Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik6b Razred PDF
Prirucnik6b Razred PDF
Prirunik 6
Upoznavanje s itankom 6
Struktura udbenikih jedinica u itanci 6
Upoznavanje s Radnom sveskom 6
Struktura Radnih kutaka u Radnoj svesci 6
Upoznavanje s lektirnim naslovima
OBOJITE!
1
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nastavni sat u biblioteci/knjinici
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: knjiga kao vrijednost, znanje kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema
knjizi
Obrazovni: usvajanje znanja o biblioteci, bibliotekarstvu, izdavatvu, knjizi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti promatranja, opisivanja, logikog
zakljuivanja, usporeivanja i razlikovanja
Tematska korelacija
Sokrat
Svaka knjiga ima svog pisca ili autora. Na naslovnoj stranici knjige je
napisano:
- ime autora knjige
- naziv knjige
- ime ilustratora ako je knjiga popraena crteima
- ime likovnog ili grafikog urednika
- naziv izdavaa, mjesto u kojem je knjiga tampana i godina tampanja.
- knjiare
- knjigoveznice
- tamparije
- bibliobusi
-antikvarnice
b) Ko su:
- bibliografi
- bibliomani
-knjievnici
Odgovori
Biblioteka itaonica
Sinteza
Posmatranje i praenje
KNJIEVNOST
2 Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dijete sa devet iraka, narodna bajka
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja
usmene knjievnosti kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki usmene narodne knjievnosti,
osobenosti anra narodne bajke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke (narodne mudrosti)
Funkcionalni: upoznavanje osobenosti emocionalnog doivljaja narodne bajke
Tematska korelacija:
Najava teksta
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 6
Konkretizacija doivljaja
Interpretacija teksta
irak svijenjak
han konaite
handija - onaj koji dri han
Stanbol Istanbul, grad u Turskoj
topuzina - batina
Rad po grupama:
Sinteza
Narodne bajke su izraz tekog ivota ljudi i elje da natprirodne sile uine svojim
saveznicima. Neuki i slabi imaju uvijek pievu naklonost. Bogatai su lakoumni,
sebini i podli, a siromasi - asni, hrabri i portvovani.
Stvaralake aktivnosti
Igrajmo se!
KRALJ TIINA
Izaberite kralja Tiinu. On sjedi na podu sa povezom na oima i uva svoje blago.
A njegovo blago su svi predmeti koji zveckaju, ukaju ili kripe kada se
pomijeraju (kljuevi, zvonii, celofan...). Ostali uenici sjede oko njega,
pokuavaju mu prii i neujno mu oteti blago. Ako ih kralj Tiina uje, on prstom
pokazuje u pravcu zvuka, a kradljivac blaga se mora povui. Igra se prekida kada
se neki uenik ipak uspije vratiti na svoje mjesto sa ukradenim blagom, i uz
iznenadno zveckanje ukradenim predmetom kae: Pozdravite novog kralja
Tiinu. Tada se igra moe ponoviti.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni:razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema usmenoj
i pisanoj rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, istinoljubivost kao vrijednost,
vedri narodni duh kao vrijednost,
Obrazovni: usmena/narodna knjievnost, narodna pria, zapaanje i
razumijevanje toka dogaaja, logike cjeline, osnovne misli, osjeanja,
raspoloenja u prii, likovi, iskustvo lika i vlastito iskustvo, uoavanje anrovskih
i strukturnih osobenosti aljive narodne prie
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja, razvijanje smisla za humor,
smisla za logiko zakljuivanje i razlikovanje istine i lai, imaginiranje novog
konteksta prie
Tematska korelacija
Konkretizacija doivljaja
Interpretacija teksta
aljiva narodna pria je kratka, vedra i aljiva usmena prozna vrsta. Teme su
joj najee suprotne ljudske osobine - mudrost i glupost. aljiva narodna pria
neposredno opisuje svakodnevni ivot. U naim aljivim narodnim priama
veoma je est junak Nasrudin - hoda. Smatra se da je u nau priu doao iz
turske knjievnosti, ali se u naoj prii potpuno odomaio.
Sinteza
Koliko god ovakav kraj prie bio aljiv - on je i pouan. Da li smatrate mudrim
Nasrudinove postupke?
U lai su kratke noge.
Ako lae koza, ne lae rog.
Stvaralake aktivnosti
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
4
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ni zorice ni bijela danka, epska narodna
pjesma
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota usmene i pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja
ljubavi prema domovini kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema tradiciji kao
vrijednost, tradicija kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje s elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti epske narodne pjesme
Funkcionalni: upoznavanje osobenosti izraavanja emocionalnog doivljaja
pjesme: pokretom, mimikom, gestom, sklad emocije i geste, emocije i pokreta,
emocije i zvuka (glasa)
Tematska korelacija
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju dojmove iz pjesme!
Konkretizacija doivljaja
Koji je dogaaj narodni pjeva opjevao u ovoj pjesmi?
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
Bie Biha
Carigrad Istanbul
kauri nevjernik, krivovjernik
vojuje - ratuje
delat ubica
banjeluki - banjaluki
jeerma - prsluk
Pronai stihove koji opisuju spremanje bianskog kapetana za posjetu caru
gospodinu.
Koju njegovu osobinu saznaje iz tih stihova?
Za to je Ferhat-paa optuio bianskog kapetana?
Kome se bianski kapetan obratio za pomo?
Kako je car nagradio odanost bikog kapetana?
Kako shvata Ferhat-paine rijei:
Pogubi-de dumanina tvoga,
kojno tvoje ne vojuje vojske,
ve prodaje Bosnu u kaure."
ta za tebe znai prodati domovinu?
ta je, dakle, tema, a ta ideja pjesme?
U epskim narodnim pjesmama ima mnogo proirenih opisa. Pri tome se narodni
pjeva slui i epitetima.
Naprimjer: esta kniga, lijepi grad Carigrad, Bosna kamenita, velika
ordija...
U narodnim pjesmama se susreemo sa tzv. stalnim epitetima, jer se uz jednu
imenicu upotrebljavaju uvijek isti epiteti (rumena jabuka, ljepota djevojka, sjajno
oruje, bijela kula, rujno vino, britka sablja...) Najee se upotrebljavaju da bi
upotpunili stih.
Sinteza
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja ljubavi
kao vrijednost, ljubav prema bratu kao vrijednost, ljubav prema tradiciji kao
vrijednosti
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-radionica;
Tematska korelacija
Konkretizacija doivljaja
O kojoj ljubavi pjeva narodni pjeva?
Sinteza
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja basne kao
vrijednost, ljudske vrline i mane, potenje kao vrijednost, smisao istinske ljepote
Tematska korelacija
Najava teksta
avka i tue perje, narodna basna
Konkretizacija doivljaja
Za koju prigodu se avka odluila prikazati u najljepim haljinama?
Istaknuti neobojenu ilustraciju lanog i pravog paunovog pera na flip artu.
Zadatak: Obojite lano i pravo paunovo pero njihovim bojama!
Interpretacija basne
Narodna basna je kratka pouna pria, u stihu ili prozi, koja saima vjekovna
ivotna iskustva ljudi. Ona govori o ivotinjama, ponekad i o biljkama, a
podrazumijeva ljude i ljudsko ponaanje. U basni se, dakle, pojedine ljudske
osobine pripisuju ivotinjama tako da: lisica predstavlja lukavstvo, magarac -
glupost, lav - mo, vuk - pohlepu, jagnje - ednost i nevinost, mrav - marljivost...
bio rob koji je sluio kod mnogih gospodara i da je dobio slobodu zahvaljujui
svojoj mudrosti.
Sinteza
Narodne basne ele da poue i poprave ljude, pa svaka basna ima svoju pouku.
Paun i sokol
ta eli paun? Jedan junak basne eli izgledati kraljevski, a drugi ivjeti
kraljevski.
ija je elja vama prihvatljivija? Zato?
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
7
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: graditi pozitivne osobine linosti (prihvatanje normi ljudskog
ponaanja), razvijati toleranciju i uvaavanje razliitosti, razvijati sposobnosti za
uoavanje lijepog i vrijednog u djelima
Obrazovni: osobine umjetnike prie, novele, slinosti i razlike umjetnike i
narodne prie
Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, formiranje i izgraivanje
mentalnih i komunikativnih sposobnosti, logikog miljenja i zakljuivanja
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, matematika
Najava teksta
Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca
Interpretacija teksta
Umjetnikoj prii je slina novela. Novela je krai prozni oblik koji govori o
nekoj neobinoj zgodi iz ivota, a za koju se ranije nije ulo, koja je, dakle, nova
(otuda je i dobila ime: talijanski novella - novost). Pisci novela pronalaze
nesvakidanje i udne dogaaje, zanimljive za priu. Novela najee sadri
samo jedan dogaaj i jedan ili dva lika.
Sinteza
Tenja za ljepotom je plemenita i vana ljudska osobina. Ljudi u razliitim
stvarima vide ljepotu.
Pria Sijelo mudraca podsjea na narodnu priu. Pripovijedanje je saeto a
radnja je dinamina. Pria Sijelo mudraca je slina noveli. Pisci novela
pronalaze nesvakidanje i udne dogaaje, zanimljive za priu.
Stvaralake aktivnosti
Koji mudrac/i iz prie Sijelo mudraca Nedada Ibriimovia misle isto to i
drugi mudraci koji nisu iz ove prie, a koji kau:
1. A to bih jedino potomcima htio namrijeti u batinu - bila bi VEDRINA.
Kristalna kocka vedrine. (Tin Ujevi)
Za kojeg mudraca iz nae prie je vedra narav najvrednija ljudska osobina?
ta vi o tome mislite?
Nacrtajte kako zamiljate kocku vedrine.
Posmatranje i praenje
8
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Hans Kristjan Andersen: Slavuj
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje osobnog doivljaja prirode kao vrijednosti, ravijanje interesa
za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, zvukom, razvijanje
sposobnosti za uoavanje ljepote, razvijanje empatije i prijateljstva
Obrazovni: upoznavanje sa elementima izraajnog itanja bajke, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u bajci, toka dogaaja, uoavanje i doivljavanje ljepote
pjesnikog jezika, uoavanje opisa prirode, uoavanje anrovskih i strukturnih
osobenosti umjetnike bajke, stvarni i fantastini motivi u bajci
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Konkretizacija doivljaja
Interpretacija pjesme
Otkrijmo znaenje rijei:
Sinteza
divovi, patuljci, adahe. Svijet bajke je, kao to smo nauili, crno-bijeli: to je
borba izmeu dobra i zla, u kojoj dobro uvijek pobjeuje. Mnogi pisci su pisali
bajke: Andersen, braa Grim...
Stvaralake aktivnosti
Rad po grupama:
1. Komponujte za slavuja neku pjesmu! Ako elite, napiite mu i stihove.
2. U bajkama uvijek pobjeuje dobro. ta je u ovoj bajci pobijedilo?
3. Koja je poenta (poruka) u bajci?
4. Na zajednikom flip-artu nacrtajte slavuje iz ove bajke.
5. Zadatak za uenike koji ele individualizirani zadatak: Napiite neki kratki
sastav u kome ete ispriati kako ste nekome bili prijatelj i pomogli mu.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje osobnog doivljaja prirode kao vrijednosti, ravijanje interesa
za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode rijeju, bojom, zvukom,
razvijanje patriotskih osjeanja, razvijanje sposobnosti za uoavanje ljepote
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, upoznavanje sa elementima izraajnog
itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i
doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, stilske figure, izraavanje doivljaja
pjesme rijeima, bojama, uoavanje opisa prirode, povezivanje pjesnike slike sa
likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti, koordinacija imaginacije i govora, govora i
imaginacije
Tematska korelacija
ta bi sve obojio/la utom bojom u jednom ljetnom pejzau? Koja ptica moe
biti uta?
Najava teksta
Ibrahim Kajan: U oima ptice ute
Ibrahim Kajan je roen u Mostaru, pie za djecu i odrasle. Objavljuje putopise,
poeziju za djecu (zbirke pjesama uta ptica i Smijeh koji je pobjegao).
Interpretacija pjesme
Koje boje preovladavaju u pjesmi? A koji zvuci?
Koji instrument po vama zvui uto?
to je lijepo i vedro u pjesnikim slikama?
Koja su svojstva pripisana neobinoj utoj ptici?
Gdje pjesnik vidi njenu domovinu? Sa ime je poredi?
Pjesnike slike sastavljene su od vizuelnih i akustikih pojedinosti koje
primamo osjetilom vida i sluha. Izdvoji i objasni vizuelne i akustike slike u ovoj
pjesmi.
U pjesmi U oima ute ptice iskazana je ljubav jedne ptice prema njenom
zaviaju.
Provjeri da li u pjesmi ima rime.
Sinteza
Pjesnik u lirskoj pjesmi moe iskazati razliita osjeanja: ljubav prema dragoj
osobi, ljubav prema zaviaju i domovini, ljubav prema ovjeku uope, moe
iskazati svoje misli o ivotu , o prolaznosti... Pjesnik je u ovoj pjesmi na zanimljiv
nain naslikao svoju domovinu I iskazao ljubav prema njoj. Takve pjesme se zovu
rodoljubive pjesme. Stihovi ove pjesme nisu povezani rimama.
Stvaralake aktivnosti
Pronai u sljedeim stihovima stilske figure: epitet, onomatopeju i
personifikaciju:
U oima ute ptice
spava more,
a usred tog mora
strano dalekoga,
zemlja je jedna rascvrkutana.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema ivotinjama, razumijevanje
prijateljstva izmeu ovjeka i ivotinja, razumijevanje normi ljudskog ponaanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika pria, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),
hronoloki nain kazivanja, likovi, sadrajna analiza, elementi izraajnog itanja,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Stvaralake aktivnosti
Igra: Farma, itanka 6, strana broj 39
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
11
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isidora Sekuli: Bure
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika pria, autobiografska pria, prienje u 1. i 3. licu, motivi u
prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed
prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Najava teksta
Isidora Sekuli: Bure
Isidora Sekuli autorica je raznovrsnog i bogatog knjievnog opusa. Pisala je
crtice, pripovijetke, putopise. U knjizi Saputnici iz koje je i ova pripovijetka,
otkriva itaocu bogate svjetove svoga djetinjstva. Poznata su joj djela Pisma iz
Norveke, Iz prolosti, Mir i nemir ...
Interpretativno itanje
Nastavnik/ca interpretativno ita priu ili puta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
ta je bilo neophodno poduzeti da bi bure postalo ugodno i zanimljivo mjesto?
Koje tajne djetinjstva skriva ovo bure?
Interpretacija prie
Otkrijmo znaenje rijei:
koral - koralj, morske ivotinje koje ive u velikim skupinama prirasle uz stijene
gleer - ledenjak
plaziti (se) - sporo se kretati
Ovaj odlomak je sastavljen od pet cjelina. Osnovni motiv prve cjeline je staro,
naputeno bure.
Pronai osnovne motive u preostalim cjelinama.
U kojoj cjelini je opisan rasklimatani stari dvorac?
Ko je sve dijelio taj prostor s knjievnicom? Ko ga je posjeivao? ta sve voli
knjievnica? Od ega strahuje?
Zato knjievnica ali za prodatom kuom i dvoritem?
Zato bi ih uzidala u kulu i zabravila sa devet kljueva?
Pripada li tema ove prie izmiljenom ili stvarnom dogaaju? Ko je glavni lik, a
ko je u ulozi pripovjedaa u ovoj prii? U kojem licu je govor pripovjedaa?
Zato?
Knjievno djelo u kojem pisac opisuje dogaaje ili doivljaje iz vlastitog ivota
nazivamo autobiografskom prozom (autobiografska pria, autobiografski
roman...). U njoj su injenice iz ivota pisca predstavljene knjievnim izraajnim
Sinteza
Prianje moe biti u prvom i treem licu. Ova pria je ispriana u prvom licu
(JA, MENE...) jer knjievnica kao ve odrasla osoba pria dogaaj iz svoga
djetinjstva. Prianjem u prvom licu uspostavlja se bliskiji odnos sa likovima i
dogaajima. Knjievno djelo u kojem pisac opisuje dogaaje ili doivljaje iz
vlastitog ivota nazivamo autobiografskom prozom. Pria Bure Isidore Sekuli
je autobiografska pria.
Stvaralake aktivnosti
Posmatranje i praenje
12
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Antun Branko imi: Ah, evo opet...
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja prirode
kao vrijednost, interes za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode
rijeju, bojom, zvukom;
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, patriotska/rodoljubiva pjesma, motivi,
osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izraajnog
itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i
doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, uoavanje opisa prirode, povezivanje
pjesnike slike sa likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme.
Konkretizacija doivljaja
Pjesnik je roen u Hercegovini. Zato pjesma ima ovakav naslov?
Interpretacija pjesme
Otkrijmo znaenje rijei:
murva - dud, vrsta drveta sa slatkim , crnim ili bijelim plodovima
tavno - tamno
tmua - tama, tmina
Nauili smo da strofa moe imati razliit broj stihova: dva, tri, etiri, pet...
Strofa koja broji dva stiha naziva se dvostih ili distih, strofa od tri stiha trostih ili
tercina, a strofa od etiri stiha - etverostih ili katren.
Pjesma Ah, evo opet sastoji se od etiri strofe, i to dva katrena i dvije tercine.
Pjesma koja se sastoji od dva katrena I dvije tercine zove se sonet.
Sinteza
Lirska pjesma koja je proeta osjeanjima ljubavi prema zaviaju, domovini,
njenim ljepotama i ljudima zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska pjesma.
Pjesma Ah, evo opet je rodoljubiva pjesma koja se sastoji se od etiri strofe, i
to dva katrena i dvije tercine, dakle to je sonet.
Razvrstaj imenice iz pjesme na one koje moe dotaknuti, dodirnuti, i one koje
ne moe: sjaj, njive, vode, dom, um, ma, dua, dan, vjetar, kia, tmua, no,
pogled, san.
Posmatranje i praenje
13
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Skender Kulenovi: Gromovo ule
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije
Obrazovni: umjetnika pria, autobiografska pria, slikovitost opisa, stilske
figure, sadrajna analiza, motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula,
likovi), retrospektivni slijed prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Najava teksta
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
Ovaj nam stvarni doivljaj iz svog ranog djetinjstva pria pisac kao odrasla
osoba. Kako se zovu prie u kojima pisac opisuje dogaaje iz svog ivota?
Interpretacija prie
Ako ste paljivo proitali priu Gromovo ule mogli ste zapaziti da je u opisu
doivljaja vremenske nepogode pisac posebnu slikovitost i emocionalnost
postigao nekim nainima izraavanja, kao to su: gromovi kao krakati svijetli
divovi skau po tim planininama, zaorlja takva oluja ...
Sinteza
Stilske figure su posebni oblici i naini izraavanja u umjetnikim djelima.
Njima se ostvaruje slikovitost, emocionalnost, simbolinost, harmoninost,
ritminost pjesnikog jezika. Epitet je jedna od najeih stilskih figura, to je
skoro uvijek pridjev u svom osnovnom ili prenesenom znaenju koji konkretno
odreuje osobinu predmeta, bia ili pojave. U ovoj prii smo prepoznali i druge
stilske figure: poreenje, personifikaciju I onomatopeju.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja prirode
kao vrijednost, interes za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode
rijeju, bojom, zvukom
Obrazovni: lirska umjetnika pjesma, pejsana pjesma, motivi, stilske figure,
inverzija, ugoaj u pjesmi, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote
pjesnikog jezika, rima, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom, sonet,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Tematska korelacija
Najava teksta
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Pjesnik nam je u ovoj pjesmi naslikao svoj doivljaj noi u primorskom selu
Trsteno. Slika odie mediteranskim motivima, bojama i zvukovima.
