Farmaceutsko Zdravstveni fakultet Travnik

Jatrogenija
Seminarski rad

Predmet: Uvod u stomatologiju s etikom Student:

Mentor: Prof. dr. Radoje Stevanovi Riad Bobar

Travnik, februar 2015.

 SADRAJ

1. UVOD.............................................................................................................................3

2. UTJECAJ ORALNOG ZDRAVLJA NA OPE ZDRAVLJE........................................3

3. UTJECAJ AKUTNIH I HRONINIH BOLESTI NA ORALNO ZDRAVLJE.............6

4. ORGANIZACIJA STOMATOLOKE ZDRAVSTVENE ZATITE............................7

5. RAZVOJ I UNAPREENJE STOMATOLOKE ZDRAVSTVENE ZATITE.........9

4. ZAKLJUAK ..............................................................................................................10

5. LITERATURA .............................................................................................................11

2
 1. UVOD

2. UTJECAJ ORALNOG ZDRAVLJA NA OPE ZDRAVLJE

Povezanost oralnog i opeg zdravlja/bolesti poznata je ve dugo vremena. Taj je odnos

obostran i sloen, a ostvaruje se brojnim putevima. Prvi zapisi o utjecaju oralnih infekcija na
sustavne bolesti postoje iz doba Babilona i Hipokrata, kada je savjetovano vaenje zuba kako
bi se lijeio artritis. Oralno i ope zdravlje usko su povezani, jer loa zubna higijena moe
pridonijeti pojavi ili pogoranju razliitih bolesti. Ponekad neko oboljenje poinje prvo u
ustima, pa se tek onda pojavljuje na drugim organima. Usta su filtar, "prolaz" izmeu tijela i
okoline, stoga je nuno brinuti se o njima, jer zdrava usta sinonim su za dobro zdravlje. Ve i
mala upljina u zubu, a osobito truljenje zuba, mogu dovesti do mnogih ozbiljnijih bolesti.

3
U najee oralne bolesti ubrajamo:
karijes - upljina koja moe dovesti do postupna potpunog propadanja zuba. Bolest
modernog drutva, najrairenija je bolest dananjice i veliki javnozdravstveni problem.
Procjenjuje se da 95% puanstva do 35. godine ima barem jedno karijes iskustvo, odnosno
da je imalo problema vezanih uz zubni karijes. To je bolest kroninog karaktera koja sporo
napreduje, a simptomi se teko otkrivaju. Pojava prvih simptoma moe nastupiti i godinu
dana od poetka samog procesa. Oituje se truljenjem zubnih supstancija: cakline (vanjski,
prvi sloj zuba), dentina (sloj ispod cakline) i korijena zuba. Spontanog izljeenja i zacijeljenja
zubnog karijesa nema. Etioloki glavni uzronik nastanka zubnog karijesa je, uz prisustvo
poveanog broja bakterija, zubni plak. Bakterije koje se nalaze u zubnom plaku hrane se
eerima koje unosimo prehranom. Proizvode razliite kemijske spojeve, od kojih su za
razvoj karijesa najvanije kiseline.

gingivitis - upala zubnog mesa koje postaje crveno, oteeno i krvari, najee uzrokovana
loom oralnom higijenom. Ova bolest je esto izazvana taloenjem zubnog plaka na mjestima
gdje se desni spajaju sa osnovom zuba. Gingivitis se moe pojaviti naglo, obino kod mlaih
ljudi. Ponekad se razvije i do kroninog oblika, a izazvan je pretjeranim razmnoavanjem
bakterija u ustima. Ako se gingivitis ne lijei, desni se vremenom odvajaju od zubi, stvarajui
rupe izmeu zubi i desni u kojima se moe nakupiti jo zubnog plaka.
parodontitis - upala parodonta, tj. potpornog tkiva zuba (desni, alveolna kost, cement,
ligament). Parodontitis se uvijek razvija iz gingivitisa svakom parodontitisu prethodio je
gingivitis koji je otetio epitelni privrstak i tako omoguio prodor bakterija u dubinu. Kad se
bakterije nau ispod razine epitelnog privrstka, tamo stvaraju tzv. subgingivni plak koji je
izrazito otporan na svakodnevne mjere oralne higijene, budui da se nalazi ispod razine
gingive odakle se ne moe ukloniti etkanjem. Bakterije zatiene unutar subgingivnog plaka

4
nesmetano rastu i razmnoavaju se, a plak djelomino mineralizira pa nastaje subgingivni
kamenac.

