BLOOMOVA TAKSONOMIJA (sistematizacija) ZNANJA

Jednu od najprihvaćenijih klasifikacija znanja predložio je 1956. godine američki psiholog

Benjamin Samuel Bloom. Ta je taksonomija zamišljena kao vodič za lakše snalaženje u
oblikovanju specifičnih ciljeva na temelju kojih će se uspješno moći planirati i procijeniti
ishodi učenja (Vizek-Vidović i sur., 2003.). Razine znanja poredane su
hijerarhijski (pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija) prema
složenosti spoznajnih procesa koji su im u osnovi. Uz svaku su razinu (vidi Tablice 1., 2., 3.)
navedeni i edukacijski ciljevi (ishodi učenja) i očekivana izvedba učenika. Razine znanja su
kako slijedi:

1. osnova znanja obuhvaća pamćenje činjenica i informacija,

2. na sljedećoj je razini razumijevanje tih činjenica,
3. na trećoj se razini usvojene činjenice primjenjuju,
4. četvrta je razina analiza ili objašnjavanje informacija,
5. na petoj razini stvara se nešto novo primjenjujući usvojene informacije,
6. na šestoj razini donose se prosudbe na osnovi prethodnih razina.

Prve su tri razine temeljne, a više razine obuhvaćaju kritičko i kreativno mišljenje i
aktivnosti u kojima se rješavaju problemi.

Godine 2001. autori Anderson i Krathwohl izvršili su zamjenu hijerarhije dviju najviših
razina znanja (u zagradi se nalaze stariji nazivi za pojedinu razinu. Prema Anderson
STVARANJE predstavlja najvišu razinu), a umjesto imenica predloženi su KLJUČNI
GLAGOLI kako bi se naglasio procesni karakter učenja, odnosno, kvalitativni i
kvantitativni ishodi učenja.

Koristeći hijerarhijske razine spoznajnih procesa za određivanje ishoda učenja (ciljeva

poučavanja), mogu se identificirati i razlikovati različite razine učenja i njihova međusobna
povezanost, te na osnovi toga izraditi djelotvoran kurikulum (individualizirani program) i
evaluacijske aktivnosti kako za sva predmetna područja, tako i za sve učenike razreda
(individualizacija ciljeva). Ciljeve je moguće operacionalizirati u kognitivnom i
psihomotoričkom području. Afektivni razvitak učenika podrazumijeva stjecanje određenih
vrednota te usvajanje stavova i vrijednosti (Matijević, 2004.).

Tri osnovna područja razvoja pojedinca prema Bloom-u su:

1. kognitivno (znanje i razumijevanje, intelektualne sposobnosti)

2. afektivno (emocije, stavovi, mišljenja, interesi i uvjerenja)
3. psihomotoričko (vještine – motoričke sposobnosti j. umijeća)
Tablica 1. Razine postignuća na kognitivnom području poučavanja – REVIDIRANA
VERZIJA (PREMA Anderson i Kratwohl, 2001.)

KOGNITIVNO PODRUČJE
Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao Glagoli kojima se opisuje očekivana izvedba!
ciljevi (ishodi) učenja Učenik će moći…
I. razina

DOSJETITI SE (ZNANJE)
definirati, nabrojati,opisati, poredati, ponoviti,
imenovati, ispričati, zapamtiti, izvijestiti…
mogućnost reprodukcije naučenog u
izvornom obliku
II. razina

SHVATITI (RAZUMIJEVANJE)
klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti,
preoblikovati, izraziti, objasniti, identificirati,
uočavanje i povezivanje glavnih ideja,
izraziti, raspravljati
opisivanje tijeka događaja ili
procesa
III. razina

PRIMIJENITI (PRIMJENA)
primijeniti, izabrati, pokazati, upotrijebiti, izvesti,
riješiti, isplanirati, prikazati, protumačiti,
rješavanje problema u novoj situaciji
ilustrirati, vježbati, izložiti, prevesti
primjenom stečenog znanja i pravila na nov
način
IV. razina

ANALIZIRATI (ANALIZA) analizirati, procijeniti, usporediti, razlikovati,

komentirati, zaključiti, proračunati, provjeriti,
raščlanjivanje informacija kako bi se utvrdili preispitati, usporediti, raspravljati, riješiti,
uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i diferencirati
podržale generalizacije
V. razina

PROSUĐIVATI (EVALUACIJA,
VREDNOVANJE)
procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati opciju,
poduprijeti, vrednovati, obraniti stav, prosuditi,
mogućnost vrednovanja i kritičkog odnosa
rangirati, predvidjeti, odrediti prioritet
prema činjenicama, mogućnost procjene
valjanosti ideja i/ili uratka
VI. razina

STVARATI (SINTEZA) preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati,

organizirati, razviti, formulirati, predložiti,
mogućnost stvaranja novih ideja, rješenja, kreirati, sastaviti,klasificirati, povezati
sintetiziranje bitnoga, uočavanje novih
obrazaca

Poželjna društvena razina – razina primjene

(U zagradi su stariji nazivi za pojedinu razinu prema Bloomu)

Tablica 2. Razine postignuća na Psihomotoričkom području poučavanja – revidirana verzija

( Kratwohl i sur. 1964.)