Interpretacija pjesme
Otkrijmo znaenje rijei:
Lirske pjesme u kojima pjesnik opisuje neki pejsa, prirodnu pojavu ili detalj
(motiv) iz prirode i izraavaju pjesnikov doivljaj prirode zovu se pejsane (opisne
ili deskriptivne) pjesme.
Sinteza
ivot u tuini probudio je u pjesniku enju za zaviajem koja se odraava i u
njegovim pjesmama.
Na asu likovne kulture naslikaj ili svoje, ili pjesnikovo selo, a kod kue ga
pokuaj i opisati. Slui se stilskim figurama, jer selo to zasluuje (stilske figure:
epiteti, poreenja, onomatopeje, personifikacije).
Po koliko stihova broje strofe u ovoj pjesmi? Kako smo ih nazvali? Kako se zove
pjesma koja se sastoji iz dva katrena i dvije tercine?
Pronaite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku rije na kraju stiha neku
drugu rije za rimovanje (naprimjer: granju/znanju; plava/slava...)
Posmatranje i praenje
15
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ivica Vanja Rori: Pjesma
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje sposobnosti za
prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi,
snage vjerovanja i molitve
Obrazovni: umjetnika pria, crtica, prepoznavanje osjeanja u tekstu, oblici
kazivanja, cjeline u tekstu,statini i dinamini motivi
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, likovna kultura
Najava teksta
Ivica Vanja Rori: Pjesma
Ivica Vanja Rori je roen u Foi kod Doboja. Pisac je pjesama i pria za djecu, a
poznata djela su mu: Eno ide bubamara, Pria do prie, pjesma do pjesme,
Djeak grli svijet, Svemirko trai sreu, Doivljaji mia ia...
Interpretacija prie
Proitaj paljivo rijei djeakove pjesme. Kome su upuene?
Koja se reenica ponavlja u djeakovoj pjesmi? Koja osjeanja djeak tom
reenicom posebno naglaava?
Ko je sve i kojim redom usliio djeakovu molitvu?
Usporedite ovu priu sa priom Gromovo ule Skendera Kulenovia.
Iz ega nastaju narodna vjerovanja da ovjek moe molitvom, pjesmom ...
odobrovoljiti prirodne sile i zatititi se od njihove razorne snage?
Ova kratka pria je usmjerena na slikanje jednog malog, ali snanog doivljaja
iz svakodnevnog ivota. Bliska je crtici.
Crtica je kratko prozno djelo koje je vie usmjereno na oslikavanje lika,
predjela, misli i jakih osjeanja. To moe biti ivopisna slika neke osobe, predjela
ili sredine. Slika sitne dogaaje iz svakodnevnog ivota. U crtici je, dakle, neki
dogaaj samo podloga za iskazivanje osjeaja i misli.
Proitajte priu Gromovo ule Skendera Kulenovia. Po emu je i ova kratka
pria bliska crtici?
Sinteza
Ova kratka pria je usmjerena je na slikanje jednog malog, ali snanog
doivljaja iz svakodnevnog ivota. Govori nam kolika je snaga djeakove ljubavi
prema ocu.
Stvaralake aktivnosti
Opiite na slian nain neko nevrijeme koje pamtite tako to ete doarati
vanjski opis deavanja u prirodi i va unutarnji doivljaj te nepogode. Doarajte
zvukove u prirodi onomatopejama.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi
rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, ljubavna pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi,
lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote
pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje
anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura
Posmatranje i praenje
17
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Petar Koi: Jablan
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje ljubavi prema
domovini, izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, sadrajna analiza, motivi u prii,
kompozicija proznog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, cjeline u
prii, upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje pria referira
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Grafofolija:
Slobodo, mnogi su vijekovi, mnoga pokoljenja i pjesnici slavili Tebe. Mnoga se
svjea krv lila za Te i u Tvoje ime. (Petar Koi)
Razgovarajte o ovim rijeima Petra Koia. Koje su rijei u tekstu napisane
velikim slovom i zato?
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
Proitajte zadnju reenicu u odlomku. Kako zamiljate ponosnog Jablana na
mejdanu?
Interpretacija prie
Sinteza
Pripovijetka ima ire opise i due pripovijedanje, pripovijedanje je uzbudljivo, a
radnja je dinamina. U pripovijeci Jablan o likovima saznajemo i iz njihova
govora. Takav pristup zovemo govorna karakterizacija lika. Koi je sjedinio ovo
svoje knjievno djelo sa borbom za bolju budunost bosanskog ovjeka.
Posmatranje i praenje
18
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Duko Trifunovi: ist zrak
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje prema poeziji, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti, razumijevanje i razvijanje porodine bliskosti i
empatije u tekim trenucima, izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, stih, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, uoavanje opisa prirode, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, ekologija
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Koje osjeanje pobuuje u tebi ova pjesma? Zato?
Interpretacija pjesme
Otkrijmo znaenje rijei:
fundament - temelj
Koja je osjeanja pjesnik iskazao prema bratu? Zato?
Koji su vas stihovi naveli na takav zakljuak?
Koje osjeanje proima pjesnika u stihovima:
Moj brat svaki dan napravi lokomotivu
on je teka industrija
on je taj fundament?
Koji se stih posebno izdvojen ponavlja u cijeloj pjesmi? ta pjesnik ovim stihom
eli naglasiti?
Sinteza
Pjesnik je ponosan na svoga brata, proimaju ga osjeanja potovanja prema
bratu jer obavlja teak i vaan posao.
Stvaralake aktivnosti
Ko su proizvoai istog zraka? Pokrenite u vaoj koli akciju istai zraka.
Neka svako odjeljenje zasadi u kolskom dvoritu ili vonjaku po jednu mladicu
nekog stabla. Njegujte svoje istae zraka!
Posmatranje i praenje
19
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isak Samokovlija: Djeak Aron
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
empatije prema ljudima i ivotinjama, prihvatanje i razumijevanje ljudski
postupaka, razvijanje sopstvenog miljenja i stava
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, sadrajna analiza, motivi u prii,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), vanjski i unutranji portret,
prianje u treem licu, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
O kojem dogaaju govori ova pria? ta ste osjeali itajui priu?
Izdvojite rijei koje opisuju vae osjeanje: strah, zabrinutost, njenost, tuga,
radost, ravnodunost, saaljenje...
Interpretacija prie
Sinteza
Unutranji portret je opis unutranjih preivljavanja, postupaka i ponaanja lika,
(potenje, upornost, dobrota...) Daje se kroz razgovor likova ili pievo
pripovijedanje O liku djeaka Arona u ovoj prii najvie saznajemo iz njegova
obraanja kudravom psiu i iz razgovora s majkom. Pisac nam je dao njegov
unutranji portret.
Stvaralake aktivnosti
Pronai i upii u svesku rijei kojima je pisac izrazio Aronovu:
1. tugu i suosjeanje
2. upornost.
Odaberi zadatak:
1. Prepii iz teksta rijei njenosti kojima se Aron obraa psiu.
2. Kako zamilja Aronovog psia? Nacrtaj ga i oboji.
3. Oblikuj od plastelina ili glinamola svog kunog ljubimca.
Posmatranje i praenje
20
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: U noi
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja: ljudske vrline i
poroci
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, stilske figure, sadrajna analiza,
motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni
slijed prianja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti, prevazilaenje osjeanja straha i
tjeskobe
Tematska korelacija
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
U ovoj prii je tema Triina neprospavana no u majstorovoj kui. Ona je samo
neposredan povod da nam pisac predoi Triina jaka osjeanja! Koja osjeanja?
(Osjeanje straha od noi u gradu, od majstorova pijanstva i grubih rijei, te
njegovu enju za selom i domom)
Interpretacija prie
Otkrijmo znaenje rijei:
tokorse - toboe
rata - radi ega
Sinteza
Kada pisac prekida hronoloki (vremenski) slijed dogaaja i vraa se unatrag, na
dogaaje koji su se zbili u prolosti, rije je o retrospektivnom slijedu dogaaja.
U prii U noi Tria pokuava sjeanjima na svoj dom otjerati strahove. Pria je
ispriana retrospektivnim slijedom dogaaja.
Stvaralake aktivnosti
U prii si proitao/la glagole: jaue, zvidi, zvei, krckaju, hrti, iti, rei,
jecajui... Kojoj vrsti stilskih izraajnih sredstava ove rijei pripadaju?
Pronaite i ispiite sve onomatopejske izraze u prii.
Nauili smo da je govorna karakterizacija lika kada o liku u prii najvie
saznajemo na osnovu njegova govora. Pronaite u prii reenice koje izgovara
majstor i kaite ta ste saznali o njemu iz njegovih rijei.
Proitajte paljivo priu i pronaite reenicu kojom zapoinje neko
retrospektivno pripovijedanje (sjeanje Trie na dogaaj iz djetinjstva).
Prepriajte u svesku tu retrospekciju.
Posmatranje i praenje
21
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si,
bijeli svijete
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si, bijeli svijete
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: profiliranje osobnog doivljaja svijeta, izraavanju doivljaja svijeta
rijeju, bojom, zvukom, prihvatanje svijeta u svoj razliitosti oblika ivota, odnos
dobra i zla, lijepog i runog, preispitivanje odnosa ljudskog ponaanja i drutvene
norme
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa i stih, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, ponavljanje stihova u pjesmi, raspoloenje i
ritam pjesme, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Tematska korelacija
Najava teksta
Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si, bijeli svijete
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Da li je pjesnik zadovoljan svijetom u kojem ivi?
Sinteza
Pjesnik nam ispovijeda svoju ljubav, ali i razoarenje svijetom.
ini nam se na trenutak da je pjesnik posvaan sa svijetom. Ali u tom svijetu ima
i dobrote.
Posmatranje i praenje
22
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isaac Bashevis Singer: Ole i Trufa
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva i starosti kao
faza u ivotu ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
empatije prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih
postupaka, razvijanje sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip
opstojnosti svijeta
Obrazovni: umjetnika pria, slikovitost opisa, bliskost/razliitost prie s bajkom,
sadrajna analiza, motivi u prii, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),
uoavanje i imenovanje pojedinosti u prii, oblici pievog kazivanja (opisivanje,
prianje, dijalog)
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
2. Najava teksta
Isaac Bashevis Singer: Ole i Trufa
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz prie.
Konkretizacija doivljaja
Ko su junaci prie i na koga vas podsjeaju? ta jedno drugom znae?
Interpretacija prie
U drugom dijelu prie saznali smo da se na granama drveta nalaze Ole i Trufa,
da se dre za granice i da se boje da e ih vjetar odnijeti. Pisac nam je to
ispriao, pa se takav oblik pievog kazivanja zove prianje, pripovijedanje ili
naracija.
U treoj cjelini Ole i Trufa razgovaraju. Taj njihov razgovor moemo nazvati i
dijalogom.
Sinteza
Ovakvo knjievno djelo zovemo priom. U njoj su matovito zamiljeni prizori,
ali bez udesnih bia i zgoda. Pisac je radnju prie predstavio pripovijedanjem,
opisivanjem i razgovorom (naracijom, deskripcijom i dijalogom) .
Stvaralake aktivnosti
Pronai u umi dva opala lista, zalijepi ih u svoju biljenicu, opii njihove boje,
naboranost, veliinu i pokuaj zamisliti i ispriati njihovu sudbinu u pismenoj
vjebi: Ljubav dva lista.
Napravite u uionici na flip artu jedan veliki list tako to ete zalijepiti bezbroj
malih suhih listia!
Podsjetite se ta je dijalog. Proitajte priu Ole i Trufa po ulogama.
Posmatranje i praenje
23
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ukrija Pando: List na putu
Nastavna oblast: knjievnost
Nastavna jedinica: ukrija Pando: List na putu
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
ivotu ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje empatije
prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka,
razvijanje sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti
svijeta
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, rima, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog
jezika, uoavanje opisa prirode, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: TiZO, muzika kultura, likovna kultura, biologija, tehniki odgoj
Najava teksta
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Kakva je osjeanja u vama probudila ova pjesma:
1. tugu zbog stradanja malog utog lista;
2. ljubav prema prirodi u jesen;
3. ravnodunost prema tuzi male seje i rasplakanom utom listiu?
Interpretacija pjesme
Sinteza
Osnovna tema ove lirske pjesme je tuga djevojice za opalim listom na putu,
predstavljena je s nekoliko manjih tematskih cjelina koje zovemo motivima:
podizanje lista sa zemlje, list na dlanu, nasmijani jesenji dan, kap kie na listu,
djevojicin poljubac listu, padanje lista sa djevojicina dlana i duboki san
rasplakanog lista.
Posmatranje i praenje
24
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina linosti,
razumijevanje ljudskog karaktera, prepoznavanje i razumijevanje ljudskih
postupaka, ljudskih osobina i openito naravi
Obrazovni: umjetnika basna, sadrajna analiza, motivi u basni, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u basni, likovi u basni, odnos narodne i umjetnike
basne, razumijevanje prenesenog znaenja basne, pouka
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Grafofolija: motiv iz neke basne o jarcu (dva jarca na brvnu, na plastu sijena)
Razgovor na temu predstavljenu ilustracijom na grafofoliji.
Poznajete li vi neku narodnu basnu u kojoj je glavni junak jarac?
Koje se osobine pripisuju jarcu u basnama?
Poznajete li nekoga od ljudi ko ima te osobine?
Najava teksta
Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu (umjetnika basna)
Ranko Pavlovi ivi u Banjaluci. Veliki broj pria za djecu objavio je u djeijim
asopisima. Zastupljen je u lektiri za osnovnu kolu. Objavio je knjige pjesama:
Nemir sna, Snovi Josipa Broza, a zatim knjige pria i bajki za djecu: ista
obue, U kui duhova, Voz, tata i novine... Pisao je lutkarske igre za djecu.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz teksta.
Konkretizacija doivljaja
Razmislite: ta je jarac mislio kada je odluio da se kulturno uzdie?
emu ipak nije mogao odoljeti?
Interpretacija basne
Otkrijmo znaenje rijei:
kulisa - dio pozornice
U to je jarac pokuao ubijediti posjetioce u pozoritu?
Da li je u tome i uspio? Zato?
ta za vas znai kulturno se uzdizati?
Kao i svaka basna i ova ima pouku. Pokuajte je izraziti u nekoliko reenica.
Moda vam u tome moe pomoi narodna izreka Vuk dlaku mijenja, ali ud -
nikad
Sinteza
Umjetnika basna, kao i narodna, kratka je i pouna pria u kojoj su glavni likovi
ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Oni se ponaaju, govore i imaju osobine
kao ljudi. I umjetnika basna ima sadraj i pouku. Ali, za razliku od narodne
basne, autor umjetnike basne nam je poznat.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze
odrastanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje empatije
prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje
sopstvenog miljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta,
razvijanje smisla za humor, nenasilno rjeavanje problema
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, humoristina/aljiva pjesma, motivi,
ugoaj/raspoloenje u pjesmi, upoznavanje s elementima izraajnog itanja
pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje
ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti humoristine pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Grafofolija, flip art: ili bim projektor sa stripom iz itanke 6, strana broj 89
Prokomentirajte ovaj kratki strip.
Kako biste okarakterizirali ponaanje krupnijeg djeaka:
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz pjesme
Konkretizacija doivljaja
Kako rjeavaju sukob djeaci u pjesmi?
Da li je opravdano kriti se iza neijih lea?
Interpretacija pjesme
Moemo li iz naslova pjesme zakljuiti kakav je njen sadraj?
Opredijeli se za neke odgovore:
-duhovit - vedar
- aljiv - tuan
- radostan - humoristian
Da li su se ovakve aljive zgode vama desile?
Ko je vas branio? Ispriajte to, ili nacrtajte.
ega se bojite, neijih godina ili neije snage?
Da li su svi snani ljudi opasni, da li se svih starijih i snanijih djeaka treba
bojati?
Jednu svoju pjesmu pjesnik je posvetio Seniji sa petog sprata i on kae:
Pjesmu sam napisao prije dvije godine, jednoga dana kada sam ponovo imao
trinaest godina!
ta mislite, koliko je godina imao pjesnik kada je pisao ovu pjesmu?
Proitajte ovu basnu i razmislite o strahu od jaeg i nepoznatog.
Lisica i lav
Lisica koja nikada nije vidjela lava, opazi jedanput jednoga iznenada, ali se
prepadne kada ga ugleda toliko da od straha malo ne izdahnu.
Drugi put ugleda ga takoer i vrlo ga se bojae, ali nije onako kako je prvi
put.
Ali kad ga ugleda trei put, ni malo straha u sebi ne ositi, nego govorae i
pajdai se s njim.
Naravni nauk:
to nama u poetku strano i muno uini se,
ono poslije ublai se i bude ugodno.
(Matija Antun Reljkovi)
Humoristina ili aljiva pjesma je komina, vesela, puna nestaluka i ala. Ona
pobuuje vedro i aljivo raspoloenje pomou neobinih i smijenih likova ili
slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle.
Sinteza
Humoristina ili aljiva pjesma pobuuje vedro i aljivo raspoloenje pomou
neobinih i smijenih likova ili slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle.
Pjesma Brat je aljiva/humoristina pjesma.
Stvaralake aktivnosti
Igra uloga!
Dramatizujte basnu Lisica I lav ili pjesmu Brat.
Posmatranje i praenje
26
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Boidar Prosenjak: Otac (odlomak iz
romana Divlji konj)
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje ivota (faza odrastanja)
ivotinja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje prirode ivotnih
oblika (sloboda izbora/drutvene norme), prihvatanje i razumijevanje ljudskog
ponaanja, razumijevanje i razvijanje obiteljskih veza
Obrazovni: djeiji roman, slikovitost opisa, sadrajna analiza, motivi u odlomku,
kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi), uoavanje i imenovanje pojedinosti u
odlomku
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Emocionalno-intelektualna pauza
Konkretizacija doivljaja
iji je susret pisac prikazao u ovom odlomku?
Interpretacija teksta
Sinteza
Djeiji roman je vee prozno djelo iji je sadraj vezan za zanimljive dogaaje
iz ivota djece ili za djeci zanimljive sadraje iz ivota openito. Iz ovog odlomka
iz romana Divlji konj saznajemo kako je konj u svome ivotu rastrzan izmeu
nagonske potrebe za slobodom i stvarnosti u kojoj vladaju zakonitosti ivota.
Stvaralake aktivnosti
Odaberite zadatak (rad u parovima):
Pronaite u odlomku reenice koje zrae mudrou. (Naprimjer: Rano je da to
razumije, jo si malen....)
Proitajte dio teksta po ulogama!
Posmatranje i praenje
27
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Donatan Svift: Gulliverova putovanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje i razvijanje pozitivnih
osobina linosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje i
razumijevanje kategorija estetskog u knjievnom djelu i openito
Obrazovni: djeiji roman, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija
teksta, slikovitost opisa, motivi u prii, kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi),
uoavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku, fantastini romani za djecu,
naunofantastini romani
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
igru preuzima uenik koji se u tom asu zatekne na elu i on postaje novi prvi
dvorjanin, a ostali ponavljaju njegove pokrete. Ples se odvija u sve tri grupe
istovremeno. Car proglaava pobjedniki ples i dodjeljuje pobjednicima crvene
bombone, drugoplasiranim - modre, a treeplasiranim zelene bombone.
