Skripta Praksa Za Drugi Razred Iii Stepen PDF

Elektrotehnika kola za energetiku - Sarajevo
Skripta
PRAKSA ZA DRUGI RAZRED
(III stepen)
Autor: Mensur aki

2006/2007
ELEKTRINE INSTALACIJE
UVOD
Kroz obrazovni program ovog zanimanja uenici

usvajaju teorijska znanja iz opih i strunih predmeta,
a kljuna znanja su ona iz osnova elektrotehnike,
mjerenja u elektrotehnici, elektrikih strojeva, el,
instalacija, kuanskih aparata i znanja iz praktine
nastave potrebna za samostalno obavljanje poslova.
Obrazovni program elektromehaniara osposobljava
polaznike za obavljanje poslova ispitivanja, odravanja
i popravake strojeva, njihovog sklapanja i rasklapanja,
popravke kuanskih aparata, klima-ureaja te voenja
poslova u obrtu.
Poslovi se obavljaju uglavnom u zatvorenom prostoru
(obrtniki pogoni i servisi), a dijelom i na terenu (na
poziv klijenata). Vei je dio poslova mogue obavljati
sjedei, no nekad je potrebno zauzeti razliite poloaje
tijela prilagoavajui se poloaju strojeva i aparata.
UVOD
Elektrina instalacija je skup instaliranih

elektrinih vodova i pripadajuih naprava koje
slue za povezivanje troila elektrine energije
sa elektroenergetskom mreom (napajanje), za
povezivanje sa drugim troilima (za
telekomunikacije ili za signalizaciju) ili sa
zemljom (za zatitu od opasnog napona dodira
ili udara groma). Otuda se moe izvriti
osnovna podjela elektrinih instalacija na:
elektroenergetske, telekomunikacione,
signalne i gromobranske instalacije.
VRSTE I NAMJENA ELEKTRINIH INSTALACIJA
TEHNOLOGIJA IZVOENJA ELEKTRINIH INSTALACIJA
Prema nainu ugradnje provodnika i opreme,

instalacija moemo podijeliti u dvije grupe:
1. Podbukne
2. Nadbukne
1. Podbukne
1. Nadbukne
a) OG instalacije
b) OG instalacije SPN cijevima
c) Nadbukne kanalne instalacije
Postupak izvoenja podbuknih (klasinih) elektrinih instalacija sastoji se od sljedeih

faza rada
Tehnika priprema
Formiranje monterske ekipe (sa odreivanjem poslovoe ili brigadira, odgovornog
za radnu i tehnoloku disciplinu na gradilitu)
Obezbjeenje prostora na gradilitu za smjetaj ljudi opreme i materijala
Dovoz materijala i opreme na gradilite
Prenoenje mjera sa projekt na: zidove, stropove, podove objekta, odreivanje
mjesta za prikljunice, prekidae, svjetiljke, razvodne table, bojlere, grijalice, ...
temanje otvora za montane, razvodne kutije, ljebove (kanale) za kablove i
instalacione cijevi
Ugradnja (gipsanje) montanih i razvodnih kutija
Ugradnja kablova i instalacionih cijevi, nakon
Nakon zavretka ovih faza rada (tzv. grubi instalacioni radovi) i nakon to zidari
finiraju (izmalteriu) zidove i stropove prelazi se na slijedee faze rada:
9. Vezivanje razvodnih kutija
Postupak izvoenja podbuknih (klasinih) elektrinih instalacija sastoji se od sljedeih

faza rada
10. Ispitivanje instalacije mrenim naponom
kad se izvri kreenje i bojenje zidova pristupamo sljedeim fazama rada
11. Montaa: prikljunica, prekidaa, svjetiljki, razvodnih tabli, ...
12. Funkcionalno ispitivanje instalacije i njen prikljuak na mreni napon (probni rad)
13. Zavrno ispitivanje i mjerenje parametara elektrine instalacije
a) Otpora izolacije izvedene instalacije ,
b) neprekidnosti glavnih faznih, nul i zatitnih vodia
c) mjerenje otpora petlje (ako se radi o nulovanju)
d) Ispitivanje funkcionalnosti FI sklopke
e) mjerenje otpora rasprostiranja dopunskog uzemljivaa i izdavanje protokola
(atesta) o ispravnosti elektrine instalacije
14. Organizovanje tehnikog prijema i predaju svih dokumenata (atesta i izvedbenih
projekata) investitoru kako bi se mogla zatraiti upotrebna dozvola
SASTAVLJANJE SPECIFIKACIJE POTREBNOG MATERIJALA
Jednopolna ema elektrine instalacije dvosobnog stana

SPECIFIKACIJA MATERIHALA - PRIMJER

1. Ormari za smjetaj stepeninog
automata, pomonogrekleja, automa
tskog osiguraa i stezaljki za ugradnju
u zid dim. 200x200x120mm kom 1 1.700,00
2. Stepenini automat 220V 50Hz 0-360 sec. kom 1 620,00
3. Pomoni relej 220V 50Hz Kontakti AC 2x20A kom 1 320,00
4. Automatski osigura dvopolni 220V, 20A kom 1 37,00
5. Kabel PR/R 2x2,5mm2 m 70 12,00
6. Kabel PR/R 2x1,5mm2 m 70 9,00
7. Razvodna kutija fi VC fi...mm. kom 223,00
8. Kutija za ugradnju za aktiviranje za
Kativiranje stubine rasvjete PVC fi...mm kom 44 2,00
9. Plafonjera sa grlom E27 kom 22 26,00
10. arulja 220V/100W kom 22 1,50
11. Taster za aktiviranje zasvjete kom kom 44 6,00
12. Izolacijska traka kom 5 1,00
13. Tablovi za plafonjere kom 66 0,40
14. Vijci za plafonjere kom 66 0,40
15. Gips alabasrer kg 10 1,00
PROSTORNI RAZNJETAJ INSTALACIJE U STAMBENOJ
PROSTORIJI
RAZVODNI UREAJI
Definicija
Ureaji u kojima su smjeteni potrebni aparati i instrumenti kojima se

osigurava, kontrolie ispravnost instalacije i upravlja prikljuenim
troilima
Karakteristika
Zbog utede prostora i zatite od vlage, praine i slino RU su zbijene

konstrukcije.
Podjela RU
RU za industriju
RU za stambene objekte
RAZVODNI UREAJI
MATERIJAL RAZVODNIH UREAJA
Lim
Silumin
Plastini materijali
eljezo
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU
Potrebno je poznavati:
Orijentacionu instalisanu snagu

Tehniku graenja
Svrhu objekta
Kakva e biti atmosfera u prostorijama
Ekonomsku situaciju
RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTIJU
Podjela:
NN ormari transformatorskih stanica

Komandni pultovi
Ormari za radilite
Distributivni razvodni ormari...
RAZVODNI UREEJI OD LIMA
Pogodan za izradu RU
Nedostaci lima:
Teko se izvodi zatita od

korozije
Teko se izvodi vea mehanika
zatita od IP 55
RAZVODNI UREAJI OD
PLASTINE MASE
Koriste se kao i silumin ali

se odlikuju jo nekim
kvalitetom:
Plastine mase su izolator

Otporne su na razne hemijske
uticaje
Lagane su
Mogue je koristiti prozirne
plastine mase
GLAVNI RAZVODNI ORMAR
GRO na sebi ima dovodni kabl sa NN ormara TS ili distributivnog

ormara
Namijenjen je za ugradnju razliite razvodne i upravljake opreme:

sabirnica, osiguraa, sklopki, prekidaa, sklopnika, mjernih
transformatora, releja, brojila, instrumenata, tipkala, signalnih sijalica...
JEDNOPOLNA EMA GRO

SPECIFINI SLUAJEVI
VALJAONICE...
ELJEZARE
- Atmosfera je zagaena
- RU se postavljaju u posebne prostorije potpuno odvojeno od glavnih
pogonskih prostorija
- Nisu potrebni ni klasini ormari nego se elektrini ureaji postavljaju
na nosae
RAZVODNA BATERIJA
Koriste se zbog lakeg projektiranja, montae i odravanja ormaria

Predstavljaju sistem dobro spojenih i zaptivenih kuita
Koriste se u pranjavim, vlanim pa ak i u prostorijama sa kiselim
isparenjima
Sastavlja se iz vie modularnih kuita
SASTAVLJANJE RAZVODNE BATERIJE

KARAKTERISTIKE RAZVODNE BATERIJE
Kuita ormaria su izvedena na modularnom principu sa osnovnom

modulnom jedinicom
Imaju predviene otvore za spajanja na bonim stranama to

omoguava slaganje razvodnih baterija eljenog oblika
Jednostavno je izvesti proirenje naknadno u toku eksploatacije

DISTRIBUTIVNI RAZVODNI ORMARI (DRO)
Materijal: poliester
Mjesto montae: spoljanja montaa na mjestima grananja kablova

gradske NN elektrine mree
Postavljanje: na montani armirano betonski ili poliesterski temelj
Sadre: izolirane osigura pruge sa NV ulocima

NV IZOLIRANE PRUGE
Montiraju se direktno na sabirnice

koje su udaljene jedna od druge 185
mm
Omoguavaju da se na malom
prostoru smjesti vei broj kablovskih
prikljuaka
ORMAR ZA RADILITE
Montaa: prenosni
Prikljuenje: na DRO ili NN ormar u najblioj trafostanici
Upotreba: napajanje troila na graevinskom radilitu ili u krugu

industrijskog pogona gdje vladaju teki pogonski uslovi
Zatita od opasno napona dodira: zatitna strujna sklopka
Pristup prikljunicama, osiguraima: kroz eona vrata
Pristup brojilu: kroz druga vrata koja se mogu plombirati

ORMAR ZA RADILITE
RAZVODNI UREAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
ema elektrine instalacije individualnih objekata za podzemni i

nadzemni prikljuak
Za niskonaponske prikljuke
individualnih stambenih/poslovnih
objekata (smatra se objekat sa 4 ili
manje mijernih mijesta)
upotrebljavaju se slijedei razvodni
ormari:
Kuni prikljuni ormari(KPO);
Mijerni ormari (MO);
Stanski razdjelnik (SR).
Razvodni ormari za stambene
objekte su tehnikim preporukama
JP Elektroprivreda BiH od 1999
godine tipizirani. Ranije u naoj
zemlji razvodni ormari nisu bili
tipizirani ve su ih elektroinstalateri
proizvodili po odreenim uslovima.
Podzemni prikljuak objekta na nadzemnu mreu

Nadzemni prikljuak objekta sa SKS

a - preko zida, b preko krova, c preko krovnog nosaa
Vrste glavnog razvoda viespratnih objekata niske i visoke

spratnosti KLASINI SISTEM
Za klasini mjemo-razvodni sistem upotrebljavaju se slijedei razvodni

ormari:
Kuni prikljuni ormari (KPO);

Glavni razvodno-mjemi ormar (GRMO);
Glavni razvodni ormar (GRO);
Ormar zajednike potronje (OZP);
Etani (spratni) razdjelnik (ER);
Etazni (spratni) mjerni ormar (EMO);
Stanski razdjelnik (SR).
Vrste glavnog razvoda viespratnih objekata niske i visoke

spratnosti KLASINI SISTEM
Kuni prikljuni ormari (KPO)
KPO je ormar u kojem se povezuje elektrodistributivna mrea s elektrinom

instalacijom objekta. U kunom prikljunom ormariu obavezno je izvedeno
rastavno mjesto s glavnim osiguraima objekta. KPO se obavezno ugrauje u
sluaju kablovskog podzemnog prikljuka.
Kuni prikljuni ormari se ugrauje kod podzemnog prikljuka, tako da donji

rub ormaria bude na visini od 0,7 do 1,1m od ureene kote tla stajalita (na
fasadu, u fasadu ili ograni zid objekta). KPO treba biti izraen od atestiranog
izolacionog PVC materijala ili od provodnog materijala (lim) uz primjenu
odgovarajue zatite od opasnog napona dodira.
Kuni prikljuni ormari (KPO)

Mijerni ormari (MO)
je tipizirani ormar smjeten na fasadi individualnog stambenog objekta u kojem

je postavljena oprema koja ini mjerno mjesto, Mjerno mjesto elektrine
energije je sklop mjernih i pomonih ureaja koji slue za mjerenje isporuene
elektrine energije.
MO1 460x300x240 MO2 460x400x240

Mijerni ormari (MO)
Mjerni ormari se izrauje od atestiranog izolacionog PVC materijala,

kao uzidni ili nadbukni, ili od provodnog materijala (lim) uz primjenu
odgovarajue zatite od opasnog napona dodira. MO se obavezno
naslanja na KPO tako da visina otvora za oitanje iznosi 1,7m. Ormari
mora biti izraen u zatiti IP 54 to podrazumjeva da treba imati vrata
izvedena tako da je onemoguen prodor vode u ormari. Vrata MO
moraju biti izradena od PVC mase koja je providna ili na vratima mora
biti u visini brojanika postakljeni otvor za oitanje stanja brojila i
kontrolu poloaja ruice/dugmeta termomagnetnog prekidaa-limitera.
Tipizirano se MO izrauje u dvije veliine: MO-1 za smjetaj jednog
monofaznog brojila i MO-2 mogunost smjestaja dva monofazna ili
jednog trofaznog brojila.
Stanski razvodnik (SR)
Stanski razdjelnici se ugrauju u stanu, najee iznad ulaznih vrata,

nadbukno ili podbukno. Namijenjeni su za stambene, poslovne,
kolske i sline objekte. Stanski razdjelnici se izrauju od termoplasta
(npr. polyflam) kao 1,2,3, 4-redni. U stanske razdjelnike se ugrauju
osigurai i zatitno-strujne sklopke za prekostrujnu zatitu strujnih
krugova u stanu, postavljanjem na standardni nosa (letvu) 35mm.
Tehnikom preporukom JP elektroprivreda BiH od 1999 godine zatita
od indirektnog dodira dijelova pod naponom se vri obaveznom
ugradnjom strujno-zatitne sklopke s diferencijalnom strujom prorade
30mA u strujne krugove troila sa metalnim kuitima i prostorijama sa
kadom i tuem ili ugradnjom jedne strujno-zatitne sklopke sa strujom
prorade 30mA za cjelokupnu instalaciju objekta (limitator u brojilu sa
strujom prorade 500mA predstavlja samo dopunsku zastitu).
je ormar sa osiguraima montiran u stanu, a slui za razdiobu elektrine

energije po strujnim krugovima stana.
Stanski razdjelnik podbukni Unutranjost stanskog razdjelnika

U SR se mogu ugraditi i signalna sijalica, instalacioni kontaktor,

zujalica, zvonce itd. Svaki stanski razdjelnik mora imati stezaljke za
neutralni i zatitni vodi N/PE, kao i bakarne sabirnice za fazne vodie
(sabirnice se montiraju direktno na osigurae).
Jednopolna ema razvodne table (GRT-e, i PRT-e)

Jednopolna ema razvodne table (GRT-e, i PRT-e)

Instalacijoni osigurai, izbor i postavljanje
ema predstavlja primjer

selektivne nadstrujne zatite.
Selektivna nadstrujna zatita ima
zadau da vodove i izvor struje
zatiti od prevelikih struja kratkog
spoja. Zatitne naprave, osigurai,
postavljaju se uvijek na poetak
svakog voda ili ogranka, a njihova
jakost raste od smjera troila
prema izvoru struje.
Rastalni osigurai
su elementi nadstrujne zatite koji

djeluju na principu Jouleove topline.
Kod kratkog spoja strujnog kruga
dolazi do pregrijavanja i taljenja
rastalne niti, a time i do prekida
strujnog kruga. Nit e se momentalno
rastaliti kod 300% nazivne struje
osiguraa tj. rastalnog uloka. Ako je
struja kroz rastalni uloak 200%
nazivne struje nit e se rastaliti za
priblino 2 sata.
Standardne veliine struja i boja oznane ploice i

kalibarcijskog prstena rastalnih osiguraa
PODJELA OSIGURAA
RASTALNI,
Aparatni tip - B Instalacijski tip D Za postrojenja tip NV, NH
Veliine DII,DIII,
DIV, DV
UZ - element
je element osiguraa kod kojih se
prikljuak vodova vri s prednje
strane i postavlja se na razvodne
ploe od eljeznog lima.
TZ element
je element osiguraa kod kojih se
prikljuak vodova vri sa stranje
strane razvodne ploe i postavlja
se na izolacione materijale.
EZ, EZR i (EZN, EZV) element

