EKONOMSKA KOMISIJA UJEDINJENIH NARODA ZA EUROPU

Prvi dio
Prirunik za pisanje o brojevima

UJEDINJENI NARODI
 Statistiku ine brojevi.
Prirunik za pisanje o brojevima
KAKO PODACIMA DATI SMISAO

Oni su sveprisutni. Brojevi se

pojavljuju u sportskim
reportaama, izvjetajima o
gospodarstvu, najnovijim
informacijama s burze, to je
samo nekoliko primjera. Kako
bi prosjenom graaninu znaili
neto, njihovoj vrijednosti mora
se udahnuti ivot.

Pr i r u ni k j e n am i j en j e n
menaderima, statistiarima i
slubenicima za odnose s
m ed i j i ma k ao p ra kti n o
pomono sredstvo za uporabu
teksta, tablica, grafikona i
drugih informacija kako bi,
kori stei se uinkovi ti m
tehnikama pisanja, udahnuli
ivot statistici.
EKONOMSKA KOMISIJA UJEDINJENIH NARODA ZA EUROPU

KAKO PODACIMA DATI SMISAO

Prvi dio
Prirunik za pisanje o brojevima

UJEDINJENI NARODI
New York i eneva, 2009.
 BILJEKA

Opisi i prezentacije materijala koji su se rabili u ovoj publikaciji

ne odraavaju stajalite Tajnitva Ujedinjenih naroda o
zakonskom statusu bilo koje zemlje, teritorija, grada ili
podruja, ili njihovim vlastima, ili o razgraniavanju granica.
 Sadraj

Uvod ............................................................................................... v
O priruniku .................................................................................... v
1. to je statistika pria? ......................................................... 1
2. Zato ispriati priu? ............................................................. 2
3. Razmatranja .......................................................................... 3
4. Kako napisati statistiku priu ............................................... 4
5. Pisanje o podacima: neka brojevi budu upeatljivi .............. 13
6. Praenje utjecaja ................................................................ 17
7. Prije i poslije: primjena kvalitetnih tehnika pisanja .............. 19
8. Primjeri dobro napisanih statistikih pria ........................... 21
9. Preporuke za itanje ........................................................... 21
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima v

Uvod
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima pripremljen je u
sklopu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) Radne skupine
za statistiku diseminaciju i komunikacije 1 unutar programa Konferencije europskih
statistiara 2 .

Ovaj prirunik pripremila je skupina strunjaka u suradnji s Tajnitvom UNECE-a.

Sljedee su osobe odgovorne za njegovu pripremu (abecednim redom):

Colleen Blessing, Ministarstvo za energiju Sjedinjenih Amerikih Drava

Vicki Crompton, Kanadska statistika
Dag Ellingsen, Norveka statistika
Patricia Fearnley, Dravni statistiki ured Ujedinjene Kraljevine
John Flanders, Kanadska statistika
John Kavaliunas, Zavod za popise Sjedinjenih Amerikih Drava
David Marder, Dravni statistiki ured Ujedinjene Kraljevine
Steve Matheson, Australski dravni zavod za statistiku
Kenneth Meyer, Zavod za popise Sjedinjenih Amerikih Drava
Hege Pedersen, Norveka statistika
Sebastian van den Elshout, Nizozemska statistika
Don Weijers, Nizozemska statistika
Marianne Zawitz, Zavod za statistiku pravosua Sjedinjenih Amerikih Drava

O priruniku
Prirunik je namijenjen menaderima, statistiarima i slubenicima za odnose s
medijima kao praktina pomo pri uporabi teksta, tablica, grafikona i drugih informacija
kako bi, koristei se uinkovitim tehnikama pisanja, udahnuli ivot statistici.

Prirunik sadri prijedloge, smjernice i primjere no ne i zlatna pravila.

Ova publikacija prepoznaje injenicu da se statistiki uredi razlikuju u praktinom i

kulturnom smislu te da se i pristupi razlikuju od zemlje do zemlje.

1
Informacije o UNECE-ovoj Radnoj skupini za statistiku diseminaciju i komunikacije dostupne su na UNECE-ovim
internetskim stranicama http://www.unece.org/stats/archive/04.05.e.htm.
2
Informacije o Konferenciji europskih statistiara dostupne su na UNECE-ovim internetskim stranicama
http://www.unece.org/stats/archive/act.00.e.htm.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 1

1. to je statistika pria?
Statistiku ine brojevi. Oni su sveprisutni. Brojevi se pojavljuju u sportskim
reportaama, izvjetajima o gospodarstvu i najnovijim informacijama s burze, to je
samo nekoliko primjera. Kako bi prosjenom graaninu znaili neto, njihovoj
vrijednosti mora se udahnuti ivot.

Statistika pria ne nabraja samo podatke u obliku rijei. Ona pria priu o podacima.
itatelj e se prije sjetiti ideje nego podatka. Statistika pria prenosi poruku itatelju o
tome to se dogodilo, tko je zasluan, kada i gdje se neto dogodilo i, kao najvanije,
zato i kako se dogodilo. Statistika pria moe:

ponuditi opu informiranost/perspektivu/kontekst

potaknuti debatu o specifinim pitanjima.

U novinarskom smislu, broj sam po sebi ne ini priu. Statistika pria upozorava
itatelja na znaenje, vanost i relevantnost tekuih informacija. Drugim rijeima, ona
odgovara na pitanje: zato bi moji itatelji eljeli itati o ovome?

Naposljetku, statistika pria mora imati sadraj koji je vrijedan objave. Zapitajte se: je
li informacija dovoljno vana i neobina da se o njoj napie reportaa u novinama?
Mediji moda odaberu drugaiji aspekt, no oni, pri odabiru prie, moraju uzeti u obzir
mnoge imbenike.

Bit statistikog pripovijedanja jest:

privui pozornost itatelja naslovom ili slikom

ispriati prie koje stoje iza brojeva na lako razumljiv, zanimljiv i zabavan nain
potaknuti novinare i ostale da shvate kako statistika moe pridonijeti gotovo
svakoj prii koju imaju ispriati.
2 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

2. Zato ispriati priu?

Statistika agencija trebala bi ispriati priu o svojim podacima iz barem dva razloga.
Prvo, dunost veine agencija jest informirati iru javnost o stanovnitvu, drutvu,
gospodarstvu i kulturi nacije. Graani e te informacije imati na umu pri obavljanju
svojih poslova, odgajanju svojih obitelji, kupnji i donoenju drugih odluka.

Drugo, agencija bi trebala demonstrirati relevantnost svojih podataka vladi i javnosti.

