JU Srednja poljoprivredna kola

''Sanus Futurum''
S AN S K I M O S T

MATURSKI RAD
TEMA: Njemaki bokser

Profesor: Dragan Peka Uenik: Karabegovi Dino

 ''Njemaki bokser''

SADRAJ
UVOD..................................................................................................................... 2
NJEMAKI BOKSER.............................................................................................. 4
Porijeklo i karakteristike rase.......................................................................7
KARAKTER I IZGLED RASE.................................................................................. 8
karakter psa..................................................................................................... 8
Izgled rase........................................................................................................ 8
NJEGA I ODGOJ..................................................................................................... 9
DRESURA............................................................................................................ 10
ISHRANA............................................................................................................. 11
BOLESTI.............................................................................................................. 12
Dilativna kardiomiopatija (DCM).................................................................13
TUMORI............................................................................................................... 14
ZAKLJUAK......................................................................................................... 15
LITERATURA....................................................................................................... 16

UVOD
Pas je prva pripitomljena vrsta ivotinje i pratitelj ovjeka u svim
dijelovima Zemlje jo od kamenog doba. Najstariji pronaeni kosturi psa
 ''Njemaki bokser''

stari su 12 tisua godina. Pas koji se ovjeku pridruio prije desetak tisua
godina danas je uz maku najraireniji kuni ljubimac u svijetu. Gotovo 40
posto kuanstva u SAD, Australiji, Francuskoj, Belgiji i Irskoj dri psa; u
Japanu, Njemakoj, Austriji, vedskoj i Norvekoj ovaj se postotak kree
izmeu 12 do 15. Procjenjuje se da na podruju SAD i Zapadne Europe
danas obitava oko 90 milijuna pasa.
Pria o najstarijem etverononom sudrugu ovjeka poinje zapravo
pojavom carnivora sisavaca koji pripadaju razredu zvijeri prije 50 milijuna
godina. Iz toga dalekog razdoblja potjeu i najstariji fosili ivotinja iz
porodice zvijeri miacida - kratkonogih mesodera dugaka tijela nalik vuku
ili lasici s svojstvenim zubalom, koje nalazimo i u dananjih mesodera.
Gornja eljust sastojala se iz est razmjerno malih sjekutia, dviju snanih
kljova i est kutnjaka, a donja eljust iz est sjekutia, dviju kljova, osam
prednjih zubi i est kutnjaka.
Upravo se iz ove vrste razvio domai pas (Canis familiaris) koji zajedno s
vukom, kojotom, agljem i lisicom pripada obitelji canidae. Kao obitelj,
Canidae se pojavljuju sredinom tercijara prije 25 do 30 milijuna godina, a
njezini lanovi ive po svim kontinentima osim na Antarktiku - u
pustinjama, hladnom sjeveru i dubokim umama.

Budui da podrijetlo psa see u tako daleku prapovijest, rekonstrukcija

njegova razvoja u domaeg psa mogua je tek kao pretpostavka. Prema
Charlesu Darwinu, ocu teorije evolucije, razvio se iz nekoliko vrsta
pripadnika obitelji Canidae, vjerojatno od vuka, kojota i razliitih tipova
akala. Austrijanac Konrad Lorenz, dobitnik Nobelove nagrade i jedan od
poznatijih suvremenih zoologa modificirao je ovu teoriju i smatra da su se
neke vrste pasa razvile od vuka, no veina ih je nastala od zlatnog akala.
Kasnije je, meutim, korigirao ovu teoriju ustvrdivi da su psi potomci
azijatske vrste vuka. Danas, pak, meu znanstvenicima prevladava
miljenje da je pas nastao pripitomljivanjem vuka, premda ne postoji ni
morfolokih ni behavioristikih osnova koje bi ukazivale na to da je vuk
predak psa. Jedan od najjaih argumenata u korist teorije o vuku i psu
polazi od toga da je domai pas upravo kao i vuk ivotinja s izraenim
drutvenim osobinama za razliku od aglja i kojota.
 ''Njemaki bokser''