Izraeni od porculana i mesinga. Postavljaju se na noseu metalnu plou.
Dijelovi osiguraa
Tip D
A tijelo (osnova) DII

B - kontaktni prsten, (kalibracijski
prsten)
C - rastalni uloak (umetak, patrona)
D glava (kapa) DII
NISKONAPONSKI VISOKOUINSKI OSIGURAI - NV

ULOCI

OSNOVA TROPOLNA, JEDNOPOLNA

IZOLACIONA RUKA
(upotrebljava se za pravilno i bezopasno vaenje i stavljanje uloka)
Vremensko-strujna karakteristika taljenja

NV/NH gL-gG uloaka proizvodnje ETI-lzlake
(gL-gG) - univerzalni topljivi/rastalni uloci
Automatski osigura instalacijski

prekida Tip D
1 -dugme za runo isklapanje,

2 - dugme za uklapanje,
3 - bimetal,
4 poluni sistem za uklapanje,
5 - nepomini kontakt,
6 - pomini kontakt,
7 - namot elektromagneta.
8 - eljezna jezgra,
9 - kotva,
10 - navoj, Edison 27 i
11 - kontakt.
Automatski osigurai - instalacijski prekidai

Automatski osigurai - instalacijski prekidai
Karakteristika okidanja za tipove B i C
jednopolni dvopolni troploni
DLS 5, - B, 6 A DLS 5, -B, 6 A DLS 5, -B, 6 A

Automatski osigura - instalacijski prekida

unutranji izgled
Automatski osigura - instalacijski prekida

ednopolni, dvopolni i troplolni
ZATITNE SKLOPKE
FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10kA
FID sklopka DFS 2 (dvopolna)
16/0,01 16/0,03 16/0,10 16/0,30 16/0,50

25/0,01 25/0,03 25/0,10 25/0,30 25/0,50
40/0,01 40/0,03 40/0,10 40/0,30 40/050
63/0,01 63/0,03 63/0,10 63/0,30 63/050
ZATITNE SKLOPKE
FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10kA

FID sklopka DFS 4 (etveropolna)
25/0,01 25/0,03 25/0,10 25/0,30 25/0,50

40/0,01 40/0,03 40/0,10 40/0,30 40/050
63/0,01 63/0,03 63/0,10 63/0,30 63/050
80/0,01 80/0,03 80/0,10 80/0,30 80/050
100/0,01 100/0,03 100/0,10 100/0,30 100/050
125/0,01 125/0,03 125/0,10 125/0,30 125/050
ZATITNE SKLOPKE
FID Strujna zatitna sklopka DFS4 FT, s daljinskim okidanjam za

FID sklopke DFS 2 i DFS 4, 230/400V, 50 HZ, 10kA, AC 230V/6A,
DC 230V/1A
FID sklopka DFS 4 FT (etveropolna)
40/0,03 40/050
63/0,03 63/050
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
ELEKTRINA BROJILA
slue za mjerenje i regiristranje potronje elektrine energije.

lzrauju se kao jednofazna i trofazna (za tri ili etiri vodia), a to su
troina ili etveroina trofazna brojila.
ELEKTRINA BROJILA ZA DOMAINSTVA
Na niskom naponu (za domainstva) upotrebljavaju se

elektromehanika monofazna, odnosno trofazna trosistemska
etveroina brojila aktivne energije. lzrauju se kao jednotarifna i
dvotarifna tj. s jednim ili s dva cifarnika (6 ili 7 cifara).
ELEKTRINA BROJILA ZA INDUSTRIJU
Za industrijske potrebe izrauju se i brojila za mjerenje aktivne ili

reaktivne energije, brojila s pokazivaem vrnog optereenja i brojila
za prikljuak preko strujnih i naponskih mjernih transformatora.
ELEKTRINA BROJILA - TREND

Danas se u svijetu sve vie upotrebljavaju elektronska
multifunkcijska brojila namijenjena za registraciju aktivne energije,
reaktivne energije vrnog optereenja, vie tarifa i sl.
VIETARIFNA ELEKTRINA BROJILA
Dvotarifna ili vietaritna brojila se koriste u distributivnim podrujima

u kojima postoji dnevna; (via) i nona (nia) tarifa tj. cijena Kilovat-
sata. Takva su elektromehanika broiila s dva cifarnika (brojanika) i
jednim kretnim mehanizmom. Odreeni elektromagnet prebacuje
jedan ili drugi cifarnik na kretni mehanizam. Ukljuivanje
elektromagneta vri elektrini uklopni sat koji moe biti u brojilu ili
pored brojila. Kada je uklopni sat zasebna cjelina, moe da slui za
vie dvotarifnih brojila u istom razvodnom ormaru. Savremeno
prebacivanje sa jedne na drugu tarifu vri se elektronski iz centra uz
pomo elektronske jedinice ugraene u samo brojilo ili upotrebom
MTK tonfrekventnih prijemnika (mrena telekomunikaciona
komanda).
NAZIVNI NAPONI I STRUJE ZA KOJE SE UZRAUJU

ELEKTRINA BROJILA
Brojila se izrauju za nazivni napon 230V (jednofazna); 3x

230/400V (etveroina trofazna); 3x400V (troina trofazna);
3x100V i 3x(100/1,73)/100V (troina i etveroina trofazna za
prikljuak preko naponskih mjernih transformatora) i dr.
Nazivna struja brojila moe da iznosi: 1; 2,5 i 5A (za prikljuak preko
strujnih transformatora.), i 10, 15 i 20A (za direktan prikljuak).
Maksimalna struja je struja koju brojilo moe da podnese je 2-6 puta
vea od nazivne, to se oznaava na brojilu npr. 10(40)A ili 10-40A.
EMA VEZIVANJA TROFAZNOG TROSISTEMSKOG

ELEKTRINA BROJILA
IZGLED TROFAZNOG JEDNOTARIFNOG I DVOTARIFNOG

ELEKTRINOG BROJILA
UZEMNLENJE
Pogonsko
Zatitno
Gromobransko
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
IZJEDNAENJE POTENCIJALA
Galvansko povezivanje kojim se razni strani vodljivi dijelovi u

objektu dovode na isti potencijal.
Za izjednaenje potencijala se koriste posebni zatitni vodii.

UZEMNLENJE
GLAVNI PRIKLJUAK ZA UZEMLJENJE
Bakarna sabirnica za galvansko povezivanje koja je predviena

za prikljuak glavnih zatitnih vodia, glavnih vodia za
izjednaavanje potencijala (IP) i vodia za radno uzemljenje ako
postoji.
ZEMLJOVOD je zatitni vodi koji spaja glavni prikljuak za

uzemljenje sa zatitnim uzemljivaem.
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
PRIKLJUNICE SA ZATITNIM KONTAKTOM
Jednofazne i trofazne prikljunice i utikai za ugradnju u zid (p/)

Nain izvoenja zatita u TT i TN sistemima razvoda

JEDNOPOLNA SKLOPKA
Simbol jednopolne sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobi

JEDNOPOLNA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s izgled jednopolne

jednopolnom sklopkom sklopke
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Jednopolna ema i ema vezivanja
JEDNOPOLNA SKLOPKA
SERIJSKA SKLOPKA
Simbol serijske sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobi

SERIJSKA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s izgled serijske

serijskom sklopkom sklopke
SERIJSKA SKLOPKA
IZMJENINA SKLOPKA
Plan instalacije za rasvjetu u sobi

Simbol izmjenine sklopke Sa dvije izmjenine sklopke
IZMJENINA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije izgled izmjenine

izmjenine sklopke sklopke
IZMJENINA SKLOPKA
KRINA SKLOPKA
Plan instalacije za rasvjetu u sobi

Simbol krine sklopke
Sa dvije izmjenine i jednom krinom sklopkom
KRINA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije izgled krine

izmjenine i jednom krinom sklopke
sklopkom
KRINA SKLOPKA
AUTOMATSKE INSTALACIONE SKLOPKE
Impulsne sklopke
Stubini automat
Fotoosjetljive
sklopke
Ukljuuju se daljinski
djelovanjem tastera ili
ulaskom ovjeka u
vidni ugao sklopke
IMPLULSNE INSTALACIONE SKLOPKE

IMPLULSNE INSTALACIONE SKLOPKE
Na elektromagnet (A1 i A2) se dovodi impuls napona preko radnih
tastera
Tasteri su radni i za sluaj ukljuenja sa vie mjesta tasteri se
paraleluju
SEME VEZIVANJA STUBINOG AUTOMATA
Pri izboru stubinog automata

paziti na nazivnu snagu koju
treba uporediti sa rasvjetnim
optereenjem
Pri zamjeni automata paziti na
emu veze
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
SVRHA TRANSFORMATORA
- Transformatori su elektrini ureaji pomou kojih se moe napon

naizmenine struje mijenjati, tj. podii ili spustiti (ovdje se koristi pojava
elektromagnetne indukcije). Pri tim promjenama frekvencija struje ostaje
nepromjenjena.
- Mogunost transformiranja naizmenine struje daje ovoj prednost nad
jednosmjernom.
- U konstruktivnom pogledu transformatori nemaju nikakvih pokretnih
dijelova, to omoguava jednostavno odravanje i dugu eksploataciju.
- Pri smanjenju napona dobija se vea struja uz istu snagu i frekvenciju.
- Transformator omoguava da se elektrina energija proizvede na
naponu najekonominijem za generatore, da se energija prenese na
naponu najekonominijem za tu svrhu i, najzad, da se ona koristi na
naponu koji je najekonominiji i najpodesniji za pojedinane potrosae.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
SVRHA TRANSFORMATORA
- Elektrina energija se od mjesta proizvodnje do mjesta potronje

prenosi visokim naponom, zbog ega su struje male, a i presjek
provodnika mali, pa se na ovaj nain tedi na bakarnim ili aluminijskim
provodnicima na dalekovodima. Izgradnja dalekovoda postaje jeftinija, a
gubici elektrine energije manji.
- Dakle, transformatori primaju elektrinu energiju u vidu

naizmenine struje date frekvencije, odreenog napona, a daju
elektrinu energiju u vidu naizmenine struje iste frekvencije, ali
drugog napona. Sem toga, transformator je jedan od jednostavnijih
ureaja s dva ili vie elektrinih kola spregnutih zajednikim
magnetnim kolom.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRINCIP RADA TRANSFORMATORA

- Namotaj I ima 1500 navoja bakarne ice
prenika 0,30 mm,
- Namotaj II ima 50 navoja bakarne ice prenika
0,50 mm,
- Na namotaj II prikljuena je sijalica od 6,3 V
- Spojimo sada na ureaj na istosmjerni napon
od 220 V
- Ukljuimo prekida.
- Sijalica nee goriti.
- Zato?
- Istosmjerna struja je protekla kroz namotaj i
stvorila istosmjerni magnetni tok.
- Brzim prekidanjem i ukljuivanjem namotaja I na
izvor istosmjerne struje proizvee promjenjljivu
struju a time i magnetni tok i sijalica e treperiti u
ritmu sa prekidima i ukljuenjima prekidaa.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI

- Dakle, samo promjenljivi magnetni tok ima
osobinu da u namotaju II stvara (inducira) napon.
Takav promjenljivi magnetni tok ima naizmenina
struja.
- Prikljuimo li na ureaj naizmenini napon.
- Sijalica gori!
- Pod dejstvom prikljuenog naizmeninog napona
protie kroz namotaj I naizmjenina struja, a ona
proizvodi naizmjenini promjenljivi magnetni tok,
koji presjeca namotaje II i u njima inducira napon.
- Magnetna jezgra ureaja na slici ima dva dijela.
Postupno odmicanje dijela B od dijela A e
uvjetovati sve slabije svjetljenje sijalice. Poveava
se zrani prostor pa slabi magnetni tok a time i
indukcija odnosno inducirani napon u namotaju II.
- Dakle, zrak slabo vodi magnetne silnice.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
Pojava pri kojoj se u jednom namotaju inducira napon, kada se na drugi

namotaj prikljui napon, a da ovi namotaji nisu elektriki povezani, ve
samo magnetno preko promjenljivog magnetnog toka, naziva se
elektromagnetska indukcija.
Opisani ureaj koji radi na principu elektromagnetne indukcije naziva se
transformator.
Transformatori i elektrine maine poivaju na dvjema osnovnim fizikalnim
pojavama:
- na elektrikim i
- magnetskim pojavama,
koje su tijesno povezane zakonima proticanja elektrine struje i zakonima

indukcije.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
Lencov zakon glasi: izazvane struje elektromotorne sile i magnetna polja

imaju uvijek onaj smjer u kome unitavaju ili slabe uzrok koji ih izaziva.
Zakon indukcije (Faradej 1831) glasi: promjenljivi magnetni tok inducira u

svakom navoju oko sebe elektrini napon koji je srazmjeran brzini tih
promjena.
Magnetni tok oznaavamo slovom (to je ukupan broj silnica u nekom

presjeku). Jedinica je Vs (Volt sekunda) ili Wb (Weber). Stara jedinica je M
(Maxvel). 1M = 10-8 Wb
Magnetnu indukciju oznaavamo slovom B. Ona predstavlja gustinu
magnetnog toka, odnosno magnetne indukcije. Jedinica je Vs/m2 ili Wb/m2.
Ovu jedinicu nazivamo i T (Tesla). Stara jedinica je G (Gaus). 1G = 10-4 T
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
Elektrine veliine (napon i snaga) se izraavaju efektivnim veliinama koje

za sinusnu promjenu iznosi 0,707 maksimalne vrijednosti.
Magnetne veliine i B izraavamo u maksimalnim vrijednostima, jer kod

magnetnih veliina izraavamo stanje zasienja, koje je odreeno
maksimalnim vrijednostima magnetne indukcije. Tako je magnetni tok m i
magnetna indukcija Bm.
m = Bm * S (Wb);
S= m / Bm (m2);
Bm = m / S (T).
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
OBLICI TRANSFORMATORA
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
KONSTRUKCIJA TRANSFORMATORA
Konstrukcija transformatora zavisi od mnogih faktora, kao to su:
a) vrsta pogona (trajni ili povremeni pogon sa trajnim ili povremenim

optereenjem)
b) vrsta hlaenja
c) nominalni primarni i sekundarni napon, nominalna struja i nominalna
snaga, kao i nominalna frekvencija;
d) mogunost regulacije transformatora i nain regulacije;
e) vrsta zatite transformatora (kako od unutarnjih tako i od spoljnih
kvarova).
f) namjena: monofazni, dvofazni, trofazni i viefazni, zatim tedni,
mjerni i dr., kao i da li su za unutrasnje ili vanjsko postavljanje.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
KONSTRUKCIJA TRANSFORMATORA
Konstruktivni dijelovi iz kojih se gradi transformator su sljedei:
1. Gvozdeno jezgro. Transformatorska gvozdene jezgre grade se od

visokolegiranih, toplo ili hladno valjanih transformatorskih limova
debljine 0,35 - 0,50 mm. Limovi mogu biti izolirani lakom, papirom ili
sarletom koji ima veliku izolacijsku mo. Gvozdena jezgra se steu
vijcima i ostalim steznim dijelovima koji su izolirani prema
gvozdenom jezgru.
2. Namotaj. Kod transformatora namotaji se izvode od elektrolitskog
bakra standardne kvalitete i provodljivosti, a rede se i od aluminija.
Tanji provodnici se izoliraju sintetskim lakom velike elktrine
vrstoe, a ostali provodnici se izoliraju visoko-kvalitetnim papirom.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
JEDNOFAZNI TRANSFORMATORI
Jednofazni transformatori su oni transformatori koji se napajaju jednim