Tako mogu prieljkivati veu podrku javnosti za svoje programe, kao i bolje odnose
vezane za odaziv te veu prisutnost svojih proizvoda.

Veina agencija oslanja se na dva naina davanja informacija o gospodarskim i

drutvenim uvjetima neke drave i njenih dravljana: putem interneta i medija.

Internet je postao vaan alat agencijama za laki pristup njihovim informacijama. Sve
vie pripadnika javnosti pristupa podacima agencija izravno preko njihovih internetskih
stranica. Ipak, veina graana dobiva statistike informacije od medija, tako da mediji
ostaju primarno komunikacijsko sredstvo izmeu statistikih ureda i ire javnosti.

Jedan od uinkovitih naina kako statistiki ured moe komunicirati na oba naina jest
pripovijedanje jasnih, saetih i jednostavnih statistikih pria. Cilj interneta jest bolje
informirati javnost putem izravnog pristupa. Kod pisanja za medije cilj je postii
pozitivnu, tonu i informativnu medijski popraenu temu.

Statistika moe rei ljudima poneto o svijetu u kojem ive, ali nisu svi dovoljno struni
da bez pomoi razumiju statistiku. Statistike prie mogu i moraju pruiti pomo.

Naposljetku, raspoloivost statistike ponajprije ovisi o dobroj suradnji sa subjektima

istraivanja. Statistike agencije ne mogu se samo oslanjati na svoju pravnu
nadlenost kako bi osigurale odgovarajuu stopu odaziva.

Raspoloivost statistike takoer ovisi o tome koliko subjekti istraivanja razumiju

injenicu da podaci slue vanoj svrsi te da su oni odraz svijeta u kojem ivimo. to
vie agencija upozori na vanost svojih podataka, to e vie subjekata potaknuti da se
odazovu istraivanju.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 3

3. Razmatranja
Pri objavljivanju statistikih pria statistike agencije moraju uzeti u obzir niz kljunih
elemenata.

Prvo, javnost bi trebala imati osjeaj da se moe pouzdati u nacionalni statistiki ured i
informacije koje objavljuje. Statistike prie i podaci koje sadravaju moraju pruati
informacije i poticati rasprave, ali nikad same biti podlone diskusiji. Drugim rijeima,
informacije moraju biti tone, a vjerodostojnost agencije nikad ne smije biti upitna.

Statistike agencije uvijek bi trebale biti neovisne i nepristrane u svemu to objavljuju.

Prie se moraju temeljiti na visokokvalitetnim podacima koji primjereno opisuju pitanja
na koja se odnose. Na primjer, o promjenama u statistikim vrijednostima tijekom
vremena trebalo bi se raspravljati samo ako statistiari ocijene da su statistiki bitne.

Agencije bi uvijek trebale jamiti povjerljivost podataka fizikih ili pravnih osoba.

U prianju statistikih pria agencije moraju uzeti u obzir status i sentiment odreenih
osjetljivih drutvenih skupina. Informacije o tim skupinama trebale bi biti dostupne, ali
cilj bi uvijek trebao biti informiranje javnosti. Agencije nikad ne bi trebale traiti publicitet
na raun tih posebnih ciljnih skupina.

Autori ovog prirunika predlau da statistike agencije, za dobrobit graana kojima

slue, sastave pravilnik koji bi objasnio na koji nain njihov rad titi privatnost i
povjerljivost osobnih podataka. Pravilnik bi uvijek trebao biti istaknut na stranicama
agencije.
4 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

4. Kako napisati statistiku priu

Imate li priu?

Najprije morate imati priu. Razmiljajte o aktualnim pitanjima i temama, a ne o

opisima podataka. Konkretno, morate nai smisao u statistici. Tehniki izvjetaj nije
pria niti ima prie u provoenju istraivanja.

Pria ukratko objanjava itatelju to ste otkrili i zato je to za njega bitno. Usredotoite
se na to kako e spoznaje utjecati na ljude. Ako itatelji mogu povezati informaciju s
vanim dogaajima u svojim ivotima, va lanak postaje mnogo zanimljiviji.

Statistiki su uredi obvezni podatke koje prikupljaju uiniti korisnima za javnost. Ljudi s
pomou pria stvaraju interes za statistike informacije i one im pomau shvatiti to
informacija predstavlja u njihovoj svakodnevici. Nakon proitane dobre statistike prie
ljudi bi se trebali osjeati mudrijima i informiranijima, a ne zbunjenima.

Mogue teme za prie:

trenutani interes (politika, medijski popraeni dogaaji itd.)

povezanost sa svakodnevnim ivotom (cijene prehrambenih proizvoda, zdravlje
itd.)
povezanost s posebnim skupinama (adolescenti, ene, osobe starije ivotne
dobi itd.)
osobno (prijevoz, obrazovanje itd.)
blagdani (Dan neovisnosti, Boi itd.)
tekui dogaaji (statistika o temi esto prisutnoj u vijestima)
kalendarske teme (proljee, ljeto itd.)
nove spoznaje
redovite serije (Ovako se danas ivi, XXXX pod svjetlima reflektora itd.);

Piite kao novinar: Obrnuta piramida

Kako statistiari mogu izvjetavati poput novinara? Tako da piu prie poput novinara.
Kao bonus, vea je vjerojatnost da e mediji iskoristiti informaciju.

Novinari se koriste pravilom obrnute piramide. Jednostavno, piite o svojim zakljucima

na poetku novinarske prie, a zatim slijedite sa sekundarnim zakljucima kako bi se
vanost smanjivala kroz tekst.

Zamislite tipini analitiki lanak kao piramidu okrenutu vrhom prema gore. U uvodnom
dijelu predstavljate tezu koju elite dokazati. U sljedeim odlomcima predstavljate set
podataka, analizirate i zaokruujete cijelu priu nizom zakljuaka.

Novinari takav stil okreu naopake. Oni ele glavna saznanja iz tih zakljuaka na
poetku novinarske prie. Oni ne ele tragati za priom.

Priu formirate kroz ostatak teksta. Ako je tekst dugaak, sluite se podnaslovima kako
biste ojaali organizacijsku shemu teksta i podijelili ga na praktine, smislene
odlomke. Rabite glagol u podnaslovu, npr. Spolne se razlike lagano smanjuju.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 5

Uvod: Prvi odlomak

Prvi odlomak, ili uvod, najvaniji je element prie. Uvod ne samo da mora pridobiti
itateljevu pozornost i uvui ga u priu nego mora i sadravati glavnu misao podataka.

Uvod nije uvod u priu. Naprotiv, on bi trebao ispriati priu o podacima te kratko, jasno
i jednostavno saeti slijed prie.