Prvi crtei psa, koji podsjea na dananjeg, potjeu od prije tri tisue
godina. Bio je to veliki teak lovaki pas tipa buldoga iz Azije iji su crtei
pronaeni na zidovima Asiraca i Babilonaca. ini se da je ovaj pas bio
treniran za borbu i lov. Postojali su i hrtovi i kratkonogi psi iz Egipta; u
Europi iz eljeznog doba naeni su ostaci pasa razliitih veliina, u Kini je
poznat pekinezer iz vremena 700 godina prije Krista. Premda o postojanju
pasa uvara stada i vodia nema valjanih dokaza, ipak je sigurno da su se
psi u ovu svrhu uzgajali u Europi i u drugim dijelovima Zemlje nekoliko
tisua godina. U svakom sluaju Rimljani tono razlikuju kunog psa,
ovare, sportske pse, pse koji se koriste u ratu, pse za borbe u arenama i
lovake pse. Neki od pasa to su ih naslikali umjetnici starog Egipta ini se
da imaju ulogu pratitelja ovjeka poput dananjeg psa, no konana
potvrda o psu kao kunom ljubimcu datira nekoliko stotina godina p. Krista
u Grkoj, gdje se pojavljuje pas tipa maltezera.

Premda su glavne skupine pasa razvijene ve vrlo rano, sve do Charlesa

Darwina, neto vie od stotinu godina nije bilo nikakva znanja o evoluciji ili
mehanizmu nasljeivanja razliitih obiljeja. Tek su pojavom natjecateljskih
izlobi pasa utvreni standardi za pojedine pasmine glede veliine, oblika i
boje kakve i danas poznajemo. Zanimljivo je da je u Velikoj Britaniji koja je
od Rimskog doba sredite uzgoja pasa, prva slubena natjecateljska
izloba pasa odrana u Newcastleu 1859, i to samo za pointere i setere. No
bez obzira na znanja, standarde ili izlobe, injenica je da je pas, otkako se
prije deset tisua godina pridruio ovjeku kao lovac, postao vanom
karikom u razvoju ljudske vrste. U kasnijim razdobljima mnogi bi farmeri
stradali bez pomoi psa, a pojavom prvih gradova i utjecajne drutvene
elite, pas je postao nezamjenjiv u lovnom portu. Zapravo nema ni jednog
razdoblja suvremene civilizacije u kojoj pas nije igrao vanu ulogu. Do
poetka 19. stoljea psi su uzgajani za obavljanje odreenih dunosti, i
sigurno je da do tog doba nisu bili uzgajani kao kuni ljubimci.
Industrijskim razvojem i padom popularnosti lovnog porta pas se napokon
poeo vrednovati i kao kuni ljubimac.
 ''Njemaki bokser''

NJEMAKI BOKSER
Njemaki bokser (njem. Deutscher Boxer) ili samo bokser je rasa domaeg
psa, molosoida, porijeklom iz Njemake. Njemaki bokser je poznat kao
radni pas, koji je poetkom 20. stoljea vukao sanke i kolica, ali i kao pas
koji je u 20. stoljeu koriten za borbe protiv drugih pasa. Danas je
Njemaki bokser poznat kao veseo i energetian pas, koji uz iskusnog i
strpljivog vlasnika moe biti odlian porodnini pas. Takoe esto se
koriste kao slubeni psi od strane policije.
 ''Njemaki bokser''

Slika 1: Njemaki bokser

Nastanak njemakog boksera vezuje se za sredinu 19. vijeka. Ukrtanjem

tadanjih pasa, bulenbeisera i starog engleskog buldoga, koji je bio vii i
okretniji od dananjeg, kao i daljom selekcijom, dobijen je - bokser.
Zapravo, bulenbeiseri su bili veliki molosoidni psi, ogromne snage, velike
sranosti i izuzetno iroke i jake eljusti. Korieni su u lovu
na medvjede i divlje svinje tako to bi divlja hvatali i drali sve dok lovac
ne bi stigao i dokrajio je. Meutim, sa usavravanjem vatrenog oruja
potreba za takvim psima vremenom je opadala i bulenbeiseri su izumirali u
svom prvobitnom obliku.