Utjecaj na srce i krvne ile

Rizici povezani s desnima i parodontnim bolestima - Pacijenti koji boluju od srane
valvulopatije, bolesti sranih zalistaka, moraju slijediti specifian program oralne higijene.
Naime, nakon manje ozljede bakterije iz usne upljine mogu dospjeti u sustav krvnih ila i
ugnijezditi se na srcu. To se moe dogoditi i tijekom stomatoloke intervencije, ili ak pri
pranju zubi ili vakanju hrane. Kao i kod povienog kolesterola, visokog tlaka ili dijabetesa,
parodontitis je povezan s poveanim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Nedavno kliniko ispitivanje provedeno na 100.000 ljudi pokazalo je da su ljudi koji pate od
parodontitisa izloeni ak 72 posto veem riziku obolijevanja od koronarne bolesti, u
usporedbi s osobama koje imaju zdrave desni. Valja imati na umu da e se u sluaju potpunog
zaepljenja jedne arterije koja hrani srce (koronarne arterije) srce "uguiti" (koronarna
tromboza).
Rizici vezani uz zubni karijes - Ako je zub zahvaen karijesom, treba ga izlijeiti, u
suprotnom bakterije mogu doprijeti do korijena i stvoriti apsces, to poveava mogunost
prodora bakterija u krvoilni sustav i irenja po cijelom tijelu, kad dolazi do septikemije.
Danas je zahvaljujui antibioticima takvo stanje rijetko.
Utjecaj na prehrambene navike
Osobe koje vie nemaju zubi teko vau odreenu vrstu hrane, ak i ako imaju dobro
prilagoena zubala. Stoga esto mijenjaju prehrambene navike: manje voa i povra, manje

5
mesa, to na kraju rezultira manjkom za organizam vanih nutrijenata i poveanim rizikom
od razvoja karcinoma, dijabetesa, visokog tlaka ili kardiovaskularnih bolesti.
Utjecaj na zdravlje tokom trudnoe
Trudnice koje pate od parodontitisa izloene su veem riziku od preranog poroaja: 18 posto
prijevremenih poroaja pripisuje se bolestima parodonta. U sluaju parodontitisa postoji i
rizik da e dijete imati niu poroajnu teinu.
Utjecaj na kosti, zglobove, tetive
Bolesti ovih tkiva (osteoartritis, cervikalgija - bol u vratnoj kraljenici, artritis, tendinitis...)
mogu biti potaknute ili pogorane bolestima koje zahvaaju zube. Primjerice, ini se da su
osobe koje pate od artritisa sklonije gingivitisu i razvoju slabije povezanosti zuba i desni.
Utjecaj na dijabetiare
Kod dijabetiara, higijena zubi vana je koliko i higijena koa i stopala. Dijabetes poveava
rizik od razvoja infekcije, osobito ako postoji neka neravnotea, pa su oboljeli izloeni veem
riziku da e se kod njih razviti parodontna bolest nego osobe koje nemaju dijabetes, kao i
riziku rasklimavanja zubi, to, ako se ne lijei, moe rezultirati njihovim gubitkom. U sluaju
parodontitisa jo je tee lijeiti dijabetes, jer kao i svaka infekcija, infekcija u usnoj upljini
moe pogorati kontrolu dijabetes, pa zato svako stanje treba brzo sanirati kako bi se
negativni utjecaju sveli na najmanju moguu mjeru.
Utjecaj na zdravlje uha, nosa i grla
Mnoge bolesti ili tegobe uha, grla i nosa mogu biti vezane uz zube ili pogorane zbog
nedovoljne oralne higijene: upala okolnog tkiva (kosti, limfne lijezde, sinusi) bolovi u uhu,
vrtoglavica, manjkava funkcija lijezda slinavica. Pacijenti koji imaju parodontitis dva puta
vie pate i od sinuitisa nego oni koji odravaju dobru higijenu zuba i desni.
Oralno i ope zdravlje usko su povezani, tj. loa zubna higijena moe dovesti do pojave ili
pogoranja razliitih bolesti. Oralno i ope zdravlje ne mogu jedno bez drugoga.