Da li vam je ples za cara Liliputa bio: zabavan, naporan, komian ili dosadan?
Emocionalno-intelektualna pauza
Konkretizacija doivljaja
Guliver je blagou i dobrim vladanjem osvojio Liliputance. Kako su Liliputanci
pokazivali naklonost prema njemu?
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
pelivan akrobat,
plesa na uetu
rizniar - uvar blaga
tajnik - sekretar
Koja je zabava Gulivera posebno zabavljala?
U kojoj biste zabavi i vi eljeli uestvovati?
Koji su Liliputanci mogli biti kandidati za visoke slube na dvoru? Koje su
vjetine morali poznavati?
Kako ste doivjeli nadmetanje u vjetinama patuljastih Liliputanaca:
1. kao uzbudljiv i napet dogaaj;
2. kao komian i zabavan opis?
ta je u ovom odlomku stvarni (mogui) dogaaj ili pojava, a ta je nestvarno,
udesno i fantastino?
Sinteza
Roman Guliverova putovanja kao matovita pria koja ismijava neke
negativne pojave u drutvu svome je autoru, Donatanu Sviftu, osigurao svjetsku
slavu. Pieva mata je neke pojave u drutvu opisala na fantastian i udesan
nain, kroz stvarne i nestvarne dogaaje, stvarne i nestvarne likove.
Posmatranje i praenje
28
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i
praumu (odlomak)
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u
odrastanju ovjeka, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razumijevanje
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije
Obrazovni: avanturistiki/pustolovni roman, sadrajna analiza, slikovitost opisa,
motivi u odlomku, kompozicija proznog odlomka (tema, fabula, likovi), uoavanje
i imenovanje pojedinosti u odlomku, osjeanja
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz teksta.
Konkretizacija doivljaja
Ko je sklopio prijateljstvo u ovom odlomku iz romana?
Interpretacija teksta
Otkrijmo znaenje rijei:
? ? ?
Sinteza
Avanturistiki (pustolovni) roman je vrsta knjievnog djela u kojem se
susreemo sa uzbudljivim, neobinim, nesvakodnevnim dogaajima i
doivljajima, koji su u stvarnom ivotu mogui. Likovi u ovakvoj vrsti romana su
uvijek u potrazi za opasnim i nesvakidanjim pustolovinama koje se dogaaju na
neobinim mjestima (pusti otok, pustinja, dungla...), te su esto u ivotnoj
opasnosti. Fabula je veoma uzbudljiva, puna iekivanja.
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
29 MEDIJSKA KULTURA
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pozorite/teatar
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu itanja knjievnih djela i djela namijenjenih
scenskom izvoenju
Obrazovni: pozorite ili kazalite, pozornica, scena, ili bina, pozorino gledalite ,
kulise, scenografija, afia, plakat, reditelj, scenograf, kostimograf
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
knjievnosti: Mali princ, Junaci Pavlove ulice, Petar Pan, Alisa u zemlji uda,
Bajka o ribaru i ribici...
Plakat, koji je najee izloen u reklamnom prostoru ispred pozorita ili drugog
javnog mjesta, obavjetava javnost o terminu izvoenja pozorine predstave.
Afia je prospekt koji se daje publici pri ulasku u pozorite. U afii i na plakatu su
imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja, scenografa, kostimografa i
drugih saradnika na predstavi.
Sinteza
Pozorite ili kazalite je prostor namijenjen za izvoenje drame, opere, baleta.
Prostor na kome se izvodi predstava zove se pozornica, scena, ili bina.
Pozorino gledalite ine: parter, galerija, loe, balkoni.
Pozornicu ine i glumci koji se kreu i drugi predmeti neophodni za predstavu.
Kulise predstavljaju jednu od dekoracija smjetenih na stranama pozornice.
O scenografiji brine pozorini slikar, scenograf.
U afii i na plakatu su imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja,
scenografa, kostimografa i drugih saradnika na predstavi.
Posmatranje i praenje
30
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Grigor Vitez: Plava boja snijega (igrokaz)
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu itanja knjievnih djela i djela namijenjenih
scenskom izvoenju
Obrazovni: drama / igrokaz, kompozicija dramske radnje (uvod, zaplet, vrhunac
drame, preokret i rasplet), komedija, dijelovi drame, in, slike, prizor, lutkarski
igrokaz, lutke i ginjol lutke
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Tematska korelacija
Grigor Vitez je ivio u Zagrebu i pisao knjige za djecu i odrasle. Objavio je knjige
pjesama za djecu: Prepelica, Sto vukova, Kad bi drvee hodalo, Hvatajte
lopova ... Napisao je i knjigu pria za djecu Bajka o glinenoj ptici i druge prie.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka uenici sreuju utiske iz igrokaza
Konkretizacija doivljaja
Rasmislite o imenima likova u ovom igrokazu:
Interpretacija igrokaza
U koga je zaljubljen general Razbinos?
A koga voli Krizantema?
ta eli general Razbinos?
ato se svi protive ljubavi Krizanteme, kraljeve kerke i
kraljevog pastira Kalopera?
Da li opravdavate takvu prepreku ljubavi?
Zato su uhapsili pastira?
Kako se Kaloper suprotstavio kralju?
Koje osobine generala Razbinosa, ali i kralja Karaslava prepoznajete iz ovih
stihova?
A, tako, dakle!
Taj ni snijeg ne priznaje,
A kamoli da je boje plave!
Taj e sigurno ostati bez glave.
A kako se Krizantema suprotstavila ocu kralju?
General Razbinos je zatvorio pastira Kalopera jer nije potovao kraljevu
naredbu i gledao je svijet svojim oima. Umjesto snijega je vidio cvijee, hodao
po cvijeu. Saznavi to, kraljeva kerka pada u nesvijest.
Sinteza
Ovo je kompozicija igrokaza Plava boja snijega:
1. Uvod: Dvorski mudrac savjetuje kralja Karaslava
2. Zaplet: Kraljeva naredba da pada plavi snijeg
3. Vrhunac: General Razbinos zatvara pastira Kalopera
Posmatranje i praenje
31
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mediji: arolija velikog ekrana
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti
Obrazovni: poeci filma, film kao umjetnost, vrste filmova (dokumentarni, igrani,
animirani), dokumentarni film
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-
radionica;
28. decembra 1895. godine dva Francuza, braa Limijer, vlasnici fabrike
fotografskih aparata, prvi put su javno prikazali filmove koje su nekoliko dana
ranije snimili. Brkata braa Limijer, utirkani i dostojanstveni.
Sasvim sigurni uz zapanjujue iznenaenje koje su pripremili okupljenim i
pomalo nepovjerljivim sugraanima. Kada su se svjetla ugasila, kada je mala sala
utonula u tamu, odabranim posjetiocima prikazali su na osvijetljenom platnu prvu
sliku koja je oivjela: jednu lionsku ulicu i radnike koji izlaze iz fabrike. Ljudi su
gleda s nevjericom i pitali se - nisu mogli vjerovati svojim oima. Desilo se u
indijskom salonu u Parizu. Te veeri dogodila se prvorazredna senzacija. Taj
datum se uzima kao poetak filmske umjetnosti.
Braa Limijer (August i Luj) kroz par dana prikazuju i filmove Ulazak voza
u stanicu i Bebin doruak. Bili su to dokumentarni, nijemi filmovi.
Sedma umjetnost
Vrste filmova
Film je, u stvari, pria u slikama. Slikom i rijeju prikazuju se dogaaji koje
obino prati muzika, zvuk, a ponekad i tiina.
I u filmu imamo glavne i sporedne likove. Likovi mogu biti hrabri, poteni, dobri,
ali i loi, kukavice prevaranti, ba kao i u priama.
U okviru filmske umjetnosti razlikuje se vie vrsta filmova. Uobiajena je
podjela na, dokumentarni, igrani i animirani film.
Dokumentarni film
Stvaralaki rad
Prikazivanje inserta iz nekog savremenog dokumentarnog filma.
Posmatranje i praenje
32
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Igrani film
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Obrazovni: igrani film, djeiji igrani film, prvi nijemi i zvuni filmovi, prvi slavni
glumci, bh igrani film, roditeljska panja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, kreda, biljenica,
olovke, fotografije ili ilustracije
Tematska korelacija
ta je to igrani film?
Film u kojem likove tumae glumci - zovemo igrani film. Igrani film moe biti
ljubavni, ratni, pustolovni, kriminalistiki... temelji se na fabuli. Ako je film
namijenjen ponajprije djeci i ako u njemu prevladavaju djeiji likovi - zovemo ga
djeiji film.
Mnoga knjievna djela su filmovana. Meu njima i Druba Pere Kvrice Mate
Lovraka, Guliverova putovanja Donatana Svifta, Kroz pustinju ipraumu
Henrika Sjenkjevia, Robinzon Kruso Danijela Defoa
1911. godine , u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije:
arli aplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (debeli i mravi).
Prvi zvuni film prikazan je 1927. godine i zvao se Pjeva deza. uo se glas
popularnog pjevaa - Al Donsona. Dakle, film je tada progovorio.
Prvi filmovi su bili crno- bijeli, a danas imamo filmove u boji.
Baster Kiton je glumac koji se nikada nije smijao na platnu, ali je zasmijavao do
suza milione gledalaca.
Zovu ga vitez tunog lica.
Sam je izjavio:
Nagrada Oscar
A kako je nagrada dobila ime Oskar? Prema jednoj prii ime je smislila
bibliotekarka Akademije koja je, kada je vidjela mali kip, rekla: Izgleda ba kao
moj ujak Oskar!. Nagrada Oskar je najvee svjetsko priznanje u oblasti filma.
2002. godine film Niija zemlja Bosanca Danisa Tanovia. Danis Tanovi je ovu
nagradu posvetio svojoj domovini.
Bosanskohercegovake zaljubljenike filma ova nagrada je uinila posebno
ponosnim. Radnja filma Niija zemlja deava se u Bosni i Hercegovini za
vrijeme rata.
Roditeljska panja
Da li se svi igrani filmovi preporuuju djeci?
Sinteza
1911. godine, u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije:
arli aplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (Debeli i Mravi). Baster
Kiton jedan od najpoznatijih komiara iz perioda nijemog filma.
Prvi zvuni film prikazan je 1927. godine i zvao se Pjeva deza. uo se glas
popularnog pjevaa - Al Donsona. Dakle, film je tada progovorio.
Prvi filmovi su bili crno-bijeli, a danas imamo filmove u boji.
Bosanskohercegovaki film danas biljei znaajne uspjehe. 2002. godine film
Niija zemlja Bosanca Danisa Tanovia dobio je nagradu Oskar. Danis
Tanovi je ovu nagradu posvetio svojoj domovini.
Film Grbavica reiserke Jasmile bani iz Sarajeva dobio je glavnu nagradu
"Zlatni medvjed" na filmskom festivalu u Berlinu.
Stvaralake aktivnosti
Napravite zajedniki popis najboljih filmova koje ste gledali i razgovarajte o njima.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi
Obrazovni: crtani, lutkarski i kolani film, poznati animirani filmovi i njihovi junaci
Tematska korelacija
Animirani film
Animirani film je naziv dobio prema latinskoj rijei anima (dua) jer se crtei ili
lutke oivljavaju. Animacija je neka vrsta filmskog trika. To je ustvari uzastopno
snimanje eljenog pokreta, crtea, lutke ili nekog predmeta, a zatim njihovo
projiciranje uobiajenom brzinom od 24 sliice u sekundi.
Podvrste:
1. crtani film
2. lutkarski film
Crtani film se zasniva na crteu, a u lutkarskom filmu se pojavljuju lutke
napravljene od drveta, ice, plastike...
Glas im posuuju glumci. Da bi se izradio crtani film od 10 minuta potrebno je
oko 4000 crtea.
Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni. Njegovi junaci su: Miki
Maus, Paja Patak, ilja ... Prvi crtani film u boji je bio Snjeguljica i sedam
patuljaka.
Najslavniji mi na svijetu
1928. godine crta reklama iz Kanzas Sitija - Volt Dizni, izmislio je junaka koji
je stekao nenadmanu popularnost u svijetu crtanog filma. Prvobitno se zvao
"Mi Mortimer", a kasnije je dobio ime Miki Maus. Diznijevi crtani filmovi sa
najpoznatijim miem na svijetu postali su toliko popularni da ni jedan njegov
junak nije uspio da ugrozi to njegovo mjesto.
I prvi crtani filmovi su bili - nijemi. Kada je Volt Dizni snimio svoj prvi film sa
Miki Mausom ve se poeo prikazivati prvi zvuni film Pjeva deza. Bioskopi
nisu vie eljeli nijeme filmove, pa je Volt Dizni odluio da svoj etvrti film o Miki
Mausu ozvui. U tome mu je pomogao mladi Dekson koji je svirao usnu
harmoniku. Kupili su razliite djeije igrake koje proizvode zvukove (trube,
zvona, erpe, zvidaljke, doboe...) napravili plan za zvunu obradu filma. Taj prvi
zvuni crtani film se zvao Parobrod Vili
U njemu je Miki Maus izvlaio muziku iz svega, ukljuujui i brodsku sirenu. Sve
ega bi se dotakao proizvodilo je muziku.
Poznajete li trumfove? Mala plava bia koja ive u kuicama od peurki izmislio
je jedan belgijski crta stripova. trumfovi su se prvi put pojavili kao strip, a tek
kasnije kao crtani film. Meu trumfovima je samo jedan enski lik - plava i
njena trumfeta. trumfovi imaju svoga vou - arobnjaka Velikog trumfa, a
imaju i dva strana neprijatelja - Gargamela i njegovog maka Azraela.
Sinteza
Animirani film je naziv dobio prema latinskoj rijei anima (dua) jer se crtei ili
lutke oivljavaju. Podvrste su mu:
1. crtani film
2. lutkarski film
Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni.
I prvi crtani filmovi su bili - nijemi. Prvi zvuni crtani film se zvao Parobrod Vili.
Lutkarski film nastaje na slian nain kao crtani film, od niza slika koje se brzo
smjenjuju.
Stvaralake aktivnosti
34
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Radio
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema radiju kao mediju, radio kao neizostavni medij u
ivotu ljudi, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje
stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko
djelovanje u pravcu sluanja radijskih programa
Obrazovni: radio kao mlad medij, proces emitiranja radijskih programa,
radiovalovi, vrste radijskih emisija, radiospikeri, radioglumci
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, heuristika metoda, metoda sluanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 6, Radna sveska 6, radio, kreda,
biljenica, olovke
Tematska korelacija
Radio
Pitanje: A kada je proradio radio?
Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Prvi radioprijenos je izveden
1915. godine. Radijem se proizvodi, emitira i prima zvuk.
Uz pomo radiovalova emitiraju se razliite vrste radioprograma za djecu i
odrasle: kulturni, zabavni, obrazovni, informativni, muziki, sportski...
Radioprogrami
Zabavni program ili zabavne emisije imaju zadatak da na zabavan nain privuku
pozornost slualaca. Zabavne emisije mogu biti: muzike, sportske,
humoristike...
Izraajna sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma vani
radiospikeri i radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.
Sinteza
Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Uz pomo radiovalova
emitiraju se razliite vrste radioprograma za djecu i odrasle. U sklopu obrazovnog
radioprograma je djeiji ili kolski program sa raznovrsnim emisijama. Izraajna
sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma vani radiospikeri i
radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: razvijanje ljubavi prema televiziji kao mediju, razvijanje navika praenja i
odabira djeci primjerenih sadraja iz TV programa, razvijanje sklonosti ka
sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih
sposobnosti i sklonosti
Tematska korelacija
aroliki TV svijet
Televizija i knjievnost
Spomen-ploa je postavljena
kao dio manifestacije "Dani
Silvija Strahimira Kranjevia"
koju su u povodu stote
godinjice njegove smrti
organizirali Hrvatsko kulturno
drutvo "Napredak", Hrvatsko
drutvo za znanost i umjetnost,
Matica hrvatska Sarajevo te
Muzej knjievnosti i pozorine
umjetnosti BiH.
Vijenac pred spomen-plou
postavili su i predstavnici
Vijea uenika osnovne kole
koja nosi ime velikog pjesnika.
Sinteza
Televizija je kao medij veoma mlada. Za razliku od radija, iji program sluamo
iskljuivo putem ula sluha, televizija je medij koji ukljuuje i sluanje i gledanje.
Zahvaljujui tom jedinstvu slike i zvuka, televizija je otila mnogo dalje od svih
dotadanjih medija. I radio i televizija doprinose popularizaciji knjievnosti kroz
dokumentarne emisije o knjievnicima i njihovim djelima i kroz ekranizaciju
knjievnih djela.
Povedite raspravu o tome koje TV emisije biste trebali gledati, a koje ne. Zato
tako mislite?
Jeste li se svi sloiti u miljenju? Zabiljeite u svoje sveske glavne stavove iz
vae rasprave.
Posmatranje i praenje
36
Uzorak obrade nastavne jedinice:
arolija interneta
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Meupredmetna: informatika
arolija interneta
Najmlai medij
Kompjuter je najmlai medij koji je mnogo promijenio nain rada ljudi jer se u
njega moe pohraniti ogromna koliina informacija. Primjenjuje se i u nauci i u
svakodnevnom ivotu. U kompjuter se pohranjuju podaci o knjigama u biblioteci,
bolnice u kompjuterima uvaju podatke o pacijentima... Velik broj asopisa,
knjiga, novina iz cijelog svijeta izloeni su na internetu. Internet prua
informacije iz razliitih oblasti, od naunih do zabavnih, knjievnih, sportskih
informacija, informacija iz svijeta mode...
http://www.djecijastampa.ba
Internet
Posmatranje i praenje
37
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Novinenovinenovine
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica, igraonica-
radionica
Tematska korelacija
Novinenovinenovine
Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima moemo nai sve to savremenog
ovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture...
U BiH izlazi nekojiko dnevnih novina: Jutarnje novine, Dnevni list, San, Dnevni
avaz, Nezavisne novine...
asopisi
Sinteza
Uprkos tome da je dolo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih naina
komunikacija, tampani mediji jo uvijek dre primat u svijetu u komunikaciji.
Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima moemo nai sve to savremenog
ovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture...
Nedjeljne novine izlaze jednom sedmino, u odreeni dan. Obino su ue
tematski orijentirani. Mogu biti politike, sportske, muzike, za ene, za mlade...
asopis je periodina publikacija koja izlazi sedmino, mjeseno, dvomjeseno,
godinje...) Omladinski ili kolski asopisi namijenjeni su najmlaima i omladini.
Stvaralake aktivnosti
Odgovori na pitanja:
Od koje rijei je nastala rije NOVINE?
Koje novine za odrasle poznaje?
Koje si asopise za djecu itao/la?
A koji asopis najradije ita?
Posmatranje i praenje
38
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Strip
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Obrazovni: strip, slika i tekst, poenta, strip i onomatopeja, strip i knjievno djelo
Tematska korelacija
Grafofolije: strip Miralema Brkia: Zimska basna, itanka 6, strana broj 136
Zgoanski steak
Slika stripa nastaje nizanjem crtea jednog za drugim koje prati vrlo malo teksta.
Tekst stripa je u oblaiima/ baloniima koji imaju produeni iljak iji vrh je
okrenut prema onome ko govori. Tekst moe biti i unutar slike u dugim
pravougaonicima. Slike stripa su smjetene u kvadratie ili okvire i to
hronolokim redom (onako kako se radnja u stvarnosti i deavala).