faznim i jednim nultim vodiem. Grade se za snage od nekoliko VA (za
elektrino zvonce) do nekoliko kVA (za elektrine eljeznice). Obini
jednofazni transformatori imaju, obino, dva namotaja (na sekundarnoj
strani moe biti i vie sekundarnih namotaja).
Gvozdena jezgra jednofaznih transformatora manjih snaga grade se
obino od dinamo lima debljine 0,5 mm, radi lakeg isjecanja pod
presom, dok se gvozdena jezgra jednofaznih transformatora veih
snaga grade od visokolegiranih transformatorskih limova.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
JEDNOFAZNI TRANSFORMATORI
Ogrnuti tip. Transformator iji je namotaj okruen gvozdenim jezgrom. Oba

namotaja (primar i sekundar) smjeteni su zajedno. Koristi se pri izradi
transformatora manjih snaga.
Jezgrasti tip. Transformator sa ovim tipom jezgre uz iste presjeke i jednake
snage, troi vie gvoa, manje bakra i da ima bolje hlaenje Primarni i
sekundarni namotaji su posebno. Koristi se pri izradi transformatora veih
snaga.
Prstenasti (torusni) tip. Transformator sa ovim tipom jezgre proizilazi iz
jezgrastog tipa sa posebnim prstenastim tipom jezgre sa boljoim
iskoritenjem bakra, boljim hlaenjem i manjim rasipanjem. Primarni i
sekundarni namotaji mogu biti jedan do drugog ili jedan preko drugog.
Koristi se za izradu malih i srednjih snaga.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
OBLICI JEZGRI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
OBLICI JEZGRI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA
Kod transformatora u praznom hodu sekundarne stezaljke su otvorene,

na njih nije prikljuen nikakav potroa. Ako zanemarimo magnetna
rasipanja, pa smatramo da isti magnetni tok sijee namotaje primara i
sekundara, onda e omjer primarnih i sekundarnih elektromotornih sila,
odnosno napona namotaja, biti:
E1/E2 = U1/U2 = m
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA
Prijenosni omjer je omjer napona namotaja s veim brojem navoja

prema naponu s manjim brojem navoja i to u praznom hodu.
Ako se zanemari pad napona usljed struje praznog hoda kod
transformatora s nepominim namotajima podudara se odnos napona u
praznom hodu dovoljno tano s odnosom broja navoja.
U1/U2 = N1/N2 = m
Odnosno:
U1/U2 = N1/N2 = I2/I1 = m
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
SNAGA JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

Snaga jednofaznih transformatora (kao i trofaznih) zavisi od presjeka,
odnosno od volumena gvozdenog jezgra. to je presjek, odnosno
volumen vei bie i snaga vea. Za svaki pojedini VA snage potrebno je
oko 3 cm3 gvozdenog jezgra. Tako, na primer, za snagu od 50 VA
potrebno je gvozdeno jezgro od 50 x 3= 150 cm3.
Za transformatore manjih snaga presek gvozdenog jezgra se izraunava
iz izraza:
S Fe 1,1 Ps
gdje je SFe efektivni presjek gvozdenog jezgra, Ps prividna snaga u VA.
Za Faktor ispune gvoa je uzet 1,1. Pri sastavljanju gvozdenog
jezgra moramo raunati na izolaciju jezgra i nedovoljnu dodirnu
povrinu izmedu limova.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
NAMOTAJI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

Namotaji jednofaznih transformatora se izvode tako to prvo napravimo
model gvozdenog jezgra od drveta. On mora biti bar dva milimetra krai
nego to je duina jezgra, da bi prilikom sastavljanja limova ilo lake i da
ne bi namotaj otetili. Preko drvenog modela napravimo omota od
prepan papira koji zalijepimo, a onda na motalici namotamo namotaj.
Kod ogrnutog tipa namotaji se motaju jedan preko drugoga. Namotaje
jedan od drugoga moramo izolirati prepanom (meuizolacija). Kod
jezgrastog tipa na istom modelu posebno se namota primarni a posebno
sekundarni namotaj. Kod prstenastog se obino po cijelom obodu
namotaji motaju jedan preko drugoga to ini namot kompaktnijim. Mogu
se motati i jedan do drugoga kada je hlaenje svakog namota bolje.
Motanje prstenastih transformatora se vri ili specijalnim alatima ili
posebno napravljenim priborom za tu svrhu.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRORAUN BROJA NAVOJA

Iz osnovne jednaine za transformatore:
U 4,44 Bm f S Fe N
za magnetnu indukciju 1 T i frekvenciju 50 Hz dobijemo broj navoja
po (1V) jednom voltu:
U 1 1 10000 45,04
N
4,44 Bm f S Fe 4,44 1 50 S Fe 4,44 1 50 S Fe (cm 2 ) 104 4,44 1 50 S Fe S Fe
45,04
N
S Fe
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
GUSTINA STRUJE
Pod gustinom struje podrazumijevamo jainu struje (u amperima) koja

prolazi kroz presek provodnika (u kvadratnim milimetrima) i oznaavamo
je slovom J.
I A
J mm2
S
Kod suhih transformatora s prirodnim hlaenjem koji su trajno u pogonu je
gustina struje J= 1,5 A/mm2. Kod transformatora koji su krae vrijeme u
pogonu gustina struje moe biti i vea, npr. 3 A/mm2.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRORAUN BROJA NAVOJA
Ranije navedenom izrazu treba dodati i faktor ispune gvozdenog jezgra

KFe, pa za KFe = 0,9 i frekvenciju mree f = 50Hz broj namotaja se
izraunava kao:
U 50,05 U
N
4,44 Bm f S Fe K Fe Bm S Fe
Napon U je u V (Volt), Bm u T (Tesla) i SFe u cm2

ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
PRENIK PROVODNIKA
Ako je gustina struje J = 3 A/mm2 onda dolazimo do izraza za prenik
vodia:
I 4 I
J 2
d S d S
2
4
Prenik vodia d u mm je:
I I
d 2 3,54 0,65 I
J S J
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
KORISNOST TRANSFORMATORA
Ili stepen djelovanja je odnos izmeu izlazne i ulazne snage
transformatora, a oznaava se grkim slovom h (eta). Poto je izlazna
snaga transformatora jednaka ulaznoj snazi umanjenoj za ukupne gubitke
u transformatoru, onda e korisnost biti:
Ps ( PCu PFe )
K
Ps
PCu su gubici optereenja
PFe su gubici praznog hoda
h neimenovan broj
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
KORISNOST TRANSFORMATORA
U svom radu transformatori nisu uvijek optereeni nazivnom snagom.
Nekada je to optereenje manje, a nekada vee. Transformator je, dakle,
optereen samo dijelom snage n od nazivne snage Pn. Ako nam je
poznat faktor uinka onda moemo stepen korisnosti transformatora
izraunati u postocima (%):
2
( PFe n PCu )
K >%@ 100
n Pn cos M
PCu su gubici optereenja
PFe su gubici praznog hoda
h% korisnost u postocima
cosf faktor snage
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
IZLAZNA SNAGA TRANSFORMATORA
Izlaznu snagu transformatora moemo izraunati kada nam je poznata

ulazna snaga i stepen korisnosti transformatora prema izrazu:
P2 K P1
P2 izlazna snaga
P1 ulazna snaga
h korisnost (neimenovan broj)
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
ULAZNA SNAGA TRANSFORMATORA
Ulaznu snagu transformatora moemo izraunati ako nam je poznata

izlazna snaga i stepen korisnosti, a prema izrazu:
P2
P1
K
P2 izlazna snaga
P1 ulazna snaga
h korisnost (neimenovan broj)
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
1. Zarezivanje trake do
polovine irine i 1 cm od
kraja sa jedne strane.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
2. Zarezivanje trake do
polovine irine i na
udaljenosti jednog
unutranjeg obima od
prvog zareza i sa
suprotne strane.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
3. Sastavljanje prvog
namotaja ubacivanjem
prvog zareza u drugi, to
osigurava nepromjenjljiv
unutranji obim a time i
unutranji prenik
budue torusne jezgre
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
4. vrsto namatanje
jezgre dok se ne
postigne potrebni
popreni presjek koji
diktira snaga
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
5. vrsto namatanje
jezgre dok se ne
postigne potrebni
popreni presjek koji
diktira snaga
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
6. Specijalna traka koja

ima poduna vlakna koja
joj daju posebnu
vrstou na zatezno
kidanje.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
6. Privrivanje zadnjeg
navoja trake
transformatorske jezgre.
Ovdje je upotrebljena
specijalna traka koja ima
poduna vlakna koja joj
daju posebnu vrstou
na zatezno kidanje.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
7. Primjer zavrene
jezgre torusnog
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
8. Izrada unutranje
obloge jezgre od
izolacionog papira. (npr.
Prepan)
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
9. Postavljanje
unutranje obloge jezgre
od izolacionog papira.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
10. Postavljanje bonih

prstenova obloge jezgre
od izolacionog papira.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
11. Omotavanje obloge

jezgre specijalnom
trakom velike mehanike
vrstoe i viskokog
probojnog napona.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
11. Omotavanje obloge

jezgre specijalnom
trakom velike mehanike
vrstoe i viskokog
probojnog napona.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
11. specijalna traka

velike mehanike
vrstoe i viskokog
probojnog napona
(MILARD).
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
12. specijalna traka od

votanog platna koja se
koristi pri pripremi
podloge za namotavanje
primarnog namotaja kao
i za razdvajanje
primarnog i sekundarnog
namotaja ukoliko se
motaju jedan preko
drugoga.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
13. Specijalna keper

traka koja se koristi za
stezanje namotaja kod
torusnih transformatora
veih snaga. Posjeduje
veliku mekaniku
vrstou i dobra
elektrina i termika
svojstava.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
14. Viljuka za
namotavanje ice koja
se zatim premotava na
pripremljenu jezgru
torusnog transformatora.
Mora biti prikladnih
dimenzija, kako bi se to
lake provlaila kroz
sredinji dio jezgre a
dovoljno velika da primi
potrebnu duinu ice
primarnog
(sekundarnog) namotaja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
15. Kroz rupicu se

provue ica a zatim
namotava na viljuku.
Duina ice mora biti
dovoljna da se bez
nastavljanja moe
namotati potreban broj
navoja primarnog
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
15. Kroz rupicu se

provue ica a zatim
namotava na viljuku.
Duina ice mora biti
dovoljna da se bez
nastavljanja moe
namotati potreban broj
navoja primarnog
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
16. Zapoinje se i
zavrava motanje navoja
jedan do drugoga sa
posebnom tehnikom
pripreme poetnog i
krajnjeg izvoda.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
17. Slika pokazuje

tehniku motanja navoja i
preuzimanja viljuke pri
njenom provlaenju kroz
sredinji otvor jezgre
torusnog transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
18. Vano je motati

navoje vrsto jedan uz
drugi. Pri tome treba
voditi rauna da se ica
ne krivi to bi otealo
njeno namotavanje navoj
uz navoj a time bi i
vrstoa namotanog
namotaja bila manja.
Kod transformatora veih
snaga i veih presjeka
ice, dodatno se sluimo
i gumenim ekim za
oblikovanje navoja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
19. Po zavrenom
namotavanju jednog
navoja pravi se izvod.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
20. Na poetni i krajnji

izvod se navlai buir
cijev odgovarajueg
prenika i specijalne
izvedbe, dobrih
mehanikih i elektrinih i
termikih svojstava.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
21. Avlai se buir cijev

odgovarajueg prenika i
specijalne izvedbe,
dobrih mehanikih i
elektrinih i termikih
svojstava.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
22. Razdvajanje slojeva

namotaja ili primarnog i
sekundarnog namotaja
vri se namotavanjem
iranije pomenute trake.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
23. Pri tome se

privruju na poseban
nain izvodi namotaja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
24. Ovako obraen izvod

se ne moe pomjerati pa
su na taj nain dobro
obezbjeeni i poetni i
krajnji navoj zbog ega
je onemogueno
osipanje namotaja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
25. Privrivanje
zadnjeg navoja
izolacione trake se vri
provlaenjem kraja ispod
prethodno namotanog
zadnjeg navoja.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
26. Zatim se snano

povue traka tako da se
pone istezati.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
27. Te se viak odree makazama.

ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
28. Ako namotaj nije

stao u jednom sloju,
preko ranije namotane
izolacije se vri
namotavanje drugog
sloja namotaja u istom
smjeru kao i prvi sloj. Taj
se postupak ponavlja
dok se ne namota
potreban broj navoja koji
slijede iz prorauna
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
29. Slika prikazuje jedan

zavren torusni
transformator sa svim
potrebnim izvodima.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI
29. Ova vrsta

transformatora se
ugrauje na nekoliko
tipinih naina. Najee
se postavlja na kruni
oblik tvrde.Sa gornje
strane se postavlja tvrda
guma istog oblika preko
koje se postavlja pritezni
tanjiri sa udubljenjem u
sredinje dijelu koji ne
dozvoljava bono
pomjeranje
transformatora.
ELEKTRINE MAINE
TRANSFORMATORI

ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
To su elektrine maine koje pretvaraju elektrinu energiju u mehaniki

rad.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Rad asinhronih motora zasniva se na
okretnom magnetnom polju.
Kada se stalni magnet okree, okreu je i
njegove silnice, tj. Okree se njegovo
magnetno polje, koje u bakrenoj ploi
inducira vrtlone struje. Prema Lencovom
zakonu inducirane vrtlone struje u
bakrenoj ploi suprotstavljaju okretanju
magneta i nastoje njegovo okretanje
zaustave. Brzina bakrene ploe zaostaje
neto za brzinom okretanja magneta. Kada
bi se okretali podjednako brzo, magnetne
silnice ne bi sjekle bakrenu plou pa se u
njoj ne bi inducirale vrtlone struje.
Zaostajanje brzine okretanja bakrene ploe
zove se klizanje.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
1887 godine Nikola Tesla je izveo historijski eksperiment i dokazao da

se okretno (obrtno) magnetno polje moe dobiti i bez okretanja magneta
pomou viefaznih naizmjeninih struja koje prolaze kroz nepomine
namotaje i koji su meusobno pomaknuti za 120.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Brzina rotiranja rotora iznosi od 3000 do 5000 o/min

