IVOT I KOLA br. 14(2/2005.) .

UDK 371.3:796
793.3-053.5
Struni lanak

MARA UMANOVI*
VERA FILIPOVI
GORDANA SENTKIRALJI

PLESNE STRUKTURE DJECE MLAE KOLSKE DOBI

Plesne strukture u svojim osnovnim oblicima pripadaju okvirnim programskim sadrajima u
tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi djece mlae kolske dobi. Kao takvi razvijaju antropoloke
karakteristike: morfoloke, motorike i funkcionalne. Vjebanjem plesnih struktura uz glazbu
razvija se kod uenika stvaralatvo, ritminost, dinaminost, harmoninost, ljepota i
izraajnost pokreta kao i pravilno i lijepo dranje tijela.
Ovaj rad prikazuje mogunosti primjene sloenijih oblika plesnih struktura u razliitim
organizacijskim oblicima rada tjelesne i zdravstvene kulture. Dakle, kako je mogue uvesti
uenike u svijet narodnoga, drutvenoga, umjetnikoga plesa i estetsku gimnastiku?

Kljune rijei: plesne strukture, glazba, pokret, ples, djeca mlae kolske dobi.

Uvod
Okvirni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za djecu mlae kolske
dobi, izmeu ostalih sadraja predvia i programsku cjelinu plesne
strukture.
Primjenjujui plesne strukture od prvoga do etvrtoga razreda, koristei se
primjerenim metodama rada i strategijama pouavanja, potie se kod djece,
pravilno dranje tijela, skladan morfoloki razvoj, razvoj motorikih
sposobnosti: koordinacije, snage, brzine, gibljivosti, preciznosti i ravnotee.
Potie se pravilan rad tjelesnih funkcija, osobito, kardiovaskulatornog i
respiratornog sustava te aerobne i anaerobne izdrljivosti.
Poseban cilj plesnih struktura kod djece mlae kolske jest razvijanje
estetske kulture pokreta povezivanjem raznolikih struktura gibanja s
elementima glazbenoga izraavanja. Na taj se nain djecu uvodi u razliite
forme plesa kao specifinog oblika ovjekova motorikoga izraavanja.
U radu e se prikazati mogunosti provedbe jednostavnijih i sloenijih oblika
plesnih struktura kroz razliite organizacijske oblike rada u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi djece mlae kolske dobi.

Plesne strukture kao programski sadraji tjelesne i zdravstvene kulture

djece mlae kolske dobi

*
mr. sc. Mara umanovi, vii predava, Uiteljski fakultet u Osijeku, mr. sc. Vera Filipovi,
vii predava, Uiteljski fakultet u Osijeku, Gordana Sentkiralji, prof., O Silvije Strahimir
Kranjevi Osijek

40
 IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

U programu tjelesne i zdravstvene kulture za djecu mlae kolske dobi,

plesne strukture su prisutne od prvog do etvrtog razreda. Sadraji su
rasporeeni osobito prema naelima postupnosti, sustavnosti i primjerenosti.
U provoenju ovih sadraja poeljna je korelacija s nastavom glazbene
kulture. Djeca trebaju ovladati osnovnim ritmovima i njihovoj primjeni u
pokretu.
Obrazovni su ciljevi plesnih struktura:
a) razvijati kod djece estetsku kulturu pokreta u svim njenim dijelovima:
- lijepom dranju tijela, orijentaciji u prostoru, izraajnost- emocionalnost
u pokretu,
- glazbenu izraajnost: takt, ritam, tempo, dinamiku, melodiju,
- osjeaj odnosa tona i pokreta,
- slobodnu kreativnost pokreta i glazbe.
Osnovu plesnih struktura ine prirodni oblici kretanja:
- hodanja, tranja, poskoci i skokovi,
- jednostavna gibanja u svim dijelovima tijela kao to su zamasi,
mahanja,
- ravnotea, vjebe napetosti i oputanja,
- pokreti u slobodnom imitiranju improviziranju pojava i dogaaja iz
djeje okoline.
Sadraji plesnih struktura su i djeji plesovi, jednostavne forme narodnih i
drutvenih plesova.