3. UTJECAJ AKUTNIH I HRONINIH BOLESTI NA ORALNO ZDRAVLJE

Kako oralne bolesti mogu utjecati na ope stanje zdravlja, na isti nain neke ope bolesti ili
stanja mogu naruiti oralno zdravlje, npr. bolesti srca i krvnih ila, nepravilna prehrana,
trudnoa, problemi s kostima, zglobovima, tetivama, bolesti uha, grla i nosa, dijabetes, AIDS,
insuficijencija bubrega. Meu najeim uzronicima smrtnosti starijih osoba su sranoilne
bolesti.
Posljednjih godina nalazimo sve vie strunih radova koji upuuju na moguu povezanost
sistemskih bolesti i oralnog zdravlja. U najee spominjana sistemska stanja, za koja se
smatra da bi mogla biti povezana s parodontitisom, ubrajaju se sranoilne i plune bolesti,
eerna bolest i prerano roenje djece niske poroajne mase. Naime, prema istraivanjima,

6
parodontitis i anaerobna subgingivna infekcija (u prostoru izmeu zubnog korijena i zubnog
mesa) mogu putem krvotoka djelovati na udaljene organe.
Mikroorganizmi subgingivnog plaka (naslage u prostoru izmeu zubnog korijena i zubnog
mesa) u dubokim dijelovima parodontnog depa mogu se proiriti krvlju i inficirati endotel
(unutarnja stjenka) krvnih ila, a na taj nain poveati uestalost ateroskleroze i srane
ishemije. Neki produkti metabolizma dentobakterijskog plaka potiu trombocite na
nakupljanje (agregaciju) i inficiranje endotela krvnih ila za vrijeme bakterijemije (prisutnost
bakterija u krvi), koja je esto prisutna kod parodontitisa i tijekom parodontoloke terapije.
Uz povezanost parodontitisa sa sranoilnim bolestima, postoje dokazi i o vezi s
respiratornim bolestima. Mnoga istraivanja upuuju na to da, ovisno o indikatorima oralnog
zdravlja, postoji povezanost s upalom plua. Upozorava se na injenicu da su dobra oralna
higijena i esta profesionalna briga za oralno zdravlje dobri naini za smanjenje uestalosti ili
progresije respiratornih bolesti.
Osim sranoilnih i respiratornih bolesti te njihove dvosmjerne povezanosti s parodontitisom,
veliki napori ine se i u objanjavanju utjecaja eerne bolesti na rizik za nastanak
parodontitisa i obratno utjee li parodontitis na patofiziologiju eerne bolesti ili njezinu
metaboliku kontrolu? Poznato je da upalne parodontne bolesti mogu poveati rezistenciju
inzulina na slian nain kao i prekomjerna tjelesna teina.

4. ORGANIZACIJA STOMATOLOKE ZDRAVSTVENE ZATITE

Stomatoloka djelatnost, jeste dio zdravstvene djelatnosti od posebnog interesa za Federaciju

koja se obavlja na svim nivoima zdravstvene zatite i podrazumijeva sistem drutvenih,
grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje oralnog zdravlja,
spreavanje oboljenja, rano otkrivanje oboljenja, lijeenje, te zdravstvenu njegu i
rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija u oblasti stomatologije.
Stomatoloka djelatnost se obavlja u sljedeim organizacionim oblicima i to:
- zdravstvenoj ustanovi,
- privatnoj praksi doktora stomatologije, odnosno privatnoj praksi doktora stomatologije -
specijalista.

Stomatoloku djelatnost pruaju stomatoloki radnici i to: doktori stomatologije, doktori

stomatologije - specijalisti, stomatoloke sestre - tehniari i zubni tehniari primjenom
savremenih postupaka i tehnologija u stomatologiji, te praenjem dostignua u razvoju
stomatoloke nauke.

Stomatoloka djelatnost obuhvata:

1) stomatoloki zdravstveni odgoj i savjetovanje;

7
2) pregled kojim se utvruje postojanje ili nepostojanje oboljenja zuba i usne upljine to
ukljuuje planiranje i procjenu stanja pomou stomatolokomedicinskih sredstava,
stomatoloki tretman kao preventivni, terapijski, restorativni, rehabilitacijski i estetski;
3) spreavanje i suzbijanje oboljenja zuba i usne upljine;
4) propisivanje lijekova, medicinskih sredstava
5) izdavanje lijenikih uvjerenja
6) kontinuiranu strunu edukaciju
7) obavljanje drugih poslova i zadataka

Stomatoloka djelatnost predstavlja organizirano pruanje stomatoloke zatite putem rada

stomatolokih radnika u okviru zdravstvenih ustanova, odnosno privatne prakse, u skladu sa
strunom stomatolokom doktrinom i uz upotrebu zdravstvene tehnologije.
Stomatoloka djelatnost obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou
zdravstvene zatite, te na nivou federalnih i kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.
Organizacija stomatoloke zdravstvene zatite - zavisi od nekoliko faktora, meu kojima
su na prvom mjestu zastupljenost oralnih oboljenja u populaciji, kao i mogunost i volja
drave da izdvoji dovoljno sredstava za reavanja problema u zdravstvenoj stomatolokoj
djelatnosti.