Uporedo, dakle sa nestankom bulenbeisera sa svijetske kinoloke scene

prolog vijeka, u Njemakoj se stvara pas koji je manje krvoloan, laki za
rad i drueljubiviji, stvara se selekcijom - njemaki bokser. Zvanino, rasa
je utemeljena 1895. godine jer je tada Bokser klub iz Minhena promovisao
rasu i donio standard iste. Znai, dananji bokser je stvoren prije oko 150
godina, a zvanino je priznat prije vie od 110 godina. Pojedini poznavaoci
pasa tvrde da je njemaki bokser je savrenstvo linija i oblika. Poevi od
 ''Njemaki bokser''

tijela jednog atlete do prelijepe izraajne glave sa koje se, u svakom

trenutku, moe proitati njegovo raspoloenje, gotovo kao i sa ljudskog
lica.

Njemaki bokser je srednje veliki pas. Mujak boksera je visok u grebenu

57-63 centimetara i teak je izmeu 30 i 35 kilograma. enke su manje i
lake: u grebenu one su visoke 53-59 centimetara, a teke su 25-30
kilograma.

Glava treba da ima relativno uzanu lobanju sa jakim eonim prelazom

(stopom), a odnos ela i nosnika treba da je u srazmjeri dva prema jedan.
Kod njemakog boksera poeljno je da gubica bude puna i dobro izraena
u sve tri dimenzije. Pas je predgriza, to znai da mu je donja vilica dua
od gornje. Meutim, zubi se ne smiju vidjeti kada su psu usta zatvorena.
Donja vilica treba da je dobro zaobljena, a sjekutii izmeu onjaka u
donjoj i gornjoj vilici to ire razmaknuti. Maska oko njuke i oiju treba da
je to tamnija.

Kada je rije o uima, kod onih koje su kupirane, treba da su visoko

nasaene i pas ih mora nositi uspravno. Kod nekupiranih uiju one su
preklopljene u bazi i priljubljene uz obraze. Takozvano "ruino uho" (kao
kod buldoga) kod njemakog boksera predstavlja manu.

Oi njemakog boksera su krupne i tamne; svijetle, sitne i kose oi su kod

ove rase mana. Tijelo boksera treba da je kvadratino (posmatrano u
odnosu visina - duina). To su psi jakog kostura, a grudi doseu do laktova
prednjih nogu. Stomak je pripijen sa lepo zasvoenim rebrima. Tijelo je,
gledano u cjelini, miiavo i kompaktno.

Lea su ravna i vrsta, dok su ulegnuta ili aranasta mana. Rep se skrauje
i poeljno je da ga pas nosi uspravno (sada je kupiranje repa i uiju kod
boksera zabranjeno, na alost mnogih ljubitelja i odgajivaa ove rase).

Dlaka je kratka, tvrda, gusta i dobro prilee uz kou. Dlaka kod boksera
moe biti od ute do jelenje crvene kod jednobojnih, a od zlatno tigraste
 ''Njemaki bokser''

do crvenotigraste kod tigrastih pasa. Bokser ne smije imati vie od jedne

treine tijela pokriveno bjelinama i to, uglavnom, po grudima i apama.
Dozvoljene su i bjeline po vratu i bijele lise na glavi.

Bijeli bokseri su nepoeljni u uzgoju i pravi odgajivai te plemenite rase

takvu tenad odmah nakon tenjenja podvrgavaju eutanaziji. Strogo se
vode i evidencije mujaka i enki koji su skloni davanju veeg broja bijelih
tenaca i takvi psi se sklanjaju iz uzgoja.

Njemaki bokser trai dosta pokreta i podesan je za ljude koji vole fizike
aktivnosti i duge etnje u prirodi. Poto kinolozi tvrde da savren bokser
jo ne postoji, oni tee daljem usavravanju rase, kako u eksterijeru tako i
u karakteru. No, ukoliko se i doe do "idealnog psa", standard e se opet
morati mjenjati poto napori da se dobije jo savreniji pas, zapravo,
nemaju granicu. U svakom sluaju, te napore odgajivaa treba pozdraviti
jer su oni usmjereni prije svega ka poboljanju rase.

to se tie vrhunskih primjeraka njemakih boksera (ako su pobjede na

specijalkama mjerilo, a ne razne lokalne izlobe), treba rei da njemaki
odgajivai ne vode vie glavnu rije u Evropi. Naime, najvee uspjehe na
specijalkama njemakih boksera sada postiu odgajivai iz zemalja
poput Italije, Belgije, Holandije i Francuske.