U obradbi plesnih struktura treba poeti s uenjem i usavravanjem

struktura pokreta. Nakon toga dobro je obraivati i usavravati glazbeno
izraavanje (takt, ritam, tempo, dinamiku i melodiju). Koracima se izraavaju
vrijednosti nota po trajanju, a pokretima ruku izraavaju se naglaeni i
nenaglaeni dijelovi takta, odnosno, metrika struktura takta.
Sljedei postupak u obradbi ovih sadraja je povezivanje i usavravanje
pokreta i glazbe stremei ka kretnoj izraajnosti i na taj nain poticati djeje
kreativno plesno izraavanje.
Pokreti uz glazbu se nadalje povezuju u ritmike cjeline, stiliziraju i izvode u
raznolikim formacijama i oblicima djejih plesnih igara.
Neke sadraje plesnih struktura mogue je izvoditi s pomagalima kao to su
loptice, lopte, tapii, zastavice, zvonii, trake, vijae i slino.
Glazbene su mjere koje je poeljno koristiti pri obradbi plesnih struktura
dvodijelne, trodijelne i etverodijelne. Vano je da izabrana glazba bude djeci
bliska, poznata, da glazbena kompozicija bude kratka kako bi je djeca lake
zapamtila.
Pokrete u plesnim strukturama uenici mogu izvoditi pojedinano, u parovima
ili u skupinama, uz pjesmu, ritmiku pratnju koja se daje pljeskanjem,
udaraljkama ili instrumentima.
Tako e djeca od hodanja i tranja prikladnim ritmom, udaranjem tapiima
uz promjene tempa, slobodnom kretnom ilustracijom poznatih glazbenih
tema, hodanjem, tranjem i poskocima, u razliitim tlocrtnim oblicima,

41
IVOT I KOLA br. 14(2/2005.) .

plesovima oponaanja, doi do djejih plesova i time biti spremna usvajati

sloenije oblike plesa.

Ples kao drutvena pojava

elja za ritmikim pokretom i plesnim izriajem, priroena je svakome
ljudskom biu. Ples omoguuje ovjeku oputanje i ruenje barijera koje ga
koe u komunikaciji svakodnevnoga ivota. Plesna umjetnost je praizvor svih
umjetnosti koja ima svoj izraz u ljudskoj osobnosti. Vezana je za sve ljudske
tradicije, od rata, rada do ljubavi. Nastala je u narodu. Od svojih prvobitnih
oblika praplesova, kroz mistine, arolijske, ratnike i erotske oblike,
iskristalizirali su se plesovi sloenijih ritmikih plesnih oblika s umjetnikim
tenjama izraavajui ljepotu poezije, melodije i pokreta. Pokret je postao
neiscrpno sredstvo ovjekova fizikoga izraavanja koji svojom formom i
kompozicijom omoguuje beskonaan broj razliitih plesnih izriaja.

Plesne vrste kao mogui sadraji plesnih struktura djece mlae kolske
dobi
Sve je ea pojava da se djeci mlae kolske dobi nude sloeniji
kinezioloki programi, primjerice mali portovi (koarka, rukomet i slini),
borilaki portovi, atletika, gimnastika pa tako i sloeniji plesni programi.
Postavlja se pitanje koliko su takvi programi primjereni djeci ove dobi.
Istraivanja razvojnih karakteristika djece ukazuju da je to razdoblje
intenzivnoga motorikoga razvoja u kojem su izvanjski poticaji iznimno
poeljni i vani. Djeca u toj dobi vrlo brzo ue nova motorika gibanja, imaju
dobru relativnu snagu, gipkost, hrabri su i odvani, imaju spontanu potrebu
plesnog izraavanja, spremni su za nove motorike izazove, vole igru i
nadmetanje. Dakle, to je razdoblje u djejem razvoju u kojem uitelji mogu
postii velike pozitivne pomake, usavravajui im biotika motorika znanja,
uvodei ih u svijet konvencionalnih gibanja koja e u starijoj dobi usavravati i
primjenjivati u rekreativnim aktivnostima, ili u vrhunskom portu.
Govoriti dakle o primjenjivosti sloenijih kineziolokih programa, u ovom
sluaju plesnih vrsta, u radu s djecom ove dobi, znailo bi da su djeca
spremna i sposobna prihvatiti ih, ali prema naem miljenju uz odreene
imbenike ogranienja. Voditelji tih i takvih aktivnosti trebali bi posjedovati
visoku razinu strune kompetencije, kako kinezioloke, tako i pedagoko -
psiholoke. Trebali bi znalaki odabrati i raspodijeliti programske sadraje,
adekvatne volumene i modalitete rada prilagoavajui ih mogunostima
djece.
Narodni plesovi su prvi oblici plesa, sastavni su dio obiaja i obreda i
ispunjavaju razliite funkcije u kulturi i ivotu ovjeka i drutva uope.
Prenosili su se s generacije na generaciju, tako da ine iznimno vanu
kulturnu batinu svakoga drutva. U naoj zemlji pleu se narodni plesovi po
tako zvanim plesnim zonama; panonskoj, alpskoj, dinarskoj i jadranskoj.
Jednostavniji narodni plesovi iz zaviajnoga okruja pogodne su plesne
strukture za djecu mlae kolske dobi.
Drutveni plesovi razvili su se iz narodnih plesova diljem Europe i Amerike.
42
 IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Osmislili su ih evropski i crnaki narodi.