Ne bi trebao sadravati mnogo brojeva. Zapravo, pokuajte napisati prvu reenicu

uvoda bez ijednog broja.

Nemojte pokuavati saeti cijeli izvjetaj, nego radije iznesite najvanije i najzanimljivije
injenice. Takoer, nemojte ga opteretiti nagaanjima, objanjenjima, metodologijom ili
informacijama o prikupljanju podataka.

Uvod bi takoer trebao staviti vae spoznaje u kontekst jer ih to ini zanimljivijima.
Istraivanja su pokazala da je lake zapamtiti novinski izvjetaj ako on ustanovljuje
vanost ili nastoji objasniti pojedino otkrie. Ipak, vano je upozoriti da nije uputno
spekulirati, pogotovo ako va statistiki ured ne moe empirijski dokazati uzronost ili
se ne bavi predvianjima.

Dajte dovoljno informacija kako bi itatelj odluio eli li nastaviti s itanjem. No, neka
odlomak ne bude preopiran. Neki autori predlau pet ili manje redaka ne pet
reenica za uvodni odlomak.

Loe: Nova studija istrauje odnos roditeljskog odgoja i prihoda sa

sudjelovanjem u viem obrazovanju od 1993. do 2001.

Dobro: Prema novom istraivanju, unato rastuim financijskim

tekoama tijekom devedesetih, za mlade osobe iz obitelji s
umjerenim i niskim prihodima nije postojala manja
vjerojatnost da e pohaati fakultet u 2001. nego u 1993.

Naposljetku: Pridobivanje neije pozornosti i tonost nisu u proturjeju.

Zapamtite:
usredotoite se na jedno ili dva otkria
piite svakodnevnim jezikom (na razini popularne znanosti)
stvarajte slike
usredotoite se na stvari koje elite da itatelji zapamte
odaberite zakljuke za koje smatrate da su vrijedni izvjetavanja i da se tiu
trenutanih dogaaja.

Dobre tehnike pisanja

Piite jasno i jednostavno, sluei se jezikom i stilom koje i laik moe razumjeti.
Pretvarajte se da objanjavate spoznaje prijatelju ili roaku koji nije uope upoznat s
temom ili statistikom openito. Vai itatelji ne moraju biti iskusni korisnici kojima
pogled esto skree ravno na tablice s podacima.
6 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

Termini koji su poznati ekonomistu mogu biti nepoznati laiku, stoga izbjegavajte struni
jezik. Sluite se svakodnevnim govorom koliko god je mogue. Ako trebate upotrijebiti
kompleksnije termine ili kratice, trebali biste ih objasniti kada ih prvi put spomenete.

Zapamtite: na internetu ljudi ele brzo doi do prie. Piite za zaposlene itatelje koji
nemaju mnogo vremena. Izbjegavajte dugake i sloene reenice. Neka budu kratke i
jasne. Odlomci ne bi trebali sadravati vie od tri reenice.

Odlomak bi trebao poeti s tematskom reenicom koja ne sadri brojeve.

Primjer: Stanovnitvo Norveke prole je godine imalo veu stopu rasta nego
pretprole. Rast je iznosio oko 33 000 osoba, odnosno stopa rasta je
0,7%.

Veliki brojevi teko se pamte. Rabite rijei milijun, milijarda ili trilijun. Umjesto 3 657 218
napiite oko 3,7 milijuna. Takoer moete podatke pojednostavniti i uiniti ih
razumljivijima tako da se sluite stopama, kao to su po glavi ili po etvornom
kilometru. Slijede neki prijedlozi:

Rabite:
jezik koji e itatelji razumjeti
kratke reenice, kratke odlomke
jednu misao po odlomku
podnaslove za orijentaciju itatelja
jednostavan jezik: dobiti, ne ostvariti; oko, ne aproksimativno; isti, ne
identini
grafiki oznaene popise radi bolje preglednosti
dobar urednik nee se samo oslanjati na opciju provjere pravopisa na raunalu,
nego e zamoliti kolegu da proita lanak
aktiv: Otkrili smo da...; ne: Otkriveno je da...
brojeve na dosljedan nain: Na primjer, piite 20 ili dvadeset i onda budite
dosljedni
zaokrueni brojevi (bilo decimalni bilo veliki brojevi)
umetnute citate (to su obino reenice koje objanjavaju kako i zato i
kojima se novinari vole koristiti od rijei do rijei u novinarskim lancima u
navodnicima)
URL ili elektronike veze kako biste itateljima pruili potpun izvjetaj koji sadri
dodatne informacije.

Izbjegavajte:
8 lift statistiku: prikaze neznatnih/zanemarivih statistikih promjena - rast i pad u
kratkom vremenskom razdoblju
8 argon, struni jezik i strune izraze
8 kratice
8 upotrebu iskljuivo verzala ili kurziva: kombinaciju velikih i malih slova lake je
itati
8 itanje tablice, tj. opisivanje svake elije tablice u tekstu.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 7

8 Loe: Od sijenja do kolovoza ukupan broj etvornih metara korisnih povrina

zapoetih zgrada narastao je za 20,5% u odnosu na razdoblje od sijenja do
kolovoza prole godine.

Bolje: U prvih osam mjeseci 2004. zapoeta gradnja korisnih

povrina poveala se za oko 20% u odnosu na isto razdoblje
2003.

Naslov: Uinite ga primamljivim

Ako morate staviti naslov iznad statistike prie, evo nekih prijedloga:

Vrlo je vjerojatno da e itatelji prije nego to se odlue proitati cijelu priu, proitati
naslov i zato bi im on trebao privui pozornost. Naslov bi trebao biti kratak i pridobiti
ljude da nastave itati. Trebao bi rei neto o spoznaji koja je prezentirana u lanku, a
ne samo temu.

Osmislite naslov nakon to je pria napisana. Naslovi su tako vani da veina novina
zapoljava urednike koji osmiljavaju naslove svih pria. Zato to im je pria nova, ti se
urednici mogu bolje usredotoiti na najzanimljivije aspekte prie.

Jednako bi tako statistike agencije mogle uvesti istu praksu. Osoba koja pie naslove
ne bi trebala biti autor prie.

Naslovi bi trebali:

biti informativni, primamljivi, privlani, zanimljivi i poput novinskih te

sadravati:
o najvii jo od, najnii jo od...
o neto novo
o prvi put, rekord, trend koji se nastavlja
navesti itatelja da nastavi itati priu, a ne ga prestraiti
saeti najvanije spoznaje
ne biti dulji od jednog retka
sadravati malo brojeva, najbolje nijedan
sadravati glagol ili neizreeni glagol.

