moe trajno doseg-
nuti svoju viu razinu sve dok u sebi ne izgradi poveznicu s
idejama koje ga postupno mogu uzdii iznad trenutno pos-
tojee razine. Ideja o samorazvoju ovjeka, ideja Metanoje
ili transformacije svijesti i ideja o Kraljevstvu Nebeskom jesu
povezane i srodne ideje ... Kristovo uenje je uenje o mogu-
oj individualnoj evoluciji u ovjeku ... Svatko na ovoj plane-
ti sposoban je za odreeni unutarnji rast i individualni ra-
zvoj, i to je istinsko znaenje i najdublji smisao Kristovog
uenja, a poinje Metanojom."
Rad je Uenje o procesu zvanom Metanoia, koji je psiholoki

preobraaj.
****
Postoji jedan vaan zajedniki element u veini religioznih uenja,
kako u drevnima tako i u metafizikim ideologijama New Age-a i
mnogim popularnim vjerovanjima ili razvojnim sustavima, koji je u
neskladu s Objektivnom Istinom. To je takoer i ono to, izmeu
ostaloga, Rad ini vrlo razliitim od ostalih putova. Skoro svi popu-
larni razvojni sustavi ue da duhovni rast razvijena Svijest rezul-
13
tira dobicima u materijalnome svijetu, osobito bogatstvom i zdrav-

ljem. Takva ideologija tvrdi da via svijest ili psiholoki/duhovni
rast iscjeljuje fiziko tijelo i osigurava bogatstvo u fizikom svijetu.
To nije tono. Materijalni svijet ne moe odrediti razvoj u duhovnoj
ili metafizikoj sferi. Niti metafizika dobit moe biti viena ili mje-
rena zemaljskom materijalnou. Ono to je mogue, a to se tumai
iskrivljeno, jest da podizanje razine Bia privue razliite utjecaje i
okolnosti, jer vae Bie djeluje na va ivot.
Vaem tijelu moe se dogoditi bilo to, i zapravo svaije tijelo
pati i svaije tijelo umire. Vi trebate ne dozvoliti da vae psiholoko
stanje ovisi o okolnostima materijalnoga svijeta. Vi moete razviti
Svijest neovisno o vaoj kondiciji ili bilo kojim okolnostima. Obzi-
rom da je razvojni put sutinski uvijek iznad vas, dostupan u svakom
trenutku, ivotne okolnosti ne predstavljaju ogranienje za vau mo-
guu razinu Svijesti. Ovo je duhovna Istina, lako provjerljiva. Jasna
objektivna opservacija dokazat e vam da zdravlje i bogatstvo nema-
ju nikakve veze s osobnom duhovnom prirodom ili razinom Svijesti.
Najuspjeniji i najaktivniji ljudi na svijetu teko da su odgovarajue
duboko duhovni ili razvijeni u Svijesti ili Biu. Niti se najautentini-
je razvijeni i duhovni ljudi nuno nalaze meu bogatom jogging-eli-
tom.
Gore navedene ideje pogreno su protumaene ak i unutar
legitimnih tradicionalnih sustava. Pogrene interpretacije ukazuju
na niu razinu razumijevanja i izraavanja duhovne istine, i sluaj-
no ili ne dobro se prodaju. Tu se mijeaju razliite razine Razumi-
jevanja. Duhovnom rastu pripisuje se odgovarajui materijalni rast.
Tvrdi se da e va svjetovni ivot postati savren ukoliko va duhov-
ni ivot postane savren. To je eljeno razmiljanje [wishful thin-
king] u punom sjaju. Pogledajte ivote svetaca. Svakome se u ivotu
moe dogoditi bilo to, ukljuujui siromatvo i bolest. Ali u ivotu
se ne moe dogoditi nita to bi moglo sprijeiti razvoj Svijesti. Ra-
zvijeno Bie, koje je izraz Svijesti, moe prihvatiti ivot takav kakav
jest, i nastaviti se izraavati, stvarati i ivjeti u Dobru.
To ne znai da vaa psihologija ili duhovna razina nemaju
utjecaja na fiziko tijelo, ali ozbiljna je greka vjerovati da e neki
odreeni put rezultirati savrenim ivotom u fizikome svijetu; ako
je dobitak u fizikome svijetu makar i u najmanjoj mjeri dio vae
motivacije za slijeenje duhovnog puta, neete razviti nita. To je
14
1. PREDAVANJE
pogrean pristup, i nije dostupan razini duha. On vae napore ini

uvjetovanima i sebinima, to je antiteza transcendenciji.
Ova velika la, da e sljedbenici bilo kojega uenja postii ze-
maljsku superiornost i mo, ukljuujui zdravlje i bogatstvo, zavodi
ljude podalje od mogunosti stvarne duhovne transformacije, obzi-
rom da stvarna duhovna transformacija ovisi o istoi vaih motiva i
znai kretanje od egocentrine psihologije prema samotranscen-
dentnoj psihologiji.
Sa samotranscendentne razine moete vidjeti djelominu isti-
nu iz koje nastaju pogrene formulacije. Shvatit ete da su via razi-
na Svijesti i duhovni rast jedno te isto. Duhovno razumijevanje s
vie razine Svijesti mijenja vae ivotne preokupacije i interese, a
vaa nevezanost za ivotne okolnosti ostavlja vas zadovoljnim onim
to jest. Niste vie toliko zainteresirani za ono to moete dobiti ili
uiniti, koliko to moete dati i postati.
Stvarno razvijeno Bie posjeduje strpljenje i mir. Ono je zado-
voljno ekanjem ili djelovanjem bez zahtjeva, jer je ivjeti u Biu bo-
gato smislom. Je li vanjski ivot teak ili lagan ostaje nevano, jer se
vae srce i um kreu ispravnim putem. To daje smisao svakome
danu, i mogunost da se u svakom trenutku bude na putu, u ovom
sluaju da se bude u Radu.
****
Postoji jo jedna vrlo vana praksa koja se stalno zloupotrebljava,
osobito u kolama etvrtog Puta. To je praksa dovoenja vae svjes-
nosti u sadanji trenutak. Ako se ova psiholoka vjeba izvodi pravil-
no, ona je alat. Pravilno prakticiranje znai precizno "dovoenje
vae svjesnosti u sadanji trenutak". Ta e vas praksa izvesti iz meha-
nikog momentuma ivota i vae Identifikacije s njim. Umjesto da
budete potpuno u Snu i zarobljeni u automatskim reakcijama, podi-
ete vau svjesnost iz tog hipnotikog stanja do spoznaje sadanjeg
trenutka kojeg ivite. Najprije osjeajui svoje tijelo u ovdje i sada,
zatim irei svoju svjesnost kako bi tijelo ukljuili u njegovo okruje,
a iz vaeg neposrednog okruja u iri razmjer. Primjeujete da osje-
ate napetost, da su vam obrve skupljene, ili tapkate nogom, ili vam
je eludac stisnut, i hotimino oslobaate energiju i oputate se. Od-
bijate svim mislima ili emocijama pristup vaoj panji koja je fokusi-
rana na sadanji trenutak. Gledate, primjeujete, oslobaate se na-
15
petosti, i na nekoliko trenutaka niste dio mehanike struje ivota.

Kao rezultat, moete imati snaniji osjeaj Pravog Ja.
Istupanje iz vae mehanike svijesti na nekoliko trenutaka mi-
noran je oblik prakticiranja Pamenja Sebe. To je vrijedna praksa
koja vas moe odvesti van momentuma Sna, dati vam iskustvo raz-
mjera i neku svjesnost o Sebstvu izvan tog mehanikog momentuma
na trenutak. Isto tako, ona praktiaru daje iskustvo oslobaanja od
Identifikacije i Negativnih Emocija "u trenutku". To je posljednji dio
koji je iskrivljen u uputama etvrtog Puta, pri emu se ta vjeba na-
ziva Pamenje Sebe iako ona to nije, i pri emu se uenika poduava
da se mora suoiti sa svakom potekoom Pamenja Sebe. Kad bi
uenik mogao prakticirati puno Pamenje Sebe, onda bi mogao do-
segnuti Pravo Ja, ali Pamenje Sebe ima mnogo oblika i stupnjeva.
Uenik-poetnik ne moe uskoiti u prisutnost Pravog Ja jer je Pra-
vo Ja jo uvijek nepoznato i neoblikovano, dakle ne postoji mjesto u
koje bi uskoio.
Ako paljivo promatrate, vidjet ete da se irenje svijesti na ra-
zini svjetovnog ivota odvija horizontalno. Ono poinje od toga da
postajete svjesni sebe fiziki, i iri se do kontekstualne, psihike svi-
jesti o sebi. Iako ta praksa moe pruiti vrijedno znanje, ona je alat, a
ne kraj. Ona nije cesta prema Svjesnoj Evoluciji, nego jedan od
mnogih alata koji slue za kreiranje odreene vrste svjesnosti, i u
tome je od pomoi. Ona ne stvara Pravo Ja, nego isti put kako bi ga
privremeno osjetili, i najvanije ona nije Pamenje Sebe.
Do zloupotrebe ove prakse u etvrtom Putu dolazi kad ue-
nik postane ovisan o osjeaju osloboenosti od Identifikacije ili bol-
nih emocija makar i na nekoliko trenutaka onda je to alat za emo-
cionalnu disocijaciju. Ili kad se uenika savjetuje da koristi ovu
praksu kako bi postao Neidentificiran kad god iskusi Negativne
Emocije. Koritena na takav nain, pretvara se u mehanizam za iz-
bjegavanje i ueniku ne doputa mogunost Promatranja, prepozna-
vanja i odvajanja od Pogrenog Rada koji i dalje stvara Negativne
Emocije.
Kad iskustvo Negativnih Emocija tretira ovom praksom, ue-
nik ostaje zarobljen u slijepoj ulici. Odnosno, Negativne Emocije =
unesi svijest u sada i ovdje fizikog svijeta = privremeno oslobaanje
od emocija = nema jasne Opservacije o tome to su Negativne Emo-
cije i s ime su povezane u psihologiji = nema bavljenja time, ili ra-
16
1. PREDAVANJE
zumijevanja, ili Rada na tome kako bi se postigla transformacija.

Tako uenik koji vri praksu na pogrean nain ne moe graditi
strukturu Razumijevanja kojom bi se postupno mogao uzdii do
trajne razine Neidentifikacije. On moe samo uvijek iznova pokua-
vati skoiti i dodirnuti to stanje. Dodirnuti to stanje je mogue. i-
vjeti u njemu zahtijeva izgradnju. Izgradnja zahtijeva dugoronu
panju i napor.
Rad nam prua mnogo alata i ideja za kreiranje transformaci-
je. Primarna, sutinska praksa je Samopromatranje. Kroz Samopro-
matranje uite se vidjeti kako funkcionira vlastita psihologija. Putem
Samopromatranja uite "spoznati samoga sebe". To je temeljna
praksa iz koje raste svako razvoj. U usporedbi s njom, praksa "biva-
nja prisutnim" nudi malo znanja s kojim moete Raditi.
Tako ova iskrivljena praksa zaustavlja razvojni proces i prijei
ueniku postizanje razumijevanja koje se dobiva kroz Samoproma-
tranje. Isto tako, dri uenika zarobljenikom "kole", jer do razvoja
ne moe doi pogrenim prakticiranjem.
****
Sljedee iskrivljenje koje se pouava u kolama etvrtog Puta apeli-
ra na elju da se izbjegne patnja koju doivljava svaka osoba. Tvrdi
se da vas Rad ui kako zaustaviti patnju. Istina o Uenju jest da vi
uite kako zaustaviti nepotrebnu patnju, to nije ista stvar. rtvovati
vau patnju, uiti kako postati objektivan prema njoj, nevezan za nju
nije ni nalik emocionalnoj disocijaciji koja je rezultat pogrene
prakse. Emocionalna disocijacija je pogrean rad Emocionalnog
Centra i potpuno ograniava vau sposobnost da primite Rad. Kroz
aktivni proces Rada nauit ete to je Nepotrebna Patnja i oslobodi-
ti se nje. Ali, prodaje se ideja da je via svijest osloboena ljudske
patnje. To nije istina. Na jedan nain pati vie, na drugi manje. Ideja
Neidentifikacije je jasnoa i istoa u Emocionalnom Centru, a ne
odvojenost od njega.
Postoji jo jedno vrlo grubo iskrivljeno tumaenje jedne ezo-
terijske ideje koja se poduava u najuspjenijim kolama etvrtog
Puta. Rije je o ideji "plaanja", a iskrivljena je opet na nain da se
psiholokoj istini pripisuje doslovno znaenje. Gurijevljeve "kole"
ue da morate platiti za ono to dobijete, preciznije dati novac i
usluge koli. Princip bi trebao biti da ete vie cijeniti ono za to
17
date novac, a ideja se koristi kako bi se uenike uvjerilo da moraju

dati velike iznose novca "koli": obavezna davanja, posebne donaci-
je, kazne, itd., da bi primili Uenje. Napomenut emo da kole imaju
odreene financijske potrebe i da je primjereno da uenici koji
mogu podijeliti taj teret tako i postupe. Ali to nije ezoterijska ideja o
plaanju.
Ideja da morate platiti za ono to dobijete ispravna je kad se
razumije psiholoki. Istina ovog duhovnog principa je da morate ne-
to rtvovati kako bi stekli Svijest ili Bie, tj. evolvirali. Razlog tome
je da morate iznutra neto otpustiti kako bi napravili prostor za ra-
zvoj Svijesti. Ako ste zapeli u mehanikom stanju koje svijest dri us-
pavanom i nita niste otpustili, promjena je nemogua. Promjena je
sutinska. Ne moete se promijeniti i ostati isti. U Radu, promjena
znai rtvovanje sebinog interesa. To rtvovanje je vae plaanje,
duhovno/psiholoki govorei.
Dakle, postoji Objektivna Istina u ideji da svaka osoba mora
"platiti" kako bi dobila od Uenja. Psiholoka Istina u Radu jest da je
vae "plaanje" napor koji inite, svaki napor koji napravite kako bi
se probudili. Kad, primjerice, rtvujete svoju potrebu da budete u
pravu, dobit ete slobodu od psiholoke tiranije i patnje zbog toga
to morate biti u pravu. Ovo je pravilno razumijevanje plaanja i do-
bivanja u Radu. Cijeli koncept rtvovanja u Radu mora se pravilno
razumjeti, inae razvoj nije mogu.
U skoro svakom uenju ova ideja koristi se kako bi se iz ueni-
ka izmamio novac i dobrovoljni rad. Tumai vam se da morate r-
tvovati svoje vrijeme i energiju kako bi doprinijeli zajednici fizikim
radom ili uslugama i, naravno, morate dati novac, mogli ga smoi ili
ne. Uz napomenu da ove vrste rtvovanja nemaju potencijalnu vri-
jednost, kljuno je razumjeti: ono to Rad trai od vas da rtvujete je
vaa patnja, odnosno vaa Nepotrebna Patnja. Samopromatranje e
vam osvijetliti sve to trebate rtvovati, i nauiti vas razlikovati Ne-
potrebnu Patnju od Potrebne Patnje. Samopromatranje, uz znanje
Rada i Savjest, razotkrit e vam sve to morate rtvovati da bi razvili
Svijest.
Cijela ideja rtvovanja toliko je zagaena perverzijama da je
od vitalnog znaaja da razumijete kako u Radu rtvovanje vrite tako
to inite napor da ideje primijenite na sebi. Taj napor moe ukljui-
vati stjecanje znanja, otvaranje vaeg uma, usmjeravanje misli, hoti-
18
1. PREDAVANJE
mino koritenje vae panje i energije, iskrenost, potenje, posvee-

nost i stvarno prakticiranje psiholokih vjebi Samopromatranja,
Unutarnje Podjele, Neidentifikacije, Vanjske Konsideracije (vanj-
skog pridavanja znaaja, op. prev.), i jo mnogo toga. Ove ideje tako
su sloene da samo putem iskustvene Verifikacije prakse moete ra-
zumjeti njihovo pravo znaenje. Tako ete poeti razumijevati to
trebate i kako moete rtvovati. Prvo to ete razumjeti jest da je
ovo rtvovanje psiholoka/duhovna praksa, a ne direktiva materijal-
noga svijeta.
Ako ovu ideju rtvovanja uzmete izvana, tj. egzoterijski, jed-
nostavna matematika "to vea rtva, to vei dobitak" postaje pravi-
lo. S te razine razumijevanja nastaju sve perverzije; tako siromani
ljudi alju svoje ivotne uteevine TV-propovjednicima, ili namjer-
no stvaraju patnju kako bi rtvovanje bilo vee, sve do doslovnog r-
tvovanja ljudskog ivota. rtvovanje bilo koje vanjske stvari uvijek je
lake (linija manjeg otpora) od rtvovanja ega, Steene Osobnosti,
Slike koju imate o sebi, Unutarnje Konsideracije i svih vrsta Identifi-
kacije. Lake je, ali je i opasno. uvajte se religija, kola, razvojnih
putova ili sustava koji zahtijevaju da rtvujete svoj novac i svoje vri-
jeme njima za plau. Oni su ili neto temeljno pogreno razumjeli o
stvarnom razvoju Svijesti, ili namjerno zloupotrebljavaju ideju za
vlastitu korist. Ako Radite ispravno i rtvujete ispravno i dogaa
vam se stvarna psiholoka transformacija, onda ete eljeti dati ne-
to zauzvrat onome to je vama dalo to udo. Kad doete do te to-
ke, inspiracija e vam rei kako da uzvratite, a nain e biti za svako-
ga drukiji. Dobrovoljni rad, pa i novac, tada e biti darovi
zahvalnosti i potovanja. Takvi darovi su isti.
****
Sljedea od sredinjih ideja Gurijevljeva uenja koja se pogreno
poduava je ideja o graenju due. Ovo je jedna od temeljnih ideja i
vjerujem da je u pitanju nerazumijevanje duhovnog koncepta, ili
samo pogreno provoenje procesa. U kozmologiji etvrtog Puta
reeno je da svjesnim naporom moete izgraditi duu koja postoji u
Vjenosti (u elektronskom svijetu, da tako kaemo). Duhovna stvar-
nost je takva da sve ono to ne dolazi iz vie svijesti ne zavrava nig-
dje, jer je proisteklo iz sna. San ne moe proizvesti neto vjeno.
Prema tome, vi ne moete graditi svoju duu, obzirom da nemate
viu svijest. Moete graditi svoju svijest, to moe rezultirati ostvare-
19
njem due. Meutim, kroz viu svijest otkrit ete da primate, a ne da

gradite duu. Razvijanje vie svijesti, a to je ono to moete graditi, je
Rad za spas due otkupiteljski ivot koji stvara unutarnji prostor
prijemivosti.
Ezoterijsko uenje govori da morate organizirati vaa tri pos-
tojea tijela kako bi vam postalo dostupno boansko tijelo. To znai
graditi svoju duu, ali samo u smislu stvaranja uvjeta neophodnih za
posjedovanje etvrtog, boanskog tijela. to posjedovanje boan-
skog tijela znai u odnosu na duu, ne moe se znati. To zacijelo ne
znai da vi takvi kakvi jeste moete biti besmrtni u boanskoj svje-
tlosti. Ali moe znaiti da e svako dobro koje napravite postati pro-
vodnik svjetlosti, te da e dospjeti do sfere boanske svjetlosti, dakle
postati besmrtno. No ideja da ete besmrtno posjedovati vau vlasti-
tu osobnost mora vas uplaiti ako je uzmete ozbiljno.
Obzirom da ovo Uenje spada u ezoterijsko kranstvo, pravo
razumijevanje ove ideje ne kae da morate izgraditi svoju duu, jer
ako bi je mogli stvoriti sami rezultat bi bio Frankenstein sainjen od
iskrivljenja nastalih vaim ogranienostima. Ono to moete uiniti
kroz Rad jest da unutar sebe stvorite proieni prostor u kojemu
moe obitavati ono to se u tradicionalnom kranstvu naziva Duh
Sveti. Taj prostor je Via Svijest. Via Svijest, bivajui na potpuno
drukijoj razini, ima psiholoku orijentaciju razliitu od Sna, te
moe primiti utjecaje odozgo. Ako unutar vas nema prostora koji je
dovoljno oien od sebinog interesa, onda niste dostupni viim
utjecajima i Duh ne moe prodrijeti i krstiti vas, jer nema prostora
prijemivosti u koji bi mogao ui.
U Radu je rije o proienju nae psihologije i emocija, ie-
nju unutarnjeg prostora kako bi bili otvoreni, sposobni da budemo
prijemivi i outimo neto od onoga to Rad naziva viim utjecajima
ili od Vie Svijesti, ili onog to je povie nas, duhovno govorei.
Dakle, proces krtenja u tradiciji Ezoterijskog Kranstva su-
protan je egzoterijskom ritualu uranjanja pojedinca u vodu. Simbo-
lino uranjanje osobe u Duha Svetoga obrtanje je stvarnog procesa.
Niste vi ti koji uranjaju u Duha Svetoga i izlaze ispunjeni njime. Duh
Sveti uranja u vas, i to samo u mjeri u kojoj je va unutarnji prostor
prijemiv. Radom se stvara taj prostor. Iskustvo je univerzalno, sto-
ga su proces i transformacijsko iskustvo isti za sve ljude u svim vre-
menima. To je prepoznatljivo i provjerljivo.
20
1. PREDAVANJE
****
Ako vas zanimaju moi koje ete stei bavei se Radom, trebali bi
tono znati to su one. Bit ete sposobni transcendirati vae osobne
elje u korist vieg dobra. Neete vie biti natjecateljski nastrojeni.
Neete vie osjeati potrebu da se branite, ali ete to moi ukae li
se potreba. Osjeat ete se ugodno unutar sebe. Vae akcije bit e
motivirane jedino Dobrom, jer Dobro je priroda razvijenog Bia.
Vae Pravo Ja nee bacakati uokolo ivotne okolnosti. Pravo Ja na-
prosto e prikladno odgovarati, uvijek stvarajui Dobro. Vaa su-
bjektivna patnja bit e manja, ali e objektivna patnja biti vea. Vaa
Savjest e rasti i primati utjecaje koji mogu stvoriti stvarnu, trajnu
promjenu evoluciju. Iskusit ete mir, prihvaanje, spokojnost, uva-
avanje, zahvalnost, radost, skromnost, opratanje, svjesnu inspiraci-
ju, hotiminost u akciji.
Sigurno ste za neke od ovih ideja, u obliku izvedenica, uli i iz
drugih izvora. Potencijalne moi koje se uenicima nude u postoje-
im kolama etvrtog Puta dolaze sa razine miljenja utemeljenog
na osjetilnom opaanju. One apeliraju na Osobnost. Govore da ete
postii samo-majstorstvo i mo da "inite". Probudit ete se iz iluzije
ivota. Ostvarit ete svoje vie sebstvo, poboljanu verziju sebe. Ot-
krit ete svoje Pravo Ja. Oslobodit ete se uobiajenih pravila koja
upravljaju ivotima drugih ljudi i bit ete sposobni djelovati hoti-
mino, postiui rezultate koje elite. Primit ete skriveno znanje
koje je nedostupno van "kole". Nauit ete kako iskusiti stanja vie
svijesti. Dospjet ete pod izravnu mo C Utjecaja. Imat ete razumi-
jevanje kojeg uspavano ovjeanstvo nema. Saznat ete ezoterijske
tajne o tome kako stvoriti svoju duu. Bit ete u stanju stvoriti vlasti-
tu duu, i to e vam dati besmrtnost.
Vano je napomenuti da nijedan od ovih izraza moi nije pot-
puna la, nego predstavljaju niu razinu izraavanja Objektivne Isti-
ne iza njih, ili preciznije iskrivljenje. Oni ne izraavaju kontekst i
cilj Rada. Njihova je svrha da privuku Osobnost. Je li to iskrivljenje
namjerno ili je manifestacija nedostatka Bia, u tome nije poanta.
Poanta je u tome da osoba ne moe rasti u Radu ako njeni motivi
proizlaze iz sebinog interesa. Rad ne moe sluiti sebinim motivi-
ma jer Via Svijest ovisi o samotranscendenciji.
Zato svatko tko pristupa Radu mora od samog poetka razu-
mjeti da je daleko vanije odricanje od sebinog interesa i odricanje
21
od traenja nagrade, nego stjecanje osobnih svjetovnih moi i samo-