U stripu se esto upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP!
BLAM!
Strip moe kao podlogu imati i neko poznato knjievno djelo. Tada se u tekst
stripa uzimaju samo najbitniji momenti iz knjievnog djela.
Tako je stripovan roman Robinzon Kruso Danijela Defoa, pripovijetka Majka
Zije Dizdarevia, i jo mnoga knjievna djela.
Bosanski strip - afirmirao se u zadnjoj deceniji 20 st. Za to je zasluan dobrim
dijelom Ismet Erdi koji je vrlo uspjeno prenio u strip motive iz knjievnih djela
Zije Dizdarevia, Skendera Kulenovi...
Sinteza
Strip je stara umjetnost. Preteom stripa smatraju se crtei na zidovima jedne
peine u Centralnoj Africi. U Bosni se Nalazimo ga jo u peinskom razdoblju.
Preteom stripa u Bosni i Hercegovini moe se smatrati reljef na Zgoanskom
steku iz okoline Kaknja (pogledajte: Radna sveska 6, strana broj 145)
Strip je, dakle, likovno-tekstualno djelo u kojem se pria ostvaruje pomou slike i
teksta. U stripu se esto upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG!
BIIP! BLAM! Strip moe kao podlogu imati i neko poznato knjievno djelo.
Stvaralake aktivnosti
Pokuaj stripovati narodnu basnu avka i tue perje.
Posmatranje i praenje
JEZIK
39 Uzorak obrade nastavne jedinice:
Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog
jezika
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Grafofolija:
Ovo je jedna kamena ploa. ta mislite ta bi mogli predstavljati znakovi uklesani
na njoj?
Baanska ploa
Jezik i pisma kojima se danas sluimo nastajali su kroz dugo povijesno razdoblje.
Kakvi su nekada bili i kako su se razvijali saznajemo iz razliitih povijesnih
izvora, a posebno iz spomenika pismenosti.
razlike. Razlike nastaju unoenjem narodnih govora u taj stari slavenski jezik.
Takve, izmijenjene oblike jezika, zovemo redakcijama, pa postoje: bosansko-
humska, srpska, hrvatska, bugarska, makedonska, eka i ruska redakcija.
Bosanski jezik spada u junoslavenske jezike i nastao je iz svoje bosansko-
humske redakcije.
Sinteza
Opeslavenski jezik je prvi pisani jezik svih Slavena. Vremenom su se Slaveni
poeli raseljavati iz svoje pradomovine - razdvojivi se u tri glavne skupine.
Grupa koja je krenula ka jugu, ka irim prostorima Balkanskog poluostrva,
nazvana je Junim Slavenima, to e ostati kao zajedniki naziv za narode i jezike
(junoslavenski/junoslovenski narodi i jezici)
irilo je stvorio i posebno pismo - glagoljicu, a znaajan izvor za prouavanje
ovog pisma je Baanska ploa.
Natpisi na stecima ili mramorovima su najznaajniji spomenici narodnog jezika
u Bosni i Hercegovini. Veina steaka je ispisana bosanicom.
Zavrni dio sata
Istraivake aktivnosti
Grozd: nabrojte redakcije staroslavenskog jezika
Nacrtajte ili napravite od glinamola steak ili detalj sa steka! Izloite vae radove
u uionici ili kolskom holu, proetajte i pogledajte radove ostalih uenika.
Moete i izabrati najuspjenije radove.
Posmatranje i praenje
40
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Bosanica, arebica, latinica
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Obrazovni: Humaka ploa, Povelja Kulina bana, bosanica, arebica, prvi rjenik i
gramatika
Humaka ploa
Pokuajte prepoznati i prepisati na tablu neki slovni znak uklesan na ovoj ploi!
1. Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - irilica koju je,
po svemu sudei, stvorio jedan od irilovih uenika. Ona se zadrala kod nekih
naroda i do danas (Makedonija, Bugarska, Rusija, Srbija). U Bosni je takoer bila
u upotrebi, a u kasnije neto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana irilica
ili bosanica. Za bosanicu se pojavljuju jo i nazivi:
bosanica, bosanska azbuka, bosanska irilica, bosanska brzopisna grafija.
Meu najstarije sauvane pisane spomenike u Bosni spada Povelja Kulina bana iz
1189. godine. Povelja je pisana bosanicom.
3. grafofolija: arebica
1878. Bosna je prela posve na latinicu, ali se arebica i dalje odrala kod
Bonjaka.
4. Grafofolija: Prvi rjenik bosanskog jezika i prva gramatika bosanskog jezika
Sinteza
Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - irilica koju je, po
svemu sudei, stvorio jedan od irilovih uenika. U Bosni je takoer bila u
upotrebi, a u kasnije neto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana irilica
ili bosanica.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
1. Leksika
VIDI OVOG GLUPOG RAZGOVORA
Doao ja iz kole a na oku modrica! Pita tata otkud mi to, a ja vrdam li vrdam: te ovo, te
ono, te ovako, te onako a neu da kaem: tako i tako.
Veli tata:
- A ima li u njega ikakve modrice?
- Nema.
- E, to ti ne valja. Mora biti ENERGINIJI.
- ta znai energiniji?
- Mislim, odluniji, Da brzo, to jest otro REAGUJE.
- ta znai reaguje?
- To, brate. Ako ve nisi stigao prvi udariti, onda da brzo uzvrati, BEZ PARDONA.
- ta znai bez pardona?
- Ama, ti si blentav. Munjevito. S NEBA PA U REBRA.
- ta znai s neba pa u rebra?
- Stvarno si NAIVAN. Vazda e primati batine.
- ta znai naivan?
- Budala. Blentav. Svako te moe NASAMARITI.
- ta znai nasamariti?
- To znai, na magarca staviti SAMAR, magare!
- A ta je to samar?
- uti plako. Samar ti je drveno sedlo. A ti si magarac sa modricom ispod oka.
- Ali on je iz treeg razreda...
- Pa ta? Ako je stariji i jai od tebe mora II NA BLEF.
- A TA JE TO BLEF?
- To ti je trik. Prevara. Mora neto izvesti da on misli da si ti jai. Okrene se, na primjer,
okolo - pa zvizne iz sve snage. Onda on pomisli da tu negdje ima nekih tvojih jaih
drugova, pa se prepadne. To ti je blef.
- A ako se ne prepadne? ta u onda?
- Onda, tikvane, DA VJETRA PETAMA!
- ta znai: da vjetra petama?
- KIDANAC, KIDANAC, zevzee. Jesi li sada shvatio o emu govorim?
- Jesam, sve sam shvatio, tata.
- E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da rua. Tako i jest.
Abdulah Sidran
Da bismo razumjeli tatu iz nae prie, morali bismo razumjeti rijei: nasamariti, blef,
kidanac... Gdje se uvaju znaenja rijei jednog jezika?
Skup svih rijei jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u
broju njegovih rijei. Na jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike.
Rijei pojedinih jezika su prikupljene, prouene i s tumaenjima njihovih znaenja
objavljene u knjigama koje se zovu rjenici. Rjenici sa slikama zovu se leksikoni.
2. Reenica
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 42, Radni kutak broj 39)
Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo reenicama.
Reenica je skup rijei ili samo jedna rije kojom prenosimo potpunu obavijest.
Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEIMA.
Grafofolija 2
- ta znai reaguje?
- To, brate. Ako ve nisi stigao
prvi udariti, onda da brzo
uzvrati, BEZ PARDONA.
3. Rije
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 43, Radni kutak broj 39)
Izgovorene rijei:
Rije
Reenice su sastavljene od manjih
izgovornih cjelina, a te manje
izgovorne cjeline su sastavljene od
rijei.
Grafofolija 3 Rije je najmanja samostalna
jezika jedinica koja ima svoje
znaenje: REBRA
I jedan glas moe biti rije: U
Rije moe biti izgovorena
glasovima ili napisana slovima.
Sinteza
Skup svih rijei jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u
broju njegovih rijei. Na jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike.
Rijei pojedinih jezika su prikupljene, prouene i s tumaenjima njihovih znaenja
objavljene u knjigama koje se zovu rjenici. Rjenici sa slikama zovu se leksikoni.
Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo reenicama.
Reenica je skup rijei ili samo jedna rije kojom prenosimo potpunu obavijest.
Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEIMA.
Reenice su sastavljene od manjih izgovornih cjelina, a te manje izgovorne cjeline su
sastavljene od rijei.
Rije je najmanja samostalna jezika jedinica koja ima svoje znaenje
Rijei se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne izgovorne jedinice.
Istraivake aktivnosti
Rad u grupama:
Ilustrirajte i propratite tekstom u oblaiima na blok papiru broj 4:
1. grupa: sadraj folije broj 1.
2. grupa: sadraj folije broj 2.
3. grupa: sadraj folije broj 3.
Okaite ilustracije na zidove uionice.
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni rad,
etnja galerijom, individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Grafofolija 1 Grafofolija 2
D A J V J E T R A P E T A M A!
Ali, svi zvukovi se ne smatraju glasovima, glasovima se smatraju samo oni koji slue
za sporazumijevanje.
Glas je najmanja jedinica govora, zvuk koji nastaje treperenjem zraka pokretanjem
glasnih ica i ueem drugih govornih organa.
Ponovimo:
Na jezik ima 30 glasova, odnosno 30 slova.
Svih 30 slova ini abecedu:
A, B, C, , , D, D, , E, F, G, H, I, J, K, L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, , T, U, V, Z,
Pjesmom
sam vjesnik ta eli pjesnikinja najaviti?
novoga vremena. Kakva su to dobra vremena?
Krikom
sam bjesnik Uporedi rijei iz ove pjesme!
ivotnoga bremena.
Ja Vjesnik v - jesnik
postajem mjesnik
tvrdoga kamena. Bjesnik b - jesnik
elim
biti pjesnik Mjesnik m - jesnik
- bez bremena,
stremena, Pjesnik p - jesnik
tek najaviti
dobra vremena.
Zorica Klini
Jedan glas mijenja u potpunosti znaenje rijei, znai da je glas i najmanja razlikovna
jedinica rijei: vjesnik; bjesnik ; pjesnik
Grafofolija 3: ABRAKADABRA
Grafofolija 4 (Radna sveska 6, strana broj 47, Radni kutak broj 41)
Samoglasnici:
Pri izgovoru samoglasnika zrana struja iz plua prolazi kroz dunik i u grkljanu
pokree glasne ice, a zatim slobodno, bez ikakvih prepreka izlazi iz usta. Tada
glasne ice trepere i stvaraju skladan ton. Konaan oblik samoglasnika zavisi od
poloaja jezika u usnoj upljini i od naina oblikovanja usnenog otvora.
Na jezik ima pet samoglasnika: a, e, i, o, u.
Glasnici(sonanti):
To su glasovi pri ijem stvaranju zrana struja prolazi gotovo neometano, jer se
pri njihovom izgovoru stvaraju djelimine, slabe prepreke. Zrana struja pri
njihovom izgovoru pokree glasne ice koje trepere i stvaraju glasove.
Na jezik ima osam sonanata, a to su: j, l, lj, m, n, nj, r, v.
Suglasnici (konsonanti):
To su glasovi koji nastaju tako to se zranoj struji stvara potpuna ili djelimina
prepreka u usnoj upljini ili na usnama (i zubima).
U naem jeziku ima sedamnaest suglasnika, a to su: b, d, g, z, , d, , p, t, k, s, ,
, , f, h, c.
Sinteza
Istraivake aktivnosti
Rad u grupama:
Ilustrirajte i propratite tekstom u oblaiima na blok papiru broj 4:
1. grupa: sadraj folije broj 1.
2. grupa: sadraj folije broj 2.
Okaite ilustracije na zidove uionice i sastavite strip sa ve uraenim
ilustracijama iz teksta Vidi ovog glupog razgovora.
3. grupa: Pokuajte promjenom jednog glasa u rijei dobiti to vie novih
rijei.
Proetajte i pogledajte va zajedniki uraen strip.
Posmatranje i praenje
43
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slog
Odgojno-obrazovni ciljevi:
RIJEI
U obinom govoru glasovi se ne izgovaraju
Postoje rijei zasebno, osim u sluaju kad jedan glas ini
njene, tople, blage jednu glasovnu rije, kao na primjer: a, i, u, o...
koje nas usreuju, Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama
smiruju, (od jednog ili vie glasova). Tako ine slogove -
I u tuzi tjee... dijelove rijei koji se izgovaraju zajedno, a mogu
se odvojiti od drugih dijelova rijei
Postoje rijei Slog je skup glasova ili samo jedan glas,
duhovite, vedre, samoglasnik, izgovoren jednim izdisajem.
leprave, lake
od kojih se ljudi
razblae i smijee.
No ima rijei
tekih i tvrdih,
kao kamen,
a kad one padnu,
nanesu bol
I ostave na srcu
oiljak i kamen.
Zlata Kolari-Kiur
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 49, Radni kutak broj 42)
Dakle, nosilac sloga je samoglasnik. Slog moe biti skup glasova ili
samo jedan glas, ali je to obavezno samoglasnik: o iljak
Izuzetak ini suglasnik r koji ponekad moe imati ulogu
samoglasnika, kao u rijeima: srcu; vrt,crn, trn, prst.
Duina sloga
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 50, Radni kutak broj 42)
Grafofolija 4 (Radna sveska 6, strana broj 51, Radni kutak broj 42)
Koliko slogova ima u rijei mjesto? Da li istom jainom izgovara oba sloga u
rijei? A da li istom jainom izgovara samoglasnike u tim slogovima?
vea jaina glasa neistaknuto, manja silina glasa
MJE - STO
Sinteza
Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama (od jednog ili vie glasova). Tako
ine slogove - dijelove rijei koji se izgovaraju zajedno, a mogu se odvojiti od
drugih dijelova rijei. Neke rijei imaju samo jedan slog, pa ih zovemo
jednoslonim rijeima. Rijei koje imaju vie slogova su vieslone rijei. Slog
moe biti dug i kratak. Isticanje jednoga sloga u rijei jainom i visinom glasa
naziva se naglasak ili akcen(a)t te rijei.
Istraivake aktivnosti
Pjesmu Rijei Zlate Kolari-Kiur rastavi na slogove.
Posmatranje i praenje
44
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Naglasnice i nenaglasnice
1. Nenaglasnice/nenaglasnice
Grafofolija 1
ta eli maka?
Maka:
Nisam neka dama,
rekla sam to sama!
Neu dom od plia,
elim samo mia!
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 53, Radni kutak broj 43)
Grafofolija 2: ovca kod frizera
Harmonika:
Ne znam ta u u sehari,
oko mene stare stvari.
Silno elim da zazvoni
moja dirka mahagoni!
2. Naglasna cjelina
Rijei koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na
rijei ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina.
NAGLASNA CJELINA je izgovorna cjelina koju ini jedna rije ili vie rijei koje se
izgovaraju zajedno i imaju jedan naglasak.
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 54, Radni kutak broj 43)
Izbjegni pogreke:
Po pravilu, u naem knjievnom jeziku nikad ne moe biti naglasak na
posljednjem slogu rijei.
More, ruka, automobil, kasetofon...
Sinteza
45
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei oblik rijei
Odgojno-obrazovni ciljevi:
RIJE
Navedite neke rijei zbog kojih ste sretni, ali i neke koje vas rastuuju!
to se od vode pravi?
Zvonimir Balog
Od ve postojeih rijei nastaju nove dodavanjem razliitih nastavaka ili
spajanjem sa nekim drugim rijeima. (vodeni, vodozemci, vodomjeri...)
Broj rijei u jeziku se mijenja. Jedan dio rijei se gubi, nestaje iz upotrebe, a
istovremeno nastaju nove rijei.
Te nove rijei mogu nastati na dva naina:
1. stvaranjem novih rijei od ve postojeih (slavodobitnik, zubobolja...)
2. uzimanjem rijei iz drugih jezika ( internet, surfati...)
Rijei koje nisu nastale na naem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo
tuicama ili posuenicama ( koncert = rije engleskog porijekla; kamion = rije
francuskog porijekla; majstor = rije njemakog porijekla; baa = rije turskog porijekla...)
Izbjegni pogreke!
Domaim, izvornim rijeima uva svoj jezik, njeguje ga. Tvoje rijei ine tebe, tvoj
identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuim rijeima samo onda kada nema odgovarajuu
svoju, domau rije.
Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 57, Radni kutak broj 44)
Grafofolija 2: KUKUDER
Kuku
Jedan KUKU
KUKA u KUKAvici
Jedan KUKU
KUKA u KUKUjevcima
Poznajete li rijei avlijski i
Jedan KUKU
kukuder? Koja je od ovih rijei, koje
KUKA u KUKUruzima
u svoju svesku eli zapisati na
Jedan KUKU
jezikoslovac - novonastala rije, a koja
KUKA u KUKUriku
ve postoji u naem rjeniku?
Jo jedan KUKU
Provjerite to!
KUKA u KUKUrijeku.
Dva KUKA KUKAju
U KUKOvima.
Zvonimir Balog
Rijei su sline ljudima: raaju se, ive, stare i odlaze. Ali, za razliku od
ljudi, ponekad se i vraaju i u usmenom govoru i u pisanoj rijei. esto ih
upotrebljavamo radi pribliavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza (
avlija, adrvan...)
Sinteza
Broj rijei u jeziku se mijenja. Jedan dio rijei se gubi, nestaje iz upotrebe, a
istovremeno nastaju nove rijei. Od ve postojeih rijei nastaju nove dodavanjem
razliitih nastavaka ili spajanjem sa nekim drugim rijeima. Rijei koje nisu nastale na
naem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo tuicama ili posuenicama
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje
novih znanja iz oblasti jezika: pravo i preneseno znaenje rijei, vieznanost
rijei, onomatopejske rijei
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla
za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Kako je kamen teak, a kako sve moe biti teak ovjek? ta je prodavaica sa
ilustracije zapravo imala na umu kada se kupcu obratila rijeima: Teki ste kao
kamen!? ta mislite ta je tano kupac mislio kada joj je odgovorio: I vi ste teki kao
kamen!?
I rije moe biti teka (kao kamen). Kada kaemo nekome: Izgovorio si teku rije!,
zapravo mislimo da smo se osjeali kao da nas je kamen pogodio kada smo je uli.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice
1. Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 58, Radni kutak broj 45)
Po dvoritu,
Igralitu,
umom, ispod granja -
Gdje god je igranja. ta je pravo znaenje rijei: sijati, klijati, cvjetati?
ta se moe sijati, a ta moe klijati i cvjetati?
A gdje e smijeh klijati? Kako se smijeh moe sijati, a kako moe klijati i
cvjetati? Imaju li ove rijei u pjesmi svoje pravo
U mom srcu, znaenje?
U tvom srcu, Te rijei je pjesnik iskoristio da bi nam doarao
U srcima sviju, ljepotu, snagu i mo smijeha. Dakle, i u
Klice smijeha kliju. usmenom govoru, a naroito u pjesnikoj rijei
jedna rije moe imati i drugaije (preneseno)
A gdje e smijeh cvjetati? znaenje. Novo, preneseno znaenje rijei
dobijamo kada uporedimo dvije pojave jednu
Na mom licu, sa drugom po nekoj slinosti.
Na tvom licu,
Na licima sviju
to se s nama smiju.