Loe: Objavljen novi izvjetaj (izvjetaj nije vijest)

ire se mjere ouvanja energije (previe nejasno, neodreeno)
Cijene porasle u domaem i uvoznom tritu (koje cijene?)

Dobro: Cijene goriva najnie u posljednjih 10 godina

Kriminal u opadanju treu godinu zaredom
Cijene nafte iz srpnja napokon se ustalile u kolovozu
8 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

Savjeti za pisanje na internetskim stranicama

Naela kvalitetnog pisanja odnose se i na pisanje za internetske stranice, ali uzmite u

obzir i neke dodatne prijedloge.

Ljudi prelete preko sadraja na internetu i obino su u urbi. Vano je privui im

pozornost i stvoriti priu koja e se lako itati.

Prostorna ogranienja na internetu razlikuju se od onih u tiskanim izdanjima. Prie

zbog kojih itatelj mora nekoliko puta pomicati stranice nisu uinkovite. Izbjegavajte
tjerati itatelja da horizontalno pomie sadraj na zaslonu.

Oblikujte stranicu tako da se pria moe uredno ispisati na pisau, a da se dio teksta
ne odree zbog margina. Najpopularnije rjeenje jest dodavanje elektronike veze na
verziju za ispis, to obino podrazumijeva novu stranicu bez navigacijskih sadraja i
reklama.

Napiite tekst iji e smisao itatelj shvatiti bez veih naprezanja. Sluite se strukturnim
odlikama poput oznaenih popisa, uvodnih saetaka i jasnih naslova koji mogu stajati
samostalno.

Ne rabite VELIKA SLOVA na internetu jer to izgleda kao da viete. Podvucite samo
rijei pod kojima se krije elektronika veza. Za isticanje se radije sluite debelo
otisnutim slovima nego podcrtavanjem. Izbjegavajte kurziv jer se mnogo tee ita.

Neka pria bude ispisana na kontrastnoj pozadini: ili svijetla slova na tamnoj pozadini ili
obratno. Vei kontrast osigurava veu itanost na internetu. Takoer, podaci moraju biti
tono datirani kako bi itatelji odredili je li rije o aktualnoj prii.

Dijagrami

Slika doista vrijedi vie od tisuu rijei, ili tisuu podataka. Dijagrami (ili grafikoni) mogu
biti veoma uinkoviti pri izraavanju najvanijih rezultata ili ilustriranju prezentacije.

Uinkovit dijagram daje jasnu, vidljivu poruku s analitikim naslovom. Ako dijagramom
pokuamo postii previe, on postaje zagonetka koja zahtjeva previe posla. U
najgorem sluaju navodi na pogreno miljenje.

Idite korak dalje i potrudite se da vai itatelji lake shvate smisao.

Dobri statistiki dijagrami:

prikazuju cjelinu prezentirajui mnogo podataka
odlomci su podataka koji prenose jednu spoznaju ili ideju
naglaavaju podatke izostavljajui viak informacija ili stvari koje odvlae
pozornost, koje se katkad zovu podaci koji ne ine bit tablice i bezvrijedni
podaci
prezentiraju logine vizualne uzorke.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 9

Kada kreirate dijagram, neka podaci odrede koju ete vrstu dijagrama upotrijebiti. Na
primjer, rabite linearni dijagram za vremenski raspon podataka ili stupiasti dijagram za
kategorijske podatke. Kako biste bili sigurni da ne optereujete dijagram s previe
stavki, napiite tematsku reenicu o dijagramu.

Postignite jasnou dijagrama:

koristei se bojama umjesto uzoraka za linije i punjenja
izbjegavajui oznake toaka na linearnim dijagramima
koristei se vrijednou podataka na dijagramu, ali samo ako nee odmoi
itatelju da sagleda cijelu priu
skalirajte os Y od nule
koristei se jednom mjernom jedinicom po grafikonu
koristei se dvodimenzionalnim dizajnom za dvodimenzionalne podatke
koristei se lako razumljivim tekstom na grafikonu:
o bez kratica
o izbjegavajui akronime
o piui oznake slijeva nadesno
o pravilno se sluei gramatikom
o izbjegavajui legende osim za kartograme.

Na primjer:

U 2003. broj posvajanja djece pao za 2,4% 3

Tisua

Ukupno djece

Djeca roena izvan braka

Djeca roena u braku

Zahtjevi za posvajanjem u Engleskoj i Walesu

3
Izvor: Ured za dravnu statistiku Ujedinjene Kraljevine
10 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

Tablice

Dobre e tablice nadopunjavati tekst. Tablice bi trebale prikazivati brojeve jezgrovito i

organizirano kako bi poduprle analizu. Tablice pomau smanjiti koliinu brojeva u
statistikoj prii. One takoer uklanjaju potrebu za objanjavanjem varijabli koje nisu
prijeko potrebne za priu.

Omoguite itateljima lako nalaenje i razumijevanje brojeva u tablici. Standardne

tablice obino su malene. Jedno decimalno mjesto bit e dovoljno za veinu podataka.
U posebnim sluajevima bit e potrebna dva ili tri decimalna mjesta kako bi se
ilustrirale nijanse u distribuciji.

Prezentacijske tablice niu podatke po redu ili nekim drugim hijerarhijskim sustavom
kako bi se brojevi lake apsolvirali. Tablice prikazuju najvie i najnie brojeve, kao i
odstupanja. Ostavite velike sloene tablice za dodatni materijal.

Uvijek poravnajte brojeve udesno kako biste naglasili njihov ustroj. Spomenute
smjernice za dijagrame, kao to je isticanje podataka izbjegavajui podatke koji ne
ine bit tablice, odnose se i na prezentaciju tablica.

Dok se za dijagrame preporuuju analitiki naslovi/zaglavlja, za tablice su bolji obini

naslovi. Neka budu kratki i opisuju tonu temu ili poruku tablice.

Na primjer:
Rasa maloljetnih prijestupnika 4
Poinjeni nasilni
Rasa zloini maloljetnika,
maloljetnih prijestupnika godinji prosjek
u postocima
Ukupno 100,0%
Bijela 59,1
Crna 25,2
Ostalo 11,4
Vie od jedne rasne skupine 2,6
Nepoznato 1,7

Kartogrami

Kartogrami se mogu rabiti za prikazivanje slinosti i razlika u zemljopisnim podrujima.

Uzorci na lokalnoj ili regionalnoj razini koji su moda skriveni u tablicama i dijagramima,
esto se razotkriju uporabom dobro dizajniranih kartograma.

