Odabir Sudskih Gradanskih Odluka ZSZG

REPUBLIKA HRVATSKA
UPANIJSKI SUD U ZAGREBU
ODABIR SUDSKIH GRAANSKIH

ODLUKA
Sentence sa nomenklaturom prava
PRIPREMILI: GORDANA FILIPOVI, sutkinja upanijskog suda u

Zagrebu
LANA MALEKOVI, sudska savjetnica upanijskog

suda u Zagrebu
2
KAZALO
1. STVARNO PRAVO.... 3
2. OBVEZNO PRAVO.. 85
3. RADNO PRAVO. 147
4. GRAANSKO PROCESNO PRAVO.... 177
4.1. PARNINI POSTUPAK... 177

4.2. IZVANPARNINI POSTUPAK.. 188
4.3. OVRNI POSTUPAK I POSTUPAK OSIGURANJA. 194
4.4. STEAJNI POSTUPAK.. 253
5. OBITELJSKO PRAVO.. 254
6. NASLJEDNO PRAVO.................................................................... 262
7. TRGOVAKO PRAVO.. 264
8. PRAVO VRIJEDNOSNIH PAPIRA .. 266

3
1. STVARNO PRAVO
1. ZABILJEBA SPORA
- prijedlog za ponavljanje
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-ZEMLJINOKNJINO PRAVO-VRSTE I PREDMET UPISA-
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak. 81. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj 91/96, 68/98,
137/99, 114/01 i 100/04)
Sentenca
Na temelju injenice da je u pravomono zavrenom parninom postupku podnesen
prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se smatrati da je pred sudom u tijeku
postupak o zemljinoknjinim pravima, u smislu odredbe l. 81. st. 1. Zakona o
zemljinim knjigama. Povodom tako podnesenog prijedloga sud provodi postupak u
kojem ocjenjuje njegovu procesnopravnu osnovanost, a tek bi se njegovim
doputanjem (i ukidanjem ranije donesene odluke) moglo smatrati da je (ponovno) u
tijeku postupak pred sudom o zemljinoknjinim pravima.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem upisana je zabiljeba spora temeljem prijedloga za ponavljanje
postupka. upanijski sud u Zagrebu usvaja albu protustranke, nalae brisanje upisa
zabiljebe spora i uspostavu prijanjeg zemljinoknjinog stanja.
U smislu l. 81. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj 91/96, 68/98,
137/99, 114/01 i 100/04; dalje: ZZK), upis zabiljebe spora je mogu kada se u pogledu
zemljinoknjinog prava vodi pred sudom postupak iji bi ishod mogao utjecati na uknjibu,
pripadanje, postojanje, opseg, sadraj ili optereenje tog prava.
Na temelju injenice da je u pravomono zavrenom parninom postupku podnesen

prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se smatrati da je pred sudom u tijeku
postupak o zemljinoknjinim pravima, u smislu navedene odredbe l. 81. st. 1. ZZK.
Povodom tako podnesenog prijedloga sud provodi postupak u kojem ocjenjuje
njegovu procesnopravnu osnovanost, a tek bi se njegovim doputanjem (i ukidanjem
ranije donesene odluke) moglo smatrati da je (ponovno) u tijeku postupak pred sudom
o zemljinoknjinim pravima.
Stoga nije bilo uvjeta za upis zabiljebe spora samo na temelju podnesenog prijedloga za
ponavljanje postupka, pa je prijedlog predlagatelja na temelju l. 108. st. 1. al. 3. i l. 109. st.
1. i 4. ZZK prvostupanjski sud trebao odbiti.
4
Kako je prvostupanjski sud udovoljio prijedlogu za upis, na temelju l. 127. st. 2. ZZK je
valjalo usvojiti albu protustranke, naloiti brisanje upisa zabiljebe spora i uspostavu
prijanjeg zemljinoknjinog stanja .
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-2757/08-2 od 25. svibnja 2010.
2. ZABILJEBA TRABINE
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak 197. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine" broj 73/97, 270/01, 59/01,
82/01, 103/03, 44/06 i 79/07)
lanak 200. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine" broj 73/97, 270/01, 59/01,
82/01, 103/03, 44/06 i 79/07)
lanak 108. st. 2. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 68/98,
137/99,114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
Sentenca
Zabiljeba trabine iz l. 200. Zakona o socijalnoj skrbi moe se dopustiti temeljem
rjeenja kojim je korisniku priznato pravo na pomo za uzdravanje, a uinak te
zabiljebe je da Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi ima pravo na
povrat iznosa isplaenih, izmeu ostalog, na ime pomoi za uzdravanje ako
korisnik otui svoju imovinu (l. 197. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi).
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja doputena je na nekretninama protustranke zabiljeba
trabine u korist Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. upanijski
sud u Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
Naime, kada upis odreuje drugi sud ili drugo nadleno tijelo, a ne zemljinoknjini sud,
tada e se zemljinoknjini sud ograniiti samo na ispitivanje je li odluku donijelo za to
nadleno tijelo i je li ona provediva u zemljinoj knjizi, dok glede svih ostalih pretpostavki
odluuje drugi sud ili nadleno tijelo koje doputa upis / l. 108. st. 2. Zakona o zemljinim
knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99,114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
/.
Prema ocjeni suda prvog stupnja, koju prihvaa i ovaj sud, rjeenje za upis zabiljebe
trabine temeljem kojeg je odreen upis donijelo je nadleno tijelo (Centar za socijalnu
skrb) te su za upis zabiljebe trabine u konkretnom sluaju ispunjene sve
pretpostavke koje odreuje zemljinoknjino pravo.
5
Pravilno je stoga postupio prvostupanjski sud kad je dopustio upis zabiljebe

trabine na nekretninama protustranke, jer se zabiljeba trabine iz l. 200. Zakona
o socijalnoj skrbi ("Narodne novine" broj 73/97, 270/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i
79/07 dalje: ZSS) moe dopustiti temeljem rjeenja kojim je korisniku priznato
pravo na pomo za uzdravanje, a uinak te zabiljebe je da Ministarstvo nadleno
za poslove socijalne skrbi ima pravo na povrat iznosa isplaenih, izmeu ostalog, na
ime pomoi za uzdravanje ako korisnik otui svoju imovinu (l. 197. st. 1. ZSS).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-6151/11-2
3. ZABILJEBA PRIVREMENE MJERE
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
137/99,114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
Sentenca
Ishod spora koji se vodi po tubi predlagateljice (utvrenje nitavosti odluke o
priznanju poloaja zatienog najmoprimca) ne bi mogao dovesti do promjene
upisanih zemljinoknjinih prava u smislu l. 81. st. 1. Zakona o zemljinim
knjigama, budui da temeljem presude kojom bi eventualno bio prihvaen tubeni
zahtjev ne bi bilo mogue izvriti nikakav zemljinoknjini upis jer se takvom
deklaratornom presudom ne bi mogla izvriti promjena zemljinoknjinog stanja, a
koja u konanici nije niti traena.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagateljice za upis zabiljebe
spora na temelju tube primljene na Opinskom sudu u Zagrebu. upanijski sud u
Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
U konkretnom je sluaju zabiljeba spora predloena temeljem tube iz koje je

razvidno da je tubeni zahtjev usmjeren na donoenje presude kojom e se utvrditi
nitavost odluke o priznanju poloaja zatienog najmoprimca.
Pravilan je zakljuak suda prvog stupnja da ishod spora koji se vodi po tubi
predlagateljice ne ni mogao dovesti do promjene upisanih zemljinoknjinih prava
u smislu l. 81. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj: 91/96,
68/98, 137/99- Odluka USRH, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 - u daljnjem tekstu
ZZK), budui da temeljem presude kojom bi eventualno bio prihvaen tubeni
zahtjev, ne bi bilo mogue izvriti nikakav zemljinoknjini upis jer se takvom
6
deklaratornom presudom ne bi mogla izvriti promjena zemljinoknjinog stanja, a

koja u konanici nije niti traena.
To stoga to je svrha upisa zabiljebe spora, prije svega, uiniti vidljivim da se pred
sudom ili drugim nadlenim tijelom vodi postupak o ijem ishodu ovisi promjena
nositelja knjinog prava, promjena sadraja, opsega, a zatim i reda prvenstva knjinog
prava ili uope postanak upisanog knjinog prava.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-7439/10-2 od 14. veljae 2012.
4. UKNJIBA DOIVOTNOG UIVANJA I KORITENJA
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08
lanak. 199. st. 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09)
Sentenca
Pravo doivotnog uivanja i koritenja, iji upis predlagateljica prijedlogom trai,
nije stvarno pravo koje prema odredbama Zakona o zemljinim knjigama moe biti
predmetom upisa niti je takvo pravo uope regulirano pozitivnim propisima. Stoga
nije mogue dopustiti uknjibu prava doivotnog uivanja i koritenja obzirom da
takvo pravo ne postoji prema odredbama Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je uknjiba prava doivotnog uivanja i koritenja na temelju
ugovora o doivotnom koritenju i uivanju. Sud prvog stupnja odbio je prijedlog
pozivom na odredbu l. 108. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine
broj: 91/96, 68/98, 137/99- Odluka USRH, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 - u daljnjem
tekstu ZZK). upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
Naime, sukladno odredbi l. 31. st. 1. ZZK predmetom upisa mogu biti samo
pravo vlasnitva i ostala stvarna prava na nekretninama (slunosti, stvarni tereti,
pravo graenja i zalono pravo), pri emu se istie da su osobne slunosti koje se
upisuju u zemljinu knjigu pravo plodouivanja (l. 203. Zakona o vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima /Narodne novine broj: 91/96, 68/98, Odluka USRH
137/99, Odluka USRH 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08. i 38/09. u
daljnjem tekstu ZV/), pravo uporabe (l. 212. ZV) i pravo stanovanja (l. 217. ZV).
7
Pravo doivotnog uivanja i koritenja, iji upis predlagateljica prijedlogom trai,

nije stvarno pravo koje prema odredbama ZZK moe biti predmetom upisa niti je
takvo pravo uope regulirano pozitivnim propisima. Stoga nije mogue dopustiti
uknjibu prava doivotnog uivanja i koritenja iz razloga to takvo pravo ne
postoji prema odredbama ZV.
Budui albenim razlozima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane

odluke, te kako nisu uoene bitne povrede odredaba postupka iz l. 354. st. 2. ZPP, na
koje ovaj sud pazi po slubenoj dunosti (l. 365. st. 2. ZPP), valjalo je na temelju l.
380. to. 2. ZPP-a, u svezi l. 91. st. 1. ZZK odbiti albu predlagateljice kao neosnovanu i
potvrditi prvostupanjsko rjeenje, kako je rijeeno izrekom ovog rjeenja.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-3760/11 od 12. veljae 2013.
5. ZABILJEBA SPORA
- vrijeme primitka prijedloga upuenog preporuenom poiljkom
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak 107. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 68/98,
137/99, 114/01, 100/04 i 107/07)
lanak 76. st. 1. Zemljinoknjinog poslovnika (Narodne novine broj: 81/97, 109/02,
123/02, 153/02 i 14/05)
Sentenca
Za odluivanje o prijedlogu za upis mjerodavnoje stanje u asu kada je
zemljinoknjini sud taj prijedlog primio, pri emu nije odluno kada su
predlagatelji navedeni prijedlog uputili sudu.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja u zk.ul. broj 20540 k.o. Grad Zagreb doputen je upis
zabiljebe pokrenutog postupka radi priznanja prava vlasnitva temeljem l. 18. Zakona o
naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine.
upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
S obzirom da je uvidom u spis utvreno kako pobijano rjeenje o upisu sadri sve
podatke propisane odredbom l. 109. st. 2. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne
novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04 i 107/07- dalje: ZZK), te kako je
uvidom u zemljinu knjigu utvreno da je navedeni upis proveden pravilnom primjenom
odredbe l. 113. ZZK, kao i odredbe l. 76. st. 1. Pravilnika o unutarnjem ustroju,
voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima
sudova - Zemljinoknjinog poslovnika (Narodne novine broj: 81/97, 109/02, 123/02,
8
153/02 i 14/05- dalje: Zemljinoknjini poslovnik), to se albeni navodi predlagatelja

ukazuju neosnovanima.
Vezano uz albene navode predlagatelja kojima istiu kako su predmetni prijedlog za

upis uputili sudu preporuenom poiljkom dana 16. studenog 1999. godine, valja
istaknuti kako je, sukladno odredbi l. 107. ZZK, za odluivanje o prijedlogu za upis
mjerodavno stanje u asu kada je taj prijedlog stigao zemljinoknjinom sudu, slijedom
ega se, sukladno odredbi l. 76. st. 1. Zemljinoknjinog poslovnika, u natpisu svakog
upisa navodi dan, mjesec, godina i broj pod kojim je zemljinoknjini podnesak stigao
zemljinoknjinom sudu. S obzirom da iz spisa proizlazi kako je prijedlog za upis
predlagatelja stigao sudu dana 17. studenog 1999. godine, to je prvostupanjski sud u
provedbi predmetnog upisa pravilno oznaio datum primitka prijedloga za upis, pri
emu nije odluno kada su predlagatelji navedeni prijedlog uputili sudu.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-6881/09-2 od 13. oujka 2012.
6. UKNJIBA PRAVA VLASNITVA

- ljunara
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 2. st. 3. i 4. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" broj: 75/09)
lanak 5. to. 3. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" broj: 75/09)
Sentenca
Kada je nekretnina koja je predmetom upisa u naravi ljunara, a ne
poljoprivredno zemljite, u skladu s odredbama l. 2. st. 3. i 4., te l. 5. to. 3.
Zakona o rudarstvu, koje su u odnosu na odredbe l. 361. i l. 365. Zakona o
vlasnitvu lex specialis, ne bi bilo mogue dopustiti uknjibu prava vlasnitva za
korist predlagatelja na opisanom zemljitu, ve bi predmetnu nekretninu trebalo
upisati kao vlasnitvo Republike Hrvatske.
Kratki tekst odluke

Predmet ove pravne stvari je uknjiba prava vlasnitva na nekretnini drutvenog
vlasnitva u korist Opine Remetinec koja se sastoji od zkbr. 958, u naravi ljunara
povrine 1426 hv ili 5129 m2. Polazei od utvrenja da je nekretnina u pogledu koje je
predloen upis uknjiena kao drutveno vlasnitvo; da je u pogledu predmetne nekretnine
uknjieno pravo koritenja u korist Opine Remetinec, te da se ista nekretnina u asu
stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljitu ("Narodne novine" broj: 54/94,
dalje: ZPZ) nalazila unutar granica graevinskog podruja, zbog ega u skladu s l. 3. st.
1. ZPZ nije postala vlasnitvo Republike Hrvatske, sud prvog stupnja doputa predloeni
9
upis. upanijski sud u Zagrebu preinauje rjeenje suda prvog stupnja na nain da odbija
prijedlog predlagatelja.
U konkretnom sluaju, a s obzirom na kulturu zemljita (ljunara) koje je predmetom

upisa, nije bilo mjesta primjeni odredbi ZPZ (l. 3. st. 1. ), kao i odredbi l. 361. i l.
365. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96,
68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08, dalje: ZV), ve je
pretpostavke za upis trebalo preispitivati imajui u vidu posebne propise kojima je
reguliran pravni reim nekretnine u pogledu koje je upis zahtijevan, to je sud prvog
stupnja propustio uiniti.
Odredbom l. 2. st. 3. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" broj: 75/09, dalje: ZOR),
propisano je da je rudno blago u vlasnitvu Republike Hrvatske, dok je l. 4. odreeno da
se rudnim blagom, u smislu ZOR-a, smatraju se sve organske i neorganske mineralne
sirovine koje se nalaze u vrstom, tekuem ili plinovitom stanju u prvobitnom leitu, u
nanosima, jalovitima, talionikim troskama ili prirodnim rastopinama (dalje: mineralne
sirovine). Nadalje, odredbom l. 5. to. 3. ZOR propisano je, izmeu ostalog da se
mineralnim sirovinama u smislu ZOR-a smatraju mineralne sirovine za proizvodnju
graevnog materijala: tehniko-graevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz,
granit, dolomit, vapnenac), graevni pijesak i ljunak te ciglarska glina.
Budui je nekretnina koja je predmetom upisa u naravi ljunara, a ne

poljoprivredno zemljite, u skladu s navedenim odredbama, koje su u odnosu na
odredbe l. 361. i l. 365. ZV lex specialis, ne bi bilo mogue dopustiti uknjibu
prava vlasnitva za korist predlagatelja na opisanom zemljitu, ve bi predmetnu
nekretninu trebalo upisati kao vlasnitvo Republike Hrvatske.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-1856/11-2 od 10. prosinca 2013.
7. AMORTIZACIJA
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-ZEMLJINOKNJINO PRAVO-POSTUPAK U ZEMLJINO
KNJINIM STVARIMA-AMORTIZACIJA I BRISANJE STARIH HIPOTEKARNIH
TRABINA
Zakonsko kazalo
lanak 109. st. 6. Zakona o zemljinim knjigama("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98,
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
lanak 142. Zakona o zemljinim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98,
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
Sentenca
Uplata predujma na iro raun Narodnih novina d.d. za trokove objave oglasa iz
l. 142. Zakona o zemljinim knjigama je uvjet za ispitivanje osnovanosti prijedloga
10
u smislu l. 142.-144. Zakona o zemljinim knjigama, te je dunost osobe koja

zahtijeva pokretanje postupka radi amortizacije i brisanja hipotekarne trabine
uplatiti potreban predujam.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud je pozivom na odredbu l. 109. st. 6. Zakona o zemljinim knjigama
("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 -
dalje u tekstu: ZZK) odbacio prijedlog za pokretanje postupka amortizacije i brisanja
starih novanih tereta u zk.ul.br. 13640 k.o. Grad Zagreb jer predlagatelj nije u
ostavljenom roku otklonio nedostatke u prilozima. upanijski sud u Zagrebu potvruje
odluku suda prvog stupnja.
Naime, uplata predujma na iro raun Narodnih novina d.d. za trokove objave
oglasa iz l. 142. ZZK je uvjet za ispitivanje osnovanosti prijedloga od 12. rujna
2007. u smislu l. 142.-144. ZZK te je dunost osobe koja zahtijeva pokretanje
postupka radi amortizacije i brisanja hipotekarne trabine uplatiti potreban
predujam.
Budui da iz spisa proizlazi da je predlagatelj rjeenjem pozvan dostaviti dokaz o uplati

predujma na iro raun Narodnih novina d.d. za trokove objave oglasa u iznosu od
350,00 kn (list 9 spisa), a da nije postupio po predmetnom rjeenju, pravilno je postupio
prvostupanjski sud kada je pozivom na odredbu l. 109. st. 6. ZZK odbacio prijedlog,
koji zakljuak prihvaa i ovaj drugostupanjski sud, a isti niti albenim navodima nije
doveden u sumnju.

ugovor nije potpisan
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak. 43. Zakona o zemljinim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98,
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
lanak. 455. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93,
3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01)
lanak 72. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine" broj 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01)
Sentenca
11
S obzirom da ugovor temeljem kojeg je predloen upis u ovom postupku nije

potpisan od strane jednog od kupaca (ovdje predlagateljice), to predlagateljica niti
ne osporava u albi, isti nije sklopljen pa stoga ne predstavlja valjan pravni temelj
za upis u zemljinu knjigu (l. 43. Zakona o zemljinim knjigama).
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja za uknjibu prava
vlasnitva, na temelju odredbe l. 108. st. 1. i 109. st. 1. i 4. Zakona o zemljinim
knjigama "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i
152/08 dalje ZZK). Sud prvog stupnja je uvidom u ugovor o kupoprodaji stana utvrdio
da isti nije potpisan od strane kupca, to je ocijenio kao zapreku predloenom upisu u
smislu l. 43. ZZK. upanijski sud u Zagrebu potvruje rjeenje suda prvog stupnja.
Navedeno stoga to je, kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu (to je u
skladu s l. 455. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 dalje: ZOO) sluaj sa ugovorom o prodaji
nekretnine), ugovor sklopljen kad ispravu potpiu sva osobe koje se njim obvezuju (l.
72. st. 1. ZOO). Obzirom da ugovor temeljem kojeg je predloen upis u ovom
postupku nije potpisan od strane jednog od kupaca (ovdje predlagateljice), to
predlagateljica niti ne osporava u albi, isti nije sklopljen pa stoga ne predstavlja
valjan pravni temelj za upis u zemljinu knjigu (l. 43. ZZK).
Pri tom valja nadodati kako se prijedlogu ne bi moglo udovoljiti niti pod pretpostavkom
da je ugovor, temeljem kojeg je predloen upis, potpisan od strane svih ugovaratelja, tj. da
je on sklopljen, a to stoga to u tom sluaju ne bi bila ispunjena opa pretpostavka
valjanosti tabularne isprave iz l. 44. st. 2. ZZK. To stoga to su u ugovoru o kupoprodaji
kao kupci navedeni M.M. iz Z. i M. S. , dok se potvrdom-oitovanjem volje dozvoljava
upis prava vlasnitva na predmetnom stanu M.M. iz P. i B. M. S. iz Z., pa kako
predlagatelji nisu dostavili isprave temeljem kojih bi se sa sigurnou moglo utvrditi da se
radi o istim osobama, to je sud prvog stupnja pravilno zakljuio da postoji opasnost da se
osobe u iju korist je upis zatraen zamijeni s drugima.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-9253/11-3 od 19. studenog 2013.
9. POJEDINANI ZEMLJINOKNJINI ISPRAVNI POSTUPAK

- parcelacija
Nomenklatura prava
KNJINIM STVARIMA
Zakonsko kazalo
lanak 109. st. 6 Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine", broj: 91/96, 68/98,
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10)
12
lanak 109. st. 5. Zemljinoknjinog poslovnika ("Narodne novine", broj: 81/97, 109/02,
123/02, 153/02 i 14/05)
Sentenca
S obzirom da iz prijedloga predlagatelja proizlazi da bi u ispravnom postupku
trebali biti promijenjeni podaci u posjedovnici, zamljinoknjini pojedinani
ispravni postupak moe se otvoriti samo ukoliko se uz prijedlog priloi prijavni list
o promjeni u katastru zemljita.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za provoenje pojedinanog ispravnog
postupka uz obrazloenje kako predlagatelji nisu uinili vjerojatnim da im pripada pravo
vlasnitva na predmetnim nekretninama pa stoga u smislu odredbi l. 200. Zakona o
zemljinim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04,
107/07, 152/08 i 126/10 dalje: ZZK) i l. 108. st. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroju,
voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima
sudova-Zemljinoknjinog poslovnika ("Narodne novine", broj: 81/97, 109/02, 123/02,
153/02 i 14/05-dalje: Poslovnik) ne postoji opravdani razlog za provoenje
zemljinoknjinog pojedinanog ispravnog postupka. upanijski sud u Zagrebu potvruje
rjeenje suda prvog stupnja.
Sasvim pogreno sud prvog stupnja prijedlog odbija budui je, prema stanovitu ovog
suda, prijedlog trebalo odbaciti kao neuredan i to pozivom na odredbu l. 109. st. 6 ZZK.
Navedeno stoga to je odredbom l. 109. st. 5. Poslovnika propisano da ukoliko bi se u
ispravnom postupku morali promijeniti podaci u posjedovnici glede povrine, oblika,
broja, izgraenosti pojedinih dijelova zemljinoknjinog tijela, prijedlogu treba priloiti
prijavni list katastra o nastaloj promjeni.
S obzirom da iz prijedloga predlagatelja proizlazi da bi u ispravnom postupku

trebali biti promijenjeni podaci u posjedovnici, zamljinoknjini pojedinani
ispravni postupak moe se otvoriti samo ukoliko se uz prijedlog priloi prijavni list
o promjeni u katastru zemljita.
Kako u trenutku kada je prijedlog za za provoenje pojedinanog ispravnog postupka

stigao zemljinoknjinom sudu (l. 107. ZZK) istom prijedlogu nije bio priloen prijavni
list u smislu odredbe l. 109. st. 5. Poslovnika, to je prvostupanjski sud pravilnom
primjenom odredbe l. 109. st. 6. ZZK trebao odbaciti navedeni prijedlog, a budui se
radi o ispravi koja je nuna za donoenje odluke o osnovanosti prijedloga za upis.
Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom odredbe l. 380. to. 2. ZPP, u svezi sa l. 91.
st. 1. ZZK, odbiti albu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko
rjeenje.

13
10. ISPRAVAK UPISA
Nomenklatura prava
KNJINIM STVARIMA
Zakonsko kazalo
lanak 116. do 118. Zakona o zemljinim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96,
68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
Sentenca
Kako su predmetna rjeenja provedena u zemljinoj knjizi na nain na koje glase,
nisu se ispunile pretpostavke za ispravak pogrenog upisa jer je taj institut
rezerviran samo za one sluajeve kada postoji nesuglasnost (proturjenost) izmeu
odluke zemljinoknjinog suda i zemljinoknjinog upisa provedenog na temelju
takve odluke, odnosno kad se sadraj provedenog upisa ne podudara sa sadrajem
rjeenja kojim je doputen upis i na temelju kojeg je upis proveden, to nije sluaj
sa navedenim upisima.
Kratki tekst odluke

Predmet ove pravne stvari je ispravak povrina i opisa posebnih dijelova nekretnine
upisanih u zk. ul. br. 3473 k.o. Grad Zagreb. Sud prvog stupnja je utvrdio da nema mjestu
ispravku povrina i opisa predmetnih posebnih dijelova nekretnine bez isprava iz kojih e
biti vidljiva pravna osnova stjecanja prava vlasnitva u razlici povrine predmetnih
stanova, u smislu l. 43 Zakona o zemljinim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96,
68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 u daljnjem tekstu
ZZK). Zbog navedenog je pozivom na odredbe l. 109 st. 1 i 4 ZZK odbio prijedlog.
.
Sud prvog stupnja pogreno je primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog na
temelju odredbi l. 43 ZZK jer se u konkretnom sluaju radi o prijedlogu za ispravak,
meutim navedeno nije bilo od utjecaja na pravilnost odluke zbog ega je prihvaa i ovaj
sud. Kako su posebni dijelovi nekretnine upisani u zemljine knjige na temelju
rjeenja suda prvog stupnja, odnosno predmetna rjeenja provedena su u zemljinoj
knjizi na nain na koje glase, nisu se ispunile pretpostavke za ispravak pogrenog
upisa (l. 116.-118. ZZK) jer je taj institut rezerviran samo za one sluajeve kada
postoji nesuglasnost (proturjenost) izmeu odluke zemljinoknjinog suda i
zemljinoknjinog upisa provedenog na temelju takve odluke, odnosno kad se
sadraj provedenog upisa ne podudara sa sadrajem rjeenja kojim je doputen
upis i na temelju kojeg je upis proveden, to nije sluaj sa navedenim upisima.
Nadalje, sve i da su predlagateljice traile ispravak pogreno odreenog upisa u samim

rjeenjima suda prvog stupnja, takove pogreke, ukoliko je do njih dolo, ne mogu se
sanirati podnoenjem prijedloga za ispravak pogreno provedenog upisa. Pogreke u
sudskim odlukama u zemljinoknjinom postupku prvenstveno se ispravljaju kroz
albu u postupcima u kojima je dolo do pogrenog upisa ili u posebnoj parnici
14
(npr. brisovna tuba) ili eventualno voenjem pojedinanog ispravnog postupka. To

stoga, jer je zemljinoknjini postupak strogo formalan postupak u kojem nije mogue
bez odgovarajuih novih isprava mijenjati ranije odreene upise, ak i ukoliko su isti bili
pogreni.
Pravilno je stoga postupio prvostupanjski sud kad je odbio prijedlog za ispravak povrina
i opisa posebnih dijelova nekretnine.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-3748/10-4 od 21. sijenja 2014.