U cilju dobijanja to tipinijeg psa u eksterijeru, karakteru i optoj

upotrebljivosti (slubeni pas), uzgajivai iz Njemake su uveli uzgojni
pregled na kojem komisija strunjaka, koju odreuje njihov Bokser klub,
daje uzgojne dozvole i kontrolie polaganje ispita u radu. Da bi se
napravila to bolja selekcija i izdvojili stvarno izuzetni primjerci, uvedena je
jo stroa selekcija - tzv. korung. Psi koji prou tu selekciju to moraju da
ponove i kroz dvije godine to zapravo znai da se prati kakvo potomstvo
daju ti psi i ukoliko se ustanovi da daju vie od 15 odsto nekompletne
tenadi (bijeli, zeja usna, kriptohridi, monohridi i sl) takvi psi gube korung
i sklanjaju se iz uzgoja.
 ''Njemaki bokser''

U Njemakoj titulu godinjeg pobednika mogu dobiti samo psi iz koring

klase. Tako se i deava da psi iz drugih zemalja, koji samo jednom prou
korung, a koji priznaje i Njemaka, osvajaju titule jer se u tim zemljama
jednom dobijeni korung ne gubi, to znai da se tamo, ipak, ne vodi toliko
stroga kontrola o procentu karta koji takvi psi daju. Zato, iako nemaki
odgajivai trenutno gube na izlobama, oni veoma ozbiljno rade na
genetskom unapreenju rase.

Porijeklo i karakteristike rase

Njemaki bokser ili samo bokser kako jo moete uti da zovu ovog psa je
oduvijek bio popularan pa tako veliki broj ljudi pomno je istraivao njihovu
istoriju ne bi li vie saznao o ovoj specifinoj rasi. Postoji i predanje po
kojem Bog kada je stvarao pse stvorio je veliki broj rasa pasa, a na kraju je
elio da napravi jo jednu koja e biti skroz razliita od ostalih pa je stvorio
njemakog ovara za kojeg je tada rekao da e biti pas drugaiji od svih
ostalih koje je stvorio. Naravno ovo je samo jedna o mnogo teorija o
porijeklu boksera.

Najustaljenije miljenje je da je ova rasa nastala od centralnoevropske rase

pasa koja su naost izumrle. U pitanju su veliki bulinbeiser i brabenter
bulinbeiser, psi koji su preteno korieni u lovu. Sa ovim psima ukrtan je
i engleski buldog kako bi se dobio pas kakvog danas imate prilike da vidite.

U pitanju je jako zanimljiva rasa pasa koja je u rodnoj Njemakoj odmah

nala savrenu primjenu. Pa tako u toj zemlji ovi psi su odmah dobili posao
u policiji i vojsci. Polako poeo je da dobija sve vie uloga pa su krenuli da
gaje ovog psa i kao kunog ljubimca, ali i kao psa kojeg bi rado vodili na
izlobe. U Sjedinjenjim Amerikim Dravama njemaki bokser se nalazi na
etvrtom mestu po popularnosti, a zanimljivo je da iz godine u godinu
raste njihova popularnost.
 ''Njemaki bokser''

Njemaki bokser pripada grupi molosa, pinera i naucera. Ovo je jedan

pastirski pas kod kojeg veliina muijaka iznosi od 56 do 63 cm,
dok visina enki se kree od 53 cm do 59 cm. Teina muijaka iznosi od 27
do 32 kg, a enki od 24 do 29 kg. Prosjean ivotni vijek ove rase je od 8
do 10 godina.