U organizaciji i planiranju razvoja stomatoloke zdravstvene zatite, uestvuju mnoge

institucije, ekspertski timovi, razna tijela, komisije, i udruenja, kao to su:
zavod za stomatoloku zdravstvenu zatitu;
stomatoloki fakultet;
komisija za stomatologiju na nivou Republike;
domovi zdravlja;
predstavnici domova zdravlja u sastavu raznih komisija;
ministarstvo za zdravlje;
ekspertske grupe koje imenuje ministarstvo zdravlja;
udruenja stomatologa;
stomatoloka komora;
skuptina koja odobrava finansijska sredstva u zdravstvu;

Sva ova tijela i organi treba da sarauju i da daju svoj doprinos u ostvarenju zajednikih
ciljeva ouvanja i unapreenja oralnog zdravlja u populaciji;

5. RAZVOJ I UNAPREENJE STOMATOLOKE ZDRAVSTVENE ZATITE

Razvoj i unapreenje stomatoloke zdravstvene zatite postie se:

razvojem stomatoloke nauke;
tampanjem naunih radova, udbenika, atlasa, monografija;
tehnolokim usavravanjem stomatoloke opreme;
permanentnim usavravanjem stomatolokog kadra kroz specijalizacije, simpozijume,
kongrese, seminare i kurseve kontinuirane edukacije;
meunarodnom interfakultetskom saradnjom i razmenom ljekara i studenata;
otvaranjem novih stomatolokih fakulteta;
otvaranjem novih radnih mjesta za stomatologe;

8
 ukljuivanjem stomatologa iz prakse u donoenje zakona u zdravstvu;
lakim dobijanjem rjeenja za specijalizaciju;
promocijom oralnog zdravlja kroz medijske kampanje (putem TV-a i dnevne tampe);
organizacijom naunih skupova, kongresa i simpozijuma
uvoenjem preventivnih mera kojima se vri masovna zatita usta i zuba stanovnitva
(npr. fluorisanje vode za pie);

Da li e se planirani ciljevi ostvariti najvie zavisi od ekonomske moi drave, kao i od

budeta iz koga se zdravstvo finansira. Pri tome je vana i dobra volja vladajuih politikih
struktura, da podre isplanirane stomatoloke programe.

6. ZAKLJUAK

Oralno zdravlje smatra se vanim dijelom opeg zdravlja ovjeka. Stoga je poboljanje
oralnog zdravlja, a time i kvalitete ivota glavni cilj savremene stomatoloke skrbi.
Povezanost oralnog i opeg zdravlja/bolesti poznata je ve dugo vremena. Ponekad neko
oboljenje poinje prvo u ustima, pa se tek onda pojavljuje na drugim organima. Usta su
filter, "prolaz" izmeu tijela i okoline, stoga je nuno brinuti se o njima, jer zdrava usta su
sinonim za dobro zdravlje. Usna upljina nije sterilna, u njoj ive bakterije, virusi, gljive. U
odreenim okolnostima neke od bakterija mogu uzrokovati oralne infekcije kao to su karijes
zuba i bolesti parodonta (gingivitis i parodontitis) koje mogu izazvati i pogorati bolesti
kardiovaskularnog, lokomotornog, respiratornog sustava, koe, ivanog sustava,
gastrointestinalnog sustava, oka, bubrega, glave i vrata. Stomatoloka djelatnost je dio
zdravstvene djelatnosti i podrazumijeva sistem drutvenih, grupnih i individualnih mjera,
usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje oralnog zdravlja, spreavanje oboljenja, rano
otkrivanje oboljenja, lijeenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu
zdravstvenih tehnologija u oblasti stomatologije. Obavlja se u zdravstvenoj ustanovi,
privatnoj praksi doktora stomatologije ili specijaliste. Razvoj i unapreenje stomatoloke
zdravstvene zatite najvie zavisi od ekonomske moi drave, kao i od budeta iz koga se
zdravstvo finansira.

9
 7. Literatura
http://www.medri.uniri.hr/katedre/Bolesti%20usta/stomatologija/oralno
%20zdravlje/PRIRUCNIK_-ORALNO_ZDRAVLJE-_UVJET_ZA_OPCE_ZDRAVLJE.pdf
https://bib.irb.hr/datoteka/329838.medix-petricevic-2008.pdf
http://mef.unizg.hr/meddb/slike/pisac136/file3652p136.pdf
http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1341/
http://zdravljezasve.hr/html/zdravlje1_brojke2.html
http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/2887/
http://www.mojstomatolog.com.hr/parodontitis/

10