Grigor Vitez
2. U jeziku imamo i pojavu da jedna rije moe imati vie pravih znaenja.
Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 60, Radni kutak broj 46)
Grafofolija 3: djevojica i slon
dio tijela: glava ovjeka vrsta tla: grumen nebesko tijelo: zvijezda
zemlje Danica
Ptija pjevanka
piskutaju, cvijukaju,
cvrljugaju, vrljugaju, Dakle, rijei koje pri izgovoru doaravaju
irlikaju, grljukaju, neke zvukove, zovu se onomatopejske rijei.
fiukaju i bigliu Onomatopejske rijei mogu biti: imenice,
i pjevaju i uzdiu... glagoli, uzvici i pridjevi.
Onomatopejske rijei u knjievnim djelima
Svaki dan ih sunce pita, koriste se radi postizanja posebnosti
iz knjige im zlatne ita, umjetnikog izraza: slikovitosti, zvunosti, i
te od zore ue, sriu tada govorimo o stilskoj figuri koju zovemo
dva-tri slova da urliu. ONOMATOPEJA.
Grigor Vitez
Sinteza
U usmenom govoru, a naroito u pjesnikoj rijei jedna rije moe imati i drugaije
(preneseno) znaenje. Novo, preneseno znaenje rijei dobijamo kada uporedimo
dvije pojave jednu sa drugom po nekoj slinosti.
U jeziku imamo i pojavu da jedna rije moe imati vie pravih znaenja. Pojavu kada
neke rijei imaju vie znaenja zovemo VIEZNANOST ili POLISEMIJA.
Rijei koje pri izgovoru doaravaju neke zvukove, zovu se onomatopejske rijei.
47
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vrste rijei
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Rije je, rekli smo, utvreni glasovni niz koji ima svoje znaenje.
Ljudi su svemu dali imena: rijeima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bia,
stvarni ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve rijei zovemo
imenicama.
Imenice prema znaenju dijelimo na:
1. vlastite imenice su vlastita imena ljudi i drugih ivih bia, vlastita imena gradova,
sela, rijeka, planina...(Jasna, psi Lea, Biha, Memii, rijeka Bosna...)
Vlastite imenice se piu velikim poetnim slovom.
2. ope(zajednike) imenice slue za imenovanje skupa bia, predmeta i pojava sa
zajednikim osobinama: djevojica, sin, otac, grad, stolica... Piemo ih malim
poetnim slovom.
Ope ili zajednike imenice obuhvataju i nebrojive imenice, a to su:
a) zbirne (kolektivne) imenice, koje oznaavaju skup istovrsnih bia ili
predmeta (djeca, momad, janjad, cvijee, perje, drvlje...)
b) gradivne imenice, koje oznaavaju razliite vrste materije (grae, materijala)
bez obzira na njenu koliinu (voda, zrak, drvo, zlato, brano, eljezo...)
Imenice mogu biti mukog, enskog i srednjeg roda: orao, ptica, tlo,
i mogu imati jedninu i mnoinu: orlovi, ptice, tla.
Imenice se dijele i na konkretne (stvarne) i apstraktne (nestvarne ili mislene)
imenice.
GRADIVNI
OPISNI PRISVOJNI
2. Glagoli
Glagoli su rijei koje oznaavaju radnju, stanje i zbivanje.
Glagolom izriemo:
jednina mnoina
Prolost: pjevao/la sam
Ja pjevam Mi pjevamo
Sadanjost: pjevam
Ti pjeva Vi pjevate
Budunost: pjevat u
3. Zamjenice (upuenice)
ZAMJENICE/UPUENICE
Rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai rije uz koju stoje, ili
koji je po redu pojam koji odreuju zovu se brojevi.
BROJEVI
jedan djeak,
prvi razred, dvoje djece,
dvije djevojice,
prva nagrada, troje janjadi,
pet momaka
peta kua petero piladi
Sinteza
Ljudi su svemu dali imena: rijeima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bia, stvarni
ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve rijei zovemo imenicama.
Da bismo imenice to zornije, tanije predstavili, dodajemo im pridjeve. Oni kazuju
neku osobinu imenice uz koju stoje.
Glagoli su rijei koje oznaavaju radnju, stanje i zbivanje. To su rijei kojima se
upuuje na lica, predmete, osobine. Zato im vie odgovara naziv upuenice.
Rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai rije uz koju stoje, ili koji je po
redu pojam koji odreuju zovu se brojevi.
Zavrni dio sata
Istraivake aktivnosti
Napravite grozd od vrsta rijei s kojima ste se do sada upoznali.
Posmatranje i praenje
48
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Promjenljivost i nepromjenljivost rijei
Odgojno-obrazovni ciljevi:
1. Promjenljivost rijei
Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 66, Radni kutak broj 50
Poto njih dvije pooe, Alisa u kako kralj tiho ree itavom drutvu.
- Svi ste pomilovani!
Eh, to valja!, uzviknu Alisa u sebi, jer je bila vrlo nesrena to je Kraljica
izrekla tako mnogo smrtnih kazni.
***
Luis Kerol
2. Nepromjenljivost rijei
***
Kraljica i Alisa ubrzo naioe na nekog Grifona koji je vrsto spavao na suncu.
- Ustaj ljenugo! - viknu Kraljica. - Odvedi ovu mladu gospoicu da vidi Lanu
Kornjau i da uje njen ivot. Ja moram da se vratim i povedem rauna o
nekim pogubljenjima koja sam naredila.
Kraljica ode i ostavi Alisu samu sa Grifonom. Alisi se ta ivotinja nije ba mnogo
dopala, ali joj se inilo da je isto tako opasno da ide za onom krvolonom
Kraljicom, koliko i da ostane s Grifonom, pa prieka da se on probudi.
***
U tekstu su istaknute rijei: i, ubrzo, na, da, o, sa, ba, ali, za, pa. Moemo li im
odrediti osnovu i nastavak? Moe li se promijeniti njihov oblik? Pokuajte!
Ove rijei ne mijenjaju oblik ni u jednom reeninom poloaju.
Rijei koje se ne mijenjaju ni u kojem reeninom poloaju zovemo
nepromjenljive/nepromjenjive rijei.
U nepromjenljive rijei spadaju: prijedlozi, veznici, uzvici i rijece (estice,
partikule). O njima emo vie nauiti na sljedeim stranicama ovog udbenika.
Polupromjenljive rijei
U naem jeziku imamo i vrste rijei u kojima se samo neke rijei mijenjaju.
Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju.
Neki prilozi mijenjaju svoj oblik a neki ne.
Takve rijei zovemo polupromjenljive rijei.
Sinteza
RIJEI
pridjevi uzvici
glagoli rijece
Posmatranje i praenje
49
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prilozi
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
***
Grifon sjede i protrlja oi. Zatim je gledao za Kraljicom, dok se nije izgubila iz
vida, pa se naposlijetku zakikota.
- Ala je to smijeno! - uzviknu Grifon, kao da govori samome sebi i Alisi.
- ta je smijeno? - upita Alisa.
- Ama ona, - odgovori Grifon. - To ona sve samo uobraava. Zna, ovdje
nikada nikome nisu odrubili glavu. Hodi!
Ovdje ti svako samo kae : Hodi!, pomisli Alisa idui polako za njim. Nikad
mi niko u itavom ivoti nije toliko nareivao... Nikad!
Nisu dugo ili, a ve u daljini spazie Lanu Kornjau. Sjedila je tuna i
usamljena na maloj, kamenoj ploi. Kad prioe blie, Alisa je u kako uzdie
kao da e presvisnuti od tuge, i bi joj strano ao.
- Zato je tako tuna? - upita Grifona.
Grifon joj odgovori gotovo doslovce kao i prije:
- To ona sve samo uobraava. Zna, nikakva tuga nju ne mori. Hodi!...
***
Rijei: zatim, dok, naposljetku, ovdje, nikad, polako, dugo, blie, strano i prije
dodate su, ili priloene glagolima da bi se oznailo mjesto, vrijeme ili nain na koji
se vri radnja. Zovu se prilozi.
Samo poneki prilozi (nainski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno
kompariraju kao pridjevi: blizu, blie, najblie; brzo, bre, najbre; Zbog toga priloge
nazivamo polupromjenljivim rijeima.
2.
PRILOZI
Grafofolija/ilustracija 2
Izbjegni pogreke:
3. Sluba priloga
Prilog strano pokazuje nain na koji se vri radnja. On u reenici ima slubu
priloke odredbe za nain (PON).
Izbjegnite pogreke!
Alisa je dobro razumjela Grifona.
Prilog dobro pokazuje nain na koji se vri radnja. On u reenici ima slubu
priloke odredbe za nain (PON).
Alisa je dobro dijete. Istaknuta rije je pridjev koji kazuje osobinu Alisinu
dakle, rije je o pridjevu koji ima slubu atributa.
Sinteza
Rijei koje su priloene glagolima da bi se oznailo mjesto, vrijeme ili nain na koji se
vri radnja zovu se prilozi.
Samo poneki prilozi (nainski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno
kompariraju kao pridjevi: blizu, blie, najblie; brzo, bre, najbre; Zbog toga priloge
nazivamo polupromjenljivim rijeima.
Prilozi u reenici imaju slubu prilokih (prilonih) odredaba: za mjesto (POM),
vrijeme (POV) i nain (PON).
Flip art:
PRILOZI
. . .
Posmatranje i praenje
50
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prijedlozi
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura
Paljivo proitajte istaknute rijei u tekstu koje izgovara Robinzon Kruso. Ispred
kojih rijei se nalaze? Kojim vrstama rijei pripadaju rijei: vodom, nje,
glave, lia...? Uz koju vrstu rijei stoje rijei istaknute u tekstu?
Rijei istaknute u tekstu zovu se PRIJEDLOZI.
2. Grafofolija 2:
na
iznad
u
pored
uz
PRIJEDLOZI
kraj pokraj za
iza pred
pod
ispod
Izbjegnite pogreke!
Neki prijedlozi mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali promjenom oblika se ne mijenja ni
znaenje ni odnos prema rijeima ispred kojih stoje.
Ako prijedlog S dolazi ispred rijei koje poinju sa S, , Z, , radi lakeg izgovora upotrebljavamo
dui oblik SA: Priam sa sestrom i s lutkom.
Vano je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima rijei koje mogu biti i
prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako se dodaju glagolu.
Prijedlozi Prilozi
Prije zore ne moe svanuti. Mi smo prije doli.
Poslije tebe sam ja na redu. Vi ste poslije doli.
Sinteza
Rijei koje se predlau pred samostalne rijei (imenice, zamjenice) zovu se
prijedlozi. To su nepromjenljive rijei koje blie odreuju razliite odnose prema
drugim rijeima u reenici.
PRIJEDLOZI
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 115, Radni kutak broj 84
Posmatranje i praenje
51
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Veznici, rijece/partikule/estice, uzvici
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
1. Veznici
Grafofolija 1.
Istaknute rijei povezuju dvije rijei ili dvije reenice, pa se zovu veznici.
Veznici su nepromjenljive rijei koje slue za povezivanje rijei i reenica.
Evo jo nekih veznika:
te, ni, niti, a, nego, ve, ili, im, dok, kao kad, poto, prije nego, zato to
iako, mada, premda...
U starijim razredima e vie uiti o vrstama veznika.
2. Rijece/partikule/ estice
3. Uzvici
Grafofolija 3: Radna sveska 6, strana broj 118, Radni kutak broj 87
Sinteza
Veznici su nepromjenljive rijei koje slue za povezivanje rijei i reenica.
Rijece (estice, partikule) su nepromjenljive rijei kojima se iznosi stav govornika
prema onome o emu govori.
Rad u parovima
Odaberite zadatak:
KRIZANTEMA
Ah! Ah ! Ah!
Strano me je strah!
U dui me kljuca,
Zastaje mi dah!
Moje srce, ah!
Drugom srcu kuca....
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 116-118, Radni kutak broj 85, 86, 87
(diferencirani zadatak)
Posmatranje i praenje
52
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pomoni glagoli
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Grafofolija 2.
PREZENT
POMONIH
GLAGOLA
BITI
HTJETI
DUI/NAGLAENI KRAI/ENKLITI
OBLICI KI OBLICI DUI/NAGLAENI KRAI/ENKLITI
Jednina Jednina OBLICI KI OBLICI
Jednina Jednina
1. lice - jesam 1. lice - sam
2. lice - jesi 2. lice - si 1. lice - hou 1. lice - u
3. lice - jest(e) 3. lice - je 2. lice - hoe 2. lice - e
3. lice - hoe 3. lice - e
Mnoina Mnoina
Mnoina Mnoina
1. lice - jesmo 1. lice - smo
2. lice - jeste 2. lice - ste 1. lice -hoemo 1. lice - emo
3. lice - jesu 3. lice - su 2. lice - hoete 2. lice - ete
3. lice - hoe 3. lice - e
Sinteza
U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku postoje i tri pomona glagola: jesam,
biti/bivati i htjeti.
Neki gramatiari ovu podjelu svode na dva pomona glagola: biti i htjeti jer glagol
jesam se moe posmatrati i kao prezent (sadanje vrijeme) pomonog glagola biti.
Zovemo ih pomonim glagolima zato to nam pomau u tvorbi glagolskih
vremena, odnosno sloenih glagolskih oblika.
Za njih je karakteristino da imaju naglaene (pune) i nenaglaene (krae) ili
enklitike oblike.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 102, Radni kutak broj 76
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
Odgojno-obrazovni ciljevi:
ta se to mijenja u imenici?
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u
reenici, ali i od slube te imenice u reenici (da li je subjekat, atribut, objekat,
priloka odredba...).
Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica.
Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADE (padeni oblik imenice).
Zbog toga kaemo da imenice dekliniramo po padeima.
PADEI
1. NOMINATIV (Ko/Tko? to/ta?)
Imenice mogu imati i jedninu i mnoinu. Mnoina imenice zmaj izgleda ovako:
Svaki pade ima svoje osnovno znaenje, ali i neka druga znaenja. Padei se mogu
upotrebljavati sa ili bez prijedloga. Samo nominativ i vokativ ne mogu imati uz sebe
prijedloge.
S obzirom na odnos prema ostalim rijeima u reenici, NOMINATIV I VOKATIV su
NEZAVISNI (UPRAVNI) padei, a ostali su ZAVISNI( KOSI) padei.
Sinteza
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u
reenici, ali i od slube te imenice u reenici (da li je subjekat, atribut, objekat, priloka
odredba...).
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 68-71, Radni kutak broj: 52, 53, 54
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
54
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nominativ
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Kud e sirena?
Razgovor o pjesmi:
Ko rijekom uri?
to se nalazi na rijenom dnu?
Koje ste rijei u stihovima dobili kao odgovor na pitanja: ko? ta/to?
Ko? - Sirena
ta? - Kosa, sunce
Te rijei su, dakle, u nominativu.
ta ove rijei oznaavaju, kakvo znaenje imaju rijei u nominativu?
Nominativ u ovim reenicama ima znaenje vrioca radnje (Sirena rijekom
uri) i nosioca stanja (Sunce joj spava u kosi.)
SUBJEKAT PREDIKAT
Baltazar - subjekat
slavni izumitelj - apozicija
Miki Maus - subjekat
kao mi - priloka odredba za nain
3. Nastavci u nominativu
Nauili smo da padei osim jednine imaju i svoju mnoinu. Nominativ prepoznajemo
po znaenju i slubi u reenici, ali i po nastavcima.
NOMINATIV
Ko, ta, to?
Kako glasi nominativ mnoine imenica: momak, prijedlog, orah, asovnik, prilog,
siromah?
ta se dogodilo sa suglasnicima k, g, h u nominativu mnoine? Ispred kojeg glasa se
dogodila ova promjena?
Sinteza
Nominativ prepoznajemo po pitanjima: Ko? (za ivo) i ta/ to? (za neivo)
Nominativ u reenici ima znaenje pokretaa i vrioca radnje i nosioca stanja.
Nominativ u reenici ima najee slubu subjekta ili dijela imenskog predikata.
Ponekad nominativ moe biti i u slubi apozicije,
ili priloke odredbe za nain.
U nominativu mnoine nekih imenica provodi se glasovna promjena koja se zove
SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.
Cvjetovi
U polju cvijee rascvjetalo!
Svaki uti cvijet - sunce je malo.
Svaki plavi cvjeti - neba je djeli.
Svaki cvijet crveni - zvjezdica sjajna.
Svaki bijeli cvijet - iskra je dana.
Posmatranje i praenje
55
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vokativ
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Vokativ
2. Nastavci u vokativu
VOKATIV
Hej!
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 75-76, Radni kutak broj 56
Posmatranje i praenje
56
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Genitiv (blok-sat)
Odgojno-obrazovni ciljevi:
GENITIV
Koga, ega
(NEMA)?
Proitaj reenice iz teksta Pjesma Ivice Vanje Roria. Naroitu panju obrati na
obojene rijei u reenicama:
Genitiv je drugi pade. Ime je dobio od latinske rijei genitus, to znai roen.
Odgovara na pitanja KOGA? EGA?
2. Znaenje
Spada genitiva
u zavisne/ kose padee jer je zavisan od ostalih rijei u reenici.
2. Znaenje genitiva
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 77, Radni kutak broj 57
Grafofolija/ilustracija 1: Suze
Ovo su suze: majke, sestre, brata, tetke, mace, cuke, suze radosti...
DARIVANJA
Velimir Miloevi
Grafofolija/ilustracija 3: zec
Zec:
3. Sluba genitiva
ta ste primijetili?
Samoglasnik A se javlja u nekim imenicama u nominativu jednine i u svim
imenicama u genitivu mnoine, a u ostalim padeima ga nema.
NOVAC NOVCI
NOVCA NOVACA
JEDNINA MNOINA
N gledalac italac N gledaoci itaoci
G gledaoca itaoca G gledalaca italaca
. Prelazak l u o
Suglasnik L je preao u samoglasnik O, pa se ova
glasovna promjena naziva PRELAZAK L u O.
Do ove glasovne promjene je dolo u historijskom
razvoju naeg jezika i to onda kada se u rijeima
suglasnik L naao na kraju sloga ili rijei. Ova glasovna promjena se javlja u
nominativu jednine i genitivu mnoine.
Izbjegni pogreke!
Nepravilno! Pravilno!
To je lutka od moje sestre. To je lutka moje sestre.
To je bicikl od mog brata. To je bicikl moga brata.
Sinteza
Genitiv je drugi pade. Ime je dobio od latinske rijei genitus, to znai roen.
Odgovara na pitanja KOGA? EGA?
Genitivom se izrie pripadnost, odnosno kome ili emu pripada imenica (bie,
predmet, pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
Genitivom ispred kojega je najee prijedlog OD izrie se graa. Genitiv u
reenici moe imati razliite slube: atributa, objekta , prilokih odredaba.
Kada se u genitivu mnoine svih rodova pred nastavkom nau dva suglasnika,
izmeu njih se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.
U genitivu imamo i glasovnu promjenu koja se naziva PRELAZAK L u O.
Ova glasovna promjena se javlja u nominativu jednine i genitivu mnoine.
Rad u parovima:
Genitivom ispred kojega je najee prijedlog OD izrie se graa ili odvajanje od
neega. Ispiite po jednu reenicu za ove imenice u genitivu: od pijeska, od
pjene, od papira, od brana, od slonovae, od kole, od majke.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 77- 80, Radni kutak broj 57, 58, 59
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
1. Nastavci u dativu
DATIV
Kome, emu?
2. Znaenje dativa
Ka kome ili emu putuje jato ptica? Koji su pravci kretanja izreeni u reenicama
Idemo prema Sarajevu. i Krenuli smo ka moru.?
. PRIPADNOST
NAMJENA / DAVANJE
Znaenje dativa
Dativ najee oznaava cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je
neto namijenjeno) i pripadnost.
