SVEUILITE U MOSTARU

EKONOMSKI FAKULTET

MIRKO LJUBOS
NIKOLINA PRSKALO

INOVATIVNOST I KONKURENTNOST

SEMINARSKI RAD

Mostar, 2013.
 SVEUILITE U MOSTARU
EKONOMSKI FAKULTET

INOVATIVNOST I KONKURENTNOST

SEMINARSKI RAD

Mentor: doc.dr.sc Marija utura Studenti: Mirko Ljubos 17323/11

Nikolina Prskalo 17317/11

Mostar, svibanj 2013.

SADRAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................ 1
2. INOVATIVNOST............................................................................................................. 2
2.1. Pojam inovativnosti .................................................................................................... 2
2.2. Upravljanje inovacijom .............................................................................................. 3
2.3. Uloga uenja u inovaciji ............................................................................................. 5
2.4. Inovacije u ekonomiji ................................................................................................. 6
2.5. Inovativnost u funkciji razvoja gospodarstva............................................................. 7
3. KONKURENTNOST ....................................................................................................... 8
3.1. Pojam konkurentnosti ................................................................................................. 8
3.2. Konkurentnost prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) .............................. 10
3.3. Odriva konkurentnost ............................................................................................. 13
3.4. Bosna i Hercegovina: konkurentnost ....................................................................... 16
4. ZAKLJUAK ................................................................................................................. 19
LITERATURA...23
PRILOZI ................................................................................................................................. 21
 1. UVOD

Svjedoci smo kako je u nekoliko zadnjih desetljea bilo velikih promjena u ekonomiji
na svjetskoj razini. Tome je najvie doprinijelo irenje i naini irenja informacija u svim
aspektima drutva. Upravo zbog tako velike vanosti informacija kaemo da ivimo u
informacijskom drutvu ili drutvu znanja. To je drutvo koje svakodnevno prihvaa nove
inovacije, a inovacije su jedna od najvanijih tema u Europskoj Uniji zadnjih godina.
Inovacijama se pridaje velika panja jer inovacije nisu novi proizvodi nego su to i novi naini
upravljanja, te doprinose razvoju drutva ali i poduzeima vei profit, kao i opstanak na.
Inovativnost je jako povezana s konkurentnou i to u tolikoj mjeri da moemo rei da su
nerazdvojne. Konkurentnost, a pod time mislimo konkurentnost poduzea predstavlja njihovo
trino natjecanje i mogli bi rei da je inovativnost ta koja razlikuje jedno poduzee od
drugog. Meusobna konkurentnost poduzea takoer potie na inovativnost to se ogleda u
razvoju ve spomenutih novih tehnologija, proizvoda, ili jednostavno drugaijih naina
upravljanja i voenja. Prihvaanja inovacija ima dalekosene posljedice ne samo na poduzea
nego i na cijelo gospodarstvu neke drave, zbog blagodati od koje imaju svi subjekti u
gospodarstvu. Veliku povezanost izmeu konkurentnosti i inovacija je i najvea u onom
sektoru gdje inovacije i najvie nastaju i to u visoko tehnolokoj informatikoj industriji.
Primjer za su stalni ''sukobi'' velikih tehnolokih kompanija Samsung-a i Apple-a gdje je i
najmanja inovacija moe presuditi u konkurentskoj utrci. Znanje i ideje nisu same po sebi
dovoljni jer ih je bitno provesti ih u akciju. to je vano za transfer znanja u nove proizvode
i usluge? Investirati u znanje nije dovoljno ukoliko to znanje ne vraa uloena sredstva.
Gubljenje poslova nije problem - problem je ukoliko se ne stvara dovoljno radnih mjesta.
Stvaranje radnih mjesta je popratna pojava jaanja konkurentnosti poduzea meusobno, a to
ne moe biti u velikom obujmu bez kvalitetne politike istraivanja i razvoja to nam opet
govori o inovativnosti kao bitnoj sastavnici svakog poduzea .
 2. INOVATIVNOST

Inovativnost i inovacije su u posljednje vrijeme glavna tema u Europi, ali i u svijetu.

Poduzea trebaju inovacije i inovativne pristupe kako bi ostali u korak s konkurencijom,
odnosno kako bi zadrali svoju konkurentnost na tritu. Stvarateljima politika inovacije su
potrebne zbog toga to imaju izuzetnu vanost u razvoju i osiguravanju poslova, te pomau u
smanjenju problema s okoliem kao i smanjenju rizika od klimatskih promjena.

2.1. Pojam inovativnosti

Proces inovacija je sustavni razvoj i praktina aplikacija novih ideja. To je proces

pretvaranja invencija (novog znanja) u nove postupke, tehnike, tehnoloke procese,
tehnologije, nove ili poboljane proizvode.1 U dananje doba rapidno se poveava broj
inovacija te se skrauje i njihovo vrijeme komercijalizacije. U skladu s tim, u dananje
vrijeme konkurencija inovacijama i stvaranjem novih tehnologija i postupaka postaje
odluujue vana. Osnovna konkurentska prednost svakog suvremenog poduzea je njegova
sposobnost da inovira. Samo poduzea koja uspiju dovesti svoju tehnologiju na najviu razinu
i na toj razini je zadrati, moi e se dalje razvijati. Pojam inovacije bi bilo pogreno vezati
samo za nauku i visoku tehnologiju. Inovativnost je uroeni dio svakog ljudskog bia. To je
pokretaka snaga koja je kroz povijest uvijek rezultirala napretkom. Pod inovacijama se ne
podrazumijevaju samo nove tehnologije ili novi proizvodi, nego i novi i pametniji naini za
obavljanje poslova, nove metode upravljanja, novi poslovni sustavi ili nove usluge. Inovacije
ne donose samo vei razvoj, vie poslova i novaca, inovacije dovode do stvaranja pametnog
razvoja. Pametan razvoj moe ukljuiti eko inovacije koje poboljavaju okoli ili drutvene
inovacije koje pruaju sline prilike svima. Inovacije se ne zasnivaju samo na veoj
proizvodnji ili poveanju prodaje, nego unose stvarna poboljanja u nae ivote. Inovacije
koje donose pametan razvoj zahtijevaju ultimativno drutvenu interakciju, a drutveno i
kulturno okruenje klju su inovativnog procesa.