- nalog za uknjibu
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 55. st. 1. b Zakona o zemljinim knjigama. (Narodne novine broj: 91/96, 114/01
i 100/04)
112. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama. (Narodne novine broj: 91/96, 114/01 i
100/04)
Sentenca
Kada se radi o upisu temeljem javne isprave sukladno l. 55. st. 1. b Zakona o
zemljinim knjigama, odluka suda kao ovrna isprava ne treba sadravati nalog za
uknjibu, ve se upis provodi po nalogu koji e zemljinoknjini sud izdati u
rjeenju o upisu (l. 112. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama).
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagateljice za uknjibu prava
vlasnitva. upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da predmetnom prijedlogu nije

bilo mogue udovoljiti, obzirom da je uvidom u dostavljenu presudu utvreno da ista ne
sadri toan opis zemljita u smislu odredbe l. 10. st. 2. Zakona o zemljinim knjigama
(Narodne novine broj: 91/96, 114/01 i 100/04 dalje: ZZK), te iz razloga jer je citirana
presuda deklaratorne naravi (samo utvruje da je tuiteljca/predlagateljica vlasnica
stana), a ne sadri nalog za uknjibu prava vlasnitva u korist predlagateljice u smislu
odredbe l. 108. st. 2. ZZK.
Zakljuak prvostupanjskog suda, iz kojeg proizlazi da je predlagateljica odbijena sa

upisom prava vlasnitva iz razloga jer je upis zatraen temeljem presude
deklaratorne naravi koja ne sadri nalog za uknjibu prava vlasnita u korist
predlagateljice u smislu odredbe l. 108. st. 2. ZZK, ne moe se prihvatiti. Ovo stoga
15
jer se u konkretnom sluaju ne radi o zemljinoknjinom upisu odreenom od

strane drugog suda (l. 108. st. 2. ZZK) ve o upisu temeljem javne isprave sukladno
l. 55. st. 1. b ZZK. Iz dikcije navedene zakonske odredbe ne proizlazi da bi odluka
suda kao ovrna isprava trebala sadravati nalog za uknjibu.
U konkretnoj situaciji upis se provodi po prijedlogu predlagatelja temeljem javne

isprave (ukoliko ista udovoljava svim opim i posebnim pretpostavkama za upis), a
po nalogu koji e zemljinoknjini sud izdati u rjeenju o upisu (l. 112. st. 1. ZZK).
Meutim, navedeno nije od utjecaja na odluivanje u ovoj pravnoj stvari budui da je

uknjiba prava vlasnitva zatraena temeljem presude za koju je u prvostupanjskom
postupku pravilno utvreno da ne sadri toan opis zemljita u smislu odredbe l. 10. st.
2. ZZK, odnosno l. 55. st. 1. b ZZK.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-5237/07-2 od 9. travnja 2008.

maloljetnik
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 108. st. 1 al. 3. Zakona o zemljinim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96,
68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
lanak 53. st. 1 to. 2. Zakona o javnom biljenitvu ("Narodne novine" broj 78/93,
29/94 i 162/98)
Sentenca
Obzirom da je iz sadraja prijedloga vidljivo da ga je predlagatelj podnio u svoje
ime, a ne kao zakonski zastupnik maloljetnog kupca, te obzirom da provedbom
predloenog upisa predlagatelj ne bi niti stekao, niti promijenio ili izgubio knjino
pravo, to je prijedlog za upis valjalo odbiti obzirom da je podnesen od neovlatene
osobe (l. 108. st. 1 alineja 3 Zakona o zemljinim knjigama).
Kako predmetni ugovor, kojim se raspolae imovinom maloljetne osobe

(kupovnina) nije sklopljen u obliku javnobiljenikog akta, to isti, u skladu s l. 53.
st. 1 toka 2. Zakona o javnom biljenitvu nije pravno valjan.
Kratki tekst odluke

Sud prvog stupnja ocjenjuje da predlagatelj nije aktivno legitimiran za podnoenje
prijedloga u ovom postupku u smislu l. 95 st. 1 Zakona o zemljinim knjigama
("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 - u
daljnjem tekstu ZZK), te pozivom na odredbe l. 109 st. 1 i 4 ZZK odbija prijedlog
16
predlagatelja za uknjibu prava vlasnitva. upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku

suda prvog stupnja.
Ovlatenje za podnoenje prijedloga za upis koji bi imao znaenje uknjibe ili

predbiljebe, tj. aktivnu legitimaciju za pokretanje zemljinoknjinog postupka za upis
uknjibe ili predbiljebe ima osoba koja bi tim upisom stekla, promijenila ili izgubila
knjino pravo (l. 95 st. 1 ZZK). Podnoenje prijedloga za upis od strane ovlatene osobe
jedna je od postupovnih pretpostavki za dozvolu i provedbu zemljinoknjinog upisa pa
zemljinoknjini sud, kada ispituje pretpostavke za upis, mora prije svega ispitati je li
prijedlog podnijela na to ovlatena osoba.
Ispitivanje zemljinoknjinog suda glede postojanja valjanog ovlatenja za podnoenje

prijedloga za upis kree se u okvirima odreenim l. 108. st. 1 alineja 3 ZZK prema kojoj
odredbi e zemljinoknjini sud, nakon to pregleda prijedlog za upis o priloge, dopustiti
upis, ako nema osnove za sumnju u to je li osoba koja podnosi prijedlog na to ovlatena.
Prema tome, ako iz zemljinoknjinog stanja, prijedloga za upis i priloga proizlazi da
osoba koja je podnijela prijedlog za upis nije na to ovlatena, zemljinoknjini sud e
prijedlog odbiti.
Obzirom da je iz sadraja prijedloga vidljivo da ga je predlagatelj podnio u svoje

ime, a ne kao zakonski zastupnik, odnosno otac maloljetnog kupca V. ., te obzirom
da provedbom predloenog upisa predlagatelj ne bi niti stekao, niti promijenio ili
izgubio knjino pravo, pravilno je postupio sud prvog stupnja kada je odbio
prijedlog za upis kao podnesen od neovlatene osobe (l. 108. st. 1 al. 3. ZZK).
Meutim, valja navesti kako se sve i pod pretpostavkom da je predlagatelj prijedlog

podnio kao otac i zakonski zastupnik V. ., a ne u svoje ime, istome svakako ne bi moglo
biti udovoljeno. To prije svega iz razloga to ugovor, na temelju kojega je predloen upis,
ne ispunjava opu pretpostavku valjanosti tabularne isprave iz l. 43 st. 1 ZZK, prema
kojoj e se upisi u zemljinu knjigu dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u
obliku propisanom za njihovu valjanost. Kako predmetni ugovor, kojim se raspolae
imovinom maloljetne osobe (kupovnina) nije sklopljen u obliku javnobiljenikog
akta, to isti, u skladu s l. 53 st. 1 toka 2 Zakona o javnom biljenitvu ("Narodne
novine" broj 78/93, 29/94 i 162/98), nije pravno valjan.
Nadalje, sve da tome i nije tako, odnosno i pod pretpostavkom da je navedeni ugovor
sklopljen u obliku javnobiljenikog akta, na temelju njega se ne bi mogao dopustiti
predloeni upis, obzirom da nekretnina, kojim je istom opisana kao predmet prodaje, nije
formirana za zemljinu knjigu, pa bi stoga postajala zapreka zahtijevanom upisu (l. 108
st. ZZK).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-2809/10 od 21. rujna 2010.

17

- raskid ugovora
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
100/04 i 107/07)
100/04 i 107/07)
Sentenca
Sporazum o raskidu odreenog kupoprodajnog ugovora, temeljem kojeg je kupac
prethodno uredno ishodio upis prava vlasnitva u zemljine knjige za svoju korist,
ne predstavlja ispravu temeljem koje bi se ex lege moglo zahtijevati brisanje prava
vlasnitva kupca.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja doputena je uknjiba prava vlasnitva za korist
predlagateljice. Odluujui povodom albe protustranke, upanijski sud u Zagrebu
preinauje odluku suda prvog stupnja na nain da odbija prijedlog predlagateljice.
Ne moe se prihvatiti zakljuak prvostupanjskog suda o doputanju uspostave prijanjeg

zemljinoknjinog stanja i s time povezane uknjibe prava vlasnitva u korist
predlagateljice. injenica da su ugovori o kupoprodaji nekretnine koja je predmet
ovog postupka sporazumno raskinuti izmeu ugovornih strana, sama po sebi ne
moe predstavljati pravni temelj za uspostavu prijanjeg zemljinoknjinog stanja,
te s tim povezanim brisanjem upisa prava vlasnitva protustranke na predmetnoj
nekretnini, makar o tome prilee uredne isprave (prijepisi sporazuma o raskidu
ugovora i njihovih dodataka iz zbrirke isprava prvostupanjskog suda).
Prvostupanjskom sudu se ukazuje kako je brisanje upisa u zemljine knjige predlagateljica

mogla ostvariti jediono podizanjem brisovne tube sukladno l. 129. Zakona o zemljinim
knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 114/01, 100/04 i 107/07 dalje: ZZK). St. 1.
navedenog lanka, naime izriito propisuje kako je nositelj knjinoga prava koje je
povrijeeno uknjibom u korist neke osobe ovlaten, radi zatite toga svoga prava,
zahtijevati brisanje svake uknjibe koja ga vrijea i uspostavu prijanjega
zemljinoknjinog stanja (brisovna tuba) sve dok ne nastupe injenice na temelju kojih bi
mu povrijeeno knjino pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukije odreeno.
Ukoliko je, dakle, predlagateljica smatrala da je navedenom uknjibom prava vlasnitva u

korist prostustranke povrijeeno njezino knjino pravo, zbog ega je eljela ishoditi
uspostavu prijanjeg zemljinoknjinog stanja i upis prava vlasnitva za svoju korist,
trebala je sudu prvog stupnja podnijeti brisovnu tubu, te u parninom postupku
18
dokazivati injenice relevantne za usvajanje takvog tubenog zahtjeva. Sporazum o

raskidu odreenog kupoprodajnog ugovora, temeljem kojeg je kupac prethodno
uredno ishodio upis prava vlasnitva u zemljine knjige za svoju korist, ne
predstavlja ispravu temeljem koje bi se ex lege moglo zahtijevati brisanje prava
vlasnitva kupca.
Obzirom na navedeno, ovaj sud utvrdio je kako iz isprava priloenih prijedlogu nije
vidljiv pravni temelj za doputanje i provedbu zahtijevanog upisa, to ga imperativno
propisuje l. 43 st. 2. ZZK.

- brisanje zabiljebe da je prijenos izvren radi osiguranja
- fiducija
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 108. st. 2. Zakona o zemljinim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98,
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
Sentenca
Budui je upis zatraen na temelju zapisnika o posvjedoenju injenica kao javne
isprave, sukladno odredbi l. 108. st. 2. Zakona o zemljinim knjigama, zemljinoknjini
sud se ograniava na ispitivanje je li upis odredilo za to nadleno tijelo te je li upis
provediv s obzirom na stanje zemljine knjige, dok glede ostalih pretpostavki odluuje
tijelo koje doputa upis.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je brisanje zabiljebe da je prijenos prava vlasnitva obavljen radi
osiguranja novanog potraivanja i zabiljebe zabrane optereenja te uknjiba prava
vlasnitva za korist predlagatelja. Sud prvog stupnja je utvrdio da su za predloeni upis
ispunjene sve pretpostavke koje za takvu vrstu upisa odreuje zemljinoknjino pravo pa
je stoga dopustio predloeni upis. upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda prvog
stupnja.
U odnosu na albene navode kojima se istie da je priloeni zapisnik o posvjedoenju

injenica donesen na temelju nezakonito provedenog postupka, treba rei da budui je
upis zatraen na temelju zapisnika o posvjedoenju injenica kao javne isprave,
sukladno odredbi l. 108. st. 2. ZZK, zemljinoknjini sud se ograniava na
ispitivanje je li upis odredilo za to nadleno tijelo te je li upis provediv s obzirom na
19
stanje zemljine knjige, dok glede ostalih pretpostavki odluuje tijelo koje doputa
upis.

- Agronomski fakultet
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
l. 148. st. 2. Zakona o visokim uilitima (Narodne novine, broj: 96/93, 34/94, 48/95,
29/96, 54/96 i 129/00)
Sentenca
Obzirom da su alitelji kao javne ustanove i kao visoka uilita u sastavu Sveuilita
u Zagrebu stupanjem na snagu posebnih zakona Zakona o ustanovama (24. kolovoza
1993.) i Zakona o visokim uilitima (2. studenog 1993.) stekli pravo vlasnitva na
predmetnoj nekretnini glede koje su alitelji bili tijela upravljanja, u ovoj pravnoj
situaciji niti ne dolazi do primjene l. 40. st. 2. ZZP jer je isti stupio na snagu 23.
travnja 1994., odnosno poslije stupanja na snagu Zakona o ustanovama i Zakona o
visokim uilitima.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja doputena je uknjiba prava vlasnitva za korist
predlagatelja. Odluujui povodom albi zainteresiranih osoba, upanijski sud u Zagrebu
preinauje odluku suda prvog stupnja na nain da odbija prijedlog predlagatelja.
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da je temeljem zakona u smislu l.

114. i 129. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj:
91/96, 73/00 i 114/01 dalje: ZVDSP) predlagatelj stekao pravo vlasnitva na predmetnoj
nekretnini u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki koje su odreene l. 40. st. 2.
Zakona o zatiti prirode (Narodne novine broj: 30/94, 72/94 i 107/03 dalje: ZZP).
Osnovani su albeni navodi da su alitelji temeljem Zakona o ustanovama

(Narodne novine broj 76/93, 29797 i 47/99 dalje: ZU) kao javne ustanove,
nastavno i temeljem Zakona o visokim uilitima (Narodne novine, broj: 96/93,
34/94, 48/95, 29/96, 54/96 i 129/00 dalje: ZVU) kao visoka uilita u sastavu
Sveuilita u Zagrebu, stekli pravo vlasnitva na predmetnoj nekretnini glede koje su
alitelji bili tijela upravljanja. Naime, danom stupanja na snagu ZU (24. kolovoza
1993.), odnosno ZVU (2. studenog 1993.), kao posebnih zakona u smislu l. 40. st. 2.
20
ZZP, ista je nekretnina kao drutveno vlasnitvo postalo imovinom dotadanjeg

tijela upravljanja, odnosno alitelja.
Obzirom da su alitelji stupanjem na snagu posebnih zakona ZU i ZVU stekli pravo

vlasnitva na predmetnoj nekretnini , u ovoj pravnoj situaciji niti ne dolazi do
primjene l. 40. st. 2. ZZP jer je isti stupio na snagu 23. travnja 1994., odnosno
poslije stupanja na snagu ZU i ZVU.
Napominje se odredba l. 148. st. 2. ZVU koja propisuje da drutvena sredstva koja su
danom stupanja na snagu ZU postala imovinom visokih uilita iz l. 147. ZVU (meu
kojima su i alitelji), ostaju imovina u njihovom vlasnitvu.
Stupanjem na snagu ZVDSP dana 1. sijenja 1997. ozakonjena je pretvorba prava

upravljanja na stvari u drutvenom vlanitvu u pravo osobe vlasnitva one osobe
koja je bila dotadanji nositelj prava upravljanja. Tako je odredbom l. 129. st. 2.
ZVDSP propisano da ako nije to drugo zakonom odreeno, stjecanjem vlasnitva na
temelju zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari,
osim onih za koje je predlagatelj znao da postoje ili je to morao znati. Takoer je u
zavrnim odredbama ZVDSP glede djelovanja zakona propisano l. 338. st. 2. da se
stjecanje, promjena, pravni uinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga
Zakona prosuuje prema pravilima koja su se primjenjivla u trenutku stjecanja, promjene
i prestanka prava i njihovih pravnih uinaka.
Predlagatelju, kao osobi koja se ne moe osloniti na predmnjevu vlasnitva, odnosno

tome tvrdi suprotno, ostaje da svoje pravo dokazuje u posebnom parninom postupku
(l. 63. st. 2. ZVDP).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-4814/05-2 od 11. travnja 2006
16. ZABILJEBA DOSUDE

- fiducijarno osiguranje
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
137/99., 114/01 i 100/04)
137/99., 114/01 i 100/04)
Sentenca
Kada je predlagatelj upisan u zemljinu knjigu kao fiducijarni vlasnik ispunjena je
pretpostavka iz l. 40. Zakona o zemljinim knjigama.
21
Budui da predmetnim rjeenjima nije odreeno da bi zainteresirana stranka stekla

samo pravo koje je predlagatelj osiguranja stekao na predmetnoj nekretnini, ve
ista stjee pravo vlasnitva na predmetnoj nekretnini, navedena rjeenja sukladno
l. 108. st. 2. Zakona o zemljinim knjigama nisu provediva u zemljinim knjigama.
Kratki tekst odluke

Sud prvog stupnja odbio je prijedlog predlagatelja kojim predlae zabiljebu dosude i
uknjibu prava vlasnitva pozivom na odredbu l. 40. Zakona o zemljinim knjigama
(Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99. - Odluka USRH, 114/01 i 100/04, u
daljnjem tekstu ZZK), zakljuujui da postoji zapreka traenom upisu, jer nije ispunjena
pretpostavka o knjinom prednitvu, a predlagatelj nije dokazao neprekinuti niz
izvanknjinih stjecanja. upanijski sud u Zagrebu odbija albu zainteresirane stranke kao
neosnovanu, te potvruje odluku suda prvog stupnja.
Toni su albeni navodi da je sud prvog stupnja pogreno primijenio materijalno pravo
kada je odbio prijedlog pozivajui se na odredbu l. 40 ZZK. Ovo stoga jer je
predlagatelj upisan u zemljinu knjigu kao fiducijarni vlasnik, zbog ega je
ispunjena pretpostavka iz l. 40. ZZK. Meutim, navedeno nije bilo od utjecaja na
pravilnost odluke zbog ega je prihvaa i ovaj sud.
Iako je predlagatelj osiguranja stekao uknjibom punopravno vlasnitvo nekretnine ipak u

sluaju ovrhe ili steaja nad predlagateljem osiguranja takvo vlasnitvo nije izjednaeno s
vlasnitvom koje nije steeno radi fiducijarnog osiguranja. Naime vlasnitvo nekretnine
steene fiducijarnim osiguranjem ne moe biti predmet ovrhe ili unovenja u steaju.
Prema pravnom shvaanju Ustavnog suda Republike Hrvatske izraenom u odluci U-III-
3303/2008 od 30. rujna 2010. (Narodne novine broj: 118/10.) utvreno je da je u
sluaju ovrhe protiv predlagatelja osiguranja predmet ovrhe pravo koje je predlagatelj
osiguranja stekao na predmetu osiguranja. Predmet ovrhe ne bi bio predmet prava
vlasnitva (u konkretnom sluaju predmetne nekretnine) koje je preneseno na fiducijara,
ve njegovo fiducijarno pravo vlasnitva na toj nekretnini. Fiducijant bi svakako imao
pravo istaknuti izluni prigovor u ovrsi koju bi pokrenuo trei nad predmetom osiguranja
kao da je predlagatelj osiguranja njegov punopravni ovlatenik.
Takoer je i lankom 276. stavkom 2. Ovrnog zakona propisano da u sluaju prisilne

ovrhe ili steaja protiv predlagatelja osiguranja protivnik osiguranja ima izluno pravo na
stvarima i pravima koje je prenio na predlagatelja osiguranja radi osiguranja, osim ako se
ovrha ne provodi radi ostvarenja trabine tree osobe prema predlagatelju osiguranja koje
je predlagatelj osiguranja osigurao ostvarivanjem zalonog prava na prenesenoj stvari ili
pravu.
Budui da predmetnim rjeenjima nije odreeno da bi zainteresirana stranka stekla

samo pravo koje je predlagatelj osiguranja stekao na predmetnoj nekretnini, ve
ista stjee pravo vlasnitva na predmetnoj nekretnini, navedena rjeenja sukladno
l. 108. st. 2. ZZK nisu provediva u zemljinim knjigama.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-7589/10 od 15. sijenja 2013.

22
17. ZABILJEBA SPORA I ODREENOST TUBE
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak 85. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98,
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08)
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08)
Sentenca
Time to je u izreci pobijanog dijela rjeenja tuba koja je temelj upisa osporavane
zabiljebe oznaena (samo) nazivom suda kojemu je podnesena i datumom njena
podnoenja, nije ostvarena bitna povreda postupka iz l. 354. st. 2. t. 11. Zakona o
parninom postupku u vezi l. 91. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama. Ovo stoga,
to iz tih podataka proizlazi pred kojim sudom se i u povodu kojeg podneska
tuitelja vodi spor, a jasno je i tko su stranke toga spora (predlagatelj kao tuitelj i
protustranka kao tuenik), slijedom ega je tuba koja je oznaena na takav nain
dovoljno odreena.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem doputena je zabiljeba tube radi pobijanja pravnih radnji
dunika na nekretnini protustranke u korist predlagatelja (to. I. izreke), odbijen je
prijedlog u dijelu kojim je zatraen upis zabiljebe spora (to. II. izreke), te odreena
zabiljeba odbijenog prijedloga radi upisa zabiljebe spora (to. III. izreke). U ovom
stadiju postupka sporno je da li su bile ispunjene pretpostavke za zabiljebu tube radi
pobijanja dunikovih pravnih radnji. upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda
prvog stupnja.
Protivno albenim navodima, time to je u izreci pobijanog dijela rjeenja tuba

koja je temelj upisa osporavane zabiljebe oznaena (samo) nazivom suda kojemu je
podnesena i datumom njena podnoenja, nije ostvarena bitna povreda postupka iz
l. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, broj: 53/91,
91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 - dalje u
tekstu: ZPP-a) u vezi l. 91. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine,
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 - dalje u tekstu: ZZK-
a), koju protustranka sadrajno istie u albi. Ovo stoga, to iz tih podataka
proizlazi pred kojim sudom se i u povodu kojeg podneska tuitelja vodi spor, a jasno
je i tko su stranke toga spora (predlagatelj kao tuitelj i protustranka kao tuenik),
slijedom ega je tuba koja je oznaena na takav nain dovoljno odreena.
Nadalje, nije ostvarena bitna povreda postupka prekoraenja podnesenog prijedloga, u

smislu odredbe l. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a u vezi l. 91. st. 1. ZZK-a, jer predlagatelj nije
23
podnio samo prijedlog za zabiljebu spora, koji je prvostupanjski sud odbio, ve i

prijedlog za zabiljebu tube radi pobijanja dunikovih pravnih radnji, pa je pravilno
prvostupanjski sud meritorno odluivao i o tom prijedlogu, iako je u obrazloenju navodio
samo razloge za odbijanje prijedloga za zabiljebu spora, to je posljedica toga da samo
rjeenja kojim se odbija odnosno samo dio rjeenja kojim se odbija prijedlog mora biti
obrazloen (arg. iz l. 109. st. 4. ZZK-a).
Obzirom da je predlagatelj predmetne zabiljebe ujedno i vjerovnik protustranke koji je

dokazao da je protiv protustranke podnio tubu radi pobijanja dunikovih pravnih radnji,
jer je dostavio izvornik podneska takvoga sadraja na kojemu je vidljivo otisnut prijamni
tambilj Trgovakog suda u Zagrebu, to je pravilno prvostupanjski sud, osnovom odredbe
l. 86. st. 1. ZZK-a u vezi l. 85. st. 1. ZZK-a, dopustio predloenu zabiljebu.
18. ZABILJEBA OVRHE

- sadraj prijedloga za upis
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak 79. st. 1. Ovrnog zakona ( Narodne novine , broj: 57/96, 29/99, 42/02, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
Iz podnesenog prijedloga izriito proizlazi da je svrha istog upis zabiljebe ovrhe, a
ne tek upis plombe koja bi, sukladno odredbi l. 57. st. 7. Zemljinoknjinog
poslovnika uvala red prvenstva za eventualno odreenu zabiljebu ovrhe, dok iz
cjelokupnog spisa proizlazi da predlagatelj nije sudu dostavio rjeenje o ovrsi, ve
tek prijedlog za donoenje rjeenja o ovrsi podnesen Trgovakom sudu u Zagrebu.
S obzirom da zabiljebu ovrhe zemljinoknjini sud upisuje nakon to je donijeto
rjeenje o ovrsi na nekretnini (l. 79. st. 1. Ovrnog zakona), a predlagatelj nije
zemljinoknjinom sudu dostavio rjeenje o ovrsi, ve samo prijedlog za njegovo
donoenje, to je pravilno prvostupanjski sud utvrdio injenino stanje i na isto
pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za upis zabiljebe ovrhe
odbio.
Kratki tekst odluke

Predmet postupka jest zabiljeba ovrhe na nekretninama protustranke, temeljem
prijedloga za ovrhu na nekretninama protustranke podnesenog Trgovakom sudu u
Zagrebu. Prvostupanjski sud odbio je predloeni upis zabiljebe ovrhe, jer osnovanost
prijedloga za upis ne proizlazi iz sadraja podnesene isprve, u smislu odredbe l. 108. st.
1. alineja 3. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98,
24
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 - dalje u tekstu: ZZK-a), budui da
zemljinoknjini sud odreuje zabiljebu ovrhe tek po donesenom rjeenju o ovrsi, a ne
samo na temelju injenice da je pokrenut ovrni postupak.
Naime, iz podnesenog prijedloga izriito proizlazi da je svrha istog upis zabiljebe

ovrhe, a ne tek upis plombe koja bi, sukladno odredbi l. 57. st. 7. Pravilnika o
unutarnjem ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u
zemljinoknjinim odjelima sudova Zemljinoknjinog poslovnika ( Narodne
novine , broj: 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10 - dalje u tekstu:
Zemljinoknjinog poslovnika) uvala red prvenstva za eventualno odreenu
zabiljebu ovrhe, dok iz cjelokupnog spisa proizlazi da predlagatelj nije sudu
dostavio rjeenje o ovrsi, ve tek prijedlog za donoenje rjeenja o ovrsi podnesen
Trgovakom sudu u Zagrebu.
Kako predlagatelj nije predloio upis plombe, ve upis zabiljebe ovrhe, a sud odluuje
samo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (l. 2. st. 1. ZPP-a, u vezi l. 91.
st. 1. ZZK-a), to je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odluivao samo o
prijedlogu za zabiljebu ovrhe.
S obzirom da zabiljebu ovrhe zemljinoknjini sud upisuje nakon to je donijeto

rjeenje o ovrsi na nekretnini (l. 79. st. 1. Ovrnog zakona / Narodne novine ,
broj: 57/96, 29/99, 42/02, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08/), a predlagatelj
nije zemljinoknjinom sudu dostavio rjeenje o ovrsi, ve samo prijedlog za njegovo
donoenje, to je pravilno prvostupanjski sud utvrdio injenino stanje i na isto
pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za upis zabiljebe ovrhe
odbio.
19. UPIS PROMJENE ADRESE I SPAJANJA UDJELA

- objedinjavanje suvlasnikih omjera
Nomenklatura prava
KNJINIM STVARIMA
Zakonsko kazalo
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
25
Sentenca
Upis spajanja, odnosno objedinjavanja suvlasnikih omjera u 1/1 (odnosno u zbroj
svih omjera koje predlagateljica ima 1/2 i 1/2) nije predvien kao vrsta upisa u
zemljine knjige.
Svaki upis u zemljinu knjigu vri se pod zasebnim brojem pod kojim je podnesen
prijedlog za taj upis i temeljem isprava citiranih u rjeenju zemljinoknjinog suda
kojim je naloen taj upis, pa nije mogue izvriti objedinjavanje suvlasnikih omjera
i upisati u zemljine knjige u jedinstvenom suvlasnikom omjeru vlasnika ije pravo
vlasnitva je uknjieno razliitim prijedlozima za uknjibu i na temelju razliitih
isprava.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice za spajanje udjela u 1/1 u podul. br.
51860 k.o. Vrape novo. Sud prvog stupnja odbija prijedlog predlagateljice ocijenivi da
nije mogue dopustiti traeno objedinjavanje suvlasnikih udjela u jedan udio jer
navedeno ne predviaju odredbe Zakona o zemljinim knjigama, ("Narodne novine",
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 u
daljnjem tekstu ZZK) niti Pravilnika o unutarnjem ustroju, voenju zemljinih knjiga i
obavljanju drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova-Zemljinoknjinog
poslovnika ("Narodne novine", broj: 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05 i 60/10).
Naime, odredbama l. 30. st. 1. ZZK je odreeno da su knjini upisi uknjiba,

predbiljeba i zabiljeba. Traeni upis spajanja, odnosno objedinjavanja suvlasnikih
omjera u 1/1 (odnosno u zbroj svih omjera koje predlagateljica ima 1/2 i 1/2) nije
predvien kao vrsta upisa u zemljine knjige.
Upisi u zemljinu knjigu provode se na temelju odredaba l. 112 i 113 ZZK kojima je
propisano da se svaki upis provodi iskljuivo po nalogu koji je zemljinoknjini sud
izdao o upisu i ne drugaije nego prema sadraju tog naloga, uz navoenje oznake vrste
upisa, dana, mjeseca, godine i broja pod kojim je prijedlog za upis stigao
zemljinoknjinom sudu. Iz navedenog jasno proizlazi da se svaki upis u zemljinu
knjigu vri pod zasebnim brojem pod kojim je podnesen prijedlog za taj upis i
temeljem isprava citiranih u rjeenju zemljinoknjinog suda kojim je naloen taj
upis. I zbog navedenog nije mogue izvriti objedinjavanje suvlasnikih omjera i
upisati u zemljine knjige u jedinstvenom suvlasnikom omjeru vlasnika ije pravo
vlasnitva je uknjieno razliitim prijedlozima za uknjibu i na temelju razliitih
isprava.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-10810/11-2

26
20. BRISANJE PRAVA ZALOGA

- zajednika hipoteka
Nomenklatura prava
UKNJIBA BRISANJA
Zakonsko kazalo
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
Sentenca
Kako se u konkretnom sluaju radi o zajednikoj hipoteci te je rjeenjem Opinskog
graanskog suda u Zagrebu brisana hipoteka u zk. ul. br. 1313 k.o. Grad Zagreb,
kao glavnom uloku, pravilno je na temelju istog rjeenja izbrisana i zabiljeba da je
hipoteka upisana u zk. ul. br. 6144 k.o. Sesvetski Kraljevec sporedna.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je uknjiba brisanja prava zaloga u zk. ul. br. 6144 k.o. Sesvetski
Kraljevec. Sud prvog stupnja odbacio je prijedlog pozivom na odredbe l. 108. st. 1. to.
3. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01,
100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 u daljnjem tekstu ZZK), s obrazloenjem
da predlagatelj nije dostavio dokaz da je trabina ispunjena (brisovno oitovanje).
Predlagatelj je zatraio uknjibu brisanja prava zaloga u zk. ul. br. 6144 k.o. Sesvetski
Kraljevec budui je na temelju rjeenja Opinskog graanskog suda u Zagrebu na
navedenoj nekretnini brisana zabiljeba sporedne hipoteke te je brisana glavna hipoteka u
zk. ul. br. 1313 k.o. Grad Zagreb.
Sukladno l. 137. st. 1. ZZK bude li zalono pravo izbrisano u glavnom uloku, u tom e
se uloku izbrisati i svi daljnji upisi koji se odnose na to zalono pravo, pa e ih se
prenijeti u koji od sporednih uloaka istoga zemljinoknjinoga suda. S tim e se
ulokom ubudue postupati kao s glavnim ako zajednika hipoteka jo postoji. Kako se
u konkretnom sluaju radi o zajednikoj hipoteci te je rjeenjem Opinskog
graanskog suda u brisana hipoteka u zk. ul. br. 1313 k.o. Grad Zagreb, kao
glavnom uloku, pravilno je na temelju istog rjeenja izbrisana i zabiljeba da je
hipoteka upisana u zk. ul. br. 6144 k.o. Sesvetski Kraljevec sporedna.
Stoga, nisu osnovani albeni navodi da se na temelju navedenog rjeenja treba brisati i
zalono pravo upisano u zk. ul. br. 6144 k.o. Sesvetski Kraljevec te je pravilan zakljuak
prvostupanjskog suda da je za uknjibu brisanja prava zaloga u predmetnom
zemljinoknjinom uloku bilo potrebno dostaviti ispravu podobnu za uknjibu iz koje bi
27
bilo vidljivo da je trabina ispunjena te da zaloni vjerovnik doputa brisanje predmetnog

zaloga (tzv. brisovno oitovanje).
Iako se prvostupanjski sud pogreno pozvao na l. 108. st. 1. to. 3. ZZK, umjesto l.
109. st. 6., kada je odbacio prijedlog, odluka suda je pravilna i pravni je uinak isti.