3. Sluba dativa
Ovaj put vodi prema Sarajevu, a ovaj drugi ka Doboju. (sluba POM)
Jasmin je loptu dao svom drugu. (sluba daljeg objekta)
Dok je uzbueno itala, majci je suza kanula na pismo. (sluba daljeg objekta)
Sluba dativa
Sinteza
Dativ je trei pade. Odgovara na pitanja: kome? emu? Dativ najee oznaava
cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je neto namijenjeno) i pripadnost.
Dativ u reenici moe biti bez prijedloga, ali i sa prijedlozima k(a), prema,
nasuprot... Dativ je u reenici dio predikatskog skupa rijei, a najea sluba mu
je sluba daljeg objekta i prilokih odredaba.
Rad u grupama
Izaberite zadatak i ispiite nastavke za dativ!
dativa jednine:
dativa mnoine:
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 81-83, Radni kutak: 60, 61
Posmatranje i praenje
58
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lokativ
Odgojno-obrazovni ciljevi:
LOKATIV
O Kome, O emu?
2. Znaenje lokativa
Znaenje lokativa:
3. Sluba lokativa
O ptici, snijegu i brijegu!
Sluba lokativa:
Lokativ je jedini pade koji se upotrebljava samo sa prijedlozima.
U reenici je dio predikatskog skupa, a najea mu je sluba daljeg objekta,
prilokih odredaba za mjesto, vrijeme, nain...
DATIV: LOKATIV
mjesto
cilj, namjena, pripadnost obavezan prijedlog: na, po, u,
bez prijedloga pri, o
sa prijedlozima: k(ka), prema,
nasuprot
Sinteza
Lokativ je sedmi pade. Uvijek ide sa prijedlozima na, po, o, pri,u...).
Odgovara na pitanja na (u, po, o,...) kome? ili emu? Osnovno znaenje lokativa
je mjesto glagolske radnje, ali moe izricati i okolnosti pod kojima se vri radnja
(vrijeme, nain...).
Lokativ je jedini pade koji se upotrebljava samo sa prijedlozima.
U reenici je dio predikatskog skupa, a najea mu je sluba daljeg objekta,
prilokih odredaba za mjesto, vrijeme, nain...
U dativu i lokativu nekih imenica javlja se sibilarizacija (II palatalizacija)
1. 2.
Nastavci u mukom Nastavci u enskom
rodu dativa i lokativa rodu dativa i lokativa
jednine: jednine:
a u dativu i lokativu a u dativu i lokativu
mnoine: mnoine:
3.
Nastavci u srednjem
rodu dativa i lokativa
jednine:
a u dativu i lokativu
mnoine:
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 84-86, Radni kutak broj: 62 i 63
Posmatranje i praenje
59
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Akuzativ
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Kradljivac snova
Rabindrant Tagora
5 Na koja pitanja odgovaraju rijei istaknute u tekstu?
Odgovorite na pitanja, a onda sami postavite neko pitanje i odgovorite:
1. ta je neko ukrao djetetu iz oka?
2. Po ta je majka ila u selo?
3. Koga je majka zatekla kako puzi po sobi?
1. Nastavci u akuzativu
AKUZATIV
Koga? ta?
2. Znaenje akuzativa
Znaenje akuzativa
Akuzativ u reenici najee oznaava predmet radnje, ili na to/ta prelazi
radnja, ali moe oznaavati i mjesto i vrijeme radnje.
3. Sluba akuzativa
Podsjetimo se!
Sluba akuzativa
Akuzativ je u reenici dio predikatskog skupa. Najee je
akuzativ u slubi blieg objekta. To je njegova osnovna sluba, mada moe imati i
slubu daljeg objekta, slubu prilokih odredaba.
Sinteza
Akuzativ je etvrti pade. Ima pitanja koga? ta? U reenici moe biti bez
prijedloga, ali i sa prijedlozima. Najei prijedlozi uz akuzativ su: na, niz, kroz, u,
za, meu... Akuzativ u reenici najee oznaava predmet radnje, ili na to/ta
prelazi radnja, ali moe oznaavati i mjesto i vrijeme radnje. Akuzativ je u reenici
dio predikatskog skupa. Najee je akuzativ u slubi blieg objekta. To je
njegova osnovna sluba, mada moe imati i slubu daljeg objekta, slubu
prilokih odredaba.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 87-88, Radni kutak broj: 64
Posmatranje i praenje
60
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Instrumental
Odgojno-obrazovni ciljevi:
INSTRUMENTAL
S KIM? IM?
2. Znaenje instrumentala
3. Sluba instrumentala
Instrumental u reenici moe imati slubu:
1. daljeg objekta:
2. Priloke odredbe:
za MJESTO
Pred kuom je cvijetnjak! (GDJE?)
za NAIN
Voz juri velikom brzinom! (KAKO?)
za VRIJEME
Probudio se s izlaskom sunca! (KADA?)
Izbjegni pogreke
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 89-90, Radni kutak broj 65
Posmatranje i praenje
61
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ponovimo padee!
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Autobiografija
***
A koliko je moj profesor imao pik ba na padee, pokazae i sluaj nekoga
Stanoja Stambolia. Jedno popodne on die ruku i zamoli:
- Molim, gospodine, da idem u avliji!
- Reci, Stamboliu, tu reenicu pravilno, pa u te pustiti, - odgovori profesor.
Stamboli se zbuni, uzvrda se, pa oajno ponovi:
- Molim, gospodine, da idem u avliji!
- Reci pravilno, pa u te pustiti.
Stamboli poe da se znoji i previja, to zbog padea, a to zbog nevolje
radi koje je molio da izae. apu mu drugovi i dobacuju, a Stamboli se oznojio,
pocrvenio, digao nogu jednu preko druge, pa najzad, kad dou re koju su mu
drugovi dobacivali, on dreknu:
- U avliju!
- Tako, sad je pravilno, sad moe ii! - veli profesor.
- E, sad je dockan! odgovara Stamboli, sav oputen i otromboljen.
Branislav Nui
imenica profesor
pade nominativ
Sinteza
PADEI
1. NOMINATIV (Ko/Tko? to/ta?)
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 91, Radni kutak broj: 66
Posmatranje i praenje
62
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pridjevi
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Pridjevi su rijei koje stoje uz imenice i oznaavaju kakva je, ija je i od ega je ta
imenica.
Razlikujemo tri vrste pridjeva:
opisne: crven, lijep, dobar, ljubiast, gorak, sladak...
prisvojne: kolski, kuni, umski, tatin, domovinski...
gradivne: zlatni, srebreni, drveni, zemljani, elini, platneni...
Aska i vuk
Ovca Asja je ojanjila malo nemirno janje kome je dala ime Aska. Kad je
Aska narasla, zaeljela je da se upie u baletsku kolu. Ovica je vrijedno i
uporno vjebala
i postizala lijep uspjeh. Jednog dana, na osamljenom mjestu u umi, Aska je srela
vuka. Da bi se spasila od njega, izvodila je baletske korake koje je nauila u koli.
Vuka je Askina igra opinila. Aska je igrala, igrala...sve dok nisu doli obani i
ubili vuka.
Evo jednog odlomka iz te lijepe prie:
zelenih istina
uskih prolaza
tekih bukovih drveta
KAKAV? KOJI?
U drugoj reenici djeak puta na
Koja je razlika izmeu slobodu tano odreenog arenog
pridjeva aren i areni? papagaja.
U prvoj reenici doznajemo Nastavkom i na kraju pridjeva
kakav je papagaj, saznajemo (aren-i) iznosi se osobina
jednu osobinu svih odreenog papagaja.
papagaja. On je aren. Ima
areno perje. Ta je osobina Ta osobina nam je poznata, odreena.
papagaja djeaku bila To sad nije bilo koji papagaj, ve
nepoznata. tano odreen, onaj iz kaveza.
Pridjevi koji iskazuju ope, Pridjevi koji iskazuju ve poznate,
neodreeno, nepoznato odreene osobine imenikog pojma
svojstvo imenikog pojma imaju odreen vid.
imaju neodreen vid.
3. Deklinacija pridjeva
JEDNINA
MNOINA
Izbjegni pogreke
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 103-106, Radni kutak broj: 77, 78, 79
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
63
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zamjenice/Upuenice
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Bajka o apcu
Luko Paljetak
Glavni dio sata
1. Line/osobne zamjenice
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 94, Radni kutak broj 69
Jednina Mnoina
1. lice - ja 1. lice - mi
2. lice - ti 2. lice - vi
3. lice - on, ona, ono 3. lice - oni, one, ona
U treem licu i jednine i mnoine, imamo oblike linih zamjenica za sva tri roda:
muki, enski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u mnoini.
Sinteza
Istraivake aktivnosti
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 93, Radni kutak broj: 68
Posmatranje i praenje
64
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Deklinacija linih/osobnih zamjenica
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
JEDNINA MNOINA
zamjenica zamjenica zamjenica zamjenica
1. lica 2. lica 1. lica 2. lica
N ja ti N mi vi
G mene/me tebe/te G nas vas
D meni/mi tebi/ti D nama/nam vama/vam
A mene/me tebe/te A nas vas
V - ti V- vi
I mnom/mnome tobom I nama vama
L (o) meni tebi L (o) nama vama
JEDNINA
N on N ona N ono
G njega/ga G nje/je G njega/ga
D njemu/mu D. njoj/joj D njemu/mu
A njega/ga/nj A nju/ju/je A njega/ga/nj
V - V- V-
I (s) njim/njime I (s) njom/njome I (s) njim/njime
L (o) njemu/njem L (o) njoj L (o) njemu/njem
MNOINA
Sinteza
Istraivake aktivnosti
Prisjeti se: Enklitike ( naslonjenice) se nikad ne izgovaraju samostalno, nego
ine izgovornu cjelinu sa prethodnom rijeju na koju se naslanjaju (pie se:
VOLIM TE a izgovara se: VOLIMTE)
Ispiite nekoliko izgovornih cjelina u kojima e zamjenice biti enklitike!
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 94-95, Radni kutak broj: 69
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
JEDNINA MNOINA
3. Prisvojne zamjenice
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 98, Radni kutak broj 72
Rijei koje oznaavaju kome neto pripada ili ije je neto nazivamo
prisvojnim zamjenicama. One zamjenjuju prisvojne pridjeve i
odgovaraju na pitanja: IJI? IJA? IJE?
I prisvojne zamjenice imaju sva tri roda u jednini i mnoini.
Sinteza
U naem jeziku postoji lina zamjenica za svako lice - SEBE/SE. Ova zamjenica
moe zamijeniti svaku linu zamjenicu bez obzira na rod ili broj.
Rije SEBE/SE je dodatak glagolu i zamjenjuje onu zamjenicu koja se odnosi na
subjekat: Ja volim sebe. (zamjenjuje linu zamjenicu JA/MENE).
Ova zamjenica se zove jo i povratnom zamjenicom jer radnju s neke okolnosti ili
predmeta vraa na subjekat.
Postoji i prisvojna zamjenica za svako lice: SVOJ, SVOJA, SVOJE.
Odvedi svog psa u etnju (umjesto ... tvog psa).
Ova zamjenica zamjenjuje sve prisvojne zamjenice kada oznaava da neto
pripada subjektu. Zovemo je i povratna prisvojna zamjenica.
Mijenja se isto kao prisvojne zamjenice moj ili tvoj...)
JA imam _________
TI ima _________ (moje)
ON,ONA,ONO ima _________ (tvoje)
miljenje.
MI imamo _________ (njegovo, njezino,njegovo)
VI imate (nae)
_________
ONI, ONE, ONA imaju (vae)
_________ (njihovo)
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 96-98, Radni kutak broj: 70, 71, 72
(diferencirani radni zadaci)
Posmatranje i praenje
66
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
KO?
Ko je napisao roman Roman o noviu?
Autor ovog romana je Kemal Mahmutefendi.
TA?
ta je elio Robinzon Kruso?
Robinzon Kruso je elio putovati morima.
IJA? KAKAV?
ija je zbirka pjesamaPlavi uperak?
Plavi uperak je zbirka Miroslava Antia.
Kakav uperak je u djeakovoj glavi?
U djeakovoj glavi je plavi uperak.
KOLIKO? KOJI?
Koliko dijelova ima roman Orlovi rano lete?
Roman je sastavljen od dva dijela.
Koji nadimak je imao uitelj?
Uitelj je imao nadimakPaprika
Zamjenice ko, ta, ija, kakav, koliko, koji oblikom se ne razlikuju od upitnih
zamjenica, ali u ovim reenicama njima nita ne pitamo.
Zamjenice ko, ta, ija, kakav, koliko, koji povezuju jednu cijelu reenicu s
nekom rijeju u drugoj reenici.
Izbjegni pogreke!
Sinteza
Upitne rijei zamjenjuju/upuuju na rije ili vie rijei koje oekujemo u odgovoru.
Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upuenice.
Odnosne zamjenice/upuenice pokazuju na to se odnosi sadraj reenice u
kojoj takva zamjenica stoji na poetku. Zato ih zovemo ODNOSNE ZAMJENICE.
Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim reenicama), a
odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa meu dvjema
reenicama.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 99, Radni kutak broj: 73
Posmatranje i praenje
67
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Neodreene zamjenice/upuenice
Odgojno-obrazovni ciljevi:
1. Neodreene zamjenice/upuenice
Neodreene zamjenice
OPE ODRINE
NEODREENE
svako, svata, niko, nita,
neko, neto, svaki, svaiji, niiji, nikakav,
nekakav, neiji, sav, iko, ita, nikoji
gdjeko, ikakav, ikoji,
gdjeto, bilo ko, bilo
gdjekakav, to, bilo koji
Izbjegni pogreke
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 100, Radni kutak broj: 74
Posmatranje i praenje
68
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Brojevi
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Grafofolija/ilustracija 1: lovac
Tri lovca
Bila tri lovca. Dvojica nisu imala oruje, a trei je bio bez puke.
Pou oni jednom u lov i rastjeraju tri zeca. Dva zeca utekoe, a treeg nisu
ulovili. Onoga to nisu ulovili uzmu i ponesu kui. Dou pred jednu kuu koja
nije imala ni temelja, ni zidova, ni krova. Pozovu domaina koji nije bio tu i
rekoe:
Daj nam kakav lonac da skuhamo zeca!
Domain ree: Imam tri lonca, dva su razbijena, a trei nema dna.
Ba dobro, rekoe lovci.
Uzmu onaj lonac to nije imao dna i u njemu skuhaju zeca kojeg nisu ulovili,
slatko se najedu i odu.
aljiva narodna pria
Razgovor o tekstu!
To su: tri lovca, tri zeca, dva zeca, trei zec, jedna kua, tri lonca, dva lonca,
trei.
Ponovimo:
Brojevi su polupromjenljive rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to
znai rije uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji odreuju.
Brojevi su nesamostalne rijei jer ne mogu stajati same u reenici, ve
se odnose na neku drugu rije, najee imenicu.
1. Glavni brojevi
Brojevi koji kazuju tanu koliinu neega, (koliko tano ima ega na broju),
nazivaju se glavni brojevi.
2. Redni brojevi
Brojevi koji kazuju koji je po redu pojam oznaen rijeju uz koju stoji, nazivaju se
redni brojevi.
3. Zbirni brojevi
Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 109, Radni kutak broj 80
Zbirni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih kad se broje mlada bia ili bia
razliitog roda (dvoje djece, troje janjadi, petero piladi...).
Sinteza
Brojevi su polupromjenljive rijei koje kazuju koliko tano ima onoga to znai
rije uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji odreuju.
Brojevi su nesamostalne rijei jer ne mogu stajati same u reenici, ve se
odnose na neku drugu rije, najee imenicu.
U gradu iri-Biri
Luko Paljetak
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 107-109, Radni kutak broj: 80
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
U gradu Lili-Hip
ivio je En-Ten-Tin,
u zemlji Tra-La-Lu.
Imao je tri sina:
jednoga Trala,
drugoga Lala,
treega La.
Imao je tri keri:
jednu am,
drugu ni,
treu Tu.
JEDNINA
MNOINA
Kao broj jedan mijenjaju se svi sloeni brojevi koji se zavravaju s jedan:
dvadeset i jednim, trideset i jedne...
N dv-a N dv-ije
G dv-aju G dv-iju
D dv-ama D dv-jema
A dv-a A dv-ije
V dv-a V dv-ije
I dv-ama I dv-jema
L dv-ama L dv-jema
N tr-i etir-i
G tr-iju etir-iju
D tr-ima etir-ima
A tr-i etir-i
V tr-i etir-i
I tr-ima etir-ima
L tr-ima etir-ima
Promjenljivost brojeva:
Glavni brojevi jedan, dva, tri, etiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi
brojevi posljednji lan ( trideset i dva, etrdeset jedan...) su promjenljivi.
Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisua, milion, milijarda, bilion.
Ovo su brojevi samo po znaenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju.
Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi.
Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i mnoini
(jedan, jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna).
Glavni broj dva ima iste oblike za muki i srednji rod, a razliite za enski
rod.
Brojevi tri i etiri imaju iste oblike za sva tri roda.
Muki rod:
Drugoga carevog sina su zvali Lala, a treega - La.
enski rod:
Druga careva kerka se zvala ni, a trea Tu.
Srednji rod:
Koje je dijete uvijek najstarije, prvo, drugo ili tree?
Redni brojevi imaju oblike za sva tri roda i oba broja (i jedninu
i mnoinu).
Redni brojeve se mijenjaju/dekliniraju kao pridjevi odreenog
vida.
U kojem e rodu, broju i padeu biti redni broj, zavisi od imenice
uz koju stoji.
Izbjegni pogreku
Sinteza
Glavni brojevi jedan, dva, tri, etiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi brojevi
posljednji lan ( trideset i dva, etrdeset jedan...) su promjenljivi.
Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisua, milion, milijarda, bilion. Ovo su
brojevi samo po znaenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju.
Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi.
Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i mnoini (jedan,
jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna).
Glavni broj dva ima iste oblike za muki i srednji rod, a razliite za enski rod.
Brojevi tri i etiri imaju iste oblike za sva tri roda.
Jeste li znali
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 110-112, Radni kutak broj: 81, 82
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Grafofolija/ilustracija 1: Pjesma
Djeak i njegov otac su ivjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kuicu
pokrivenu aom i amac. Lovili su ribu i tako se prehranjivali
Jednog jutra, kad je otac otplovio, poeli su se gomilati crni oblaci. Dunuo je jak
vjetar, kronje drvea su se povile, i poela je da pljuti hladna kia.
"Oe moj, ti si sada daleko na jezeru, a ja te ekam na obali i plaem. Oe moj,
tebe e talasi rastrgati, jezero e te progutati, voda e potopiti tvoj amac. Molim
vam se, duboke vode jezerske, ne uinite nikakvo zlo mom tati".
Razgovor o tekstu.
Moe se povesti razgovor o jezeru kao geografskom pojmu i o jezerskoj flori i
fauni.
Glavni dio sata
Ponovimo:
Dodaci koji neto vie govore o predikatu (gdje, kada, kako...se vri radnja)
skupa sa predikatom ine predikatski skup rijei. Glagolski dodaci su: objekat
i priloke odredbe.
Rijei koje dopunjavaju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim ine
subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija.
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 119, Radni kutak broj: 88
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
1. Glagolski predikat
2. Imenski predikat
Ponovimo!
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 120, Radni kutak broj: 89
Posmatranje i praenje
72
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Subjekat
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
KO? JA VAM SE
MOLIM ...