1
Buble, M.: Osnove menadmenta, Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006., str. 39.
 2.2. Upravljanje inovacijom

Inovacija je proces koji se odvija u fazama. Poinje idejom koja je nova, a kada se
ideja razvije, ona postaje prijedlog. Inovacija nastaje kada prijedlog postane realnost i tek tada
se ispravno moe govoriti o inovaciji. Od nastanka ideje pa do njezine realizacije sloen je
proces pa je logino oekivati da bez svjesnog upravljanja tim procesom moe doi do velikih
devijacija koje mogu dovesti do propasti ideje. Stoga je bitno poznavati tempo i faze razvoja
inovacije.
to se tie tempa inovacije, treba naglasiti da je karakteristika dananjeg doba
poveanje broja inovacija i skraivanje vremena njihove primjene u praksi. Tako je npr. do
1914. godine za transfer znanja od otkria do proizvodnje trebalo 50 godina, izmeu 1920. i
1940. za taj je transfer trebalo 16 godina, nakon 1945. godine vrijeme se skratilo na 9 godina,
a od 1972. godine iznosi svega 7 godina s tendencijom daljnjeg skraenja.2 To se vidi i na
sljedeoj ilustraciji:

Tablica 1. Vrijeme od ideje do njezine komercijalizacije

112 godina za fotografiju (1727. 1839.)

56 godina za telefon (1820. 1876.)
35 godina za radio (1867. 1902.)
12 godina za televiziju (1922. 1934.)
6 godina za atomsku bombu (1939. 1945.)
5 godina za tranzistor (1948. 1953.)
3 godine za integrirane krugove (1958. 1961.)

Izvor: Buble M., Klepi Z.: Menadment malih poduzea osnove poduzetnitva, Sveuilite u Mostaru
Ekonomski fakultet, Mostar, 2007., 92. str.

2
Buble, M., Klepi, Z.: Menadment malih poduzea osnove poduzetnitva, Sveuilite u Mostaru
Ekonomski fakultet, Mostar, 2007., 92. str.
 Kako bi upravljanje inovacijama bilo uspjeno, potrebno je poznavati ivotni ciklus
inovacije koji se sastoji od pet faza, kako je prikazano na sljedeoj slici:

Slika 1. Faze inovacije

Izvor: Buble M., Klepi Z.: Menadment malih poduzea osnove poduzetnitva, Sveuilite u Mostaru
Ekonomski fakultet, Mostar, 2007., str. 92.

Prva faza je invencija, odnosno proces stvaranja nove ideje ili procesa, ali invencija
nije isto to i inovacija koja predstavlja aplikaciju invencije. Inovativnosti, dakle, prethodi
invencija koja predstavlja ideju, opis ili model za novo poboljano sredstvo proizvod, proces
ili sustav. Prema tome, najprije nastaje invencija, a zatim potencijalna inovacija, kao mogue
upotrebljiv ili drugaije koristan novi izum, utemeljen u inovativnosti. Zatim slijedi druga
faza faza razvoja koja ukljuuje preuzimanje invencije i njezino pretvaranje u neku
praktinu svrhu. Trea faza je difuzija koja predstavlja proces stavljanja inovacije u upotrebu.
Nakon toga slijedi faza integracije koja se odnosi na proces izvoenja permanentnih
promjena. Posljednja faza inovacije je propadanje koje se dogaa onda kada se zaustavi
upotreba inovacije.
 2.3. Uloga uenja u inovaciji

Proces inovacije uvelike ovisi o uenju jer promjene ne dolaze iz statine okoline, a ne
dogaaju se ni onda kada ljudi nisu zainteresirani za svoje unapreenje, kao ni za unapreenje
svoje organizacije i zajednice. Kreativni prodor moe doi iz dva smjera s jedne strane radi
se o traenju inovacija, a s druge strane o prezentaciji te inovacije vanjskome svijetu. 3 U ovoj
interakciji dolazi do uenja.
Mogue je izdvojiti tri tipa uenja i to:
1. uenje djelovanjem,
2. uenje na neuspjehu i
3. uenje primjenom.

Uenje djelovanjem je uenje pomou rada, jer ovjek radom ui i stjee iskustvo. Ovaj tip
uenja javlja se u sluajevima kada se radi o osnivanju novog poduzea, proizvodnji novog
proizvoda ili usluge i slino. Uenje se u tom sluaju ostvaruje kombinacijom planiranja i
rjeavanja problema po naelu pokuaja i pogreaka.
Uenje na neuspjehu je takav oblik uenja u kojemu se na temelju nekog doivljenog
neuspjeha pronalaze rjeenja za njegovo nadilaenje. Ovim procesom se stjee posebna
vjetina, ali i iskustvo i problem se moe sprijeiti ako se pobolja sustav planiranja i
informacijski sustav.
Uenje primjenom je takva vrta uenja koja se odnosi prvenstveno na korisnike inovacije.
Najvei broj njih primjenom inovacije ui o samoj inovaciji njezinim svojstvima, nainu
upotrebe, prednostima i nedostatcima, itd.

3
Buble, M., Klepi Z., op. cit. 2007., str. 93.
 2.4. Inovacije u ekonomiji

Smatra se da se kljuno razumijevanje pokretakog duha nalazi u inovativnosti. U

dananjem informacijskom nainu razvoja posebno je snano djelovanje znanja
na samo znanje, kao glavni izvor produktivnosti. Dok su produktivnost, kao i konkurentnost
imbenici koji potiu visoki ekonomski rast, inovacije su pokretai nove ekonomije. Tonije,
inovacija je funkcija visoko izuenog rada i postojee organizacije kreirane znanjem.
Inovacija je, opet, sama po sebi, funkcija tri glavna imbenika4:
1. kreiranja novog znanja u nauci, tehnologiji i u menadmentu (koje su temelj
inovacija),
2. raspoloivosti visoko obrazovane radne snage, koja moe koristiti nova znanja za
unapreenje produktivnosti, te
3. postojanja poduzetnika sposobnih i voljnih da preuzmu rizik transformacije
inovacije u biznis. Ta se nadarenost dovodi u vezu sa postojanjem poduzetnike
kulture, ali i sa otvaranjem institucija drutva u pravcu poduzetnitva.

Inovacije i poduzetnitvo su u srcu nacionalne konkurentnosti. Zato bi se znaajan

uzlet jedne ekonomije mogao dogoditi brzo, ukoliko bi na pomolu bila ogromna ulaganja u
istraivanja i razvoj informacionih tehnologija. Da bi se osigurao razvoj informacijskih
tehnologija potrebno je stvoriti arhitekturu koja zadovoljava potrebe kod svih tipova
korisnika: prvo, onih koji se bave informacijama; drugo, onih koji se bave razvojem
programa; tree, odjeljenja informacijskih tehnologija koja odravaju sisteme i pruaju
podrku, povezujui odgovarajue programe. Na podruju razvoja najuspjeniji e biti upravo
oni koji budu imali najmoniji alat za razvoj i mogunost da se informacija prilagodi
standardu koji ljudi ve koriste i na koji su navikli.
U meusobnoj povezanosti mijenja se tehnologija, drutvo, ekonomija,
kultura, zapravo sva podruja koja je inovativnost zahvatila, odnosno u koja je ona ula ili
upravo ulazi. To ukazuje na iroke integracije znanja na novim osnovama, jer se stvara
umreena inovacijska sredina ija je zajednika dinaminost i ciljevi postali, u velikoj mjeri,
neovisni. Inovativnost je jedina mogunost za ukljuivanje u univerzalni (digitalni) jezik i
istu logiku umreavanja sustava i da se stvaraju tehnoloki uvjeti za vodoravnu, globalnu
komunikaciju. Brojna istraivanja dokazuju da je produktivnost, koja potie ekonomski
napredak, funkcija tehnolokih znanja i da se svodi na privredni rast. Odlike drutva su

4
Prema: Buble, M., Klepi, Z.: op. cit., 2007., str. 90.
takoer kljuni imbenik koji ini pozadinu privrednog rasta svojim utjecajem
na tehnoloke inovacije. Tako se jo vie istie vanost pitanja strukture i dinamike
informacijske ekonomije.
Inovacija nastaje, uglavnom, u inovacijskim sredinama. Pod inovacijskom sredinom
podrazumijeva se poseban skup odnosa proizvodnje i upravljanja koji se temelji na drutvenoj
organizaciji koja ima zajedniku radnu kulturu i instrumentalne ciljeve namijenjene stvaranju
novog znanja, novih procesa i novih proizvoda. Investicijske sredine temeljni su izvori
inovacija i stvaranja dodatne vrijednosti. Takve sredine stvaraju vlastitu dinamiku i privlae
znanje, investicije i strunjake iz itavog svijeta. Takve sredine imaju velika ulaganja u
visoku tehnologiju. Sposobnost stvaranja inovacijske sredine na osnovu znanja i informacija
direktno povezana s industrijskom proizvodnjom, gospodarskim rastom i konkurentnosti
ekonomije.

2.5. Inovativnost u funkciji razvoja gospodarstva

Za novo doba je karakteristino tenja k tome da se postigne odriv ekonomski rast,

visoka stopa zaposlenosti, povea ivotni standard i kontinuirano vodi borba da se upoznaju
zakoni prirode kako bi ovjek svoj rad i ivot uinio lakim, to sv vie dovodi do
pronalazaka.
Odnos prema pronalascima i inovacijama poinje se mijenjati vremenom. Oni se
poinju smatrati pokretakom snagom ekonomskog rasta i razvoja, posebno u 20. st. Nova
otkria snano utjeu na gospodarski i drutveni ivot, zbog ega i jeste jaka povezanost
izmeu ekonomije i nauke. To sve dobiva novo ubrzanje ne samo u proizvodnji nego i
upravljanju, pa promjene postaju bre i dublje. Izumi koji su se otkrili u svim podrujima
ivljenja, a posebno na radnom mjestu, utjecali su na ovjekov rad jer inovativna oprema prati
i uzrokuje promjene proizvodnog procesa. Najbri ekonomski rast ostvaruju one zemlje koje
prednjae u pretvaranju ideja u proizvod. To se ogleda u upravljanju gospodarstvom, u
kulturi, obrazovanju, informatiko-tehnolokoj pismenosti, te na trajnom uenju.
U posljednje vrijeme procesi inovacija teku takvom brzinom koja nije zabiljeena nikad prije
u povijesti. Visokorazvijene ekonomije kreu u akciju im vide svoju prednost u odnosu na
ostale. Ta akcija podrazumijeva upotrebu tehnologije, procesa i upravljakih procedura, te
primjenu novih informacija koje poveavaju njihovu konkurentnost. Poseban naglasak stavlja
se na prihvaanje inovacija, to odreuje stupanj i nain na koji e odreeno dostignue biti
prihvaeno. Razliito je prihvaanje i sama uloga inovacija u razvijenim i nerazvijenim
zemljama. Nerazvijene zemlje slabo reagiraju na promjene i sporo prihvaaju inovacije.
Takve zemlje se trebaju suoiti s modernizacijom, jer njihovo gospodarstvo nema
vrhunskih tehnolokih inovacija, a s time nema ni izvoza. U slabo razvijenim zemljama
zapanjujue se iri nezaposlenost koja je, u najveoj mjeri, posljedica razlika u tehnologijama,
odnosno u tehnolokim inovacijama, a i siromatvo proizlazi iz tih razlika. Zbog svega toga,
bitno se orijentirati na dvije stvari: prvo, boriti se za ideje koje se odnose na gospodarstvo kao
cjelinu (makro pristup) i drugo, pretvarati ideje u inovacije, odnosno u nove tehnologije koje
e se primjenjivati. Da bi se osigurao rast gospodarstva, potrebno je dobro poznavanje trita,
razvojnih potreba i potencijala u cjelini (kako regionalno, tako i po pojedinim sektorima),
zatim utvrena investicijska strategija i strategija industrijskog razvoja. Sve navedeno
omoguuje identificiranje poeljnih investitora koji ele jasan uvid u stanje i potencijale
pojedinih sektora, kako bi investirali u ono to ih zanima i to e im donijeti veu potencijalnu
dobit. Ukoliko se eli postii stabilnost i konkurentnost gospodarstva, potrebno je, takoer,
donijeti i sveobuhvatnu antikorupcijsku strategiju sa jasnom podjelom zadataka i
odgovornosti. Oslonac za razvoj gospodarstva daju inovacije. Isprepletanjem informacijske
tehnologije, ekonomije i drutvene dinamike nastaju nove stvarnosti. Takva primjena
inovacija i novih znanja uzrokovat e porast kvalitete ivota, a porast kvalitete ivota vodit e
i ekonomskom rastu.
 3 . KONKURENTNOST

Konkurencija ili trina utakmica je osnovni regulator trita. Iako neki teoretiari
smatraju da konkurentnost nije nita drugo do mjerenje bogatstva drutva na drugi nain, vrlo
je vano da ona doprinosi inovativnosti, unapreenju poslovanja i ukupnom ekonomskom
rastu. Meutim ako je slaba konkurentnost na globalnom tritu onda i nacionalna ekonomija
trpi. Ovo obino vodi ka protekcionizmu, netransparentnim dravnim dotacijama i barijerama
za ulazak na trite.
Jaanje produktivnosti i ope konkurentnosti mora biti osnovna ideja u provoenju
ekonomske politike. Jedino hitne i dobro usmjerene politike unapreenja nacionalne
konkurentnosti mogu osigurati eljeni put ka razvoju i ukupnom drutvenom blagostanju. Te
politike moraju biti sveobuhvatne i usmjerene prema podizanju konkurentnosti.

3.1 . Pojam konkurentnosti

Na konkurentnost neke zemlje utiu mnogi direktni i indirektni faktori, ali od svega je
najvanija konkurentnost poduzea jer su ona nositelji gospodarskog razvoja. Zbog ovoga,
poduzea su stavljena u prvi plan u odnosu na mnoge indikatore koji karakteriziraju
makroekonomiju. Naravno ne smije se zapostaviti ni okruenje koje znaajno utjee na
konkurentnost pojedinih gospodarskih sektora.
imbenici koji utjeu na konkurentnost su: visoki trokovi poslovanja, veliko porezno
optereenje, veliki javni dug, slaba ukupna konkurencija koja ne potie poduzea na inovacije
i konkurentnost, nereguliran sustav zatite okoline i upravljanja otpadom, kvalitetna odnosno
nekvalitetna prometna infrastruktura, tekoe u likvidaciji poduzea, neusklaeno
zakonodavstvo, slabosti u javnoj upravi itd.
Najvee smetnje konkurentnosti su smetnje koje uzrokuju dravne odnosno lokalne
vlasti, a ne sama poduzea. Smetnje mogu stvoriti i poslovni subjekti, ali drava moe
intervenirati i otkloniti ih. Kada se govori o klasinim smetnjama koje negativno utiu na
konkurentnost, to mogu biti: horizontalna ogranienja, vertikalna ogranienja i zloupotrebe
dravne dominacije. Horizontalna ogranienja se ogledaju kroz fiksiranje nabavnih i
prodajnih cijena, podjele trita resursa i dobara, ograniavanje ili kontroliranje istraivanja i
razvoja, proizvodnje i marketinga. Vertikalna ogranienja mogu biti u vidu dugoronih
ekskluzivnih (monopolskih) ugovora. Na konkurentnost zemlje posebno mogu uticati
kratkoroni nacionalni interesi, ex ante kontrola cijena, legaliziran monopol, konkurentnost
izmeu samih institucija.
Postoje naravno mnoge definicije konkurencije ovisno o kojem se podruju znanosti
govori, pa tako imamo konkurentnost u ekonomiji, pravu, sportu i mnogim drugim
podrujima, a mi promatramo konkurenciju kao neizostavni imbenik u ekonomiji i to
uglavnom na makroekonomskoj razini.
Tako prema BusinessDictionary.com konkurencija je rivalstvo u kojem svaki prodava
nastoji ostvariti u isto vrijeme ono to ele i ostali prodavai a to je: prodaja, dobit i trini
udio nudei najbolju moguu kombinaciju cijene, kvalitete i usluge. Tamo gdje trine
informacije teku slobodno, trino natjecanje ima regulatornu funkciju u balansiranju
potranje i ponude.

3.2 Konkurentnost prema Svjetskom ekonomskom forumu

Od 2005. godine, Svjetski ekonomski forum5 bazirao je analizu konkurentnosti na

Indeksu globalne konkurentnosti (GCI - Global Competitiveness Index), veoma obuhvatnom
indeksu, koji obuhvaa mikro i makroekonomske temelje nacionalne konkurentnosti.
Konkurentnost se definira kao set institucija, politika i faktora koji odreuju nivo
produktivnosti jedne zemlje.
Sve komponente konkurentnosti grupiraju se u dvanaest stupova konkurentnosti.

Prvi stup: Institucije

Institucionalno okruenje je odreeno zakonskim i administrativnim okvirom unutar
kojeg pojedinci, poduzea i vlade utjeu u jedni na druge kako bi stvorili prihod i bogatstvo u
ekonomiji. Vanost solidnog institucionalnog okruenja posebno se pokazala u vrijeme krize
poveavajui direktnu ulogu drave u ekonomijama mnogih zemalja.
Kvaliteta institucija vrsto je vezan za konkurentnost i rast. One utjeu na investicijske odluke
i organizaciju proizvodnje i igraju glavnu ulogu na nain u kojem drutva distribuiraju

5
Svjetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum -WEF) je neprofitna organizacija osnovana 1971.
godine sa sjeditem u vicarskoj enevi. Forum je 2006. otvorio podrunice u New Yorku i Pekingu. Godinji
sastanak foruma se odrava u Davosu gdje se okupljaju vodei poslovni ljudi, politiari, intelektualci i novinari
kako bi raspravljali o trenutnim svjetskim problemima. Osim sastanaka forum provodi brojna istraivanja.
Forum ima promatraki status pri Gospodarskom i socijalnom vijeu Ujedinjenih naroda. Najvie tijelo foruma
je Osnivaki odbor koji se sastoji od 22 lana meu kojima je i bivi britanski premijer Tony Blair.
prednost i snose trokove razvojnih strategija i politika. Na primjer, vlasnici zemlje, dionica u
poduzeu zbog nesigurnosti za svoj kapital , nisu voljni da investiraju.

Drugi stup: Infrastruktura

Razvijena i efikasna infrastruktura je jedna od osnova za konkurentnosti. Ona je
znaajna za osiguranje efikasnog ekonomskog funkcioniranja, kao to je i vano odreivanje
imbenika lokalnih ekonomskih aktivnosti i vrsta aktivnosti i sektora koji mogu razviti
ekonomiju. Dobro razvijena infrastruktura smanjuje efekte udaljenosti izmeu regija to
rezultira integriranjem nacionalnih trita i povezivanjem uz male trokove na tritima u
drugim zemljama i regijama. Pored toga kvalitetna i sveobuhvatna infrastrukturna mrea
znaajno utjee na ekonomski rast i razvoj i smanjuje dohodovne nejednakosti i siromatvo.
S tim u vezi, dobro razvijena transportna i komunikacijska infrastrukturna mrea je preduvjet
za sposobnost manje razvijenih zajednica da poveu osnovne ekonomske aktivnosti i usluge.
Bosna i Hercegovina nema neku razvijenu infrastrukturu, ali nadati se treba da e se to
promijeniti izgradnjom planiranih brzih cesta i Koridora 5C.

Trei stup: Makroekonomska stabilnost

Makroekonomska stabilnost je veoma vana za konkurentnost neke zemlje. Iako sama
makroekonomska stabilnost ne moe poveati produktivnost zemlje,makroekonomski
poremeaji zapravo tete ekonomiji zemlje. Drave ne mogu omoguiti kvalitetne usluge ako
plaaju visoke kamate na dugove iz prolosti. Poduzea ne mogu raditi efikasno uz
nekontrolirane stope inflacije. Sve u svemu, gospodarstvo ne moe rasti na odriv nain, ako
nema stabilno makroekonomsko okruenje.

etvrti stup: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Zdrava radna snaga je bitna za konkurentnost i produktivnost jedne zemlje. Bolesni
radnici nisu u mogunosti iskoristiti svoj potencijal i to vodi niskoj produktivnosti. Narueno
zdravlje vodi do znaajnih trokova poslovanja jer su bolesni radnici esto odsutni i njihov
rad je neefikasan. Investiranje u pruanje zdravstvenih usluga koliko je moralno, toliko je i
kljuno za napredak ekonomije. Kvalitetno osnovno obrazovanje poveava efikasnost svakog
radnika pojedinano, a time utjee i na konkurentnost cijele ekonomije.
Peti stup: Visoko obrazovanje i struna obuka
Kvalitetno visoko obrazovanje i strune obuke su presudni za one ekonomije koje ele
da unaprijede jednostavne proizvodne procese i proizvode. Dananja ekonomska globalizacija
zahtijeva da ekonomije stvaraju obrazovane radnike koji su u stanju da se prilagode brzim
promjenama u okruenju. Ovaj stup mjeri upis uenika u srednje i visoko obrazovanje kao i
kvaliteta edukacije procijenjen od strane poslovnih zajednica. Stupanj strune obuke kadrova
doprinosi konkurentnosti zbog vanosti strune i kontinuirane obuke u poslu (zanemarivana u
mnogim ekonomijama), koja e omoguiti konstantno unapreenje vjetina radnika i
prilagoditi se potrebama koje zahtijeva trite.

esti stup: Efikasnost trita roba

Zemlje sa efikasnim tritem roba su u dobroj poziciji jer mogu da proizvode niz
proizvoda i usluga koji odgovara uvjetima ponude i potranje, a takoer su u mogunosti da
trguju sa tim robama. Efikasnost trita zavisi i od orijentacije potroaa i sofisticiranosti
kupaca. Zbog kulturalnih razloga, kupci u nekim zemljama mogu biti zahtjevniji nego u
drugim. To moe stvoriti znaajnu konkurentnu prednost, jer inovativni i orijentirani kupci
daju snagu poduzeima da budu djelotvorniji na tritu.

Sedmi stup: Efikasnost trita rada

Efikasnost i fleksibilnost trita rada su presudni za osiguravanje da se radnici
najefikasnije iskoriste u gospodarstvu uz uvjet da trite potie radnike da uloe najvee
napore da nau posao koji e kvalitetno i struno raditi. Trite rada stoga mora biti
fleksibilno za brzo pomicanje radnika iz jedne gospodarske u drugu uz male trokove, kako
bi se omoguile zarade bez mnogo socijalnih nemira.

Osmi stup: Razvoj financijskog trita

Dobro funkcioniranje financijskog sektora ima znaajnu ulogu za gospodarske
aktivnosti. Efikasan financijski sektor alocira sredstva graana kao i ona koja dolaze iz
inostranstva za njihovo najproduktivnije koritenje u privredi. To usmjerava sredstva na one
poduzetnike ili investicijske projekte od kojih se oekuju najvie stope povratka uloenih
sredstava. Temeljita i pravilna procjena rizika je stoga od kljune vanosti. Poslovno
investiranje je presudno za produktivnost i konkurentnost, a njih nema bez razvijenog
financijskog trita. Meutim, ekonomije zahtijevaju sofisticirana financijska trita koja
mogu omoguiti da kapital postane dostupan za ulaganja u privatni sektor, kao i omoguiti
efikasniju razmjenu vrijednosnih papira, kapitala i dr. Da bi ispunio sve ove funkcije,
bankarski sektor mora biti pouzdan i transparentan, te, kao to je ve postalo jasno,
financijska trita trebaju odgovarajue propise za zatitu investitora i drugih uesnika u
gospodarstvu uope.

Deveti stup: Tehnoloka spremnost

Ovaj stup mjeri agilnost s kojom gospodarstvo usvaja postojee tehnologije za
poboljanje produktivnosti svojih industrija. U dananjem globaliziranom svijetu, tehnologija
sve vie postaje vaan element za napredak i konkurentnost.

Deseti stup: Veliina trita

Veliina trita utjee na konkurentnost, jer velika trita omoguuju poduzeima da
bolje iskoriste anse na tritu. Tradicionalno, trita koja su na raspolaganju firmama su
ograniena dravnim granicama. U eri globalizacije, meunarodna trita postala su zamjena
za domaa trita, a posebno za male zemlje. Dokazano je da je otvorenost trgovine pozitivno
povezana s rastom.

Jedanaesti stup: Poslovna sofisticiranost

Poslovna sofisticiranost je bitna za veu efikasnost u proizvodnji roba i usluga. To
opet vodi do poveanja produktivnosti, koja jaa konkurentnost drave. Poslovna
sofisticiranost brine o kvalitetu cjelokupne poslovne mree zemlje kao i kvalitetu pojedinih
kompanija i strategija.

Dvanaesti stup: Inovativnost

Posljednji stup konkurentnosti je inovativnost. Znaajan napredak uinjen je na
poboljanju rada institucija, izgradnji infrastrukture, smanjenju makroekonomske
nestabilnosti, poboljanju ljudskog kapitala i produktivnosti rada, kvalitetu financijskog
trita kao i trita roba. Meutim, dugorono, ivotni standard se moe poboljati samo
inovacijama.
 3.3. Odriva konkurentnost

Vie od tri desetljea. Svjetski ekonomski forum je izuavao koncept konkurentnosti,

definiranih kao set institucija, politika i faktora koji odreuju produktivnost zemlje. Cilj ovog
rada je da omogui alate za identificiranje prednosti u okviru kojih ekonomije mogu poveati
odrivu konkurentnost.
Posebna panja Svjetskog ekonomskog foruma posveena je na potpunijoj integraciji
koncepta odrivosti u ovogodinjem Izvjetaju globalne konkurentnosti. Koncept odrivosti je
predmet panje kreatora politika, poslovnih voa i javnosti. Odrivi razvoj moe biti iroko
definiran kao razvoj koji zadovoljava potrebe sadanjosti bez komprimiranja mogunosti
buduih generacija.
U periodu od 2011.2012. godine u Izvjetaju globalne konkurentnosti predstavljena
je i verzija Indeksa odrive konkurentnosti (Sustainable Competitiveness Index - SCI). Indeks
odrive konkurentnosti (Sustainable Competitiveness Index SCI) je uveden u svojoj
preliminarnoj verziji. Indeks odrive konkurentnosti je potrebno raunati za elemente koji
dugorono odravaju visok nivo konkurentnosti privrede, drutva i okolia. Posebno, ovaj
novi Index obuhvaa uglavnom sve elemente koji su ve obuhvaeni Globalnim indeksom
konkurentnosti, koji su vani i kratkorono i dugorono (npr. upravljanje, obrazovanje i
zdravstvo, infrastruktura, funkcioniranje trita i inovativnost). Ali takoer, integriraju brojne
dodatne pokazatelje (npr. demografiju, drutvenu koheziju i upravljanje okruenjem). Na ovaj
nain, GCI indeks predstavlja kratkoroni i srednjoroni pogled budunosti, dok SCI
predstavlja dugoroni pogled u trajanju od 20 godina. Takav pristup omoguava da se naglasi
veza izmeu konkurentnosti i odrivosti.

Tablica 2. GCI ocjena sa indikatorima odrivosti6

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, Federacija Bosne i Hercegovine, KONKURENTNOST 2012. -
2013., Sarajevo, 2012.

6
Navedena tablica pokazuje usporedbu indikatora konkurentnosti (GCI) i odrive konkurentnosti (SCI).
Legenda:
Pokazatelji ,,,, znae:
GCI ocjena se korigira za +15% do +20% (SCI bolji pokazatelj),
GCI ocjena se korigira za +5% do +15% (SCI bolji pokazatelj),
GCI ocjena ostaje na nivou SCI (korekcija za +5% i 5%),
GCI ocjena se korigira za 5% do 15% (SCI slabiji pokazatelj),
GCI ocjena se korigira za 15% do 20% (SCI slabiji pokazatelji

Sljedea tablica pokazuje pregled zemalja rangiranih prema Indeksu globalne konkurentnosti.

Tablica 3. Rang prvih deset zemalja prema GCI

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, Federacija Bosne i Hercegovine, KONKURENTNOST 2012. -
2013., Sarajevo, 2012.

U tablici je prikazan rang prvih deset zemalja po konkurentnosti. Na prvom je mjestu

vicarska koja ovu poziciju dri ve nekoliko godina. Zanimljivo je da su samom vrhu
skandinavske zemlje (Finska i vedska). Takoer od prvih deset zemalja njih est je iz
Europe, pa bi mogli zakljuiti da su europske zemlje jako dobro rangirane kada je u pitanju
konkurentnost. Ako se pitamo zbog ega je to tako razlog trebamo traiti u gospodarskoj
razvijenosti veeg broja europskih zemalja u usporedbi sa ostatkom svijeta. Primjerice etiri
lanice G7 su europske drave (Njemaka, Francuska, Ujedinjeno kraljevstvo i Italija). Ali
pokazatelji nam govore da postoje rast konkurentnosti i ostalih zemalja pogotovo tzv. ''
azijskih tigrova'', ali i zemalja June Amerike kao to su Brazil ili ile.
 3.4. Bosna i Hercegovina i njezina konkurentna pozicija

Sve meunarodne ocjene i pregledi pokazuju da je BiH u looj konkurentskoj poziciji.

Kljuni razlozi koji postavljaju BiH na takvo mjesto su neefikasnost javne vlasti i zastoj u
provoenju reformi. Prema ocjeni investicione klime zemalja koju provodi Svjetska Banka7
neefikasna javna vlast, neefikasan regulatorni reim, loa struktura ekonomije i neefikasno
funkcioniranje trine ekonomije su osnovne karakteristike koje stvaraju lou klimu za
investitore u BiH. Prema podacima Konferencije za trgovinu i razvoj Ujedinjenih nacija
(UNCTAD), BiH je na posljednjem mjestu u regiji po privlaenju direktnih stranih ulaganja
(FDI), te je u 2010. godine privukla tri puta manje investicija od Makedonije, a 15 puta manje
od Srbije. Osim loe meunarodne konkurentnosti BiH po pitanju privlaenja stranih
investitora, BH ekonomija i poduzea iz BiH imaju znaajna ogranienja po pitanju
konkurentnosti na meunarodnim tritima. Izvozne grane i proizvodi BiH zasnivaju se na
proizvodima sa niskom dodanom vrijednosti (value added), te na inputima, kao to je npr.
elektrina energija, koji su dijelom ili u potpunosti subvencionirani. Dok je u periodu prije
1991. godine izvoz BiH poivao u znaajnoj mjeri na gotovim proizvodima ili proizvodima u
finalnoj bazi obrade, danas je ta slika obrnuta. Velika poduzea iz BiH, koja su nekad izvozila
robe i usluge u iznosima koji su ih inili globalnim konkurentima, danas dobivaju ugovore
relativno malih vrijednosti najee preko posrednika, ili su angairani kao podugovarai.
Ona poduzea koja su aktivni izvoznici sa velikim izvoznim potencijalom se suoavaju sa
znaajnim zaprekama po pitanju certificiranja, standardizacije i pratee dokumentacije za
izvozne poslove. Kao ilustracija moe posluiti injenica da izvoznici BiH namjetaja
dostavljaju nalaze ispitivanja kvalitete namjetaja i materijala iz susjedne Hrvatske, jer u BiH
ne postoji adekvatan institut. Ovo znaajno poskupljuje finalni proizvod. Slina situacija je i
sa proizvodima animalnog porijekla, jer BiH nema meunarodno priznatu laboratoriju iji su
nalazi meunarodno prihvaeni. Rjeenja koja trenutno omoguavaju izvoz su ad hoc ili
izvansustavnog tipa.
Znaajno ogranienje konkurentske pozicije je prouzrokovano i nedostatkom kadrova
odgovarajuih kvalifikacija, te nedostatkom pristupa novim tehnologijama. Ukoliko eli
nastaviti tendenciju rasta izvoza i jaanje svoje konkurentske pozicije, BiH e morati
adekvatno rijeiti sva navedena pitanja. Jedno od moguih rjeenja tehnolokog jaza je i
privlaenje direktnih stranih ulaganja, a nedostatak odgovarajuih kvalificiranih profila se u
7
Svjetska banka je grupacija pet meunarodnih organizacija odgovornih za pruanje financija i savjeta dravama
u cilju ekonomskog razvoja i eliminiranja siromatva. Svjetska banka je osnovana 27. prosinca 1945. godine na
konferenciji u Bretton Woodsu, a poela je s radom 26. lipnja 1946. godine.
kratkom roku moe rijeiti uvozom kadrova, dok se u srednjem i dugom roku moe oekivati
prilagoavanje obrazovnog sistema potrebama razvoja BiH.
Bosna i Hercegovina je ocjenjena sa 3,93 poena od ukupnih 7 ime je zauzela 88.
mjesto po konkurentnosti ekonomije. Ovakav plasman je za dvanaest mjesta bolji u odnosu na
prethodni izvjetaj (2011. godine).
Ove godine najvei rast zabiljeen je u oblasti institucija (sa 109. mjesta prole na 85.
mjesto ove godine) i inovativnosti (sa 104. na 80.mjesto).
Najvei pad pokazatelja zabiljeen je u oblasti makroekonomska stabilnost (sa 78. na 97.
mjesto).
BiH je i dalje najloije ocjenjena u oblasti razvoja financijskog trita (119. mjesto) i
efikasnosti trita robe (109. mjesto) i takoer u oblasti poslovne sofisticiranosti (109.
mjesto). Oblast razvoja financijskog trita je ove godine loe ocjenjena prvenstveno zbog
raspoloivosti financijskih usluga (121.mjesto), raspoloivosti sredstava za kreditiranje
poduzetnika (127. mjesto) i odobrenosti financijskih sredstava (123. mjesto).
U oblasti efikasnosti trita roba loa ocjena je prvenstveno zbog intenziteta lokalne
konkurencije (138. mjesto), stupnja trine dominacije (127. mjesto), broj procedura za
poetak poslovanja (121. mjesto), broja dana neophodnih za poetak poslovanja (120.
mjesto), stupnja efekta oporezivanja (109. mjesto), trokova poljoprivredne politike (100.
mjesto) i sofisticiranosti kupaca (124. mjesto).
Faktori za uspjeno obavljanje poslovanja u Bosni i Hercegovini koji utjeu na nizak nivo
konkurentnosti su:
pristup financijskim sredstvima,
visoke porezne stope,
neefikasna birokracija i
korupcija.
Grafikon 1. Rang BiH u periodu 2004. - 2012. godine

Izvor: Slubena web stranica Federalnog zavoda za programiranje razvoja: Konkurentnost 2012. - 2013. ,
http://www.fzzpr.gov.ba/, preuzeto 2.3.2013.

U sljedeoj tablici su prikazane zemlje u okruenju prema ukupnom broju rangiranih

zemalja. Iz tabele je vidljivo imaju blagi pad konkurentnosti , a neke su poveale
konkurentnost. Primjer zemlje koja je poveavala konstantnost konkurentnost je Albanija koja
je 2012 bila na 89. Mjestu (jedno mjesto iza BiH). Zanimljivo je i to da 2004. godine
Slovenija bila daleko konkurentnija od zemalja u regiji, dok se ta razlika u 2012. godini
poprilino ''istopila''. Moemo iz tabele zakljuiti da su zemlje o okruenju podjednake kada
su u pitanju ova rangiranja ovih zemalja u okruenju.

Tablica 4. Rang BiH i zemalja okruenja prema ukupnom broju rangiranih zemalja

Izvor: Slubena web stranica Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Konkurentnost 2012. - 2013.,
http://www.fzzpr.gov.ba/, preuzeto 2.3
4. ZAKLJUAK

Konkurenti su svi oni koji proizvode ili trguju iste ili sline proizvode. Njihov cilj je
profit a konkurentsko takmienje je nemilosrdno i samo najbolji ostaju na tritu. Ova
filozofija je skoro svugdje primjenjiva, primjerice u sportu , biologiji i slino. Poduzee trai
da se na neki nain izdvoji od konkurenata, a za to mora pratiti razne trendove i primjenjivati
inovacije. Pojam inovacije ukratko se moe saeti kao pronalaenje neeg novog ili
poboljanje neeg ve postojeeg. Tako inovacija nije samo proizvodnja neeg nego i
pronalaenje novih naina upravljanja i slino, to pak znai da inovacija ne mora biti samo
opipljiva to jest materijalna nego i nematerijalna. ivimo u razdoblju kojeg neki nazivaju ''
informacijska revolucija'' gdje informacijske tehnologije igraju jednu od najznaajnijih uloga
u globalnoj ekonomiji. Informacijske tehnologije su te koje vode do blagostanja u dravi.
Tako drave koje imaju najvii dohodak po glavi stanovnika (per capita) u pravilu su
visokotehnoloke zemlje. Tijekom godine pojavila se i potreba da se mjeri konkurentnost
drava. To je uradio Svjetski ekonomski forum 2005. godine i od tada izlazi svake godine
analiza globalne konkurentnosti koja je bazirana na Indeksu globalne konkurentnosti (GCI-
Global Competitiveness Index), veoma obuhvatnom indeksu, koji obuhvata mikro i
makroekonomske temelje nacionalne konkurentnosti. Svjetski ekonomki forum konkurentnost
definira set institucija, politika i faktora koji odreuju nivo produktivnosti jedne zemlje. Sve
te komponente definiraju se u dvanaest stupova konkurentnosti u koje spadaju: institucije,
infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravstvo i osnovno obrazovanje, visoko
obrazovanje i struna obuka, efikasnost trita roba, razvoj financijskog trita, tehnoloka
spremnost, veliina trita, poslovna sofisticiranost zadnja ali i ne najmanje vana ,
inovativnost. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina svi pokazatelji govore da je BiH u looj
ekonomskoj poziciji. Razlog tomu treba traiti u neefikasnoj vlasti ili vladama te u zastojima
u provoenjima reformi . Tako BiH zauzima 88. mjesto u 2012. godini i za dvanaest mjesta je
bolji poloaj na ljestvici nego 2011. godine. Znaajno ogranienje konkurentske pozicije je
prouzrokovano i nedostatkom kadrova odgovarajuih kvalifikacija, te nedostatka pristupa
novim tehnologijama. BiH obiluje mnogim prirodnim bogatstvima, a privlaenje stranih
investicija je jedan od naina poboljanja loe konkurentske pozicije BiH. Nadati se treba da
kroz euroatlantske integracije BiH e poboljati konkurentsku poziciju i openito standard
ivota te smanjiti neke od najveih problema, korupciju i nezaposlenost .
 LITERATURA

Knjige:

1. Buble, M.: Osnove menadmenta, Sinergija nakladnitvo do.o., Zagreb, 2006.

2. Buble M., Klepi Z.: Menadment malih poduzea osnove poduzetnitva, Sveuilite
u Mostaru Ekonomski fakultet, Mostar, 2007.

Internet izvori:

1. http://www.businessdictionary.com/
2. Inovacije klju za konkurentnost, 2009.
(http://www.ceppei.ba/bos/index.php?option=com_content&view=article&id=823:ino
vacije-klju-za-konkurentnost&catid=34:tragom-vijesti&Itemid=37)(26.4.2013.)
3. Goran Radman, Preduvjet konkurentnosti i odrivog razvoja, 24.2.2011.
(http://www.inicijativa.com.hr/izdvojeno/preduvjet-konkurentnosti-i-odrzivog-
razvoja)(26.4.2013.)

Ostalo:

1. Federalni zavod za programiranje razvoja, Federacija Bosne i Hercegovine,

KONKURENTNOST 2012. - 2013., Sarajevo, 2012.
PRILOZI

POPIS TABLICA

Tablica Stranica
I. Vrijeme od ideje do njezine komercijalizacije.3
II. GCI ocjena sa indikatorima odrivosti...............................14
III. Rang prvih deset zemalja15
IV. Rang BiH i zemalja okruenja prema ukupnom broju rangiranih zemalja....18

POPIS SLIKA

Slika Stranica
I. Faze
inovacije...4

POPIS GRAFIKONA

Grafikon Stranica
I. Rang BiH u periodu 2004. - 2012. godine18
SEMINARSKI RAD ODOBREN

Potpis mentora:
_______________________

Potpis nositelja kolegija Seminarski rad (Uvod u struni i znanstveni rad):

_______________________