Kartogrami se sve vie upotrebljavaju za prikaz podataka jer su metode geografske

analize i prezentacije postale dostupne i lake za upotrebu. Trokovi Geografskog
informacijskog sustava (GIS) ili softvera koji kartira statistiku naglo su pali u posljednjih
deset godina. Kartiranje, koje je neko bilo skupo ili je zahtijevalo posebno raunalo,
danas je dostupno veini organizacija. GIS analiza i prezentacija danas se pouavaju u
kolama i na sveuilitima.

4
Izvor: Baum, K. (2005), Juvenile Victimization and Offending, 1993-2003, u Bureau of Justice Statistics, Special
Report, U.S. Department of Justice, Office of Justice Programs:
http://www.ojp.usdoj.gov/bjs/pub/pdf/jvo03.pdf.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 11

Kreiranje statistikih karata moe biti jednostavan proces. Najuobiajeniji tip statistikih
karata jest koropletna karta, u kojoj se razliite nijanse jedne boje upotrebljavaju za
prikaz kontrasta izmeu regija (obino tamnija nijansa znai viu statistiku vrijednost).
Ta vrsta karte najbolja je za prikaz omjera podataka (npr. gustoa stanovnika), gdje je
zajedniki nazivnik povrina (npr. etvorni kilometri) ili stanovnitvo. Prebrojeni podaci
koji nemaju zajedniki nazivnik (npr. broj ovaca po regiji) najbolje se ilustriraju koristei
se kartodijagramima. Kod kartodijagrama se veliina znaka, kao to je krug, poveava
ili smanjuje u odnosu na vrijednost statistikog podatka. Program za kartiranje trebao bi
izraditi te dvije vrste karta. Druge vrste karata mogue je izraditi, ali su prikladnije za
strunjake.

Pri kreiranju karte uvijek imajte na umu itatelje. Neka se brzo i jednostavno ita. Ako
postoji prirodna veza izmeu boje i teme (npr. plavo za niske temperature) onda bi bilo
razumno iskoristiti tu boju u legendi. Pri odabiru jedinica u legendi ne primjenjujte
sloene metode ako ih itatelji nee moi razumjeti. Odabir jedinica jednake veliine ili
jedinica slinog broja sluajeva najee su metode. Pri odabiru boja za jedinice
zapamtite: manje je vie. Manji broj jedinica naglaava slinost podruja, a vie
jedinica istie razlike.

Svi bi korisnici trebali razumjeti bilo koju statistiku kartu bez upotrebe drugih izvora
informacija ili znanja. Karte uvijek trebaju imati naslov i legendu koja primjereno
objanjava statistike jedinice, datum prikupljanja ili stvaranja statistikih informacija te
vrstu geografskog podruja. Takoer bi trebao biti naveden izvor statistikih podataka.
Napomene se mogu upotrebljavati kako bi objasnile informacije gdje je potrebno i
pojednostavnile naslove.

Milimetri

Prosjene godinje padaline 1961. 1990., Europa 5

5
Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)
12 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

Kako potaknuti kvalitetno pisanje

Svaka statistika agencija moe imati svoje ideje kako nagraditi kvalitetne lanke, ali
evo nekoliko openitih prijedloga:

postavite ciljeve, poput broja pria koje je potrebno napisati svake godine
nagradite dobre pisce za najbolji naslov, najvie doprinosa itd.
neka pisanje postane stalna, a ne povremena aktivnost
istraite tehnike podizanja entuzijazma za pisanje
pokaite osoblju rezultate njihovih radova: objavite novinske lanke koje su
inicirale njihove prie na oglasnu plou
organizirajte treninge.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 13

5. Pisanje o podacima: neka brojevi budu upeatljivi

Brojevi ne priaju, ali bi trebali uinkovito i jasno odaslati poruku. Hoe li brojevi
odaslati poruku, ovisi o autorima, o tome koliko e se dobro koristiti njima u tekstu.

Na neki nain, novinari i statistiari dva su svijeta, tj. govore razliitim jezicima. Novinari
se izraavaju rijeima, statistiari brojevima.

Novinari se esto ne osjeaju svoji na svome kada su posrijedi brojevi. Mnogi i ne

znaju kako se rauna poveanje postotka. Zato evo nekoliko prijedloga kako bi se
brojevi pamtili:

Ne okoliajte. Budite izravni:

Loe: Porastu indeksa potroakih cijena najvie je pridonio rast indeksa

cijena u transportu od 0,5%.

Bolje: Vie premije osiguranja automobila i cijene zrakoplovnih karata

podignule su potroake cijene ovog mjeseca.

Izbjegavajte omjere u zagradama:

Loe: Stariji zaposleni vie su od mlaih prijavili neplaeni rad od kue u

2004. (12% naspram 4%).

Bolje: Oko 12% starijih zaposlenih prijavilo je neplaeni rad od kue u

2004., za razliku od 4% mladih zaposlenih.

Pripazite na promjene postotaka naspram udjela: promjena postotka i promjena

postotnih poena dvije su razliite stvari. Kada oduzmete brojeve u kojima su izraeni
postoci, dobijete razliku postotnih poena, ne promjenu postotka.

Pogreno: Udio starijih osoba koji su bili dio radne snage narastao je za 5%, s
15% 2003. na 20% 2004. godine.

Ispravno: Udio starijih osoba koji su bili dio radne snage narastao je za pet
postotnih poena, s 15% u 2003. na 20% u 2004.

Izbjegavajte promjenu nazivnika:

Zbunjujue: Dva od pet Kanaana prijavilo je brigu za starije osobe u 2001., u

usporedbi s jednim od sedam u 1996. prema popisu stanovnitva.

Jasnije: Oko 40% Kanaana prijavilo je brigu o starijoj osobi u 2001., to je

vie za 14% nego u 1996. prema popisu stanovnitva.
14 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

Smanjite velike brojeve na razumljivu razinu:

Dosadno: Od 246,8 milijardi amerikih dolara u maloprodaji potroai

su prole godine potroili 86,4 milijarde na automobile i
dijelove, a 59,3 milijardi dolara na hranu i pia.

Lake za shvatiti: Od svakih 100 amerikih dolara potroenih u trgovinama na

malo prole godine, potroai su potroili 31 dolar na
automobile i dijelove, u usporedbi sa samo 23 dolara, koliko
su izdvojili na hranu i pie.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 15

to nije u redu s ovim lankom?

PREMA NOVOM IZVJETAJU KOJI JE Trokovi za grijanje kuanstava trebali bi

IZIAO DANAS, CIJENE MNOGIH NAFTNIH porasti za sve vrste goriva u usporedbi s
DERIVATA U BUDUNOSTI E BITI VIE trokovima prole godine.