Sastavni dijelovi su:
Stator
je nepomini dio elektrine maine. On je u obliku upljeg valjka, a

sastavljen je iz visokolegiranih motornih limova debljine 0,35 mm
meusobno izolovanih radi smanjenja gubitaka u gvou koji nastaju
usljed histereze i vrtlonih struja. Limovi se slau u pakete i pod
pritiskom sastavljaju i steu zakivcima ili zavrtnjima. S unutranje
strane statora usjeeni su ljebovi. U ljebove se stavljaju namotaji.
Osim ljebova u paketu limova nalaze se otvori, kanali za hlaenje kroz
koje struji vazduh.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Rotor
je pomini dio elektrine maine. Sastavljen je iz paketa rotorskih

limova debljine 0,35 mm meusobno izolovanih radi smanjenja
gubitaka u gvou koji nastaju usljed histereze i vrtlonih struja. Rotor
je u obliku valjka. Rotorski paket limova smjeten je pod pritiskom na
osovinu, ija se vratila nalaze u nepominim leajima osovine.
Statorski i rotorski limovi presuju se iz jednog komada lima. Prvo se
presuju statorski limovi a iz unutranjeg ostatka obrauju se rotorski
limovi. Na spoljanoj strani rotorskih limova usjeeni su ljebovi koji
mogu biti otvoreni, poluotvoreni ili zatvoreni.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Kuiste motora, prikljune kutije, ventilatori i ventilatorske kape
izrauju se od livenog gvoa ili silumina. Radi boljeg hlaenja kuita

motora mogu biti i rebrasta. Noge motora kod manjih snaga liju se
zajedno sa kuitem. Kod veih snaga liju se posebno, pa se pomou
zavrtnja uvrste za kuite motora.
Kuite kod asinhronih motora ne slui za sprovoenje magnetskog
toka. Ono nosi paket limova statora sa strane poklopaca u kojima su
smeteni leajevi koji nose osovinu s rotorom. Na kuitu se nalazi
kuka za prijenos motora. Kolutni motori imaju dvije prikljune kutije, dok
ostali motori imaju jednu pri-kljunu kutiju. Kavezni motori imaju
prikljunu kutiju sa 6 prikljunih stezaljki.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Meuprostor
Meuprostor izmeu statora i rotora kod asinhronih motora treba da

bude to manji. Kod velikih asinhronih motora taj prostor ne smije biti
vei od 3 mm, a kod malih motora on iznosi od 3/10 do 5/10 mm. Ovaj
meuprostor (meugvoe) kod asinhronih motora je vrlo vaan i od
njega zavisi faktor uinka motora cos. to je taj meuprostor vei
cos je slabiji. Zato prilikom popravke motora rotor se ne smije
obraivati na strugu ili turpijati to jest meuprostor poveavati, jer se na
taj nain smanjuje faktor uinka motora.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Leaji
Asinhroni motori imaju kotrljajue leaje (kugline ili valjkaste). Leaji

motora, koji su montirani horizontalno, podnose izvjesnu silu u
aksijalnom smjeru. Ako je motor montiran koso ili vertikalno leaji se
normalno ne smiju opteretiti nikakvom dodatnom aksijalnom silom. U
tom sluaju leaji nose samo teinu vlastitog rotora s remenicom ili
spojkom. Asinhroni motori mogu se izraivati i s kliznim leajima, gdje
je potreban beuman rad, kao na primer za osobne liftove.
Podmazivanje leaja treba po pravilu vriti jedanput godinje, odnosno
nakon 4000 radnih sati. Leaje treba tada otvoriti, oprati i nanovo
podmazati prema uputstvima koja se isporuuju zajedno s motorom. Za
podmazivanje najbolje je upotrijebiti originalnu mast SKF 28 ili slinu.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Hlaenje
Asinhroni motori se hlade pomou ventilatora. Ventilatori mogu biti

spoljni ili unutarnji. Spoljni ventilatori su zastieni posebnim
ventilatorskim kapama. Ventilator djeluje nezavisno od smjera
okretanja motora, tjera rashladni zrak te tako intenzivno odvodi toplotu.
U unutranjosti motora nalaze se manji ventilatori. Kod kaveznih
motora oni su odliveni zajedno sa kavezom i mijeaju unutranji
vazduh te tako doprinose hlaenju motora. Motor treba montirati uvijek
tako da rashladni vazduh moe strujati slobodno oko njih. Otvori na
ventilatorskim kapama moraju uvijek biti slobodni i isti. Ako motor ima
dva kraja osovine, remenica na strani ventilatora mora biti takva da ne
zaklanja otvore i ne sprjeava ulazak vazduha. Ventilator i ven-
tilatorska kapa ne smiju se skinuti kad motor radi, jer bez ventilacije
motor ne moe davati snagu oznaenu na natpisnoj ploici.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Natpisna ploica motora i tipske oznake
Svaki motor mora imati natpisnu ploicu s tipskom oznakom. Na

natpisnoj ploici treba da stoji naziv proizvoaa koji je proizveo motor,
napon motora, struja, spoj, snaga, broj okretaja, frekvencija, kod
motora s kliznim kolutima i napon izmeu dva koluta u momentu
ukopavanja. Tipske oznake motora sastoje se iz niza slova i brojeva.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
NAJVANIJI OBLICI ELEKTRINIH MAINA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
PRESJEK TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA
1. leajni tit, 2. leaj, 3. statorski namotaj, 4. kuite, 5. rotor, 6. leajni tit,

7. kapa, 8. ventilator, 9. podnoje, 10. uinska ploica, 11. prikljuna kutija,
12. prikljuna ploica, 13. poklopac prikljune kutije, 14. uvodnica.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
IZRADA NAMOTAJA STATORA

ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
IZRADA NAMOTAJA STATORA

Vrste ljebova:
- Otvoreni
- Poluotvoreni
- Zatvoreni
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI SA KLIZNIM KOLUTIMA
Motori veih snaga grade se s namotajem na rotoru, koji mora biti

izveden s istim brojem pari polova kao to je izveden i namotaj statora.
Poto je kod trofaznih motora statorski namotaj izveden trofazno, i
rotorski namotaj se izvodi trofazno (rjee dvofazno). Namotaji su
obino u spoju zvijezda. Krajevi faznih namotaja spajaju se na klizne
kolute.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Po kliznim kolutima klize etkice. One su s provodnicima spojene na

posebnu prikljunu kutiju s tri stezaljke i oznakama: u, v, w, S ovih
stezaljki se preko provodnika vee uputa. Uputai mogu biti metalni
ili teni. Metalni uputai grade se od otporne zice: cekasa, nikelina.
Otpornici na uputau podeljeni su u tri grupe. Svakoj grupi pripada
jedan fazni namotaj rotora. Krajevi otpornih ica spajaju se u jednu
taku. S otpornih ica odvajaju se izvodi koji se spajaju na segmente
uputaa. Preko segmenta klizi kliza.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Na uputau mora stajati oznaka: ukljueno i iskljueno. Kada se motor

s kliznim kolutima puta u pogon onda cjelokupan otpor uputaa mora
biti ukljuen u rotorski namotaj. Poslije toga se kliza polagano okree
(otpor uputaa se smanjuje) tako da se na kraju uputa kratko spoji.
Da se etkice ne bi uzalud troile kod motora veih snaga na poklopcu
motora postoji ruica koja je spojena s tri pomona kontakta kojima su
klizni koluti kratko spojeni a etkice se podignu s kliznih koluta.
Uputai za manje snage grade se kao suhi, a kod veih snaga
otporna ica naputaa smjetena je u ulje.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Teni uputa
Kod motora veih snaga upustai se izvode kao teni. Oni se sastoje
od vode kojoj se doda 10-15% kaustine sode ili potae. Da se preko
zime elektrolit ne bi zamrzao dodaje se svakom litru elektrolita 300 cm3
glicerina. Elektrolit je smjeten u jednu posudu u koju se mogu
pomicanjem uroniti tri metalne elektrode.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Otpor uputaa kod motora s kliznim kolutima je vrlo vaan element; on

slui da smanji struju ukopavanja i da motor u poetku rada povue
to bolje teret, te da prije postigne asinhronu brzinu.
Sinhronu brzinu okretanja kod asinhronih motora moemo izraunati iz
izraza:
f 60 $
n
P min
n = broj obrtaja, f = frekvencija mree, P = broj pari polova

ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Asinhroni motori se ponaaju kao transformatori. Statorski namotaj

moemo smatrati primarnim, a rotorski sekundarni. Veliina
indukovane elektromotorne sile na sekundarnoj strani, to jest na rotoru
odreena je izrazom:
E2 4,44 f k N )
Ako u gornjem izrazu uzmemo da su 4,44, k, N konstatni, onda e
veliina elektromotorne sile na sekundarnoj strani biti odreena
izrazom:
E K f
Gdje je: K 4,44 k N )
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
U momentu ukopavanja frekvencija na rotoru ista je kao i kod statora,

to jest 50 Hz, pa e i indukovana elektro-motorna sila E2 na rotoru
izmeu dva klizna koluta biti najvea, ali ne vea od 100 V. Kada rotor
dobije nazivni broj obrtaja, to jest svoju asinhronu brzinu frekvencija e
biti na rotoru mala i iznosie nekoliko herca, pa je onda I elektromotorna
sila E2 najmanja. Usljed toga klizni koluti mogu se kratko spojiti.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA

I TROKUT
Trofazni asinhroni motori, isto kao i trofazni sinhroni, mogu se spajati u

spoj zvijezda i spoj troukut. Motori u prikljunoj kutiji imaju 6 prikljunih
stezaljki na koje je izvedeno 6 krajeva namotaja statora. Prikljuak na
mreu izvodi se dovodnim kablom koji se prikljuuje na tri stezaljke u
prikljunoj kutiji oznaene slovima U, V, W. Statorski namotaj motora
izraen je za dva napona koji se odnose 1: 1,73 a mogu se spojiti u
zvijezdu i u trokut. Na taj nain se moe motor priIagoditi da radi na dva
napona. Tako, na primer, motor za napon 380V spojen u zvijezdu kada
se prespoji u spoj trokut moe raditi na 220V. Kod spoja u trokut, gdje je
napon 1,73 puta manji nego u spoju zvijezda, linijska struja je 1,73 puta
vea od one koja bi bila u spoju zvijezda.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA

ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ TROKUT

ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
REGULACIJA BROJA OBRTAJA ASINHRONOG MOTORA
Broj obrtaja trofaznih asinhronih motora tijesno je povezan s

frekvencijom mree i brojem pari polova:
f 60 $
n
P min
Brzina okretanja optereenog
motora neto e se
razlikovati od naprijed
navedenog izraza, to jest od
brzine okretanja oobrtnog
magnetskog polja, kako je
navedeno u tabeli.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
REGULACIJA BROJA OBRTAJA TROFAZNIH ASINHRONOG
MOTORA
I. Kod motora s kratko spojenom kotvom:

1) posebnim namotajem za vie brzina,
2) dodavanjem otpora u statorski strujni krug (to je neekonomino i to
se ne primjenjuje).
II. Kod motora s kliznim kolutima:
1) dodavanjem otpora u rotorski strujni krug (regulacionim uputaem),
2) dvostruko napajanim motorom.
III. Upotrebom vie maina:
1) kaskadnim spojem dva asinhrona motora, gdje se jedan od motora
ukljuuje na klizne prstenove drugog motora,
2) mijenjanjem primarne frekvencije, koju provodi poseban izvor
frekvencije, na primer asinhroni pretvara frekvencije.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
REGULACIJA BROJA OBRTAJA KOD TROFAZNIH ASINHRONIH

MOTORA
IV. Narocitom izradom elektromotora:

1) dvojni motori, dva statora i rotora na istoj osovini,
2)segmentni motor, gdje stator sainjava samo jedan statorski luk.
Od gore navedenih primjera tehnika praksa je zadrala samo dva:
- naroitim namotajem za vie brzina,

- dodavanjem otpora u rotorski strujni krug (regulacionim uputaem).
Svi ostali naini, zbog poteskoca u rukovanju i izradi, nisu se mogli

zadrati, odnosno primjeniti.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI KAO JEDNOFAZNI
Trofazni asinhroni motori mogu raditi kao jednofazni. To se primjenjuje

tamo gdje nemamo na raspolaganju trofaznu mreu, gdje je trofazni
prikljuak skup, ili u nedostatku jednofaznih motora. Oni ne mogu poeti
s radom sami, potrebno ih je pokrenuti rukom, to se redovito ne ini.
Da bi se trofazni motor sam pokrenuo kao jednofazni na jednofaznoj
mrei treba ga spojiti na sljedei nain s odgovarajuim
kondenzatorom.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI KAO JEDNOFAZNI
Na slici a fazni namotaji spojeni su u trougao, a na slici b u zvijezdu. No

ako motor spajamo u spoj zvijezda, onda ga je mnogo zgodnije spojiti
po Otu kako je prikazano na slici c. Kod ovog spoja pri putanju u
pogon glavni namotaj slui ujedno i kao transformator u tednom spoju
za pomoni namotaj, pa se na ovaj nain povea napon na
kondenzatoru, to dovodi do poveanja poteznog momenta. Ako ovi
motori rade bez kondenzatora onda mogu dati 60% trofazne snage, a
ako rade s kondenzatorom onda mogu dati i do 80% trofazne snage.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
JEDNOFAZNI ASINHRONI MOTORI

(PRINCIP RADA I JEDNOFAZNO OKRETNO MAGNETSKO POLJE)
Jednofazni asinhroni motori po svojoj konstrukcionoj izvedbi ne razlikuju

se od trofaznih asinhronih motora. I kod njih je stator izveden iz paketa i
motornih visokolegiranih limova sa usjeenim ljebovima u koje se
smijetaju namotaji. Rotor je kavezni, to jest s kratko spojenim rotorom.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

Ako namotamo takav motor jednofazno i prikljuimo ga na jednofaznu

mreu on se nee pokrenuti. Pokrenimo motor rukom desno ili lijevo, da
dobije zalet; on e poeti besprijekorno da se okree. ta je tome
uzrok? To objanjava Leblanova teorema: jednofazna struja, koja tee u
jednofaznom namotaju statora stvara nepokretni magnetski tok koji se
moe zamijeniti s dva upola slabija obrtna toka, Oni se u suprotninim
smjerovima okreu podjednakim sinhronim brzinama. Kada rotor miruje
oba magnetska toka djeluju s podjednakim elektromagnetnim silama na
struje u provodnicima rotora ali u suprotnim smjerovima. Poto su im
momenti iste veliine ali suprotni, rezultantni moment je jednak nuli;
rotor se ne moe pokrenuti.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Nikola TesIa je otkrio da se moe dobiti okretno magnetsko polje ako

stator ima dva fazna namotaja koji su meusobno pomaknuti za 90.
Dakle, kod jednofaznih motora, da bi mogli raditi, potrebno je na statoru
vjetaki sagraditi jo jednu fazu. Tako se to i ini. U dvije treine
statorskih ljebova smijeta se namotaj glavne radne faze koja ima
neto deblju icu, a u preostalu 1/3 ljebova stavljaju se namotaji
pomone faze s neto tanjom icom. Pomak od 90 izmeu ova dva
namotaja moe se postii na vie naina:
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

a) pomou kondenzatora. U seriju s pomonim namotajem ukopa se

odgovarajui kondenzator,
b) pomou induktivnih otpora. U seriju s pomonom fazom ukopa se
prikladan induktivni otpor, odnosno namotaj pomone faze izvodi se
s nekim drugim materijalom (ne s bakrom), recimo s mesingom,
gvozdenim provodnicima ili nekim drugim, to je danas najesi
sluaj, c) ukopavanjem u seriju s pomonom fazom prikladnim
omskim otporom. Poto je pomoni namotaj potreban samo dok
motor dobije zalet on se kasnije iskopa. Iskopavanje je najee
pomou centrifugalne sklopke koja je smetena na osovini rotora, a
iskopavanje se moe vriti (to je rjee) i pomou prekidaa.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Pri ispitivanju trofaznih motora prvenstveno treba ispitati namotaje. Pri

tom polazimo od mjerenja otpora faznih namotaja. Koju emo metodu
primijeniti zavisi od veliine otpora namotaja. Ako je otpor namotaja
ispod 0,001 oma najbolje je da primjenimo metodu UI. tj. mjerenja
napona i struje. Vee otpore od 0,001 do 1 Ohm mjerimo Tompsonovim
mostom, a otpore iznad 1 Ohma mjerimo Vitsonovim mostom. Pri
mjerenju otpora mora se posvetiti velika panja spojevima (kontaktima)
da su dobro pritegnuti i da imaju glatku povrinu. Najzgodnije je da
mjerimo otpor svake faze i da za svaku fazu to naznaimo.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Ako nam je spoj nerazrjeiv, onda otpor moramo mjeriti izmedu dva
fazna namotaja. Tako, ako imamo spoj u zvijezdu, a mjerimo otpor
izmedu dvije faze, onda e otpor jedne faze iznositi:
1
Rf Rst
2
A kod spoja u trokut:
2
Rf Rst
3
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Otpor rotorskog namotaja mjerimo izmeu dva klizna koluta, a nikako

preko etkica ili stezaljki.
Poslije mjerenja otpora namotaja dolazi ispitivanje naponom (naponska
proba" u trajanju od jednog minuta). Ispitni napon iznosi 2Un+1000V, a
kod motora ispod 500 V ispitni napon iznosi 2000 V.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Ispitivanje redoslijeda faza faznih namotaja kod trofaznih maina
U sluaju kada trofazni sinhroni generator uz simetrino optereenje

daje razliite napone, odnosno struje ili kada trofazni asinhroni motor
uzima iz mree razliite struje u fazama, onda redoslijed stezaljki nije
ispravan, pa je potrebno odrediti ispravan red stezaljki. Ispravni red
stezaljki potrebno nam je odrediti i pri premotavanju trofaznih maina ili
pri oteenju prikljune kutije kada su nam stezaljke izmeane.
Redoslijed stezaljki utvruje se na sledei nain:
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