Molim vam se, duboke vode jezerske,
ne uinite nikakvo zlo mom tati". KO? JA VAM SE
MOLIM...
Molim vam se, kio i vjetre,
molim vam se, plave vode jezerske, KO? JA VAM SE
ne uinite nikakvo zlo mom tati". MOLIM...
KO? TI SE NE DAJ
Oe moj, ne daj se vodi i vjetru.
VODI I VJETRU.
U ovim reenicama su izostavljene line zamjenice 1. i 2. lica jednine.
U govoru i pisanju esto izostavljamo line zamjenice jer nije posebno vano
naglasiti osobu. Tada reenicu moemo izrei samo predikatom.
Djeak i njegov otac su ivjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kuicu
pokrivenu aom i amac.
Primijetili ste da u ovim reenicama subjekti nisu izreeni, ali ipak jasno znamo,
na osnovu sadraja prethodne reenice, o kome ili o emu se radi. U ovim
neizreeni subjekat
U svim reenicama ovdje imamo samo predikate, ali su reenice potpuno jasne.
Dakle, reenica moe biti iskazana i samo predikatom.
Sinteza
Istraivake aktivnosti
Rad u parovima
Opiite ukratko neko nevrijeme. U vaem opisu upotrijebite reenice: s vie
subjekata i s neizreenim subjektom (skrivenim i izostavljenim).
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 121-122, Radni kutak broj: 90
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Radnja predikata (ili trajanje stanja ili zbivanja) se moe vriti pod
razliitim okolnostima.
Zbog toga i postoje razliite priloke odredbe. Najee priloke odredbe
su odredbe mjesta (gdje, kuda, kamo, dokle, odakle?) vremena (kada,
otkada, dokada?) i naina (kako, na koji nain?).
Rijei ili grupe rijei koje oznaavaju neku okolnost pod kojom se vri radnja
predikata ili traje stanje ili zbivanje obiljeeno predikatom nazivaju se
PRILOKE ODREDBE/ OZNAKE.
Priloke odredbe nisu obavezni reeniki lanovi. Mjesto u reenici im otvara
predikat.
Sinteza
Bijeli Onjak
(odlomak)
ivot se ponovo kretao. U zraku se osjealo proljee. Zabrinuto je posmatrao svoju druicu.
Pred nosom mu je zujao komarac. On ode u zaleeno rijeno korito. Iao je osam sati. Vratio se po
mraku. Na ulazu u pilju zastade. Iznenada ga obuze sumnja. Oprezno se uvue potrbuke. enka
ga je zabrinuto posmatrala.
Uzvodno od jazbine rijeka se ravala pod pravim uglom. Njene pritoke su dolazile iz planina. On se
paljivo okrenu. Poe desnom pritokom. Jednooki se privue oprezno plijenu. ekao je tako
potpuno miran.
Dek London
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 123-124, Radni kutak broj: 91
Posmatranje i praenje
74 PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena kontinenata, drava,
gradova, sela, mora, okeana
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Pokuaj odgovoriti na ova pitanja. Ako u neto nisi siguran, potrai pomo u
posljednjoj koloni!
Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena okeana,
mora, jezera.
Ostali lanovi imena se piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite
imenice: (Indijski okean, Crno more, Panonsko jezero...)
Sinteza
Velikim poetnim slovom piu se jednolana i vielana imena kontinenata,
drava, gradova, sela, zaselaka. Ako je naziv sastavljen od vie rijei, tada se sve
rijei (osim prijedloga i veznika) piu velikim slovom.
Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena okeana, mora,
jezera. Ostali lanovi imena se piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite
imenice.
Prepiite u svoju biljenicu rijei iz teksta koje su trebale biti ispisane velikim
poetnim slovom.
Da li ste znali...?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 125-126, Radni kutak broj: 92
Posmatranje i praenje
75
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena naroda i stanovnika
nebeskih tijela
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Plaviasti svod koji nas natkriva zovemo nebo ili nebeski svod. Nou
nebo potamni i ospe se mnogobrojnim zvijezdama. Zvijezde i Mjesec koje vidimo
nou, a Sunce danju, zovemo nebeskim tijelima. Postoji jo mnogo nebeskih
tijela. Neka od njih ponekad vidimo, a neka se mogu vidjeti samo pomou
teleskopa. Golim okom moemo vidjeti oko 6000 zvijezda. I nae Sunce je
zvijezda. Ako posmatramo zvijezde nou, primijetiemo da su grupisane tako da
podsjeaju na neke ivotinje, predmete. Tako na nebu moemo vidjeti Velikog
medvjeda ili Velika kola, Malog medvjeda ili Mala kola, Lava, Ribu...
Najsjajnija zvijezda u sazvijeu Malog medvjeda je Sjevernjaa. Oko
Sunca krui devet planeta. To su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn,
Uran, Neptun i Pluton. Sunce je stalni izvor toplote i svjetlosti pa s pravom
kaemo da je Sunce izvor ivota. Oko planeta krue/ prate ih, manja nebeska tijela
koja koja nazivamo satelitima. Zemljin satelit je Mjesec.
Kakvim poetnim slovom se piu imena nebeskih tijela (sazvijea, planeta)?
Sinteza
Velikim poetnim slovom piu se imena naroda i njihovih pripadnika (svi
lanovi).
Velikim poetnim slovom pie se samo prvi lan vielanog imena, a ostali se
piu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 127-128, Radni kutak broj: 93, 94
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Izbjegni pogreke!
Razlikuj pridjeve i priloge!
Primijetili ste da su neki prisvojni pridjevi napisani malim, a neki velikim slovom.
Utvrdimo pravila:
1.
tuzlan sko, -ski
bosan ske, -ski
zavidovi- ke,-ki Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -ki, -
sarajev ska,-ski ki, -ski, -ki, uvijek se piu malim poetnim slovom
mostar ska, -ski (banjaluki, slovenski, posavski, antievski,
hercegova ki hromadievski...).
neum ski
Sinteza
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -ki, -ki, -ski, -ki, uvijek se piu
malim poetnim slovom.
Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, -ev, -in piu se velikim
poetnim slovom
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 129-130, Radni kutak broj: 95
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Da li ste znali?
Hrku nije potrebna voda.
Prosjean komarac ima 47 zuba.
Istraivanja su pokazala da komarce
privlae ljudi koji su nedavno jeli banane.
Dinovski afriki cvrak voli
da jede ljudsku kosu.
1. Nepostojano A
Magarci nisu samo dobri, nego i pametni kod pridjeva u mukom rodu
kopitari. Oni dlakama na bradi, probaju dobar-dobra
da li je kroz ianu ogradu putena struja, kod pokaznih zamjenica u
i na takvo mjesto idu samo kad mukom rodu takav-takva
gospodar pree preko njega.
Dragi uenie,
- uenie - biblioteci
- oiju - roaci
- uiju - knjizi
- ruicom - snazi
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 131-133, Radni kutak broj: 96
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
PONOVIMO!
Na podruju Bosne i Hercegovine u upotrebi je
jedno narjeje - tokavsko.
Ve smo nauili da tokavski dijalekt razlikuje
tri govorna tipa na osnovu zamjene starog
glasa jat. Glas jat je naslijeen iz
praslavenskog jezika, u staroslavenskom
jeziku se obiljeavao ovako:, a u latinici
ovako: . Bile su tri razliite zamjene ovog
glasa: ekavska (e), ikavska (i) i
ijekavska (je/ije). U savremenom
standardnom jeziku u Bosni i Hercegovini je u
upotrebi je/ijekavski izgovor.
Ismet Bekri
Izbjegni pogreke!
Mali savjet:
U govoru i pisanju este su pogreke kada je u pitanju zamjena glasa jat.
Ako ponekad niste ba sigurni kako neku rije izgovoriti ili napisati, izgovorite je
na ekavskom.
Ako je e na ekavskom dugo (mleeko), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je
Kraenje dugoga sloga
e na ekavskom kratko (mesto), tada upotrijebite je.
Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
Izbjegni pogreke!
pravilno je: nepravilno je:
blijesak bljesak
lijepak ljepak
naslijee nasljee
redoslijed redosljed
cvijetnjak cvjetnjak
sazvijee sazvjee
2. Jotovanje/jotacija
JOTOVANJE
sol + ju solju l + j = lj
glad + ju glau d+j= Glasovna promjena u kojoj se
pamet + ju pameu t +j = zavrni suglasnik rijei stapa sa
suglasnikom J (grko jota) u novi
glas zove jotovanje ili jotacija
Jotovanje/jotacija se vri u:
4. Sinteza
U jeziku naih predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat ().
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
razliite zamjene tog glasa i tri razliita izgovora:
1.Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor;
2.Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor
Ikavski govor nije knjievni.
3.Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo ijekavski
izgovor.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 134-135, Radni kutak broj: 97
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Patlidan
u deklinaciji imenica
Glas se javlja u:
nastavcima imenica na:
-a: voza, bera, otira, pjeva;
-aa: udavaa, savijaa, cvjetaa;
-njaa: sjevernjaa, kornjaa, tako da se javlja u svim padeima takvih imenica i
jednine i mnoine .
Sinteza
Glas se javlja u:
nastavcima imenica na:
-a: voza, bera, otira, pjeva;
-aa: udavaa, savijaa, cvjetaa;
-njaa: sjevernjaa, kornjaa.
vokativu jednine imenica mukog roda koja se zavrava na:
-k i -c: junak junae, nastavnik nastavnie.
Istraivake aktivnosti
Ispii pravilno glasove I :
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 137, Radni kutak broj 98
Posmatranje i praenje
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
1. Trotaka/tri take (. . .)
Nauimo poneto o tri take na tekstu Djeak Aron Isaka Samokovlije!
Djeak Aron
(. . .)
2. Crtica (-)
Grafofolija/ilustracija 2: itanka 6, strana broj 59
Grafofolija/ilustracija 2: Jablan
izmeu sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem rijei bliskog ili suprotnog
znaenja:
- 'Oe, Jabo nadbosti -nee! 'Oe - nee; 'oe - nee; 'oe! - nee; 'oe! -
viknu Lujo, a oi mu zasvijetlie od prevelike radosti.
(Petar Koi: Jablan)
( gore- dolje, rekla- kazala, hoe- nee,tamo- ovamo, crno- bijelo)
tika- taka
bum- tras
izmeu dijelova onomatopejskih rijei:
pljus-pljas
tu-tu
u-ta, pti-ca...
3. Zagrade: oble ( ), uglaste[ ], kose// i vitiaste{}
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 138-139, Radni kutak broj: 99
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Ptiiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starjeinu. Novi starjeina je
sazvao sve ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepa, avka je od
ostalih ptica uzela po jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se
naljutile. Traile su od starjeine da se otkrije istina. avku je novi kralj doveo
pred ptice i one su uzele svoja pera. avka je ostala crna i runa.
U emu je razlika izmeu narodne prie avka i tue perje i ovog teksta?
Sinteza
U saetom prepriavanje se iznose samo najbitniji dogaaji. To su oni dijelovi
teksta koji ine osnovni smisao teksta, otkrivaju misli i osjeanja likova.
Stvaralako prepriavanje obogauje tekst novim sadrajnim detaljima, opisima,
stavovima/miljenjima.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 146-147, Radni kutak broj: 105
Posmatranje i praenje
82
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Razgovor (privatni /familijarni)
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
1.Privatni/familijarni razgovor
Privatni/ familijarni razgovor je onaj u kome se osjea bliskost izmeu onih koji
uestvuju u njemu. To je razgovor prijatelja, poznanika, lanova porodice. U privatnom
razgovoru se alimo, ali i povjeravamo.
Razgovor moe biti natopljen emocijama koje se mogu osjetiti u boji glasa, tempu,
visini glas, pauzama...
U privatnom razgovoru se ponekad uju rijei reenice koje nisu standardne i koje bi
trebalo izbjegavati ( e si ba? moj matori, lova...)
Kad uspostavite vezu predstavite se, pa tek onda traite osobu s kojom elite
razgovarati!
Ne telefonirajte u nezgodno vrijeme, ni suvie rano, ni suvie kasno!
Ne vodite duge razgovore, to je nepristojno, skupo je, a moda i zamarate
osobu s kojom razgovarate.
Ne prislukujte tue razgovore!
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 148-149, Radni kutak broj: 106
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
Na dnevnom redu ovog naeg sastanka imamo samo jednu taku: Nasilje u naoj koli
i prijedlozi za spreavanje ili smanjenje nasilja. Pokuaemo ustanoviti da li nasilje
zaista postoji u naoj koli i ako postoji, kako da ga sprijeimo ili smanjimo.
Odgovorite na pitanje:
1. grupa: Koji su oblici nasilja u naoj koli?
2. grupa: Koji su razlozi nasilnog ponaanja u naoj koli?
3. grupa: Ko moe pomoi u smanjenju nasilnog ponaanja?
4. grupa: Kako mogu uenici pomoi u rjeavanju problema nasilnog
ponaanja?
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 150-152, Radni kutak broj: 107
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Tematska korelacija
ovjeku se u ivotu deavaju vani, manje vani ili beznaajni dogaaji ili
doivljaji. Dok vrijeme tee, njegov ivot se puni njegovim, ali i tuim, stvarnim, a
ponekad i izmiljenim dogaajima i doivljajima. O njima ovjek pria, iskazuje
svoja osjeanja, iznosi svoje stavove. ovjekov ivot je pria. Knjievnici nam
esto u svojim djelima kazuju svoje i tue ivotne prie.
Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Usmeni nain je jednostavniji jer ne nudi ovjeku dovoljno vremena ni za
razmiljanje, niti za izbor rijei. ovjek u momentu govora bira rijei i oblikuje
reenice. Ljepoti njegovog prianja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
Pismeno kazivanje nudi mnogo vie mogunosti. Mogue je razmisliti, odabrati
prave rijei i izraze i tek tada ih staviti na papir.
Prianje dogaaja uvijek se odnosi na neto to nije uobiajeno ili obino, na neto
to je po neemu posebno interesantno, to privlai panju - neto to se pamti i
prepriava.
Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se
ne mora podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj pripovijedamo.
Postoje dva redoslijeda prianja: hronoloki i retrospektivni.
Svaki dogaaj mora imati svoj poetak, svoj tok i svoj zavretak.
Tako i svaka pria mora imati svoj tok radnje:
Flip art:
1 2 3 4 5
uvod poetak razvoj radnje vrhunac radnje rasplet
radnje zaplet kulminacija
Sinteza
Svaki dogaaj mora imati svoj poetak, svoj tok i svoj zavretak.
Prianje moe biti u prvom (ja, mene...) i u treem licu (on, ona...).
Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se
ne mora podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj pripovijedamo.
Postoje dva redoslijeda prianja: hronoloki i retrospektivni.
Posmatranje i praenje
Tematska korelacija
Nesrea na cesti
Nesrea na cesti
Sinteza
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 153-155, Radni kutak broj: 108
Posmatranje i praenje
Tematska korelacija
Grafofolija/ilustracija 1
Moj rastanak s Ljenosti
Nije uvijek tako bilo. Imala sam i ja svojih loih dana kada me jednostavno
knjiga nije zanimala. kola!? Sve sam drugo voljela da radim, ali uiti mi se nije
nikako dalo. Svi su mi samo govorili : Pa dokle e tako? Govorili su, govorili,
pa prestali. A tada sam odluila da porazgovaram sa svojom najboljom
drugaricom - sa Ljenosti:
Ova djevojica je pokazala svoju odlunost kroz matu. Jednu runu osobinu ovjeka
je doivjela i predstavila kao ivo bie. Kako se naziva stilska figura kojom se oivljavaju
predmeti, pojave?
Evo muzike bajke napisane za vas. Izvode je: gudai, timpani, flauta, klarinet,
rog, oboa, fagot.
Glavni lik ove muzike prie je djeak Pea, a njega predstavljaju gudai.
Flauta je ptica kos, oboa tuni patak, klarinet maka sa svojim somotnim
glasom, fagot je brini djed, udaraljke i bubnjevi su puani meci lovaca.
A vuka, opasnog vuka predstavljaju tri roga.
To su glavni likovi u ovoj muzikoj prii. Kako se oglaavaju, ta nam priaju,
saznaete ako paljivo sasluate njihove glasove.
Grafofolija/ilustracijaEko-zeleni
1: Eko-zeleniu akciji
Ko su eko-zeleni?
Za to se oni bore?
ta vidi na slici?
Kakav je okoli?
ta tano rade uenici?
Zato su se uenici odluili za akciju?
ta misli da li je akcija uspjela?
Pretpostavi kako izgleda dvorite poslije ureenja?
Na osnovu slike ispriaj priu. Daj imena likovima, kai ta rade, kakav je okoli
bio prije i poslije njihove akcije ureenja. Kai ko je bio najvredniji, ima li u tvojoj
prii likova koji se drue s Ljenosti? Da li su eko-zeleni dobili nagradu ili pohvalu
za svoj rad?
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 156-157, Radni kutak broj: 109
Posmatranje i praenje
87
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis osobe (portret)
Tematska korelacija
Grafofolije 1: portreti
Grafofolija 2: strip
Moj susjed
Najednom smo ga poeli manje viati vani. Rjee je uvao svoju kravicu, a
koraci su mu postajali tei, sporiji i krai. A onda, jednoga dana... Nestao je tiho,
kako je i ivio.
Mala pogrebna povorka odnijela ga je na posljednji poinak. Njegova stara
kua, pokrivena indrom, broji svoje posljednje dane.
Tajanstveno uti kao i moj susjed.
(ueniki rad)
Moja nena
Kad god se sjetim moje nene, obuzme me neka udna pritajena tuga. Ista
tuga koju je i ona, ini mi se, osjeala cijelog svog ivota. Imala je dugu sijedu
kosu, spletenu u dvije guste pletenice pokrivene maramom. U njenim plavim
oima dugo je ve stanovala tuga. U njima nije bilo svjetlosti, ali je mene uvijek
gledala milo. Lice izbrazdano borama, blijedo, kazivalo je da nije imala ba lijep
ivot.
ini mi se da je samo za mene i mog brata imala osmijeha. Samo nas bi
pomilovala po kosi i poljubila. Samo tada smo osjeali da je nekad u njoj bilo i
radosti. Znali smo da ima dobro veliko srce u kome je stanovala ljubav prema
nama, ali i velika bol o kojoj nikad nije eljela priati. Danas je vie nema i mene
pritie neka tuga.
(ueniki rad)
Pisci najee opisuju likove koji su im bliski, dragi.
Takav je i ovaj opis. Uoimo pojedinosti u opisu lika!
Zastidio se majke
(odlomak)
Mati je dola vrlo rano pred kolu. Na velikom trgu bilo je jo sve mirno;
prozori visoke kue sijali su se, i s vremena na vrijeme uo se glas nastavnika
koji je u koli govorio otrim i zvonkim glasom. Mati je dola izdaleka, dola je iz
sela koje je bilo etiri sata udaljeno od grada. Njene izme - muke izme koje su
joj bile do koljena bile su blatne njena pregaa iroka seljaka pregaa sa
zelenim ruama bila je takoe poprskana blatom. U desnoj ruci imala je
kiobran i veliki zaveljaj u kom je donijela koulje i par novih cipela Joetu; u
lijevoj ruci drala je veliku maramu, i u njoj svezanu deseticu to je donijela
Joetu.
Mati je bila umorna i gladna, nije kupila jutros ni mrve hljeba, samo da
desetica ostane cijela. Noge su je boljele, a i kaljala je; lice joj je bilo suho,
obrazi upali. Hodala je polako po putu gore-dolje i gledala u prozore koji su se
sijali kao da su pozlaeni.