Zbog tijesnoga globalnog trita i povienih
cijena sirove nafte oekuju se poviene cijene
naftnih derivata. Troak uvezene sirove nafte
rafinerijama ove zime iznosit e prema
predvianjima 98,3 c/g (oko 40 amerikih
dolara po barelu), za razliku od prologodinjih
70,1 c/g. Oekuje se da e cijene WTI-ja ove
zime biti manje od trenutanog rekorda, ali e
se zadrati u rasponu od 40 dolara po barelu.
Unato natprosjenim dionicama prirodnog
plina, prosjene zimske cijene prirodnog plina,
na buotinama i prodajnim razinama, trebale
bi biti vie nego prole zime, pogotovo tijekom
posljednjeg tromjeseja 2004. kao reakcija na
gubitke u proizvodnji u Meksikom zaljevu
tijekom rujna prouzroene uraganom.
Poveanje cijena goriva za grijanje
najvjerojatnije e proizvesti vie trokove ak i
u regijama u kojima se oekuje pad potranje
za gorivom. Ove zime predvia se poveanje
prosjenih cijena prirodnog plina za kuanstva
za 10% u usporedbi s istim razdobljem prole
godine, a trokovi kuanstva porast e za
15%.
Oekuje se rast potranje za 1,637 posto. Taj
rast odraava povean broj dana kad je
potrebno grijanje u najvanijim regijama s
veim koncentracijama domova koji se griju na
plin te kontinuirani rast potranje u
komercijalnim sektorima i sektorima elektrine
energije. Zbog dostupnosti primarnih zaliha
smatra se da e mnogi naftni derivati biti
relativno dobro zatieni protiv utjecaja
poremeaja proizvodnje zbog svih okolnosti.
Od 1. listopada radne zalihe prirodnog plina bit
e, prema predvianjima, 3,6 tcf, 2 posto vie
nego prije tri godine, 3 posto vie nego prije
dvije godine te 1 posto od prole godine.
Drugo zanimljivo otkrie ovog izvjetaja jest
nastavak fluktuacije promptnih cijena sirove
nafte. Cjene ostaju visoke iako je OPEC-ova
proizvodnja sirove nafte dosegnula najviu
razinu u rujnu jer su OPEC-ove norme
ustanovljene 1982. Ukupne zalihe bi se
trebale se nalaziti u normalnom rasponu, rast
potranje nafte trebao bi biti polagan, a cijene
e prirodnog plina narasti.

8 Naslov je predugaak i nedovoljno jasan.

8 Naslov ispisan velikim slovima izgleda kao da autor vie.
8 Ne podcrtavajte rijei ako se iza njih ne nalazi elektronika veza.
8 Uvodni odlomak je pozadina prie.
8 Naslov izvjetaja i datum i objave nisu navedeni.
8 Struni jezik: itatelji moda ne znaju da su benzin i ulje za grijanje naftni derivati.
8 Mjerne jedinice piite punim rijeima : c/g znai centa po galonu; bbl znai barel.
8 Kratice: OPEC je Organizacija zemalja izvoznika nafte.
8 Prvi odlomak je predug: ima previe detalja i brojeva.
8 Reenice su preduge.
8 Glavna pria nalazi se tek u treem odlomku.
8 Neobjanjene reference: oekuje se porast potranje za im?
8 Okrugli brojevi : ne 1,637 posto.
8 lift statistika: ovo je raslo, ovo je palo.
8 U posljednjem odlomku poeljne su grafike oznake za nabrajanje.
8 Nema citirane URL veze.
8 Nema kontakta i broja telefona.
8 Ponovno proitajte s razumijevanjem! U posljednjem odlomku, cjene bi trebale biti
cijene; Ukupne zalihe bi se trebale se trebalo bi biti ukupne zalihe trebale bi se.
16 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima
Ispravljena verzija
Objavljeno 16. rujna 2004.
Potroai e ove zime vie potroiti na
grijanje svojih domova
Prema posljednjem izvjeu Potronja grijanja,
koje je danas objavio ministar energije,
vlasnici e ove zime platiti mnogo vie kako bi
zagrijali svoje domove. Predvia se poveanje
potronje vee za 8% nego prole zime.
Rast cijena goriva za grijanje najvjerojatnije e
stvoriti vee izdatke, ak i u regijama u kojima
se oekuje pad potranje za gorivom. Oekuju
se vee prosjene cijene prirodnog plina za
kuanstva za 10% nego prole zime, dok e
se izdaci kuanstva poveati za 15%.
Zbog tijesnoga globalnog trita i povienih
cijena sirove nafte oekuju se poviene cijene
naftnih derivata. Cijena uvezene sirove nafte
rafinerijama ove zime iznosit e, prema
predvianjima, oko 98 centi po galonu (oko 40
amerikih dolara po barelu) u usporedbi s
prologodinjih 70 centi po barelu.
Unato natprosjenim dionicama prirodnog
plina, prosjene zimske cijene prirodnog plina,
na buotinama i prodajnim razinama, trebale
bi biti vie nego prole zime.
Ostale zanimljivosti iz izvjetaja:
Nastavlja se fluktuacija promptnih cijena
sirove nafte. Cijene ostaju visoke iako je
OPEC-ova proizvodnja sirove nafte
dosegnula najviu razinu u rujnu jer su
OPEC-ove norme ustanovljene 1982.
Ukupne zalihe trebale bi se nalaziti u
normalnom rasponu, rast potranje nafte
trebao bi biti polagan, a cijene e
prirodnog plina narasti.
Cijeli izvjetaj moete nai na:
www.HeatingUsage.gov. Kontakt: John Smith,
Novinarska redakcija, telefon 123 4567 za vie
informacija.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 17

6. Praenje utjecaja

Praenje medija

Poeljno bi bilo da statistike agencije prate utjecaj statistikih pria u tiskanim i

elektronikim medijima s pomou broja pregleda lanaka i kvalitete prijenosa.

Dobri izvori za mjerenje dosega, mjeru i uinkovitost praenja medija jesu Google
News, LexisNexis, blogovi i pretplate na papirnata izdanja.

Vii slubenici mogu se koristiti praenjem medija kako bi odluili je li potrebno dodatno
educirati novinare, statistiare ili kljune nositelje podataka o boljem nainu prenoenja
znaenja brojeva na jezik koji prosjena osoba moe razumjeti. Praenje medija
trebalo bi ukljuivati:

pretraivanje s pomou kljunih rijei kako bi se izmjerio opseg medijskog

praenja
ukupnu praenost za unaprijed zadano razdoblje
dnevno praenje kako bi se uoili nagli porasti
usporedbu popraenosti s ustanovljenim odrednicama
prijanja izdanja iste vrste statistikih proizvoda
kvalitativne metode za analizu medijskog praenja
ispravnu interpretaciju brojeva
praenje ciljane publike
ukljuivanje najvanijih poruka prie
ukljuivanje temeljnih korporativnih poruka
uinkovitu upotrebu ilustrativnih umetnutih grafika
ton prie (pozitivan/ negativan)
ton citata vanjskih glasnogovornika (pozitivan/negativan).