KARAKTER I IZGLED RASE

Karakter psa
Slobodno moemo rei da je ovo jedan divan pas izuzetno
mirnog temperamenta koji e uvijek biti razigran. Njegov karakter krasi
velika inteligencija koju prati znatielja i brzo uenje. Prijateljski je
nastrojen i sjajno se slae sa decom. Ipak on nekada umije da se prema
njima ponaa previe tako da bi trebali da obratite panju. Uz pravilnu
socijalizaciju i dresuru psa mogue je izbjei netrpeljivost i taj zatitniki
bespotreban stav. Izuzetno je ivahan i uvijek e htjeti da impresionira
svog vlasnika. Voli da se glupira i skakue svud unakolo to e svima biti
posebno zabavno. Kako je vesele naravi uvijek e se truditi da i svog
vlasnika razveseli. Odan je uvijek vlasniku i veoma je privren cjeloj prodici
pogotovo onim lanovima koji e se brinuti o njemu (hraniti ga, davati mu
vodu, etkati ga i slino. ) Ne pokazuje znake agresivnosti i to je neto oko
ne bi trebalo da se dodatno brinete. Izuzetno je hrabar i posjeduje veliku
dozu samouvjerenosti.

Izgled rase
Njemaki bokser spada u grupu pasa srednje veliine sa veoma izraenim
miiima i jakim kosturom. Oblik tijela mu je kvadratian, a pokretni
izuzetno ivahni i prepuni snage. Horizontalna linija lea po duini jedna je
vertikalnoj liniji koja prolazi kroz taku ramena i kroz taku zadnjice. Lea
su izuzetno kratka i ravna , a grudi su duboke dopiru skroz do laktova.
Predgrudi su izuzetno razvijene. Ono to karakterie ovu rasu jeste njihova
glava koja doprinosi njihovom cjelokupnom izgledu. Ona ne moe biti ni
premala ni prevelika niti izgledati preveliko ili prelako. Njegova lobanja bi
 ''Njemaki bokser''

po pravilu trebala biti to ua, blago zaobljena ni previe okrugla ali ni

previe iroka. Vilica im je veoma razvijena jer su pretci ovih pasa korieni
uglavnom za lov. Ono to karakterie vilicu jesu veoma jaki zubi koji imaju i
predgriz. Oi su im uvijek tamne boje, ni previe male ali ni buljave. Ui su
nekupirane po pravilu i postavljene iroko na najviem djelu lobanje. Rep je
visoko postavljen dugaak i po pravilu nekupiran. Njihova koa je izuzetno
elastina i suha prekrivena kratkom dlakom koja im savreno prilee uz
tijelo. Oni se mogu javiti u dvije varijante boje utom i tigrastom. U oba
sluaja mogu imati bijele mrlje koje nikako ne smiju da prekrivaju vie od
jedne treine povrine tela.

NJEGA I ODGOJ
Njemaki bokser moe da ivi u stanu ili u kui , ali mu je potrebna
redovna fizika aktivnost i igra. Bie srean ako imate dvorite gde e
redovno da boravi. Ne prijaju mu niske temperature, ve umjerena klima.
Omoguite mu svakodnevno vjebanje u kome e uivati. Ne voli da se
kupa ali i to se moe reiti ako ga na vodu nauite da se privikne.
Odravanje negove glatke i sjajne dlake je lako i potrebno je samo redovno
etkanje i povremeno kupanje. Inae to je ist pas koji e se i sam
uredjivati lizanjem. Ne linja se mnogo, to e vam vrlo znaiti ako ga drite
u stanu ili kui. Bokser je danas rado gajen u svim zemljama. Obukom
ovog inteligentnog psa se postiu dobri rezultati ali mora da bude voen
vrstom rukom vlasnika. S godinama, primjetiete da postaje ozbiljniji i
razumniji. Drueljubivost boksera, njegovi visoki kvaliteti uvara i
bezgranina prisnost sa djecom, ine ga izuzetno popularnim kunim
ljubimcem. Zamjera mu se meutim da pretjerano lui pljuvaku. Jeste
tano da deformacija lica uzrokuje da neki primjerci lue pljuvaku preko
mjere, ali to ipak nije uoptena karakteristika rase. Kada je rije o
vrhunskim primjercima njemakih boksera , njemaki odgajivai ne vode
vie glavnu re u Evropi. Najvee uspjehe na takmienjima njemakih
boksera danas postiu odgajivai iz zemalja kao to su Belgija, Holandija i
 ''Njemaki bokser''

Francuska. S druge strane ,uzgajivai iz Nemake uveli su uzgojni pregled

sa komisijom strunjaka iz Bokser kluba koji daje dozvole za uzgoj i vri
kontrolu. Tako da, iako nemaki odgajivai gube na aktuelnim izlobama,
oni ozbiljno i predano rade na genetskom unapreenju ove rase.