Dijelimo ih:
- na standardne drutvene plesove,
- na latinoamerike drutvene plesove i
- na sjevernoamerike plesove i moderne plesove.
Sve skupine imaju svoju drutvenu i natjecateljsku - portsku formu.
Drutveni oblici se koriste u razliitim drutvenim dogaanjima u kojima su
ukljuena druenja sa zabavom i plesom.
Natjecateljski portski ples u standardnoj ili latinoamerikoj formi jedan je od
najljepih oblika dvoranskih portova.
Standardni su plesovi: engleski valcer, tango, beki valcer, slowfox i
Qickstep.
Latinoameriki su plesovi: samba, cha-cha-cha, rumba, paso doble i jive.
Sjevernoameriki plesovi i moderni su plesovi: jazz, swing, boogie woogie,
rock'n roll, twist i disco plesovi.
Strukture drutvenih plesova sloena su kretanja, koja se pri promatranju
doimaju jednostavnima i prirodnima.
Osnovno je obiljeje svim plesovima to da su potekli iz naroda. Izvoeni su u
raznovrsnim slavljenikim prigodama. Ova obiljeja zadrala su se do danas.
Drutveni plesovi izvode se u parovima u zatvorenijem dranju u standardnim
formama i otvorenijem u latinoamerikim formama.
U svom razvoju strukture svih plesova natjecateljskih formi postepeno su
normirane. Ove norme danas su posebno vane pri natjecanjima, a na
natjecanjima, plesai pleu sa zadovoljstvom.
Budui da sve plesove karakterizira: kretanje cijelog tijela, povezanost s
glazbom, ugoda i primjenjivost u raznim drutvenim prigodama, drutveni
plesovi pogodna su aktivnost za uenike mlae kolske dobi.
Osim narodnih i drutvenih plesova, postoje i drugi oblici umjetnikoga plesa,
a to je balet iz kojeg se razvio suvremeni ples. Ovi se oblici provode u
plesnim kolama s nadarenom djecom ve od prvoga razreda osnovne kole.
Plesne kole imaju za cilj ostvarivanje plesne kulture mladih jo u najranijoj
dobi kao i njihovo usmjeravanje prema profesionalnoj plesnoj umjetnosti.
Specifini je oblik plesnih struktura ritmika gimnastika koja uz prirodne
oblike kretanja, rekvizite (lopte, obrua, vijae, unja i trake), i glazbenu
pratnju, tei vrhunskom portskom i estetskom izraavanju. Ritmika je
gimnastika u jednostavnijem obliku prisutna u cjelini plesnih struktura
programa tjelesne i zdravstvene kulture, a sloeniji oblici ritmike gimnastike
pogodne su aktivnosti za djecu mlae kolske dobi.