Analiza internetskih stranica

Praenje internetskog prometa s pomou programa za upotrebu internetskih stranica

moe pomoi pri odreivanju vrsta pria koje su najpopularnije. Trebali biste obratiti
pozornost na:

broj pregleda, posjeta odreenim stranicama

odakle posjetitelji dolaze
kamo posjetitelji odlaze nakon to napuste stranice.
18 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

Nadalje, istraivanja o korisnicima internetskog portala mediji i opi korisnici mogu

pomoi usmjeriti i poboljati dostupne informacije. Trebali biste:

pitati korisnika je li naao/la ono zbog ega je posjetio/la stranice

postavljati ciljana pitanja kako biste upoznali korisnike stranica
upitati kako se koriste stranicama te koliko esto
ocijeniti ope zadovoljstvo/nezadovoljstvo stranicama
zatraiti prijedloge za promjene ili dodatne teme
koristiti fokus grupe s predstavnicima medija kako biste istraili potrebe,
pristupe i reakcije.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima
7. Prije i poslije: primjena kvalitetnih tehnika pisanja
Ilustracije radi, kako pretvoriti rutinsku statistiku priu u jednu s mnogo jaom
strukturom i uinkovitijim koritenjem podataka, dajemo za primjer prije i poslije.
Uoite razlike.
PRIJE _______________________________________________________________
Razvodi
2003.
U 2003. godini 70 828 parova se razvelo,
vie za slabih 1% od prologodinjih 70 155
u 2002.
Broj razvoda odrao se relativno stabilnim
proteklih nekoliko godina. Razlika iz godine
u godinu bila je manja od 2 posto svake
godine od 1999.
Porast u broju razvoda izmeu 2002. i
2003. iao je ukorak s poveanjem
stanovnitva Kanade tijekom istog
razdoblja. Kao posljedica, stopa razvoda u
2003. ostala je ista kao u 2002., tj. 223,7
razvoda na svakih 100 000 stanovnika.
Primarni razlog rasta broja razvoda od 1%
diljem Kanade jest rast broja razvoda u
Ontariju i poveanje od 1,4% u Quebecu
izmeu 2002. i 2003. Otok Princa Edvarda i
Saskatchewan bile su jo jedine druge
provincije u kojima je zabiljeen porast
broja razvoda u istom razdoblju. Na
Newfoundlandu i Labradoru zabiljeen je
daleko najvei postotak smanjenja broja
razvoda, 21,4%.
Ponovljeni razvodi, izmeu osoba koje su
se ve razvele barem jedanput, zabiljeeni
su kao rastui udio ukupnih razvoda.
U 1973. samo je 5,4% razvoda ukljuivalo
supruge koji su ve bili razvedeni. Trideset
godina poslije, taj se omjer utrostruio na
16,2% svih razvoda.
Proporcija razvoda koji su ukljuivali
supruge koje su se ve prije razvele slina
je, rasla je od 5,4% do 15,7% tijekom
razdoblja od trideset godina.
Stabilnost brakova moe se ocijeniti
koristei se stopama razvoda i godinama
braka. Omjer brakova za koje se oekuje
da budu razvedeni do 30. godinjice braka,
narastao je na 38,3%, s 37,6% u 2002.
19
Stopa razvoda velikim se dijelom mijenja,
ovisno o tome koliko su parovi u braku, s
naglim porastom u prvih nekoliko godina
braka. Najvea koncentracija stope razvoda
u 2003. bila je kod brakova u trajanju od tri
godine, kad je 26,2 od 1000 brakova
zavrilo razvodom. Rizik od razvoda
polagano se smanjivao sa svakom
sljedeom godinom braka.
Skrbnitvo nad uzdravanim osobama, od
kojih su veina djeca mlaa od 18 godina,
dobiveno je tijekom sudskih brakorazvodnih
parnica u 27% sluajeva u 2003.
Kod preostalih razvoda parovi su doli do
dogovora oko skrbnitva izvan
brakorazvodne parnice ili nisu imali
uzdravane osobe. Broj uzdravanih osoba
kod takvih razvoda nije dostupan.
Trend stalnog porasta zajednikog
skrbnitva traje ve 17 godina. Od 33 000
uzdravanih osoba za koje je skrbnik
odreen tijekom brakorazvodnih parnica u
2003., 43,8% dodijeljene su i suprugu i
supruzi, to je vie za 2,0% nego u 2002.
Kod zajednikog skrbnitva uzdravane
osobe ne moraju nuno provoditi istu
koliinu vremena s oba roditelja.
Skrbnitvo od 47,7% uzdravanih osoba
dodijeljeno je supruzi, a 8,3% suprugu u
2003. U 2002. ti postoci iznosili su 49,5% i
8,5%.
Odsad su dostupne tablice Razvodi, 2003
(84F0213XPB, 22 dolara).
Za ope informacije ili narudbu posebno
izraenih tablica obratite se Slubi za
korisnike (613-951-1746; hd-s@statcan.ca).
Za miljenja, metode ili kvalitetu podataka
ovog izdanja obratite se Brentu Dayu (613-
951-4280; brent.day@statcan.ca) ili Patriciji
Tully (613-951-1759; patricia.tully@statcan.
ca), Odjel statistike zdravstva.
20 Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima

POSLIJE _____________________________________________________________

Razvodi u 2003.
Razvodi
Ponovljeni razvodi, u kojima su osobe ve bile 2002. 2003. 2002. 2003.
razvedene barem jedanput, zasluni su za rastui
broj % promjene
broj razvoda u Kanadi prema novim podacima.
Kanada 70 155 70 828 1,0
U 1973. samo je 5,4% razvoda ukljuivalo Newfoundland i
842 662 -21,4
supruga koji je ve jednom bio razveden. Trideset Labrador
godina poslije, taj se udio utrostruio na 16,2% Otok Princa Edvarda 258 281 8,9
svih razvoda. Slino tomu, udio razvoda koji
Nova Scotia 1 990 1 907 -4,2
ukljuuju supruge koje su ve bile razvedene
narastao je od 5,4% na 15,7% tijekom tri New Brunswick 1 461 1 450 -0,8
desetljea. Quebec 16 499 16 738 1,4

Broj parova koji su se razvodili 2003. narastao je Ontario 26 170 27 513 5,1
za 1% od prijanje godine na 70 828. Taj mali Manitoba 2 396 2 352 -1,8
porast imao je veze s rastom od 5,1% razvoda u Saskatchewan 1 959 1 992 1,7
Ontariju i rastom od 1,4% u Quebecu. Otok
Princa Edvarda i Saskatchewan bile su jedine Alberta 8 291 7 960 -4,0
preostale provincije u kojima je zabiljeen porast. British Columbia 10 125 9 820 -3,0

Na Newfoundlandu i Labradoru broj razvoda pao Yukon 90 87 -3,3

je 21,4%, to je znailo i najvei pad. Ne postoje Sjeverozapadni
68 62 -8,8
informacije koje bi objasnile taj pad. teritorij
Nunavut 6 4 -33,3
Posljednjih je godina broj razvoda relativno
stabilan. Promjena od godine do godine iznosila je manje od 2% jo od 1999. Slab porast 2003. iao je
ukorak s poveanjem broja stanovnika Kanade.