- vodno dobro
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 8. st. 1. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj: 153/09)
lanak 10. st. 1. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj: 153/09)
Sentenca
Kako predlagateljica uz prijedlog nije dostavila i rjeenje nadlenog Ministarstva
kojim bi bila utvrena pripadnost predmetne estice vodnom dobru sukladno
odredbama l. 10. Zakona o vodama, prijedlog je pravilnom primjenom odredbi l.
109. st. 6. ZZK trebalo odbaciti.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je upis statusa javnog vodnog dobra i uknjiba prava vlasnitva
predlagateljice na zkbr. 641/38, upisanoj u zk. ul. br. 2169 k.o. Stenjevec. Sud prvog
stupnja utvrdio je kako predlagateljica uz prijedlog nije priloila rjeenje ministarstva za
vodno gospodarstvo kojim se utvruje da je predmetna zemljinoknjina estica postala
javno dobro, u smislu odredbe l. 10. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj:
153/09), slijedom ega je na temelju odredbe l. 109. st. 6. Zakona o zemljinim
knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08,
126/10, 55/13 i 60/13 u daljnjem tekstu ZZK) odbio prijedlog za upis. upanijski sud u
Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
Odredbama l. 8. st. 1. Zakona o vodama definirano je to ini vodno dobro. Nadalje,

odredbe l. 10. st. 1. Zakona o vodama propisuju da pripadnost zemljita, iz l. 8
navedenog zakona, vodnom dobru utvruje rjeenjem Ministarstvo uz prethodno
miljenje Hrvatskih voda. Slijedom navedenog, kako predlagateljica uz prijedlog nije
dostavila i rjeenje nadlenog Ministarstva kojim bi bila utvrena pripadnost
predmetne estice vodnom dobru sukladno odredbama l. 10. Zakona o vodama,
prijedlog je pravilnom primjenom odredbi l. 109. st. 6. ZZK trebalo odbaciti.
28
albeni navodi nisu osnovani budui se odredbe l. 254. Zakona o vodama odnose na
uknjibu javnog vodnog dobra na nekretninama koje su vodno dobro iz l. 8. istog
zakona, a predlagateljica nije dostavila rjeenje kojim se utvruje pripadnost predmetnog
zemljita vodnom dobru odnosno ispravu iz kojeg se moe zakljuiti da bi predmetna
nekretnina predstavljala vodno dobro.

- steaj prodavatelja
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 54. st. 1. a. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96,
68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08)
lanak 25. st. 1. t. 13. Steajnog zakona (Narodne novine, broj: 44/96, 29/99, 129/00,
123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12)
lanak. 215. st. 1. alineja 3. u vezi st. 3. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne
novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08)
Sentenca
Kako aneks nekog ugovora moraju sklopiti iste stranke koje su sklopile i temeljni
ugovor, odnosno njihovi pravni sljednici ili odreene zakonom ovlatene osobe, a
predmetni Aneks ugovora o kupoprodaji nekretnine nije sklopljen na taj nain, to
istim nije moglo doi do izmjene predmetnih Ugovora o kupoprodaji nekretnine,
odnosno navedeni kupoprodajni ugovori ne sadre tonu oznaku zemljita u
pogledu kojega se zahtijeva uknjiba, budui da sadre katastarske, a ne
zemljinoknjine podatke o nekretninama, a kako je tona oznaka zemljita u
privatnim ispravama temeljem kojih se zahtijeva uknjiba jedna od propisanih
posebnih pretpostavki za uknjibu, u smislu odredbe l. 54. st. 1. a) Zakona o
zemljinim knjigama, to provedbi predmetnog upisa postoji zapreka u zemljinoj
knjizi.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud odbio je predloenu uknjibu prava vlasnitva, jer je utvrdio da opis
nekretnine u Ugovoru o kupoprodaji iz 2005. ne odgovara opisu nekretnine u zk. ul.,
slijedom ega da postoji zapreka provedbi zahtijevanog upisa, u smislu odredbe l. 108.
st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99,
73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 - dalje u tekstu: ZZK-a). upanijski sud u Zagrebu
potvruje odluku suda prvog stupnja.
29
Ovo stoga, to iako iz Aneksa ugovora o kupoprodaji nekretnina proizlazi da mu je

svrha otklanjanje nedostatka Ugovora o kupoprodaji iz 2001. i Ugovora o kupoprodaji iz
2005., navedeni aneks je bez pravnog uinka, jer ga nisu sklopile stranke navedenih
kupoprodajnih ugovora. Naime, Ugovor o kupoprodaji nekretnina iz 2001. sklopili su S.
V. i S. d.o.o., dok su Ugovor o kupoprodaji nekretnina iz 2005. sklopili S. d.o.o. i
predlagatelj, pa su i anekse navedenih ugovora trebale sklopiti iste stranke.
S obzirom da je S. V. preminuo, u njegovu pravnu poziciju stupili su njegovi nasljednici,

D. V. i D. V. Meutim, iz izvatka iz sudskog registra Trgovakog suda u Zagrebu za
trgovako drutvo S. d.o.o. proizlazi da je to drutvo brisano iz sudskog registra, nakon
zakljuenja steajnog postupka. Slijedom navedenog, ukoliko je nakon zakljuenja
steajnog postupka iza trgovakog drutva S. d.o.o. preostala steajna masa, tada je ta
steajna masa njegov pravni sljednik, koju zastupa steajni upravitelj (l. 25. st. 1. t. 13.
Steajnog zakona /Narodne novine, broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10,
25/12, 133/12/). Ukoliko iza trgovakog drutva S. d.o.o. nije ostala steajna masa, tad
isto nema pravnog sljednika, zbog ega je potrebno da umjesto njega aneks ugovora o
kupoprodaji nekretnine, prvi s nasljednicima S. V., a drugi s predlagateljem, potpie
Dravni odvjetnik Republike Hrvatske (arg. iz l. 215. st. 1. alineja 3. u vezi st. 3. ZZK-
a).
Stoga, kako aneks nekog ugovora moraju sklopiti iste stranke koje su sklopile i
temeljni ugovor, odnosno njihovi pravni sljednici ili odreene zakonom ovlatene
osobe, a predmetni Aneks ugovora o kupoprodaji nekretnine nije sklopljen na taj
nain, to istim nije moglo doi do izmjene predmetnih Ugovora o kupoprodaji
nekretnine, slijedom ega se pravilnim ukazuje zakljuak prvostupanjskog suda da
navedeni kupoprodajni ugovori ne sadre tonu oznaku zemljita u pogledu kojega
se zahtijeva uknjiba, budui da sadre katastarske, a ne zemljinoknjine podatke
o nekretninama, a kako je tona oznaka zemljita u privatnim ispravama temeljem
kojih se zahtijeva uknjiba jedna od propisanih posebnih pretpostavki za uknjibu,
u smislu odredbe l. 54. st. 1. a) ZZK-a, to provedbi predmetnog upisa postoji
zapreka u zemljinoj knjizi pa je isti pravilno odbijen (l. 108. st. 1. alineja 1. ZZK-
a).
23. ZABILJEBA OVRHE

- povrina
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08)
30
lanak 77. st. 2. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 57/96, 29/99)
lanak. 79. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 57/96, 29/99)
Sentenca
Za provedivost zabiljebe ovrhe dovoljno je da je nekretnina koja je predmet ovrhe
oznaena brojem zemljinoknjine estice i katastarske opine u kojoj lei te da je
opisana na nain kako je to uinjeno u zemljinoj knjizi i, naravno, da je ovrenik
osoba koja je upisana kao vlasnik ili suvlasnik te nekretnine, odnosno, ukoliko nije,
da su sudu dostavljene isprave kojima se dokazuje slijed stjecanja prava vlasnitva
od knjinog prednika do ovrenika te da su te isprave podobne za upis ovrenikova
prava u zemljinu knjigu.
Kratki tekst odluke

Predmet postupka jest zabiljeba ovrhe na nekretnini upisanoj kao vlasnitvo M. N. Sud
prvog stupnja doputa zabiljebu ovrhe na predmetnoj nekretnini. aliteljice smatraju da
prvostupanjski sud nije smio dopustiti zabiljebu ovrhe obzirom da je u predmetnom
rjeenju o ovrsi naznaeno da predmetna nekretnina ima povrinu od 378 m2, a u
zemljinoj knjizi je upisana povrina od 107 hv to da odgovara povrini od 385 m2,
slijedom ega predmetno rjeenje o ovrsi, protivno odredbi l. 10. st. 2. Zakona o
zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01,
100/04, 107/07, 152/08 - dalje u tekstu: ZZK-a), ne sadri povrinu nekretnine onako
kako je ista navedena u zemljinoj knjizi pa da je isto neprovedivo. upanijski sud u
Zagrebu odbija albu kao neosnovanu i potvruje odluku suda prvog stupnja.
Naime, zabiljeba je vrsta upisa kojom se ne stjeu, niti mijenjaju ili prestaju knjina
prava, kao to je to sluaj kod uknjibe i, po uvjetom naknadnog opravdanja,
predbiljebe, ve zabiljeba slui da se uine vidljivima odreene okolnosti za koje je
zakonom odreeno da se upisuju u zemljine knjige ili da se osnuju odreeni pravni
uinci kada je to predvieno zakonom (l. 30. st. 4. ZZK-a).
Svrha zabiljebe ovrhe jest konstituirati pravni uinak da nakon njenog upisa vie nisu, u
odnosu na nekretninu koja je optereena zabiljebom ovrhe, mogue promjene upisa
stvarnih prava utemeljene na raspolobi ovrenika, bez obzira na to kada su te raspolobe
poduzete, da njome ovrhovoditelj stjee pravo namirenja na toj nekretnini, koje mu
omoguuje da svoje potraivanje namiri iz vrijednosti te nekretnine ak i u sluaju kada
je u zemljinoj knjizi dolo do promjene prava vlasnitva bez prethodne raspolobe
ovrenika (l. 79. Ovrnog zakona /Narodne novine, broj: 57/96, 29/99., dalje u tekstu:
OZ-a/).
Da bi se ostvario takav uinak, dovoljno je da je nekretnina koja je predmet ovrhe

opisana na nain kako je to uinjeno u zemljinoj knjizi i, naravno, da je ovrenik
osoba koja je upisana kao vlasnik ili suvlasnik te nekretnine, odnosno, ukoliko nije,
da su sudu dostavljene isprave kojima se dokazuje slijed stjecanja prava vlasnitva
od knjinog prednika do ovrenika te da su te isprave podobne za upis ovrenikova
prava u zemljinu knjigu (l. 77. st. 2. OZ-a).
31
S obzirom da je predmetnim rjeenjem o ovrsi nekretnina koja je predmet ovrhe

opisana na nain kako je to uinjeno u zemljinoj knjizi, te da su sudu dostavljene
isprave podobne za upis prava vlasnitva kojima se dokazuje pravni slijed stjecanja
prava vlasnitva na predmetnoj nekretnini od upisanog vlasnika, M. N., preko S. Z.
do aliteljica (ovrenica), to je pravilno ocijenio prvostupanjski sud da je naloena
zabiljeba ovrhe provediva, u smislu odredbe l. 108. st. 2. ZZK-a.

- banke
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 360. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01 i 79/06)
lanak 1. st. 4. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea (Narodne novine broj 19/91,
83/92, 94/93, 2/94 i 9/95)
Sentenca
Obzirom da se Zakon o pretvorbi drutvenih ne primjenjuje na banke i druge
financijske organizacije (l. 1. st. 4.), to se u ovoj pravnoj stvari imaju primijeniti
odredbe ZV-a kao opeg zakona.
Kratki pregled odluke

Polazei od utvrenja da je nekretnina u pogledu koje je predloen upis uknjibe prava
vlasnitva uknjiena kao openarodna imovina, prvostupanjski sud temeljem l. 360.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98,
137/99, 22/00, 73/00, 114/01 i 79/06 - dalje: ZV) doputa predloeni upis. upanijski sud
u Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
Naime, l. 360. ZV-a propisano je da je pravo koritenja na stvari u drutvenom

vlasnitvu postalo pretvorbom nositelja tog prava - pravo vlasnitva one osobe koja je
pretvorbom postala sveopi pravni sljednik dotadanjeg nositelja prava koritenja na toj
stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasnitva, osim ako posebnim
zakonom nije odreeno drukije. Slijedom navedenog, te uvidom u izvadak iz sudskog
registra za predlagatelja i na temelju zemljinoknjinog stanja kakvo je bilo u trenutku
podnoenja prijedloga, pravilno je prvostupanjski sud dopustio upis prava vlasnitva u
korist predlagatelja.
32
Nije osnovan albeni navod zainteresirane strane koja navodi da je prvostupanjska

odluka donesena bez pravnog temelja iz kojeg bi bilo vidljivo da je nad
predlagateljem proveden postupak pretvorbe drutvenog vlasnitva. Naime,
navedena obveza na koju se ukazuje albom proizlazila bi iz l. 42. Zakona o
privatizaciji (Narodne novine broj 21/96), meutim, l. 1. st. 4. Zakona o
pretvorbi drutvenih poduzea (Narodne novine broj 19/91, 83/92, 94/93, 2/94 i
9/95) izriito je propisano da se navedeni zakon ne primjenjuje na banke i druge
financijske organizacije. Imajui u vidu izneseno pravilno je prvostupanjski sud u
ovoj pravnoj stvari primijenio odredbe ZV-a kao opeg zakona.
25. UKNJIBA ZALONOG PRAVA I ZABILJEBA OVRIVOSTI TRABINE

- alba na rjeenje o osiguranju
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 79. st. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 57/96, 29/99, 42/02, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
lanak 253. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 57/96, 29/99, 42/02, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
lanak 258. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 57/96, 29/99, 42/02, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
injenica da je protustranka - protivnik osiguranja, uloio albu protiv rjeenja o
osiguranju uknjibom zalonog prava temeljem kojeg je uknjiba zalonog prava
doputena, ne sprjeava zemljinoknjini sud da izvri uknjibu zalonog prava u
zemljinoj knjizi.
Kratki pregled odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja doputena je, na nekretnini u vlasnitvu protivnika
osiguranja, uknjiba zalonog prava i zabiljeba ovrivosti trabine. upanijski sud u
Zagrebu potvruje pobijanu odluku suda prvog stupnja.
U ovoj zemljinoknjinoj stvari, obzirom da je doneseno rjeenje o osiguranju novane

trabine zasnivanjem zalonog prava, sukladno odredbi l. 108. st. 2. Zakona o
zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01,
100/04, 107/07, 152/08 - dalje u tekstu: ZZK-a), zemljinoknjini sud se ograniio samo
na ispitivanje je li upis odredilo za to nadleno tijelo i je li upis provediv obzirom na
stanje zemljine knjige, a glede ostalih pretpostavki odluuje onaj sud ili drugo tijelo koje
33
upis doputa. Obje navedene pretpostavke predmetnog upisa, i po ocjeni ovog suda, u
konkretnom sluaju su ispunjene. Ovo iz razloga to je prema sadraju spisa, predmetno
rjeenje donio nadleni sud, a stanje zemljine knjige je u trenutku podnoenja prijedloga
(l. 107. ZZK) doputalo provedbu predmetnog rjeenja, obzirom su za to bile ispunjene
sve pretpostavke odreene zemljinoknjinim pravom (l. 40., 52., 55., 102. i 108. st. 2.
ZZK).
Stoga, zemljinoknjini sud u konkretnom zemljinoknjinom postupku nije bio ovlaten

ispitivati ni osnovanost niti zakonitost rjeenja temeljem kojeg je doneseno rjeenje o
osiguranju uknjibom zalonog prava, kao niti rjeenje o osiguranju temeljem kojeg je
doputen traeni upis.
U odnosu na daljnje albene navode valja istaknuti da pravomonost rjeenja o

osiguranju uknjibom zalonog prava nije pretpostavka za uknjibu zalonog prava
u zemljinoj knjizi, jer e, prema odredbi l. 79. st. 1. Ovrnog zakona ( Narodne
novine , broj: 57/96, 29/99, 42/02, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08
dalje: OZ-) u vezi l. 253. OZ-a, im donese rjeenje o osiguranju, sud po slubenoj
dunosti zatraiti da se u zemljinoj knjizi izvri uknjiba zalonog prava. Stoga,
injenica da je protustranka-protivnik osiguranja, uloio albu protiv rjeenja o
osiguranju uknjibom zalonog prava temeljem kojeg je uknjiba zalonog prava
doputena, ne sprjeava zemljinoknjini sud da izvri uknjibu zalonog prava u
zemljinoj knjizi.
26. ZABILJEBA OVRHE

-fiducijarno vlasnitvo
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 108/07, 152/08, 126/10)
lanak. 125. Zakona o izmjenama o dopunama Ovrnog zakona (Narodne novine, broj
88/05)
Sentenca
Kako iz zemljinoknjinog stanja ne proizlazi da bi nakon stupanja na snagu
Zakona o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona OZ 03 bio zahtijevan i ishoen
upis prethodnog i potonjeg vlasnitva, to vie ne bi bilo niti mogue dopustiti upis
prethodnog i potonjeg vlasnitva obzirom na odredbu l. 125. Zakona o izmjenama
o dopunama Ovrnog zakona 05.
34
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je upis zabiljebe ovrhe temeljem rjeenja o ovrsi Opinskog
suda u Zagrebu donesenog protiv ovrenika S.E. Sud prvog stupnja utvruje da je
nekretnina u pogledu koje je predloen upis u asu podnoenja prijedloga (l. 107.
Zakona o zemljinim knjigama /"Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00,
114/01, 100/04, 108/07, 152/08, 126/10 - dalje: ZZK/) u zemljinoj knjizi upisana kao
vlasnitvo H.B.C. uz zabiljebu da je prijenos prava vlasnitva obavljen radi osiguranja
(l. 274 st. 5 Ovrnog zakona - "Narodne novine", broj: 57/96 i 29/99-dalje: OZ). Budui
da ovrenik nije upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, sud prvog stupnja zakljuuje
da za traeni upis nije ispunjeno pravilno o knjinom predniku sadrano u l. 40. ZZK, te
pozivom na odredbu l. 109. st. 1. i 4. ZZK odbija provedbu traenog upisa. upanijski
sud u Zagrebu potvruje rjeenje suda prvog stupnja.
Obzirom da H.B.C. i S.E. nisu upisani kao prethodni i potonji vlasnik predmetne
nekretnine, a to stoga to je upis prava vlasnitva za korist H.B.C. izvren prije
stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona ("Narodne
novine", broj: 173/03 -dalje: ZID OZ 03), pravilan je zakljuak prvostupanjskog
suda da u konkretnom sluaju za upis zabiljebe ovrhe nije ispunjeno pravilno o
knjinom predniku koje je sadrano u l. 40. ZZK i koje se kao materijalno pravna
pretpostavka koju odreuje zemljinoknjino pravo, mora ispuniti kod svih vrsta
upisa.
Iako je odredbom l. 103. ZID OZ 03 bilo propisano da e, nakon stupanja na snagu tog
Zakona, nadleni zemljinoknjini sud, na zahtjev bilo koje od stranaka koje su potpisale
sporazum prema l. 274. ili l. 279. OZ, brisati upis o prijenosu prava vlasnitva
nekretnine koji je nakon 1. sijenja 1997. u zemljinoj knjizi proveden na temelju l. 274.
st. 5. OZ i zamijeniti ga upisom koji e biti u skladu s odredbama l. 34. st. 5. Zakona o
vlasnitvu i drugom stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99,
22/00, 73/00 i 114/01-dalje: ZV) i l. 32. st. 4. ZZK, odnosno upisom prethodnog i
potonjeg vlasnitva u kojem e sluaju upis potonjeg vlasnitva djelovati kao
predbiljeba vlasnitva, valja navesti da je odredbom l. 125. st. 1. ZID OZ 05 propisano
da se na sporazume o osiguranju prijenosom ,vlasnitva i prijenosom prava i na postupke
njihova upisa u zemljine knjige, primjenjuju odredbe Ovrnog zakona koje su bile na
snazi u vrijeme sklapanja tih sporazuma, dok je odredbom st. 3. istog l. propisano da e,
ako do dana stupanja na snagu tog zakona (29. srpnja 2005.) nije odlueno o prijedlogu
za upis podnesenom na temelju l. 103. ZID OZ 03, sud obustaviti postupak.
Kako iz zemljinoknjinog stanja ne proizlazi da bi H. B. C. ili S.E. nakon stupanja

na snagu ZID OZ 03 zahtijevali i ishodili upis prethodnog i potonjeg vlasnitva vie
ne bi bilo niti mogue dopustiti upis prethodnog i potonjeg vlasnitva obzirom na
odredbu l. 125. ZID OZ 05..

35
27. ZABILJEBA OVRHE

- dvije ovrhe
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak 80. Ovrnog zakona (Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05 i 67/08)
Sentenca
Nema zapreke da se u zemljinoj knjizi na predmetnoj nekretnini izvri upis
zabiljebe ovrhe temeljem rjeenja o, iako je na istoj nekretnini ve zabiljeena
ovrha temeljem ranijeg rjeenja o ovrsi.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je upis zabiljebe ovrhe temeljem rjeenja o ovrsi od 18. prosinca
2009. Poavi od utvrenja da je na predmetnoj nekretnini ve upisana zabiljeba ovrhe
na temelju rjeenja tog suda, sud prvog stupnja zakljuio je da se temeljem rjeenja o
ovrsi od 18. prosinca 2009. ne moe izvriti upis jo jedne zabiljebe ovrhe sukladno
odredbi l. 80. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05 i 67/08-daljnjem tekstu OZ), zbog ega je ocjenjujui da postoji
zapreka provedbi dostavljenog rjeenja, pozivom na odredbu l. 108. st. 2. Zakona o
zemljinim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01,
100/04, 108/07, 152/08, 126/10 - dalje: ZZK) odbio provedbu rjeenja o ovrsi.
Odluujui o albi zainteresirane strane, upanijski sud u Zagrebu preinaava odluku
suda prvog stupnja i doputa traeni upis.
Smisao odredbe l. 80. OZ jest da ovrni sud radi namirenja trabina jednog ili
vie ovrhovoditelja na jednoj nekretnini provodi jedan ovrni postupak, bez obzira
koliko je ovrnih postupaka pokrenuto pred tim sudom, na nain da ovrhovoditelj
za iju je trabinu kasnije odreena ovrha na istoj nekretnini, pristupa provoenju
ovrhe u ve pokrenutom ovrnom postupku.
Navedena odredba odnosi se iskljuivo na provoenje ovrnog postupka, a ne na

provoenje ovrne radnje zabiljebe ovrhe pred zemljinoknjinim sudom, kako je
to pogreno zakljuio sud prvog stupnja, a koji se upis zabiljebe ovrhe vri prema
odredbama zemljinoknjinog prava. To u konkretnom sluaju znai da nema
zapreke da se u zemljinoj knjizi na predmetnoj nekretnini izvri upis zabiljebe
ovrhe temeljem rjeenja o ovrsi od 18. prosinca 2009., iako je na istoj nekretnini ve
zabiljeena ovrha temeljem rjeenja o ovrsi od 6. listopada 2009.
Osim toga, sukladno naelu potpunosti, zemljine knjige trebaju pruiti prikaz
cjelokupnog pravnog stanja glede odreene nekretnine te se stoga u zemljine knjige
treba upisivati sve podatke o nekretninama i pravima na njima koji su vani za pravno
36
stanje nekretnina mjerodavno za njihov pravni promet. To stoga da bi bilo mogue u

pravnom prometu nekretnina ostvariti pravnu sigurnost. Upravo provedbom i pobijanog
zemljinoknjinog upisa postaje vidljivo potpuno i tono pravno stanje predmetne
nekretnine bitno za pravni promet.
Stoga, kako je predmetno rjeenje o ovrsi donio sud koji vodi ovrni postupak, kao
nadleno tijelo u smislu l. 108. st. 2. ZZK te kako su prema ocjeni ovog suda, za upis
zabiljebe ovrhe ispunjene sve pretpostavke koje odreuje zemljinoknjino pravo (l.
40.-42., l. 43.-44. te l. 55. st. l. b, u vezi l. 10. st. 2. ZZK), valjalo je temeljem l. 380.
to. 3. ZPP, u vezi l. 91. ZZK, usvojiti albu zainteresirane stranke te prvostupanjsko
rjeenje preinaiti i naloiti provedbu ovog rjeenja u zemljinoj knjizi (l. 128. st. 1. a
ZZK).
28. BRISANJE ZALONOG PRAVA

- brisovno oitovanje prosuivanje isprave prema sadraju
Nomenklatura prava
UKNJIBA BRISANJA
Zakonsko kazalo
lanak 53. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98,
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07 I 152/08)
lanak 346. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj:
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i
153/09)
Sentenca
Isprava se prosuuje prema svome sadraju, a ne nazivu.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbaen je prijedlog za brisanje zalonog prava. upanijski
sud u Zagrebu preinauje odluku suda prvog stupnja na nain da doputa brisanje
zalonog prava na nekretnini predlagatelja.
Ovo stoga, to je prvostupanjski sud utvrdio da predlagatelj nije dostavio brisovno

oitovanje zalonog vjerovnika za brisanje predmetnog zalonog prava, to je proturjeno
sadraju isprava koje je predlagatelj dostavio. Iako je prvostupanjski sud poinio
navedenu bitnu povredu postupka, odlune injenice bilo je mogue utvrditi iz isprava
koje se nalaze u spisu te pobijano rjeenje preinaiti temeljem odredbe l. 373.a st. 1.
alineja 2. i st. 3. ZPP-a, u vezi l. 91. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne
novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, dalje u
tekstu: ZZK-a).
37
Naime, isprava se prosuuje prema svome sadraju, a ne nazivu, a iz isprave na

listu 2. spisa (iako naslovljena kao Tabularna isprava) proizlazi da se radi o
brisovnom oitovanju, kojeg ja za zalonog vjerovnika dao njegov punomonik, iji
je potpis javnobiljeniki ovjeren.
Kako je odredbom l. 346. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne

novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,
38/09, 153/09, dalje u tekstu: ZVDSP-a) odreeno da zalono pravo prestaje kad prestane
cijela njime osigurana trabina i sve sporedne trabine kamata i trokova, ako nije to
drugo zakonom odreeno, s time da je za prestanak hipoteke potrebno da ista bude
izbrisana iz zemljine knjige (l. 347. st. 1. ZVDSP-a), a iz dostavljenog brisovnog
oitovanja proizlazi da je prestala trabina koja je bila osigurana predmetnom hipotekom,
to je valjalo dopustiti predloenu uknjibu brisanja zalonog prava na predmetnoj
nekretnini.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-11295/11 od 20. veljae 2014.
29. ZABILJEBA OVRHE

- odbijen upis zalonog prava
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak 79. st. 3. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 57/99, 29/99, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05, 67/08)
Sentenca
Kako je zalono pravo stvarno pravo, iji upis predlagatelj temelji na Ugovoru o
zalonom pravu sklopljenog na raspolobi ovrenika, a prethodno je bila upisana
zabiljeba ovrhe, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio odredbu l. 79. st. 3.
OZ-a kada je odbio predloeni upis.
Kratki tekst odluke

Predmet postupka jest uknjiba dobrovoljnog zalonog prava na nekretnini protustranaka
(zalonih dunika). Prvostupanjski sud odbio je predloeni upis, jer je utvrdio da je na
predmetnoj nekretnini upisana zabiljeba ovrhe temeljem rjeenja o ovrsi, a kako je
odredbom l. 79. st. 3. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 57/99, 29/99, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 67/08 - dalje u tekstu: OZ-a) odreeno da nakon zabiljebe ovrhe
u zemljinim knjigama nije doputen upis promjene prava vlasnitva utemeljen na
raspolobi ovrenika, bez obzira na to kad je ta raspoloba poduzeta, to da u pogledu
predmeta upisa postoji zapreka u zemljinoj knjizi, slijedom ega je predloeni upis
odbio (l. 108. st. 1. alineja 1. Zakona o zemljinim knjigama /Narodne novine, broj:
38
91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04., 107/07., 152/08, dalje u tekstu: ZZK-a/).
Kako je zalono pravo stvarno pravo, iji upis predlagatelj temelji na Ugovoru o
zalonom pravu sklopljenog na raspolobi ovrenika, a prethodno je bila upisana
zabiljeba ovrhe, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio odredbu l. 79. st. 3.
OZ-a kada je odbio predloeni upis.
30. PROVEDBA RJEENJA O OVRSI

- ranije mjesto u redu prvenstva
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
100/04, 107/07 i 152/08)
100/04, 107/07 i 152/08)
lanak 54. st. 1. Zemljinoknjinog poslovnika ("Narodne novine", broj: 91/97, 109/02,
123/02, 153/02)
Sentenca
Obzirom da je bio podnesen prijedlog za uknjibu prava vlasnitva temeljem
Sporazuma o osiguranju novane trabine prijenosom prava vlasnitva na
nekretnini, te da je provedba tog prijedloga stekla ranije mjesto u redu prvenstva za
rjeavanje i da je tom zahtjevu udovoljeno na nain da je upisana zabiljeba da je
prijenos prava vlasnitva izvren radi osiguranja trabine, pa je alitelj predloio
upis prava vlasnitva protiv osobe koja u asu podnoenja prijedloga za upis u toj
zemljinoj knjizi nije bila upisana kao vlasnik niti je dokazao niz izvanknjinih
stjecanja, to je pravilno odbijena provedba rjeenja o ovrsi.
Kratki tekst odluke