Glagoli kojima se opisuje

Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao ciljevi (ishodi) učenja očekivana izvedba!
Učenik će moći…
1.razina
izabrati, prepoznati,
PERCEPCIJA / MOĆ ZAPAŽANJA
izdvojiti, povezati, čuti,
slušati, primijeniti, vidjeti,
učenik upotrebljava osjetila kao vodstvo u motoričkim
osjetiti, gledati, pratiti
aktivnostima
II. razina
početi, objasniti, pokrenuti,
SPREMNOST
nastaviti, reagirati,
odgovoriti
učenik je mentalno, emotivno i fizički spreman za aktivnost
III. razina
oponašati, kopirati, izvršiti
VOĐENI RAZGOVOR
uz nadzor, vježbati, pokušati
, ponoviti, prirediti, rastaviti,
učenik oponaša i razvija vještine (vježba), često diskretnim
sastaviti
koracima
IV.razina

AUTOMATIZIRANI ODGOVOR izvesti, konstruirati, podići,

provesti, voditi, izvršiti,
učenik s povećanom efikasnošću, sigurnošću i okretnošću ubrzati, proizvesti
izvršava radnje
V. razina
popraviti, izgraditi.
SLOŽENA OPERACIJA-AUTOMATIZACIJA Upravljati, demonstrirati,
kontrolirati, upravljati,
učenik automatizirano izvršava radnje voditi, ovladati
VI. razina

PRILAGODBA prilagoditi, uskladiti,

preokrenuti, revidirati,
učenik prilagođava vještine problemskoj situaciji promijeniti
VII. razina
ORGANIZACIJA/STVARANJE izgraditi, konstruirati, urediti,
sastaviti, izumiti,
Učenik stvara nove obrasce za posebne situacije ili slučajeve kombinirati, inovirati

Prihvatljiva društvena razina – razina precizacije

Tablica 2. Razine postignuća na Afektivnom području poučavanja

Glagoli kojima se
opisuje očekivana
Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao ciljevi (ishodi) učenja
izvedba! Učenik će
moći…

I.razina pitati, izabrati, opisati,

slijediti, dati, prepoznati,
PRIHVAĆANJE imenovati, pokazati,
upotrijebiti, odabrati,
pažljivo praćenje nastave, uviđanje važnosti učenja, osjetljivost za identificirati, ukazati,
socijalne probleme, prihvaćanje različitosti i tolerancija izabrati, odgovoriti,
koristiti

II. razina
odgovoriti, pomoći,
REAGIRANJE složiti se, pozdraviti,
raspraviti, pročitati,
izvršavanje obveza, poštovanje školskih pravila, sudjelovanje u izvijestiti, reći, napisati,
razrednoj raspravi, dobrovoljno javljanje za zadatke, pomaganje izvesti, označiti, izvoditi,
drugima, zanimanje za predmete prakticirati, predstaviti,
čitati, izdvojiti

III. razina
dovršiti, opisati,
razlikovati, objasniti,
KRITIČKO VREDNOVANJE
oblikovati, započeti,
potaknuti, pridružiti se,
podržavanje demokratskih procesa, sklonost dobroj literaturi,
opravdati, pročitati,
prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu, uvažavanje
izvijestiti, proučiti,
potrebe za društvenim napretkom
raditi,uključiti, prosuditi,
predložiti, izraditi
IV. razina

ORGANIZIRANJE objediniti, sakupiti,

urediti, prirediti,
uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti, prepoznavanje obraniti, objasniti,
potrebe za sustavnim rješavanjem problema, preuzimanje zastupati, prilagoditi,
odgovornosti, prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana organizirati, sintetizirati,
usporediti, integrirati,
slijediti, prihvatiti,
mijenjati, dopuniti,
generalizirati, integrirati,
modificirati, staviti u
odnos

djelovati, razlikovati,
V. razina
poštovati, utjecati,
pokazivati, izvesti,
VRIJEDNOSNO PROSUĐIVANJE
predložiti, procijeniti,
riješiti, upotrijebiti,
izražavanje samopoštovanja i poštovanja prema drugima, spremnost
potvrditi, provjeriti,
za suradnju, mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene,
prikazati, utjecati,
marljivost i samodisciplina, pozitivna slika o sebi
slušati, modificirati,
ispitati, koristiti,
vrednovati