Kao posljedica, stopa razvoda u 2003.

Ukupna stopa razvoda do 30. godinjice braka
ostala je nepromjenjiva, s 223,7 razvoda
2002. 2003. 2002. 2003. na 10000 stanovnika.
Na 100 brakova Poveanje/smanjenje
Stabilnost brakova moe se izraunati na
Kanada 37,6 38,3 0,7 temelju godina provedenih u braku. Broj
Newfoundland i brakova s oekivanim krajem do 30.
21,8 17,1 -4,7
Labrador godinjice braka pomaknuo se s 37,.6% u
Otok Princa Edvarda 25,2 27,3 2,1 2002. na 38,3% u 2003.
Nova Scotia 30,4 28,9 -1,5
Stopa razvoda veim dijelom ovisi o duljini
New Brunswick 27,2 27,6 0,4 braka parova. Naglo raste kod prvih godina
Quebec 47,6 49,7 2,1 braka. Vrhunac stope razvoda u 2003. bio
je nakon tri godine braka, kada je 26,6 od
Ontario 34,9 37,0 2,1
1000 brakova zavrilo razvodom.
Manitoba 30,3 30,2 -0,1
Saskatchewan 28,7 29,0 0,3 Rizik od razvoda polagano pada sa
svakom godinom braka vie.
Alberta 41,9 40,0 -1,9
British Columbia 41,0 39,8 -1,2 Skrbnitvo nad uzdravanim osobama, od
kojih veina ima 18 ili manje godina,
Yukon 43,4 40,0 -3,4
dobiveno je tijekom brakorazvodnih
Sjeverozapadni teritorij i parnica u 27% sluajeva u 2003.
1 31,2 27,6 -3,6
Nunavut .
1. Sjeverozapadni teritorij i Nunavut spojeni su kod zbrajanja
stope u ovoj tablici jer podaci o sklopljenim brakovima i stopa
razvoda nisu dostupni za ta dva teritorija odvojeno za Dostupno na CANSIM-u: tablica 053-0002.
razdoblje od trideset godina kako bi se izraunala stopa Definicije, izvori podataka i metodologija: broj
istraivanja 3235.
razvoda.
Odsad su dostupne tablice Razvodi u 2003.
(84F0213XPB, 22 dolara). Za informacije ili za narudbu tablica posebne obrade obratite se Odjelu za posebnu obradu (613-951-1746;
hd-ds@statcan.ca). Za pitanja vezana uz koncepte, metode ili kvalitetu podataka ovog priopenja obratite se Brentu Dayu (613-951-
4280; brent.day@statcan.ca) ili Patriciji Tully (613-951-1759; patricia.tully@statcan.ca), Odjel statistike zdravtsva.
Kako podacima dati smisao Prvi dio: Prirunik za pisanje o brojevima 21

8. Primjeri dobro napisanih statistikih pria

Postoji mnogo izvora kvalitetno napisanih statistikih pria, a ovaj prirunik moe spomenuti
samo neke. Vie primjera moete pronai na internetu, u novinama i statistikim publikacijama.
Ovo su neka od podruja gdje moete poeti traiti:

Norveka statistika objavljuje Statistiki magazin na internetu. Sadri iroku paletu

tema i daje primjere jasnih tablica i grafova.
http://www.ssb.no/english/magazine/
Na stranicama Zavoda za statistiku pravosua SAD-a moete nai elektronike
veze na njihove publikacije i izdanja za medije.
http://www.ojp.usdoj.gov/bjs/
Dravni ured za statistiku Ujedinjenoga Kraljevstva ima Virtualnu policu za knjige,
koja prua brz pristup svojim elektronikim izdanjima priopenja za medije,
dokumentima i publikacijama, a razvrstani su po temama.
http://www.statistics.gov.uk/onlineproducts/
Nizozemska statistika redovito objavljuje kratke lanke na internetu u sklopu svoje
serije Webmagazina. lanci objanjavaju kako ukljuiti grafike kako bi poruka bila
jasnija.
http://www.cbs.nl/en-GB/menu/publicaties/webpublicaties/webmagazine/
Kanadska statistika ima na svojim stranicama dio nazvan Dnevno. Tu moete
nai mnoge primjere kratkih lanaka, a i priopenja za medije.
http://www.statcan.ca/english/dai-quo/
Prouite internetske stranice drugih statistikih agencija. Za poetak pogledajte
UNECE-ov popis elektronikih veza na nacionalne i meunarodne agencije.
http://www.unece.org/stats/links.htm

9. Preporuke za itanje
Few, S. (2004), Show Me the Numbers: Designing Tables and Graphs to Enlighten, Oakland
CA, Analytics Press.
Kosslyn, S.M. (1994), Elements of Graph Design, New York, W.H. Freeman and Company.
Miller, J.E. (2004), The Chicago Guide to Writing About Numbers, Chicago, University of
Chicago Press.
Truss, L. (2003), Eats, Shoots, and Leaves: The Zero Tolerance Approach to Punctuation,
London, Profile Books Ltd.
Tufte, E.R. (1990), Envisioning Information, Cheshire CT, Graphics Press.
Tufte, E.R. (1997), Visual Explanations: Images and Quantities, Evidence and Narrative,
Cheshire CT, Graphics Press.
Tufte, E.R. (2001), The Visual Display of Quantitative Information (2nd ed.), Cheshire CT,
Graphics Press.
United Nations Economic Commission for Europe (2004), Communicating with the Media: A
guide for statistical organizations, Geneva, United Nations.
Wallgren, A., Wallgren, B., Persson, R., Jorner, U. and Haaland, J.-A. (1996), Graphing
Statistics & Data: Creating Better Charts, Thousand Oaks CA, SAGE Publications.