DRESURA
Potreban mu je vlasnik koji e mu pruiti vrsto vaspitanje i dresuru ali i
ranu socijalizaciju. Zato e on cijelu porodicu nagraditi privrenou i
veselim karakterom. Voli da skae ali ga od toga treba odviknuti naroito
ako u kui imate djecu. Imajte u vidu da ova rasa vodi porijeklo od
agresivnijih pasa, pa iskustva kau da zbog nepravilnog uzgoja moe
pokazivati i odreenu dozu agresivnosti. Kao i svakom psu, i njemu je
potrebna rana socijalizacija kako bi izrastao u drueljubivog psa.
 ''Njemaki bokser''

Slika 2: tenad njemakog boksera

Tokom prvih nekoliko godina Njemaki bokser je poznat po tome to je vrlo

ivahan i estok, i zato vodite rauna da ne bude pored male djece jer ih
moe nenamjerno povrijediti. Dobro slae s djecom, ali i sa drugim
ivotinjama i psima. I prema vaim gostima e biti otvoren ali prema
neznancima rezervisan i zato je dobar pas uvar.

ISHRANA
Nakon sisanja, oko 25. dana poinje faza odbijanja od sise, kada tenetu
dajemo nekoliko obroka dnevno. Koliko obroka, zavisi od koliine mlijeka
kod kuje, ali svakako treba davati bar dva mesna i jedan mlijeni obrok.
Dnevna koliina mesa treba da iznosi 100 grama.

U uzrastu od 6 nedelja rijetko jo koja kuja doji svoje mlade i ishrana

teneta je u rukama vlasnika. Njemu je sada potrebno 6 obroka dnevno, i
to tri mlena i tri mesna. Ukupna dnevna koliina mesa iznosi oko 150
grama. U uzrastu od 2 mjeseca, moe se izostaviti jedan obrok, ali ukupna
dnevna koliina hrane ostaje ista. U uzrastu od 2,5 mjeseca tenetu treba
davati 4 obroka dnevno, i to 3 mesna sa oko 200 grama mesa dnevno, i
jedan mlijeni obrok ili kiselo mlijeni obrok sa sirovim umancetom svaki
drugi dan. U uzrastu od 3 mjeseca tenetu je potrebno oko 300 grama
mesa dnevno.

Ovakva ishrana traje sve do 4 mjeseca kada tene poinje izbjegavati

jedan obrok. Ishrana se tako svodi na 3 obroka dnevno, jedan mlijeni i
dva mesna obroka. Ukupna dnevna koliina mesa i dalje iznosi 300 grama,
 ''Njemaki bokser''

ali se poveava potreba za dodatnom hranom. Kako u ovom razvojnom

periodu, poinje zamjena mlijenih zuba stalnim, neophodan je unos
kalcijuma i fosfora. Svaki drugi ili trei dan, tenetu treba davati goveu
kost, koju e tene za sada samo da gloe.

Ovakva ishrana traje sve do uzrasta od 8 do 10 mjeseci, kada tene

poinje izbjegavati jedan obrok, i to obino mlijeni. Potreba za mesom je u
ovom uzrastu najvea, i pojedini psi trae veu koliinu, ak i do pola
kilograma mesa dnevno. U uzrastu od oko 20 mjeseci, kada je zavren
razvoj veine pasa iz grupe velikih rasa pasa, uvodi se reim ishrane kakav
dalje traje do kraja ivota. On se sastoji od 2 obroka dnevno ranog
jutarnjeg - mlijenog, i kasnog veernjeg - mesnog. Mesni obrok treba da
sadri oko 300 grama mesa koje je sitno isjeckano i izmjeano sa drugom
hranom.