majstorstva u uobiajenom smislu. A takvo odricanje sebe zahtijeva
neizmjerni napor RAD.
****
Sav Rad odnosi se na podizanje razine Svijesti i evoluciju razine
Bia. To je osoban, unutarnji, psiholoki Rad, jer je to prostor u ko-
jem moe doi do razvoja. Vae Bie, koje je manifestacija vae Svi-
jesti, isto tako je izraz vae psihologije. Cilj procesa je razmontirati
Steenu Osobnost putem napora koji je osvjetljuju i oduzimaju joj
mo. Cilj je proistiti psihologiju od onoga to je lano i neautenti-
no, jer psiholoki uvjeti ometaju razvoj Svijesti. Ti elementi se pro-
uavaju, imenuju i transcendiraju, inei proienijima srce i um,
osjeaje i misli, tj. psihologiju.
Ovaj Rad, koji poinje znanjem o sebi, naziva se samo-evolu-
cija, jer mogunost evolucije postoji samo kroz iskrene napore koje
ste sami hotimino izveli. Evolucija se dogaa u i kroz energiju na-
pora. Svaka osoba mora napraviti vlastite napore Rad kako bi
evolvirala. Nitko ne moe evolvirati intelektualnim razumijevanjem,
upijanjem, blizinom ili znanjem. Samo osobni napori Rada donose
snagu za evoluciju.
U etvrtom Putu, ideje Rada koje pripadaju tom ezoterij-
skom uenju odnose se na osobnu, psiholoku evoluciju i zahtijeva-
ju stvarne osobne napore kako bi se stvorilo iskustveno Razumijeva-
nje. Gurijevljevu kozmologiju moete uzeti ili ostaviti, ali nitko ne
moe napredovati u Radu i postizati evoluciju Bia i Svijesti bez
prakticiranja i primjene psiho-transformacijskih ideja na sebi s iskre-
nou i ustrajnou. Ako se ideje ispravno razumiju i ozbiljno prakti-
ciraju, rezultat je razvoj Svijesti i Bia.
Mnogi su privueni predstavljanjem Rada kao sustava za ra-
zvoj osobne moi, pa ak i besmrtnosti osobito oni koji ve imaju
opasno oblikovani ego. Veina ih se lako zadovoljava time da daju
novac kako bi primili navodno tajno znanje koje e ih automatski
transformirati i opskrbiti gore spomenutim moima. Ironija je u
tome to vrsta i stupanj tatine koja odgovara ovakvom pristupu
Radu nema anse da nadraste svoj sebini interes, to je cilj Rada.
Motivi ovih ljudi poraavaju ih od samog poetka. Rad nije lagan
proces, on je doivotan, i on je za ljude koji imaju vrlo ozbiljno htije-
22
1. PREDAVANJE
nje da postanu autentini i dobri, i koji za promjenom eznu dovolj-

no da bi Rad i obavili.
Malo e ljudi otkriti, a jo manje izabrati ozbiljni put trajne
transformacije. Moda razlog nije puno sloeniji od injenice da je
linija manjeg otpora najprivlanija mehanikom ovjeanstvu.
****
Kristova patnja u ivotu i u smrti nije bila Boja volja. Dijelom je
ona bila rtva kakvu je zahtijevao karakter ljudske prirode kako bi
posluila kao primjer iskustva koje moe shvatiti svatko, u bilo koje
vrijeme. Njegova patnja i smrt bili su nuna dimenzija njegovog ze-
maljskog ivota, poduzeta hotimino kako bi zajednitvo cijelog o-
vjeanstva putem boanske ljubavi bilo mogue. To je bila nesretna,
nuna rtva, voljno dana od Boga kroz Krista, dana iz ljubavi, da nas
naui spoznati Boga i voljeti jedni druge.
Stavljati put svjesnog razvoja u kontekst utemeljen u istinskoj
kristologiji je prednost, obzirom da postoji valjano, provjerljivo ue-
nje i Boanski Uitelj. Ali psiholoki Rad samo-transformacije spada
u metodologiju koja je podjednako dostupna svima, neovisno o
vjerskoj ili sekularnoj pripadnosti. Imati religijske tenje svakako je
prednost, ali ta neopisiva udnja ima mnogo naziva i mnogi se nau
zbunjeni oko onoga to trae. Zato se lako zadovoljavaju bilo kojim
emocionalnim iskustvom vjerske prirode koje ispunjava njihove po-
trebe. Ali nekolicina ustrajnih u traenju autentinog smisla, nekoli-
ko sretnika, pronai e put ezoterijskog kranstva, zvanog Rad.
Objektivna Istina najvia je razina Istine. Ona se ne mijenja ni
vremenom ni pod bilo kakvim okolnostima. Kao voda, ona se kree
kako bi se prilagodila ivotu, ostajui pritom ista supstanca Objek-
tivna Istina. To se moe verificirati putem iskustvenog Razumijeva-
nja. Proces i rezultat Verifikacije je individualni, unutarnji doivljaj,
a ipak isti za svakoga, u svako vrijeme.
Kristov ivot bio je model rtvovanja koji je odgovarao razini
razvoja ovjeanstva. Njegova multidimenzionalna priroda ini ga
dostupnim svima i uvijek. Ali on je dao i uenje autentinu meto-
dologiju koja je uputstvo za duhovni razvoj. U Radu je to uputstvo
uoblieno u psiholoke prakse s ciljem razvoja vie razine Svijesti.
To je uputstvo kako postati osoba sveta u Biu i u ivotu. Ovom i-
votu sada. Vaem ivotu dok ste ovdje i moete sluiti. to se doga-
23
a nakon ovog ivota, nije provjerljivo. Trebate se baviti Radom iz

ljubavi, iz Vrednovanja tog dara za va ivot, iz zahvalnosti koje osje-
ate jer vam je dan smisao i put za hod u Dobru, prema svome viem
Sebstvu.
24
2. PREDAVANJE
Namjera ovih predavanja jest pruiti vam razumijevanje sustava e-

tvrtog Puta, koji je ezoterijsko uenje o unutarnjem razvoju mogu-
em za ljudsko bie. Saznat ete o odnosu kranske ezoterije i et-
vrtog Puta. Dobit ete naputke o idejama, praksama i vjebama, o
terminologiji, procesu i cilju, zahtjeve i rezultate bivanja uenikom
etvrtog Puta. Na kraju ovih predavanja trebalo bi jasno znati to je
etvrti Put i je li on put koji elite slijediti.
Ezoterijsko uenje je psiholoki sustav, ali je razliit od dana-
nje verzije psihologije. Moderna znanstvena psihologija prouava
ovjeka onakvog kakav jest ili kakav pretpostavlja da jest. Ezoterijska
psihologija prouava ovjeka sa stanovita njegove mogue evoluci-
je. Takva psiholoka perspektiva koritena je u ovim predavanjima
perspektiva mogue evolucije ovjeka.
****
Ezoterija
U ezoteriju spadaju sva uenja koja se bave unutarnjim razvojem o-
vjeka. Ezoterijsko uenje je posebna vrsta znanja koje treba usvajati i
postupno razumjeti putem emocionalnog razvoja. Njegova je svrha
stvoriti duboku i autentinu trajnu promjenu u individui.
Ezoterijsko uenje postojalo je tijekom cijele ljudske povijesti
u razliitim oblicima i kolama. Ono je u razliitim vremenima bilo
"posijano" u svijet kako bi nas usmjerilo. Nicoll:
"U svakom je dobu bilo sijano u svijet ezoterijsko uenje

koje daje pravac u kojem bi se trebala odvijati ljudska evolu-
cija ... U naoj epohi ezoterijsko uenje dano nam je u evan-
eljima, ukazujui na pravac u kojem bi se trebala odvijati in-
dividualna evolucija u ovom periodu."
Znaenje rijei "ezoterijsko" obino se pogreno razumije kao

tajno ili skriveno. Ezoterijske kole postojale su tisuama godina, ali
u predindustrijsko-tehnoloko doba sastojale su se od relativno ma-
lih, izoliranih grupa. Velika veina ovjeanstva nikada nije ula za
25
ezoteriju, a izuzetno malo ljudi dolo je u dodir sa stvarnim kolama.

Mentalitet "tajnog drutva" u odnosu na ezoteriju dijelom se pojavio
iz neznanja (zbog okolnosti), a u sadanjim kolama etvrtog Puta
koristi se kao marketinka taktika. Ljudi vole tajne, vole elitizam,
autoritete, i pristaju na utvrene hijerarhijske grupe. Ali ezoterijsko
ne znai tajno ili skriveno; ono se odnosi na unutarnji smisao stvari.
Gurijev:
"Prije svega, ovo znanje nije skriveno; i drugo, ono zbog

same svoje prirode ne moe postati ope vlasnitvo."
Ezoterijsko uenje nije skriveno, dostupno je; meutim,

ogromna veina ljudi ne moe ga uti, a ako i uju, smatraju ga fan-
tastinim, ili u najmanju ruku nepotrebnim.
Ezoterijsko uenje je za one koji nisu zadovoljni sobom ili i-
votom kakav jest, one koji osjeaju da mora postojati neki vii smi-
sao ivota i koji ude pronai vlastiti smisao u njemu. Ako ste uglav-
nom zadovoljni sobom, vrstom osobe kakva jeste, ezoterija nije put
za vas. Vi morate u sebi imati pitanja i osjeati elju za razumijeva-
njem, za cjelovitou i osobnim smislom i usmjerenjem. Onda ete,
ako traite, kada naete biti u stanju "uti".
Gurijev, Uspenski, Nicoll
Gurijev (1872-1949)
Toliko je toga napisano o vrlo zagonetnome Georgiju Ivanoviu
Gurijevu, da bi za svakoga bio teak zadatak odvojiti injenice od
fikcije, ili u ovom sluaju klevetu od idolatrije. Ogovarati je lako, a
informacije iz druge ruke su subjektivne. Opeprihvaeno je da je
on bio grko-armenskog porijekla, da je od djetinjstva poduavan u
sufistikoj tradiciji i mogue da je u jednom razdoblju bio pravoslav-
ni redovnik. Takoer je dugo putovao Egiptom, Grkom, Indijom i
Kavkazom, u potrazi za ezoterijskim kolama. 1917. je napustio Ru-
siju s malom grupom uenika, naselivi se 1922. u Francuskoj. Ku-
pio je rezidenciju Fontainebleau i otvorio Institut za harmonini ra-
26
2. PREDAVANJE
zvoj ovjeka u kojem je poduavao etvrti Put.

Njegove su metode bile kontroverzne, a osobno ponaanje
ponekad neobuzdano. Uvijek se raspravljalo o njegovim motivima,
akcijama i njegovoj legitimnosti. Gospodina Gurijeva moe se su-
sresti samo u Radu etvrtog Puta, sustavu kojeg je poduavao. Gur-
ijeva ete susresti u svjetlu razumijevanja Rada, njegove veliine i
znaaja, a nakon toga e glasine i rasprave o njegovim izvorima pos-
tati irelevantne. Ljepota i vanost etvrtog Puta kojeg je on predsta-
vio zapadnoj civilizaciji potvruju njegovu autentinost, ali je on
unato reputaciji, postignuima i ekstravagantnoj osobnosti ostao
skroman. Svojim je potencijalnim uenicima ostavio ovo vrlo strogo
upozorenje: "Nikad ne brkaj vozilo s teretom."
Uspenski (1878-1947)
Petar Damjanovi Uspenski roen je u Moskvi. Bio je intelektualac,
nekoliko godina i novinar, te je proputovao Istok, Europu i Rusiju.
1907. otkrio je ideju ezoterije i bavio se njenim prouavanjem u
mnogim zemljama i razliitim metodama. Potraga ga je odvela do
Egipta, Grke, Indije, Cejlona i mnogih drugih zemalja. Takoer je
prouavao i okultnu literaturu, yogu, tarot i magijske metode. Drao
je javna predavanja o svojoj potrazi za udesnim.
Gurijeva je sreo 1915. u Moskvi, i taj ga se susret toliko doj-
mio da je oformio grupe kojima je Gurijev predstavio svoje uenje.
Uspenski i Gurijev imali su klimave osobne odnose. 1918. Uspen-
ski kae:
"Vie ga ne razumijem i smatram nunim odvojiti Gurijeva

i sustav, o kojemu nemam sumnji."
Pomogao je Gurijevu da se 1922. useli u Fontainebleau u

Francuskoj i potom ga tamo posjetio u vie navrata. Uspenski se
1924. konano raziao s Gurijevim u obostranoj ljutnji, ali je nasta-
vio njegov rad u Londonu. Kad je 1947. umro, rukopis njegove knji-
ge "Fragmenti jednog nepoznatog uenja" poslan je Gurijevu, koji
je rekao: "Prije sam mrzio tog ovjeka, sada ga volim." Knjiga je
objavljena 1949. pod naslovom "U potrazi za udesnim".
27
Nicoll (1884-1953)
Maurice Nicoll roen je u Kenslou, kotska, u uglednoj obitelji. Po-
haao je univerzitet i postao lijenik, a kasnije je, kao psiholog, u
Londonu imao svoju praksu. Nekoliko godina proveo je studirajui
u Parizu, Berlinu i Beu i jedno vrijeme radio s Carlom Jungom.
1914,. u I svjetskom ratu, sluio je u sklopu R.A.M.C. * u Galipolju i
Mezopotamiji, lijeivi ljude s povredama glave i kraljenice.
1921. sreo je Uspenskoga i zainteresirao se za Uenje. Neto
kasnije zatvorio je svoju praksu u Londonu i otiao ivjeti u Fonta-
inebleau, gdje je blisko suraivao s Gurijevim. Kada se vratio u En-
glesku od Uspenskog je dobio doputenje da prosljeuje ideje koje
je primio od oba uitelja. Poeo je s poduavanjem 1931. u Engle-
skoj, i nastavio sve do smrti 1953.
Opi prikaz i cilj

etvrti Put je ezoterijsko uenje o moguem osobnom razvoju svi-
jesti ljudskog bia. ovjek je stvoren kao samo-evolvirajue bie.
Nicoll:
"ovjek je posijan na Zemlju ... s mogunou unutarnjeg ra-

zvoja, i ovaj Rad, Kristovo uenje i mnoga druga uenja pos-
toje iskljuivo zahvaljujui toj injenici ovjek je stvoren
kao organizam sposoban da proe unutarnju evoluciju."
Sustav koristi ideje, prakse i vjebe osmiljene za stvaranje

postupne promjene razine vaeg razumijevanja, u perspektivi vaeg
uma i prirodi vaeg karaktera. One se mogu prakticirati u ivotu
vaem ivotu kakav sada jest. Nema potrebe da se izdvojite iz vaeg
okruja i odete u zasebnu zajednicu kako bi se bavili etvrtim Pu-
tom. Njegova psiholoka metodologija predviena je za prakticira-
nje u vaem svakodnevnom ivotu, uz sve okolnosti i ljude koji mu
pripadaju.
To zahtijeva dvije vrste napora rad na znanju i rad na vaem
* R.A.M.C. ( Royal Army Medical Corpus); Lijeniki korpus kraljevske

vojske
28
2. PREDAVANJE
Biu, jer iz to dvoje nastaje razumijevanje. Sav razvoj ovisi iskljuivo

o vlastitim naporima i motivima. Iskrenost je, uz potenje, najvani-
ja. Rije je o doivotnom procesu iji je cilj stvaranje ispravno pos-
tavljene psihologije koja je u stanju primiti boansku inspiraciju, ili
ono to se u etvrtom putu naziva viim utjecajima.
etvrti Put nazvan je tako referirajui se na tri ostala pristupa
unutarnjem razvoju Volje. Prvi put je put fakira; put fizikog tijela
kojim se razvija "tjelesna volja". Drugi put je put redovnika kojim se
oblikuje os religijske posveenosti, ljubavi prema Bogu, stvarajui
"emocionalnu volju". Trei put je put yogina kojim se razvija "volja
uma".
Ovaj sustav ui da svatko posjeduje tri dana tijela fiziko,
emocionalno, intelektualno i potencijalno etvrto tijelo koje se
mora stvoriti Voljom. Put kojim se oblikuje samo jedno tijelo je ne-
uravnoteen. Fakir moe razviti ogromnu fiziku volju i moda biti u
stanju svoje ruke drati ispruene godinama. Kakva je korist od
toga? On nije razvio svoje emocionalno tijelo niti intelektualno tijelo,
i tako sa svojom "voljom" ne moe uiniti nita vrijedno. Skoro je
isto i s ostala dva puta. Redovnik je nerazvijen fiziki i intelektualno.
Yogin je nerazvijen fiziki i emocionalno. Razvojno uenje etvrtog
Puta radi sa sva tri dana tijela istovremeno, da bi se stvorio "Uravno-
teeni ovjek" koji moe razviti "Svjesnu Volju" kojom se omoguu-
je pristup boanskom tijelu.
U kranskoj terminologiji etiri tijela se nazivaju tjelesna, pri-
rodna, duhovna i boanska narav. U etvrtom Putu ona su prvo,
drugo, tree i etvrto tijelo.
Prvo tijelo je na povrini , fiziko tijelo koje doivljava senza-
cije. Ono nam je dano ve organizirano, ali funkcionira mehaniki,
reagirajui na vanjske utiske.
Drugo tijelo je emocionalno tijelo i ono je neorganizirano
mnotvo osjeaja i elja koje se stalno mijenja, koje je neusmjereno i
reagira automatski. Ono se nalazi dublje od prvog tijela.
Tree je intelektualno tijelo koje je sainjeno od misli i funk-
cija razmiljanja. Ono je takoer neorganizirano mnotvo promje-
njivih, nasumino potaknutih misli.
etvrto tijelo je boansko tijelo. Ono je dostupno jedino "Vo-
ljom" stvorenoj ureenjem drugog i treeg tijela. Razvoj Svjesne Vo-
29
lje kroz ureenje tri dana tijela prua pristup vaem boanskom tije-
lu ili naravi, koje je neizrecivo. Ako je to postignuto, tada etvrto ti-
jelo postoji i posjeduje svijest, individualnost i volju. etvrta Volja
etvrto Tijelo je Majstor. To je najvii i najdublji dio vas.
Funkcioniranje nerazvijenog ovjeka inicirano je vanjskim i-
votom. Njegovo prvo, fiziko tijelo doivljava senzacije koje izaziva-
ju emocije u drugom tijelu, a one se izraavaju u mislima treeg tije-
la. U ovom sluaju nema etvrtog tijela, nema tijela volje, tu je samo
zbrka malih, konfliktnih, trenutnih volja, stimuliranih neureenim
emocijama i mislima. Njegove funkcije podlijeu promjenjivim sen-
zacijama u vanjskom ivotu.
U ovom sustavu, razvijenog ovjeka usmjerava svijest u nje-
govom boanskom tijelu i on se podvrgava boanskoj volji. U ovom
sluaju, najdublji (etvrto tijelo) usmjerava funkcije ostala tri tijela.
Svjesna budnost etvrtog tijela razumije potrebe svake okolnosti, te
boanska volja usmjerava misli u treem tijelu obzirom na te potre-
be; misli u drugom tijelu stvaraju nesebine emocije, iz kojih nastaju
odgovarajue akcije u prvom tijelu. Na taj nain, ono to je najvie
stvara hotimine akcije, a tri dana tijela slue tome.
Stjecanje Boanskog tijela je isti proces kao i krtenje. etvrti
Put predstavlja praktine upute o procesu stjecanja.
Opa struktura sustava

Postoje tri aspekta ope strukture sustava etvrtog Puta kakav se
poduavao u Fontainebleau kozmologija, Pokreti i Rad.
Kozmologija
Mnogo toga moe se dobiti prouavanjem kozmologije etvrtog
Puta. Meutim, odmah na poetku rekla bih vam da je jedan od ka-
mena temeljaca ovog sustava savjet "sve provjeri za sebe". Kozmolo-
gija predstavlja model Univerzuma koji iri um. Njeno prouavanje
moe vam dati perspektivu razmjera i relativnosti i dimenzionalno
proiriti um. Neke ideje djeluju kao neka vrsta oka, osmiljene da
vas malo probude ili vas natjeraju da mislite drukije o stvaranju op-
enito, i o vaem mjestu i smislu unutar njega. Ako promislite te ide-
30
2. PREDAVANJE
je, vae se razumijevanje moe poeti mijenjati.