43
IVOT I KOLA br. 14(2/2005.) .

Plesne strukture mogue je provoditi u razliitim organizacijskim

oblicima rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi:
1. na satu tjelesne i zdravstvene kulture
Na satu tjelesne i zdravstvene kulture plesne strukture mogue je provoditi u
svim dijelovima sata koristei raznolike metodike organizacijske oblika rada.
Plesne su strukture u frontalnom obliku provedive:
- u uvodnom dijelu sata kroz jednostavne plesne elemente kretanja uz
glazbu;
- u ope pripremnim vjebama uz glazbu s pomagalima i bez njih;
- u glavnom dijelu sata obraujui i usavravajui elemente kretanja i
elemente ritma;
- u zavrnom dijelu sata kroz jednostavne oputajue korake i plesove.
Pogodan oblik rada je rad u parovima, trojkama i skupinama kao i individualni
oblik rada u postavljanju diferenciranih zadataka uenicima kod kojih se uoi
darovitost.
Pri obradbi sadraja plesova, zapoinjemo jednostavnim pokretima koji se po
strukturi ne razlikuju od prirodnih oblika kretanja (hodanja, poskoka, okreta).
Svi plesni pokreti odreeni su ritmom pljeskanja, kucanja ili glazbe. Nakon
jednostavnih plesnih struktura slijede sloenije (na primjer, dva koraka
udesno dva ulijevo; kretanje po stranicama pravokutnika i kvadrata; kretanje
po tri pravca i slino), a sve to, takoer, uz ritam.
Glazbu koja je na poetku jednostavna, postepeno moe zamijeniti
karakteristina plesna glazba.
2. na malim stankama kada je djeci potrebna fizika aktivnost za odmor od
intelektualnog rada. Mogue je koristiti jednostavnije i djeci poznate strukture
hodanja, poskoka i zamaha uz prikladnu glazbu kroz igru i ples.
3. na priredbama u kojima se prikazuje neki od oblika plesnoga izraavanja.
To znai da uitelj s djecom moe pripremiti prikladni narodni ili drutveni
ples, ili ritmiki sastav kao jednu od toaka u priredbi.
4. izvannastavnim i izvankolskim portskim aktivnostima u koje se
ukljuuju djeca koja imaju sklonosti i elju za dodatnim plesnim
usavravanjem. Sadraji tih aktivnosti mogu biti narodni plesovi zaviaja,
drutveni plesovi ili ritmika gimnastika.

Zakljuak

U programu tjelesne i zdravstvene kulture plesne strukture imaju vanu ulogu

u ostvarivanju ciljeva i zadaa toga predmeta. Djeluju na pozitivan razvoj
antropolokih obiljeja djece, osobito morfolokih, motorikih i funkcionalnih.
Razvijaju estetsku kulturu pokreta u svim njenim oblicima: lijepo dranje tijela,
orijentaciju u prostoru, vremensku mjeru, dinamiku, osjeajnost i slobodno
plesno stvaralatvo.
Na taj nain prirodni pokreti, kao to su razliite forme hodanja, tranja,
poskoka, skokova i slini, dobivaju estetsku dimenziju i postaju sadraji
plesnog izraavanja djece i mladih u sloenijim plesnim formama narodnoga,
drutvenoga i umjetnikoga plesa, u estetskoj gimnastici i ostalim
44
 IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

suvremenim kretnim oblicima, u kojima kroz pokret i glazbu na kreativan i

originalan nain iskazuju svoju osobnost.

LITERATURA
Findak,V. , Delija, K., Tjelesna i zdravstvena kultura u predkolskom odgoju,
Edip, Zagreb, 2001.
Kranjevi, I., Plesna natjecanja u funkciji razvoja motorikih i socijalnih sposobnosti
uenika, Zbornik radova 12. ljetne kole pedagoga fizike kulture RH, Kinezioloki
fakultet, Zagreb, 2003., str. 238.-241.
Mati, A., Knjiga o plesu, Kulturno prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1988.
Peji, A., Berlot, S., Sadraji tjelesne i zdravstvene kulture za prva etiri razreda
osnovne kole, prirunik za uitelje, CDM- Rijeka, 1996.
Shmidt, R. A., Wrisberg, C. A., Motor learning and Performance, Human Kinetics, 2000.
Srhoj, Lj., Mileti, ., Plesne strukture, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i
dgojnih podruja Sveuilita u Splitu, Zavod za fiziku kulturu, Split, 2000.
Wolf - Cvitak, J., Ritmika Gimnastika, Udbenici sveuilita u Zagrebu, Manualia
Universitatis studiorum Zagrebiensis, Zagreb, 2004.

DANCING BASICS IN FIRST GRADES OF PRIMARY SCHOOL

The basics of dancing are part of the physical education program for the first four grades of
primary school. They develop childrens anthropological characteristics: morphological,
motor, and functional skills. Practicing the basics of dancing with music, the pupils develop
creativity, rhythm, harmony, beauty of expression, and posture.
This paper presents the possibility of applying more complex dancing elements in different
PE classes, and aims to provide answers to how to introduce pupils to the world of folk,
social and artistic dancing, and aesthetic gymnastics.

Key words: dancing basis, music, movement, dance, 1st to 4th graders

Primljeno 23. studenoga 2005.

45