Obzirom na stanje zemljine knjige u trenutku podnoenja prijedloga i na sadraj isprave
priloene uz prijedlog da za udovoljenje predmetnom upisu postoje zapreke, sud prvog
stupnja ocjenjuje da nije ispunjena pretpostavka o knjinom predniku iz l. 40. Zakona o
zemljinim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 -
dalje: ZZK), te odbija provedbu rjeenja o ovrsi. upanijski sud u Zagrebu potvruje
Naime, uknjibu prava vlasnitva, kao i sve druge upise u zemljine knjige moe se
dopustiti samo protiv osobe koja je u trenutku podnoenja prijedloga za upis u toj
39
zemljinoj knjizi upisana kao vlasnik zemljita ili nositelj prava, glede kojeg se upis
zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjiena ili predbiljeena (knjini
prednik).
U odnosu na albene navode zainteresirane osobe o povredi prvenstvenog reda,

valja ukazati na odredbu l. 45. st. 1. ZZK kojom je propisano da se prvenstveni red
upisa u zemljinu knjigu utvruje prema asu u kojem je zemljinoknjinom sudu
stigao prijedlog za upis, odnosno odluka drugog suda ili tijela kojom se odreuje
upis, a u vezi s time i na l. 54. st. 1. Zemljinoknjini poslovnik ("Narodne novine",
broj: 91/97, 109/02, 123/02, 153/02 - dalje ZKP - PKZ), a ne prema asu kada je
zaprimljen ovrni prijedlog.
Budui da je prijedlog za uknjibu prava vlasnitva temeljem Sporazuma o

osiguranju novane trabine prijenosom prava vlasnitva na nekretnini i da je
provedba tog prijedloga stekla ranije mjesto u redu prvenstva za rjeavanje i da je
tom zahtjevu udovoljeno na nain da je upisana zabiljeba da je prijenos prava
vlasnitva izvren radi osiguranja trabine, pravilno je postupio prvostupanjski sud
kada je odbio prijedlog za zabiljebu ovrhe alitelja. To stoga to je alitelj
predloio upis prava vlasnitva protiv osobe koja u asu podnoenja prijedloga za
upis u toj zemljinoj knjizi nije bila upisana kao vlasnik (l. 40. ZZK) niti je
dokazao niz izvanknjinih stjecanja.
U albi zainteresirana osoba navodi da je za upis predmetne zabiljebe mjerodavan

trenutak kada je ovrni odjel Opinskog graanskog suda zaprimio prijedlog za ovrhu jer
su zemljinoknjini i ovrni odjel, dio jednog te istog suda (Opinskog graanskog suda u
Zagrebu), koji odjeli su formirani samo radi bolje uinkovitosti. Takvi albeni navodi
nisu utjecali na zakonitost i pravilnost pobijanog rjeenja budui da je odredbama 45. st.
1. i 54. st. 1. ZKP-PKZ propisan red rjeavanja zemljinoknjinih prijedloga, koji se
ravna prema vremenu zaprimanja prijedloga za upis, u ovom sluaju dana kada je
zemljinoknjinom sudu dostavljeno rjeenje o ovrsi na provedbu.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-5438/12-2 od 21. listopada 2013.
31. ZABILJEBA OVRHE

- upis u situaciji predbiljebe vlasnitva
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 108/07, 152/08, 126/10)
Sentenca
40
Kad je predbiljeba doputena protiv uknjienog vlasnika zemljita (knjinog

prednika), daljnji se upisi mogu dopustiti i protiv uknjienog i protiv predbiljeenog
vlasnika (l. 67. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama).
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja doputena je zabiljeba ovrhe temeljem rjeenja o ovrsi
Trgovakog suda u Zagrebu zabiljeba ovrhe. upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku
suda prvog stupnja.
alitelj u albi navodi da je stekao pravo vlasnitva na nekretnini, ime ustvari upuuje
da u odnosu na tu nekretninu ne bi bilo ispunjeno pravilo o knjinom predniku za upis
zabiljebe ovrhe. Meutim, protivno takvim albenim navodima iz zemljine knjige i
pobijanog rjeenja proizlazi da je pravo vlasnitva alitelja na predmetnoj nekretnini
samo predbiljeeno, te da ta predbiljeba nije opravdana.
U razdoblju od provedbe predbiljebe, pa do njezinog opravdanja ili brisanja nastaje

specifina pravna situacija glede raspolaganja knjinim pravom na koje se odnosi
predbiljeba. Obzirom na to da se predbiljebom knjino pravo stjee, prenosi,
ograniava ili prestaje pod uvjetom naknadnog opravdanja, njezinom provedbom je i
gubitak ili ogranienje prava knjinog prednika samo uvjetno.
I knjini prednik protiv koga je provedena predbiljeba i predbiljeeni nositelj knjinog

prava moi e raspolagati svojim pravom i protiv obojice e se moi provoditi daljnji
upisi izvedeni iz upisa provedenih u njihovu korist, ali e pravni uinci tih daljnjih upisa
ovisiti o sudbini upisane predbiljebe odnosno o tome je li ona opravdana ili ne.
Kad je predbiljeba doputena protiv uknjienog vlasnika zemljita (knjinog

prednika), daljnji se upisi mogu dopustiti i protiv uknjienog i protiv predbiljeenog
vlasnika (l. 67. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama /"Narodne novine", broj:
91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 108/07, 152/08, 126/10-dalje: ZZK/), zbog
ega je pravilno sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je odluio
kao u pobijanom dijelu rjeenju.
32. ZABILJEBA JAVNOG DOBRA U OPOJ UPORABI

- eljeznika infrastruktura
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak 40. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj 91/96,68/98, 137/99,
22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
41
lanak 108. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj 91/96,68/98,
137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08)
Sentenca
-
Kratki tekst odluke

Sud prvog stupnja ocijenio je da zatraenom upisu zabiljebe javnog dobra u opoj
uporabi u predmetnom z.k. uloku postoji zapreka u smislu odredbe l. 108. st. 1. Zakona
o zemljinim knjigama (Narodne novine broj 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00,
114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 dalje ZZK), budui da je iz utvrenog
zemljinoknjinog stanja vidljivo da H nisu upisane kao nositelj knjinih prava
sukladno lanku 40. ZZK kao i injenice da potvrda tog drutva ne predstavlja valjanu
ispravu temeljem koje bi se mogao dopustiti zemljinoknjini upis, slijedom ega odbija
prijedlog predlagatelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
Uvidom u zemljinu knjigu utvreno je kako je, u trenutku kada je prijedlog za upis
stigao zemljinoknjinom sudu (l. 107. ZZK), u predmetnom z.k ul. upisana nekretnina
uknjiena kao vlasnitvo Sveuilita u Zagrebu.
Uvidom u potvrdu H koja u svojstvu upravitelja potvruje da se predmetna nekretnina

jednim dijelom nalazi unutar granica eljeznikog infrastrukturnog pojasa, a drugim
dijelom izvan granica infrastrukturnog pojasa.
Meutim, potvrda ne predstavlja valjanu ispravu da bi se temeljem nje i odredbi lanka

108. ZZK dopustio zemljinoknjini upis, to je sud prvog stupnja pravilno utvrdio kako je
zatraenom upisu postoji zapreka u smislu odredbe l. 108. st. 1. to. 1. ZZK, te je odbio
prijedlog predlagatelja pravilnom primjenom materijalnog prava.

- punomo
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak. 53. st. 2. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj 91/96, 68/98,
137/99, 114/01, 100/04 i 107/07)
Sentenca
Kod upisa prava vlasnitva na temelju privatne isprave potpisane po
opunomoeniku, nije dovoljno samo da javni biljenik prilikom ovjere potpisa na
42
ispravi potvrdi da je izvrio uvid u punomo temeljem koje je isprava potpisana, ve

je uz prijedlog za upis potrebno priloiti tu punomo jer je njezino postojanje i
valjanost pretpostavka za preispitivanje valjanosti tabularne isprave temeljem koje
se predlae upis. Stoga valja zakljuiti da takva punomo uistinu predstavlja prilog
koji je nuan za donoenje odluke o osnovanosti prijedloga za upis.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud je prijedlog za upis prava vlasnitva dopustio u odnosu na suvlasnike
dijelove LJ. P. i A. S., ali je odbacio onaj dio prijedloga koji se odnosio na suvlasniki dio
M. R. na temelju l. 109. st. 6. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj
91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04 i 107/07; dalje: ZZK) obzirom da prijedlogu nije
priloena punomo M. R., izdana LJ. P. za sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine u
njegovo ime. upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
Predlagatelj nije uz prijedlog dostavio punomo kojom je M. R. opunomoio LJ. P. za

sklapanje pravnog posla prodaje nekretnine, pa je prvostupanjski sud pravilno na temelju l.
109. st. 6. ZZK prijedlog za upis prava vlasnitva odbacio u dijelu koji se odnosi na
suvlasniki dio M. R.
Naime, takvu je punomo trebalo priloiti prijedlogu jer je njezina valjanost pretpostavka
za preispitivanje valjanosti tabularne isprave temeljem koje je predloen upis. Ukoliko
nije priloena, sud ne moe nedvojbeno utvrditi o kakvoj se punomoi radi pa ukoliko je
u konkretnom sluaju ugovor potpisan temeljem ope ili generike punomoi, takva bi
punomo u asu podnoenja prijedloga (13. studenog 2008.) bila starija od godinu dana
(jer je javni biljenik u ovjeri potpisa na ugovoru o kupoprodaji naveo da je punomo od
27. prosinca 2001.), u tom se sluaju prijedlogu ne bi moglo udovoljiti (l. 53. st. 2. al. 2.
ZZK). Ukoliko bi, pak, u ovjeri potpisa javnog biljenika bilo navedeno da je ovlatenje
utvreno temeljem posebne punomoi (l. 53. st. 2. al. 1. ZZK), navedeno ne bi nuno
znailo da se radi o takvoj punomoi, ve bi se to moglo utvrditi jedino uvidom u tu
punomo, odnosno u njezin sadraj.
Dakle, kod upisa prava vlasnitva na temelju privatne isprave potpisane po

opunomoeniku, nije dovoljno samo da javni biljenik prilikom ovjere potpisa na
ispravi potvrdi da je izvrio uvid u punomo temeljem koje je isprava potpisana, ve
je uz prijedlog za upis potrebno priloiti tu punomo jer je njezino postojanje i
valjanost pretpostavka za preispitivanje valjanosti tabularne isprave temeljem koje
se predlae upis. Stoga valja zakljuiti da takva punomo uistinu predstavlja prilog
koji je nuan za donoenje odluke o osnovanosti prijedloga za upis.
U odnosu na albene navode valja rei da dostavom punomoi uz albu predlagatelj sebe ne
moe dovesti u povoljniji poloaj jer se u albi ne mogu iznositi nove injenice niti prilagati
nove isprave (l. 124. st. 2. ZZK). Predlagatelj se nije niti u prijedlogu za upis pozvao na
injenicu da se original punomoi nalazi u nekom drugom spisu (l. 102. st. 3. ZZK), pa se
na tu injenicu takoer ne moe pozivati tek u albi. Konano, nema obveze suda da
podnositelja nepotpunog prijedloga zove na dostavu isprava iji nedostatak predstavlja
zapreku udovoljavanju prijedlogu za upis.
43
34. PROVEDBA PRIJAVNOG LISTA

- aktivna legitimacija - promjena izgraenosti
Nomenklatura prava
KNJINIM STVARIMA
Zakonsko kazalo
137/99, 73/00, 114/01 i 100/04)
lanak. 10. st. 4. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 68/98,
137/99, 73/00, 114/01 i 100/04)
137/99, 73/00, 114/01 i 100/04)
Sentenca
Aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka za promjenu katastarskog broja,
oblika, povrine ili izgraenosti katastarske estice ima tijelo nadleno za katastar,
a sud prvog stupnja duan je provesti promjenu u zemljinoj knjizi na temelju
prijavnog lista, i to sve temeljem citirane odredbe l. 10. st. 4. Zakona o zemljinim
knjigama, osim u sluaju kada bi takva promjena utjecala na knjina prava (l. 145.
st. 4. Zakona o zemljinim knjigama), kada je za provedbu promjene potrebna i
isprava prikladna za uknjibu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljitu
slau s tom promjenom.
Promjena oblika, povrine i izgraenosti iste, se upisuju u posjedovni list (list A) i

time se ne dira u pravo vlasnitva na predmetnim nekretninama upisano u
vlasnikom listu (listu B).
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja doputena je promjena oblika, povrine i izgraenosti na
nekretninama zainteresirane stranke. upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda
prvog stupnja.
lankom 9. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 68/98,
137/99, 73/00, 114/01 i 100/04 dalje: ZZK), je odreeno da se zemljine knjige temelje
na podacima katastarske izmjere. Nadalje, l. 10. st. 4. ZZK odreuje da se promjena
katastarskog broja, oblika, povrine ili izgraenosti zemljita provodi u zemljinoj knjizi
na temelju rjeenja koje zemljinoknjini sud donosi po slubenoj dunosti, nakon to mu
tijelo nadleno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljita, a koje
podatke o promjenama je tijelo nadleno za katastar temeljem l. 11. st. 1. ZZK duno
dostavljati sudu.
44
Dakle, aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka za promjenu katastarskog

broja, oblika, povrine ili izgraenosti katastarske estice ima tijelo nadleno za
katastar (u ovom sluaju prijavni list sainjen je na zahtjev posjednika V.A.), a sud
prvog stupnja duan je provesti promjenu u zemljinoj knjizi na temelju prijavnog
lista, i to sve temeljem citirane odredbe l. 10. st. 4. ZZK, osim u sluaju kada bi
takva promjena utjecala na knjina prava (l. 145. st. 4. ZZK), kada je za provedbu
promjene potrebna i isprava prikladna za uknjibu kojom se upisani nositelji prava
na tom zemljitu slau s tom promjenom.
Nadalje, valja rei da predmet ovog postupka nije vlasnitvo na predmetnim

nekretninama, ve promjena oblika, povrine i izgraenosti iste, a koje promjene se
upisuju u posjedovni list (list A). Time se ne dira u pravo vlasnitva na predmetnim
nekretninama upisano u vlasnikom listu (listu B), pa je pravilno prvostupanjski
sud primijenio materijalno pravo kada je dopustio traeni upis.
U odnosu na albene navode da alitelj vie nije vlasnik predmetne nekretnine, valja rei
da je sud prvog stupnja postupao na temelju zemljinoknjinog stanja kakvo je bilo u
asu kad je zemljinoknjinom sudu radi provedbe dostavljen prijavni list (l. 107. ZZK),
pa albeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost ove odluke.
35. DIOBA SUVLASNITVA
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-PRAVO VLASNITVA-OBLICI PRAVA VLASNITVA-
SUVLASNITVO-DIOBA
Zakonsko kazalo
lanak 187. st. 3. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92,
88/01 i 117/03)
lanak 370. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine,
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01)
lanak 370. st. 6. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine,
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01)
Sentenca
Uspostavom etanog vlasnitva razvrgava se suvlasnika zajednica, pri emu fiziki
dijelovi kue kao samostalne uporabne cjeline kako su ih stranke nesporno
posjedovale, postaju posebnim dijelovima nekretnine na kojima je uspostavljeno
etano vlasnitvo.
45
Obzirom da fizika dioba obiteljske zgrade po etaama (koja je faktiki realizirana)

nije provedena u zemljinim knjigama jer utanaenje prednika stranaka o fizikoj
diobi nije imalo karakter tabularne isprave, to tuiteljica nema pravnog temelja za
upis etanog vlasnitva steenog u smislu l. 370. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima drukije nego primjenom odredaba tog Zakona o uspostavi
vlasnitva na posebnom dijelu zgrade. Takvo pravo e tuiteljica moi ostvariti tek
na temelju presude s obzirom na protivljenje tuenih u izvanparninom postupku.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom suda prvog stupnja utvreno je da je tuiteljica suvlasnica u 3/6, a
I.-III. tueni svaki u po 1/6 dijela predmetne nekretnine, upisane u zk. ul. br. 1359. k.o
G.Z. Pod to. II. izreke razvrgava se suvlasnika zajednica nekretnina iz to. I. petita
tube tako da tuiteljici pripada vlasnitvo u 50/100 dijela predmetne nekretnine, a
tuenima suvlasnitvo 50/100 dijela predmetne nekretnine. Pod to. III. izreke naloeno
je tuenima da tuiteljici naknade troak parninog postupka u iznosu od 24.014,00 kn, u
roku od 15 dana. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog
stupnja.
Kako se u ovoj parnici radi o diobi suvlasnitva i ureenju odnosa suposjeda na

zemljitu u suvlasnikom reimu, a tuenici su tuiteljici jo u prethodno voenom
izvanparninom postupku osporili suvlasnitvo zemljita u opsegu od dijela koje
proizlazi iz gruntovnog stanja, to je tuiteljica s razlogom istakla i deklaratorni
zahtjev za kojega pravni interes ne treba posebno dokazivati jer izvire izravno iz l.
187. st. 3. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 88/01
i 117/03 dalje: ZPP).
Pravilno je sud prvog stupnja odluio o diobi suvlasnike zajednice na nain opisan
izrekom pobijane presude, pri emu fiziki dijelovi kue kao samostalne uporabne
cjeline kako su ih stranke nesporno posjedovale, postaju posebnim dijelovima
nekretnine na kojima je uspostavljeno etano vlasnitvo. Takvo vlasnitvo, po l. 66.
st. 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96,
68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01 dalje: ZVDSP), ovlauje njegova nositelja da
izvrava sve vlasnike ovlasti i dunosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasnitvo i
da s time dijelom i koristima od njega ini to ga je volja te svakoga drugoga iz toga
iskljui. Zato alitelji nisu u pravu kada istiu da se uspostavom etanog vlanitva ne
razvrgava suvlasnitvo, ve samo modificira pravni reim sudjelovanja suvlasnika u
upravljanju nekretninom. Suprotno tome, ve i sam naziv l. 53. ZVDSP glasi:
Razvrgnuue uspostavom etanog vlasnitva.
Tuenici, nadalje neosnovnao i u suprotnosti s vlasititim prigovorom faktiki provedene

diobe kue (Utanaenje iz 1960.), osporavaju dopustivost etairanja zbog nedostatka
suglasne odluke suvlasnika. Prihvaa se glede toga, stajalite pobijane presude o
primjeni l. 370. ZVDSP, jer se i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda radi o tome
da su suvlasnici kue prema tada vaeim propisima dogovorili i faktiki proveli
fiziku diobu obiteljske stambene zgrade po etaama, koja je ostala neprovedena u
zemljinim knjigama jer utanaenje prednika stranaka (koje je faktiki realizirano)
46
nije imalo karakter tabularne isprave, kako to ispravno zakljuuje prvostupanjski

sud. Upravo zato tuiteljica nema pravnog temelja za upis etanog vlasnitva
steenog u smislu l. 370. st. 1. ZVDSP, drukije nego primjenom odredaba ZVDSP
o uspostavi vlasnitva na posebnom dijelu zgrade, kako to izriito propisuje l. 370.
st. 6. ZVDSP. Takvo pravo e tuiteljica moi ostvariti tek na temelju presude s
obzirom na protivljenje tuenih u izvanparninom postupku.
Radi naprijed navedenog vajalo je albu tuenika kao neosnovanu odbiti i potvrditi
prvostupanjsku presudu u smislu l. 368. st. 1. ZPP-a.
36. STJECANJE VLASNITVA-DOSJELOST
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-PRAVO VLASNITVA-STJECANJE PRAVA VLASNITVA-
ORIGINARNO STJEVANJE PRAVA VLASNITVA-DOSJELOST
Zakonsko kazalo
lanak 159. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine"
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06)
lanak 388. st. 4. Zakona o vlasnitvu i drugim stravnim pravima ("Narodne novine"
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06)
Sentenca
Kada se radi o suvlasnikoj zajednici nekretnina tuitelja i tuenika, iskljuena je
mogunost stjecanja prava suvlasnitva dosjelou.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za utvrenje da su tuitelji u jednakim dijelovima suvlasnici
344/2541 dijela z.k..br. 8934/3 k.o. G.Z. (to odgovara k..br. 355 k.o. .).
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da tuitelji nisu mogli stei
vlasnitvo predmetne nekretnine, temeljem sklopljenih ugovora o koritenju spornog
zemljita, ve su pravo vlasnitva stekli dosjelou, sukladno odredbi l. 159. st. 1.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98,
137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - dalje: ZVDSP). upanijski sud u Zagrebu ukida
pobijanu odluku suda i predmet vraa sudu prvog stupnja na ponovno suenje.
Naime, iskljuena je mogunost stjecanja prava suvlasnitva dosjelou, kada se

radi o suvlasnikoj zajednici nekretnina tuitelja i tuenika. Pored toga, pogrean je
i zakljuak prvostupanjskog suda da u rok za stjecanje prava vlasnitva dosjelou
treba raunati i vrijeme posjedovanja prije dana 8. listopada 1991. godine, obzirom
da se radi o nekretnini koja je na dan 8. listopada 1991. godine, bila u drutvenom
vlasnitvu. Prema odredbi l. 388. st. 4. ZVDSP-a, u rok za stjecanje dosjelou
nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u drutvenom vlasnitvu, kao i za
47
stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelou, ne rauna se i vrijeme

posjedovanja proteklo prije toga dana. Dakle, u konkretnom sluaju, nisu ispunjene
zakonske pretpostavke za prihvaanje tubenog zahtjeva po osnovi pravnog
instituta stjecanja prava (su) vlasnitva dosjelou.
Zbog pogrenog pravnog stava, pobijana presuda ne sadri razloge o odlunim

injenicama, u odnosu na postojanje zakonskih pretpostavki za stjecanje prava
suvlasnitva predmetne nekretnine, po osnovi pravnog posla-ugovora o ustupanju prava
koritenja zemljita od 30. travnja 1981. godine.
Prema odredbi l. 18. st. 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme

jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine broj: 92/96, 39/99, 42/99,
92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02), pravni poslovni koje su
prijanji vlasnici sklopili protivno propisima kojima je bio zabranjen promet
graevinskim zemljitem u drutvenom vlasnitvu, smatraju se valjanim ukoliko nemaju
drugih nedostataka koji ih ine nitavim ili pobojnim. U konkretnom sluaju, po ocjeni
ovoga drugostupanjskog suda, radilo bi se upravo o takvom pravnom poslu.
Meutim, ostvaren je i albeni razlog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog

stanja, u odnosu na odlunu spornu injenicu je li predmetom navedenoga ugovora bila
upravo sporna nekretnina. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, ostalo je
nerazjanjeno temeljem kojega pravnog posla su tuitelji stekli pravo koritenja zk..br.
8934/4 k.o. G.Z., koja je, kao i zk..br. 8934/3 k.o. G.Z. formirana djelomino od ranije
zk..br. 8934/1 k.o. G.Z. (navedene u predmetnom ugovoru od 30. travnja 1981.).
Slijedom navedenoga, po osnovi l. 369. st. 1. ZPP-a, odlueno je kao u izreci ovog
drugostupanjskog rjeenja.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-6658/12-2 od 10. lipnja 2014.
37. STJECANJE VLASNITVA

- jae pravo
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-PRAVO VLASNITVA-STJECANJE PRAVA VLASNITVA
Zakonsko kazalo
lanak 126. st. 1. i 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine"
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06)
lanak 127. st. 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine"
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06)
Sentenca
48
Na temelju pravomone sudske odluke, i to njezinom pravomonou, tuitelj je

stekao pravo vlasnitva predmetne nekretnine, u smislu odredbe l. 126. st. 1. i 2.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, pa se tom pravu ne moe
suprotstaviti pravo vlasnitva upisano u zemljinoj knjizi za korist tuenice, jer je u
postupku utvreno da je u vrijeme sklapanja darovnog ugovora i njezinog upisa u
zemljinoj knjizi, ona znala da se izmeu njezinog brata darovatelja i ovdje
tuitelja vodi spor u vezi vlasnitva predmetne nekretnine, iz ega proizlazi da u
vrijeme upisa ona nije bila u dobroj vjeri (l. 127. st. 2. Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima).
Kratki tekst odluke

Po tubi, predmet spora jest zahtjev za utvrenje da tuitelj ima jae pravo (vlasnitva) na
nekretnini poblie opisanoj u izreci prvostupanjske presude, za koju mu je tuenica duna
izdati tabularnu ispravu podobnu za upis njegova prava vlasnitva u zemljinoj knjizi,
koju e u protivnom zamijeniti predmetna presuda, a po protutubi zahtjev za inidbu
ruenje od strane tuitelja protutuenika izgraenog na predmetnoj nekretnini u
vlasnitvu tuenice protutuiteljice i vraanje u prvobitno stanje. Prvostupanjski sud je
pobijanom presudom usvojio tubeni zahtjev, dok je protutubeni zahtjev odbio.
upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu prvostupanjskog suda.
Na temelju utvrenog injeninog stanja pravilno, i po ocjeni ovoga

drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja zakljuuje da je na temelju pravomone
sudske odluke, i to njezinom pravomonou, tuitelj stekao pravo vlasnitva
predmetne nekretnine, u smislu odredbe l. 126. st. 1. i 2. Zakona o vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00,
114/01, 79/06 - dalje: ZV), pa se tom pravu ne moe suprotstaviti pravo vlasnitva
upisano u zemljinoj knjizi za korist tuenice, jer je u postupku utvreno da je u
vrijeme sklapanja darovnog ugovora i njezinog upisa u zemljinoj knjizi, ona znala
da se izmeu njezinog brata darovatelja i ovdje tuitelja vodi spor u vezi vlasnitva
predmetne nekretnine, iz ega proizlazi da u vrijeme upisa ona nije bila u dobroj
vjeri (l. 127. st. 2. ZV).
Stoga je pravilno prvostupanjski sud pobijanom presudom, pod tokom I. izreke, utvrdio
da tuitelj ima jae pravo (vlasnitva) predmetne nekretnine, pa kako i prednik tuenice,
kao tadanji upisani zemljinoknjini vlasnik pravomonom presudom je bio obvezan
tuitelju izdati valjanu tabularnu ispravu za upis u zemljine knjige, to nesporno nije
uinio, to je pravilno na takvu inidbu pobijanom presudom obvezana i ovdje tuenica.
Obzirom na utvrenje da tuitelj, koji je vlasnitvo nekretnine i pravo na posjed iste

stekao pravomonou presude, ima jae (vlasniko) pravo u odnosu na tuenicu, koja je
kasnije u zemljinu knjigu upisala se kao vlasnica, to je pravilno, u smislu odredbe l. 163.
st. 1. ZV odbijen protutubeni zahtjev.
Slijedom svega izloenog, valjalo je albu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu
presudu, radi ega je odlueno kao u izreci po odredbi l. 368. st. 1. Zakona o parninom
49
postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 123/08, 57/11, 25/13.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-9310/11-2 od 16. rujna 2014.
38. UPIS U ZEMLJINE KNJIGE
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 362. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj:
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08)
Sentenca
Obzirom na upis konkretne nekretnine u vlastovnici - predmetna nekretnina
upisana je kao drutveno vlasnitvo bez upisanog prava koritenja ili upravljanja,
valjalo je o prijedlogu predlagatelja odluiti temeljem odredbe l. 362. st. 3. Zakona
o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, jer se radi o nekretnini za koju nije
utvreno u ijem je vlasnitvu, pa se za tu nekretninu ne moe primijeniti
predmnijeva iz l. 362. st. 1. i 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem prvostupanjskog suda u zk. ul. br. 8827 k.o. G.Z. na temelju l. 362. st. 3. i l.
367. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96,
68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08, dalje: ZV) na nekretnini
koja se sastoji od kbr. 1745/13 - dvorite II J. G. br. 12A povrine 72 hv kao zk. tijelo
A I (jedan), koja je uknjiena kao drutveno vlasnitvo i obiteljske stambene zgrade II
J.G. grana br. 12A upisane kao posebno zk. tijelo A II (dva) koja je uknjiena kao
drutveno vlasnitvo, uknjieno je brisanje drutvenog vlasnitva, otpisana je obiteljska
stambena zgrada II J.G. br. 12A iz tijela A II (dva) i upisana u zk. tijelo A I (jedan), te je
spojena sa zk. esticom br. 1745/13 - dvorite povrine 72 hv upisana kao zk. tijelo A I
(jedan), u jedinstvenu zk. esticu br. 1745/13 - obiteljska stambena zgrada i dvorite II
J.G. br. 12A povrine 72 hv, uknjieno je pravo vlasnitva na zk. est. br. 1745/13 -
obiteljska stambena zgrada i dvorite II J.G. br. 12A povrine 72 hv za korist Republike
Hrvatske, te je naloena provedba upisa. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu
Odluujui o osnovanosti prijedloga za uknjibu prava vlasnitva prvostupanjski

sud je pravilno utvrdio da je predmetna nekretnina upisana kao drutveno
vlasnitvo bez upisanog prava koritenja ili upravljanja. Obzirom na upis
konkretne nekretnine u vlastovnici (drutveno vlasnitvo) suprotno albenim
navodima valjalo je o prijedlogu predlagatelja odluiti temeljem odredbe l. 362. st.
3. ZV, jer se radi o nekretnini za koju nije utvreno u ijem je vlasnitvu, pa se za tu
50
nekretninu ne moe primijeniti predmnijeva iz l. 362. st. 1. i 2. ZV, jer u zemljinoj

knjizi nije upisan nositelj prava drutvenog vlasnitva niti je upisan nositelj prava
upravljanja, raspolaganja, koritenja odnosno prvenstvenog prava koritenja.
Tono je da je odredbom l. 4. st. 2. Zakona o uknjibi nekretnina u drutvenom

vlasnitvu (Slubeni list SFRJ 12/65, Narodne novine, broj: 52/71) bilo
propisano da se na takvim nekretninama kao nositelj prava koritenja ima uknjiiti
opina na ijem se teritoriju nekretnina nalazi. Meutim, obveza ovakve uknjibe
propisana je uz daljnje pretpostavke iz l. 4. st. 3. istog Zakona, odnosno ukoliko
opina ovakvu uknjibu predloi te potvrdi da na dotinu nekretninu druga
drutveno pravna osoba nema pravo koritenja.
Prilikom provedbe upisa temeljem gore citiranog rjeenja o eksproprijaciji nekretnina je

upisana kao drutveno vlasnitvo bez navoenja nositelja prava upravljanja, koritenja ili
raspolaganja, te navedenim rjeenjem o eksproprijaciji nije niti odreen nositelj prava
drutvenog vlasnitva, niti je upisan nositelj prava upravljanja, raspolaganja, koritenja
odnosno prvenstvenog prava koritenja, a niti je alitelj priloio isprave da je prednik
alitelja bilo titular nekog od tih prava.
Naime, o postojanju pretpostavki za upis zemljinoknjini sud odluuje iskljuivo