Ispitnom lampom ispitujemo fazne namotaje na trofaznoj maini i proiz-

voljno oznaavamo poetak sa U, odgovarajui svretak sa X, poetak
sa V, odgovarajui svretak sa Y, poetak sa W, odgovarajui svretak
sa Z. Svretke X, Y, Z spojimo u jednu taku - zvjezdite. Na ovo
zvjezdite, oznaenu stezaljku U, dovedemo pobudni napon ija
veliina treba da iznosi od 4 do 8 % faznog napona. Recimo, da je
ispitivana maina spojena pri normalnom radu u spoj zvijezda na napon
380 V, tj. fazni napon 220 V. Tada pobudni napon neka je od 8 do 30 V i
uzimamo ga preko transformatora. Ukoliko smo prvi put pogodili
ispravan redoslijed stezaljki, onda e ispitivani napon na stezaljkama
izgledati kao prema slici. Izmeu stezaljki U i V napon e biti nula.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

Izmeu zvjezdita i stezaljki V i W napon e biti 0,5 U, tj. polovina

pobudnog napona. Izmeu zvjezdita i stezaljke U napon e imati punu
vrijednost pobudnog napona U, a izmedu stezaljke U i stezaljki V i W
iznosie 1,5 vrijednosti pobudnog napona. Ako ispitivanje ne pokazuje
redoslijed faza onda nismo pogodili, pa emo morati mijenjati oznake
faznih namotaja: prvo U zamijeniti sa X, odnosno V sa Y, odnosno W sa
Z.
Za ispitivanje je potreban transformator 220/8 - 30 V i voltmetar za

naizmeninu struju s podrujem mjerenja do 50 V, kao i ispitna lampa,
ohmetar ili induktor.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

Ispitivanje u praznom hodu
U praznom hodu mjerimo napon praznog hoda U0, struju praznog hoda
I0, snagu praznog hoda P0 i faktor uinka praznog hoda cos.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

Ispitivanje u kratkom spoju
Kod ispitivanja u kratkom spoju potrebno je rotor zadravati da se ne

okree, to se ini polugom na kraju osovine. Na statorske namotaje
dovede se napon nazivne frekvencije ija veliina iznosi od 1/6 do
1/3 nazivnog napona, odnosno kod motora malih snaga i do 1/1
veliine nazivnog napona. Kod motora koji rade pri spoju faznih
namotaja u trougao, prekopamo ih u spoj zvijezda i dovedemo
nazivni napon, to odgovara naponu U n 3 Kod ispitivanja u
kratkom spoju mjerimo napon kratkog spoja Uk, struju kratkog spoja
Ik, snagu kratkog spoja Pk i faktor uinka kratkog spoja cos.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

Ispitivanje klizanja
Klizanje spada meu najvanije veliine optereenog asinhronog

motora, jer su gubici u bakru rotora tijesno povezani s klizanjem.
Za mjerenje klizanja postoji vie metoda kao to su:
1) Mjerenje brzine okretanja rotora pomou tahometra.
2) Mjerenje napona izmeu dva klizna koluta instrumentom sa stalnim

magnetom i zaokretnim namotajem. Broj otklona instrumenta na jednu
stranu u sekundi odgovara veliini frekvencije.
3) Mjerenje frekvencije pomou namotaja.

ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Namotaj se sastoji od oko 700 navoja ice iji je presjek 1 mm2. Srednji
navoj namotaja treba da iznosi oko 60 cm. Namotaj se postavi aksijalno
do motora. Na krajeve namotaja prikljui se instrument sa stalnim
magnetom i zaokretnim namotajem. Otklone instrumenta brojimo samo
na jednu stranu. Kod mrene frekvencije od 50 Hz klizanje emo dobiti
u postocima (ako otklone na jednu stranu izbrojimo u vremenu od 20
sekundi i podijelimo sa 10). Na primjer, ako smo u vremenu od 20
sekundi izbrojali 22 otklona na jednu stranu, onda klizanje iznosi 2,2%
(22:10 = 2,2).
n 100
k >%@
t f
k = u postocima, n = broj otklona instrumenta u jednu stranu, t = vrijeme
u sekundama, f = mrena frekvencija
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
4) Optiko odreivanje klizanja (stroboskopska
metoda).
Na jedan krug od kartona ili lesonita ucrtamo
toliko bijelih i crnih isjeaka koliko motor ima
polova. Recimo, ako ispitujemo motor sa 4 pola,
onda emo nacrtati 4 crna ili 4 bijela isjeka. Krug
uvrstimo na osovinu motora i pustimo ga u
pogon. Krug osvjetljavamo bljeskalicom ili ivinom
svetiljkom posebno napajanom.
Kada motor radi u praznom hodu, tj. pribliimo ga sinhronoj brzini
gledajui u krug, uinie nam se da on stoji, kao da se ne okree. Ako
sada opteretimo motor, pa mu brzina opadne, primjetiemo da se crni
isjeci okreu polagano, suprotno okretanju motora. Ako motor
pokrenemo veom brzinom od sinhrone, onda bi se crni isjeci polako
okretali u smjeru kretanja rotora.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

Klijzanje emo odrediti iz izraza:
P M
k f mt
P = Broj pari polova
M = Broj izbrojanih crnih isjeaka a odgovaraju nekom vremenu
m = Broj crnih isjaka a odgovara broju polova
t = vrieme u sekundama
f = mrena frekvencija
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNICI (EL. MAGNETNE SKLOPKE)
Opi izgled sklopnika
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
BIMETALNI RELEJ
a - bimetal;
b - smjer savijanja bimetala;
c - letva koju pomiu bimetali
prilikom savijanja;
d - put na kojem bimetal
iskljuuje;
e - pomoni kontakti (1 radni +
1 mirni);
f - podeavanje nazivne struje;
g - bimetalna poluga za
kompenzaciju uticaja okolne
temperature i preklapanje
kontakata
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNIK SA BIMETALNIM RELEJEM UPRAVLJANJE SA DVA

TIPKALA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNIK SA BIMETALNIM RELEJEM UPRAVLJANJE S
GREBENASTOM SKLOPKOM
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
DIREKTAN POGON MOTORA 15 kW S ODABRANIM

SKLOPNIKOM, BIMETALNIM RELEJEM I OSIGURAIMA
ZADATAK:
Izabrati sklopnik, bimetalni relej i osigurae za direktno uklapanje

(pokretanje i isklapanje za vrijeme zaleta) i zatitu trofaznog kaveznog
asinhronog motora snage 15kW, napona 400V, uz najvie 30
sklapanja na sat.
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Nazivne snage, nazivne struje i odabir osiguraa za trofazne izmjenine
motore 50Hz, 1500 o/min
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Izbor (odabir) sklopnika i bimetalnih releja za trofazne izmjenine motore
50 Hz, 1500 o/min u kateaoriii upotrebe AC 3
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
Isklopna karakteristika bimetalnih releja TD-EV: a - iz hladog
stanja, b - iz toplog stanja
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
DIREKTAN POGON
MOTORA 15 kW S
ODABRANIM
SKLOPNIKOM,
BIMETALNIM RELEJEM I
OSIGURAIMA
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPKE ZVIJEZDA TROKUT

ema djelovanja automatske sklopke zvijezda-trougao
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

Tropolna ema glavnog strujnog kruga
ELEKTRINE MAINE
ASINHRONI MOTORI

ema pomonog (upravljakog) strujnog kruga
ELEKTRINE MAINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENINE STRUJE
INDUKTIVNI OTPOR (REAKTANCA)
Potroaem (aruljom) na slici prolazi manja struja od one, koja bi
odgovarala naponu izvora i radnom otporu potroaa (I=U/R). U
stvarnosti se namotaju ne poveava radni otpor R, ali se na
njegovim krajevima stvara napon koji djeluje suprotno naponu
izvora, to se prema vani odraava kao da se namotaju povisio
njegov radni otpor. Taj prirast rezultirajueg otpora namotaja pri
izmjeninoj struji nazivamo induktivnim (jalovim) otporom.
Moemo rei, da je induktivni otpor, odnosno reaktanca XL napon
samoindukcije induciran od vlastitog magnetskog toka, tj.
samoindukcijski napon koji djeluje suprotno naponu mree.
XL Z L 2 S f L
ELEKTRINE MAINE
OGLED SA ZAVOJNICOM U KRUGU IZMJENINE STRUJE
ELEKTRINE MAINE
IDEALNA ZAVOJNICA
ELEKTRINE MAINE
REALNA ZAVOJNICA BIFILARNO MOTANJE
ELEKTRINE MAINE
Induktivne otpore wL ili induktivnost L namotaja spajamo kao radne

otpore R, tj. serijski, paralelno i mjeovito.
SERIJSKO SPAJANJE INDUKTIVNIH OTPORA (REAKTANSI)
XL Z L1 Z L2
XL Z L1 Z L2 Z L3 ... Z ( L1 L2 L3 ...)
L L1 L2 L3 ...
ELEKTRINE MAINE
PARALELNO SPAJANJE INDUKTIVNIH OTPORA (REAKTANSI)
1 1 1 1

Z L1 Z L2 Z L3
1 1 1 1

XL
XL Z L1 Z L2 Z L3
1 1 1 1

L L1 L2 L3
1 1 1 1

L L1 L2 L3
ELEKTRINE MAINE
MJERENJE INDUKTIVITETA ZAVOJNICE

Koeficijent srazmjernosti izmeu magnetnog toka (fluksa) kroz konturu
i struje kroz nju, odnosno ems samoindukcije i brzine promjene struje
kroz konturu naziva se sopstvena induktivnost, ili samoinduktivnost, ili
esto induktivnost i oznaava se sa L:
)(t ) L i(t )
i(t )
e(t ) L
dt
ELEKTRINE MAINE
Nepoznata induktivnost se moe izraunati i iz izraza za impedancu

realnog zavojnice u ustaljenom prostoperiodinom reimu:
Z RL2 (Z L) 2
odnosno ako se zanemari aktivna otpornost kalema RL, a impedanca
odredi kao odnos efektivnih vrijdnosti napona na kalemu i struje kroz
kalem, dobija se:
1 UL 1 UL
L
Z I 2 S f I
ELEKTRINE MAINE

Ukoliko se ne zanemari otpornost kalema RL, induktivnost se moe
izraunati relacijom:
1 2 2
L Z R
Z
L
gdje su
UL UL
Z RL
I I
UL, I vrijednosti mjerene pri jednosmernoj struji,
RL radni (termogeni) otpor zavojnice.
ELEKTRINE MAINE
Povezati instrumente i pribor u elektri~no kolo prema slici 11.1. koriste}i

matador plo~u. Zavojnicu spojiti izme|u prikqu~aka ozna~enih sa ,,1200,,. Na
generatoru funkcija odabrati sinusni talasni oblik. Proveriti da li su
instrumenti postavqeni da mere nazna~ene veli~ine.
Kada nastavnik odnosno asistent pregleda ispravnost povezivawa {eme i
odobri ukqu~ivawe, ukqu~iti izvor i podesiti napon na U = 4 V, i za frekvencije
nazna~ene u tabeli 11.1. izvr{iti nazna~ena merewa. Zatim spojiti zavojnicu izme|u
priku~aka ozna~enih sa ,,2400,, i ponoviti postupak. Isto to uraditi i sa zavojnicom
spojenom izme|u krajwih prikqu~aka. Rezultate srediti u tabele 11.1., 11.2. i 11.3
TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ U ZVIJEZDU
SPOJ TROILA U SIMETRINU ZVIJEZDU
u12 u f 1 u f 2 u23 u f 2 u f 3 u31 uf 3 if1 Ul Uf 3

TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ U TROKUT
SPOJ TROILA U TROKUT
i1 i f 1 i f 3 i2 i f 2 i f 1 i3 if 3 if 2 Il If 3
TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ GENERATORA U ZVIJEZDU SA NULTIM
VODIEM
SPOJ U ZVIJEZDU SA DODATNIM, NULTIM VODIEM
i0 i1 i2 i3
BOJLER
VRSTE
BOJLERI SU GRUPA
ELEKTROTEHNIKIH
APARATA ZA
ZAGRIJAVJANJE VODE
1. BOJLERI ZA
ZAGRIJAVANJE I UVANJE
ZAGRIJANE VODE
2. BOJLERI ZA
ZAGRIJAVANJE VODE
KOJA SE ODMAH TROI
3. PROTONI BOJLERI
BOJLER
PODJELA PREMA KOLIINI VODE KOJU
ZAGRIJAVAJU
BOJLERI SE IZRAUJU U
RAZLIITIM VELIINAMA:
- GRUPA MANJIH BOJLERA
(5, 8, 10, 15 L)
- GRUPA VEIH BOJLERA
(20, 30, 50, 80, 90 I 120 L)
BOJLER
SNAGE GRIJAA I VRSTE EL. PRIKLJUKA
SNAGA GRIJAA BOJLERA

OVISI O NAMJENI I OBINO
IZNOSI:
1200, 2000, 3000 i 4000W
- GRIJAI MANJIH
BOJLERA (DO 10 L) SU
SNAGE DO 2000W
- GRIJAI VEIH BOJLERA
(50 DO 120 l) SU SNAGE
3000, 4500, 6000 i 7500W
- ZA GRIJAE VEE
SNAGE OD 4500W MORA
SE KORISTITI TROFAZNI
PRIKLJUAK
BOJLER
PODJELA PREMA NAINU POSTAVLJANJA, RADA I
KORITENJA
- BOJLERI SA NISKIM
PRITISKOM
- BOJLERI SA VISOKIM
PRITISKOM
BOJLER
BOJLERI NISKOG PRITISKA
KOD BOJLERA SA NISKIM PRITISKOM

UNUTRANJOST BOJLERA JE PREKO
PRELIVNe CIJEVI U DIREKTNOM KONTAKTU
SA ATMOSFEROM
OVAKO SU SAGRAENI KUHINJSKI BOJLERI
KAPACITETA 5, 8 I 10 L
KUHINJSKI BOJLERI DO 5 L SE KORISTE U
DOMAINSTVIMA DO 6 OSOBA A 8 I 10 L ZA
DOMAINSTVA SA VIE OD 6 LANOVA
BOJLERI OD 5 L ZAGRIJAVAJU VODU
5C/1MIN A 10 L-TARSKI 2,5C/1MIN
IZRAUJU SE ZA UGRADNJU IZNAD I ISPOD
SUDOPERA
BOJLER
BOJLERI VISOKOG PRITISKA
KOD BOJLERA SA VISOKIM PRITISKOM PRELIVNA