Zraka Stvaranja je primarni kozmoloki model ureenja Uni-
verzuma. Sve stvorene stvari ureene su prema zakonima, inae bi
bio samo kaos nered. Sustav ui da Univerzum ivi i razvija se, te-
ei jedinstvu i svijesti. Njegova struktura predstavljena je Zrakom
Stvaranja.
Zraka nam pokazuje sedam razina Stvaranja, poevi s Apso-
lutom koji podlijee samo jednom zakonu zakonu vlastite volje.
Druga razina je razina svih moguih zvjezdanih sustava ili galaksija, i
ona podlijee trima zakonima. Svaka sljedea razina podlijee zako-
nima prethodne razine i jednakom broju zakona vlastite. Tako trea
razina, koja je razina naeg Mlijenog Puta, podlijee trima zakoni-
ma druge razine i trima zakonima vlastite dakle, ovoj razini pripa-
da est zakona. etvrta razina je razina naeg Sunca, i ima dvanaest
zakona. Peta razina je razina planeta openito, i pripadaju joj dvade-
set i etiri zakona. esta razina je razina Zemlje, pod etrdeset i
osam zakona. Sedma je razina naeg Mjeseca, pod devedeset i est
zakona.
Br. Zakona
1 Razina Apsoluta
3 Razina svih moguih zvjezdanih sustava ili galaksija
6 Razina naeg Mlijenog Puta
12 Razina naeg Sunca
24 Razina planeta openito
48 Razina nae Zemlje
96 Razina naeg Mjeseca
Tablica 1: Zraka Stvaranja
Zraka Stvaranja ui da je sva materija energija koja se zgunja-
va udaljavajui se od svog izvora u Apsolutu, postajui sve grublji i
gui materijal. Naa Zemlja i ljudska bia pojavljuju se daleko dolje
pod Zrakom, te podlijeu mnogim zakonima; zakonima prirode, za-
konima fizike, zakonu sluaja, itd. ovjek je samorazvijajue bie,
stvoreno u posebne svrhe u funkciji Zraka Stvaranja. Iz tog nam je
31
razloga dana slobodna volja da izaberemo evoluciju. Gurijev: "Pos-

toji samo evolucija i ne-evolucija." Zapravo, postoji i degeneracija
koja je svakako ne-evolucija, ali ona nije statino stanje. Dakle, mo-
gue je degeneracijom izgubiti sposobnost da postanemo svjesni.
Posebna svrha u Zraci Stvaranja za koju smo stvoreni, indivi-
dualno i kolektivno, u kozmologiji je najjednostavnijim pojmovima
objanjena tablicom vodika. Naa svrha najelementarnije se moe
opisati kao "transformirajua energija" od grubljih ka finijim vibraci-
jama.
Zakon broja Sedam i Zakon Oktava u kozmologiji su uenja o
ureenju stvaranja na razliitim razinama u makrokozmosu Uni-
verzuma i mikrokozmosu ovjeka.
Jedna od najvanijih stvari koje treba razumjeti prouavajui
Zraku Stvaranja jest da je priroda Apsoluta jedno savreno Dobro.
Zakon broja Tri, ponekad zvan i Zakon Trojstva, govori da u
svakoj manifestaciji u Univerzumu moraju biti prisutne tri sile. One
su. 1) Aktivna sila, 2) Pasivna sila, i 3) Neutralizirajua sila. Aktivna
i Pasivna sila sutinski ponitavaju jedna drugu i ne stvaraju nita.
Trea, Neutralizirajua sila nuna je da suprotnosti dovede u odnos
iz kojeg se stvara "neto."
Neutralizirajua sila
Aktivna sila Pasivna sila

Slika 1: Zakon broja Tri
Kozmologija etvrtog Puta je prosvjetljujua i iri svijest.
Ona vam moe dati sliku o veliini ovog uenja i perspektivu njego-
vog cilja, ukljuujui i ideoloke okove koji pomau u stvaranju tre-
nutaka vie svijesti. Sustav govori da se Rad mora zapoeti proua-
vanjem kozmologije, i ono ima vrijednost iz gore spomenutih
razloga. Meutim, doi ete do toga da se sva kozmologija ne moe
verificirati, a reeno vam je da nita ne prihvaate kao vjerovanje. Jo
vanije, koje god znanje iz toga primili, ono nee rezultirati osob-
nom transformacijom. Ni najotroumnije znanje o kozmologiji ne
32
2. PREDAVANJE
moe stvoriti trajnu transformaciju koja je sav cilj ovog ezoterijskog

uenja.
Pokreti
Na Institutu u Francuskoj uenici su sudjelovali u uenju "sufijskog
plesa" ili "pokreta". Ta fizika praksa bila je uvjebavanje panje, dis-
cipline, suradnje, preciznosti, ustrajnosti, i jo toga, ukljuujui zani-
maciju za uenike. Osim toga, plesovi su se izvodili u javnosti kako
bi se prikupio novac za Institut. Oni su zaista neuobiajeni. Reeno
je da ti pokreti, ili plesovi, imaju ezoterijsko znaenje. To moe biti
ili ne biti tako, ili moe biti provjerljivo ili ne. U svakom sluaju, ni
intelektualno znanje o kozmologiji etvrtog Puta niti pokreti ne
mogu donijeti transformaciju.
Unato tome, mnogo kola etvrtog Puta insistira da se Po-
kreti moraju prakticirati kao dio sustava, a u svrhu uravnoteenja. To
je ozbiljno pogrena interpretacija ideje o "uravnoteenim centrima"
ili "uravnoteenom ovjeku" iz ovog uenja. Jedino to transforma-
cija svijesti zahtijeva od fizikog tijela jest modana funkcija; dakle,
bez obzira na njihovu relativnu vrijednost, Pokreti nisu nuni za
transformaciju svijesti. Nicoll:
"Nijedna koliina panje koja se poklanja tijelu nee stvoriti

transformaciju."
Rad
Psiholoke vjebe i prakse etvrtog Puta su "Rad" u sustavu. One su
posebno osmiljene za provoenje u vaim svakodnevnim ivotnim
iskustvima. Njihova je svrha znanje o sebi, autentini rast i postaja-
nje svjesnim. To je transformacija na koju se poziva ezoterija, a smi-
sao psiholokog Rada je njeno postizanje.
Svrha ideja i praksi Rada je da u vama izgrade neto to e vas
podii na viu razinu svijesti. Nicoll:
"Znanje ovog Rada je takvo da moe djelovati na Bie, a re-

zultat je rast razumijevanja."
Ovo se moe dogoditi jedino upotrebom snage vaih osobnih napo-

33
ra u bavljenju Radom. Primjena ideja na sebi s iskrenou i ustraj-

nou jest napor Rad. To znai baviti se Radom biti Rad. Mnogi
uenici misle i kau da su "u Radu" samo zato to prouavaju sustav
etvrtog Puta. To nije to. Morate obavljati Rad da bi bili u Radu.
Razine svijesti
Premisa za tvrdnju da je rije o razvojnom sustavu lei u razumijeva-
nju ideje o razliitim razinama u individui. Sve ideje Rada temelje se
na razumijevanju postojanja razliitih razina svijesti. Zato je mogue
prelaziti s jedne razine na drugu. Nicoll:
"ovjek kakav jest slui svrhama prirode i nita drugo nije

nuno u odnosu na njegov ivot. Ali, on moe sebe izloiti
razliitim utjecajima ako tako izabere. Moe promijeniti svo-
ju razinu svijesti i posljedino privui razliite okolnosti, u
skladu sa svojom razinom."
Ovaj sustav kae da postoji sedam razina svijesti, sastojei se

od etiri stanja koja pripadaju trima razliitim vrstama ovjeka, koji
postoje na razliitim razinama.
ovjek 1, 2 i 3 podjednako dijele prva dva stanja. Prvo Stanje
je okrepljujui san, doslovni san sa snovima. Drugo Stanje zove se
Budno Stanje u kojem hodate, govorite i djelujete mehaniki. Radni
naziv Drugog Stanja je San jer funkcionira automatski i bez svijesti.
Na toj razini svijesti postoji samo tama uspavanosti. Pomo
nije mogua jer vii utjecaji mogu dosegnuti samo do Treeg Stanja
svijesti. Tako kae sustav, ali bi se preciznije moglo rei da uspavani
ovjek (broj 1, 2 i 3) ne moe percipirati finije vibracije koje dolaze
iz vie svijesti zbog grube prirode svog Bia. Apsolut moe dosegnu-
ti dokle god eli, ali ovjek je gluh.
ovjek 4 je u Treem Stanju Svijesti. On se poinje buditi
kroz praksu Samopromatranja i Pamenja Sebe. On u nekoj mjeri
posjeduje samosvijest i pravo Ja. ovjek 4 naziva se Uravnoteeni
ovjek, to je opi pojam za ovjeka koji funkcionira ispravno.
Uravnoteeni ovjek ima ureene centre (ili tijela) funkcije nje-
gove psihologije. On je u stanju ostati uspravan u sreditu njiueg
klatna ivotnih dogaaja i okolnosti. Postizanje ovog stanja zahtije-
34
2. PREDAVANJE
va dugoroan, iskren, teak psiholoki Rad. Stvarni unutarnji Rad.

Ali, stvarni napori uinjeni s ispravnim motivima izazvat e stvarnu
unutarnju promjenu. Razina ovjeka 4 dostupna je utjecajima, ins-
piraciji i razumijevanju; svjetlost je prisutna i pomo je mogua.
ovjek 5, 6 i 7 ive u etvrtom Stanju Objektivnoj Svijesti.
Ova tri nazivaju se "Svjesni ovjek", Probueni ovjek. Svjetlost je
prisutna i pomo je dostupna. Na toj razini ovjek vidi stvari kakve
one uistinu jesu.
Svjesni ovjek ima razumijevanje i perspektivu, hotimino ra-
zvijenu Svijest i Bie, aktivnu Stvarnu Svijest i Volju da ini. Svjesni
ovjek je autentian i ivi svoj smisao i svrhu u Bojoj volji. On je
voen boanskom inspiracijom, duhovnim smjernicama, objektiv-
nom Istinom, stvarnom Savjeu, objektivnom svijeu, i dobrom
iznad svega. Svjesni ovjek nesposoban je za nasilje.
Razine svijesti Tri vrste ovjeka

Stanje ovjek
4. Objektivna Svijest; ovjek moe vi-
djeti stvari kakve stvarno jesu. Posje- Svjesni ovjek - bu-
duje Stvarno Ja, Stvarnu Volju i dan
Stvarnu Univerzalnu svijest. pomo mogua
3. Samopromatranje Uravnoteen ovjek -
Pamenje Sebe Budi se
Samosvijest Svjetlost
Pomo mogua
2. ovjek 1, 2 i 3 ive iskljuivo u 1. i 2.
stanju. Svi su podjednako mehanini i
uspavani. Mehaniki ovjek -
"Budno stanje": tijelo je aktivno, ho- Uspavan
dajui i govorei organizam koji re- Tama
agira na podraaje Pomo nije mogua
1. Doslovni san
Tablica 2: Razine svijesti
San
35
Razmotrimo jedan primjer mehanikog ovjeka, tj, uspavanog o-

vjeka 1, 2 i 3, dakle svakog od nas. Uzmimo uobiajene okolnosti
svakodnevnog ivota jednog obinog ovjeka. Recimo da je oe-
njen, ima psa i posao. Budi se ujutro na zvuk budilice i odmah poeli
da moe spavati due. Rezignacija mu pravi drutvo pri ustajanju.
Tuiranje ga oivljava i on se sjeti da je danas petak. Lagan i sretan
zbog vikenda, poinje zamiljati aktivnosti koje je planirao. Dok raz-
milja o ugodnim dogaajima sapunica mu upada u oko i odjednom
provali ljutnja. Moda psuje ili guna ili tako neto. Izlazei ispod
tua s nadraenim okom primjeuje da pas grebe i zavija pred vrati-
ma kupaonice. Razdraen se pita zato supruga jo nije pustila psa
van. On to sad ne moe uiniti. Pas e morati priekati, kae sebi s
nestrpljenjem. uri da zavri s pripremama, isputajui etkicu za
zube i porezujui se po bradi, dok njegova frustracija raste. Njegov
um se ponovo vraa na posebni dogaaj ovog vikenda, zamiljajui
razgovore i scenarije u kojima je on u sreditu pozornosti ili u koji-
ma mu izraavaju potovanje, laskaju mu i u kojima je, naravno, uvi-
jek u pravu. Ili je zabrinut oko toga tko e biti tamo, kako e se od-
nositi prema njemu, hoe li ostaviti dobar dojam, hoe li im se
svidjeti ili e ih zgroziti. Obuen, izlazi i vidi da je pas otiao, i opet
je razdraen jer je nepotrebno urio i posjekao se pri brijanju. Privu-
kao ga je miris kave i prvi gutljaj ispunja ga valom uitka. Dolazi nje-
gova supruga, izmjenjuju tople pozdrave. Primjeuje da je vrijeme li-
jepo, a ona puta psa unutra. Pas skoi i vrela kava pljusnu preko
ruba alice, opekavi mu ruku i uprljavi koulju. On vie na psa i
eksplodira od bijesa radi koulje. Iulja se iz sobe. Promijeniti kou-
lju znai promijeniti i kravatu, i sada mu to jedva uspijeva s opee-
nim prstima, porezanom bradom i nadraenim okom. Kune se da e
psa odvesti u kolu poslunosti. On ga nikada nije ni htio, bila je to
njena ideja. Ona moe odvesti psa u kolu. Sada ve kasni, preskae
doruak, uurbano pozdravlja suprugu i odlazi na posao. Promet je
rijedak, slua omiljenu glazbu koja ga podsjea na prola sentimen-
talna vremena. Odjednom se sjeti da je dokumente odloio pored
kreveta umjesto u aktovku. Okree volan i glasno psuje. Mora se
vratiti kui i sad je sigurno da e zakasniti. Zabrinut je, krivi psa, su-
prugu, ampon, svoj ivot.
Ovaj ovjek, kao i svi, vjeruje da je potpuno budan, da postu-
pa po vlastitoj volji i da je potpuno svjestan sebe i onoga to ini.
36
2. PREDAVANJE
Rad kae da je ovjek koji funkcionira na ovoj razini organizam koji

reagira na podraaje, zarobljen u svojim mehanikim odgovorima.
On funkcionira bez budnosti ili hotiminosti i on je slijep za tu inje-
nicu, nesvjestan svog stanja.
To je San (Budno, Drugo Stanje). Svatko funkcionira na ovaj
nain, automatski, stvarajui kaos, patnju i nasilje u svijetu. Ideja da
svatko spava je ok koji moe pomoi da promijenite vae razmilja-
nje. Meutim, svijest da vi sami Spavate je ok buenja. Tu svijest
moete stei jedino osobnom Verifikacijom.
Buenje
Ideja buenja iz Sna znai rasti u svijesti i biti sposoban postupati
hotimino umjesto samo reagirati mehaniki. Glavna prepreka bu-
enju iz tog stanja je to to svaka osoba vjeruje da ve posjeduje
punu svijest i samosvijest, pa joj buenje ne treba, ne trai ga, nije
zainteresirana. Svaka osoba vjeruje da djeluje sa spoznajom i da po-
sjeduje volju da ini to god izabere initi.
Rad nam govori da je to iluzija, i da je iluzija kako smo ve
potpuno svjesni dio stanja uspavanosti. Molim vas, primijetite da
Rad ne govori kako je va ivot iluzija (to bi vas moglo izludjeti).
Govori vam da je va subjektivni pogled na ivot iluzija.
Ljudi ne djeluju. Oni reagiraju. Od poetka svog ivota svaka
osoba reagira na okolnosti u kojima se nalazi, i to je jedini nain koji
moe biti. Ali je mehaniki, automatski organizam koji reagira na
podraaje, to znai svatko od nas, takoer stvoren i kao samorazvi-
jajui organizam. Moemo evolvirati u svijesti pomou osobitih ho-
timinih napora.
Sutina, Pravo Ja, Bie

Roeni ste s jedinstvenim sebstvom koje posjeduje nekoliko unutar-
njih kvaliteta koje se mogu opaziti. Kao dijete, primarno ste bili ak-
tivni ili pasivni, imali ste pozitivno ili negativno odreenje kao pre-
dominantno. Ima i drugih svojstvenih atributa prisutnih od roenja
koji su suptilniji, ali poanta je u tome da ste roeni s ve postojeim,
37
potpuno jedinstvenim sebstvom. U Radu se ono naziva Sutina.

Ona sadri va razlog bivanja.
Kod djeteta je sutina donekle u istom stanju. Ona ima je-
dinstvene znaajke i odreenja, ali je pod utjecajem iskustava u va-
em okruju, a vaa se osobnost stvara oko nje. Osobnost se stjee
kako bi vam omoguila interakciju sa ivotom i preivljavanje, jer je
samoouvanje primarna zapovijed. U ljudskom razvoju ta se zapovi-
jed prevodi u stjecanje moi nad vaim okrujem kako bi pogodova-
lo vaim potrebama i vi mogli preivjeti, to je u konanici prvi pre-
duvjet nuan za svaku drugu mogunost.
Dakle, Sutina je dublji i autentiniji dio vas, ali je prekrivena
osobnou koja uope ne mora izraavati vau sutinu. Zapamtite da
se osobnost oblikovala oko sutine pomou vaih subjektivnih ivot-
nih iskustava i dogaaja nad kojima niste imali kontrolu. Sutina se
u ivotu moe razviti samo do odreene toke, nakon koje mora
prevladati osobnost. Sutina ostaje nerazvijena i bespomona sve
dok se hotimino ne razvije kroz Rad. Namjera u Radu jest razviti
Sutinu dok ona ne razvije mo da upravlja vaom osobnou. Taj
proces se odvija oko injenja Steene Osobnosti pasivnom, tako da
sutina moe postati aktivnom. Ako je proces uspjean i sutina se
razvije, pojavljuje se Pravo Ja.
Pravo Ja je Majstor. Svatko posjeduje Pravo Ja koje e mani-
festirati razvijenu Sutinu u Istinskoj Osobnosti, ali i ono se mora
postupno postii Radom. Pravo Ja unutar vas postoji na razini Pam-
enja Sebe, Treeg Stanja svijesti. Rad poduava vjebe i prakse koje
pomau Pravom Ja da se ostvari. Praksa Samopromatranja informira
i osvjetljava Pravo Ja, i nosi njegov okus, jer oni su povezani na istoj
razini svijesti.
Osobnost je najpovrniji dio vas. Iza Steene Osobnosti je Su-
tina, a iza Sutine lei Pravo Ja. Psiholoki govorei, Sutina je unu-
tar osobnosti, a Pravo Ja je unutar Sutine. Pravo Ja je vae najvie
sebstvo. Ono je istina vaeg Bia.
Ono to Rad naziva vaim Biem je, grubo reeno, priroda va-
eg karaktera. Svatko posjeduje Bie do ovog ili onog stupnja. Bie
postoji u razmjeru koji je na razliitim razinama i moe se razviti.
Primjerice, Bie uglednog ovjeka je vie ili je iznad Bia kriminalca.
Na samom poetku Rada od vas se trai da radite na dva podruja
38
2. PREDAVANJE
sebe na Znanju i na Biu.