ispitivanjem zemljinoknjinog stanja, prijedloga za upis i priloga uz prijedlog (l. 108.
st. 1. Zakona o zemljinim knjigama, "Narodne novine" broj: 91/96, 114/01, 100/04,
107/07, dalje: ZZK), a za utvrivanje postoje li sve pretpostavke upisa mjerodavno je
vrijeme kada je prijedlog za upis stigao zemljinoknjinom sudu (l. 107. st. 1. ZZK).
Preko i izvan navedenog zemljinoknjini sud nije ovlaten ispitivati.
Stoga je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je na temelju

zakonske predmnijeve iz l. 362. st. 3. ZV uknjiio predlagateljicu kao vlasnicu
predmetnih nekretnina.
Obzirom na izloeno odlueno je kao u izreci temeljem odredbi l. 380. to. 2. Zakona o
parninom postupku ("Narodne novine" broj: 148/11 - proieni tekst, 25/13 i 28/13).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj: G-9430/11-2 od 3. rujna 2014.
39. SUVLASNICI
- posao izvanredne uprave
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-PRAVO VLASNITVA-OBLICI PRAVA VLASNITVA-
SUVLASNITVO- UPRAVLJANJE ZAJEDNIKOM STVARJU- POSLOVI
IZVANREDNE UPRAVE
Zakonsko kazalo
51
lanak 41. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine",
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09)
Sentenca
Suvlasnik koji nije dao pristanak za zakljuenje ugovora o najmu ovlaten je traiti
iseljenje osobe koja se koristi nekretninom po ugovoru koji je kao najmodavac
sklopio jedan od suvlasnika upravo iz razloga jer se radi o poslu izvanredne uprave
za koju je potreban pristanak svih suvlasnika.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za iseljenjem i predajom u posjed nekretnine u Z. u naravi kua
broj 3 i dvorite te zahtjev za isplatom neplaenih iznosa najamnine za vremenski period
do raskida ugovora o najmu, te isplate naknade koristi za koritenje nekretnine nakon
raskida ugovora o najmu.
Sud prvoga stupnja zakljuuje da tuenici kao najmoprimci nisu postupali sukladno
odredbi l. 14. st. 3. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj: 91/96, 48/98,
66/98, 22/06 dalje: ZNS) u vezi s odredbom l. 24. st. 1. ZNS-a, kada nisu tuitelja
obavjetavali o nunim popravcima na nekretnini koja je predmet ugovora o najmu, te da
je s obzirom da tuenici nisu plaali ugovorenu najamninu tuitelju ispunjen otkazni
razlog predvien odredbom l. 19. st. 1. ZNS-a, sljedom ega da tuenici vie nemaju
pravo na iskljuivi posjed predmetne nekretnine i da su istu duni predati tuitelju u
suposjed, te primjenom navedene odredbe l. 19. st. 1. to. 1. u vezi s l. 22. ZNS-a, te l.
30. i l. 37. st. 4.-6. te l. 38. st. 1., 42. st. 1., 46. i 166. Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,
79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 dalje: ZV) usvaja djelomino tubeni zahtjev koji se
odnosi na predaju u suposjed predmetnih nekretnina.
Nadalje, sud prvog stupnja zakljuuje da su tuenici u obvezi isplatiti tuitelju razmjerni
dio ugovorene najamnine sukladno njegovom suvlasnikom dijelu (iznos od po 385,00
kuna mjeseno, odnosno svaki tuenik po 192,50 kuna) za razdoblje do otkaza ugovora o
najmu temeljem odredbe l. 3. st. 1. i l. 9. ZNS-a te l. 17. st. 1. i 307. st. 1. Zakona o
obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96,
112/99, 88/01 - dalje: ZOO) te l. 9. i l. 166. st. 1. Zakona o obveznim odnosima
("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08 i 125/11 dalje: ZOO) a za razdoblje nakon
otkaza toga ugovora s obzirom da se tuenici nakon toga nalaze u posjedu cijele
nekretnine bez valjane pravne osnove, tuenici su duni naknaditi tuitelju korist koju su
imali za to razdoblje, a temeljem odredbe l. 165. st. 1. ZV-a.
upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje i djelomino preinauje pobijanu presudu

suda prvog stupnja.
Zakljuak suda prvoga stupnja u dijelu koji se odnosi na obvezu tuenika plaanja
iznosa najamnine za vremenski period do dana raskida ugovora o najmu, a nakon toga
isplate naknade za koritenje predmetne nekretnine, je pravilan pa ga u cijelosti prihvaa i
ovaj drugostupanjski sud jer niti albenim navodima nije doveden u sumnju.
52
Sukladno odredbi l. 24. st. 1. ZN-a u trenutku smrti najmodavca Vinka Ljubia i na
tuitelja kao jednoga od njegovih nasljednika su prela prava i dunosti najmodavca iz
ugovora o najmu. Stoga, pored injenice da tuenici kao najmoprimci nisu obavjetavali
najmodavca o nunim popravcima na nekretnini koja je predmet ugovora o najmu, a koje
trokove bi bio duan snositi najmodavac, neodluni su svi albeni navodi koji se odnose
na opseg, nunost i vrijednost bilo kakvih izvrenih radova na nekretnini koja je predmet
ugovora o najmu.
Meutim, zakljuak suda prvoga stupnja da su tuenici duni predati tuitelju

predmetnu nekretninu u suposjed, a ne u iskljuivi posjed je pogrean. Naime,
tuitelj kao sin te V. LJ. kao supruga sada pokojnoga V. LJ. su njegovi nasljednici i
isti su nakon njegove smrti postali suvlasnici na nekretnini koja je predmet ugovora
o najmu. Nakon to je predmetni ugovor o najmu otkazan od strane tuitelja drugi
suvlasnik, V. Lj. vie ne moe cijelu nekretninu dati u najam tuenicima bez
suglasnosti tuitelja kao drugog suvlasnika budui da se sukladno odredbi l. 41. st.
1. ZV-a radi o poslovima izvanredne uprave. Naime, suvlasnik koji nije dao
pristanak za zakljuenje ugovora o najmu ovlaten je traiti iseljenje osobe koja se
koristi nekretninom po ugovoru koji je kao najmodavac sklopio jedan od suvlasnika
upravo iz razloga jer se radi o poslu izvanredne uprave za koju je potreban
pristanak svih suvlasnika. Stoga je tubeni zahtjev na iseljenje tuenika iz
predmetne nekretnine i njezina predaja u posjed tuitelju, i V. LJ. kao drugoj
suvlasnici osnovan, i postavljen sukladno odredbi l. 46. st. 2. ZV-a.
U odnosu na albene navode tuenika koji se odnose na valjanost otkaza ugovora o

najmu valja navesti da je pravilan zakljuak prvostupanjskog suda kako je tuitelj
tuenima valjano otkazao ugovor o najmu u smislu odredbe l. 22. st. 1. ZNS-a. Kako iz
rezultata provedenog dokazivanja i stanja spisa proizlazi razlog za otkaz ugovora o najmu
iz l. 19. st. 1. to. 1. ZNS-a i dalje postoji obzirom da tuenici nesporno i na dalje ne
podmiruju dune iznose najamnine povodom kojega im je tuitelj i otkazao ugovor o
najmu, a prije podnoenja tube je i istekao zakonski rok predvien odredbom l. 22. st.
2. ZN-a, to po ocjeni ovog drugostupanjskog suda postoje zakonske pretpostavke za
prihvaanje tubenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na plaanje neplaenih iznosa
najamnine do dana raskida ugovora o najmu, a nakon raskida ugovora na naknadu za
koritenje predmetne nekretnine, pa je u tom smislu ovom drugostupanjskom presudom i
odlueno.
40. UPIS PRAVA ZALOGA
Nomenklatura prava
UKNJIBA
53
Zakonsko kazalo
lanak 274. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05 i 67/08)
lanak. 277. stavak 12. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08)
Sentenca
Raspolaganje optereenjem protivnika osiguranja dozvoljeno je odredbom l. 274.
st. 1. i 2. Ovrnog zakona, pa kako na nekretninama nije zabiljeena zabrana
optereenja od strane protivnika osiguranja, to je traeni upis uknjibe prava
zaloga predlagatelja osiguranja kao fiducijarnog vlasnika valjalo dopustiti, time da
je predlagatelj osiguranja ukoliko postane punopravni vlasnik ovlaten traiti
brisanje hipoteke na toj nekretnini.
Kratki tekst odluke

Sud prvog stupnja odbio je zatraeni upis uknjibe prava zaloga uz obrazloenje kako na
predmetnim nekretninama protustranka G. d.d. nije upisan kao vlasnik, pa time nije
ispunjeno pravilo o knjinom predniku sadranom u odredbi l. 40. Zakona o zemljinim
knjigama ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08
dalje: ZZK), slijedom ega je za predloeni upis postojala zapreka u smislu odredbe l.
108. st. 1. ZZK u asu podnoenja prijedloga zemljinoknjinom sudu. upanijski sud u
Zagrebu preinauje pobijano rjeenje suda prvog stupnja na nain da doputa traenu
uknjibu.
Odredbom lanka 274.i st. 2. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99,
42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08 dalje: OZ-a) propisano je da je protivnik
osiguranja ovlaten, bez pristanka predlagatelja osiguranja, prenesenu nekretninu
opteretiti hipotekom u korist nekog drugog vjerovnika, osim ako zabrana optereenja od
strane protivnika osiguranja nije zabiljeena u zemljinoj knjizi na temelju sporazuma iz
l. 274. st. 1. tog Zakona ili naknadnog sporazuma stranaka sastavljenog na jedan od
naina previenih za sklapanje toga sporazuma. Stavkom 2. l. 274. i. OZ-a propisano je
da e se u sluaju iz stavka 1. tog lanka hipoteka upisati u zemljine knjige na temelju
odgovarajue isprave protivnika osiguranja ako bi se na temelju te isprave mogla upisati
da do prijenosa vlasnitva nije dolo.
Kako je u konkretnom sluaju prvostupanjski sud pri donoenju pobijane odluke

imao u vidu iskljuivo odredbu l. 40. ZZK prema kojem se odreeni upis moe
dopustiti samo protiv knjinog prednika, zanemarujui pri tome raspolaganje
protivnika osiguranja dozvoljeno odredbom l. 274.i st. 1. i 2. OZ-a, to ovaj sud
ocjenjuje kako je sud prvog stupnja pogreno primijenio materijalno pravo,
uzimajui pri tome u obzir kako u konkretnom sluaju na nekretninama upisanima
u z.k.ul. 108519 k.o. G. Z. i z.k.ul. 21177 k.o. G. Z. nije zabiljeena zabrana
optereenja od strane protivnika osiguranja u zemljinoj knjizi.
Slijedom svega prethodno navedenog, te kako prema ocjeni ovog suda isprava temeljem
kojih je zahtijevan upis ispunjavaju kako ope, tako i posebne pretpostavke za
54
zemljinoknjini upis i kako nije uoeno da bi pred sudom prvog stupnja bile poinjene
bitne povrede odredaba postupka iz l. 354. st. 2. Zakona o parninom postupku
("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po slubenoj
dunosti temeljem l. 365. st. 2. ZPP-a, valjalo je temeljem odredbe l. 380. to. 3. ZPP-a
u svezi s l. 91. st. 1. ZPP-a, odluiti kao pod tokom I. izreke ovog rjeenja.
Pored prethodno navedenog, ovaj sud napominje kako je odredbom l. 277. st. 12.
OZ-a propisano da u sluaju ako predlagatelj osiguranja (ovdje upisani fiducijarni
vlasnik E. A. d.o.o.) postane punopravni vlasnik nekretnine (l. 277. st. 7. OZ-a)
ovlaten je traiti brisanje hipoteke na toj nekretnini upisane u skladu s odredbama
iz l. 274.i OZ-a, na temelju potvrde javnog biljenika da je postao punopravni
vlasnik nekretnine.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-11276/11 od 4. studenog 2014.
41. SLUNOST
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI-PRAVO SLUNOSTI-
STVARNE SLUNOSTI
Zakonsko kazalo
lanak 58. Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima (Narodne Novine, broj:
53/91)
Sentenca
Pokretanjem upravnog postupka radi zabrane gradnje i uklanjanja bespravno
sagraene graevine na pravcu slunosti tuitelj je pokazao da se nije pokorio
zabrani i onemoguavanju koritenja slunosti od strane tuenica, pa stoga u ovom
sluaju tuitelji nisu mogli izgubiti pravo slunosti uslijed neizvravanja u smislu
odredbi l. 58. st. 1. Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom odbijen je zahtjev tuitelja kojim od tuenica trai da ga prestanu
onemoguavati u slunosti kolnog i pjeakog puta blie oznaenog u izreci
prvostupanjske presude. Prvostupanjski sud zakljuuje da je pravo stvarne slunosti puta
prestalo u smislu odredbi l. 58. Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima
(Narodne Novine, broj: 53/91, dalje: ZOVO), jer tuitelj od 31. listopada 1992.,
odnosno od dana kada su se tuenice usprotivile vrenju slunosti tri godine uzastopce
nije vrio svoje pravo, jer je zatitu svojeg prava zatraio tek podnoenjem tube u ovom
predmetu 29. lipnja 2000., a u smislu odredbi l. 57. ZOVO. upanijski sud u Zagrebu
ukida pobijanu presudu i predmet vraa prvostupanjskom sudu na ponovno suenje.
55
l. 58. st. 1. ZOVO predvien je prestanak prava slunosti ako vlasnik povlasnog dobra
ne koristi svoje pravo slunosti kroz tri godine, a uslijed protivljenja vlasnika poslunog
dobra. Dakle, pretpostavka je za prestanak prava slunosti iz l. 58. st. 1. ZOVO ako se
ovlatenik pokorio protivljenju vlasnika poslunog dobra, pa kroz tri godine nije
izvravao svoje pravo slunosti, niti je traio zatitu toga prava, pa je na taj nain svojim
ponaanjem pokazao da mu do njegova prava slunosti nije stalo, te da mu ta slunost ne
treba i tek tada nastupa posljedica neizvravanja slunosti i gubitak toga prava.
U konkretnom sluaju ponaanje tuitelja koji je u upravnom postupku podnio

tubu radi zabrane gradnje i uklanjanja bespravno sagraene graevine na
pravcu slunosti te je u tom postupku i uspio ishoditi zabranu gradnje i uklanjanje
graevine koje je i provedeno, ukazuje da se tuitelj nije pomirio sa zabranom
vlasnika poslunog dobra, ve je naprotiv nakon protivljenja i spreavanja
izvravanja prava slunosti uslijed postavljanja prepreka od strane vlasnika
poslunog dobra u vidu graevinskog materijala i gradnje objekta traio zatitu od
nadlenog upravnog tijela, te je u konanici uspio i sa uklanjanjem bespravno
sagraenog upravnog tijela, te je i tubu u ovom predmetu podnio u roku od tri
godine od izvrenja rjeenja upravnog tijela.
Pokretanjem toga spora i voenjem upravnog postupka tuitelj je pokazao da se

nije pokorio zabrani i onemoguavanju koritenja slunosti od strane tuenica, pa
stoga u ovom sluaju tuitelji nisu mogli izgubiti pravo slunosti uslijed
neizvravanja u smislu odredbi l. 58. st. 1. ZOVO.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj: G-2468/15-2 od 19. svibnja 2015.
42. PRAVO STANOVANJA

Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-POSJED-VRSTE POSJEDA-SUPOSJED
Zakonsko kazalo
lanak 204. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine"
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06)
lanak 217. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj:
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06)
Sentenca
Kada na stvari koju neka osoba ima u svojem vlasnitvu, postoje i tua ograniena
stvarna prava, pravo vlasnitva daje svojem nositelju samo onoliku pravnu vlast
glede te stvari, koliko mjesta za nju ostavlja postojanje tuih prava glede vlasnikove
stvari, a i zakonskih ogranienja.
Izvravanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemoguiti ili oteati potrebno

nadgledanje cijele njegove nekretnine, pa se ne moe prihvatiti zakljuak
prvostupanjskog suda da ne postoji zakonski osnov za prihvaanje zahtjeva na
56
trpljenje ulaska u stan i nadzora stanja stana u odreeno vrijeme, od strane

tuitelja, kao i inidbe predaje kljueva stana, ulaznih vratiju u zgradu iz dvorita,
podruma i podrumske ostave, kao i tavana.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za predaju u suposjed stana poblie opisanog u izreci pobijane
presude, te eventualno kumulirani tubeni zahtjev za nalaganje tueniku trpljenja ulaska u
stan i nadzora stanja stana u odreeno vrijeme, od strane tuitelja, kao i inidbe predaje
kljueva stana, ulaznih vratiju u zgradu iz dvorita, podruma i podrumske ostave, kao i
tavana. Presudom suda prvog stupnja odbijeni su kao neosnovani tubeni i eventulano
kumulirani tubeni zahtjev. upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje pobijanu
presudu (u dijelu kojim je odbijen tubeni zahtjev kao neosnovan) i djelomino ukida
pobijanu presudu (u dijelu kojim je odbijen eventualno kumulirani tubeni zahtjev kao
neosnovan) te predmet u tom dijelu vraa sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da tubeni zahtjev nije osnovan,
sukladno odredbi l. 204. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne
novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - dalje: ZVDSP),
obzirom da tuitelji, kao suvlasnici predmetnoga stana, svoje vlasnike ovlasti mogu
izvravati samo u vrlo suenom obliku i to onoliko koliko se time ne vrijea u
plodouivateljevo pravo, dakle, da imaju pravo samo na posredan, a ne i na neposredan
posjed predmetnoga stana, kao poslune stvari.
Pravilan je zakljuak prvostupanjskog suda da tubeni zahtjev nije osnovan, ali ne

primjenom odredaba l. 204. ZVDSP-a, ve primjenom odredaba l. 217. ZVDSP-a.
Naime, pravo doivotnog uivanja, kojega je tuenik, nesporno, ovlatenik, je pravo

stanovanja, kao osobna slunost, u smislu odredaba l. 199. ZVDSP-a. Prema odredbama
l. 199. ZVDSP-a, osobna slunost je stvarno pravo koje ovlauje pojedinano odreenu
osobu da se na odreeni nain slui tuom stvari (posluna stvar), iji svagdanji vlasnik
to mora trpjeti (st. 1.). Osobne slunosti su pravo plodouivanja, pravo uporabe i pravo
stanovanja (st. 2.).
Prema odredbama l. 217. ZVDSP-a, pravo stanovanja je osobna slunost koja svojega
nositelja (stanovatelja) ovlauje da se slui neijom stambenom zgradom ili njezinim
dijelom namijenjenim stanovanju (posluna stvar) u skladu s tom namjenom, a uvajui
njezino suanstvo (st. 1.). Pravo stanovanja prosuuje se po pravilima o uporabi, ako nije
to drugo odreeno (st. 2.). Ovlauje li pravo stanovanja svojega nositelja da se slui
svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, uvajui suanstvo, u cjelosti
uiva, tad je to plodouivanje stambene zgrade, pa se prosuuje po pravilima o
plodouivanju (st. 3.). U svakom sluaju, vlasnik zadrava pravo raspolagati onim
dijelovima nekretnine koji nisu namijenjeni stanovanju, a i stambenim dijelovima koji
nisu predmetom stanovateljeva prava stanovanja, ali ne tako da time sprijei izvravanje
prava stanovanja (st. 4.). Izvravanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku
onemoguiti ili oteati potrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine (st. 5.).
57
U konkretnom sluaju, ne radi se o pravu plodouivanja stambene zgrade, u smislu

odredbe l. 217. st. 3. ZVDSP-a, obzirom da to nije ugovoreno darovnim ugovorom
sklopljenim dana 28. studenoga 1996. godine izmeu I-tuiteljice, kao daroprimateljice i
danas pok. D. K., kao darovateljice, ve se radi o osobnoj slunosti prava stanovanja,
koja se prosuuje po pravilima o uporabi, u smislu odredbe l. 217. st. 2. ZVDSP-a.
Po osnovi odredaba l. 217. st. 1. i st. 4. ZVDSP-a, tuitelji, kao suvlasnici predmetnoga
stana, nisu neposredni posjednici, ve je neposredni nesamostalni posjednik tuenik.
Po osnovi l. 11. st. 1. ZVDSP-a, tko stvar ili pravo posjeduje priznajui viu vlast
posrednog posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin
vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava-samostalni je posjednik.
Dakle, uz pravo vlasnitva mogu na jednoj stvari postojati ograniena stvarna

prava svih drugih vrsta. Kada na stvari koju neka osoba ima u svojem vlasnitvu,
postoje i tua ograniena stvarna prava, pravo vlasnitva daje svojem nositelju
samo onoliku pravnu vlast glede te stvari, koliko mjesta za nju ostavlja postojanje
tuih prava glede vlasnikove stvari, a i zakonskih ogranienja.
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da ne postoji zakonski osnov

za prihvaanje eventualno kumuliranog tubenog zahtjeva na trpljenje i inidbu.
Navedeni zakljuak prvostupanjskog suda se ne moe prihvatiti.
Naime, u smislu naprijed navedene odredbe l. 217. st. 5. ZVDSP-a, izvravanjem

prava stanovanja ne smije se vlasniku onemoguiti ili oteati potrebno nadgledanje
cijele njegove nekretnine.
U konkretnom sluaju, zbog pogrenog pravnog stava o pravnoj prirodi tuenikovog

prava doivotnog uivanja, pobijana presuda ne sadri razloge o odlunim injenicama,
vezanim za (ne) mogunost izvravanja zakonskog prava nadgledanja predmetne
nekretnine, niti je, u tome pogledu, pravilno i potpuno utvreno injenino stanje.
Slijedom navedenoga, po osnovi l. 368. st. 2. i l. 369. st. 1. Zakona o parninom

postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 123/08 - dalje: ZPP), odlueno je kao u izreci.
43. UTVRENJE PRAVA VLASNITVA

- izjava o predaji zemljita opini
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-PRAVO VLASNITVA
Zakonsko kazalo
58
lanak 38. stavak 1. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog zemljita

(Slubeni list FNRJ 52/58, 3/59, 24/59, 24/61 i 1/63)
lanak 31. stavak 1. Zakona o graevinskom zemljitu (Narodne novine, broj: 48/88
proieni tekst i 16/90 )
Sentenca
Privremeno pravo koritenja prestaje na temelju valjane izjave o predaji zemljita
opini, dane na zapisnik opinskom organu uprave nadlenom za imovinskopravne
poslove, u trenutku primanja na zapisnik. Nakon toga ne postoji pravna osnova za
posjed nekretnine i takav je posjed nezakonit te se ne moe valjano raspolagati
nekretninom.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom prihvaen je zahtjev tuitelja za utvrenje prava vlasnitva,
sukladno odredbi l. 20. st. 2. Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima
(Narodne novine broj: 53/91), budui da je tuitelj pravo koritenja predmetnih
nekretnina stekao odlukom dravnog organa, a u odnosu na II-tuenika se ne moe
primijeniti naelo zatite povjerenja u istinitost i potpunost zemljinih knjiga, sukladno
odredbi l. 388. st. 5. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine"
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - dalje: ZVDSP), obzirom da je
predmetnu nekretninu kupio unutar roka od pet godina od stupanja na snagu ZVDSP-a, a
u vrijeme stjecanja nekretnina je bila upisana kao drutveno vlasnitvo. upanijski sud u
Zagrebu potvruje pobijanu presudu prvostupanjskog suda.
Pravni prednik tuitelja pravo koritenja predmetne nekretnine stekao je temeljem

Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog zemljita (Slubeni list FNRJ
52/58, 3/59, 24/59, 24/61 i 1/63 - dalje: Zakon o nacionalizaciji), 1969. godine, dok je
ranija vlasnica LJ. K. imala tzv. privremeno pravo koritenja toga zemljita.
Prema odredbi l. 38. st. 1. Zakona o nacionalizaciji, privremeno pravo koritenja

prestajalo je kada bi njegov imatelj na temelju rjeenja o deposedaciji predao zemljite
opini ili drugoj osobi radi izgradnje zgrade ili drugog objekta, odnosno radi izvoenja
drugih radova.
Prema odredbi l. 31. st. 1. Zakona o graevinskom zemljitu (Narodne novine broj:
48/88 proieni tekst i 16/90 dalje: ZGZ), prijanji vlasnik zadrava zemljite u
svojem posjedu do dana odreenog rjeenjem skuptine opine, kada ga je duan predati
u posjed opini, odnosno drugom korisniku.
Dakle, privremeno pravo koritenja prestajalo je i na temelju valjane izjave o

predaji zemljita opini, dane na zapisnik opinskom organu uprave nadlenom za
imovinskopravne poslove, u trenutku primanja na zapisnik.
Slijedom navedenoga proizlazi da je, u konkretnom sluaju, LJ.K. privremeno

pravo koritenja prestalo na temelju i u trenutku davanja izjave (oitovanja) o
predaji predmetnog zemljita Opini S., na zapisnik opinskom organu uprave
59
nadlenom za imovinskopravne poslove, dana 28. oujka 1979. godine. Nakon toga
dana, LJ.K. nije imala pravnu osnovu za posjed nekretnine, pa je takav posjed
nezakonit, niti je mogla valjano raspolagati predmetnom nekretninom, pa tako niti
u odnosu na II-tuenika, kupoprodajnim ugovorom od 10. travnja 2000. godine.
U odnosu na II-tuenika se ne moe primijeniti naelo zatite povjerenja u istinitost i

potpunost zemljinih knjiga, sukladno odredbi l. 388. st. 5. ZVDSP-a, obzirom da je, u
vrijeme stjecanja, nekretnina bila upisana kao drutveno vlasnitvo, kao to je to pravilno
zakljuio i prvostupanjski sud.
44. UKIDANJE PRAVA STVARNE SLUNOSTI PUTA

- izjava o predaji zemljita opini
Nomenklatura prava
STVARNE SLUNOSTI
Zakonsko kazalo
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09)
Sentenca
Pravo slunosti puta ne moe se ukinuti ako postoji prikladniji prolaz preko
nekretnina koje su u vlasnitvu treih osoba.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tubeni zahtjev I i II tuitelja
kojim trae ukidanje stvarne slunosti prolaza i provoza preko njihove nekretnine, a za
potrebe nekretnine tuenika, uz tvrdnje da tuenik ima pristup na svoju nekretninu s
javnog puta, slijedom ega nije potrebno vie koristiti njihovu nekretninu kao posluno
dobro. upanijski sud u Zagrebu potvruje presudu suda prvog stupnja.
Pravo slunosti puta ne moe se ukinuti ako postoji prikladniji prolaz preko nekretnina
koje su u vlasnitvu treih osoba, a to je upravo sluaj u konkretnom predmetu.
injenica da se u naravi radi o putu (put c-d) koji koristi vei broj osoba radi pristupa
svojim nekretninama (tako i tuenik), ni u kom sluaju ne utjee, tako dugo dok se ne
promijeni stanje u zemljinoj knjizi glede vlasnikog statusa predmetnih nekretnina, na
vlasniki status predmetnih nekretnina, a to je od relevantne vanosti za donoenje
odluke u ovom predmetu. Da se ne radi o javnom putu u opoj uporabi ve o nekretnini
koja je u vlasnitvu treih osoba, nedvojbeno proizlazi iz stanja zemljine knjige, pa
albeni navodi I i II tuitelja kojima ukazuju na evidenciju navedene nekretnine u
katastarskom operatu nije odluno. Navedeno bi moglo ukazivati na neusklaenost
zemljinoknjinog i katastarskog stanja, a u kojoj situaciji su mjerodavni podaci u
60
zemljinoj knjizi (l. 10. st. 3. ZZK), dok ne budu promijenjeni po odredbi st. 4. tog
lanka.
Pri tome valja rei da, suprotno albenim navodima I i II tuitelja iz rezultata postupka
proizlazi da upuujui pravac u sadanjem stanju nije prikladan za prolaz i provoz veim
poljoprivrednim strojevima (upuujui pravac bi trebalo u duni od 50 m proiriti do
irine od 2,50 m i urediti), dakle ne radi se o radovima na odravanju puta nego o
radovima koje bi trebalo poduzeti da se upuujui pravac osposobi da bi tim pravcem
tuenik mogao prolaziti i provoziti na nain kao to to radi na dosadanjem pravcu
(pravac A-B-C-D), kojim izvrava sadraj prava slunosti kolnog puta. Meutim tuenik
nije ovlaten na tuim nekretninama, bez suglasnosti vlasnika istih izvriti navedene
radove, kako bi taj put postao adekvatna putna veza.
Stoga je pravilan zakljuak suda prvoga stupnja da trenutno nije mogue udovoljiti
zahtjevu tuitelja za ukinue slunosti kolnog puta, budui da bi novi sluni put
morao ii preko nekretnina koje su u zemljinoj knjizi upisane kao vlasnitvo treih
osoba, a pored navedenog tuenik nije ovlaten na nekretninama treih osoba
izvriti gore navedene radove kako bi taj put postao adekvatna putna veza, kako je
to propisano odredbom l. 242. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
(Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,
146/08, 38/09 i 153/09).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-1158/15-2 od 7. srpnja 2015.
45. NUNI PROLAZ
Nomenklatura prava
STVARNE SLUNOSTI
Zakonsko kazalo
lanak 191. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj
91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06)
Sentenca
Pretpostavka za osnivanje slunosti puta na nekretnini tuenika kao nunom prolazu
jest da tuitelj nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja odbijen je tuitelj u cijelosti s tubenim zahtjevom za
utvrenje vlasnitva te izdavanjem isprave. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu
Prvostupanjski sud u bitnom utvruje da je tuenik vlasnik poslune uline nekretnine, a

tuitelj povlasne dvorine nekretnine do koje se moe doi jedino prolazom kroz
61
tuenikovu ulinu nekretninu, da izjavom od 17. rujna 1998. godine stranke su se

sporazumjele da e tuitelj prilaziti svojoj dvorinoj nekretnini prolazom irine 1 m kroz
dvorite tuenika te su utvrdile da tuitelj i do sastavljanja te izjave pristupa svojoj
nekretnini na taj nain.
Nadalje, sud prvog stupnja utvruje, a prihvaajui nalaz i miljenje graevinskog