BOLESTI

Ova pasmina je relativno zdrava, sa ivotnim vijekom izmeu 9 i 12

godina. Britanski kinoloki savez objavio je istraivanje vezano uz smrt
starijih boksera u kojem se navodi da najvie boksera umire od raka, njih
39%, zatim od starosti, a najmanje ih umire zbog problema sa srcem ili
probavnim sustavom. Bokseri su pasmina koja je najsklonija oboljenju od
raka, iako se javljaju i druge bolesti kao to su kardiomiopatija, stenoza,
iaenje kuka, hipotireoidizam, epilepsija i probavne smetnje.
Osim ovih bolesti, bokseri su esto skloni alergijama, a posebno loe
reagiraju na acepromazin, sedativ koji se esto koristi u veterinarskoj
praksi.
Jo jedan problem kod ove pasmine predstavlja spljotena njuka i suene
nosnice. Ponekad pas moe imati velike potekoe sa disanjem pa je
 ''Njemaki bokser''

potrebna kirurka intervencija kako bi se nosnice proirile i olakao protok

zraka.
Zahvaljujui spljotenoj njuki, njihove oi su istaknute, to znai da su i
sklonije oteenjima i infekcijama.
Bokser diu plitko i tijekom vruina imaju problema s hlaenjem. Zato su
skloniji toplotnom udaru od drugih pasmina i vano je osigurati im pravilnu
brigu na visokim temperaturama. Pobrinite se da su uvijek na hladnome i
da imaju dovoljno vode.
Postoje psi koji ne vole vodu i ne znaju plivati. Bokseri koji imaju kratku
njuku jedni su od tih pasa, jer im je teko istovremeno plivati i drati
njuku visoko iznad vode kako bi mogli disati. Oni bokseri koji imaju duu
njuku vole vodu i kupanje. Za prvo kupanje s bokserom izaberite mjesto
na kojem pas moe lako ui i izai iz vode, posebno u sluaju da se
ispostavi da je va pas jedan od onih koji ne vole ili ne mogu plivati.

Dilativna kardiomiopatija (DCM)

DCM je bolest srca koju karakterizira poveanje klijetki i pretklijetki kao
posljedica poremeene sistolike funkcije sranog miia. Disfunkcija
miia moe nastupiti zbog gubitka miocita usred njihove nekroze ili
funkcionalnih poremetnji kontraktilnog aparata sranog miia. Ukoliko je
uzrok bolesti nepoznat, govorimo o primarnoj kardiomiopatiji, no u
sluajevima kada bolest miokarda uzrokuju agensi poput toksina,
endokrinopatije ili manjak nutricionistikih elemenata, kardiomiopatiju
opisujemo kao sekundarnu bolest. DCM je bolest koja je vrlo esto
nezamjetna tj. asimptomatska sve do pojave faze zatajenja srca. Ono to
nas u asimptomatskih pasa moe upozoriti na pojavu bolesti je slab
sistoliki um te slabo bilo uz pojavu deficita bila. U kliniki manifestoj
 ''Njemaki bokser''

bolesti pojavljuje se slaba podnoljivost fizike aktivnosti, sinkope,

letargija, oteano disanje, kaalj, poveanje abdomena, a est nalaz je
sistoliki um srednjeg intenziteta, nepravilan srani ritam uz deficit bila,
ubrzano i oteano disanje, pojaani bronhovezikularni umovi, tii srani
tonovi, slabost, hipotermija, blijede sluznice, hepatomegalija, ascites,
distenzija jugularnih vena i depresija. Idealno bi svi psi u koje se posumnja
na DCM trebali proi detaljan kardioloki pregled koji obuhvaa: EKG, RTG
grudne upljine, UZV srca ( B-mod,M-mod i Doppler), biokemijsku pretragu
krvi i analizu urina. DCM ne moemo izlijeiti no primjenom lijekova
moemo klinike simptome bolesti kontrolirati te na taj nain omoguiti
psu kvalitetan ivot. Koriste se: diuretici (fursemid, tijazidni diuretici,
spironolakton), venski vazodilatatori (ACE inhibitori, natrij-nitroprusid,
nitroglicerin), pozitivni inotropici (digoksin, beta adrenergini agonisti
dopamin, dobutamin; inodilator pimobendan), antiaritmici ( lidokain,
meksiletin, atenolol, sotalol, diltiazem).