Kolberg na osnovu rezultata svojih istraživanja. On je zaključio da pojedinac u svom moralnom

razvoju prolazi kroz šest faza, koje se mogu grupisati u tri nivoa moralnog mišljenja (po dve faze na
svakom nivou). Ovi nivoi odgovaraju Pijažeovim stadijumima kognitivnog razvoja, počev od treće
godine života do zrelog doba. Na PREKONVENCIONALNOM nivou (koji odgovara periodu
preoperacionalnog mišljenja), moralno suđenje nije zasnovano na socijalnim konvencijama (otuda i
njegov naziv), već na moći i autoritetu. Dete se ponaša u skladu sa pravilima koje postavlja autoritet,
kako bi izbeglo kaznu (i dobilo nagradu). Poštovanje pravila je instrument za zadovoljenje vlastitih
interesa. Na KONVENCIONALNOM nivou (koji odgovara periodu konkretnih operacija), moralno
suđenje se zasniva na socijalnim konvencijama i standardima. Na POSTKONVENCIONALNOM nivou
(koji odgovara periodu formalnih operacija), moralno suđenje zasnovano je na apstraktnim moralnim
principima, čiji je smisao zaštita i očuvanje dostojanstva i prava svakog pojedinca.

Bronfenbrenerova ekološka teorija se temelji na pretpostavci da ukoliko želimo u potpunosti

da razumemo razvoj, moramo razumeti i kako međusobno deluju lične osobine i okruženje osobe
(Bronfenbrenner 1992). Ova teorija, dakle, naglašava važnost uticaja okoline za individualni
psihološki razvoj. Bronfenbrener okolinu zamišlja kao niz povezanih struktura u kojima se odvija
čovekov svakodnevni život. Izdiferencirao je četiri nivoa uticaja okruženja13, počevši od onih koje su
osobi bliske i u kojima ona neposredno učestvuje, pa sve do onih koje su osobi prilično udaljene i u
kojima ona ne učestvuje (Eret 2012). Pojedinac se, prema mišljenju Bronfenbrenera, nalazi u središtu
ovako zamišljenog ekološkog sistema, dok se slojevi oko njega šire u koncentričnim krugovima, te
jače ili slabije utiču na razvoj ličnosti. Pristup sociologa koji su postavke ekološke teorije primenjivali u
proučavanju adolescencije temeljio se na pretpostavci da širi društveni kontekst igra značajnu ulogu
u oblikovanju različitih modela adolescencije, i s tim u vezi ponašanja adolescenata (Dornbusch
1989). Bronfenbrener je, međutim, isticao da faktori kao što su: pripadnost određenoj društvenoj
klasi, veličina porodice, mesto stanovanja, etnička pripadnost, obrazovanje i zaposlenje roditelja,
škola koju osoba pohađa itd., ne oblikuju adolescenciju u potpunosti, budući da i unutar istog
konteksta (društvenog, ekonomskog, etničkog, porodičnog itd.) ne srećemo uniformne vrednosti i
unifromna ponašanja adolescenata (Bronfenbrenner and Crouter 1983). Pod uticajem
Bronfenbrenerove teorije od 1970-ih godina sociolozi počinju da revidiraju ranije usvojenu tezu da
biološki procesi imaju neposredan uticaj na ponašanje i na oblikovanje iskustava adolescenata

Odgoj dimenzioniramo jer je jako slojevit. Proces dimezioniranja odgoja je u stvari nastojanje
da razumijemo ili nasčutimo kompleksnost, slojevitost a često i proturječnost u fenomenu odgoja.
Imamo sedam područja odgoja:
1.Područje ličnosti
gdje imamo:
kognitivno ili misaono ,afektivno ili osjećajno ,konativno ili područje volje i ,područje psihomotorike
2.Područje sadržaja
gdje imamo:
intelektualni ,estetsk ,moralni ,duhovni ,tjelesni i zdravstveni odgoj

3.Prema mjestu odgoja

imamo: porodicu ,vrtić ,školu, ulicu ,specijalnu školu i dom
dječije i omladinske organizacije
4.Prema dobi
imamo:predškolsku dob ,školsku dob ,adolescenciju i zrelost

5. Dimenzija koja se odnosi na intencionalnost , odnosno funkcionalnost odgoja

6. Autentični odnosno instrumentalizirani odgoj

Autentični odgoj je odgoj za vrijednosti. Cilj je da osobu oplemenimo. Istinski (autentični)
odgoj nije isplaniran i isprogramiran, proračunat i intencionalan. Instrumentalizirani odgoj je
nešto gdje su vrijednosti također prisutne, ali sticanje izvjesnih odgojnih i obrazovnih
dobrobiti je u funkciji dostizanja izvjesnog formalnog stepena ili društvenog gradusa (npr.
„Uči i završit ćeš“).

7. Dimenzija koje se odnosi na dubinu odgojnih promjena