CIJEV JE ZATVORENA SLAVINAMA ZA TOPLU
VODU KOJIH MOE BITI JEDNA ILI VIE
RADI SIGURNE UPOTREBE OVAKVIH BOJLERA
POTREBAN JE ODREENI BROJ OSIGURAVAJUIH
ELEMENATA KOJI SE POSTAVLJAJU U
INSTALACIJI DOVODNIH CIJEVI
- ZAPRENA SLAVINA
- POVRATNI VENTIL
- VENTIL ZA REDUKCIJU PRITISKA KOJI DJELUJE
AKO JE VODOVODNA INSTALACIJA POD
PRITISKOM VEIM OD 5 bar-a
- SIGURNOSNI VENTIL (IJA J MEMBRANA
PODEENA OBINO NA PRITISAK 6 bar-a)
- MANOMETAR ZA OITAVANJE PRITISKA
- SLAVINA ZA ISPUTANJE VODE IZ BOJLERA
BOJLER
PRIKLJUENJE BOJLERA VISOKOG PRITISKA NA
VODOVODNU INSTALACIJU
KOD BOJLERA SA VISOKIM PRITISKOM PRELIVNA CIJEV
JE ZATVORENA SLAVINAMA ZA TOPLU VODU KOJIH
MOE BITI JEDNA ILI VIE
RADI SIGURNE UPOTREBE OVAKVIH BOJLERA
POTREBAN JE ODREENI BROJ OSIGURAVAJUIH
ELEMENATA KOJI SE POSTAVLJAJU U INSTALACIJI
DOVODNIH CIJEVI
1. IZLAZNA INSTALACIJA TOPLE VODE
2. MANOMETAR ZA OITAVANJE PRITISKA
3. SLAVINA ZA ISPUTANJE VODE IZ BOJLERA
4. STRUJNI KRUG GRIJAA SA SONDOM TERMOSTATA
5. SIGURNOSNI VENTIL (IJA J MEMBRANA PODEENA
OBINO NA PRITISAK 6 bar-a)
6. POVRATNI VENTIL
7. VENTIL ZA REDUKCIJU PRITISKA KOJI DJELUJE AKO
JE VODOVODNA INSTALACIJA POD PRITISKOM VEIM OD
5 bar-a
8. ZAPRENA SLAVINA
BOJLER
PRIKLJUENJE NA ELEKTRINU MREU
PRIJE PRIKLJUENJA NA ELEKTRINU

MREU ELEJKTRINI BOJLERI MORAJU
BITI PROPISNO UZEMLJENI PREKO ZA
TO PREDVIENIH SPOJNIH MIJESTA
BOJLER
IZVEDBE GRIJAA
STROJ ZA PRANJE RUBLJA
SASTAVNI DIJEKLOVI
MEHANIKI
HIDRAULINI
ELEKTRINI
SASTAVNI DIJEKLOVI
SASTAVNI DIJEKLOVI
MEHANIKI DIJELOVI STROJA
1. Kuite
2. Stranji dio kazana
3. Bubanj
4. Vrata bubnja
5. Remenica bubnja
6. Remenica elektromotora
7. Klinasti remen
8. Tijelo filtra
9. Kuglini leaji
10. Prednji dio kazana
SASTAVNI DIJEKLOVI
HIDRAULINI DIJELOVI STROJA
A. Dovodna cijev
B. Cijev elektroventil-dozirna
posuda
C. Cijev dozirna posuda
kazan
D. Cijev kazan-filter
E. Cijev filter-motorpumpa
F. Odvodna gumena cijev
G. Mijeh - guma vrata
H. Cijev presostata
SASTAVNI DIJEKLOVI
ELEKTRINI DIJELOVI STROJA

a. Mikrosklopka vrata
b. Elektroventil
c. Presostat
d. Motorpumpa
e. Pogonski elektromotor
f. Zatita pogonskog
elektromotora
g. Kondenzatori za pokretanje
motora
h. Grija vode
i. Termostat
j. Programator
k. Tastatura
l. Prikljuni vod
MEHANIKI SASTAVNI DIJELOVI
KUITE STROJA
Kuita strojeva za pranje izraena su od elinog lima i zatiena od
korozije na dva naina, ovisno o proizvoau:
- Elajliranje (velika otpornost na koroziju slaba otpornost na udarce)
- Lakiranje (znatno otpornije na blae udarce pojaana povrinska
elastinost)
Kuite stroja nosi aktivne i pomone dijelove stroja.
KAZAN
Jedan od osnovnih mehanikih dijelova stroja. Sastoji se od:
- Stranjeg-osnovnog dijela
- Prednjeg dijela-poklopca
Ova dva dijela su povezani metalnim prstenom po cijelom obodu kazana

i zaptiveni gumenim prstenom.
Kazan je izraen od elinog lima koji je emajliran ili od pocinanog lima.
Za kazan su varenjem privreni svi potrebni nosai za pogonski motor,
amortizere, vjeenje i sl.
Prednji dio kazana je

poklopac i mjesto koje
se ispunjava betonom
radi stabiliziranja
sistema.
Specifina izvedba
kazana izraenog
od nehrajueg
materijala sa
samonosivim
elinim obodom u
nekim modelima
strja CANDY
BUBANJ
Pravilnog je krunog oblika i obino

izraen od specijalnog nehrajueg lima
rostfraj
Unutar bubnja oblikovana su tri
prebacivaa rublja smjeteni na razmaku
120 koji osim to prevru rublje, izazivaju
i vrtloenje vode. To poboljava pranje
rublja.
PRINCIPIJELNI PRIKAZ KAZANA I BUBNJA STROJA

a) Oblik kazana tzv. CANDY-jaje, omoguava utedu vode i elektrine
energije uz nepromjenjen uinak pranja
b) Klasini oblik kazana i bubnja
AMORTIZERI
Zadatak amortizera je ublaavanje vibracija koje nastaju uslijed
centrifugalne sile bublja i ostalih vibracija u toku rada stroja
Spiralne opruge za
vjeanje kazana
AMORTIZERI
Zadatak amortizera je ublaavanje vibracija koje nastaju uslijed
centrifugalne sile bublja i ostalih vibracija u toku rada stroja
Jedna od izvedbi
amortizera kazana
VRATA STROJA
Izraena su od metalnog okvira sa bravom. Unutar okvira je
smjeteno i zaptiveno vatrostano staklo ili pleksiglas.
Kod nekih strojeva su vrata

izraena iz jednog komada
stakla kojemu je obot
metaliziran ili plastificiran. U
tom sluaju eliminiran gumeni
prsten koji zaptiva unutranje
staklo. U stroj se ugrauje
mehaniko-elektrina blokada
brave kako bi se onemoguilo
otvaranje vrata u toku i
neposredno po zavretku rada
stroja.
REMENICA BUBNJA
Izraena je od specijalne legure silumina ili od presovanog elinog
lima. Uvruje se na osnovu bubnja uz pomo vijka sa osiguraem
koji onemoguava odvrtanje i li pomou inbus vijka.
Rijetka su oteenja remenice

a ako do njih doe to se desi
na privrsnom mjestu zbog
habanja materijala o osovinu
bubnja koja je izraena od
elika.
REMENICA POGONSKOG EKEKTROMOTORA

KLINASTI REMEN
Presjek klinastog remena je

trapezastog oblika i mora
odgovarati profilu remenica.
Zadatak remena je da prenosi
vrtnju sa pogonskog
elektromotora na remenicu
bubnja. Za nesmetani rad,
neophodan je podesiti progib
remena ili njegovu
zategnutost
TIJELO FILTERA
Izraeno je od specijalne plastine mase i privreno na prednju

stranu kuita stroja. Unutar tijela je smjeten preista (uloak)
filtera sa odgovarajuim zaptivnim prstenom i poklopcem.
Na ulaznoj strani je opvezan sa cijevi koja vodi od kazana do kuita
filtera.
Na izlazboj strani kuite filtera je povezano gumenom cijevi sa
motorpumpom.
Kod nekih strojeva motorpumpa je povezana odmah uz tijelo filtera
tako da je nepotrebna izlazna gumena cijev.
esto se na tijelu filtera nalazi i izdanak za prikljuenje cijevi
presostata.
KUGLINI LEAJEVI
U strojevima za pranje rublja se koriste kuglini jednoredni radijalni
leajevi i to po dva na osovini pogonskog motora i osovini bubnja.
Oznaka leaja se nalazi na boku vanjskog prstena. Ti podaci
jednoznano oznaavaju o kakvom se leaju radi i kod zamjene istog
trebaju se ti podaci poznavati (vrsta, i nazivna veliina). Mogu se na
njima nalaziti i oznake za Z ili ZZ to znai da su leajevi zaptiveni
samo sa jedne ili sa obje strane.
Podmazivanje tih leajeva nije predvieno, osim kad se vri njihova
zamjena i ako su uz to otvorene izvedbe.
Leajevi za bubanj se smijetaju na dva naina:
a) Na kazan i to sa obje strane po jedan
b) Na poseban nosa koji je uvren na kazan a izraen je od
lijevanog eljeza ili silumina.
HIDRAULIKI SASTAVNI DIJELOVI
GUMENE CIJEVI ZA PROTOK VODE I OSTALE CIJEVI I GUME
Hidraulike dijelove ini sistem gumenih cijevi koje meusobno

povezuju mehanike dijelove stroja sa elektrinim dijelovima.
Tipini hidrauliki dijelovi stroja, bez obzira na proizvoaa su:
Dovodna gumena cijev, cijev od elektroventila do dozirne posude,
cijev od dozirne podude do kazana, cijev od kazana do kuita filtera,
cijev od kuita filtera do motorpumpe i odvodna cijev.
U ovu grupu spadaju jo guma na vratima bubnja (mijeh-guma) i cijev
presostata.
DOVODNA CIJEV
Dovodna cijev slui za

dovoenje vode od
vodovodne slavine do grla
elektroventil. Na krajevima
cijevi nalaze se tzv.
holenderske matice sa
plinskim rarezom od a
slue za privrivanje.
Isporuuju se uz stroj u
duini od 1,5m a mogu se
nabaviti i u duinama od 2 i
3m.
a) Zaptivna gumica
CIJEV(I) ELEKTROVENTIL DOZIRNA POSUDA
Na strojevima za pranje rublja mogu biti ugraene jedna, dvije ili tri
ovakve cijevi, ovisno o tome koji tip elektroventila je ugraen (jednostruki,
dvostruki ili trostruki). One povezuju izlazne grane (mlaznice)
elektroventila sa dozirnom posudom za deterdent. Privrene su
elastinim obujmicama.
CIJEV DOZIRNA POSUDA - KAZAN
Ove cijevi su razliitog oblika ovisno proizvoau stroja ali su sve

izvedene u rebrastoj formi zbog pomicanja kazana u toku rada stroja. U
nekim od ovih cijevi se nalazi neka vrsta povratnog ventila sa gumenom
membranom koji se zatvara po punjenju kazana vodom i deterdentom,
kako bi se sprijeilo prodiranje pare iz kazana u dozirnu posudu i vani. U
nekim izvedbama jec ovaj problem rijeen tzv sifonskim oblikom.
CIJEV KAZAN KUITE FILTERA
Zadatak ove cijevi je odvoenje vode

iz kazana do kuita filtera. Rebraste
je izvedbe zbog pomicanja kazana u
toku rada stroja. Kod nekih strojeva
ove cijevi imaju poseban nastavak sa
izdankom za prikljuenje cijevi
presostata. U tzv. EKO izvedbi
strojeva u ovu cijev je ugraena
pojednostavljena izvedba povratnog
ventila koji enemoguva oticanje
nerastvorenog deterdenta pri
uzimanju vode, ime se poveava
iskoristivost deterdenta i smanjuje
zagaenje ovjekove okoline.
CIJEV KAZAN KUITE FILTERA
Dvije tipine izvedbe

cijevi kazan - kuite
filtera s nastavkom za
prikljuenje cijevi
presostata tzv. F
izvedba.
CIJEV KUITE FILTERA MOTORPUMPA
Ova cijev hidrauliki povezuje kuite filtera sa turbinskom komorom

motorpumpe. Udui da ova cijev povezuje stabilne (nepomine)
dijelove stroja to se znatno manje habaju pa ih je vrlo rijetko potrebno
mijenjati.
U nekim strojevima ove cijevi i nema jer su tijela motorpumpe i
kuita filtera meusobno direktno povezani i ine jednstvini element
stroja.
MIJEH VRATA
To je rebrasta guma smjetena na obod vrata i povezuje prednji dio

kazana sa kuitem stroja preko izvuenih rubova na limu kojima je
prilagoen i profil oboda mijeh-gume.
Postoje dvije vrste ove gume i to: koje se privruju na prednji dio
kazana sa vanjske strane i sa unutranje strane.
U oba sluaja goma je privrena za kazansa elastinim prstenom ili
od gume ili u vidu opruge. Kod nekih strojeva u ovu svrhu se koristi
kruno oblikovana elina ica koja se pritee vijkom. Druga strana
mijeh-gume je uvrena uz kuite stroja pogodnim oblikovanjem
ruba a ponekad dodatno osigurana elinom okruglo profiliranom
icom koja je nategnuta vijkom.
Mijeh guma na vratima stroja, i gumeni prsten koji privruje mijeh-gumu

za rub prednjeg dijela kazana stroja.
Detalj karakteristinih izvedbi privrenja mijeh-gume na rub prednjeg

dijela kazana. 1 Mijeh-guma, 2 Elastini prsten, 3 Prednji dio kazana,
4 Bubanj, a) privrenje sa unutranje strane kazana, b) privrenje
sa prednje strane kazana
CIJEV PRESOSTATA
Ova cijev je najee izraena od
plastine mase i najee
povezuje izdanak povezne cijevi
kazan-kuite filtera sa
presostatom. Krajevi ove cijevi
su fiksirani elastinim
obujmicama. Posebno je vano
za ispravan i siguran rad
presostata dobra zaptivenost
krajeva ove cijevi. Vremenom se
u nju nakupi ostataka deterenta
i drugih neistoa pa se
povremeno treba skinuti i
propuhati ili proistiti komadom
meke ice.
ELEKTRINI SASTAVNI DIJELOVI
CIJEV PRESOSTATA
To je grupa astavnih dijelova najkomplesnija i najzanimljivija, pa emo
detaljnije obraditi pojedine elektrine elemente. Za pronalaenje kvara u
elektrinom sistemu stroja, kao i ispitivanje elektrine ispravnosti
pojedinih elemenata i cijelih sklopova, potrebno je elementarno znanje iz
osnova elektrotehnike to podrazumijeva i poznavanje osnovnih mijera
zatite od udara elektrine struje.
Sistem elektrinih sastavnih elemenata u strojevima za pranje rublja ine
ovi dijelovi: elektroventil, presostat (hidrostat), programator,
motorpumpa, pogonski elektromotor, kondenzator(i) za pokretanje
elektromotora, grija vode, termostat(i), kikrosklopka na vratima stroja,
RSO-filte i prikljuni kabel.
Dodatno, ovi strojevi mogu imati i: signalnu sijalicu (oznaava da je stroj
pod naponom i da je ukljuen grija vode), Tastaturu (sistem tastera za
ukljuenje stroja i izbor programa), BIO-relej, mikrosklopku na posudici
za doziranje deterdenta, motopumpu za dovod vode u stroj itd.
MIKROSKLOPKA VRATA
Je jednopolna sklopka koja je na red spojena u glavni strujni krug pa se
otvaranjem vrata iskljuuju svi elektrini elementi stroja. Djelovanje ove
sklopke sprijeava kvarove na stroju i druge vrste teta (npr. poplava...).
Obzirom da preko kontakata ove sklopke tee nazivna struja stroja to ona
mora biti dimenzionirana za nazivne struje od 16A.
ELEKTROVENTIL
Elektroventil proputa vodu u unutranjost stroja za vrijeme programa
punjenja vodom.
Elektrini dio ventila je jednostavan i na njega djeluje impuls
programatora ili presostata.
Moe biti jednostruki, dvostruki i trostruki te rjee etverostruki.
Tehnike karakteristike ventila prijer :
Nazivna snaga 6W
Radni pritisak 0,2 10 bara
Protok 4 5 L/min @ 0,2 bara
25 40 L/min @ 10 bara
Izdrlivost 50.000 ukljuenja
SASTAVNI DIJELOVI ELEKTROVENTILE
1. Kuite
2. El. namotaj (svitak)
3. Pomina kotva
4. Povratna opruga
5. Gumena membrana sa plastinim
nosaem
6. Ulazni filter
a - jednostruku, b - dvostruki, c - trostruki,
d - etverostruki
SASTAVNI DIJELOVI ELEKTROVENTILA
a Ekektrini svitak,
b Povratna opruga,
c Pomina kotva,
d Gumena membrana
SASTAVNI DIJELOVI JEDNOSTRUKOG ELEKTROVENTILA
a Ulazni filter,
b PVC kuite,
c Metalni nosa,
d Elektrini svitak
e Cilinder
f Povratna opruga
g Pomina kotva
h Gumena membrana
SKLOPNI PRESJEK JEDNOSTRUKOG ELEKTROVENTILA
1 Kuite,
2 Elektrini svitak,
3 Pomina kotva,
4 Plastini nosa
membrane,
5 Gumena membrana,
6 Povratna opruga,
7 Ulazni filter,
8 Privrsni vijak
9 Reduktor pritiska.
DJELOVANJE ELEKTROVENTILA
Voda iz vodovodne mree prodire i