Slika 3: RTG srca boksera

TUMORI

Mnogobrojna epidemoloka istraivanja potvruju relativno estu pojavu

tumora kod pasa veoma velikih rasa. Kao primjer navedemo osteosarkomu
- najesu vrstu tumora kod pasa: ako za jedinicu uzmemo rizik oboljenja
psa teine ispod 10 kg, to kod psa teine 20-35 kg taj rizik sastavlja osam,
a kod najveih pasa-giganata (dinova) rizik se poveava 60 puta.
 ''Njemaki bokser''

Trokovi ljeenja tumora, bilo medikamentozne, bilo hirurke, u glavnom

proporcionalni veliini psa. Vrlo esto vlasnici se odluuju da odustanu od
ljeenja, jer shvataju, da ne mogu znatno da poveaju ivotni vijek svog
ljubimca.

ZAKLJUAK
Pas je prva pripitomljena vrsta ivotinje i pratitelj ovjeka u svim
dijelovima Zemlje jo od kamenog doba. Najstariji pronaeni kosturi psa
stari su 12 tisua godina. Pas koji se ovjeku pridruio prije desetak tisua
godina danas je uz maku najraireniji kuni ljubimac u svijetu. Gotovo 40
 ''Njemaki bokser''

posto kuanstva u SAD, Australiji, Francuskoj, Belgiji i Irskoj dri psa; u

Japanu, Njemakoj, Austriji, vedskoj i Norvekoj ovaj se postotak kree
izmeu 12 do 15. Procjenjuje se da na podruju SAD i Zapadne Europe
danas obitava oko 90 milijuna pasa.
Njemaki bokser (njem. Deutscher Boxer) ili samo bokser je rasa domaeg
psa, molosoida, porijeklom iz Njemake. Njemaki bokser je poznat kao
radni pas, koji je poetkom 20. stoljea vukao sanke i kolica, ali i kao pas
koji je u 20. stoljeu koriten za borbe protiv drugih pasa. Danas je
Njemaki bokser poznat kao veseo i energetian pas, koji uz iskusnog i
strpljivog vlasnika moe biti odlian porodnini pas. Takoe esto se
koriste kao slubeni psi od strane policije. Nemaki bokser ili
samo bokser kako jo moete uti da zovu ovog psa je oduvek bio
popularan pa tako veliki broj ljudi pomno je istraivao njihovu istoriju ne bi
li vie saznao o ovoj specifinoj rasi. Postoji i predanje po kojem Bog kada
je stvarao pse stvorio je veliki broj rasa pasa, a na kraju je eleo da
napravi jo jednu koja e biti skorz razliita od ostalih pa je stvorio
nemakog ovara za kojeg je tada rekao da e biti pas drugaiji od svih
ostalih koje je stvorio. Naravno ovo je samo jedna o mnogo teorija o
poreklu boksera. Nemaki bokser moe da ivi u stanu ili u kui , ali mu je
potrebna redovna dizika aktivnost i igra. Bie srean ako imate dvorite
gde e redovno da boravi. Ne prijaju mu niske temperature, ve umerena
klima. Omoguite mu svakodnevno vebanje u kome e uivati. Ne voli da
se kupa ali i to se moe reiti ako ga na vodu nauite da se privikne.
Potreban mu je vlasnik koji e mu pruiti vrsto vaspitanje i dresuru ali i
ranu socijalizaciju. Zato e on celu porodicu nagraditi privrenou i
veselim karakterom. Voli da skae ali ga od toga treba odviknuti naroito
ako u kui imate decu. Imajte u vidu da ova rasa vodi poreklo od
agresivnijih pasa, pa iskustva kau da zbog nepravilnog uzgoja moe
pokazivati i odreenu dozu agresivnosti. Kao i svakom psu, i njemu je
potrebna rana socijalizacija kako bi izrastao u drueljubivog psa. Ova
pasmina je relativno zdrava, sa ivotnim vijekom izmeu 9 i 12 godina.
Britanski kinoloki savez objavio je istraivanje vezano uz smrt starijih
boksera u kojem se navodi da najvie boksera umire od raka, njih 39%,
 ''Njemaki bokser''

zatim od starosti, a najmanje ih umire zbog problema sa srcem ili

probavnim sustavom.

LITERATURA

Duan Marinovi <<Dresura pasa>>

John Wagner <<Short History of the Boxer Breed>>