Ivan Cankar
Sinteza
Noge: ________________________________________________________
Pogled: _______________________________________________________
Glas: _________________________________________________________
Zubi: _________________________________________________________
Brada: ________________________________________________________
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 158-159, Radni kutak broj: 110
Posmatranje i praenje
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
88
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis kraja (pejza)
Tematska korelacija
Ole i Trufa
(odlomak)
uma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drvea. Bio je
mjesec studeni. Obino je u to vrijeme godine hladno i dogodi se da ak
ponekad i snijei, ali ovaj studeni bio je relativno topao. Noi su bile hladne i
vjetrovite, ali im bi sunce jutrom izalo, postajalo bi toplije. Moglo bi se
pomisliti da je ljeto kad ne bi itava uma bila posuta otpalim liem - utim
kao afran, crvenim poput vina, a bilo ga je i zlaanog, kao i satkanog od
razliitih boja. Kidala ga je kia, vjetar, padalo bi danju, padalo bi nou -
oblikujui debeli sag na umskome podu. Iako su mu se sokovi isuili, lie je
jo uvijek isputalo ugodan miris. Sunce ga je obasjavalo kroz naputeno, ali
ivo granje, a crvi i muhe, koje su nekako preivjele jesenske oluje, plazile su
po njemu.
(odlomak)
kraje nego ostaju kod kue - poredale su se po golim udovima drvea. Meu
njima bili su vrapci - siune ptice, ali obdarene s mnogo hrabrosti i iskustva
sakupljenog tisuama generacija. Skakutali su i ivkali traei hranu to je uma
u to doba godine prua. Mnogo, mnogo kukaca i crva poginulo je prolih tjedana,
ali nitko nije oplakivao njihovu sudbinu. Boija stvorenja znaju da je smrt samo
oblik ivota dolaskom proljea uma e se ponovno ispuniti travkama, zelenim
liem, procvalim granama i cvijeem. Ptice selice vratit e se iz dalekih zemalja i
ponovno se nastaniti u svojim naputenim gnijezdima. Pa ako je vjetar ili kia
otetila gnijezdo, lako e ga popraviti.
Isaac Bashevis Singer
Pejza je francuska rije koja znai kraj, predio. Slikarski pejza je crte, slika
koja prikazuje kraj, predio u prirodi.
Pri opisivanju pejzaa dobro je pridravati se odreenog redoslijeda:
1. opis ope slike kraja
2. opis pojedinosti (predmeti, bia, pojave, zvuci, pokreti...)
3. zavrni openit opis
Opis pejzaa je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova
osjeanja, misli.
Sinteza
Pejza je francuska rije koja znai kraj, predio. Slikarski pejza je crte, slika
koja prikazuje kraj, predio u prirodi.
Pri opisivanju pejzaa dobro je pridravati se odreenog redoslijeda:
1. opis ope slike kraja
2. opis pojedinosti ( predmeti, bia, pojave, zvuci, pokreti...).
3. zavrni openit opis
Opis pejzaa je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova osjeanja,
misli.
Istraivake aktivnosti
Proitaj i ovaj opis krajolika i prepoznaj stilske figure!
Zimska pria
(odlomak)
Sve o emu govori ova pria desilo se jedne zimske noi pred zoru, u kui
na rubu ume, nakon to je snijeg cijele noi padao pahuljama krupnim poput
zvijezda. Kua i sve oko nje blistalo je u tami srebrnastim odsjajem svjeega
snijega. uma oteala od novih, mekih bundi mirno je disala svoj zimski san.
Iznenada, oblake na nebu kao da je rasporio pokret neke velike ruke i razbio ih
poput ljuske. Iz tog gustog, bjeliastog jajeta izronio je ut i pun mjesec,
pretvorivi cijeli krajolik najednom u osvijetljenu kristalnu simfoniju. Sve je bilo
tiho, tiho kao mjeseina.
Tie od blagog svjeeg vjetra i disanja usnulih ljudi. U kui su spavali
djeak i njegova majka. Bilo je to u doba pred zoru, kad je san najdublji i kad
snovi najslobodnije lete nekim dalekim i udesnim prostranstvima.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 160-161, Radni kutak broj: 111
Posmatranje i praenje
Tematska korelacija
Sinteza
Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graevine ili objekata.
I ovaj opis moe biti subjektivan i objektivan.
U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lini, emocionalni stav prema onome
to opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
On je samo realan posmatra i zapisiva.
Kao i kod opisa pejzaa, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi krenuti
od opeg utiska/dojma.
Ujka Filip
(odlomak)
Soba je bila neprijatna. Tesna, zaguljiva i mrana,pretrpana ovetalim
graanskim nametajem, kao da je u njoj sabrano sve to je od tri porodice
nasleeno i godinama uvano. Trpezarija i pisai sto sa kvrgavim nogama,
iskrivljena etaera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvuen
muemom. N zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i as anatomije, na pisaem
stolu pritiskiva za hartiju...
(. . .)
Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom,
zadahom naftalina, praine i crvotoine, bio etiri godine stariji.
Erih Ko
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 162-163, Radni kutak broj: 112
Posmatranje i praenje
90
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis otvorenog prostora (eksterijer)
Tematska korelacija
Gromovo ule
Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjeam. Valjda to je toliko
sijevalo i grmilo.
Moja rodna kasabica poznata je kao igralite gromova. Zgnijezdila se na
golom nevisokom podnoju planina, koje silazi u neveliko polje.
Kad doe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skau po tim
planininama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve ivo u
kasabi u kue, tale i umeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se
toliko puta svijet ne prekrsti i toliko svetih rijei iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi alju
Bogu nijema obeanja da nikad vie nee grijeiti.
Skender Kulenovi
Galebovo ostrvo je dugo i usko i izdaleka izgleda kao ogromna riba tupe i
razdrljene glave. U zaglavku ostrva urezala se u more i na kraju uvale ispod vrleti.
U vrijeme kada poinje ova pria, sunalo se malo ribarsko selo, ustvari, seoce!
Kuice su bile izgraene od tekog krakog kamena i kad bi svih tih osam kuica
spojio u jedno domainstvo, ni ono ne bi bilo odve veliko. Pristanite od tvrdih,
napola obraenih stijena titilo je od bure svih osam jedrenjaa i nekoliko
amaca. Svakoj jedrenjai bio je lijepo obraen kljun i svaka je bila drugaije
boje: zelene, tamnocrvene, svijetloute, smee, plaviaste, plamenocrvene i
bijele. ...
Na junoj padini brda, gdje bura jo nije odnijela svu zemlju, ene su
prekopavale vinograd, vezivale lozu koju je bura strgla sa koia; dole je raslo
nekoliko maslina s krljavim granama, a na ivici vinograda cvjetalo je bademovo
drvee. Tu su se igrala djeca.
Tone Selikar
Ovo je poetak romana Druba Sinjeg galeba.
Po emu je ovo ostrvo dobilo ime?
Moete li ga naslikati?
Kako je pisac opisivao ovo ostrvo?
Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejza, sve ono to je izvan
zidova kakve graevine. Takav opis moe biti objektivan (kako ga neko vidi) i
subjektivan (kako ga neko doivljava).
U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom
doivljaju (ta i na koji nain vidimo). Takav prostor moemo naslikati.
U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku to
ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okruuje. Takav opis je teko naslikati.
Najee su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se meusobno
nadopunjuju.
Sinteza
Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejza, sve ono to je izvan
zidova kakve graevine. Takav opis moe biti objektivan (kako ga neko vidi) i
subjektivan (kako ga neko doivljava).
U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom
doivljaju (ta i na koji nain vidimo). Takav prostor moemo naslikati.
U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku to
ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okruuje. Takav opis je teko naslikati.
Najee su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se meusobno
nadopunjuju.
Istraivake aktivnosti
Prijedlozi za vjebu:
1.Stara bosanska kua
2.Djedov vonjak
3.Interesantna graevina
Opiite svoje selo, grad, ulicu u razliitim godinjim dobima, ili u razliito doba dana.
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 164-165, radni kutak broj: 113
Posmatranje i praenje
91
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis bia ili skupine bia unutar prostora
Tematska korelacija
NIKO - I - NITA
U jedan djeiji dom dovedoe novog djeaka koji ree upravnici da se zove
Niko- i- Nita. Bio je vaih godina, neto mlai od Adija i neto stariji id Farija.
Sve domce iznenadi njegovo ime, ali od svega vie iznenadi njegovo ponaanje,
njegovo dranje. Bio je onizak, vrstih ramena, povee glave, oian, s bijelim
oiljcima na glavi, poderanog dempera, prljav. Svi su ga paljivo gledali. On je
bio neobino miran. Nije se bojao djece i nije se radovao to ih vidi. Izgledao je
kao da ih nije osobito zarezivao. I to je bilo prvo to se domcima nije dopalo.
1.
NIKO - I - NITA
(Odlomci)
U jedan djeiji dom dovedoe novog djeaka koji ree upravnici da se zove
Niko- i- Nita. Bio je vaih godina, neto mlai od Adija i neto stariji id Farija.
Sve domce iznenadi njegovo ime, ali od svega vie iznenadi njegovo ponaanje,
njegovo dranje. Bio je onizak, vrstih ramena, povee glave, oian, s bijelim
oiljcima na glavi, poderanog dempera, prljav. Svi su ga paljivo gledali. On je
bio neobino miran. Nije se bojao djece i nije se radovao to ih vidi. Izgledao je
kao da ih nije osobito zarezivao. I to je bilo prvo to se domcima nije dopalo.
Ruavalo se u dugom hodniku, i hrana se uvijek dijelila sa ela stola. Takav je
obiaj u domovima. Na elu stola su sjedili najjai djeaci, te redom slabiji i
slabiji, do kraja stola. Kad je Niko - i - Nita doao, bila je nedjelja i bilo je vrijeme
ruku. Nedjeljni ruak je dobar i bude kolaa, na kraju ruka. Poto su domci
posjedali po svome redu, svi su oekivali da e i novajlija: prvo stati sa strane,
odmjeriti red i izabrati sebi mjesto koje mu pripada po jaini. Biranje mjesta za
stolom je prirodan red stvari i svi su to znali, i svi su to inili.
Novajlija najee pogrijei u odabiranju mjesta i tada mora da se tue sa onim
ispred kojeg je sjeo. Ko pobijedi ide za jedno mjesto naprijed, prema elu stola,
prema masnijoj orbi i veem komadu kruha, To se ponavlja sve dok nekoga ne
pobijedi i zaustavi se ispred pobijeenog. (...)
Niko -i- Nita nije htio da se tue za mjesto, sjeo je posljednji i strpljivo ekao
da jelo dobiju prije njega. Tako je izgubio vanost i poeli su neki poslije ruka da
ga tuku, ak i neki koji su bili manji od njega. Jedan drzak djeak oteo mu je i
kola koji je Niko drao u ruci, zagledao ga i pomalo grickao, kao da mu je bilo
ao kolaa ili kao da je elio da to dulje uiva u jedenju. (....)
Najvie zla u tome inio mu je djeak sa ela stola, zvani Krakono. Dok nije
doao Niko, on je tukao druge djeake. Prvo je tukao svakoga novajliju i traio da
mu daje svoj dio hrane, a kola obavezno. To se saznalo i upravnica je nedjeljom
nadgledala jedenje kolaa, ali slabiji djeaci su folirali da jedu, krili su kolae i
kriom stavljali u male kesice vezane oko pasa.
U tim kesicama, skrivenim meu nogama, ti jadni djeaci su iznosili kolae i
davali ih Krkonou ili nekome drugome koga on odredi.
Alija Isakovi
Sinteza
U opisima bia ili skupine bia unutar prostora uoavamo i istiemo
najkarakteristinije pojedinosti likova I prostora. I ovaj opis moe biti subjektivan
I objektivan.
Domaa zadaa
Posmatranje i praenje
Tematska korelacija
1. Privatno pismo
2. Poslovno pismo
Opina Tuzla
Komisija za rekonstrukciju saobraajnica
Tuzla, 12.11.2008.g.
S potovanjem,
Predsjednik Komisije
Hajrudin Berbi
Slinosti: Razlika:
O Tuanj
Tuzla
Tuzla, 10.9.2008. g.
Biblioteka Lastavica
Sarajevo
Sinteza
Tematska korelacija
Uputnica
Uputnicom se alje/upuuje nekome novac. Za to slanje je potrebno
itko popuniti poseban obrazac i predati ga slubeniku na alteru banke ili
pote.
Obrazac sadri sljedee:
1.Podatke o poiljaocu (ime, prezime i adresa);
2.Podatke o primaocu (ime, prezime i adresa);
3.Saopenje primaocu o prispijeu novca (a ako je potrebno saopiti
primaocu i neto posebno u vezi sa prispijeem, podizanjem novca).
Zahvaljujui savremenim tehnologijama novana uputnica moe vrlo
brzo doi do primaoca novca bez obzira na njegovu udaljenost (Western
union, DHL pota...).
Priznanica
Priznanicom se potvruje primitak novca od nekoga.
Postoje takoer obrasci priznanice koji se moraju itko popuniti.
Oni sadre:
1. Podatke davaoca novca (ime, prezime, adresa, ili naziv ustanove);
2. Podatke primaoca novca (ime, prezime, adresa ili naziv ustanove);
3. Svrha novca (humanitarna pomo, lanarina, taksa...);
4. Tana suma novca napisana i brojevima i slovima;
5. Datum primitka novca.
Telegram/brzojav
Telegram se alje putem pote na dva naina:
1. Popunjavanjem obrasca u poti;
2. Pozivom odgovarajueg telefonskog broja u poti.
1. Obrazac koji se popunjava u poti sadri:
- podatke o primaocu telegrama (ime, prezime i adresu);
- to krau poruku koja treba biti jasna i precizna;
- podatke o poiljaocu (ime, prezime i adresu);
- vrijeme odlaska telegrama;
- vrijeme dolaska telegrama.
2. Ako se telegram alje telefonskim pozivom na odgovarajui potanski
broj, poruku bi trebalo ranije napisati i proitati je potanskom slubeniku. I
telefonski telegram mora imati iste podatke kao i telegram popunjen na
obrascu. Telegrame obino aljemo kada elimo brzo nekoga obavijestiti o
neemu, poslati estitku povodom nekog vanog dogaaja ili izraziti
sauee povodom neije smrti.
Messenger servis
Messenger je program koji predstavlja najiri oblik komunikacije putem
elektronskih medija u svijetu. Messenger-komunikacija se moe odvijati izmeu
dva ili vie korisnika u bilo kojem dijelu svijeta, pod uslovom da svaki korisnik ima
instaliran Messenger program na svom raunaru (jedan korisnik u Sarajevu, drugi
u Tokiju, trei u Istanbulu ...itd.).
Ovaj vid komunikacije meu ljudima predstavlja najbri, najefikasniji i
najjeftiniji oblik razgovora. On omoguava komunikaciju u pisanom, audio
(zvunom) i video- formatu (moete i uti i vidjeti onoga s kim razgovarate).
Pored Messenger-a u svijetu elektronskih komunikacija, postoji vie programa sa
istom funkcijom kakav je naprimjer i Skype.
Sinteza
Rad u grupama
Fotokopirati uputnice i priznanice
1. grupa: Popunite uputnicu za novac
2. grupa: Napiite nekome priznanicu za novac
3. grupa: napiite telegram (estitka)
4. grupa: napravite grozd Oblici komunikacije
5. grupa: zamolite nastavnika informatike da vam demonstrira messenger
program
Domaa zadaa: Radna sveska 6, strana broj 168, Radni kutak broj: 115
Posmatranje i praenje
SADRAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i knjievnosti u
estom razredu devetogodinje osnovne kole
3
KNJIEVNOST
7
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dijete sa devet iraka, narodna bajka
10
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nasrudin u bostanu, narodna pria
13
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ni zorice ni bijela danka, epska narodna pjesma
16
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Sestre bez brata, lirska narodna pjesma
19
Uzorak obrade nastavne jedinice:
avka i tue perje, narodna basna
22
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nedad Ibriimovi: Sijelo mudraca
25
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Hans Kristjan Andersen: Slavuj
28
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ibrahim Kajan: U oima ptice ute
31
Uzorak obrade nastavne jedinice:
imo Ei: Cvjetko
34
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isidora Sekuli: Bure
37
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Antun Branko imi: Ah, evo opet...
40
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Skender Kulenovi: Gromovo ule
43
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jovan Dui: Selo iz Trstenog
46
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ivica Vanja Rori: Pjesma
48
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mirsad Beirbai: Harfa
50
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Petar Koi: Jablan
53
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Duko Trifunovi: ist zrak
56
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isak Samokovlija: Djeak Aron
59
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: U noi
62
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Silvije Strahimir Kranjevi: to lijep si, bijeli svijete
65
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isaac Bashevis Singer: Ole i Trufa
68
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ukrija Pando: List na putu
71
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ranko Pavlovi: Jarac u pozoritu
73
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zejir Hasi: Brat (Iz zbirke pjesama Pravi se vaan)
76
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Boidar Prosenjak: Otac (odlomak iz romana Divlji konj)
79
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Donatan Svift: Gulliverova putovanja
82
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Henrik Sjenkjevi: Kroz pustinju i praumu (odlomak)
85
MEDIJSKA KULTURA
88
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Grigor Vitez: Plava boja snijega (igrokaz)
92
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mediji: arolija velikog ekrana
96
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Igrani film
101
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Animirani film
106
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Radio
109
Uzorak obrade nastavne jedinice:
arolija maloga ekrana
113
Uzorak obrade nastavne jedinice:
arolija interneta
116
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Novinenovinenovine
120
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Strip
123
JEZIK
127
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Bosanica, arebica, latinica
132
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jezik i govor
137
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glasovi
142
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slog
147
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Naglasnice i nenaglasnice
152
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei oblik rijei
156
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Znaenje rijei: pravo i preneseno
160
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vrste rijei
165
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Promjenljivost i nepromjenljivost rijei
170
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prilozi
176
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prijedlozi
179
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Veznici, rijece/partikule/estice, uzvici
183
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pomoni glagoli
186
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Padeni oblici imenica
190
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nominativ
195
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vokativ
198
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Genitiv (blok-sat)
206
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dativ
210
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lokativ
215
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Akuzativ
220
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Instrumental
224
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ponovimo padee!
227
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pridjevi
233
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zamjenice/Upuenice
236
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Deklinacija linih/osobnih zamjenica
240
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lina/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice
244
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upitne i odnosne zamjenice/upuenice
248
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Neodreene zamjenice/upuenice
252
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Brojevi
256
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva
262
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prosta reenica (prosta neproirena i prosta proirena)
267
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glagolski i imenski predikat
270
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Subjekat
275
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Priloke/prilone odredbe/oznake u reenici
278
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena kontinenata, drava, gradova, sela, mora, okeana
282
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela
285
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena
290
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje rijei u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i
palatalizacije
294
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje rijei s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija
300
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje i u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva
304
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Reenini i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotaka, crtica, zagrada
309
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA
314
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Razgovor (privatni /familijarni)
317
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slubeni/poslovni/oficijelni razgovor
320
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje (pripovijedanje/naracija)
323
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje stvarnog dogaaja: hronoloki i retrospektivni redoslijed dogaaja
327
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje izmiljenog dogaaja, prianje prema zadanoj slici, muzici
331
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis osobe (portret)
337
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis kraja (pejza)
341
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
345
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis otvorenog prostora (eksterijer)
349
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Opis bia ili skupine bia unutar prostora
353
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje pisma
358
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije