28.

PROBLEMSKA NASTAVA GRAMATIKE

Bit je problemske nastave u tome da omoguuje uenicima samostalno otkrivanje novih

spoznaja primjenjujui sustav najrazliitijih stvaralakih vjebi i zadataka. Znanje koje se usvaja
metodama problemske nastave nije puko zapamivanje gotovih podataka, spoznaje su rezultat
misaone aktivnosti uenika. Problemska se nastava moe ostvarivati u cjelovitu ciklusu, tj. u
sustavu koji zatvara odreen redoslijed situacija, etapa. Prvu ini tzv. problemska situacija koja
otvara, pokree i zaokuplja misaonu aktivnost. U drugoj se fazi stvaraju hipoteze na osnovi kojih
bi se mogla rijeiti situacija, pronalaze se metode za rjeavanje problema, samostalno rjeavanje
problema i provjeravanje dobivenih rezultata. U teoriji problemske nastave istie se etapa
stvaranje problemske situacije. Provedena je i podjela problemskih situacija:

Problemska situacija zasnovana na promatranju jezinih pojava

Zasnovana na jezinim pogrekama u pisanom ili govornom izraavanju

Zasnovana na televizijskim ili radijskim emisijama

Zasnovana na lingvistikom eksperimentu

Zasnovana na rjeavanju stvaralakih zadataka iz gramatike i stilistike Stvaralake

zadatke moemo razvrstati u nekoliko skupina:

Stvaralaki zadaci koji istrauju jezina sredstva za izraavanje odreenih sadraja

Zadaci koji trae samostalnu gramatiku ili stilistiku analizu nepoznata teksta

Zadaci usmjereni na upoznavanje i usvajanje metoda kojima se istrauju jezine

pojave (opisna metoda, komparativna metoda)

Postavljanje problemskih pitanja Problemska pitanja moe postavljati nastavnik ili uenik.
Znati postavljati problemska pitanja znai otkrivati probleme, tj. otvarati put spoznaji. Valja i
uenike privikavati da samostalno postavljaju problemska pitanja. Ta se pitanja mogu oslanjati na
uenikovo lingvistiko znanje i iskustvo. Problemska se pitanja mogu postavljati na osnovi
formulacija u udbeniku. Primjenjujui metodu postavljanja problemskih pitanja na osnovi
znanja, intuicije, lingvistikog iskustva i na osnovi obavijesti iz udbenika i drugih izvora,
razvijamo lingvistiko miljenje uenika i aktivan odnos prema jezinom gradivu. zasnovana na
analizi beletristikog teksta.

Spomenuta podjela oslanja se na izvore iz kojih se uzimaju jezine pojave, na aktivnosti koje
uenici izvode i oblike vjebi i zadataka. U ostalim etapama nastavnoga sata primjenjuju se
razliiti postupci pri rjeavanju problema. Pri izboru postupaka odluuje: namjena postupka (vodi
li postupak otkrivanju novih spoznaja ili razvija umijea i navike), uinak odabranog postupka u
razvijanju uenikova stvaralakog miljenja.

Produktivno-spoznajno pitanje koje se primjenjuje u problemskoj nastavi pokree produktivno

miljenje, tj. poseban je oblik miljenja i stoji na granici znanja i neznanja. Organizaciji vjebi u
postavljanju problemskih pitanja valja u nastavi jezika obratiti posebnu pozornost. Problemska se
nastava moe izvoditi u zatvorenu ciklusu. Meutim, elementi problemske nastave mogu se
unositi i u drukiju strukturu nastavnoga procesa koja se ne zasniva iskljuivo na naelima
problemske nastave. Problemska nastava ne slui samo razvijanju lingvistikoga miljenja i
izgraivanju teoretskih spoznaja o jezinim pojavama; ona istodobno pospjeuje govorni i
pismeni izraz uenika, tj. pridonosi izgraivanju kulture izraavanja.