To se trai jer ovo osobito ezoterijsko znanje primijenjeno na
vae Bie stvara razumijevanje, a Rad kae da je razumijevanje naj-
monija snaga koju moete razviti. Razvoj svijesti nedjeljiv je od ra-
zvoja Bia. Oni idu ruku pod ruku.
Jedan od elemenata u razmjeru Bia je da su razliite razine
nepovezane jedna s drugom, poput telefonskih ica izmeu stupova.
Doivljaji s kojima se susreete na jednoj razini Bia ne moraju pos-
tojati na drugoj razini, koja ima vlastite, razliite doivljaje.
Nicoll:
"Razina Bia eka na vas upravo iznad vae trenutne linije,

ona je vaa evolucija, va unutarnji razvoj, nevezan s vaom
trenutnom razinom, ba kao to jedna preka ljestvi nije ve-
zana s drugom. Morate skoiti."
39
etiri tijela ovjeka
Puteno Prirodno Duhovno Boansko Kranska terminologija
Fiziko Emocionalno intelektualno Boansko
Tijelo Tijelo Tijelo Tijelo
VANJSKI UNUTARNJI
Senzacije Osjeaji i Um i misli Svjesna volja
elje
1. Tijelo 2. Tijelo 3. Tijelo 4. Tijelo Terminologija Rada
Nerazvijeni ovjek Razvijeni ovjek

Fiziko Tijelo elje Misli 1. Tijelo 2. Tijelo 3. Tijelo 4. Tijelo
Razliite kon-
Djeluje na Nastale me- Tijelo se poko- Emocionalna Misaone Gospodar
tradiktorne
temelju hanikim re- Proistekle rava i postupa snaga i elje funkcije Stvarno Ja
VANJSKI volje UNUTARNJI VANJSKI UNUTARNJI
vanjskih akcijama na iz elja prema svjesnim pokoravaju se pokoravaju se Individualnost
prouzroene
utisaka vanjski ivot emocijama usmjereni m svijesti i volji Svijest
eljama
mislima Volja
ovjek- stroj upravljan vanjskim ivotom Svjesni ovjek voen svijeu i voljom
Fiziko Emocionalno Mentalno Tijelo Volje 1. 2. 3. 4.
UNUTARNJI VANJSKI Tijelo Volje UNUTARNJI

VANJSKI
ovjek- stroj upravljan vanjskim ivotom Ustrojena tijela podinjena volji

Steena (lana) osobnost
Kako je reeno, Sutina komunicira sa ivotom, a osobnost je
oblikovana prema njenim beskrajnim svojstvenim iniocima. Osob-
nost se oblikuje oko Sutine u svrhu interakcije sa ivotom i to je ap-
solutno nuno. Ona se oblikuje po zakonima koji se primjenjuju na
svakome. Drugim rijeima, njeno uoblienje je odreeno.
Rad ovo uoblienje osobnosti naziva prvom edukacijom. U
ovom sustavu to se odnosi na Lanu Osobnost koja je uistinu lana.
Mislim da je pojam Steena Osobnost neto jasniji i precizniji, ma-
nje grub.
Osobnost se openito moe opisati kao zbirka navika. Navika
miljenja razmiljanja o istim stvarima na isti nain; navika osjea-
nja ponavljajue emocije, opetovana emocionalna stanja; navika
govorenja ponavljanja istih pria, istih fraza, istih rijei. Vi imate
navike stavova i miljenja. Imate navike fizikog tijela poloaje, iz-
raze lica, napetosti, pokrete, govor tijela; navike Bia i uobiajene
naine odgovaranja na ivotne dogaaje. Sve ove navike stekli ste
oponaanjem, opiranjem, od obitelji i pod kulturnim i drutvenim
utjecajima. Odnosno, ivotnim utjecajima u kojima niste imali izbo-
ra, te stoga te navike niste Vi. Vi niste vaa osobnost.
Vaa osobnost stvara va ivot u skladu sa svojim jedinstve-
nim oblikom ili formulacijom, automatski. Vi imate stav o neemu,
miljenje o drugoj stvari, imate osjeaje i misli, i te stvari sainjavaju
vae iskustvo. Ipak, sve ove navike koje ine vau osobnost ne izraa-
vaju vau Sutinu ili vae Pravo Ja. Ponekad to moete iskusiti kao
osjeaj da ste prevarant ili nepoznati sami sebi.
Sutina se, kao i Pravo Ja, mora hotimino razvijati. Ova dva
aspekta ne evolviraju mehaniki. Oni evolviraju samo kroz osobne
napore panje i hotiminosti koji se poduavaju u ezoteriji, u Radu.
Jedno od primarnih uenja o osobnosti jest da ona ima iluziju
jedinstva. Uspenski:
"Iluzija jedinstva ili jednosti stvorena je u ovjeku najprije

senzacijom jednog fizikog tijela, njegovim imenom ... i tre-
e, brojem mehanikih navika koje su u njega ucijepljene od-
gojem ili su steene oponaanjem. Imajui uvijek iste fizike
senzacije, sluajui uvijek isto ime i primjeujui u sebi iste
41
navike i sklonosti koje je imao i prije, on vjeruje da je uvijek

isti."
Rad ui da je ovjek zapravo neorganizirano mnotvo nestal-

nih 'Ja'. Svaka misao, osjeaj, senzacija, svianje ili nesvianje, jest
jedno 'Ja'. Nepovezani, kontradiktorni, pa ak i suprotstavljeni 'Ja' u
vama govore 'Ja' kao da svaki govori za cijelog vas. Ovo se zove Dok-
trina o 'Ja', i premda ispoetka moe zvuati neshvatljivo, lako je
provjerljiva i kljuna za va razvoj. Moete promatrati unutar sebe
pokretni kota raznih 'Ja', sa svakom milju ili emocijom, eljom ili
senzacijom. ovjek je mnoina, a ne jednina. Ne postoji jedno kon-
trolirajue 'Ja' ili jedna volja. Svako 'Ja' ima svoju malu privremenu
volju koje nestane kad dominaciju preuzme sljedee 'Ja'.
Prepoznavanje vaeg Mnotva oznaava kljunu etapu u pro-
cesu Rada. Uvianje nedostatka identiteta stvara osjeaj nestabil-
nosti i moe izazvati neku vrstu psiholoke vrtoglavice koja je zastra-
ujua. Ironino, pomou tog Mnotva vi moete pronai priliku za
hotiminu promjenu i stvarnu stabilnost.
Rad vas ui kako prepoznati, izabrati i njegovati one 'Ja' u
vama koji pripadaju vioj svijesti ili Pravom Ja, i kako postati neve-
zan za one 'Ja' koji su tetni ili ne izraavaju vae Pravo Ja. Na taj na-
in Rad u vaoj psihologiji djeluje na osobnost.
Ali ovjek obino uzima sebe kao jedno 'Ja' i u svom umu ima
sliku o sebi kao svojoj osobnosti. To je njegovo zamiljeno 'Ja'. To je
plat prebaen preko svakog 'Ja'.
U Radu postoji jo jedno vrlo znaajno uenje o osobnosti koje bih
eljela posebno razjasniti. Postoji razina razvoja osobnosti zvana
Dobri Domain. Taj pojam oznaava osobu koja obavlja svoje ivot-
ne dunosti, ivi odgovorno prema sebi i svijetu, bez kriminala ili
perverzija. Samo osoba koja je postigla stupanj zvan Dobri Domain
spremna je za Rad. Ako ne moete asno ivjeti uobiajeni ivot,
nema anse da uspijete u neuobiajenom Radu.
Nicoll:
"Rekapitulirajmo opet uenje o Biu. Prvo, ovjek mora biti

u ivotu, sudjelovati u njemu i postii odgovarajui poloaj u
ivotu i znanje o ivotu, i tako biti Dobri Domain koji je
sposoban nositi se s uobiajenim tekoama i problemima
42
2. PREDAVANJE
ljudskog postojanja odnosno, Rad nije za ljude koji gledaju

kako izbjei obine ivotne terete. On je za normalne, asne
ljude i poinje s tom razinom Bia. Vrlo je vano da svatko
ovo razumije."
Psihologija mogue evolucije

Razvoj ili evolucija mogua za osobu na ovoj Zemlji tijekom njena
ivota jest psiholoka. Sjetite se da je ovjek stvoren kao samo-evol-
virajue bie sposobno za samostvorenu psiholoku promjenu ra-
zvoj. Ovaj Rad, koji poinje znanjem o sebi, naziva se samo-evoluci-
jom jer mogunost evolucije postoji jedino kroz iskrene napore koje
ste hotimino sami poduzeli. Evolucija se dogaa u i kroz energiju
napora Rada. Svaka osoba mora napraviti svoje vlastite napore kako
bi evolvirala. Samo osobni unutarnji napor Rada stvara snagu za
evoluciju. Ovaj proces Rada odvest e vas od sebinog interesa pre-
ma samotranscendentnoj psihologiji. Buenje iz uspavane mehani-
ke psihologije ka hotiminoj, svjesnoj psihologiji vaa je sudbina. To
je ono zbog ega je svatko od nas ovdje. injenica da ovo Uenje
postoji vrst je dokaz Boje bezuvjetne Ljubavi koja see dolje do
nas, ak i u naoj beznaajnosti; Njegova vrlo osobna Ljubav za sva-
kog od nas, individualna i podjednaka.
43
3. PREDAVANJE
Terminologija Rada
1. SAN
Rad govori da svako ljudsko bie hoda uokolo u svakodnevnom i-
votu u tako subjektivnom stanju uma, na tako niskoj razini svijesti,
da se moe usporediti sa stanjem nesvijesti, intenzivno nestvarnim
poput stanja stvarnog sna. Ovo stanje Sna odnosi se na cijelo ovje-
anstvo i na svaku osobu. Rad poduava sustav Buenja iz Sna.
Ovo stanje Sna, koje se odnosi na psiholoke uvjete svake
osobe, naziva se i Drugim ili Budnim Stanjem. U tom automatski
funkcionirajuem modusu vi sudjelujete u svijetu, u svome ivotu,
reagirajui na sve u skladu s oblikom vae psihologije. Vjerujete da
vi jeste osobnost i da su vaa subjektivna miljenja, stavovi i vjerova-
nja ispravni i istiniti. Stoga ulaete sebe, dajete svoj identitet svakoj
reakciji koju imate, ostajui nesvjesni toga da mehaniki odgovarate
na podraaje.
2. RAZINE SVIJESTI
Rad ui da postoje razliite razine Svijesti, poevi od stanja doslov-
nog fizikog sna koje se naziva Prvim Stanjem, preko Budnog Stanja
ivljenja svakodnevnog ivota, koje se u Radu naziva San ili Drugo
Stanje, pa sve do potpuno razvijene svijesti ija je znaajka trajno je-
dinstvo.
Kae se da svatko ivi svoj ivot u Prvom i Drugom Stanju, ali
i da su druge razine takoer dostupne. U konanici se sve svodi na
izbor na kojoj razini elite ivjeti i izraziti se kojim ste se utjecajima
izabrali izloiti.
Potpuno razvijenu svijest u osobi, to znai psiholoki evolvi-
ranu, karakteriziraju Jedinstvo i istoa u njenom Biu. Bie izraa-
va svoju jedinstvenost proieno, ivei u trajnom stanju duhovnog
44
razvoja, skromno i samotranscendentno, i prijemivo za boanske

utjecaje.
Rad je metodologija za podizanje razine svijesti, hotimino.
Zato je nazvan samo-evolucija.
3. MOGUA PSIHOLOKA EVOLUCIJA

Rad ustrajava na tome da osoba moe hotimino podii razinu Svi-
jesti kroz ideje, prakse i vjebe sadrane u psiho-transformacijskom
uenju etvrtog Puta.
Budui da postoje razliite razine svijesti, mogu je i prelazak
s jedne razine na drugu. Mogu je razvoj. Razvoj znai evoluciju.
Ovaj razvoj ne odvija se automatski ili mehaniki u ivotu. On
od individue zahtijeva hotimine i posebne napore. Razvoj se oitu-
je kao trajna promjena ka novoj razini Bia, novoj kvaliteti karaktera,
novoj dubini razumijevanja, novoj emocionalnoj perspektivi.
Naziva se samo-evolucija jer se razvoj gradi na vlastitim iskre-
nim naporima. Trebate znati to inite u Radu i koji vam je cilj.
Onda moete obavljati Rad voljno, to je od sutinskog znaaja,
svjesni i posveeni svome cilju. Prema tome, vai Radni napori izgra-
dit e neto novo u vama. Stvarna promjena je mogua. Zapamtite
da je smjer evolucije prema gore.
Sustav ui da svako ljudsko bie dolazi na svijet s osobitom vr-
stom sutinske prirode koja je jedinstvena svakoj individui. Sutin-
ska priroda sudjeluje u svome okruju, a osobnost je produkt podlo-
an mnogim varijablama. Rezultat Steena Osobnost u Radu se
naziva prvom edukacijom. To je nuni razvoj sa svrhom stvaranja
naina za odgovornu interakciju sa ivotom. To je druga razina Svi-
jesti, i ne znai kraj potencijalnog razvoja, ali je najdalje dokle e ve-
ina stii.
Rad se ponekad naziva drugom edukacijom. On se moe u-
vrstiti jedino u osobi koja ima razvijenu Steenu Osobnost. To se
zove Dobri Domain, to jednostavno znai biti odgovorna osoba u
svom ivotu, prema sebi i prema svijetu. Takva osoba moe se koris-
titi Radom, drugom edukacijom, kako bi rekonstruirala autentino
Bie, vjerno svojoj sutinskoj prirodi. Moete izgraditi psiholoku
strukturu koja e vas uzdii iznad mehanike, reaktivne razine Svi-
46
3. PREDAVANJE
jesti. Izgradnja ove strukture kroz osobne napore u bavljenju Radom

odvest e vas do nove razine Svijesti i rasta Bia, to je psiholoka
evolucija mogua za ljudsku vrstu.
4. BUENJE
Buenje znai povienje razine svijesti od automatske, reaktiv-
no-mehanike do one vie razine svjesnosti koja je mogua unutar
vas. Znai promjenu od osobe motivirane sebinim interesom ka sa-
motranscendentnoj svjesnoj osobi s evolviranom razinom Bia.
Znai stvarnu promjenu u prirodi ljudskog bia. To se ne "dogaa"
samo tako. Svaka osoba mora stvoriti tu promjenu kroz osobite
prakse Rada i ustrajne napore tijekom dugog vremenskog razdoblja.
5. PRAVO JA
Samosvijeu se budi Pravo Ja. To je onaj kojeg se sjeate u inu pu-
nog Pamenja Sebe. Svatko unutar sebe posjeduje Pravo Ja. Ono je
istina vaeg Bia, ali ostaje neaktivno i nemono iza Steene Osob-
nosti. Tijekom procesa Rada, kad eliminirate Pogreni Rad u Stee-
noj Osobnosti, raste prisutnost Pravog Ja. Samopromatranje stoji
pred Pravim Ja i informira ga tijekom razvoja. Rast Pravog Ja izravno
je povezano i s pojavom Zakopane Svijesti. Samopromatranje infor-
mira Pravo Ja, Savjest ga oblikuje, a Istinska Osobnost izraava.
6. ISTINSKA OSOBNOST
Pravo Ja izraeno je Istinskom Osobnou koja je vae proieno
Stvarno Sebstvo. Istinska Osobnost je autentina, ugodna, fleksibil-
na i bavi se Vanjskom Konsideracijom. Istinska Osobnost iskazuje
poniznost. Vae osobno rtvovanje mehanikog sebinog interesa
stvara prostor gdje se Svijest i Bie mogu transformirati i otkriti is-
tinsku Osobnost.
47
7. SAVJEST
Rad kae da postoje dvije vrste Savjesti Steena Savjest i Prava Sa-
vjest. Steena Savjest razliita je u raznim kulturama, prostorima i
vremenima, i u individuama. injenica da se mijenja znai da nije
objektivna, niti je izraz Jedinstvene Savjesti. Ono to se u jednoj kul-
turi ili eri ini razlogom za ponos, u drugoj moe biti uzrok srama.
Nicoll:
"Steena Savjest temelji se na samoljublju, a samoljublje se

temelji na strahu."
Svatko posjeduje Pravu Savjest, ali ona je zakopana i slaba i je-

dva ujna. Prava Savjest u svakome je ista i oni koji su je razvili razu-
miju jedni druge jer razumiju iste stvari kroz prosvjetljenje Savjesti.
Nicoll:
"Rast svijesti i rast Savjesti nuno moraju ii ruku pod ruku."
Rad ui da Prava Savjest nema dovoljno snage za akciju. Pro-

ces proienja Emocionalnog Centra, to je osnovni posao u Radu,
otkriva vii stupanj Savjesti. Vaa Savjest raste u Radu kroz Razumi-
jevanje i uinke proienja. Ona se razvija u skladu sa Svijeu i ra-
zinom Bia. Savjest je povezana s duhovnim usmjerenjem, ona pre-
poznaje Istinu i Dobro i pomae oblikovati Pravo Ja. Ona je aktivna
pri rasuivanju i biranju samotranscendencije.
8. BIE
Grubo govorei, Bie je kvaliteta vaeg karaktera. Vaa razina Bia
izraz je prirode vae psihologije. Bie je mehaniko i u razliitim
stupnjevima prisutno u svakoj osobi. Ono se moe razviti, i zapravo
se mora razviti u Radu zajedno sa Svijeu, inae proces nee imati
ispravan rezultat. Ne moete imati viu razinu Svijesti koja je proi-
ena od negativnosti i sebinosti, a istodobno odravati razinu dje-
lovanja u svijetu koja ne izraava promjenu u Biu. Priroda vaeg ka-
raktera Bie mora biti transformirana u skladu s viom razinom,
48
3. PREDAVANJE
ili Svijest ostaje teoretska, bez moi i snage. U Radu, Bie jest Dobro.
9. PODIJELJENA PANJA
Da bi prakticirali najvaniju vjebu u Radu, Samopromatranje, prvo
morate nauiti podijeliti panju, ili prije da moete podijeliti panju.
Ideja o gledanju stabla i gledanja sebe kako gledamo stablo samo je
dio jednadbe. Morate uvidjeti da je vaa panja stalno zaokupljena,
kreui se s jednog dogaaja na drugi. Bili vi aktivni u svijetu ili ne,
vaa panja je zaokupljena stalnim tijekom reakcija na ivot. Vae
misli, osjeaji, rijei, akcije, stavovi, miljenja, svianja i nesvianja,
raspoloenja ili stanja uvijek usmjeravaju svu vau panju u jednom
pravcu projekciji svih ovih stvari u va ivot. To projiciranje ima
energiju, a ona sva tee prema van, poput 24-satne radio-stanice
koja emitira stalnu buku.
Kada podijeljenu panju koristite za prakticiranje Samopro-
matranja, moete stvoriti unutarnju promatranicu s koje moete vi-
djeti svu tu "buku". Moete promatrati i svoje akcije u ivotu i poza-
dinske osjeaje i motive. Podjela Panje na ovaj nain zahtijeva
Svjesni napor. Morate napraviti Svjesni napor i koristiti hotiminost
u Podjeli Panje kako bi stvorili promatranicu za Promatrako Ja.
Puko uenje vjebe Podjele Panje ne vodi nikamo sve dok tu po-
djelu ne koristite za Samopromatranje, dijelei sebe na promatraju-
u i promatranu stranu.
10. SAMOPROMATRANJE
Praksa Samopromatranja je najosnovnija vjeba u Radu. Ne moete
poznavati sebe ukoliko se ne promatrate. Znanje o sebi u smislu
Rada sutinsko je za promjenu i razvoj.
Jednom kada budete mogli podijeliti svoju panju tako da do-
bijete novu promatranicu uz vau uobiajenu svijest, i kada s te
nove psiholoke pozicije moete vidjeti sebstvo kako djeluje u svije-
tu, kao i svoje psiholoke okolnosti, to znai da ste poeli. To je ne-
to poput uenja da istodobno gladite glavu i trljate trbui, psiho-
loki govorei. Zahtijeva panju, praksu i usklaivanje.
Promatranje vrite s nove promatranice koju morate napra-
49
viti unutar sebe, s koje moete vidjeti svo vae ponaanje i psihologi-
ju koja ga stvara. Nicoll:
"... Najprije morate pokuati vidjeti sve unutar sebe u datom

trenutku. Emocionalno stanje, misli, senzacije, namjere, dr-
anje tijela, pokrete, ton glasa, izraze lica, itd."
Ta promatranica ili nova perspektiva zove se Promatrako

Ja. Ono je usmjereno na vau psihologiju i unosi svjetlo Budnosti u
psiholoku mehaniku koja je funkcionirala u mraku.
Prakticiranje Samopromatranja tijekom vremena mora biti
sve rafiniranije. Jo vanije, morate nauiti kako ga prakticirati, a da
ne postanete negativni oko onoga to promatrate u sebi. To ne znai
ne raspoznavati to je dobro, a to loe. To znai ne uplesti se u
emocionalnu reakciju na ono to promatrate. Ako to uinite, izgubili
ste perspektivu i zapeli u emocionalnom stanju koje e omesti va
napredak i sposobnost jasnog vienja.
Iskrenost, sposobnost da se bude poten prema sebi i usredo-
toenost nuni su za ispravno prakticiranje Samopromatranja. Da bi
promijenili ono to je loe morate biti u stanju to vidjeti, i to morate
unaprijed prihvatiti. Ako ostanete neprosvijetljeni oko neega unu-
tar vas to vas sprjeava u razvoju, opet ste zapeli i ne moete se pro-
mijeniti. Dakle, morate biti voljni promatrati sve to je u vama. Sa-
mopromatranje morate prakticirati esto, marljivo, ustrajno, iskreno
i nekritiki.
11. VERIFIKACIJA
Jedno od prvih naela Rada jest "sve provjeri za sebe". Trebate imati
otvoreni um kako bi shvatili ideje Rada, ali od vas se ne trai da pri-
hvatite bilo to to ne moete verificirati. To, naravno, znai da mo-
rate OBAVLJATI Rad. Rezultat e vam dati Verifikaciju. Verifikaci-
ja je iskustveno razumijevanje koje ivi u vaoj Radnoj memoriji i
daje joj smisao.
50
3. PREDAVANJE
12. PAMENJE SEBE

Od svih praksi Rada, Pamenje Sebe najee se pogreno razumije i
prakticira. Jedan od razloga je to Pamenje Sebe ima mnogo stup-
njeva i oblika. Davanje sebi Prvog Svjesnog oka jest oblik Pame-
nja Sebe, kao to je to i pamenje ideja Rada i pamenje svog Cilja.
Prakse Samopromatranja i bivanja prisutnim takoer su nii oblici
prakticiranja Pamenja Sebe, jer one dovode Rad do toke primanja
utisaka i nose okus Pravog Ja.
Pamenje Sebe jest poduzimanje napora da se prisjetimo to
je nae sutinsko Bie, nae Pravo Ja, unutar konteksta Razmjera i
Relativnosti. To je paradoksalno iskustvo jer osjeate svoju nitav-
nost i svoju jedinstvenost, a takoer se osjeate povezanima sa cije-
lim Stvaranjem, kao integralni dio svega to jest. U potpunom stanju
Pamenja Sebe, Pravo Ja je onaj "tko" je prisutan.
Vi moete dosegnuti to vie stanje svijesti Pamenja Sebe, i
ponekad dodirnuti ono za ime ste posegnuli, ali samo na trenutak.
Tako moete saznati i verificirati da vie stanje unutar vas postoji.
Svojim osobnim Radom moete razviti sposobnost da se sjetite sebe
u punom smislu i postanete Pravo Ja.
13. NEGATIVNE EMOCIJE

Jedno od najirih podruja prouavanja u Radu jest priroda i aktiv-
nost Negativnih Emocija. Puno je dobrih razloga za zapoinjanje
prakse Samopromatranja opservacijom Negativnih Emocija. One
imaju snanu, prepoznatljivu energiju i kvalitetu, one su dominant-
ne, povlae vas okolo i rasipaju vau energiju, ometaju svjesni razvoj
sidrei vas na najnioj razini svijesti. One i lau.
Sljedei dobar razlog za zapoinjanje opservacijom Negativ-
nih Emocija je taj to Rad od vas ve na poetku trai da prestanete
izraavati sve svoje Negativne Emocije. inei tako, nauit ete
mnogo dubokih istina o sebi. Prvo ete morati primijetiti svoje Ne-
gativne Emocije, nakon to nauite to promatrati. Otkrit ete da je
to vrlo lako. Bit ete okirani uvidjevi koliko puno Negativnih
Emocija nosite u sebi, kako one dominiraju vaim ivotom i zagau-
51
ju ga. Zatim ete otkriti, na svoj uas, da se tek jedva i samo ponekad
moete suzdrati da ih ne izrazite. Vidjet ete kako se Negativne
Emocije pojavljuju protiv vae volje i namjere, kako vas brzo pome-
tu i kako opravdavate njihovo postojanje. To je velika unutarnja
borba, i trebat e puno vremena i razvoja prije nego to ih uspijete
transcendirati umjesto da ih samo pokuavate potisnuti.
Ovo su neke od Negativnih Emocija koje Rad trai da ih pro-
matrate: zlovolja, kriticizam, samosaaljenje, nestrpljenje, zlona-
mjernost, osvetoljubivost, frustracija, prigovaranje, osjeaj ugroe-
nosti, razdraljivost, zavist, alost, uznemirenost, dosada, depresija,
bijes, samozadovoljnost, indignacija, beznae, sram, nervoza, me-
lankolija, nesigurnost, zbunjenost, nezadovoljstvo, i jo mnoge.
Svaka od njih se tijekom promatranja istrauje. One se pro-
uavaju, radi se protiv njih i eliminira ih se. Primjerice, ako uvidite
da ste zlovoljni, istraite zato. Ako je odgovor "zato to me neto
ini zlovoljnim", onda promatrate u pogrenom smjeru. Izvor nega-
tivnosti nije izvan vas. Vae Negativne Emocije su UVIJEK vaa
vlastita odgovornost. U stvarnosti vas vanjske okolnosti ne mogu
UINITI negativnima. Uvijek postoji drukiji nain. Rastom u
Radu postajete sposobni izabrati da ne budete negativni. Promatra-
njem ete uvidjeti da ste Negativni zato to okolnosti ne odgovaraju
vaim prohtjevima. U Radu ete nauiti kako se rijeiti svojih proh-
tjeva, a ne kako stvoriti okolnosti koje e im udovoljiti. Radei pro-
tiv Negativnih Emocija nauit ete prihvatiti da niste zadovoljni. To
stanje prihvaanja rjeava vas vezanosti za nezadovoljstvo zbog neis-
punjenja prohtjeva. Veina Negativnih Emocija proizlaze iz nezado-
voljstva. Prouavajui ih, otkrit ete da je nezadovoljstvo produkt
imanja prohtjeva koji nisu ispunjeni. Vidjet ete da se iza vaih proh-
tjeva krije skup sebinih interesa i pogrenih pretpostavki.
Rad e vam rei da promatrate svoje Negativne Emocije i
identificirate ih. Potom morate zai iza njih kako bi u vaoj psiholo-
giji otkrili mjesto odakle potjeu. Ove dvije stvari moete napraviti
jedino putem prakse Samopromatranja. Kroz tu praksu uvidjet ete
da, primjerice, emocije sumnjiavosti, ljubomore i nesigurnosti nas-
taju iz straha. Iako su emocije vrlo stvarne i potrebe se ine vrlo jaki-
ma, sve su one nastale iz sebinog interesa ... vi elite, vi trebate, vi
osjeate, vi ne elite, itd.
Rad vas ui da transcendirate sebini interes; posljedino, Ne-
52
3. PREDAVANJE
gativne Emocije nemaju izvora i prestaju postojati. Oslobaanje od

Negativnih Emocija je proces proienja nuan za razvoj prema Vi-
oj Svijesti kroz Rad. Negativnost koristi i rasipa vau ogranienu
energiju i panju, i ometa va put. Dok ste u negativnom stanju prak-
tiki ste odsjeeni od viih emocija, psiholokog prostora za kojim
teite. Negativne Emocije su najnia razina Svijesti u akciji, najme-
hanikija razina. Da bi stekli Svijest ili podigli razinu Bia morate
biti proieni od Negativnih Emocija.
14. MEHANINOST
Prema Radu, sve to se dogaa na Zemlji odvija se mehaniki, dikti-
rano od strane kozmikih zakona koji se ne mogu verificirati. Meu-
tim, mehaninost se lako moe verificirati i moe se Raditi s njom.
Negativne Emocije su najmehanikija razina funkcioniranja u
ljudskom biu, a to se moe verificirati njihovim promatranjem. Ne-
gativnost je vrlo lako promatrati. Dovoljno je vidjeti kako neki doga-
aj ini da zauzvrat osjeate negativne emocije, opetovano (primje-
rice, vonja auto-putom uvijek vas ini tjeskobnima), kako bi
verificirali da su Negativne Emocije i stanja mehanike reakcije. Pri-
mijetit ete da postajete ljuti ako osjetite da se prema vama ne pos-
tupa dovoljno dobro i da vas se ogovara, ili ete uti sebe kako laete
ili se pretvarate, ili prigovarate, preuveliavate, kritizirate ili kleveta-
te, itd. Primijetit ete kako uvoenje negativne teme u razgovor, o
loem vremenu, zdravlju, djeci, efovima, lijenicima, itd. stvara
energiju i kako se svatko pridruuje opisivanjem svojih iskustava,
trenutno stvarajui divlji oganj negativne energije. Ta opservacija
potvruje da su Negativne Emocije zarazne.
Svatko funkcionira prema vlastitom programu. Svatko trai
zadovoljstvo, panju, uvaavanje i prihvaanje. Svatko postaje nega-
tivan kad trpi, kad ne moe dobiti to eli. I sve je to mehaniki, tj.
pripada najnioj razini svijesti, reagiranju na podraaje bez svijesti.
Sve emocije u Steenoj Osobnosti su mehanike reakcije. To se od-
nosi na sve ljude, kao i na cjelokupno ovjeanstvo.
53
15. STEENA OSOBNOST

U etvrtom Putu se konvencionalno koristi pojam Lana Osobnost.
Nema neslaganja oko tonosti pojma "lana", ako ne ukljuuje op-
tubu. Meutim, pojam STEENA Osobnost je puno precizniji i
informativniji, bez implikacije optube. U svakom sluaju, Steena
Osobnost je neupitno lana.
Rad ui da je svaka osoba roena u ovaj svijet s unutarnjom
prirodom i jedinstvenim biem, a isto tako i sa svrhom. To se naziva
Sutina, to je u stvari "tko" vaeg Bia. No, budui da ste kao dijete
takoer i prazna ploa, takorei, vae iskustvo najveim dijelom
oblikuje vau Osobnost. Kako vaa Sutina dolazi u interakciju s is-
kustvima postojanja, tako se priroda vae osobnosti postupno stjee
i oblikuje. To je nuno za normalni razvoj. Ali, to je ograniena razi-
na razvoja. Potencijalna razina vieg Sebstva je dostupna. Rad vas
ui kako razviti potencijalno vie Sebstvo.
U ustroju Steene Osobnosti stavovi i uobiajeni obrasci osje-
anja, miljenja i djelovanja stvoreni su oponaanjem i utjecajima iz
okruenja. Ova vrsta ustroja osobnosti je automatska i zajednika
svima, pa ipak kod svakoga jedinstvena. Ona nije stvorena s namje-
rom ili s vaim pristankom. Vaa Steena Osobnost prije je rezultat
svega to vam je uinjeno tijekom njenog formiranja. Na svakoj je
odrasloj individui da izabere put samorazvoja, da stekne Svijest i
autentinost, integritet i samotranscendenciju, i izrazi svoje Pravo Ja
u istinskoj Osobnosti.
Morate promatrati svoju Steenu Osobnost da bi razlikovali
to je lano, a to istinsko u odnosu na Pravo Ja, vae najvie sebstvo.
U ovom procesu Rada vaa Svijest postaje aktivnija i sposobna razli-
kovati dobro od loeg, ispravno od pogrenog, istinito od lanog, s
rastuom jasnoom.
Transformacija Steene Osobnosti zapravo je rekonstrukcija
vae psihologije kako bi se izrazilo Pravo Ja, vaa najvia Svijest i
Bie. To znai promjenu od psihologije sebinog interesa ka samo-
transcendentnoj psihologiji. Proces je teak jer ukljuuje dekons-
trukciju ega, to je egu bolno. To djeluje destabilizirajue i stoga
zahtijeva veliku snagu karaktera i jaku potrebu za promjenom i razu-
54
3. PREDAVANJE
mijevanjem kako bi se raslo u Radu.

Steena Osobnost je ono tko mislite da jeste. Ponekad se na-
ziva i Imaginarno Ja. Odreeno je vaim stavovima, miljenjima,
osjeajima, svianjima i nesvianjima, oponaanjima, uobiajenim
reakcijama i nainom na koji razmiljamo, osjeamo i djelujemo.
Steena Osobnost je ta koja djeluje preteno mehaniki i automat-
ski, bez svijesti ili hotiminosti, izbacujui reakcije (energiju) prema
podraajima, u skladu s oblikovanou vae psihologije. U Radu se
sve to je lano, pogreno ili negativno u Steenoj Osobnosti pro-
uava, radi se protiv toga i odvaja. To podrazumijeva dugorone na-
pore.
16. IMAGINARNO JA
Imaginarno Ja predstavlja va identitet u skladu sa slikom koju imate
o sebi kao osobnosti. Ako bi vas netko upitao kakva ste vi osoba, va
bi odgovor bio opis Imaginarnog Ja. Vi moda mislite da ste dobri
stari deko, ili lojalni domoljub, ili avangardni umjetnik, intelektu-
alac, asna i iskrena osoba, drutveni aktivist, itd. Te osobine pripa-
daju Steenoj Osobnosti. To niste vi.
Imaginarno Ja ima iluziju jedinstva, ali zapravo je ono stalno
promjenjivo mnotvo raznih 'Ja'. Ne postoji stalno Ja koje ima kon-
trolu. Ali ovjek ima jedno tijelo i jedno ime, i osobnost sainjenu
od imaginarnih slika, to ga navodi da vjeruje kako je uvijek isti taj
Imaginarni Ja.
17. ODBOJNICI
Odbojnici su psiholoka sredstva koja je ovjek stvorio tijekom for-
miranja osobnosti kako bi apsorbirao ok unutarnjih kontradiktor-
nosti; u pogledima i rijeima, u mislima i osjeajima. Oni zauzimaju
mjesto prave Savjesti koju imamo kao mala djeca, kako bi nas uskla-
dili sa steenom Savjeu. Uspenski:
"Odbojnici nam olakavaju stvari. Sprjeavaju nas da vidimo

to uistinu inimo i govorimo."
55
Kad bi ovjek mogao vidjeti sve te strane kontradikcije u sebi

odjednom, osjeao bi se ludim. Gurijev:
"On mora ili unititi kontradikcije, ili ih prestati vidjeti i osje-

ati." ... "Odbojnici ovjeku pomau da ne osjea Savjest."
18. SAMOLJUBLJE
Sve u Osobnosti temelji se na samoljublju, tj. sebinom interesu, a
jedino tako i moe biti. Samoljublje je utemeljeno u strahu. Temelj-
ni nagoni motiviraju akcije koje izraavaju potrebu za moi ili kon-
trolom nad vaim okrujem i okolnostima. Ti nagoni proizlaze iz
instinkta samoodranja i nuni su u prvoj edukaciji.
Ako o samoljublju razmiljate kao o izvoru sebinih motiva i
znate da imate mehaniku Steenu Osobnost, onda znate da je, neo-
visno o njenoj naravi, sva utemeljena na samoljublju, jer je stvorena
da slui sebi. Samoljublje e vae dobre akcije zagaditi ponosom i
traenjem priznanja. To e veinu tragalaca odvesti na put koji ih
ui da "razvoj" znai sposobnost da dobiju sve to ele, da manifesta-
cija njihovih elja znai ispunjenje. Samoljublje trai panju pod sva-
ku cijenu. Ono govori o sebi i mora biti u pravu, insistira da je u pra-
vu. Samoljublje pretjeruje u hvaljenju i preuveliava svoju dobrotu
pred drugima, i olako prelazi u napad. Svi ovi oblici Pogrenog Rada
izviru iz samoljublja, a bavljenjem njima kroz prakse i ideje Rada oni
gube svoju mo i postupno prestaju biti motivi koji pokreu akcije
vae Osobnosti.
19. IMAGINACIJA I SLIKE

Imaginacija, koja se moe initi benignom, ispraznom pojavom, za-
pravo ima ogromnu mo u vaoj psihologiji. Vaa imaginacija pot-
pomognuta je Steenom Osobnou u oblikovanju Slika koje imate
o sebi u umu, stvarima o sebi u koje vjerujete i imaginarne percepci-
je o tome to drugi misle o vama.
Istina je da je Imaginacija zapravo posve isprazna. Ona je nes-
tvarna. Ali prevlast nad vaom psihologijom omoguuje joj da dobi-
56
3. PREDAVANJE
va na snazi.
Rad se primarno bavi Imaginarnim Slikama koje imate o sebi
kao osobi. To nije nebitna stvar. Vae Imaginarne Slike izraz su ono-
ga s ime ste se identificirali u Steenoj Osobnosti i ukopane su u
ono "tko" mislite da jeste.
Usmjerena, kreativna mata nije ono o emu je ovdje rije.
Rad govori o mehanikoj Imaginaciji koja sudjeluje u veini Pogre-
nog Rada i, posljedino, odrava pogreno funkcioniranje psihologi-
je.
20. OPRAVDAVANJE
Samoopravdavanje je jedna od najmonijih sila koje nas dre uspa-
vanima. To je aktivnost odbojnika. Uvijek biti ispravan znai ostati u
Snu, ne mijenjajui se. Opravdavanje suptilno mijenja stvari u sjea-
nju, neke naglaavajui, a neke izostavljajui. Drugim rijeima, lae.
To je vrlo vano Steenoj Osobnosti koja je utemeljena na samo-
ljublju i treba vidljivo odobravanje kako bi odrala Slike koje eli
predstavljati.
Kad ponete promatrati Negativne Emocije, vaa e trenutna
reakcija biti opravdati ih. Osjeat ete da ste u pravu to ste negativ-
ni, prebacujui krivnju izvan vas i osjeajui se osloboeni od odgo-
vornosti zbog Negativnih Emocija. Ovaj Pogreni Rad je lako pre-
poznatljiv, i iako je teko baviti se njime u smislu Rada, to je neto
definirano to moete promatrati i koristiti prakticirajui Rad.
21. LAGANJE
Postoji tako mnogo oblika laganja da oni sainjavaju skoro stalno
stanje laganja u psihologiji. Laganje je velika potpora Opravdavanju
i uvijek je prisutno u Negativnim Emocijama. I svaki oblik neiskre-
nosti takoer je laganje. Ako preuveliavate svoje atribute kako bi
ostavili dobar dojam, vi laete. Kada se pravite da vas netko zanima
ili da vam je simpatian, ili da imate razumijevanje i znanje o nee-
mu, a u stvarnosti nije tako, onda laete. Laete o svojim mislima,
osjeajima, motivima, namjerama, kretanjima, aktivnostima, zaradi,
poloaju, sposobnostima, uspjehu, karakteru, prirodi, interesima, ci-
57
ljevima. Najvie od svega laete sebi tko ste, vjerujui da imate svi-
jest i jedinstvo.
Teko je razabrati laganje jer moe biti vrlo suptilno i pod-
muklo, ali ono u psihologiji ima osobitu kvalitetu ili "okus" koji pos-
taje prepoznatljiv. Kada traite Istinu, postaje vrlo lako razabrati la-
ganje, jednom kad ga ponete prepoznavati. Laganje igra ogromnu
ulogu u svakom Pogrenom Radu jer on ukljuuje Negativne Emo-
cije koje uvijek lau.
22. DRANJE RAUNA

Dranje rauna je specifini izraz u Radu, za sve ono to vas ini ne-
raspoloenim prema nekoj osobi ili ak ivotu. Kad drite raun o
nekome, vae sjeanje o toj osobi ispunjeno je svim akcijama zbog
kojih joj zamjerite. Ako imate dugu vezu, u tom sluaju pamtit ete
samo ono to potvruje vau zlovolju i to e vas na neki nain stalno
opsjedati. Paljivo razmatranje pokazat e vam da je aktivno laganje
i da je u pozadini Dranja Rauna osjeaj da se prema vama nije pri-
mjereno postupalo i niste dobili ono to ste trebali. Zato vam druga
osoba "duguje". Ili, moete osjeati da vam ivot duguje, da nikada
niste dobili prave prilike ili povoljne zaokrete, ili dostojne uvjete
kakve zasluujete. Ovo su neke od akcija Unutarnje Konsideracije.
23. PRIGOVARANJE
Prigovaranje je poput pozadinske buke vae psihologije. Jednom
kad ga ponete promatrati, okirat e vas koliko puno vremena troi-
te na prigovaranje, ponekad glasno, najee u mislima. Dranje Ra-
una je vrsta prigovaranja. Prigovaranje je takoer puno lai. To je
jedna iskoena, tunelska vizija, neprijatni i sebini nain gledanja.
Cijelog dana ete asocijativno prigovarati o mnogim stvarima.
Moda ste dan zapoeli unutarnjim prigovaranjem zbog umora. Ti-
jekom dana moete promatrati prigovaranje o svojoj fizikoj kondi-
ciji, prometu, poslu, efu, supruzi, djeci, vremenu, zamoru, pretjera-
nom radu, nedostatku potovanja. Moete promatrati
nezadovoljstvo (koje je prigovaranje) svojim okolnostima, financija-
ma, izgledom, poloajem, imovinom, vezom, onim to imate i to
58
3. PREDAVANJE
nemate, kako se osjeate; pitate se jeste li zadovoljni, nagraeni i je

li vam udobno. Sve ovo takoer su vrste prigovaranja.
Prigovaranje je lako promatrati, ono izvire iz psihologije se-
binog interesa koja je stalno opsjednuta zadovoljstvom. To uklju-
uje gledanje uvijek samo na negativnu stranu stvari, a pozadinska
buka koja se stvara je stalni tijek Unutarnjeg Govora o vaem neza-
dovoljstvu ivotom. Jednom kad usvojite Razmjer i Relativnost i do
nekog stupnja razvijete Svijest, uvidjet ete patetinu narav stalnog
prigovaranja zbog toga to ne ide po vaemu ili nemate ono to eli-
te, i kako neto naoko bezazleno i opravdano moe uinkovito ome-
tati transformaciju i rast kroz Rad.
24. PJEVANJE PJESMICE

Pjevanje pjesmice je specifian izraz u Radu, a odnosi se na grupu
prigovarajuih 'Ja' koji se opetuju u vaoj psihologiji i ija je priroda
neto poput "kuku meni". Moe poeti iskustvom u sadanjosti, ali
to iskustvo moe potaknuti grupu 'Ja' koji vam stalno govore jednu
te istu stvar, cijeloga ivota. To su vrlo poznata emocionalna stanja
koja imaju sputajuu kvalitetu. Primjer bi mogao biti: va alarm nije
zvonio, budite se kasno i istog trenutka ste uurbani, razdraeni i po-
injete misliti "Zato je alarm poludio danas kad moram rano na po-
sao? Zato mi se takve stvari uvijek dogaaju? Izgleda da svaki put
kad imam neto vano navale problemi ba tog dana. Pomislili bi da
mogu odahnuti bar jednom, i da se ne moram bakati s dodatnom
gnjavaom na vaan dan. Ali ne, to se vie trudim, vie problema
imam. Kao da me progoni loa srea, obara me i ne mogu se iskobe-
ljati. Ako se tako nastavi, nikad neu uspjeti. O emu to govorim.
Ionako nikad neu uspjeti. Sve je beskorisno. Ovo je smijurija.
Umoran sam od pokuaja. Umoran sam od promaaja. Ne znam
kako postii ono to elim i nikad neu biti sretan."
Vrlo esto te e vrste "pjesmica" biti o vaem tekom djetinj-
stvu ili bolnim vezama ili nezadovoljstvu zvanjem. Ali one uvijek go-
vore istu stvar, a to je uvijek tuna pjesma o alosnim okolnostima i
vaem nesretnom ivotu. Lako ete ih prepoznati jer su vam bliske.
Nakon to posvetite dovoljno panje i saznate to te emocionalne
navike izraavaju, jedini nain da se nosite s njima jest prakticiranje
59
Unutarnje Tiine u odnosu na njih.
25. UNUTARNJI GOVOR

Unutarnji Govor je, izmeu ostalog, vozilo za prigovaranje, pjevanje
pjesmice, dranje rauna i opravdavanje. Normalno funkcioniranje
vae psihologije je da budete stalno angairani u vanjskom ili unu-
tarnjem govorenju, ili oboje istodobno. Teme variraju, ali monolog
je vae stalno komentiranje iskustava i osjeaja. Openito govorei,
kvaliteta je negativna, kao u gornjem primjeru ali ima puno naina
Unutarnjeg Govora. To moe biti imaginacija, mata, sanjarenje, pa
i pozitivne teme i osjeaji. Samopromatranjem ete otkriti da se
unutarnji govor stalno odvija u vama.
U Radu trebate znati to utiati i vidjeti koja je mogua stvar-
na percepcija prisutna. U svakom sluaju, Unutarnji Govor primar-
no je smetnja receptivnosti. Ako ste puni komentara, miljenja, sta-
vova i reakcija, kako moete uti Viu Svijest?
26. UNUTARNJA KONSIDERACIJA

Unutarnja Konsideracija odnosi se na jako prevladavajuu disfunk-
ciju vae psihologije. Ona uglavnom proizlazi iz osjeaja da vam se
duguje, ili da ste prezreni ili napadnuti na neki nain ili iz straha da
bi mogli biti. Ovaj pojam objedinjuje mnogo razliitih naina emo-
cionalne disfunkcije, poput dranja rauna, prigovaranja, opravdava-
nja, i mnogih drugih. Tatina igra monu ulogu u Unutarnjoj Konsi-
deraciji, kao i strah. Psiholoko izraavanje odvija se ovako: kasno
stiete na zabavu, s velikom priom oko zakanjenja. Svi su ve za-
posleni razgovorima i aktivnostima. Nitko ne izgleda osobito zainte-
resiran pozvati vas da mu se pridruite ili da uje vau "veliku priu".
Osjeate se prezrenim. Osjeate da se ti ljudi ne odnose ba dobro
prema vama. Ne iskazuju vam onoliko zanimanja, potovanja i uva-
avanja koliko zasluujete. Osjeate se uvrijeeno i ugroeno i poi-
njete brinuti to svatko pojedinano misli o vama. Sviate li im se?
Jesu li primijetili da ste nervozni. Mogu li rei da preuveliavate?
Slau li se s onim to govorite, odobravaju li vam to? I kako izgleda -
te? to ako se ne slau s vama? Kritiziraju li vas, ismijavaju, odbacu-
60
3. PREDAVANJE
ju, omalovaavaju, rugaju vam se? Osjeaj se temelji na neartikulira-

nom pitanju u vaem umu, neto kao "jesam li zadovoljan?" ... Jesu li
se vaa oekivanja i zahtjevi od ove zabave ispunili?
Unutarnja Konsideracija uvijek govori stvari poput "Nadam
se da im se sviam"; "to ako pogrijeim?"; "to oni misle o meni?"; "Je
li to bila uvreda?"; "to su time mislili?"; "Nadam se da ne pravim bu-
dalu od sebe."; "to ako sam napravio neto poniavajue?"; "to e oni
pomisliti?"; "Slau li se samnom?"; "Pokuava li me netko prikazati lo-
im?"; "Zato ova osoba ne obraa panju?"
To vrlo brzo prelazi u jo openitije Negativne Emocije. Naj-
ee je rije o tome kako ste nezadovoljni svojim ivotom i okol-
nostima i kako vas oni nepravedno tretiraju. Osjeate da nikada ne-
mate predaha ili da su vam okolnosti bile izuzetno loe. Osjeate da
biste trebali imati bolji posao i vii poloaj i da bi vam ivot trebao
biti laki. Osjeate da vam je ivot uskratio priliku da postignete ono
to elite. Mislite da niste dobili pravu koliinu obzira, uvaavanja ili
kompenzacije koju zasluujete od ivota i ljudi.
Ovaj vrlo sloeni, iroki psiholoki Pogreni Rad je ogromno
podruje prouavanja koje poduzimate kako bi ga se oslobodili. Sva-
ki oblik Unutarnje Konsideracije smetnja je u razvoju Svijesti. Unu-
tarnja Konsideracija dri va fokus na sebi i ispunjena je vaim vlasti-
tim prohtjevima. Ona uinkovito unitava mogunost stvarnog
osobnog razvoja transcendirane svijesti.
27. IDENITIFIKACIJA
U Radu, biti Identificiran s neim znai davati snagu svojih uvjere-
nja tome, pripisujui to sebi. Primarno ste identificirani sa sobom, s
onim tko mislite da jeste. Dakle, uglavnom ste identificirani sa svime
to vas definira, tj. vaim stavovima, miljenjima, politikim uvjere-
njima, religijom, nacionalnom i kulturnom pripadnou, kao i indi-
vidualnim doivljajima i okolnostima. To je mehanika funkcija ne-
probuene svijesti. U Identifikaciji, psihologija se kree od jedne
asocijativne misli do druge, identificirajui se sa svakom kako naila-
ze, osnaujui Identifikaciju vjerovanjem i potvrivanjem onoga to
ona govori.
Moete definirati sebe kao dobrog graanina, politikog libe-
61
rala, drutveno prihvatljivog, domoljuba, kao razumnu, asnu oso-

bu. Kako god sebe definirali, to e se izraziti kroz ono to vjerujete
da su svjesno oblikovani stavovi i miljenja. Meutim, Identifikacije
niste vi i one nisu Svjesno oblikovane, no ipak ih osjeate kao sebe.
One su ono to sada poznajete kao sebe. Ali one su oblikovane u
vama bez vaeg svjesnog sudjelovanja, i stoga pripadaju razini Sna.
Moete li zamisliti da vas je spopala potpuna amnezija te nemate
stavova, miljenja ili sklonosti, ili bilo kojeg drugog konvencional-
nog naina da opiete sebe pa ipak, vi jo postojite. Vi niste stvari
koje ste izgubili gubitkom pamenja.
Identifikacija spada u podruja s kojima je najtee raditi, to je
najmonija sila koja nas dri uspavanima. Ona je suptilna i podmuk-
la i tvrdokorna jer nas vodi izravno do toke u kojoj moramo napus-
titi ego zbog vie transcendencije.
28. MNOTVO
Jedna od znaajnih prijelaznih toaka u Radu dogaa se kad ste pro-
motrili sav prethodno opisani Pogreni Rad unutar sebe i uvidjeli
ogromnost kontradikcija i neiskrenosti. Rad kae da je vaa uspava-
na psihologija neorganizirana masa individualnih misli i osjeaja
zvanih 'Ja'. To je doktrina o 'Ja'. U svakoj ivotnoj okolnosti na sce-
nu stupa neki 'Ja' i reagira govorei 'Ja' bez prisustva Pravog Ja, Svi-
jesti, hotiminosti ili jedinstva. Nakon dugog perioda Samoproma-
tranja primijetit ete da su mnogi 'Ja' proizali iz navike i da se
skupljaju u grupe. Promotrit ete kako jedno 'Ja' moe proturjeiti
drugome bez vidljive nelagode, da moete poi na spavanje puni 'Ja'
uvjerenih da ete se probuditi rano, i pronai samo druge 'Ja' koji se
opiru i prigovaraju, opravdavajui i racionalizirajui prethodne no-
ne 'Ja'. Vidjet ete da vai 'Ja' govore automatski umjesto vas, na na-
ine koje niste birali, koje niste bili sposobni izabrati. Vidjet ete
kako se 'Ja' stalno izmjenjuju, izraavajui vae mehanike reakcije
na podraaje. Razumjet ete da govorei "Ja" dajete pristanak i ener-
giju Identifikaciji.
Jedan od razloga to je to kritina faza jest taj to uvidjevi
svoje Mnotvo dobivate prvi uvid u veliinu Rada i veliinu njegovih
zahtjeva prema vama. To je odluujua toka u kojoj se morate
62
3. PREDAVANJE
opredijeliti za put jedinstva ili odluiti ivjeti kao Mnotvo. Nakon

toga morat ete praviti izbore oko svakog 'Ja' kojeg opazite unutar
sebe. Morat ete raditi protiv nedosljednosti i morat ete rekonstru-
irati svoju psihologiju, bez Pogrenog Rada u njoj.
Jo vanije, sama injenica da ste kroz Verifikaciju spoznali da
ste Mnotvo znai da moete izabrati koje 'Ja' je stvarno i iskreno i
izraava vae Pravo Ja. Poznavanje vaeg Mnotva postupno vam
daje mo da birate, dakle da mijenjate.
29. SAMOSVIJEST
Svi napori koje poduzimate prakticirajui Samopromatranje, Pam-
enje Sebe, neizraavanje Negativnih Emocija i Vanjsku Konsidera-
ciju imaju za cilj dovesti vas u vie stanje svijesti koje se naziva Sa-
mosvijest. Prakticiranje Samopromatranja kroz due vrijeme i
Verifikacija postojanja Pogrenog Rada Unutarnje Konsideracije,
Laganja, Opravdavanja, itd. - u vlastitoj psihologiji nauit e vas da
"spoznate sami sebe" na jedini nain koji je istinski. Samosvijest je
poetna toka vaeg potencijala. Prije postizanja Samosvijesti vi ste
previe mehaniki da bi bili dostupni utjecaju vieg Razumijevanja, s
tek rijetkim, kratkotrajnim iznimkama tijekom ivota.
S iskrenom Samosvijeu moete poeti birati da budete
stvarni u svakom trenutku. To je toka u kojoj stvarna i trajna pro-
mjena na vaoj razini Bia postaje opipljiva.
U ovom sustavu, Samosvijest, Pamenje Sebe i Samoproma-
tranje pripadaju onoj razini Svijesti koja se nalazi neposredno iznad
vae uobiajene svijesti. Rije je o razliitim vrstama aktivnosti. Oni
nisu ista stvar.
30. HOTIMINOST
Hotiminost znai postupanje sa svjesnom budnou. Da bi djelova-
li hotimino, morate postii svjesnu budnost makar na trenutak. Svi-
jest i Bie manifestirani u Pravom Ja i Istinskoj Osobnosti djeluju s
hotiminou.
63
31. NEIDENTIFIKACIJA
Neidentifikacija je kretanje energije van Pogrenog Rada. To je sila
izmeu mehaninosti i hotiminosti. Da bi bili slobodni izabrati ho-
timinost, morate se osloboditi svojih Identifikacija i prohtjeva. Ako
vas motivira sebinost ili vlastiti program, vi ste Identificirani i niste
slobodni napraviti istinski izbor.
Neidentifikacija je napor koji poduzimate i koji oslobaa sna-
gu za transformaciju. To je stanje nesebinosti, ili praznine, ili neve-
zanosti o kojemu se govori u Radu. Dogaa se kada izaberete ne iz-
raziti ili ne odobravati vae uobiajene mehanike reakcije. Tijekom
Rada moete iskusiti periode Neidentifikacije. To stanje dostupno
vam je u svakom trenutku onda kad rtvujete vlastite prohtjeve kako
bi djelovali iz Svijesti, hotimino. To je stanje kojem teite bavei se
Radom.
32. RTVOVANJE
Da bi dospjeli u stanje Neidentifikacije, morate neto rtvovati. U
Radu rtvujete sve to je lano ili pogreno, sebino ili negativno
to pripada Steenoj Osobnosti, u korist samotranscendentne svi-
jesti. Ako rtvujete svoje osobne prohtjeve i elje, otkrit ete da Ne-
identifikaciju moete postii snagom koju ste povukli iz Identifikaci-
je s vlastitim programima.
Pravilno razumijevanje ideje rtvovanja kljuno je za ispravan
put. Rad ui da morate platiti za ono to dobijete, i to je tono. Ono
to morate rtvovati kako bi Radili na sebi jest va sebini interes,
vaa Steena Osobnost sa svim svojim vriteim miljenjima, svia-
njima i nesvianjima, stavovima i mrnjama. Postupivi tako, moe-
te dostii vie stanje svijesti zvano Neidentifikacija. Samo iz te toke
moete oblikovati ispravne akcije. Dakle, rtva koju morate napravi-
ti da bi se razvili u Radu jest psiholoka rtva ega, kako bi napravili
mjesta za rast svijesti i za prijemivost na vie utjecaje. Svaki napor
koji poduzmete da bi se oslobodili neke identifikacije jest rtvova-
nje. Svaki napor koji uloite u neizraavanje Negativnih emocija jest
rtvovanje. To su rtve koje trai svaki autentini razvojni put, u
ovom sluaju Rad. Nita drugo ne moe pridonijeti stjecanju svijes-
64
3. PREDAVANJE
ti. Ne moete kupiti svoj put do nje, i ne postoji vanjski rad koji vas
moe odvesti do nje. rtvovanje je sutinski, emocionalno/psiholo-
ki napor. Ono ima snagu i daje prostor za rast.
33. PATNJA
Rad ui da postoje dvije vrste patnje Potrebna i Nepotrebna Pat-
nja. Obje osjeamo sasvim isto i openito ih ne razlikujemo. Vaa
patnja zbog javnog ponienja, na primjer, moe biti teka koliko i
patnja zbog gubitka bliskog prijatelja. Od presudne je vanosti poe-
ti uoavati razliku.
Svatko pati skoro neprestano tijekom ivota, neovisno o okol-
nostima. I tijekom ivota postoje istinski razlozi za stvarnu patnju.
Meutim, Rad nas ui da je velika veina nae patnje nepotrebna.
Nepotrebna Patnja izvire iz naih nezadovoljenih prohtjeva i elja.
Stvarna Patnja plod je gubitka ljubavi, smrti bliske osobe, besmisle-
nosti, stvarnog gubitka, bolesti, itd.
U Radu ete uglavnom prouavati Nepotrebnu Patnju, jer
ona je ta koju morate rtvovati. Vaa Nepotrebna Patnja izvire iz
Steene Osobnosti i njenog Pogrenog Rada. Svi oblici Unutarnje
Konsideracije jesu Nepotrebna Patnja. Svi oblici Negativnih Emoci-
ja jesu Nepotrebna Patnja. Svi oblici opravdavanja, straha, brige i
nesigurnosti jesu Nepotrebna Patnja. Svi izvori Pogrenog Rada
imenuju se u obavljanju Rada i postupno se eliminiraju.
Postoji jo jedan element kojeg ovdje treba spomenuti. Bav-
ljenje Radom je hotimino uputanje u dodatnu Nepotrebnu patnju
u cilju razvoja. Vrenje praksi i vjebi Rada izaziva Nepotrebnu Pat-
nju, i to treba napraviti voljno. Prihvaanje procesa je Nepotrebna
Patnja, i rtvovanje vae egocentrine psihologije u korist samotran-
scendentne psihologije je Nepotrebna Patnja. Kad ste u Radu, to i-
nite sa svrhom.
34. UNUTARNJA ODVOJENOST

U praksama i vjebama Rada dani su nam alati za koritenje protiv
svakog Pogrenog Rada kojeg uoimo. To su psiholoki alati primje-
njivi za na psiholoki razvoj.
65
Rad od vas najprije trai da prakticirate Samopromatranje.

Upueni ste da uoite Mnotvo 'Ja', stupanj Pogrenog Rada u vaoj
psihologiji, i da pasivno promatrate dok poinjete spoznavati sebe
na novi nain. Ali, to onda? Jednom kad vidite svoju Steenu Osob-
nost i osjetite Pravo Ja, kako da ih uskladite? to moete uiniti oko
Pogrenog Rada kojeg ste uoili u sebi?
Rad nam nudi praksu zvanu Unutarnja Odvojenost koja pred-
stavlja psiholoki napor koji poduzimate da bi odstupili od svog me-
hanikog funkcioniranja. inei tako, jaate promatraa mehanike
Promatrako Ja. Napor da se odvojite od mehanikog ponaanja sla-
bi njegovu snagu. Ovo je suptilna psiholoka vjeba. Uviate opeto-
vano mehaniko ponaanje i ne govorite o tome kao o 'Ja'. Ne prista-
jete na to. Oduzimate mu snagu. To doprinosi postizanju
nevezanosti, odnosno znai korak dalje u smjeru Neidentifikacije.
Svaki napor takve prirode pomae da se odvojite od vae Lane
Osobnosti.
35. UNUTARNJI STOP

Sljedei vrijedni alat koji nam daje rad zove se Unutarnji Stop. On
se moe smatrati prvim pokretom napora prema Unutarnjoj Odvo-
jenosti i Neidentifikaciji. Kad uoite Pogrean Rad u sebi i kroz Ve-
rifikaciju znate da je to Pogrean Rad koji elite promijeniti i da je
prvi napor u promjeni taj da ga zaustavite, moete prakticirati Unu-
tarnji Stop. Ako uoite opravdavanje, jednostavno prestanite izgova-
rati rijei. Ako moete uspjeno zaustaviti neki Pogrean Rad dok
traje, onda u tom trenutku moete izabrati da krenete prema odvaja-
nju od njega. Eliminacija Pogrenog Rada dogaa se nepristajanjem
na davanje vae panje. Prvo se zaustavite, a onda moete krenuti
prema Unutarnjoj Odvojenosti. Moete koristiti metode podsjea-
nja na Rad i va cilj ili neku drugu hotiminu aktivnost koja vam po-
mae da promijenite smjer u toj toki.
36. UNUTARNJA TIINA

U Radu, Unutarnja Tiina je vrlo specifina psiholoka vjeba. To
nije unutarnja tiina na koju se obino misli kad se govori o trans-
66
3. PREDAVANJE
cendentnom stanju iznad buke Mnotva. To nije opa unutarnja ti-

ina tihog, neaktivnog uma. To znai ostati tih u umu u odnosu na
jednu odreenu stvar.
Prakticirajui Samopromatranje poet ete uoavati definira-
ne, ponavljajue grupe 'Ja' koje su tetne, neiskrene ili ak opasne.
Uoit ete kako "pjevate vae pjesmice". Uoit ete dranje rauna o
nekome. Kad imate definiranu grupu 'Ja' koju ste tijekom vremena
opetovano prepoznali, moete prakticirati Radnu verziju Unutarnje
Tiine u odnosu na tu poznatu grupu 'Ja' kako bi im oduzeli mo.
Praksa Unutarnje Tiine ide otprilike ovako: svjesni ste da u vaoj
glavi jedan raun bjesni protiv druge osobe. Pogonjen Negativnim
Emocijama, on ima vlastiti momentum. Njegova energija je aktivno
prisutna, kao i Negativne Emocije. Da bi prakticirali Unutarnju Tii-
nu, prestanite davati glas toj odreenoj grupi 'Ja'. Svaki put kad se
pojavi neko 'Ja' koje pripada dranju rauna protiv te osobe nemojte
mu dati rije, bilo doslovno ili, to je preciznije, psiholoki. Ne do-
putate tim mislima da dodirnu mjesto u vaoj psihologiji, ne dopu-
tate ni svom jeziku da dodirne to mjesto, jer e inae krenuti bujica
rijei. Dakle, prakticirajui Unutarnju Tiinu najprije ne date rije
odreenom Pogrenom Radu. Ne dajete mu panju ak i ako jo
osjeate njegovu prisutnost. Odbijate prihvatiti ili dopustiti da vam
povue energiju. Ali to je najvanije, ne doputate sebi izgovoriti ni
rije, ak ni u umu.
37. VANJSKA KONSIDERACIJA

Ako ustrajete u Radu i razvijete se na njegovom putu i ako postigne-
te odreeni stupanj samotranscendencije, poet ete biti sposobni
za hotimino prakticiranje Vanjske Konsideracije. Rad od vas trai
da prakticirate Vanjsku Konsideraciju od samog poetka vaih na-
pora. Ispoetka to uglavnom izgleda kao da je rije o preuveliava-
nju lijepih manira, ali prolaenjem kroz proces Rada, Razumijevanje
to znai i to zahtijeva vanjska zaokupljenost u punom smislu bit e
izvan vae sposobnosti vrlo dugo vremena.
Vanjska Konsideracija itekako ukljuuje obazrivo ponaanje.
Ali ona ne trai od vas da budete pristojni, trai da razumijete polo-
aj druge osobe. Trai da uvidite okolnosti sa stanovita druge oso-
67
be i da se odnosite prema njoj s hotiminou koja izraava dobru

volju Svjesnu Ljubav. To moe zahtijevati da budete aktivni ili pa-
sivni, ili ak da se povuete. Svaki dan, svaki trenutak koji provedete
u drutvu drugih ljudi postaje prilika za prakticiranje samotranscen-
dencije kroz Vanjsku Konsideraciju. Radei tu vjebu i razvijajui se
u Radu poet ete dobivati ivotno Razumijevanje o tome to znai
biti uspavan. Kad se ponete buditi, otkrit ete da je vrlo lako opros-
titi drugim ljudima njihovo stanje, jer znate kako je biti uspavan. To
stanje je prepuno patnje.
Vanjska Konsideracija zahtijeva jako puno prakticiranja i pro-
uavanja koji e vam koristiti kad steknete dovoljno svijesti da izabe-
rete samotranscendenciju. Ali sutinska priroda i temelj Vanjske
Konsideracije zasnivaju se na pratanju. To je opratanje ljudima to
su uspavani. inei tako, rjeavate ih svojih prohtjeva i oboje posta-
jete slobodni. To znai dati drugima olakanje i koliko god konside-
racije je potrebno. Djelovati hotimino iz Svijesti, s Razumijevanjem
i ispravnim postupcima initi ono to je Dobro.
68
4. PREDAVANJE
Prije nego zaponete s prakticiranjem psiholokog Rada etvrtog

Puta, prvo morate imati snanu elju da promijenite sebe kao ljud-
sko bie, posegnuti za tim metafiziki, traei smisao, autentinost i
rast prema onome to ste roeni da budete. Ta vrsta nezadovoljstva
sobom kakvi jeste je nuna, jer Rad onda moe koristiti energiju te
elje kao pogon za stvarnu promjenu kojoj se tei. Svaki uenik
mora biti voljan poduzeti napore nune za ispunjenje iskrene elje
za osobnim razvojem.
Rad se mora obavljati voljno, to je presudna toka. Da bi mo-
gli raditi voljno, prvo morate razumjeti to radite i zato to radite.
Ako se u prakse Rada pokuate upustiti neinformirano ili neobavez-
no, ili iz znatielje, ili naprosto slijedei naputke Uitelja, u legalis-
tikoj maniri, otkrit ete da ste zagrizli vie nego moete provakati i
Rad e za vas postati rizian. Opet, ako ste openito zadovoljni so-
bom, Rad e vas samo ugroziti. Ili ako zamiljate da moete postii
samo-majstorstvo na nain koji e vam dati mo da ispunite svoje
snove i elje i tako budete zadovoljni, Rad e vas grubo iznenaditi.
Ni jedan od ovih pristupa Radu nee vas odvesti nikamo. Da bi Rad
djelovao u vama, otpoetka morate voljno teiti iskrenom mijenja-
nju sebe. Ako ovo jasno razumijete i imate ispravan stav, a to je Sa-
vjest prema Radu, onda poinjete sa stjecanjem znanja.
Stjecanje znanja je prvi napor u Radu, jer ne moete postii
pravi rezultat ukoliko ne razumijete kako, zato i to morate initi.
Budui da je Rad ezoterijsko znanje, on ima osobitu kvalitetu koja
zahtijeva razmiljanje. O idejama i praksama ne moete uiti intelek-
tualno, koristei uobiajenu memoriju, i postii neki rezultat. Ideje
ovog sustava trebaju se asimilirati u vau svijest putem razumijeva-
nja, koje nije isto to i poznavanje. Ono zahtijeva osobni Rad, raz-
miljanje i refleksiju, i fleksibilni um koji ne pretpostavlja da ve sve
razumije.
Moete potroiti cijeli ivot na prouavanje znanja etvrtog
Puta i postati tehniki strunjak, a da nikada uistinu ne budete na
putu Rada. Znanje dolazi prvo, ali ono ne vodi nikamo ukoliko ga ne
primijenite na sebi, na svome Biu. Nikakva koliina znanja sama po
69
sebi ne stvara promjenu; kad ponete prakticirati ono to ste saznali,

dobivate svjetlost i ideje postupno postaju ivotno razumijevanje,
putem osobnog iskustva koje se stekli praksom.
Prouavanje ovog ezoterijskog uenja dat e vam male okove
buenja ako promislite njegove ideje. Ideja da je ovjeanstvo uspa-
vano samo je malo manje uzbunjujua od ideje da ste vi uspavani.
Ideja samo-evolucije i razliitih razina svijesti je ok. Ideja Mnotva i
mehaninosti e vas poljuljati. Znanje o ovom uenju moe vam
pruiti iskustvo trenutnog proirenja svijesti, ali ne i trajnu osobnu
transformaciju. Transformacija, koja jasno indicira promjenu, doga-
a se kroz vae individualni napor da primijenite to znanje na sebi,
na nain da prakticirate uenje. Jako puno uenika brka znanje o
idejama Sustava s razumijevanjem koje dolazi jedino s prosvjetlje-
njem steenim u praktinim naporima. Vi moete znati da ne pamti-
te sebe, ali znanje o tome ne znai da se sad prisjeate sebe. Da bi ra-
zumjeli to to znai ne pamtiti sebe, morate poduzeti napore da se
zaista sjetite sebe. Moete vrlo dobro znati da morate promatrati
sebe, a da nikad ne odete dalje od tek nasuminog zapaanja ovog ili
onog, ili moete vrlo jasno shvatiti ideju mehaninosti, a da nikad ne
uoite svoju vlastitu. Ne moete imati perspektivu Treeg Stanja
Svijesti ukoliko se ne uzdignete do njega na praktian nain, vlasti-
tim naporom.
Dostizanje Treeg Stanja Svijesti buenja mogue je
uglavnom na nain da svoju osobnost uinite pasivnom; suprotstav-
ljajui se mehanikom momentumu sna koji uvijek podupire vau
osobnost. Zapamtite da vam je Tree Stanje dostupno u svakom tre-
nutku, odmah iznad vaeg uobiajenog stanja, dostino kroz prakti-
ciranje Pamenja sebe, Samopromatranja i Neidentifikacije, koji su
znaajke svijesti u Treem Stanju. Vi sami moete stvoriti te znaaj-
ke ako se sami bavite Radom. To je samo-evolucija.
Nije li to nevjerojatna ideja da se moete uzdii na vie razi-
ne Bia i Svijesti unutar sebe bavei se Radom, a inei tako moete
primiti prosvjetljenje. Veliina ovog poklona mogunosti nadilazi ri-
jei, pa ipak je provjerljiva i istinita. Vae vrednovanje Rada produb-
ljivat e se i rasti kako budete uili cijeniti znaaj tog poklona. Ako
pronaete ovaj ezoterijski put, moete se smatrati blagoslovljenima.
70
4. PREDAVANJE
Praksa pamenja sebe

Svakom ueniku koji poinje prakticirati psiholoke vjebe Rada sa-
vjetuje se da prije svega prakticira posebni oblik Pamenja Sebe.
Upueni ste da posvetite panju prisjeanju na vae najautentinije
Sebstvo; sjeanju na sutinski smisao svog Bia, van vremena i doga-
aja. Nekoliko puta na dan, ili kad god se sjetite, prakticirajte Pam-
enje Sebe stojei uspravno unutar sebe, van tog trenutka i njegovih
utjecaja. Nije vano koristite li budilicu kao metodu za prakticiranje
Pamenja Sebe ili naprosto pokuavate zapamtiti da trebate pamtiti
sebe. Najprije ete otkriti da se vi zapravo ne sjeate sebe. Poet ete
se sjeati da ste zaboravili sebe, i to je poetak svjetlosti.
Budui da ova vjeba poiva na neemu to je puno istije u
motivaciji od pravila, striktno pridravanje pravila rijetko urodi plo-
dom. Voenje dnevnika o vaim iskustvima moe biti od pomoi
ako je to va stil, ili moe poremetiti iskustvo ili njegovu percepciju
ako to nije va stil. Vano je da vi zaista prakticirate Pamenje Sebe,
da okusite to stanje i upamtite ga.
Sve ostale psiholoke prakse Rada razliiti su oblici i stupnjevi
Pamenja Sebe. Samopromatranje nije Pamenje Sebe, premda vam
omoguuje da uoite kako ne pamtite sebe. Tu nastaje zbrka izmeu
Samopromatranja i Pamenja Sebe. Samopromatranje i Pamenje
Sebe su dvije vrlo razliite vrste psiholokih aktivnosti koje dodiruju
isto stanje svijesti, Tree Stanje. Samosvijest i Pravo Ja takoer pri-
padaju toj razini, rezonirajui do nekog stupnja jedno u drugome, ili
dijelei isti okus stanja.
Rad tumai da je unoenje ideja Rada u trenutak iskustva (na-
dolazee utiske) takoer oblik Pamenja Sebe. Prakticiranje svake
vjebe Rada, tj. Samopromatranja, Unutarnje Odvojenosti, itd.,
oblik je Pamenja Sebe. Pamenje vaeg Cilja je sljedei oblik. U pu-
nom Pamenju Sebe vae Pravo Ja doivljava se kroz sve stvari; vau
individualnost, vau nitavnost, vau utkanost u Univerzum. U tom
stanju osjeate duboki mir i neizrecivu prosvijetljenost. To se ne
moe svesti na prikladne rijei. Premda je svatko tijekom ivota is-
kusio takve trenutke, prakticiranjem Pamenja Sebe mogue je hoti-
mino prizvati to stanje i razviti ga u trajno stanje Svijesti. Ta traj-
71
nost mora biti izgraena praksom. Morate Pamtiti Sebe nitko dru-
gi to ne moe uiniti umjesto vas.
Samopromatranje
"Gledaj, ne spavaj"
Samopromatranje je najosnovnija praksa ovog uenja. Osnovnija

ak i od Pamenja Sebe, jer donosi svjetlost Svijesti i naine za ra-
zvoj Pravog Ja onog kojega se sjeamo u inu punog Pamenja
Sebe. Sve poinje sa i ovisi o Samopromatranju u Radu. O njemu
ovise ostale prakse i vjebe, i ono osvjetljava Pravo Ja. Zbog toga je
presudno da vae prakticiranje Samopromatranja bude rafinirano i
ispravno. Za to e vam trebati Uitelj.
Kad ponete prakticirati Samopromatranje, morate sebe po-
dijeliti na dvije strane, promatrajuu i promatranu. Da bi to uinili,
morate odvojiti dio panje i unutar svoje psihologije stvoriti proma-
tranicu s koje sebe moete vidjeti objektivno. Kad se pokuate po-
gledati s te nove pozicije, trebali bi biti u stanju vidjeti sve odjednom
vae vanjske okolnosti, akcije i rijei, stavove, emocionalna stanja,
poloaj tijela, ton i boju glasa, namjere, motive, izraze lica i kretnje
tijela. Ta vrsta budnosti trai neto prakse i ispoetka se pojavljuje
samo u kratkim bljeskovima. Svaki bljesak je snimak sebe koji ete
zapamtiti zbog osobite kvalitete koju ima. I svaki napor u prakticira-
nju Samopromatranja stvorit e vie svjetlosti, jer Samopromatranje
proputa zraku svjetlosti iz Vie svijesti u vau psihologiju.
Analogija za prakticiranje Samopromatranja ide ovako: Vi
imate mnogo 'Ja', jedno od njih je Promatrako Ja, i vi se namjerava-
te igrati. Igra predstavlja ivot. Svi u publici vai mnogi 'Ja' poje-
dinano pridaju panju igri, i svatko razliito reagira na nju. Neki 'Ja'
su uzbueni, nekima je dosadno. Neki su ljuti, neki su zadovoljni.
Promatrako Ja okree se od pozornice i gleda publiku, primjeujui
reakciju svakog 'Ja' na igru koja je ivot.
Sjetiti se prakticiranja Samopromatranja i rafinirati ga jesu
prva dva izazova. Podsjeanje sebe moe biti jednostavna stvar po-
mou lijepljenja ceduljica koje kau "Promatraj sebe" posvuda uoko-
72
4. PREDAVANJE
lo, ili odluke da prakticirate svakodnevno u odreeno vrijeme, ili ko-

ritenja malih trikova koji e vas podsjetiti da promatrate sebe.
Kad ponete prakticirati Samopromatranje, ponekad ete se
uasnuti nad onim to vidite. To je najvea prepreka koju treba pre-
broditi u rafiniranju prakse Samopromatranja. Kada promatrate
sebe i ponete uoavati neiskrenost, lai, sebinost i legije Negativ-
nih Emocija koje karakteriziraju vae unutarnje iskustvo i oblikuju
va ivot, ok vas moe doslovno zaustaviti na putu, u razvojnom
smislu. Onog trenutka kad osjetite negativne Emocije prema onome
to promatrate, poput krivnje, straha, ponienja, frustracije ili srama,
vi ste zapeli. Budui da iz negativnog stanja ne moe niknuti nita
svjesno, vi se zaustavljate. im ponete opravdavati ono to ste
uoili, takoer se zaustavljate. Ako opravdavate, moete biti sigurni
da ste identificirani i u Negativnim Emocijama.
Od presudnog je znaaja Samopromatranje prakticirati nekri-
tiki. Morate biti u stanju sve vidjeti obestraenim [dispassionate]
okom. To ne znai zaboraviti na Savjest, nego nauiti da ne pripisu-
jete sve sebi. initi to jest Identifikacija, a to je stanje koje pokuava-
te promijeniti. Proces Rada prosvijetlit e vas oko toga to pripisati
sebi svome Pravom Ja.
Prvo to trebate uiniti ako postanete negativni u odnosu na
ono to promatrate jest povui osjeaj 'Ja' iz toga. Recite toj opserva-
ciji: "To nisam ja". Zatim Promatrako Ja okrenite prema svojim ne-
gativnim reakcijama i pogledajte to vam one govore. Kada kaete
"To nisam ja", pravite razliku izmeu mehaninosti i Pravog Ja, to
je razbistravajue, a time i povlaite neto energije iz mehaninosti.
Ako se uhvatite u opravdavanju, naprosto prestanite izgovarati rije-
i. Prakticirajte Unutarnju Tiinu.
Trebat e e puno vremena stvarne prakse prije nego Poma-
trako Ja ispravno profunkcionira ili dobije trajnost, ili prije nego is-
kusite dovoljno unutarnje svjetlosti da bi mogli ono to Rad ui
verificirati u odnosu na vlastitu psihologiju.
Svjetlost Samopromatranja alje zraku u tamu koja je nesvjes-
ni dio vas. Ova tama nije zla. Nije vam reeno da tragate za bilo ko-
jim zlom koje bi moglo biti nepriznato u vama. Ideja o suprotstavlja-
nju unutarnjoj tami jest zlo. Vaa tamna strana svakako sadri
mnotvo Negativnih Emocija, ali to nije sve. Vaa tamna strana je
73
sve ono to ostane nepromotreno i nepriznato od vas, ega niste

svjesni. Ne moete promijeniti ono ijeg postojanja niste svjesni.
Dakle, stvarna osobna promjena, koja je cilj ezoterije, prije svega
ovisi o svjetlosti Samopromatranja.
Jedan od mnogih razloga to Rad trai da od poetka proma-
trate svoje Negativne Emocije i stanja je taj to to nije dio vae Suti-
ne, to je steeno, i jo vanije izravno prijei put vaeg razvoja.
Dakle, od svakog se uenika trai da od poetka, u sklopu Rada na
Biu, ne izraava negativnost. Postupajui tako, poet ete uviati
stisak u kojem vas dre Negativne Emocije i osjetit ete njihovu sna-
gu kad ih pokuate ne izraziti. Ali najprije ih morate biti u stanju
promatrati.
Praksa e vam pokazati kako se kreete od prigovaranja preko
osjeaja razdraenosti do govorenja i postupanja s bijesom, popra-
enih samoopravdavanjem, snudenou i krivnjom. Uoit ete
unutarnje i vanjsko govorenje s klevetnikim izrazima i zatei ete
sebe gunajui oko neega to morate istrpjeti, zabrinuti zbog toga.
Uvidjet ete da stalno kritizirate sve i svakoga koga susretnete. A to
je ono to vi nazivate razboritou. Primijetiti ete da ste zaraeni
nezadovoljstvom bez obzira to imali, i da se osjeate tjeskobno i
zastraujue ranjivo. Kada stvari idu dobro, bojat ete se da e se to
promijeniti i da ete patiti. Kada stvari ne idu dobro, bojat ete se da
se to nee promijeniti i da ete patiti. U svakom sluaju se bojite i
ve patite. Uhvatit ete se u recitiranju zamjerki protiv ljudi, dogaa-
ja i okolnosti, i uoit ete frustraciju. Uhvatiti ete sebe u ogovara-
nju, biti okirani koliko esto laete, osjeate se nesigurnim, porae-
nim ili odbaenim, ili kako esto laskate sebi, sudite drugima i
prema svemu se odnosite u pojmovima svianja i nesvianja.
Vrlo je jasno da sav Pogreni Rad vae psihologije mora biti
eliminiran prije nego budete mogli funkcionirati na vioj razini svi-
jesti. Samopromatranje je prvi korak u poetku proienja vaeg
unutarnjeg ivota; u oslobaanju od sveg nereda i neistoe Nega-
tivnih Emocija. Dok promatrate negativno Ja, ve ste manje pod nje-
govom moi. Promatrako Ja nije identificirano, pa ne moe biti za-
robljeno. Ono koristi snagu hotiminosti koja bi inae bila
angairana u mehanikim negativnim emocijama. Opetovano pro-
matranje istih Negativnih Emocija slabi ih i oslobaanje od njih pos-
tupno ini lakim.
74
4. PREDAVANJE
Od uenika se trai i da promatraju svoju Lanu Osobnost u

akciji. To ukljuuje: stavove, miljenja, sklonosti, manirizam, ponav-
ljajue fraze, poloaje tijela, govor tijela, izraze lica i cijelo mnotvo
promjenjivih 'Ja'. To mnotvo koje reagira na podraaje nazvano je
Imaginarno Ja, i ono ima iluziju jedinstva. Oblik Imaginarnog Ja
proizlazi iz ideja koje imate o tome tko ste vi. Te iluzorne ideje obli-
kuju sliku o sebi utemeljenu na imaginaciji, tatini i samoljublju.
Imaginarno Ja vjeruje da ono jest slika i imaginacija koju imate o
sebi, ali e vam iskreno Samopromatranje pokazati da vi niste onaj
tko smatrate da jeste. Cjelokupno Mnotvo 'Ja' potjee iz automat-
skih reakcija koje diktira vaa individualna Steena Osobnost. Sa-
mopromatranje e vam pokazati da vi niste vaa Lana Osobnost.
Nakon to ste neko vrijeme prakticirali Samopromatranje,
kada imate dovoljno snimaka sebe i verifikacija, ideja Mnotva poet
e dobivati vie smisla. Uvianje da nemate stabilni centar ili kon-
trolirajue 'Ja' znai da vi ne ivite ivot vi samo reagirate na po-
draaje. To je vrlo vaan djeli razumijevanja koji e, drite li ga se,
uveati vau elju za promjenom.
Ova toka u Radu moe biti zastraujue dezorijentirajua.
Osvjeivanje Mnotva u sebi se u procesu Rada dogaa puno prije
nego Pravo Ja ili Istinska Osobnost steknu snagu prisutnosti koja bi
vas sauvala od psiholoke vrtoglavice izazvane akutnim osjeajem
nitavnosti koji nastaje Samopromatranjem. U toj toki dosegnuli
ste prvo zaista opasno mjesto u Radu. Kad bacite prvi otri pogled
na sve te horde 'Ja' u vaoj psihologiji nad kojima nemate kontrolu, i
kad vidite da reagiraju mehaniki bez vaeg pristanka, i kad ih ujete
gdje govore stvari koje vi ne mislite, odjednom sebe osjeate stran-
cem. Masu promjenjivih 'Ja' ne prepoznajete kao odraz onoga to
ste oduvijek smatrali sobom, i tako nestaje Imaginarno Ja i iluzija je-
dinstva.
Ono to slijedi jest pitanje: "Tko sam ja?", i to je nuno stanje
koje se mora dosegnuti u trenutku stvarnosti u kojem doivljavate
svoju istinsku nitavnost osjetiti pitanje "Tko sam ja?". Ako su vai
motivi iskreni, odgovor koji ete dobiti bit e oitovanje vaega Pra-
vog Ja.
Poet ete percipirati Promatrako Ja kao izdvojeno od osta-
lih 'Ja', po kvaliteti i poziciji. Ono stoji po strani, takorei iznad osta-
lih 'Ja', i moe ih vidjeti u akciji. Zapamtite da Promatrako Ja infor-
75
mira i odreuje Pravo Ja i da je Pravo Ja vie od Promatrakog Ja. U

nastavku procesa Samopromatranja ta percepcija postaje opipljivo
unutarnje iskustvo. Va osjeaj sebe poinje se razlikovati od 'Ja'
Lane Osobnosti. Razlika postaje prostor izmeu Lane Osobnosti i
Pravog Ja, definirajui oboje. Ali taj proces treba vrijeme, a Proma-
trako Ja je u stanju vidjeti prije nego stekne snagu za djelovanje.
Osjetit ete lanost 'Ja' Osobnosti i znati da "to nisam ja", ali biti nes-
posobni da ita mijenjate. to je jo gore, neete znati to jest 'Ja', jer
jo nemate razvijeni osjeaj Pravog Ja.
Da bi prebrodili ovaj dio puta potrebna je razina stabilnog,
zrelog Bia i ispravne smjernice. U toj toki vrijedi sebi postaviti pi-
tanje: "to je to unutar mene to vri promatranje?". Odgovor daje
jasnou i definiciju Promatrakom Ja. to ee prakticirate Samo-
promatranje, to ete bre proi kroz ovu fazu Rada, jer e Proma-
trako Ja biti vie definirano.
Prakticirajui Samopromatranje, Promatrako Ja uoit e
Mnotvo 'Ja', uobiajene znaajke Osobnosti, Negativne Emocije,
asocijativno razmiljanje, samoopravdavanje, Unutarnju Konsidera-
ciju, strah i tatinu kako se natjeu za vau panju i uzimaju vam
energiju. U trenutku takvog vienja mora se razlikovati i napraviti
odluujui izbor, onaj koji negira sve lane ili negativne 'Ja', ali i koji
privlai i afirmira sve 'Ja' koji pripadaju Vioj Svijesti unutar vas.
Sposobnost razlikovanja posjeduje Prava Savjest, koja postaje aktiv-
na u svjetlosti Samopromatranja.
Upravo tu, u toj toki procesa Rada, izlazi na vidjelo istoa
vaih motiva. Ako je va Rad ozbiljan, ako je va Cilj Boja Volja, a
ne vaa vlastita, onda e Prava Savjest razlikovati, izabrati i inspirira-
ti. Prilika je proputena ako neko od 'Ja' Osobnosti zamilja da ono
bira, odabirui ono to mu je najvie po volji. U tom sluaju Lana
Osobnost jaa i nita se, u smislu Rada, ne postie.
Jedino u istoi i poniznosti vae nitavnosti Objektivna Pra-
va Savjest moe osvijetliti Pravo Ja vaeg Bia. Tako, ako ste Radili
na pogrenoj osnovi, primjerice iz elje za stjecanjem osobne moi,
ovo je toka u kojoj ete promaiti zahvaljujui svojim motivima. To
je tragedija koju stalno nastavljaju iskvarene kole i iskvareni uitelji
koji poduavaju iskvarene motive i promiu iskvarene ciljeve.
Rad zauzima mjesto Prave Savjesti dok se ne pojavi vaa vlas-
76
4. PREDAVANJE
tita. Savjest je funkcija duha, a da bi postala aktivna potreban je

odreeni stupanj istoe. Sebini, samouzdiui motivi nemaju is-
tou koja bi potaknula aktivnost Savjesti. A ako se u procesu Rada u
toki "biranja" zateknete bez pomoi Prave Savjesti u razlikovanju i
izboru, neete imati vezu s viim Umom koji bi vas vodio. To je vrlo
opasna psiholoka pozicija u kojoj bi se mogli nai. Bez smjernice,
ne moete se pomaknuti dalje od faze vienja vaeg Mnotva, prema
jedinstvu i autentinosti, i ne moete od-znati [un-know] ono to ste
spoznali i verificirali. Pogrena motivacija uenike vodi izravno do
toke duevno rastrojavajueg gubitka identiteta i ostavlja ih u tom
stanju, jer pravi cilj Rada je stvaranje jedinstva i autentinog 'Ja'.
Ali pretpostavimo da su vai motivi ispravni i da ste u Radu
doli do toke gdje morate izabrati koja 'Ja' hraniti, a koje odbaciti.
Govorei vrlo praktinim pojmovima, pretpostavimo da promatrate
sebe kako opravdavate svoju kritinost prema nekome.
"Pa znate, on je vrlo lo. On je grub i glup i stvara velike te-

koe, ak i bol. Previe govori i sarkazam ga zabavlja, ne ma-
rei ugroava li nekoga. ak i namjerno vrijea i potkopat e
vas, beutno bezobziran prema vaim osjeajima. ut ete
ga kako lae, ogovara i kleveta svakoga o kome govori. A nje-
gova odjea i kosa! Pomislili biste da bi netko tko toliko nas-
toji praviti spektakl od sebe vie vodio rauna o svom izgle-
du. Sumnja se da ima problema sa drogom ili alkoholom, i
skoro je sigurno da krade i vara druge. On je zaista nepod-
noljiv, i to s dobrim razlogom."
Dakle, ako uoite da u vama teku misli i osjeaji poput ovih, i

ako pamtite va cilj i ideje Rada, o njima ete morati razmiljati u
odnosu na ovaj doivljaj. Prvo, STOP kritiziranju, jer to je negativna
emocija, a Rad vas ui da je zaustavljanje izraavanja Negativnih
Emocija presudno u procesu. Zatim Unutarnji Stop morate praktici-
rati opet i opet, jer e se misli i osjeaji opetovano vraati, opirui se
vaem cilju. Zatim ete spoznati da je na djelu vaa osobna mehani-
ka, jer e netko drugi istu osobu smatrati sasvim armantnom, duho-
vitom, ak ljupkom moda njegova majka a drugi ga uope i ne
zamjeuju. Dakle, vae subjektivne mehanike reakcije na njega su
ono to je krivo. Vae Negativne Emocije uvijek su vaa krivnja. Ali,
kako je mogue ne davati primjedbe o njemu i njegovom ponaa-
77
nju?
Tako to ete se sjetiti da on takoer podlijee svojoj meha-
ninosti i da je mrtav za svijet Uspavan u njemu. Svanut e vam da
on nije njegovo ponaanje, kao to ni vi niste vae. Uvidjevi vlastitu
nesposobnost da uvijek djelujete hotimino, razumjet ete to znai
biti mehanian, i da u tome on ima vrlo malo izbora. Shvaate da je
podmukli duh njegove osobnosti oblikovan bolom i oponaanjem, i
da su njegove stalne sarkastine primjedbe pokuaj da druge uini
manjima kako bi se sam osjeao superiornim. Znate da se zapravo
osjea vrlo inferiornim i nesigurnim, i da njegovu osobnost pokreu
ta stanja. Kroz razumijevanje u vama e se pobuditi suosjeanje.
Mislite "jesam li ja puno drukiji?", uviate da se vaa kritinost i kle-
vetnike misli o njemu ne razlikuju puno od njegovog ogovaranja i
klevetnikog, uvredljivog ponaanja. Uviate da zaziranjem prilago-
avate injenice tako da se uklope u va negativni stav, dok sjedite
na vlastitom pijedestalu superiornosti i gledate na njega svisoka, su-
dei ga i osuujui to gleda svisoka na druge. Je li va osjeaj superi-
ornosti ita bolji od njegovog? Jeste li ikada postupali loe, s namje-
rom da postignete panju ili mo? Moete li se sjetiti kad ste zadnji
put lagali, ogovarali ili izrekli nelijepe rijei o nekome danas? Nije
vano ako te stvari izraavate drukije. Uviate da su iste Negativne
Emocije na djelu i u vama i u njemu. Vrlo dobro razumijete nesigur-
nost i osjeaj inferiornosti iz vlastitog iskustva i dugotrajnog Samo-
promatranja. Doivljavate naklonost prema njemu. Shvaate da ne
poznajete stvarnu osobu, da vidite samo Lanu Osobnost koja je za-
pravo bolnija za njega nego za vas. Osjeate kajanje to ste bili tako
kritini i zlobni prema njemu. Ponieni ste i osjeate bol koju ste za-
dali sebi. eznete za oprostom i trebate istou. Shvaate da vam je
dan neizmjeran poklon Rada i sposobnost da se kroz njega oslobo-
dite Negativnih Emocija i patnje koju donose. Sjetite se da ta osoba
nije dobila takvu priliku i prema njoj osjeate simpatiju i suosjea-
nje. U vaem srcu raa se molitva da i on bude blagoslovljen. Osje-
ate oprost i oslobaanje. Proienije i prosvjetljenije stanje jest is-
kustvo vaeg Pravog Ja. Njegova stalna prisutnost gradi se na
opetovanim iskustvima.
Nije nuno da nauite zavoljeti sve to smatrate loim ili nega-
tivnim. I ovdje dolazimo do sljedee toke u ezoterijskom uenju
koja se stalno pogreno tumai. Ideja da nauite zavoljeti ono to ne
78
4. PREDAVANJE
volite jest vjeba koju treba prakticirati uz razlikovanje i s odgovara-

juim duhovnim odreenjem prema oslobaanju od subjektivnih
prohtjeva. Ako netko na ulici pljune pred vas, to vam se ne mora svi-
ati. Meutim, morate mu oprostiti, znajui da je nesvjestan u svo-
joj oponaateljskoj mehanici. On ne zna to ini, spava. Tako da mu
moete oprostiti, jer on ve trpi svoje muke Sna stanje koje vam je
vrlo poznato.
Ovaj dio uenja o transformaciji esto se iskrivljuje u praktici-
ranje pasivnog prihvaanja svega, bez aktivne Savjesti, to samo vodi
konfuziji. Ponekad, meu redovnicima i pogreno voenim grupa-
ma etvrtog Puta, ova ideja pretvara se u prakticiranje stvaranja jo
vie patnje ili "trenja" kako bi se izazvala bra transformacija. Takav
stav nije djelotvoran, jer stvarati patnju znai promaiti metu u
ovom sustavu. Moete se uvjeriti da je va svakodnevni ivot pun
svake patnje i lanosti, dovoljno da vam doivotno slue kao gorivo
za Rad.
Ovo je jedno od nebrojenih moguih iskustava transformacije
stvorenih tijekom bavljenja Radom. Ono ini da se osjeate proi-
enima, jasnijima, lakima, s novom perspektivom i tolerancijom, i
irim pogledom s razumijevanjem. Ako ove prakse provodite isprav-
no i ustrajete u njima, otkrit ete da se morate boriti s mnogim stva-
rima, i s jednima te istima koje se ponavljaju. Isto tako, otkrit ete i
osloboenu autentinost.
Primijetite koliko je mnogo "biranja" u procesu. Za poetak,
birate prakticirati Samopromatranje hotimino, birate uloiti u nje-
ga svoju panju i napor. To znai obavljati Rad voljno. Birate zausta-
viti svoju mehaniku i razmotriti svoje unutarnje reakcije objektivno i
u svjetlu ideja Rada. Birate prihvatiti ono to vidite i preuzeti odgo-
vornost za to. Birate zapamtiti svoj cilj. Birate dopustiti sebi poniz-
nost i transformaciju. Birate s integritetom misli koje mislite, rijei
koje koristite, emocije na koje pristajete. Birate svoje akcije i motive,
pratanje i vanjsku konsideraciju, birate kojim ete se utjecajima
prepustiti.
Upravo je nevjerojatno inteligentno da neto u vama, to je
vie od vae nepostojane osobnosti, vri te izbore. Prava Savjest tre-
ba biti ta koja bira. Prava Savjest postaje aktivna kada izaberete ui-
niti Osobnost pasivnom i slijediti Rad. Sve ove duboke stvari ovise o
Samopromatranju. U Radu, transformacija iznad svega ovisi o Sa-
79
mopromatranju.
Ovaj proces, koji znai hotimino uzdizanje sebe do vieg sta-
nja svijesti, mora se prakticirati nebrojeno mnogo puta da bi se iz-
gradila nova psiholoka struktura koja e vam dati perspektivu razvi-
jenog razumijevanja.
Ukoliko ste sav Rad prakticirali ispravno, pojednostavljeni
pregled procesa izgledao bi ovako: vi promatrate neto u sebi, Stee-
nu Osobnost ili negativnu emociju koju osjeate i sada se mora pro-
mijeniti. Na promatranici ustrajnog Samopromatranja imate upori-
te s kojeg moete rei "To nisam ja" i osjetiti razdvajanje izmeu
Promatrakog Ja i Ja Osobnosti. Definiranje ove distance izmeu
Promatrakog Ja i Steene Osobnosti pomae u postizanju Unutar-
nje Odvojenosti.
Nakon to ste promatrali odreene stvari i identificirali ih, i
hotimino radite protiv njih, morat ete prakticirati Unutarnju
Odvojenost i Unutarnju Tiinu, Usmjerenu Panju, unutarnji i vanj-
ski Stop, Neidentifikaciju, i sve ideje Rada primijeniti na problem.
Nakon to opetovano promatrate problem, i opetovano se odbijete
identificirati s njim, on e se vremenom sve vie udaljavati od vas,
sve dok ne izblijedi. Izgubit e snagu, zvuati uplje i lano. Uoit
ete koji je Pogreni Rad povezan s vaom psihom, i posljedino sve
vie biti u stanju rei tome "To nisam ja". Postupno e se problem na
kojem radite rastvoriti u svjetlosti Razumijevanja i transcendirati.
Obino je potrebno dugo vremena dok Samopromatranje postigne
takve rezultate. Ali ponekad neki problem s kojim se borite naprosto
nestane u trenu kad ste ga objektivno promotrili. Rezultati su u svim
sluajevima isti. Vi ste slobodni i svjesniji Neidentificirani.
Neidentifikacija
Psiholoko stanje zvano Neidentifikacija u Radu je stanje neveza-
nosti, ne od ivota, nego od moi i utjecaja koje ivot ima nad vama.
Razlika je vrlo suptilna. Nije rije o nemarenju za ivot uz neemoci-
onalno odbacivanje njegovog znaaja. Rije je o transcendiranju va-
ih subjektivnih reakcija i prohtjeva od ivota u korist viih, svjesni-
jih emocija. Potreban je napor da bi se postigla samotranscendencija
Neidentifikacije, ali ako postignete to stanje, ono je samo po sebi
80
4. PREDAVANJE
nenaporno. Ono je lagano jer nije vezano za teku, grubu energiju

Negativnih Emocija. Osjeate se jasnijima jer iz vie perspektive svi-
jesti moete vidjeti vie, moete vidjeti veze, razmjer i relativnost, a
to vam donosi razumijevanje koje daje slobodu i mir.
Istinski oblik ovog stanja mora se dosegnuti kroz razvijeno
Razumijevanje. Razumijevanje ima snagu i moe graditi Svijest i
stvoriti Neidentifikaciju. Ponekad moete uskoiti u privremenu ne-
vezanost, bez razumijevanja koje prati razvoj trajnijeg stanja Ne-
identifikacije, ali pripazite da ne koristite ovu praksu za emocional-
no-disocijativni bijeg. Takvo iskrivljenje prakse ne moe izgraditi
nita. To znai promaivanje cilja prakse.
Istinska Neidentifikacija je svjesna aktivnost, pa i ako je najve-
i dio napora injenje osobnosti pasivnom. Osobnost je uvijek naj-
prije zaokupljena onim to misli da eli. Vi morate dosegnuti toku
u kojoj neete zauvijek eljeti ono to mislite da elite, tako da
umjesto toga moete eljeti Rad i ono to on nauava. injenje vlas-
tite volje pasivnom na ovaj nain jest vrlo svjesna i hotimina aktiv-
nost. Ona zahtijeva energiju i panju, i tu nije rije o pasivnom odus-
tajanju od odgovornosti ili Savjesti. Krajnji i dostini rezultat je
eljenje samo Boje Volje, to je u prirodi stanja Neidentifikacije.
Uitelji i kole
Rad je vrlo ist i jasan put, gdje su iskrenost, potenje i integritet od
sutinske vanosti, a ispravan cilj je odreen od poetka. Intelektual-
ne ideje Rada pretvaraju se u emocionalno razumijevanje kroz vau
osobnu praksu. Sasvim je jasno da morate uiti od nekoga tko razu-
mije ovaj put. Ne moete dobiti prave smjernice u Radu od nekoga
tko samo zna o njemu. Mnogi ljudi temeljito poznavaju ideje etvr-
tog Puta, ali nemaju razvijeno razumijevanje nuno da ga pouavaju
iz ispravnog kuta. Imati loeg uitelja u Radu, bio on beskrupulozni
varalica ili tek netko bez razumijevanja, ozbiljno je opasna situacija
koja moe otetiti ili ak osakatiti vau psihologiju, samo zato to se
poduka vri bez Svijesti ili Razumijevanja i istinskog Cilja.
Premda Sustav sadri velike intelektualne ideje koje moete
prouavati i razmatrati sami za sebe, transformacijski osobni unutar-
nji rad apsolutno zahtijeva jedan na jedan, licem u lice rad s Uite-
81
ljem. Napredni uenik pod vodstvom uitelja moe poduavati koz-

mologiju i osnovne prakse. Ali prepoznavanje vaih individualnih is-
kustava, prilagoavanje praksi, voenje kroz proces te stvari mora-
ju doi od nekoga tko je postigao stupanj razvijenog Razumijevanja
kroz svoje osobno iskustvo.
Autentini Uitelj u Radu etvrtog Puta poduava iz ljubavi,
kako bi ouvao Uenje i proslijedio ga drugima da bi nastavili s vlas-
titim rastom. Pravi Uitelj ne mora biti boansko bie, ak ne mora
biti ni savren, ali za tu poziciju postoje neke prepoznatljive, provjer-
ljive pretpostavke. Uitelj u Radu mora posjedovati osobni integri-
tet i visoki standard Savjesti. Vi bi morali u njemu vidjeti primjerno
ponaanje i Bie. Ono to vam Uitelj govori treba vas voditi k Ra-
zumijevanju. Smjernice koje dobijete trebale bi vas takoer odvesti
dublje u Razumijevanje. Trebali bi biti u stanju verificirati rezultate
primjene Uiteljevih uputa i osjeati rast nove kvalitete Bia.
U tome se moda krije najvea potekoa. Iz glavnih grupa
koje su potekle od Gurijeva, Uspenskog i Nicolla nisu proizali
kvalificirani uitelji, jer je ovo Uenje jako iskrivljeno i udaljeno od
svog cilja i konteksta od strane dananjih generacija uitelja i kola.
Postoje brojne grupe, od malih konverzacijskih ili studijskih grupa
do meunarodnih kola s tisuama lanova. Ali nema pravih uite-
lja. To znai ni pravih kola.
Neupitno najbolja okolnost za susret s Radom i njegovo prak-
ticiranje jest, ili bi bila, autentina kola. Ako ovaj put shvaate oz-
biljno, vrlo je korisno biti povezan s drugim ozbiljnim uenicima.
Moete uiti razmjenjujui iskustva i ujediniti svoje znanje i razumi-
jevanje kroz raspravu, i moete meusobno verificirati kvalitetu va-
eg uitelja. U ovom trenutku nema poznatih kola ili uitelja u tom
smislu. U stvari, postoji puno beskrupuloznih pseudo-uitelja i prije-
tvornih grupa koji upotrebljavaju etvrti Put, ili prije zloupotreblja-
vaju za vlastitu korist, nimalo se ne obazirui na tetu koju ine.
Oni koji su zainteresirani za slijeenje etvrtog Puta trebaju
biti vrlo paljivi kada danas trae kolu. Pomno proitajte pisanja
Gurijeva, Uspenskog i Nicolla, osobito Nicollove "Psiholoke ko-
mentare". Postavljajte mnogo pitanja. Budite voljni predati se Radu i
potivati i cijeniti svog Uitelja bez odbacivanja trunke Prave Savjes-
ti koja je ivua u Magnetnom Centru trunke koja zna da je Dobro
iznad Istine. Zapamtite da je priroda Apsoluta Savreno Dobro i ne
82
4. PREDAVANJE
predajte se niemu to nije dobro. Ne dajte se uvjeriti da ete izgubi-

ti Rad ako napustite neku odreenu grupu. Rad ne pripada koli.
Va stvarni osobni Rad pripada vama i moete ga prakticirati biti u
Radu bilo kad, bilo gdje. Rad je osmiljen tako da moete razviti
trajnu sposobnost percepcije koja je va osobni Unutarnji Uitelj.
To se naziva obitavanjem Duha Svetoga.
- kraj -
83

R. Nottingham - Cetvrti - Put - I - Ezoterijsko - Krscanstvo PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

R. Nottingham - Cetvrti - Put - I - Ezoterijsko - Krscanstvo PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rebecca Nottingham

S engleskog prevela: Ivana Beker

* Izrazi koji se koriste u terminologiji Rada i etvrtog Puta u ovom su tekstu

svrhu i Objektivnu Istinu koja se tu nalazi, znat ete koliko je vrije-

stanja stvaraju ivot koji se sastoji od beavnog slijeda reakcija. Tak-

e vau razinu svijesti. Vaim postojanjem na toj vioj razini mani-

put praktinih psiholokih uputa ija je svrha proienje vaeg srca

nee vas dovesti do promjene. Promjena zahtijeva individualni unu-

Vie Svijesti. I otkrit ete da je znaajka psiholoke pozicije iz koje

njihovih razliitih voa. Neke grupe ostale su tvrdo kristalizirane u

uenja, umjesto samotranscendencije i proirenja svijesti.

mentumom Spavanja u ivotu.

"... Religiozni ljudi obino zamiljaju da je ono to se dogaa

jesti. Grki lan 'meta' nalazi se u nekim rijeima koje se ko-

"Ui se da je radikalna, trajna transformacija mogua, a Me-

Rad je Uenje o procesu zvanom Metanoia, koji je psiholoki

tira dobicima u materijalnome svijetu, osobito bogatstvom i zdrav-

pogrean pristup, i nije dostupan razini duha. On vae napore ini

petosti, i na nekoliko trenutaka niste dio mehanike struje ivota.

zumijevanja, ili Rada na tome kako bi se postigla transformacija.

date novac, a ideja se koristi kako bi se uenike uvjerilo da moraju

mino koritenje vae panje i energije, iskrenost, potenje, posvee-

njem due. Meutim, kroz viu svijest otkrit ete da primate, a ne da

od traenja nagrade, nego stjecanje osobnih svjetovnih moi i samo-

nje da postanu autentini i dobri, i koji za promjenom eznu dovolj-

a nakon ovog ivota, nije provjerljivo. Trebate se baviti Radom iz

Namjera ovih predavanja jest pruiti vam razumijevanje sustava e-

"U svakom je dobu bilo sijano u svijet ezoterijsko uenje

Znaenje rijei "ezoterijsko" obino se pogreno razumije kao

ezoteriju, a izuzetno malo ljudi dolo je u dodir sa stvarnim kolama.

"Prije svega, ovo znanje nije skriveno; i drugo, ono zbog

Ezoterijsko uenje nije skriveno, dostupno je; meutim,

Gurijev, Uspenski, Nicoll

zvoj ovjeka u kojem je poduavao etvrti Put.

"Vie ga ne razumijem i smatram nunim odvojiti Gurijeva

Pomogao je Gurijevu da se 1922. useli u Fontainebleau u

Opi prikaz i cilj

"ovjek je posijan na Zemlju ... s mogunou unutarnjeg ra-

Sustav koristi ideje, prakse i vjebe osmiljene za stvaranje

* R.A.M.C. ( Royal Army Medical Corpus); Lijeniki korpus kraljevske

Biu, jer iz to dvoje nastaje razumijevanje. Sav razvoj ovisi iskljuivo

Opa struktura sustava

je, vae se razumijevanje moe poeti mijenjati.

razloga dana slobodna volja da izaberemo evoluciju. Gurijev: "Pos-

Aktivna sila Pasivna sila

moe stvoriti trajnu transformaciju koja je sav cilj ovog ezoterijskog

"Nijedna koliina panje koja se poklanja tijelu nee stvoriti

"Znanje ovog Rada je takvo da moe djelovati na Bie, a re-

Ovo se moe dogoditi jedino upotrebom snage vaih osobnih napo-

ra u bavljenju Radom. Primjena ideja na sebi s iskrenou i ustraj-

"ovjek kakav jest slui svrhama prirode i nita drugo nije

Ovaj sustav kae da postoji sedam razina svijesti, sastojei se

va dugoroan, iskren, teak psiholoki Rad. Stvarni unutarnji Rad.

Razine svijesti Tri vrste ovjeka

Razmotrimo jedan primjer mehanikog ovjeka, tj, uspavanog o-

Rad kae da je ovjek koji funkcionira na ovoj razini organizam koji

Sutina, Pravo Ja, Bie

potpuno jedinstvenim sebstvom. U Radu se ono naziva Sutina.

sebe na Znanju i na Biu.

"Razina Bia eka na vas upravo iznad vae trenutne linije,

Nerazvijeni ovjek Razvijeni ovjek

UNUTARNJI VANJSKI Tijelo Volje UNUTARNJI

ovjek- stroj upravljan vanjskim ivotom Ustrojena tijela podinjena volji