na drugu stranu gumene membrane
kroz mali otvor na membrani zbog
ega se izjednauju pritisci sa obje
strane membrane, pa je dovoljan
mali indirektni pritisak povratne
opruge za savladavanje pritiska iz
vodovodne mree. Pri proticanju
struke kroz namotaj podie se kotva
i time i gumena membrana pa je
omoguen dotok vode u stroj. Kad
programator ili presostat prekinu
dovod struje na namotaj, opruga
ponovno pritisne membranu i ventil
se zatvara.
PRESOSTAT
Ponekad se zove i nivostat jer je zaduen da odrava nivo vode u

kazanu.
Proizvode se kao jednostruki, dvostruki i trostruki i reguliraju jedan, dva
ili tri nivoa vode u kazanu. (najvii nivo se obino koristi u procesu
predpranja, srednji u procesu pranja a najnii nivo kao nivo koji korisnik
sam moe izabrati kod ekonominog pranja).
U starije tipove strojeva su ugraivana dva jednostruka a novije jedan
jednostruki i jedan dvostruki.
Kontakti presostata imaju dva karakteristina poloaja. PRAZAN
(nedostignut nivo vode u kazanu) odgovara jednom a PUN (dostignut
zadati nivo vode u kazanu) drugom poloaju.
JEDNOSTRUKI PRESOSTAT
Svaki segment presostata ima

tri kontakta:
- Jedan zajedniki (za dovod
napon, mreni kontakt), 1 - 11
- Jedan za stanje PRAZAN (za
aktiviranje elektroventila i
motora centrifuge), 2 - 12
- Jedan za stanje PUN (za
aktiviranje elektromotora i
programatora), 3 - 13
DVOSTRUKI PRESOSTAT
Nii nivo:
I 11 (zajedniki kontakt)
II 12 (stanje PRAZAN)
III 13 (stanje PUN)
Vii nivo:
1 21 (zajedniki kontakt)
2 22 (stanje PRAZAN)
3 23 (stanje PUN)
TROSTRUKI PRESOSTAT
Nii nivo:
I 11 (zajedniki kontakt)
II 12 (stanje PRAZAN)
III 13 (stanje PUN)
Vii nivo:
1 21 (zajedniki kontakt)
2 22 (stanje PRAZAN)
3 23 (stanje PUN)
Ekonomini nivo:
31 (zajedniki kontakt)
32 (stanje PRAZAN)
33 (stanje PUN)
PRESOSTAT SA MEHANIZMOM ZA PODEAVANJE
Presostat sa mehanizmom za
podeavanje nivoa vode
kojim impulsno upravlja
programator.
PRESOSTAT SA MEHANIZMOM ZA PODEAVANJE
Dvostruki sigurnosni presostat

U novije vrijeme se proizvode
presostati koji imaju etvrtni, poni Nii nivo:
kontakt koji preko kojeg se direktno I 11 (zajedniki kontakt)
ukljuuje motorpumpa. Svrha mu II 12 (stanje PRAZAN)
zatitna u sluaju da u kazanu stroja III 13 (stanje PUN)
nivo vodi nivo vode prekorani
maksimalni dozvoljeni, to se obino Vii nivo:
deava kada zazaji elektro venzil i ne 1 21 (zajedniki kontakt)
zatvori dovod vode kad za to dobije 2 22 (stanje PRAZAN)
nalog. 3 23 (stanje PUN)
4 24 (stanje PREPUN)
EMATSKI PRIKAZ SPOJA HUIDRAULIKOG PRESOSTATA
1 Presostat,
2 Cijev presostata,
3 Bubanj
4 Kazan
5 Izdanak cijevi presostata
6 Cijev kazan-filter sa izvodom za
cijev presostata
Djelovanje:
Po principu spojenih posuda, nivo
vode u kazanu i cijevi presostata je
jednak. Sa porastom nivoa vode u
kazanu raste i nivo vode u cijevi
presostata a time i pritisak koji
djeluje na membranu presostata,
koja opet djeluje na mehanizam
DJELOVANJE HUIDRAULIKOG PRESOSTATA
Po principu spojenih posuda, nivo vode u

kazanu i cijevi presostata je jednak. Sa
porastom nivoa vode u kazanu raste i nivo
vode u cijevi presostata a time i pritisak
koji djeluje na membranu presostata, koja
opet djeluje na mehanizam opisanih
izmjeninih jednopolnih skolopki.
Opseg podeavanja pritiska kod koga
djeluje mehanizam preklapanja kobtakata
sklopke je obino od 250 Pa (minimalna
koliina vode) - 3500 Pa (maksimalna
koliina vode). Ako se ukae potreba za
podeavanjem nivoa vode kod kog e
presostat reagirati, treba biti vrlo paljiv jer
se isti moe nepopravljivo otetiti.
KARAKTERISTINA STANJA PRESOSTATA
1 vijak za podeavanje nivoa vode, 2 vijak za podeavanje diferencije presostata

DIFERENCIJA PRESOSTATA
To je razlika aktivirajueg pritiska (koliine vode) is poloaja ukljuivanja u poloaj
iskljuivanja mehanizma presostata. Ta razlika treba biti najmanje 10%-tak
maksimalnog nivoa presostata, a uobiajeno se kree oko 1/3 nazivnog
(podeenog nivoa). Neodgovarajua diferencija izaziva smetnje u radu stroja.
Npr. U toku pranja se nivo vode malo mijenja pa se zbog male diferencije presostat
povremeno ukljuivati i otvarati elektroventile, zbog aga e dotei nova voda u
stroj iako je nivo zadovoljavajui.
Osim toga, ako presostat, iz stanja PUN prijee u stanje PRAZAN, ve nakon
nekoliko litara ispumpane vode nakon pranja, a programator se nalazi na impulsu
centrifugiranja, elektromotor e poeti raditi gotovo sa punim kazanom. Zbog
prevelike teine bubnja, pogonski motor centrifuge se preoptereti pa moe doi do
njegovog oteenja.
Predviena je mogunost podeavanja diferencije presostata, to se naravno ne
preporuuje.
PRINCIPIJELNI PRIKAZ DJELOVANJA PRESOSTATA U
KARAKTERISTINIM STRUJNIM KRUGOVIMA
P Presostat
S1 Sklopka programatora za ukljuivanje
pogonskog elektromotora (elektroventila)
a Standradna izvedba presostata
b Izvedba sa sigurnosnim kontaktom
(osiguranjem od prelijevanja vode). U sluaju
prevelike kolinine vode u kazanu sklopka
presostata je u poloaju 1-4 i aktivira
motorpumpu (Mc)
MOTORPUMPA
Motorpumpa je jedan od sloenijih mehanikih dijelova u stroju za pranje

rublja.
Zadatak joj je da po prijemu odgovarajuih impulsa koje joj alje
programator , ispumpa vodu iz stroja.
Pumpu pokree jednofazni samozaletni motor snage 70 120 W.
Pumpe se centrifugalne i crpe vodu samo ako je turbina (rotor) pumpe
potopljena u vodu. Ove pumpe se zato i nalaze na dnu stroja.
Kapacitet (hidraulika sposobnost) pumpe se definira kao koliina vode
koju pumpa moe izbaciti na visinu od 1 m u jednoj minuti, i obino se
kree 25 do 38 L/min kod nekih modela i do 40 L/min. Kapacitet pumpe
ovisi o prikljunom naponu. Ovaj kapacitet vrijedi za napon napajanja
220V, meutim ako napon padne za 15%, kapacitet padne sa 25 do 30%.
SASTAVNI DIJELOVI MOTORPUMPE


1 Elektrini svitak ica 0,5 mm
na PVC tijelu sa dvije faston
prikljunice. Omski otpor je 12
do 30 Ohma. Zavrni sloj
zatien sloje prepan papira.
2 Nosa pumpe
3 Rotor s osovinom, na
krajevima se sa jedne strane
nalazi trubina a sa druge
ventilator.
4 Turbina, izraena od
plastine mase ili tvrde gume
privrena za osovinu maticom.

5 Leajevi osovine rotora,
klizni izraeni sinterovanjem
bronze pa je podmazivanje
nepotrebno i tetno.
Postavljeni su na prsten od
mekanog materijala pa su zbog
toga samopodesivi.
6 Statorski parket (jezgra)
izraena od dinamo lima.
Izraena je iz dva dijela pa se
Svitak moe lako zamijeniti. Na
statorskom paketu je izraena i
pomona faza od par navoja
debele bakarne ice. Ova faza
slui za pokretanje motora.

7 Umetak jezgre
8 Zaptivni prsten rotora
(semering), sprjeava prodor vode iz
turbinskog dijela pumpe uz osovinu
rotora. To je jedan osjetljivi dio koji
treba esto mijenjati. Oznake
ugraenog semeringa su na
njegovom boku a oznaka 22-6-7 ima
znaenje Vanjski promjer-unutranji
promjer-debljina u (mm)
9 Ventilator, slui hlaenju
namotaja motopumpe u toku rada.
Privren navlaenjem ili
suprotnim navojem od vrtnje
osovine.
Osa pumpe i poklopac turbinske

komore su izraeni od plastike koja
izdrava temperaturu protonog
media do 95C ili od aluminij. lima.
Budui da je motorpumpa
postavljena na samom dnu stroja,
izloena je eventualnom vlaenju od
kapajue vode, pa se iznad pumpe
postavlja zatitni polopoac koji
sprjeava kvaenje elektirnog
svitka.
POGONSKI ELEKTROMOTOR
Pogonski motor u toku pranja i centrifugiranja rublja pokree bubanj stroja.
Pogonski motor je monofazni sa trajno ukljuenom pomonom fazom i
kondenzatorom za pokretanje.
Specifine je konstrukcije koja proizilazi iz potrebe za dvije razliite brzine
kao i potrebe za promjenom smjera vrtnje zbog mjeanja rublja u toku
pranja.
Razliite brzine vrtnje postiu se raliitim brojem polova 10, 12, 16, 18
odnosno brzinama vrtnje motora 600, 500, 375, 333 obrt./min.
Za centrifugiranje se iskljuivo koristi dvopolni motor sa brzinom vrtnje
3000 obrt./min.
n=60*f/p
(f=50Hz, p-broj pari polova), stvarna brzina vrtnje je manja za 8-10% koliko
izunosi klizanje u odnosu na sinhronu brzinu.
POGONSKI ELEKTROMOTOR
Elektriki gledano, to su dva
motora u jednom kuitu.
Oba motora imaju glavni i
pomoni namotaj.
U seriju sa pomonim
namotajem vee se kondenzator
koji uzrokuje vremenski pomak
struje izmeu glavnog i
pomonog namotaja.
Svitak motora za pranje obino
se gradi sa tri svitka vezana u
zvijezdu. Ovakva izvedba je
proizala iz potrebe mijenjanja
smjera vrtnje motora pri pranju.
EMATSKI PRIKAZ POGNSKOG ELEKTROMOTORA

U tom sluaju glavna i pomona
faza su potpuno jednako
izvedene, jer se uloge svake faze
tog namotaja meusobno
mijenjaju (ovisno o trenutnom
smjeru vrtnje).
Jednofazni motor sa trajno
ukljuenom pomonom fazom i
kondenzatorom za pokretanje.
M Elektromotor
Ff Glavna faza namotaja
Pf Pomona faza namotaja
C Kondenzator za pokretanje
POGNSKI ELEKTROMOTOR SA 5 IZVODA

U mnogim strojevima su ugraeni namotaji sa
5 prikljuaka.
M1 Namotaj dijla motora za pranje
fI Prva faza mamotaja za pranje
fII Druga faza namotaja za pranje
M2 Namotaj dijela motora za centrifugiranje.
Pf Pomona faza
Gf Glavna faza
T Temperaturni osigura
a Izvedba namotaja za pranje sa dva svitka
b Izvedba namotaja za pranje sa tri svitka
POGNSKI ELEKTROMOTOR SA 6 i 7 IZVODA
a Izvedba namotaja sa 6 prikljunih izvoda,

Temperaturni je osigura u seriji sa
zajednikim izvodom namotaja motora
centrifuge.
b Izvedba namotaja sa 7 prikljunih izvoda,

od kojih dva pripadaju temperaturnom
osigurau, sa zajednikim izvodom za oba
namotaja motora.
POGNSKI ELEKTROMOTOR SA 8 IZVODA
a Izvedba namotaja sa 8 prikljunih

izvoda,
Od kojih dva pripadaju temperaturnom
osigurau Svaki namotaj ima vlastiti
zajedniki izvod Zc i Zp.
Na motoru mora biti nvedena i snaga oba

motora.
Motor za pranje obino ima snagu od 250
300 W.
Motor za centrifugiranje ima snagu 650
800 W.
PROMJENA SMJERA POGNSKOG ELEKTROMOTORA
ematski prikaz elektrinog spajanja namotaja motora za pranje sa

programatorom radi promjene smjera vrtnje.
M1 Namotaj dijela motora za pranje, C1 Kondenzator za pokretanje
motora, PG Programator, u polaaju sklopke programatora 1-2 faza fI je
glavna, a fII je pomona (rotor se okree u jednom smjeru). U poloaju 1-3
uloge faza fI i FII se mijenjaju (rotor se okree u suprotnom smjeru).
POGNSKI ELEKTROMOTOI VEIH SNAGA
U strojeve sa jo veim brzinama centrifugiranja ugrauju se i kolektorski

elektromotori koji koriste razliit nain regulacije u odnosu na
elektromotore sa kratkospojenim rotorom. No viji strojevi imaju
mogunost izbora broja obrtaja centrifuge. Regulacija se izvodi posebnim
elektronskim sklopovima za regulaciju.
Kako bi klinasti remen bio propisno postavljen i zategnut, pogonski motor
se postavlja na nosae koji su zavareni za kazan i obino je odvojen od
nosaa pomou gumenih odstojnika. Jedan dio nosaa su izvedeni u vidu
uice pa je time omogueno lako podeavanje napetosti remena.
ZATITA POGONSKOG ELEKTROMOTORA
Obino se koriste dva tipa zatite:
- Nadstrujna (elektria)
- Temperaturna (bimetalna)
Nadstrujna zatita se sree u starijim modelima strojeva

Temperaturna se gotovo iskljuivo koristi.
KONDENZATOR(I) ZA POKRETANJE MOTORA
KOndenzatori su, funkcionalno gledano, sastavni dijelovi jednofaznih

asinhronih motora. Meutim, u strojevima za pranje rublja se zasebno
tretiraju.
Spajaju se u seriju sa pomonim faznim namotajem elektromotora i
zajedno sa njim pokreu motor.
U novije tipove strojeva se ugrauje jedan kondenzator za pokretanje oba
motora a preko programatora se isti ukljuuje u krug pomonog namotaja
jednog ili drugog motora.
Kod dvokondenzatorskih strojeva kondenzator motora za pranje je10 do
12,5 uF i dimenzijama je manji od kondenzatora motora za centrifugiranje
iji je kapacitet 14 do 16 uF.
Izraeni su od metalne
polipropilenske folije i smjeteni u
cilindrino aluminijsko kuite i
zaliveni epoksidnom smolom.
Prikljunice su na vrhu
kondenzatora.
Privruju se u donjem dijelu
kuita stroja na dva naina:
obujmicom ili mativom i vijkom
koji se nalazi na dnu koita
kondenzatora (naspram
prikljunica)

a - Izvedba sa 6 prikljunih izvoda
elektromotora, dva kondenzatora za
pokretanje i jednim temperaturnim
osiguraem izvan kuitamotora.
b - Izvedba sa 5 prikljunih izvoda i
zajednikim kondenzatorom za
pokretanje.
c - Izvedba sa 5 prikljunih izvoda i
dva kondenzatora za pokretanje.
d - Izvedba sa 8 prikljunih izvoda i
dva kondenzatora za pokretanje.
e - Izvedba sa 6 prikljunih izvoda i
zajednikim kondenzatorom za
pokretanje.
SISTEM ZAGRIJAVANJA VODE
Sistem zagrijavanja podrazumijeva odabrani nain reguliranja temperature

vode (nain zagrijavanja) i pripadajue elemente za zagrijavanje i
reguliranje temperature (grija i termostati).
Tri su principa zagrijavanja vode u stroju:
- Vremensko zagrijavanje, ovisan o temperatiri vode i napone ul. mree. U
praksi se skoro vie i ne sree.
- Termostatsko zagrijavanje, pretpostavlja upotrebu termostata sa
normalno zatvorenim kontaktima (NZ) i programatora sa blokirnim
relejem.
- Zagrijavanje po sistemu termo-STOPA, komninacija vremenskog i
termostatskog zagrijavanja.
GRIJA VODE
Grija vode je glavni element svakog od navedenih naina (sistema)

grijanja vode.
Cijevnog je oblika, ekspanziono montiran (direktno uronjen u vodu)
Smjeten u donjem dijelu kazana sa zadnje strane.
Snaga grijaa u strojevima za pranje rublja iznosi od 1950-2500 W
Otpornu icu grijaa obavija magnezij-oksid, odlian toplinski vodi i
dobar elektrini izolator, a sve zajedno je smjeteno u bakrenu ili cijev od
nehrajueg elika.
Krajevi otporne ice su izvedeni na prirubnicu grijaa. Na prirubnici se
nalazi i stopica za prikljuak uzemljenja
Sastavni dio grijaa je i zaptivka koja ne doputa proputanje vode iz
kazana stroja.
GRIJA VODE
a - Izvedba sa jednom spiralom (sa dva

prikljuna izvoda)
b Izvedba sa dvije prikljune spirale
(sa etiri prikljuna izvoda)
PRIRUBNICE GRIJAA VODE
a - Izvedba sa gumenom zaptivkom koja je sastavni dio grijaa

b Izvedba sa zaobljenom prirubnicom ija je zaptivka samostalan element
Izvedba grijaa sa gumenom prirubnicom i plastinim umetkom (klinom) za

fiksiranje.
Prirubnica grijaa sa rupom za

smjetanje sonde kapilarnog termostata
TERMOSTATI - JEDNOSTRUKI
To je termika jednopolna sklopka

serijski spojena sa blokirnim relejem
(pri termostatskom zagrijavanju) ili s
elektromotorom programatora (kod
tzv. Termo-STOPA)
Obzirom na mogunost regulacije
temperature rade se u dvije verzije:
- Termostati sa fiksnom
temperaturom djelovanja (nazivne
temperature djelovanja su obino 27,
38, 50 i 88C ili 29, 52, 82C
Karakteristine izvedbe
- Termostati sa promjenjljivom
jednostrukog termostata
temperaturom djelovanja
TERMOSTATI - DVOSTRUKI
Dvostruki termostati mogu imati 4 ili

3 prikljuna izvoda.
Kod termostata sa 3 prikljuna izvoda
jedan izvod je zajedniki.
Smjetanje termostata u otvor

kazana 1 Kazan, 2 Termostat
Karakteristine izvedbe
dvostrukog termostata
TERMOSTATI SA PROMJENJLJIVOM TEMPERATUROM DJELOVANJA
Izrauju se za temperature koje se
mogu podeavati u opsegu od 30 do
90C,
Omoguavaju bolje iskoritenje
stroja,
Smanjen broj elemenata stroja
(eliminirani su bimetalni termostati
sa fiksnom temperaturom
djelovanja),
Smanjen broj vodia koji iju sa
programatora,
Karakteristine izvedbe kapilarnih
Nalaze se na komandnoj ploi stroja termostata sa podesivom temperaturom
a kapilatom prenika 1mm povezani djelovanja. Temperaturna sonda je u
su sa senzorom koji se postavlja u obliku cjevice.
kazan.
DJELOVANJE KAPILARNIH TERMOSTATA
Rad kapilarnog termostata
zasnovan je na promjeni volumena
pogodnog medija u unutranjosti
senzora (plin ili tekuina).
Izaziva mehaniki pomak
mehanizma sklopke kojom se
otvara i zatvara strujni krug.
Mogu imati i elektronski nain rada
pri emu se kao senzor koristi
termistor (NTC, PTC ili Termopar).
Obzirom na poloaj kontakata Karakteristine izvedbe kapilarnih
mogu biti : termostata sa podesivom temperaturom
djelovanja. Temperaturna sonda je u
NZ Normalno zatvoreni
obliku kapice (kao kod bimetalnih
NO Normalno otvoreni termostata).
IZVEDBE JEDNOSTRUKIH TERMOSTATA
a (NZ) Termostat nazivne

temperature 50C
b (NO) Termostat nazivne
temperature 37C
1 Poloaj kontakta na
sobnoj temperaturi
2 Poloaj kontakta kad se
dostigne nazivna temperatura
termostata
IZVEDBE DVOSTRUKIH TERMOSTATA
a (NZ) termostat nazivnih
temperatura 38 i 88C (sa tri
prikljuna izvoda)
b (NZ) termostat nazivnih
temperatura 40 i 90C (sa etiri
prikljuna kontakta.
c termostat sa (NO)
segmentom za niu
temperaturu 40C i (NZ)
elementom za tempraturu
88C
1 poloaj kontakata na sobnoj temperaturi, 2 poloaj kontakata na

dostignutoj nioj temperatutri i 3 poloaj kontakata na dostignutoj vioj
temperaturi
PROGRAMATOR
Programator je viepolna vremenska sklopka sklopka koja ukljuuje i

iskljuuje pojedine strujne krugove, u toku pranja.
Redoslijed i aktiviranje svakog elementa unaprijed je definirano
konstrukcijom i elektrinim spojem programatora.
Jedine operacije koje nisu vremenski ograniene su punjenje stroja vodom
i zagrijavanje vode.
U strojeva starije konstrukcije i jeftinim novijim modelima koriste se
programatori elektro-mehanikkog tipa.
Programatori nove generacije su elektronski i rade pod nazorom procesora
koji izvrava programe memorirane u memoriju programatora.
ELEKTRO-MEHANIKI PROGRAMATOR SASTAVNI DIJELOVI
- Kuite,
- Grebenasto-rotirajui dio sa
osovinom,
- Pomini i nepomini kontakti,
- Satnog mehanizma (reduktora),
- Elektormotor za pokretanje,
- Blokirni relej.
ELEKTRO-MEHANIKI PROGRAMATOR IZVEDBE
Kockasta izvedba a elektromotor, Pljosnata izvedba a elektromotor,

b blokirni rekej b blokirni rekej
ELEKTROMOTORANIKI PROGRAMATOR PRINCIP RADA
a, b, i c pokazuju katakteristina stanja kontakata jednog sklopa. Kontakt

1 je pomian a kontakti 2 i 3 su nepomini. Stanje konakta je ovisno o
poloaju grebenaste sklopke koja u toku rotiranja djeluje na pomini
kontakt.
ELEKTROMOTOR PROGRAMATORA
To je sinhroni motor u mikroizvedbi iji je zadatak okretanje grebenasto-

rotirajueg dijela programatora za po jedan impuls odnosno za
kontinuirano kretanje (kada je to programom predvieno) brze grebenaste
ploe.
Motor mora imati konstantan broj obrtaja to je rjeeno sinhronom
izvedbom i isti smjer, to je rjeeno posebnim mehanikim zaporom na
osovini rotora.
ELEKTROMOTOR PROGRAMATORA SASTAVNI DIJELOVI

a Metalno kuite,
b PVC Zaporka (osigura),
c Rotor sa zupanikom,
d Elektrini svitak.
Stator se sastoji od elektrinog svitka i
metalnog kuita.
Svitak je izraen od ice 0,07mm2 sa
otporom svitka 10 kOhma i obino je
zaliven plastinom masom.
Rotor motora je pogodno oblikovan
permanentni magnet trajno fiksiran na
osovinu. Na izlaznoj strani osovine
rotora privren je mali zupanik.
BLOKIRNI RELEJ SASTAVNI DIJELOVI
To je specijalno graen elektormekhniki sklop ugraen samo na neke

programatore strojeva sa termostatskim nainom zagrijavanja vode.
Naziva se jo i termorelej ili blokirna konica programatora. Snaga mu je
oko 3 W a radni otpor 6-8 kOhma.
Zadatak blokirnog releja je da na odreenom impulsu programatora
(obino na impulsu poslije ukljuenja grijaa) mehaniki blokira
grebenasto rotirajui dio programatora sve do zagrijavanja vode na
odreenu temperaturu.
a Pomina kotva,
b Povratna opruga,
c Elektrini svitak,
d Kuite.
DJELOVANJE PROGRAMATORA
Ukupni broj impulsa programatorskog motora sa puni okretaj od 360 je

60 (postoje izvednbe i sa 30 i 45 impulsa na puni krug).
Jedan impuls odgovara jednom zupcu usmjerivaa rotiranja grebenasto-
rotirajueg dijela programatora.
Impulsi se dijele na podgrupe programe (npr. BIO 5 impulsa, program
normalnog pranja 35 impulsa i osjetljivi-delikatni program 20 impulsa.
Brza grebenasta ploa napravi puni krug za trajanje jednoj impulsa
Trajanje jednog impulsa je 1,5 do 2s a ponekad i 3s. Ako impuls traje 120s,
ritam promjene poloaja moe biti 9s 6s 9s.
To znai da su kontakti sklopke za ukuivanjenje i iskljuivanje
elektromotora 9s zatvoreni u jednom poloaju, 6s je pomini radni kontakt
u neutralnom poloaju a sljedeih 9s je ukljuen drugi nepomini kontakt.
Taj je ritam definiran oblikom utora i grebena brze okretne ploe.
DJELOVANJE PROGRAMATORA
Za osjetljivo pranje ritam je manje energian npr. 3s 12s 3s. U tom se
sluaju pogonski elektromotor (bubanj) okree 3s, zatim miruje 12s a
zatim se okree 3s u drugom smjeru.
RSO FILTER
Ima zadatak da uklanja radisjke i TV smetnje koje nastaju zbog iskrenja
prilikom ukljuivanja i iskljuivanja kontakata programatora u toku rada
stroja.
Ugradnja tog elementa je nuna radi udovoljenja propisima
(standardima) koji reguliraju problematiku ove vrste smetnji grugim
sistemima.
Obino se sastoji od nekoliko meusobno povezanih elemenata,
otpornika zavojnica i kondenzatora koji filtriraju pomenute smetnje.
Instalira se na samom ulazu za napajanje elektrinom energijom.
RSO FILTER KONSTRUKTIVNE IZVEDBE
RSO filter sa 5 savitljivih RSO filter za RSO filter sa 4

prikljunih vodova pogonski motor prikljuna izvoda
OSTALI ELEKTRINI ELEMENTI
Prikljuni vod (3x1,5mm2

PP/L
Prikljune kleme
Prikljune stopice
Viekontaktne el. spojnice
Vodii (raznih boja i alfa-
numerikih oznaka 1,5mm2
Signalne sijalice
Tastatura (skup sklopki za
ukljuenje pojedinih
programa)
BIO - RELEJ
Ugraen je samo u neke
strojeve
Zadatak BIO-releja je da u za
pvrijeme tog ciklusa (traje
oko 1 sat), povremeno
ukljuuje i iskljuuje grija
(radi dogrijavanja vode) i
pogonski motor (radi
mijeanja vea povremeno
rotiranje u oba smjera)
Sastoji se o grijaeg tijea,
bimetalne ploice, kontakta,
amotne obloge i kuita.
RC - LAN
Neki strojevi imaju ugraene RC

lonove koji sprjeavaju iskrenje
kontakata programatora na koje je
prikljuen pogonski elektromotor.
Spojen je paralelno kontaktima koji
ukljuuju pogonski motor u toku
promjene smjera motora.

Skripta Praksa Za Drugi Razred Iii Stepen PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Praksa Za Drugi Razred Iii Stepen PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektrotehnika kola za energetiku - Sarajevo

Autor: Mensur aki

Kroz obrazovni program ovog zanimanja uenici

Elektrina instalacija je skup instaliranih

Prema nainu ugradnje provodnika i opreme,

Postupak izvoenja podbuknih (klasinih) elektrinih instalacija sastoji se od sljedeih

Postupak izvoenja podbuknih (klasinih) elektrinih instalacija sastoji se od sljedeih

Jednopolna ema elektrine instalacije dvosobnog stana

SPECIFIKACIJA MATERIHALA - PRIMJER

Ureaji u kojima su smjeteni potrebni aparati i instrumenti kojima se

Zbog utede prostora i zatite od vlage, praine i slino RU su zbijene

MATERIJAL RAZVODNIH UREAJA

RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTRIJU

Orijentacionu instalisanu snagu

RAZVODNI UREAJI ZA INDUSTIJU

NN ormari transformatorskih stanica

RAZVODNI UREEJI OD LIMA

Teko se izvodi zatita od

Koriste se kao i silumin ali

Plastine mase su izolator

GLAVNI RAZVODNI ORMAR

GRO na sebi ima dovodni kabl sa NN ormara TS ili distributivnog

Namijenjen je za ugradnju razliite razvodne i upravljake opreme:

JEDNOPOLNA EMA GRO

Koriste se zbog lakeg projektiranja, montae i odravanja ormaria

SASTAVLJANJE RAZVODNE BATERIJE

KARAKTERISTIKE RAZVODNE BATERIJE

Kuita ormaria su izvedena na modularnom principu sa osnovnom

Imaju predviene otvore za spajanja na bonim stranama to

Jednostavno je izvesti proirenje naknadno u toku eksploatacije

DISTRIBUTIVNI RAZVODNI ORMARI (DRO)

Mjesto montae: spoljanja montaa na mjestima grananja kablova

Postavljanje: na montani armirano betonski ili poliesterski temelj

Sadre: izolirane osigura pruge sa NV ulocima

Montiraju se direktno na sabirnice

Prikljuenje: na DRO ili NN ormar u najblioj trafostanici

Upotreba: napajanje troila na graevinskom radilitu ili u krugu

Zatita od opasno napona dodira: zatitna strujna sklopka

Pristup prikljunicama, osiguraima: kroz eona vrata

Pristup brojilu: kroz druga vrata koja se mogu plombirati

ema elektrine instalacije individualnih objekata za podzemni i

Podzemni prikljuak objekta na nadzemnu mreu

Nadzemni prikljuak objekta sa SKS

Vrste glavnog razvoda viespratnih objekata niske i visoke

Za klasini mjemo-razvodni sistem upotrebljavaju se slijedei razvodni

Kuni prikljuni ormari (KPO);

Vrste glavnog razvoda viespratnih objekata niske i visoke

Kuni prikljuni ormari (KPO)

KPO je ormar u kojem se povezuje elektrodistributivna mrea s elektrinom

Kuni prikljuni ormari se ugrauje kod podzemnog prikljuka, tako da donji

Kuni prikljuni ormari (KPO)

Mijerni ormari (MO)

je tipizirani ormar smjeten na fasadi individualnog stambenog objekta u kojem

MO1 460x300x240 MO2 460x400x240

Mijerni ormari (MO)

Mjerni ormari se izrauje od atestiranog izolacionog PVC materijala,

Stanski razvodnik (SR)

Stanski razdjelnici se ugrauju u stanu, najee iznad ulaznih vrata,

Stanski razvodnik (SR)

je ormar sa osiguraima montiran u stanu, a slui za razdiobu elektrine

Stanski razdjelnik podbukni Unutranjost stanskog razdjelnika

Stanski razvodnik (SR)

U SR se mogu ugraditi i signalna sijalica, instalacioni kontaktor,