vjetaka, da taj put irine od 1 m u naravi zaista i postoji te da takva irina prolaza
zadovoljava irinu za nogostupno tlo nunog nesmetanog prolaza, pa stoga sud prvog
stupnja odbija tuitelja s traenom pravnom zatitom temeljem l. 191. Zakona o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/96, 137/99, 22/00,
73/00, 114/01, 79/06 - dalje: ZVDSP) zakljuivi da nema uvjeta za zasnivanje slunosti
puta kao nunog prolaza na nekretnini tuenika.
Na navode albe valja rei da u pravo iz izjave od 17. rujna 1998. godine jasno proizlazi
da tuitelj ima pravni osnov za slunost puta sukladno l. 190. ZVDSP, ali ta slunost nije
osnovana obzirom da sukladno l. 220. ZVDSP pravo slunosti na nekretnini osniva se
uknjibom tog prava u zemljinoj knjizi kao tereta na poslunoj nekretnini. Iz nalaza i
miljenja vjetaka, a koji nalaz i miljenje prihvaa i ovaj sud, jasno proizlazi da tuitelj
koristi upravo prolaznu irinu od 2 m osim malog dijela ulaza s ulice u dvorite tuenika
koji iznosi 1,41 m, a ta dimenzija odgovara minimalnim normativima nogostupnog tla
osobne upotrebe, da tuitelj koristi taj nuni prolaz od ulinog ulaza kroz dvorite
tuenika do ulaza u svoje dvorite te taj prolaz nema fizike zapreke.
Dakle, ve temeljem toga jasno proizlazi da sukladno l. 191. ZVDSP nisu ispunjeni
uvjeti o osnivanju slunosti puta na nekretnini tuenika kao nunom prolazu, jer,
pretpostavka za to je da tuitelj nema nikakve ili nema prikladne putne veze s
javnim putem.
46. SUVLASNICI
- zahtjev za predaju suposjeda
- nain predaje
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-POSJED-VRSTE POSJEDA-SUPOSJED
Zakonsko kazalo
lanak 42. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08)
Sentenca
Presudom donesenom u parninom postupku u kojem suvlasnik trai od
suposjednika predaju suposjeda stvari ne odreuje se na koji e nain biti izvrena
obveza predaje predmetne nekretnine.
62
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev tuitelja, kao suvlasnika u
dijela stana, poblie opisanog u izreci presude, kojim se nalae tueniku, kao suvlasniku
u preostalih dijela da preda tuitelju suposjed stana na nain da mu preda primjerak
kljueva od ulaznih vrata. upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje pobijanu
presudu u dijelu kojim je odbijen tuitelj sa dijelom zahtjeva kojim trai predaju
primjerka kljueva od ulaznih vrata u stan, a djelomino preinaava presudu u dijelu
kojim je tuitelj odbijen sa dijelom zahtjeva kojim od tuitelja trai predaju u suposjed
stana te nalae tuniku da tuitelju preda suposjed stana.
Prema odredbi l. 42. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne
novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, dalje:
ZVDSP) svakom suvlasniku pripada pravo na posjed. Stoga ne moe jedan od suvlasnika
iskljuiti drugog suvlasnika iz suposjeda, bez obzira na veliinu njihovih suvlasnikih
dijelova.
Stoga je, koristei se ovlatenjem iz l. 373a st. 1. to. 2. i st. 3. ZPP-a, na temelju isprava
priloenih u spisu i provedenih dokaza, pravilnom primjenom materijalnog prava iz l.
37. st. 4. i 6., l. 42. st. 1., l. 46. st. 1. ZVDSP-a valjalo djelomino preinaiti odluku
suda prvog stupnja i usvojiti zahtjev tuitelja u dijelu koji se odnosi na predaju u suposjed
predmetnog stana.
U parnici u kojoj suvlasnik trai od suposjednika predaju suposjeda stvari nalae

se, u sluaju prihvaanja tubenog zahtjeva suposjedniku (tueniku) predati
suposjed stvari tuitelju (42. st. 1. ZVDSP-a). To znai da nema pravnog temelja da
se presudom kojom se nalae takva inidba istovremeno odreuje nain na koji e
predaja biti izvrena.
Ukoliko tuenik dobrovoljno ne preda tuitelju suposjed predmetnog stana,

eventualna ovrha na temelju presude bit e odreena i provedena na temelju
odredaba l. 226. i l. 227. Ovrnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13 i
93/14, dalje: OZ), uz primjenu l. 6. OZ-a, ali, kako je navedeno, presudom
donesenom u parninom postupku ne odreuje se na koji e nain, dobrovoljno ili
prisilno (ovrha) biti izvrena obveza predaje predmetne nekretnine (to dakako, ne
znai da ta obveza ne moe biti ispunjena upravo predajom kljueva ulaznih vrata u
stan).
Stoga je, sud prvog stupnja, iz razloga navedenih u ovoj odluci, a ne iz razloga navedenih
u odluci suda prvog stupnja, pravilno primijenio materijalno pravo, kada je tubeni
zahtjev u dijelu kojim se nalae tueniku predati primjerke kljueva ulaznih vrata u stan
odbio, pa je na temelju odredbe l. 368. st. 1. ZPP-a odlueno kao pod to. I izreke.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-2795/15-3 od 25. kolovoza 2015.

63
47. BRANA IMOVINA

- podjela
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO- SUVLASNITVO- RAZVRGNUE SUVLASNIKE
ZAJEDNICE
Zakonsko kazalo
lanak 248. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 116/03, 17/04, 136/04, i
107/07)
lanak 250. Obiteljskog zakona(Narodne novine, broj 116/03, 17/04, 136/04, i 107/07)
lanak 50., 51. i 52. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,
143/12 i 152/14)
Sentenca
Obiteljski zakon nema posebne odredbe o razvrgnuu brane steevine odnosno
steevine branih drugova, ve se primjenjuju odredbe l. 50. do 52. Zakona o
vlasnitvu o razvrgnuu suvlasnike zajednice.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja naloeno je tueniku isplatiti tuiteljici iznos od 80.000,00
kn sa zateznim kamatama obraunatima od 30. listopada 2013. do isplate, kao i da joj
nadoknadi trokove parninog postupka u iznosu od 2.000,00 kn. upanijski sud u
Zagrebu ukida pobijanu presudu i predmet vraa sudu prvog stupnja na ponovno suenje.
Naime, meu strankama nije sporno zakljuenje sporazuma o podjeli brane imovine,
na nain da tuiteljici pripadne osobno vozilo marke Renault, tip Megane, a koji je
tuiteljici oduzet u ovrnom postupku voenom protiv tuenika. Meutim, nisu jasni
razlozi navedeni u obrazloenju presude suda prvog stupnja u kojima se navodi da je
tuiteljica ve konzumirani sporazum o podjeli brane imovine raskinula, obzirom da je u
ovrnom postupku podnijela prigovor tree osobe tvrdei da je vlasnica oduzetog
automobila upravo na temelju navedenog sporazuma, a iste navode je istakla i u tubi
koju je podigla radi nedopustivosti ovrhe na tom vozilu, a koje je navode sud u tom
postupku i prihvatio i donio presudu u korist tuiteljice.
Zakonom odreeni nain stjecanja i prestanka prava vlasnitva odnosno suvlasnitva i

drugih stvarnih prava na temelju ugovora o razvrgnuu (a to bi sporazum stranaka
predstavljao) jest predaja pokretnina u samostalan posjed, odnosno uknjiba prava na
nekretninama u zemljinim knjigama, ako nije to posebno propisano. Nije sporno da je
tuiteljica vozilo imala u posjedu, dakle, za stjecanje prava vlasnitva imala je valjali
titulus i modus, ali nije upisala svoje pravo u odgovarajuu evidenciju u koju se upisuju
prava na motornim vozilima, to ne utjee na injenicu stjecanja prava vlasnitva
pokretnine pa ostaje sporno je li navedeni sporazum raskinut i kako i ima li takav
eventualni raskid pravni uinak.
64
Obzirom na sve navedeno, nije neodluna injenica da je tuiteljica pokrenula postupak

radi proglaenja ovrhe nedoputenom, budui joj automobil jo nije vraen pa joj pripada
pravo da trai isplatu na ime podjele u braku steene imovine, kao i njene posebne
imovine.
Nadalje, iz obrazloenja presude je razvidno da je prilikom donoenja odluke sud imao u

vidu da prema odredbi l. 248. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 116/03,
17/04, 136/04, i 107/07, dalje: ObZ) prema kojoj je brana steevina imovina koju su
brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine.
Nadalje, imovina koju brani drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita
imovina. Vlastita imovina je i imovina koju je brani drug stekao tijekom brane
zajednice na pravnom temelju razliitom od navedenoga u l. 248. ObZ (l. 253. st. 2.
ObZ). Iz sadraja obrazloenje presude ostalo je nejasno, a imajui u vidu navode
tuiteljice tijekom postupka, za koje je pokretnine sud utvrdio da predstavljaju posebnu
imovinu tuiteljice, a koje branu steevinu i kako je sud proveo razvrgnue suvlasnike
zajednice stranaka odnosno na temelju ega naloio isplatu na ime vlastite imovine
tuenice.
ObZ nema posebne odredbe o razvrgnuu brane steevine odnosno steevine

branih drugova, pa se primjenjuju odredbe stvarnog i obveznog prava na to
upuuje odredba l. 250. ObZ.
Na zakonom odreeni nain svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuu stjee

pravo vlasnitva i/ili neko drugo pravo, izvodei ga iz onog svog suvlasnikog dijela
s kojim je sudjelovao u razvrgnuu, a koje mu istodobno prestaje (l. 55. st. 1.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine broj: 91/96,
68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i
152/14, dalje: ZV). Meutim, razvrgnue suvlasnike zajednice provodi se prema
odredbama l. 50. do 52. ZV, a koje je odredbe sud prvog stupnja izgubio iz vida
prilikom donoenja pobijane presude.
48. VLASNITVO
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 18. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike
vladavine (Narodne novine broj 92/96)
lanak 362. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i
143/12)
65
lanak 389. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj:
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i
143/12)
Sentenca
Kada katastarska estica ne odgovora graevinskoj estici, vlasnik zgrade stjee
pravo vlasnitva samo one povrine zemljita koje pokriva zgrada i koje slui za
redovnu upotrebu zgrade. Stoga vlasnik zgrade ne moe po toj osnovi stei pravo
vlasnitva na zemljitu preko granica graevinske estice koja se granica utvruje
po propisanim kriterijima parcelacije izgraenog zemljita. Oblik i veliinu
graevinske estice odnosno onu povrinu koja slui za redovnu upotrebu zgrade
odreuje nadleno tijelo uprave, dok pravo vlasnitva na spornoj povrini zemljita
u sluaju spora rjeava sud u parninom postupku.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev da se naloi tuenicima, kao
etanim vlasnicima nekretnine poblie opisane u izreci trpjeti provoenje Prijavnog lista
radi provedbe geodetskog elaborata u zemljinim knjigama, na nain da se provedbom
tog Prijavnog lista radi provedbe geodetskog elaborata ispravi povrina te formiraju nove
zk. estice, koja se otpisuje iz zk.ul.br. 100151, k.o. G.Z. i upisuje u novoosnovani zk.ul.
iste katastarske opine. Ujedno je odbijen i zahtjev da se utvrdi da je tuiteljica vlasnica
novonastale zk. estice te naloi tuenicima da tuiteljici izdaju tabularnu ispravu
podobnu za uknjibu prava vlasnitva na navedenoj nekretnini, koju e u protivnom
zamijeniti presuda, kao i zahtjev za tuenici tuiteljici nadoknade parnine trokove s
pripadajuim zateznim kamatama. upanijski sud u Zagrebu ukida pobijanu presudu i
predmet vraa prvostupanjskom sudu na ponovno suenje.
Prvostupanjski sud otklonio je pravni uinak uglavaka ugovora koji se odnose na
zemljite, pozivajui se na nitavost takovih odredbi obzirom na reim drutvenog
vlasnitva na graevinskom zemljitu u vrijeme zakljuivanja ugovora o prodaji,
smatrajui da je moglo biti preneseno s vlasnitvom dijelova zgrade i pravo koritenje
cjelokupne zemljinoknjine estice, obzirom da spomenuta parcelacija nije bila
provedena u zemljinim knjigama, a navedena raspolaganja bila su suprotna i odredbi l.
6. Zakona o odreivanju graevinskog zemljita u gradovima i naseljima gradskog
karaktera (Narodne novine broj 53/91).
Meutim, pri tom je izgubio iz vida da se na temelju odredbe l. 18. Zakona o

naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine
(Narodne novine broj 92/96) pravni poslovi koje su prijanji vlasnici sklopili
protivno propisima kojima je bio zabranjen promet graevinskim zemljitem u
drutvenom vlasnitvu smatraju valjanim ukoliko nemaju drugih nedostataka koji
ih ine nitavim ili pobojnim. Navedenom zakonskom odredbom konvalidirali su
stoga pravni poslovi sklopljeni protivno pravnim propisima o zabrani prometa
graevinskim zemljitem, pa tako i sporni usmeni uglavci, uz pretpostavke utvrene
u navedenom propisu, meutim o tome o razlozima obrazloenja presude suda
prvog stupnja nita nije navedeno.
66
Nadalje, zbog stava da su navedeni uglavci nitavi te da su tuenici stekli pravo

vlasnitva cjelokupnog zemljita pretvorbom prava koritenja u pravo vlasnitva, a ne
samo zemljita koje slui redovitoj upotrebi zgrade, sud prvog stupnja propustio je
provesti dokaze na okolnost jesu li ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasnitva na
temelju pravnih osnova koje navode tuenici (pravni posao, pretvorba prava vlasnitva)
na dijelu nekretnine koji je tuiteljica poblie odredila te zatraila provedbu parcelacije i
uknjibe njenog prava vlasnitva u zemljinoj knjizi.
Naime, odredbom l. 362. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima

(Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,
146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, dalje: ZV) propisano je da se smatra da je vlasnik
nekretnine u drutvenom vlasnitvu osoba koja je u zemljinim knjigama upisana
kao nositelj prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja tom nekretninom,
meutim doputeno je dokazivati suprotno, a to je tuiteljica u ovom postupku i
tvrdila, navodei da je ona, a ne tuenici, stekla pravo vlasnitva. ZV posebno titi
ve steena prava na nekretninama (l. 389. ZV), jer propisuje da se stupanjem na
snagu tog zakona ne dira u postojee odnose vlasnika odnosno suvlasnika stvari s
jedne te osoba koje su na valjanom pravnom temelju i na valjan nain stekle prava
glede tih stvari s druge strane. Po sili ZV, samo pravo koritenja zemljita koje slui
redovitoj upotrebi zgrade dijeli sudbinu same zgrade izgraene na tom zemljitu.
Dakle, kada katastarska estica ne odgovora graevinskoj estici (povrina zemljita
koja je po provedbenom planu, parcelacijskom elaboratu ili drugom aktu
urbanistike regulative namijenjena za izgradnju i koritenje zgrade), vlasnik
zgrade stjee pravo vlasnitva samo one povrine zemljita koje pokriva zgrada i
koje slui za redovnu upotrebu zgrade. Stoga vlasnik zgrade (u konkretnom sluaju
tuenici kao suvlasnici zgrade) ne moe po toj osnovi stei pravo vlasnitva na
zemljitu preko granica graevinske estice koja se granica utvruje po propisanim
kriterijima parcelacije izgraenog zemljita. Oblik i veliinu graevinske estice
odnosno onu povrinu koja slui za redovnu upotrebu zgrade odreuje nadleno
tijelo uprave, dok pravo vlasnitva na spornoj povrini zemljita u sluaju spora
rjeava sud u parninom postupku.
Stoga je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi i je li u vrijeme gradnje predmetne

zgrade bila utvrena graevna estica ili je u kojem drugom postupku utvreno zemljite
nuno za redovnu upotrebu te graevine, te ovisno i o tom utvrenju, zakljuivati o
valjanosti usmenih uglavaka u kupoprodajnim ugovorima te stjecanju i valjanosti upisa
prava vlasnitva tuenika na cjelokupnoj zemljinoknjinoj estici.
Obzirom da sud prvog stupnja nije utvrdio sve navedene odlune injenice tj. koje
zemljite pripada suvlasnicima zgrade, a ako im ne pripada cjelokupna zemljina
povrina, ne mogu se ispitati zakljuci suda prvog stupnja u pogledu toga jesu li valjani
usmeni uglavci u ugovorima o prodaji dijelova zgrade ili ne te je li tuiteljica i po kojoj
pravnoj osnovi stekla pravo vlasnitva na dijelu zemljita kako je poblie oznaen u
tubenom zahtjevu, i pripada li joj pravo zahtijevati od tuenika izdavanje tabularne
isprave, za sada je injenino stanje relevantno za pravilnu primjenu materijalnog prava u
ovoj pravnoj stvari ostalo nepotpuno utvreno.
67
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj: G-3792/14-2 od 17. oujka 2014.
49. RAZVRGNUE SUVLASNIKE ZAJEDNICE
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-SUVLASNITVO- RAZVRGNUE SUVLASNIKE
ZAJEDNICE
Zakonsko kazalo
lanak 47. stavak 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine",
br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i
143/12)
Sentenca
Postojanje okolnosti zbog kojih bi razvrgnue bilo na tetu ostalih suvlasnika i koje
spreavaju jednog od suvlasnika zahtijevati razvrgnue, treba biti prolaznog
karaktera i kratkog trajanja. Ako ne bi bilo razumno oekivati da e se prilike uskoro
izmijeniti tako da razvrgnue ne bi bilo na tetu ostalih suvlasnika, zahtijevanje
razvrgnua je doputeno u bilo koje doba.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom suda prvog stupnja odlueno je da se razvrgava suvlasnika zajednica
tuitelja i tuenice koju ini nekretnina poblie oznaena u izreci i to civilnom diobom te je
odreeno da e se suvlasnicima isplatiti na ravne dijelove cijena postignuta na javnoj drabi
provedenoj na temelju te pravomone presude u ovrnom postupku. upanijski sud u
Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Naime, u tijeku postupka tuenica se protivila razvrgnuu tvrdei da bi isto bilo na

njezinu tetu zbog ivotne povezanosti nje i troje maloljetne djece stranaka koje ive s
njom, s predmetnom nekretninom jer se u okolini nalaze kola i vrti koje djeca
pohaaju, a u neposrednoj blizini ive baka i djed maloljetne djece.
Odredbom l. 47. st. 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasnitvu
i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,
114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 dalje: ZVDSP) propisano je da
suvlasnik moe zahtijevati razvrgnue u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na tetu ostalih,
no moe i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno oekivati da e se prilike
uskoro tako izmijeniti da razvrgnue ne bi bilo na tetu drugih suvlasnika.
Dakle, postojanje okolnosti zbog kojih bi razvrgnue bilo na tetu ostalih suvlasnika i
koje spreavaju jednog od suvlasnika zahtijevati razvrgnue, treba biti prolaznog
karaktera i kratkog trajanja. Ako ne bi bilo razumno oekivati da e se prilike uskoro
izmijeniti tako da razvrgnue ne bi bilo na tetu ostalih suvlasnika, zahtijevanje
razvrgnua je doputeno u bilo koje doba.
68
Stoga je sud prvog stupnja pravilno zakljuio da u konkretnom sluaju nije

razumno oekivati da bi se posebna povezanost tuenice i njezine djece sa stanom i
okolinom mogla uskoro izmijeniti pa je doputen tuiteljev zahtjev za
razvrgnuem.
50. PRAVNI OSNOV ZA STJECANJE VLASNITVA
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 115. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine,
br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00. i 114/01.)
Sentenca
Kako tuitelji ne trae uspostavu posebnog dijela nekretnine upisom u zemljinu
knjigu kao prava povezanog s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine, ve je
njihov zahtjev s ciljem utvrenja da su stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje
prava (su)vlasnitva, a to je kupoprodajni ugovor kojim su kupili stan upravo od
tuenika, to nema mjesta primjeni odredbe l. 72. Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom odbijen je tubeni zahtjev tuitelja kojim trae da se utvrdi
da su oni, temeljem Ugovora o kupoprodaji stana, svaki u dijela stekli valjanu pravnu
osnovu za uknjibu prava vlasnitva nekretnine, poblie opisane u izreci, i kojim trae da
se naloi tueniku da tuiteljima izda tabularnu ispravu podobnu za uknjibu prava
vlasnitva tog suvlasnikog dijela na ime tuitelja u zemljinim knjigama, uz zahtjev za
naknadu troka parninog postupka. upanijski sud preinauje pobijanu presudu suda
prvog stupnja na nain da prihvaa tubeni zahtjev tuitelja.
Tuitelji tubom ne zahtijevaju uspostavu vlasnitva posebnog dijela, pa time

nema mjesta ni ispitivanju je li suvlasniki dio odgovarajui. Oni ne trae ni pravnu
zatitu iz odredbe lanak 72. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
(Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00. i 114/01. - dalje: ZV), koju
je odredbu prvostupanjski sud primijenio. Tuitelji trae utvrenje da su stekli
valjanu pravnu osnovu (temelj) za stjecanje prava (su)vlasnitva u smislu odredbe
lanka 115. stavak 1. ZV, a to je kupoprodajni ugovor kojim su kupili stan upravo
od tuenika, gdje je tuenik upisan kao vlasnik u zemljinim knjigama zk. . 4711/2,
te u smislu odredbe lanka 119. stavak 1. ZV zahtijevaju valjano oitovanje volje
dotadanjeg vlasnika, usmjerenu na to da njegovo vlasnitvo pree na tuitelje kao
stjecatelje.
69
Stoga je sud prvog stupnja primjenom odredbe l. 221. a Zakona o parninom postupku
(Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08.,
123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 28/13. - dalje u tekstu: ZPP), na koju se poziva, trebao
prihvatiti tubeni zahtjev tuitelja. Zbog navedenog pobijana presuda je temeljem
odredbe lanka 373. toka 3. ZPP preinaena.
51. STJECANJE PRAVA VLASNITVA
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
-
Sentenca
Kako su stranke sklopile ugovore o kupoprodaji temeljem kojih je tuitelj kupio
stan i garau koji se grade na k.br. 4575 k.o. T., a koji ugovori sadre tabularnu
izjavu, te kako je tuenik upisan kao vlasnik zemljinoknjine estice broj 4711/2
k.o. G.Z., dok iz izvatka iz posjedovnog lista Gradskog ureda za katastar i geodetske
poslove proizlazi da katarska estica 4575 k.o. T. odgovara zemljinoknjinoj estici
broj 4711/2 k.o. G. Z., to nema zapreke prihvaanju tubenog zahtjeva za utvrenje
da je tuitelj stekao valjani pravni osnov za uknjibu prava suvlasnitva nekretnine
k..br. 4711/2 k.o. G. Z.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za utvrenje da je tuitelj stekao valjani pravni osnov za
uknjibu prava suvlasnitva nekretnine upisane u zk.ul. 20585. k.o. G. Z. k..br. 4711/2.
Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev tuitelja. upanijski sud u
Zagrebu preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da tubeni zahtjev nije osnovan,
obzirom da tuitelj u postupku nije dokazao koliko iznosi njegov suvlasniki omjer
zemljinoknjine estice, sukladno veliini i suvlasnikom omjeru k..br. 4575 k.o. T., a
navedena katarska estica i zemljinoknjina estica ne odgovaraju po povrini.
Navedeni zakljuak prvostupanjskog suda se ne moe prihvatiti.
Iz stanja spisa proizlazi da su stranke dana 2. studenoga 1998. godine, sklopile

ugovor o kupoprodaji stana, temeljem kojega tuitelj kupuje 4212/365553 dijela
nekretnine-zemljita i zgrade koja se gradi na k.br. 4575 k.o. T. te na navedenom
suvlasnikom dijelu uspostavljeno i s njime povezano vlasnitvo posebnog dijela
(stana-poslovnog prostora-garae), te sporednog dijela (terase, podrumske ili
70
tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna

vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji), kao i ugovor o
kupoprodaji garae, kojim tuitelj kupuje garau broj 2, povrine 16,33 m2 u
stambenom poslovnom objektu koji se gradi na k.br. 4575 k.o. T., te na ovom
suvlasnikom dijelu uspostavljenoj i sa njime povezano vlasnitvo posebnog dijela
(stana-poslovnog prostora-garae), te sporednog dijela (terase, podrumske ili
tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna
vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji).
Iz sadraja navedenih ugovora proizlazi da sadre tabularnu izjavu (l. 13. ugovora
o kupoprodaji stana, te l. 12. ugovora o kupoprodaji garae).
Iz izvatka iz zemljine knjige zk.ul.br. 20585 k.o. G. Z. proizlazi da je tuenik upisan

kao vlasnik zemljinoknjine estice broj 4711/2.
Iz izvatka iz posjedovnog lista Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od

30. oujka 2011. godine, proizlazi da katarska estica 4575 k.o. T. odgovara
zemljinoknjinoj estici broj 4711/2 k.o. G. Z.
Slijedom navedenoga proizlazi da nema zapreke prihvaanju tubenog zahtjeva, pa

je u tome smislu ovom drugostupanjskom presudom i odlueno.
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 159. stavak 4. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne
novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00., 73/00 i 114/01)
Sentenca
Tuitelj ne moe osnovano zahtijevati od suda da utvrdi da je dosjelou stekao
pravo vlasnitva nekretnina koje ne postoje, a koje bi tek eventualno mogle postati
provedbom parcelacijskog elaborata.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev tuitelja za utvrenje prava
vlasnitva temeljem dosjelosti na nekretninama poblie oznaenim u izreci. upanijski
sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Sud prvog stupnja je zakljuio da tuiteljev samostalni posjed predmetne nekretnine

nije neprekidno trajao onoliko vremena koliko je to potrebno za stjecanje prava vlasnitva
71
dosjelou nekretnine, slijedom ega je primjenom odredaba l. 159. st. 4. Zakona o

vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99,
22/00, 73/00 i 114/01 - dalje: ZVDSP) presudio kao u izreci pobijane presude.
Shvaanje suda prvog stupnja da predmet tubenog zahtjeva moe biti utvrenje
stjecanja prava vlasnitva nekretnina koje tek trebaju nastati (provedbom
parcelacijskog elaborata) je pogreno. Tuitelj koji tvrdi da je dosjelou stekao
pravo vlasnitva nekretnine morao u tubenom zahtjevu naznaiti zemljinoknjine
oznake i povrine nekretnina za koje tvrdi da je vlasnik istih. Nije dovoljno samo
naznaiti da e te nekretnine nestati nakon provedbe parcelacijskog elaborata za
koji, k tome, nije ni dokazano da je u vrijeme presuenja vrijedio.
U takvoj situaciji neodluni su albeni navodi koji se odnose na stjecanje prava

vlasnitva dosjelou obzirom na kvalitet posjeda i obzirom na vrijeme potrebno za
dosjelost.
Ipak, samo radi budueg postupanja u ovakvim vrstama sporova, potrebno je

upozoriti sud da je odredbama l. 160. st. 2. i 3. ZVDSP-a izriito propisano da se u
vrijeme potrebno za dosjelost uraunava i vrijeme koje su prednici sadanjeg
posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, poteni i istiniti samostalni
posjednici, odnosno kao poteni samostalni posjednici, te da nasljednik postaje
potenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u sluaju kad je
ostavitelj bio nepoten posjednik, osim kad je nasljednik to znao ili morao znati.
Dakle, u konkretnom sluaju sud prvog stupnja je pogreno postupio kad je

pobijanu presudu temeljio na odredbama l. 159. st. 4. ZVDSP-a, ali je o tubenom
zahtjevu jednako trebalo odluiti zato to tuitelj ne moe osnovano zahtijevati od
suda da utvrdi da je dosjelou stekao pravo vlasnitva nekretnina koje ne postoje, a
koje bi tek eventualno mogle postati provedbom parcelacijskog elaborata. U sluaju
njegovog uspjeha u ovoj parnici presuda kojom bi se prihvatio njegov tubeni
zahtjev ne bi predstavljala ovrnu ispravu podobnu za provedbu ovrhe (l. 23. to.
1., l. 29. st. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13 i 93/14).
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 372. Zakona o vlasnitvu i drugima stvarnim pravima ("Narodne novine", broj:
91/96, 68/99, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08)
Sentenca
72
U sporu radi utvrenja vlasnitva stana nastalog prenamjenom zajednike

prostorije u zgradi u drutvenom vlasnitvu, pasivno su legitimirani svi suvlasnici
cijele zgrade, bez kojih i nije mogue odrediti upis u zemljine knjige toga
uspostavljenog vlasnitva.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom usvojen je tubeni zahtjev i naloeno je tueniku da s
tuiteljicom sklopi ugovor o ureenju imovinsko pravnih odnosa sa sadrajem poblie
navedenim u izreci te presude, te je odreeno ukoliko tuenik u roku od 15 dana sa
tuiteljicom ne zakljui navedeni ugovor da e presuda zamijeniti isti. upanijski sud u
Zagrebu preinauje pobijanu presudu i tuiteljicu odbija u cijelosti s postavljenim
tubenim zahtjevom.
Prvostupanjski sud je usvojio tubeni zahtjev jer je zakljuio da su ispunjene

pretpostavke propisane Odlukom o ureenju imovinsko pravnih odnosa na
stanovima izgraenim uz odobrenje za graenje na zajednikim dijelovima zgrade
kojima raspolae Opina Centar (dalje: Odluka). Pri tom prvostupanjski sud utvruje
da je tuiteljica vlastitim sredstvima izgradila stan adaptacijom tavanskog prostora na
temelju graevinske dozvole izdane od SIZ-a stanovanja Opine Centar zastupanog po
tuiteljici, da joj uloena sredstva nisu vraena te zakljuuje da stoga postoji obaveza
tuenika da sa tuiteljicom zakljui navedeni ugovor jer taj ugovor predstavlja pravni
temelj za stjecanje prava vlasnitva tuiteljice na izgraenom stanu uz obvezu tuenika da
tuiteljici izda suglasnost za upis njezinog prava vlasnitva u zemljinim knjigama to bi
predstavljao modus za stjecanje prava vlasnitva na spornoj nekretnini.
Meutim, u vrijeme donoenja pobijane odluke na snazi je Zakon o vlasnitvu i

drugima stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/99, 137/99, 22/00,
73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZVDSP), prema ijim zavrnim
odredbama (l. 388 st. l.) se od stupanja na snagu tog zakona, stjecanje, promjena,
pravni uinci i prestanak stvarnih prava prosuuju prema njegovim odredbama,
ako tim prijelaznim i zavrnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukije
odreeno, pa je sukladno navedenoj zakonskoj odredbi na stjecanje stvarnog prava
trebalo primijeniti ZVDSP.
Upravo odredbom l. 372. st. 1. ZVDSP-a propisano je tko je do stupanja na snagu toga
zakona, a na temelju odobrenja koje je nadlena vlast dala u granicama svoje ovlasti na
takvo imovinsko-pravno raspolaganje o svome troku proveo prenamjenu zajednikih
prostorija u zgradi u drutvenom vlasnitvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao
je time na temelju i u okviru toga odobrenja pravo vlasnitva prenamijenjenih prostorija
kao posebnog dijela nekretnine, zajedno s odgovarajuim suvlasnikim dijelom cijele
nekretnine, u smislu odredbe l. 370. ZVDSP-a.
Sukladno odredbi iz st. 2. istog l., odredba l. 372. st. 1. ZVDSP-a primjenjuje se na
odgovarajui nain i na nadogradnje, dogradnje i prigradnje nekretnine izvrene do
stupanja na snagu ZVDSP-a na temelju valjanog odobrenja nadlene vlasti i o svome
troku.
73
Sukladno odredbi l. 372. st. 3. ZVDSP-a, ako je do stupanja na snagu ZVDSP-a

provedena prenamjena, nadogradnja, pregradnja ili dogradnja iz st. 1. i 2. l. 372.
nadleni e sud na zahtjev zainteresirane osobe odrediti upis u zemljinoj knjizi toga
vlasnitva uspostavljenoga na odgovarajuem suvlasnikom dijelu cijele nekretnine, a na
temelju ovrne sudske odluke kojom je utvreno stjecanje vlasnitva posebnoga dijela
nekretnine te takve odluke kojom je utvrena veliina odgovarajueg suvlasnikog dijela,
odnosno na temelju isprave svih suvlasnika cijele nekretnine kojom oni priznaju stjecanje
vlasnitva posebnog dijela nekretnine i sporazumno odreuju veliinu odgovarajueg
suvlasnikog dijela na kojem se to vlasnitvo osniva.
Iz naprijed navedenog proizlazi da su u sporu radi utvrenja vlasnitva stana

nastalog prenamjenom zajednike prostorije u zgradi u drutvenom vlasnitvu, a
to je konkretno predmet ovog spora, pasivno legitimirani svi suvlasnici cijele
zgrade, bez kojih i nije mogue odrediti upis u zemljine knjige toga uspostavljenog
vlasnitva. Upis u zemljine knjige moe se odrediti samo na temelju ovrne sudske
odluke kojom je utvreno stjecanje vlasnitva posebnog dijela nekretnine te veliina
odgovarajueg suvlasnikog dijela, a sve to u odnosu na sve suvlasnike cijele
nekretnine, u skladu s odredbom l. 372. st. 3. ZVDSP-a.
Meutim, tuiteljica nije tako opredijelila svoj tubeni zahtjev ve tijekom ovog
dugogodinjeg postupka inzistira na obvezi Grada Zagreba na zakljuenje ugovora,
a sve sukladno navedenoj Odluci, a pri tom nije ni isticala da li tuenik participira u
sadanjoj vlasnikoj strukturi stambene zgrade u Z., N. T. 16, tj. da je tuenik
vlasnik posebnog dijela zgrade (etano vlasnitvo) te time i suvlasnik stambene
zgrade kao cjeline.
Stoga je, a kako nisu naene bitne povrede odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2.
Zakona o parninom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13-dalje: ZPP), na koje
sud drugog stupnja pazi po slubenoj dunosti, valjalo temeljem l. 373. to. 3. ZPP
pobijanu presudu preinaiti i tuiteljicu odbiti u cijelosti s postavljenim tubenim
zahtjevom.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj G-2185/13-2 od 3. oujka 2015.
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
430. Opeg graanskog zukona
440. Opeg graanskog zakona
74

novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,
153/09, 143/12, 152/14)
novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,
153/09, 143/12, 152/14)
Sentenca
Budui da injeninu osnovu tube ine navodi o viekratnom otuenju dijela
nekretnine, to kao takva moe imati uporite samo u pravilima za sluaj viekratnog
otuenja nekretnine i to pravno pravilo iz 440. u vezi s 430. Opeg graasnkog
zakona i l. 388. st. 2. i l. 125. st. 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima,
s obzirom da se samo tim pravilima po stvarnopravnom zahtjevu titi viekratno
otuenja iste nekretnine (kod derivativnog naina stjecanja), i to tako to je svakom
od stjecatelja na raspolaganju takozvana kvazibrisovna tuba /zahtjev/, koja moe
biti usmjerena protiv bivih i sadanjih (upisanih) vlasnika, a ija osnovanost zavisi
izmeu ostalog i od savjesnosti stjecatelja (jesu li stjecatelji znali da kupuju
nekretninu koju je prodavatelj /ili dio nje/ ve prodao valjanim pravnim poslom, na
temelju kojeg se moe stei vlasnitvo nekretnine).
Kratki tekst odluke

Predmet spora jest zahtjev na utvrenje steenog prava suvlasnitva na nekretnini, na
temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog 13. listopada 1996., izdavanje tabularne
isprave i naknada troka predmetne parnice. Prvostupanjskom presudom prihvaen je
tubeni zahtjev. upanijski sud u Zagrebu preinauje pobijanu presudu i tuiteljicu odbija
s postavljenim tubenim zahtjevom.
Meutim, za razrjeenje predmetnog spora nisu mjerodavna pravila o upisu

nekretnine (pravno pravilo iz 431. u vezi s 424. Opeg graanskog zakona /dalje
u tekstu: OGZ), a niti o konvalidiranju pravnih poslova, ve pravila za sluaj
viekratnog otuenja nekretnine i to pravno pravilo iz 440. u vezi s 430. OGZ i
l. 388. st. 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine,
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,
143/12, 152/14 dalje: ZVDSP-a) i l. 125. st. 2. ZVDSP-a.
To iz razloga, to injeninu osnovu predmetne tube, a to u konanici nije niti

sporno, ine navodi o viekratnom otuenju dijela nekretnine i to kao takva moe
imati uporite samo u navedenim pravnim pravilima, s obzirom da se samo tim
pravilima po stvarnopravnom zahtjevu titi viekratno otuenja iste nekretnine
(kod derivativnog naina stjecanja), i to tako to je svakom od stjecatelja na
raspolaganju takozvana kvazibrisovna tuba /zahtjev/, koja moe biti usmjerena
protiv bivih i sadanjih (upisanih) vlasnika, a ija osnovanost zavisi izmeu ostalog
i od savjesnosti stjecatelja (jesu li stjecatelji znali da kupuju nekretninu koju je
75
prodavatelj /ili dio nje/ ve prodao valjanim pravnim poslom, na temelju kojeg se
moe stei vlasnitvo nekretnine).
Stoga, s obzirom da tuiteljica nije niti isticala takozvani kvazibrisovni zahtjev i da

je sud vezan istaknutim zahtjevom (l. 2. st. 1. Zakona o parninom postupku
(Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13.) koji je iz naprijed navedenih razloga bez
pravnog uporita, to je valjalo preinaiti prvostupanjsku presudu i odbiti predmetni
zahtjev kao neosnovan, a u prilog ega svakako valja imati u vidu i da obveza
izdavanja tabularne isprave postoji samo u sluaju kad ta obveza proizlazi iz
pravnog posla ili to zakon izriito odreuje.
55. IZVRAVANJE POSJEDA I VLASNIKIH OVLASTI
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-SUVLASNITVO
Zakonsko kazalo
lanak 42. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Zakona o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98, 137/99,
22/00., 73/00 i 141/06)
lanak 46. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine"
broj: 91/96., 68/98, 137/99, 22/00., 73/00 i 141/06)
lanak 167. stavak 1. Zakona o vlasnirvu i drugim stvarnim pravima Zakona o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98, 137/99,
22/00., 73/00 i 141/06)
Sentenca
Neosnovano tuiteljica trai zatitu svojeg prava suvlasnitva na nain da se tuena
suzdri od parkiranja na spornom dijelu zemljita budui da svim suvlasnicima
pripada pravo na suposjed stvari, dok tuiteljica nije dokazala da su suvlasnici
donijeli odluku na nain da su meusobno podijelili posjed stvari i/ ili izvravanje
svih ili nekih vlasnikih ovlasti.
Kada stranke u sporu nisu izvrile diobu zajednikog zemljita oko predmetne
nekretnine niti su u izvanparninom postupku utvrdili nain koritenja zemljita
koje je u suvlasnitvu stranaka, tada nisu ostvarene pretpostavke za ostvarenje
zatite u smislu lanka 167. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuiteljice na proputanje koji temelji na injeninoj osnovi
parkiranja vozila tuene u neposrednoj blizini njezinog stambenog prostora odnosno
ulaska u njezin stan uslijed ega je umanjena kvaliteta stanovanja tuiteljice.
76
Prvostupanjskom presudom prihvaen je tubeni zahtjev tuiteljice. upanijski sud u

Zagrebu preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Sud prvog stupnja je zakljuio da tuenica nema pravni osnov za parkiranje vozila na
mjestu koje nije namijenjeno za parkiranje, a niti je uspostavljeno vlasnitvo tuene na
tom sporednom dijelu nekretnine, slijedom ega tuiteljica ima pravo zatititi svoje pravo
suvlasnitva na nain da se tuena suzdri od parkiranja na spornom dijelu zemljita, kao
i drugih radnji kojima bi na taj prostor odlagala bilo kakve stvari i temeljem l. 46. st. 1.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98,
137/99, 22/00., 73/00 i 141/06 - dalje u tekstu: ZVDSP) usvojio tubeni zahtjev.
U okolnostima ovih injeninih utvrenja, navedeni zakljuak suda prvog stupnja se ne

moe prihvatiti.
Prema odredbi l. 42. st. 1. ZVDSP propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na
suposjed stvari, ali oni mogu odluiti da e meusobno podijeliti posjed stvari i/ili
izvravanje svih ili nekih vlasnikih ovlasti glede nje. Nadalje, st. 2. navedenog lanka
propisano je da do donoenja odluke iz gore navedenog st. 1. posao je redovite uprave, a
da isto tako i odluivanje o izmjenama i o pozivu prijanje odluke o tome.
Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da su stranke vlasnice stanova u

stambenoj zgradi na adresi Z., P. 3 i da tuena parkira vozilo ispred stana tuiteljice
na dijelu zemljita oko zgrade a koje je u suvlasnitvu svih suvlasnika.
Kraj injenice da tuena parkira vozilo na dijelu zemljita koje je u suvlasnitvu

svih suvlasnika, na pravni odnos stranaka valja primijeniti navedenu odredbu 42.
ZVDSP-a.
Stoga, kako sukladno l. 42. st. 1. ZVDSP-a svim suvlasnicima pripada pravo na
suposjed stvari time da tuiteljica nije dokazala da su suvlasnici donijeli odluku na
nain da su meusobno podijelili posjed stvari i/ ili izvravanje svih ili nekih
vlasnikih ovlasti sukladno st. 2. navedenog lanka, prema stanovitu ovog suda
zahtjev tuiteljice nije osnovan.
Pored navedenog, u odnosu na albene navode vezano i za primjenu odredbe l. 167.

st. 1. ZVDSP-a valja odgovoriti da kada stranke u sporu nisu izvrile diobu
zajednikog zemljita oko predmetne nekretnine niti su u izvanparninom
postupku utvrdili nain koritenja zemljita koje je u suvlasnitvu stranaka, tada
nisu ostvarene pretpostavke za ostvarenje zatite u smislu navedene odredbe.
Slijedom navedenog, valjalo je albu tuene prihvatiti i na temelju odredbe l. 373. to.
3. Zakona o parninom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13) presudu suda prvog stupnja
preinaiti i odbiti tubeni zahtjev tuiteljice te odluiti kao u stavku I. izreke ove
drugostupanjske odluke.
77
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj G-2482/14-2 od 14. travnja 2015.
56. SMETANJE POSJEDA
Nomenklatura prava
STVARNO PRAVO-POSJED-ZATITA POSJEDA-SUDSKA ZATITA
Zakonsko kazalo
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/08, 38/09 i 153/09)
Sentenca
Posjednik je ona osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari te pravo na zatitu
posjeda ima onaj posjednik kojeg je drugi samovlasno smetao u posjedu
(uznemiravanjem posjeda ili oduzimanjem posjeda). Stoga posjed stvari jest
faktina vlast nad stvari odnosno mogunost faktinog raspolaganja sa stvari. Kako
tuiteljica nikada nije imala faktinu vlast na predmetnoj nekretnini (niti u cijelosti,
niti u dijelu nekretnine) odnosno mogunost faktinog raspolaganja nekretninom,
odnosno kako tuiteljica nije posjednica niti suposjednica predmetne nekretnine, to
nije aktivno legitimirana u parninom postupku koji se vodi zbog smetanja posjeda.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbijen je tubeni zahtjev kojim tuiteljica trai utvrenje da
su tuenici smetali tuiteljicu u posjedu nekretnine, poblie opisanoj u izreci, na nain da
su joj onemoguili ulazak u kuu i odbili dati klju od iste te da im se zabrani svako
daljnje i slino smetanje. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijano rjeenje suda
prvog stupnja.
Prema odredbi l. 10. st. 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne
novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/08, 38/09 i 153/09-
dalje: ZVDSP) osoba koja ima faktinu vlasta glede neke stvari, njezin je posjednik. Kad
isti posjed stvari ima vie osoba, one su suposjednici ( l. 10. st. 6. ZVDSP).
Prema odredbi l. 13. ZVDSP posjed je steen kad stjecatelj uspostavi svoju faktinu
vlast glede stvari bilo da ju je osnovao jednostranim inom (izvorno stjecanje posjeda) ili
da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda). Posjed se prenosi predajom same stvari
ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvrena im se stjecatelj s
voljom prenositelja nae u poloaju izvravati vlast glede stvari (l. 14. st. 1. ZVDSP).
Prema odredbi l. 17. st. 1. ZVDSP ostaviteljevi posjedi stvari prelaze na njegovog
nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinom asu, onakvi kakvi su u tom asu bili u
ostavitelja.
Prema odredbi l. 21. st. 1. ZVDSP koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga
uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zatitu posjeda.
78
Sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama proizlazi da je posjednik onaj

osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari te da pravo na zatitu posjeda ima
ona posjednik kojeg je drugi samovlasno smetao u posjedu (uznemiravanjem
posjeda ili oduzimanjem posjeda). Stoga posjed stvari jest faktina vlast nad stvari
odnosno mogunost faktinog raspolaganja sa stvari. Iz provedenog postupka
proizlazi da tuiteljica nikada nije imala faktinu vlast na predmetnoj nekretnini
(niti u cijelosti, niti u dijelu nekretnine) odnosno mogunost faktinog raspolaganja
nekretninom. Pri tom valja rei da je suprug tuiteljice asom smrti svoga pokojnog oca
dana 2. veljae 2009. postao posjednik (suposjednik) predmetne nekretnine jer su tim
asom ostaviteljevi posjedi stvari preli na njega kao na nasljednika, a zbog ostaviteljeve
smrti i to onakvi kakvi su u tom asu bili u ostavitelja.
Sud prvog stupnja pravilno je ocijenio da na tuiteljicu ne moe prei nasljedniki posjed
kojeg je imao njezin suprug temeljem ugovora o darovanju od 27. listopada 2010.
Sukladno iznesenom proizlazi da tuiteljica nije aktivno legitimirana u ovom

parninom postupku koji se vodi zbog smetanja posjeda, a to stoga to tuiteljica
nije posjednica niti suposjednica predmetne nekretnine.
Na albene navode aliteljice koja istie da je posjed nekretnine stekla temeljem ugovora
o darovanju od 27. listopada 2010., valja rei da se sukladno odredbi l. 14. st.1. ZVDSP
posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast nad stvari, a
predaja je izvrena im se stjecatelj s voljom prenositelja nae u poloaju izvravati vlast
glede stvari, dok je u postupku utvreno da tuiteljica nije izvravala vlast u pogledu
predmetne nekretnine niti je bila u takvom poloaju pa stoga nije niti izvrena predaja u
smislu navedene zakonske odredbe.
Stoga se tubeni zahtjev tuiteljice ukazuje neosnovanim jer tuiteljica nije aktivno
legitimirana traiti utvrenje da su je tuenice smetale u posjedu predmetne nekretnine na
nain da su joj onemoguile ulazak u kuu i odbile dati klju od kue te zabranu takvog
daljnjeg ili slinog smetanja.
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 2. Zakona o proglaenju imovine zemljinih i njima slinih zajednica te krajikih
opina openarodnom imovinom ("Narodne novine", br. 36/47, 51/58 i 13/87.)
Sentenca
79
Zakonom o proglaenju imovine zemljinih i njima slinih zajednica te krajikih

opina openarodnom imovinom zemljina zajednica postala je openarodna
imovina, a sve zemljine i njima sline zajednice prestale su postojati po sili zakona.
Dakle, jedno "kolektivno vlasnitvo" zamijenjeno je drugim "kolektivnim
vlasnitvom", osim onih zemljita koja su prela u privatno vlasnitvo pojedinih
ovlatenika prije 6. travnja 1941. ili e na njih prijei na temelju naknadnog
dovrenja diobenog postupka zapoetih prije 6. travnja 1941., kao i ona zemljita
koja su uzurpirana prije 6. travnja 1941. godine od strane bivih ovlatenika.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja formirana je nova estica, poblie opisana u izreci, te je
utvreno da je tuitelj vlasnik novoformirane estice, to je tuenica duna priznati te
tuitelju izdati ispravu podobnu za upis prava vlasnitva, koju e za sluaj ne izdavanja
zamijeniti ta presuda. upanijski sud u Zagrebu ukida pobijanu presudu i predmet vraa
sudu prvog stupnja na ponovno suenje.
Institut zemljinih i njima slinih zajednica potpuno je poseban oblik skupnog

(nedjeljivog) vlasnitva nad nekretninama zajednica, gdje je imovina zemljinih zajednica
nastala tzv. segregacijom veih kompleksa uma, umskih zemljita, livada i panjaka od
vlastelinskih posjeda u blizini seoskih naselja, koje odvajanje se dogodilo oko 1857.
godine kao posljedica razrjeenja feudalnih odnosa u Hrvatskoj, a koje je provedeno
Zakonskim lankom XXVII. o ukinuu urbara i urbarskih slubi hrvatskog Sabora te
Zakonskim lankom XXVIII. o drvarenju, pai i irovini, te su zajedniarima pripadala
prava ispae na zajednikim seoskim panjacima, pravo sjee ume za ogrjev i grau te
pravo ubiranja umskih plodina i sastojina. Zakonom o ureenju zemljinih zajednica iz
1894. godine ureen je pravni poloaj urbarskih zemljinih zajednica, organizacija i
upravljanje te prava ovlatenika i opseg njihovih uitnikih prava, te su zemljine
zajednice stekle svojstvo pravne osobe, a one predstavljaju skupinu ovlatenika
razluenih od ostalih opinara koja na osnovi nekog posebnog pravnog naslova uiva
zajedniko zemljite ume, panjak, rijeke, sjenokoe i oranice, i to uivanje je skupno,
nerazdijeljeno po nekom alikvotnom dijelu, dakle, vlasnitvo je bilo skupno, a uitnikim
pravima koriste se ovlatenici u alikvotnim dijelovima. Uitniki dijelovi su utvreni u
posebnom segregacijskom postupku. Uitniki dijelovi, pod odreenim uvjetima, mogli
su biti predmet pravnog prometa i predmet nasljeivanja, a pod odreenim uvjetima
ovlatenici su mogli izazvati i stvarnu diobu zemljine zajednice. Dioba zemljine
zajednice izvravala se prema odredbama Zakona o ureenju zemljinih zajednica,
paragrafi 54., 55., 69. i 71. te odgovarajuih propisa o komasaciji zemljita. Osnovna
karakteristika stvarnopravnog ureenja zemljinih zajednica je pravni dualizam.
Uitniko pravo odnosi se na uitak zajednikih koristi zajednike imovine, a iz
ovlatenikog prava izviru imovinska prava ovlatenika. Kad diobom prestaje zajednica
dobara, svaki ovlatenik dobiva prema svom ovlatenikom pravu u individualno pravo
dio zajednike imovine. Opem graanskom zakoniku nije bilo imanentno zajedniko
vlasnitvo, te se stoga uitnika, ovlatenika prava, mogu gledati i sui generis stvarna
prava, ili pak komparacijom s pravom uporabe (paragrafi 504. - 508. OGZ) ili pravom
uivanja plodouivanja (paragrafi 509. 529. OGZ).
80
U sluaju ako je ukinuta zemljina zajednica kao pravna osoba, ovlateniki udjeli
ovlatenika postali su u odgovarajuem postupku njihovi suvlasniki dijelovi.
Meutim, Zakonom o proglaenju imovine zemljinih i njima slinih zajednica te
krajikih opina openarodnom imovinom ("Narodne novine", br. 36/47, 51/58 i
13/87.) to zemljite postalo je openarodna imovina, sve zemljine i njima sline
zajednice prestale su postojati po sili zakona. Dakle, jedno "kolektivno vlasnitvo"
zamijenjeno je drugim "kolektivnim vlasnitvom", osim onih zemljita koja su
prela u privatno vlasnitvo pojedinih ovlatenika prije 6. travnja 1941. ili e na njih
prijei na temelju naknadnog dovrenja diobenog postupka zapoetih prije 6.
travnja 1941., kao i ona zemljita koja su uzurpirana prije 6. travnja 1941. godine
od strane bivih ovlatenika (lanak 2. stavci 1., 3. i 4.). Sam taj Zakon u lanku 2.
odreuje to se sve smatra zemljinom zajednicom.
Stoga, s obzirom da pobijana presuda nema razloga o istaknutim prigovorima tuenice

tijekom prvostupanjskog postupka, sada ponovljenih u albi, ista je morala biti ukinuta na
temelju odredbe lanka 369. stavak 1. Zakona o parninom postupku (Narodne novine,
br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11.,
148/11., 25/13. i 28/13. - dalje u tekstu: ZPP).
58. BRISANJE DRUTVENOG VLASNITVA I UPIS PRAVA VLASNITVA

- pretvorba komunalnih poduzea
- ceste - javno dobro
Nomenklatura prava
UKNJIBA
Zakonsko kazalo
lanak 361. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj
91/96)
lanak 365. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj
91/96)
Sentenca
Donoenjem Zakona o komunalnom gospodarstvu (stupio na snagu 9. lipnja 1995.,
primjena od 9. kolovoza 1995.) dovrena je pretvorba drutvenih poduzea, javnih
poduzea i drugih pravnih osoba s drutvenim kapitalom koja su registrirana radi
obavljanja komunalne djelatnosti.
Neovisno o tome predstavljaju li nekretnine cestu ili javnu povrinu, odnosno

nerazvrstanu cestu, u pogledu istih ne moe doi do stjecanja vlasnitva za korist
predlagatelja, a ukoliko je dolo do promjene statusa nekretnine, tada je to
81
predlagatelj trebao dokazati odgovarajuom odlukom poglavarstva o takvoj

promjeni ili eventualnom ukidanju statusa.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka jest brisanje drutvenog vlasnitva na nekretninama i to zkbr.
2172/1, zkbr. 2172/2, zkbr. 2173/1, zkbr. 2173/2, zkbr. 2180, zkbr. 2182, zkbr.
2183, zkbr. 2278, zkbr. 2279 i zkbr. 2280, ranije upisane u zk.ul. 7. ko. Z.O., kao
drutveno vlasnitvo s uknjienim pravom koritenje za korist V. G. Z. te uknjiba prava
vlasnitva za korist predlagatelja. Polazei od utvrenja da je predlagatelj ispravama
dostavljenim uz prijedlog dokazao da je sveopi pravni slijednik drutvenog poduzea
koje je upisano kao nositelj prava koritenja, na nekretninama koje su predmet upisa, te
ocjenjujui da je za upis prava vlasnitva za korist predlagatelja u konkretnom sluaju
ispunjene pretpostavke za upis iz l. 361. i l. 365. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima (Narodne novine broj 91/96), sud prvog stupnja doputa predloeni upis.
upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje i djelomino preinauje pobijano rjeenje
suda prvog stupnja.
U odnosu na zkbr. 2172/1 oranica pov.2692 hv, zkbr. 2172/2 oranica pov. 6627 hv
ili 23839 m, zkbr. 2173/1 oranica pov 9633 m zkbr. 2180 livada pov. 325 hv ili
1169 m, zkbr. 2278 oranica pov. 19882 hv ili 71518 m, zkbr. 2279 oranica pov,
26590 ili 95649 m, sve upisane u novi zk.ul. 13508. k.o. Z. O., pravilno je sud prvog
stupnja primijenio materijalno pravo kada je dopustio zatraeni upis.
Naime, navedene nekretnine u asu podnoenje prijedloga za upis (l. 107. Zakona o
zemljinim knjigama (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04,
107/07 - u daljnjem tekstu: ZZK) bile su upisane kao oranica i livada i uknjiene kao
drutveno vlasnitvo s upisanim pravom koritenja za korist V. G. Z., pravnog prednika
predlagatelja, kako to proizlazi iz isprava koje je predlagatelj dostavio uz prijedlog.
U odnosu na nekretnine oznaene kao livada i oranica, obzirom je predlagatelj uz

prijedlog dostavio i Uvjerenje gradskog ureda za prostorno ureenje, zatitu okolia,
izgradnju Grada, graditeljsko, komunalne poslove i promet iz koje proizlazi da zemljite
oznaeno kao zkbr. 2172/1, zkbr. 2172/2, zkbr. 2173/1, zkbr. 2180, zkbr. 2278 i
zkbr. 2279., sve k.o. Zaprudski otok na dan stupanja na snagu Zakona o
poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine broj 34/91) nalazilo unutar granica
graevinskog podruja Grada Zagreb-u obuhvatu Generalnog urbanistikog plana Grada
Zagreba, dakle da se ne radi o poljoprivrednom ve o neizgraenom graevinskom
zemljitu. Stoga je u tom dijelu sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo,
kada je dopustio upis prava vlasnitva za korist predlagatelja, kao pravnog slijednika
uknjienog nositelja prava upravljanja.
Nisu osnovani albeni navodi alitelja da je predlagatelj trebao dostaviti isprave da su

predmetne nekretnine unesene u vrijednost drutvenog kapitala u postupku pretvorbe,
odnosno isprave kojima dokazuje da je proveo pretvorbu sukladno Zakonu o pretvorbi
drutvenih poduzea, u smislu odredbe l. 390. ZVDSP-a.
82
Pravni prednik predlagatelja V. G. Z. je pravna osoba koja se bavila komunalnom

djelatnou, a pretvorba komunalnih poduzea vrila se na temelju Zakona o pretvorbi i
organiziranju poduzee s komunalnim djelatnostima (Narodne novine broj: 91/92,
14/93 70/93), odnosno na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne
novine broj: 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04 i 178/04),
a ne na temelju Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea (Narodne novine broj: 19/91,
83/92, 94/93, 2/94 i 9/95).
Zakonom o komunalnom gospodarstvu izmijenjen je koncept pretvorbe poduzea koja su

obavljala komunalnu djelatnost. Navedeni zakon stupio je na snagu osmog dana od
objave u Narodnim Novinama (9. lipnja 1995.), a primijenio se tek 60 dana od objave
(9. kolovoza 1995).
Odredbom l. 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da drutvenim

kapitalom pravnih osoba koje su registrirane za obavljanje komunalnih djelatnosti danom
stupanja na snagu tog zakona postao je zajedniko vlasnitvo jedinica lokalne
samouprave organiziranih na podruju bive opine prema sjeditu pravne osobe.
Nadalje, prema l. 34. st. 1. to. 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu, danom stupanja
na snagu tog zakona stavljen je izvan snage Zakon o pretvorbi i organiziranju poduzea u
komunalnim djelatnostima.
Iz navedenog proizlazi da je zakonodavac donoenjem Zakona o komunalnom

gospodarstvu smatrao dovrenim pretvorbu drutvenih poduzea, javnih poduzea i
drugih pravnih osoba s drutvenim kapitalom koja su registrirana radi obavljanja
komunalne djelatnosti.
Meutim, doputenjem upisa prava vlasnitva za korist predlagatelja i u odnosu na u na

zkbr. 2173/2 cesta Trnje pov. 1050 m, zkbr. 2182 put pov. 367 hv ili 1319 m, zkbr.
2183 put pov. 468 hv ili 1684 m i zkbr. 2280 seoski put pov. 579 hv ili 2082 m, u
zemljinoj knjizi u asu podnoenja prijedloga za upis, upisane kao cesta i put, dolo je
do pogrene primijene materijalnog prava.
To iz razloga jer je u odnosu na navedene nekretnine, koje predstavljaju cestu, put

(i seoski put) bio je potrebno nedvojbeno utvrditi jesu li iste po svojoj namjeri i
poloaju cesta ili javna povrina, odnosno nerazvrstana cesta. Ukoliko je nekretnina
po svom poloaju i namjeni cesta tada je ista, sukladno odredbi Zakona o cestama
(Narodne novine broj 180/04) javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu
Republike Hrvatske. Ukoliko je pak, predmetna nekretnina javna povrina ili
nerazvrstana cesta u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu ista je javno
dobro u opoj uporabi u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave.
Dakle, neovisno o tome predstavljaju li navedene nekretnine cestu ili javnu

povrinu, odnosno nerazvrstanu cestu, u pogledu istih ne moe doi do stjecanja
vlasnitva za korist predlagatelja, a ukoliko je dolo do promjene statusa
nekretnine, tada je to predlagatelj trebao dokazati odgovarajuom odlukom
poglavarstva o takvoj promjeni ili eventualnom ukidanju statusa.
83
59. ZABILJEBA PRIVREMENE MJERE

- kazneni postupak
Nomenklatura prava
ZABILJEBA
Zakonsko kazalo
lanak 271. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'' br. 152/08, 76/09,
80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14)
lanak 84. st. 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12 i 25/13)
lanak 108. stavak 2. Zakona o zemljinim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96,
68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10)
Sentenca
S obzirom da je pobijani upis odredio sud koji vodi kazneni postupak u kojemu je
odredio privremene mjere osiguranja, kao nadleno tijelo, te kako je isti upis bio
provediv s obzirom na stanje zemljine knjige budui da je navedenim rjeenjem
zabiljeba zabrane otuenja i optereenja odreena upravo na predmetnoj
nekretnini u vlasnitvu protustranke, to je, sukladno odredbi l. 108. st. 2. Zakona o
zemljinim knjigama, valjalo dopustiti predmetni upis.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je upis zabiljebe privremene mjere zabrane otuenja i
optereenja na nekretninama, poblie opisanim u izreci, na temelju rjeenja upanijskog
suda u Zagrebu poslovni broj Kio-I-370/11 od 4. veljae 2013. Pobijanim rjeenjem suda
prvog stupnja doputena je zabiljeba zabrane otuenja i optereenja. upanijski sud u
Zagrebu potvruje pobijano rjeenje suda prvog stupnja.
Naime, odredbom l. 271. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'' br.
152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14) propisano je da da se na
prijedlog dravnog odvjetnika u kaznenom postupku prema odredbama koje vrijede za
ovrni postupak mogu odrediti privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske
koristi.
Odredbom l. 84. st. 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12 i 25/13, u daljnjem
tekstu: OZ) propisano je da e sud, im donese rjeenje o ovrsi, po slubenoj dunosti
zatraiti da se u zemljinoj knjizi upie zabiljeba ovrhe, a koja odredba se sukladno
odredbi l. 290. OZ-a na odgovarajui nain primjenjuje na osiguranje trabine.
S obzirom da je pobijani upis odredio sud koji vodi kazneni postupak u kojemu je
odredio privremene mjere osiguranja, kao nadleno tijelo u smislu odredbe l. 108.
st. 2. Zakona o zemljinim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99,
84
114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10, u daljnjem tekstu: ZZK) te kako je isti upis
bio provediv s obzirom na stanje zemljine knjige budui da je navedenim rjeenjem
zabiljeba zabrane otuenja i optereenja odreena upravo na predmetnoj
nekretnini u vlasnitvu protustranke, to je sud prvog stupnja dopustio predmetni
upis pravilnom primjenom odredbe l. 108. st. 2. ZZK-a.
U albi protustranka istie da je u kaznenom postupku protiv rjeenja o provoenju

istrage u odnosu na to. 3. izreke (kojim joj se stavlja na teret kazneno djelo protiv
slubene dunosti - zlouporaba poloaja i ovlasti iz l. 337. st. 1., 3. i 4. Kaznenog
zakona) podnijela albu. Navodi da postupak po predmetnoj albi nije rijeen. Smatra da
jo nije donesena odluka o osnovanosti sumnje da je poinila kazneno djelo koje joj se
stavlja na teret budui da rjeenje o provoenju istrage nije postalo pravomono pa da je
stoga bespredmetno u ovoj fazi postupka odluivati o zabiljebi privremene mjere
zabranom otuenja i optereenja sve do okonanja kaznenog postupka koji se vodi kod
upanijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Kio-370/11.
Ovakvi albeni navodi protustranke nisu od utjecaja za odluivanje o dopustivosti

provedbe rjeenja upanijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kio-I-370/11 od 4. veljae
2013. te ne dovode u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rjeenja. Ovo iz razloga
to se, sukladno odredbi l. 108. st. 2. ZZK-a, zemljinoknjini sud ograniava na
ispitivanje je li upis odredilo za to nadleno tijelo te je li upis provediv s obzirom na
stanje zemljine knjige, dok glede ostalih pretpostavki odluuje onaj sud koji je
odredio upis.
Pored navedenog valja naglasiti kako za dopustivost provedbe navedenog rjeenja

nije potrebno da je isto postalo pravomono, a sve u smislu odredbe l. 84. st. 1. OZ-
a u vezi sa l. 290. OZ-a.

85
2. OBVEZNO PRAVO
60. MEDIJI
- tisak
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-ODTETNO PRAVO-NAKNADA NEMATERIJALNE TETE
Zakonsko kazalo
lanak 22. st. 2. Zakona o medijima (Narodne novine broj: 59/04)
lanak 40. st 3. Zakona o medijima (Narodne novine broj: 59/04)
Sentenca
Zahtjev za objavu ispravka sporne informacije mora sadravati adresu podnositelja
kako bi se na nedvojben nain identificirala osoba na koju se svaki pojedini zahtjev
za objavu ispravka informacije odnosi od drugih osoba istog imena i prezimena koje
sa svakim pojedinim sluajem nemaju nikakve veze.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbaena je tuba tuitelja zaprimljena dana 26. rujna
2006. (to. I. izreke), te je naloeno tuitelju naknaditi tueniku troak parninog
postupka u iznosu od 11.570,00 kn (to. II. izreke). upanijski sud u Zagrebu potvruje
Tijekom postupka utvreno je da prije podnoenja tube tuitelj od tuenika sukladno

lanku 40. stavak 3. Zakona o medijima (Narodne novine broj: 59/04, dalje: ZM) nije
na pravilan nain zatraio od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije
odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije mogu, a koja radnja tuitelja prema
odredbi lanka 22. stavak 2. ZM predstavlja procesnu pretpostavku za voenje postupka
protiv nakladnika radi naknade nematerijalne tete. Naime, tuiteljev zahtjev za ispravak
koji je podnio glavnom uredniku u pisanoj formi, nema naznaenu adresu podnositelja.
Prema stajalitu ovog suda bitno je da zahtjev za objavu ispravka sporne

informacije sadri adresu podnositelja kako bi se na nedvojben nain identificirala
osoba na koju se svaki pojedini zahtjev za objavu ispravka informacije odnosi od
drugih osoba istog imena i prezimena koje sa svakim pojedinim sluajem nemaju
nikakve veze.
Kako zahtjev za ispravak informacije mora sadravati sve podatke da se po njemu moe
postupati i na navedenu formalno pravnu pretpostavku sud prvog stupnja pazi po
slubenoj dunosti, to je sud prvog stupnja pravilnom primjenom lanka 22. st. 2. i lanka
40. stavak 3. ZM odluio kao u izreci pobijanog rjeenja, a suprotna albena razlaganja
nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-16/14-2 od 20. svibnja 2014.

86
61. KOMUNALNA DJELATNOST
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-IZVANUGOVORNE OBVEZE-STJECANJE BEZ OSNOVE
Zakonsko kazalo
lanak 3. st. 9. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj: 36/95,
70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04 i 178/04)
lanak 21. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj:
36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04 i 178/04)
Sentenca
Budui da davanje poslovnih prostora na trnici u zakup ne predstavlja komunalnu
djelatnost trnice na malo u smislu odredbe l. 3. st. 9. Zakona o komunalnom
gospodarstvu, ve se radi o redovitoj trinoj djelatnosti tuenika, to tueniku za
povienje visine zakupnine nije bila potrebna prethodna suglasnost nadlenog tijela
jedinice lokalne samouprave u smislu odredbe l. 21. st. 1. Zakona o komunalnom
gospodarstvu.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja radi utvrenja da je tuenik u razdoblju od studenog
2004. godine do prosinca 2006. neosnovano povisio cijene koritenja poslovnog prostora
koji se nalazi na Trnici Kaotiev trg u Zagrebu, te zahtjev radi isplate iznosa od
32.382,00 kn, koji je iznos tuitelj u utuenom razdoblju isplatio tueniku na osnovi tako
povienih cijena koritenja navedenog prostora.
Sud prvog stupnja pobijanom je odlukom odbio tubeni zahtjev u cijelosti, utvrujui
kako davanje poslovnih prostora u zakup ne predstavlja komunalnu djelatnost, slijedom
ega tueniku za poveanje visine zakupnine predmetnog poslovnog prostora nije bila
potrebna suglasnost Gradskog poglavarstva Grada Zagreba u smislu odredbi l. 21.
Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj: 36/95, 70/97, 128/99,
57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04 i 178/04 dalje: ZKG). upanijski sud u Zagrebu
Budui da davanje poslovnih prostora na trnici u zakup ne predstavlja

komunalnu djelatnost trnice na malo u smislu odredbe l. 3. st. 9. ZKG, ve se radi
o redovitoj trinoj djelatnosti tuenika, to tueniku za povienje visine zakupnine
nije bila potrebna prethodna suglasnost nadlenog tijela jedinice lokalne
samouprave u smislu odredbe l. 21. st. 1. ZKG.
Stoga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio kako se u konkretnom sluaju nije radilo o
neosnovanom poveanju visine zakupnine predmetnog poslovnog prostora, dok je zahtjev
radi isplate iznosa od 32.382,00 kn na ime razlike izmeu ranije utvrene zakupnine i
kasnije povienog iznosa zakupnine odbio pravilnom primjenom odredbe l. 210. Zakona
87
o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96,
112/99 i 88/01), ispravno utvrdivi kako navedeni iznos tuenik nije stekao bez osnove.
62. OVRNA ISPRAVA PARNINI POSTUPAK

- ugovor o namirenju i osiguranju novane trabine
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORI
Zakonsko kazalo
lanak 298. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj:
91/96, 68/08, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09)
lanak. 301. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj:
91/96, 68/08, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09)
lanak 54. st. 1. Zakona o javnom biljenitvu (Narodne novine broj: 78/93, 29/94,
162/98, 16/07, 75/09)
Sentenca
Obzirom da Ugovor o namirenju i osiguranju novane trabine ne sadri izjavu
dunika kojom se dozoljava prisilno izvrenje na cjelokupnoj imovini tuenika, to je
tuitelj pravilno postupio kada je pokrenuo predmetni parnini postupak, jer bez
pravomone presude kojom se nalae isplata dosuenog iznosa tuitelj ne bi mogao
zatraiti provoenje ovrhe na drugoj imovini tuenika, niti njegovo pravo na
neposredno pokretanje ovrnog postupka na drugoj imovini tuenika proizlazi iz
predmetnog ugovora o namirenju i osiguranju novane trabine.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom naloeno je tueniku platiti tuitelju 70 000 Eura sa zateznim
kamatama tekuim od 17. prosinca 2012. do isplate (to. I. izreke), odbijen je tubeni
zahtjev za isplatu daljnjih 70 000 Eura sa zateznim kamatama (to. II. izreke) i odreeno
je da svaka stranka snosi svoj troak postupka (to. III. izreke). upanijski sud u Zagrebu
albenim navodima tuenik ne osporava da je duan tuitelju platiti 70 000 Eura, ali
smatra da nije bilo razloga i potrebe za voenje ovog parninog postupka jer je tuitelj
isplatu mogao ostvariti neposredno u ovrnom postupku, na temelju javnobiljenike
isprave, ugovora o namirenju i osiguranju trabine od 26. srpnja 2007. Iznesenim
albenim navodima pravilnost pobijane odluke nije dovedena u pitanje.
Naime, ugovor o namirenju i osiguranju novane trabine sadri izjavu obveznika o

tome da se na temelju tog akta moe radi ostvarenja dune inidbe, nakon
dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvrenje samo na nekretnini koja
je predmet osiguranja (zaloga) prema tom ugovoru (l. 298. u vezi s l. 301. Zakona o
88
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima / Narodne novine broj: 91/96, 68/08, 137/99,
22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 i l. 54. st. 1. Zakona o
javnom biljenitvu / Narodne novine broj: 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09).
Odnosno taj ugovor ne sadri izjavu dunika kojom se dozoljava prisilno izvrenje
na cjelokupnoj imovini tuenika. Zbog toga je tuitelj pravilno postupio kada je
pokrenuo predmetni parnini postupak, jer bez pravomone presude kojom se
nalae isplata dosuenog iznosa tuitelj ne bi mogao zatraiti provoenje ovrhe na
drugoj imovini tuenika, niti njegovo pravo na neposredno pokretanje ovrnog
postupka na drugoj imovini tuenika proizlazi iz ugovora o namirenju i osiguranju
novane trabine od 26. srpnja 2007.
Nadalje, nisu osnovani albeni navodi ni u dijelu kojim se pobija odluka suda prvog
stupnja u odluci o zateznim kamatama. Ovo jer, kako pravilno utvruje i sud prvog
stupnja, a nije sporno ni u albenoj fazi , tuenik svoju obvezu plaanja iznosa od 70 000
Eura nije izvrio do datuma navedenog u l. 3. Ugovora o namirenju o osiguranju
novane trabine, zbog ega je duan tuitelju platiti kamatu tekuu od podnoenja tube
do isplate (l. 29. st. 1. u vezi s l. 183. st. 2. Zakona o obveznim odnosima / Narodne
novine broj: 35/05 i 41/08).
63. TELEFONSKI IMENICI
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORI
Zakonsko kazalo
lanak 143. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01)
Sentenca
Ugovorna odredba koja predvia dunost plaanja iznosa uveanog za 100 posto u
sluaju zakanjenja pretjerano je stroga prema tueniku (l. 143. st. 2. Zakona o
obveznim odnosima).
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za isplatu iznosa od 10.736,00 kuna sa zateznom kamatom od 26.
sijenja 2001. na ime isporuenih telefonskih registra za 1999. godinu. Pobijanom
presudom ukinut je u cijelosti platni nalog sadran u rjeenju o ovrsi na temelju
vjerodostojne isprave. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu odluku suda prvog
stupnja.
Tijekom prvostupanjskog postupka nije bilo sporno da su stranke 22. srpnja 1998.
sklopile ugovor radi isporuke telefonskih registara te da je 1999. tuenik registre i dobio, a
slijedom ega da je postojala obveza tuenika podmiriti njihovu cijenu.
89
Sud prvog stupnja izveo je sve po strankama predloene dokaze i njihovom ocjenom (l.
8. Zakona o parninom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 dalje: ZPP) utvrdio injenino
stanje odluno za donoenje pravilne i zakonite odluke o tubenom zahtjevu. Tako je, u
bitnom, utvreno da je tuenik podmirio predmetnu obvezu virmanom od 8. studenog
2000. budui da je na istom navedena oznaka 1159/99, a to se iskljuivo nalazi na
predraunu od 10. rujna 1999. te da je isti evidentno izdan za 1999. godinu budui da
trabine tuitelja od kasnijih godina nisu jo mogle doi na naplatu.
Prvostupanjski sud je, takoer, pravilno utvrdio i da je ugovorna odredba koja

predvia dunost plaanja iznosa uveanog za 100 posto u sluaju zakanjenja
pretjerano stroga prema tueniku, pa odbivi primijeniti istu, pravilno je primijenio
i materijalno pravo i to odredbu l. 143. st. 2. Zakona o obveznim odnosima
(Narodne novine broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01).
Stoga je valjalo odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu radi ega je
odlueno kao u izreci po odredbi l. 368. st. 2. ZPP-a.
64. UGOVOR O OSIGURANJU
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-OSIGURANJE-OSTALO-OSIGURANJE U CESTOVNOM I
ELJEZNIKOM PRIJEVOZU-OSIGURANJE ODGOVORNOSTI
Zakonsko kazalo
lanak 322. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05)
Sentenca
Polica koja se odnosi na prava i osiguranje od nezgode na motociklu prestaje vaiti
kada je motocikl za koji je zakljuena otuen, a prema Dopunskim uvjetima za
osiguranje vozaa, putnika i radnika pri upravljanju i vonji motornim i drugim
vozilima od posljedica nesretnog sluaju novi vlasnik nema prava po Polici, time da
se moe se govoriti o nitavoj ugovornoj odredbi, odnosno nemoralnim i
nezakonitim uvjetima osiguranja, budui je istima kod otuenja vozila predvieno
osiguranikovo pravo na povrat neiskoritenog dijela premije, a prednik tuitelja je
mogao svoja daljnja prava zatititi sklapanjem neke druge police.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja prema tueniku radi isplate osigurane svote po Polici
osiguranja od automobilske odgovornosti broj od 3. lipnja 2006. (dalje: Polica).
Presudom suda prvog stupnja pod to. I. izreke odbijen je tubeni zahtjev kojim je
tuenik duan svakom od tuitelja isplatiti iznos 25.000,00 kn sa zateznom kamatom
90
tekuom od 23. kolovoza 2007. pa do isplate te naknaditi im prouzroene parnine

trokove sa zateznom kamatom od presuenja pa do isplate, dok je pod to. II. izreke
tuiteljima naloeno naknaditi tueniku parnini troak u iznosu 2.460,00 kn. upanijski
sud u Zagrebu potvruje presudu suda prvog stupnja.
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na utvrenju kako je polica koja se odnosi na
prava i osiguranje od nezgode na motociklu prestala vaiti jer je motocikl za koji je
zakljuena otuen, a prema l. 6. st. 4. Dopunskih uvjeta za osiguranje vozaa, putnika i
radnika pri upravljanju i vonji motornim i drugim vozilima od posljedica nesretnog
sluaju (dalje: Dopunski uvjeti) novi vlasnik nema prava po Polici.
Pravilan je zakljuak prvostupanjskog suda da je, budui je dolo do promjene vlasnika

motorkotaa, predmetna polica koja se odnosi na prava i osiguranje od nezgode prestala
vaiti na temelju l. 6. st. 4. Dopunskih uvjeta.
Suprotno albenim navodima tuitelja, ne moe se govoriti o nitavoj ugovornoj

odredbi, odnosno nemoralnim i nezakonitim uvjetima osiguranja, budui je istima
kod otuenja vozila predvieno osiguranikovo pravo na povrat neiskoritenog dijela
premije, a prednik tuitelja je mogao svoja daljnja prava zatititi sklapanjem neke
druge police. Pri tome treba napomenuti aliteljima da se u konkretnom sluaju
radi o osiguranju osobe, vezanom za vlasnika vozila, a ne vezanom za vozilo, kako to
alitelji navode u albi.
Iz navedenih razloga valjalo je, na temelju odredbe l. 368. st. 1. Zakona o parninom
postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13 dalje: ZPP), albu tuitelja odbiti kao
neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-1986/11-2 od 17. lipnja 2014.
65. ODGOVORNOST ZA TETU PUTNICE
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-OSIGURANJE-OSTALO-OSIGURANJE U CESTOVNOM I
ELJEZNIKOM PRIJEVOZU-OSIGURANJE ODGOVORNOSTI
Zakonsko kazalo
lanak 697. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08 i
125/11)
lanak 22. st. 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu Zakona o obveznim
osiguranjima u prometu (Narodne novine broj: 151/05, 36/09 i 76/13)
Sentenca
U okolnostima kada je tuiteljica nastradala kao putnik u autobusu koji je,
nesporno, bio obvezno osiguran kod tuenika pasivno je legitimiran osiguratelj
91
autobusa u kojem je tuiteljica nastradala kao putnica. Tono je da je tuiteljici za

tetu odgovoran tuenik kao prijevoznik u smislu l. 697. st. 1. Zakona o obveznim
odnosima, meutim upravo je navedeno odluno za pasivnu legitimaciju tuenika
kao osiguratelja tog prijevoznika od odgovornosti za tetu nanesenu tuiteljici kao
putnici u autobusu.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je naknada tete iz prometne nezgode u kojoj je dana 20. lipnja 2010.
nastradala tuiteljica kao putnik u autobusu ZET-a osiguranog kod tuenika. Presudom
suda prvog stupnja naloeno je tueniku platiti tuiteljici iznos od 13.000,00 kn i iznos od
728,00 kn sa pripadajuom zakonskom zateznom kamatom te je tuiteljici dosuen parnini
troak u iznosu od 11.950,00 kn s pripadajuom zakonskom zateznom kamatom (toka 1.
izreke). U toki II. izreke je odbijen preostali tubeni zahtjev tuiteljice u visini 3.500,00 kn
s naslova neimovinske tete i u visini 26,00 kn s naslova tue pomoi i njege. upanijski
U odnosu na albene navode tuenika valja rei da je sud prvog stupnja pravilno
zakljuio o postojanju pasivne legitimacije tuenika kao osiguratelja autobusa u
kojem je tuiteljica nastradala kao putnica. Naime, pasivna legitimacija tuenika
nije promaena u okolnostima kada je tuiteljica nastradala kao putnik u autobusu
koji je, nesporno, bio obvezno osiguran kod tuenika. Pri tom valja rei da je toan
navod tuenika da je tuiteljici za tetu odgovoran tuenik kao prijevoznik u smislu
l. 697. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08 i
125/11 dalje: ZOO), te da je upravo to odluno za pasivnu legitimaciju tuenika
kao osiguratelja tog prijevoznika od odgovornosti za tetu nanesenu tuiteljici kao
putnici u autobusu.
U smislu odredbe l. 22. st. 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne

novine broj: 151/05, 36/09. i 76/13.) su ugovorom o osiguranju pokrivene i tete zbog
smrti, tjelesne ozljede, naruavanja zdravlja putnika u vozilu u kojem je prouzroena
teta. Ta se odredba odnosi na odgovornost tuenika kao osiguratelja u odnosu na sve
putnike u vozilu neovisno od toga radi li se o putniku u autobusu ili putniku u nekom
drugom prijevoznom sredstvu kao i neovisno o tome je li kupljena karta za prijevoz.
Utoliko su neosnovani navodi tuenika da tuiteljica nije bila trea osoba u smislu
navedene odredbe, jer da je kupnjom karte postala stranka ugovora o prijevozu zbog ega
je za naknadu tete pasivno legitimiran i odgovoran iskljuivo prijevoznik.
U odnosu na albene navode tuenika o podijeljenoj odgovornosti valja rei da je

pravilno sud prvog stupnja zakljuio da nema doprinosa nastaloj teti na strani tuiteljice
i to iako nije proveden, po tueniku, predloeni dokaz kombiniranim prometnim sudsko
medicinskim vjetaenjem. To iz razloga jer je doista notorna injenica da u autobusu kao
sredstvu javnog gradskog prijevoza nema sigurnosnih pojaseva. Nadalje iz razloga jer je
sud prvoga stupnja pravilno ocijenio i prihvatio iskaz tuiteljice i njene keri iz kojeg
proizlazi da se tuiteljica drala za rukohvat u trenutku nezgode. Pri tom valja rei da
tuenik niti ne tvrdi niti dokazuje da su se u autobusu nalazili sigurnosni pojasevi, a
nejasan je i albeni navod tuenika o pravilnom dranju za rukohvat.
92
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-2251/13-2 od 22. srpnja 2014.
66. NAKNADA TETE TERET DOKAZA
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-ODTETNO PRAVO-ODGOVORNOST PO OSNOVI KRIVNJE-
OPENITO-PRESUMIRANA KRIVNJA
Zakonsko kazalo
lanak. 154. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05 i 41/08)
lanak 155. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05 i 41/08)
lanak. 223. st. 1. Zakona o parninom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13)
Sentenca
U okolnostima nespornih injenica da su u kui tuiteljice boravili pripadnici
hrvatske vojske, na tueniku je teret dokazivanja da je teta nastala bez njegove
krivnje (l. 154. st. 1. Zakona o obveznim odnosima), dok je na tuiteljici teret
dokaza u odnosu na pretrpljenu tetu (l. 155. Zakona o obveznim odnosima).
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za isplatu iznosa od 56.770,25 kn s pripadajuom zakonskom
zateznom kamatom, s osnova naknade tete uzrokovanue boravkom pripadnika hrvatske
vojske u kui u S. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tubeni zahtjev
tuiteljice. upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje i djelomino preinauje
pobijanu presudu.
Neprihvatljiv je zakljuak prvostupanjskog suda da je teret dokaza, u odnosu na

odgovornost za predmetnu tetu, bio na tuiteljici.
Prema odredbi l. 154. st. 1. ZOO-a, tko drugome uzrokuje tetu, duan je
naknaditi je ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. U smislu
naprijed navedene odredbe, vrijedi naelo presumirane krivnje.
Slijedom navedenoga, u konkretnom sluaju, u okolnostima nespornih injenica da

su u kui tuiteljice boravili pripadnici hrvatske vojske, temeljem rjeenja o
odreivanju ratne lokacije Ureda za obranu opine Zadar od 22. oujka 1993.
godine i to do 1995. godine, na tueniku je bio teret dokazivanja da je teta nastala
bez njegove krivnje. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, to tuenik nije
dokazao.
Na tuiteljici je bio teret dokaza, u odnosu na pretrpljenu tetu (l. 155. ZOO-a). Po
ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, tuiteljica je tetu dokazala.
93
Meutim, teta nije dokazana po pojedinim utuenim stavkama, konkretno, poimence

navedenim predmetima po vrsti, koliini, stupnju istroenosti, to je, po redovnom tijeku
stvari, bilo teko dokazivo. Slijedom navedenoga, po ocjeni ovoga drugostupanjskog
suda, tuiteljici pripada pravo na naknadu tete, po osnovi l. 223. st. 1. ZPP-a. Prema
odredbi l. 223. st. 1. ZPP-a, ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na
novanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno koliina stvari ne moe
utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim tekoama, sud e o tome odluiti
prema slobodnoj ocjeni. Slijedom toga, sud zakljuuje da tuiteljici pripada pravo na
iznos od 50.000,00 kn, s osnova naknade tete za otuene odnosno unitene pokretnine u
kui u S.
Tuiteljici pripada i pravo na zakonsku zateznu kamatu na dosueni iznos naknade tete
od dana donoenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi odreenoj l. 29. st. 2.
Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05 i 41/08).
Slijedom navedenoga, po osnovi l. 268. st. 1. i l. 373. a Zakona o parninom postupku

("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08,
57/11, 25/13, 28/13 - dalje: ZPP), obzirom da tuiteljica nije dokazala odgovornost
tuenice, odlueno je kao u izreci ove drugostupanjske presude.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-2908/12-2 od 17. lipnja 2014.
67. POVREDA NA RADU
Nomenklatura prava
ODTETNO PRAVO-POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI-ODGOVORNOST
IZ RADNOG ODNOSA-ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA TETU
UZROKOVANU RADNIKU
Zakonsko kazalo
lanak 102. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 38/95, 54/95, 65/95, 17/01,
82/01,114/03, 30/04 i 137/04)
lanak 15. Zakona o zatiti na radu radu ("Narodne novine" broj: 59/96, 94/96, 114/03,
100/04 i 86/08)
lanak 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05)
lanak 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05)
Sentenca
Obzirom da je tijekom postupka je utvreno da je tuitelj u trenutku nastanka
tetnog dogaaja bio zaposlen kod tuenika na radnom mjestu peraa, a da mu je
neposredno nadreeni naloio da sa jednog vozila skine gumu i da ju postavi na
drugo vozilo, prilikom kojeg radnog zadatka se tuitelj povrijedio, iz ega je vidljivo
da tuitelj nije bio osposobljen za promjenu guma na vozilima, niti je isto spadalo u
opis njegovog radnog mjesta, ne postoje pretpostavke koje bi imale za posljedicu
doprinos tuitelja vlastitom ozljeivanju.
94
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske tete nastale tuitelju povredom na
radu 1. listopada 2008., na nain da je prilikom izvravanja radnog zadatka mijenjanja
rezervne gume na kamionu pao u grabu tj. otvoreni prostor u servisnoj radionici.
Prvostupanjskom presudom tueniku je naloeno isplatiti tuitelju iznos od 27.400,00 kn
i nadoknaditi mu trokove parninog postupka u iznosu od 11.577,00 kn, sve sa
zatraenim zateznim kamatama. upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje (u
odnosu na osnov) i djelomino preinauje (u odnosu na visinu) pobijanu prvostupanjsku
presudu.
Sud prvog stupnja je, polazei od objektivne odgovornosti tuenika za tetu koju je
tuitelj pretrpio uslijed ozljeivanja na radu, na temelju odredbe l. 102. Zakona o radu
(Narodne novine, broj: 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01,114/03, 30/04 i 137/04
proieni tekst- dalje: ZR) i l. 15. Zakona o zatiti na radu ("Narodne novine" broj:
59/96, 94/96, 114/03, 100/04 i 86/08- dalje: ZZR), a u vezi s odredbama l. 1045. st. 1. i
l. 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, dalje ZOO),
utvrdio da nema doprinosa tuitelja vlastitom ozljeivanju, odnosno da tuenik nije
dokazao postojanje zakonskih uvjeta za osloboenje tuenika od odgovornosti za tetu
(djelomino ili u potpunosti).
Kako je u postupku utvreno da je tuitelj nastradao na radu kod tuenika, to na

temelju odredaba l. 102. ZR i 15. ZZR, poslodavac odgovara radniku za tetu koju
on pretrpi na radu po naelu objektivne odgovornosti, a prema opim propisima
obveznog prava. U konkretnom sluaju, poslodavac je duan nadoknaditi tetu
radniku zbog povrede ako ne dokae da je teta nastala iz razloga koji ga
oslobaaju odgovornosti (via sila, radnja i djelovanje tree osobe i krivnja
radnika). U skladu s odredbom l. 15. ZZR, teret dokaza ovih pretpostavki je na
poslodavcu, dakle, na tueniku.
Krivnja radnika, kao osnova za iskljuenje odgovornosti poslodavca za tetu,

postoji u sluaju kada radnik izvravajui radne zadatke nije postupao s panjom
koju bi upotrijebio naroito paljiv i savjestan radnik.
Na temelju rezultata raspravljanja pravilno je sud prvog stupnja zakljuio da u

konkretnom sluaju tuenik nije uspio dokazati postojanje navedenih pretpostavki
koje bi imale za posljedicu i doprinos tuitelja vlastitom ozljeivanju. Naime,
tijekom postupka je utvreno da je tuitelj u trenutku nastanka tetnog dogaaja
bio zaposlen kod tuenika na radnom mjestu peraa, a da mu je neposredno
nadreeni D. M. naloio da sa jednog vozila skine gumu i da ju postavi na drugo
vozilo, prilikom kojeg radnog zadatka se tuitelj povrijedio. Naime, iz istog je
vidljivo da tuitelj nije bio osposobljen za promjenu guma na vozilima, niti je isto
spadalo u opis njegovog radnog mjesta, pa nije osnovan albeni navod tuenika da
je o injenici da je graba u servisu bila nepokrivena, tuitelj trebao prije
poduzimanja danog zadatka upozoriti poslodavca u skladu sa l. 77. ZZR.
95
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gr-1705/12-2 od 3. lipnja 2014.
68. ODGOVORNOST ZA TETU REPUBLIKE HRVATSKE
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-ODTETNO PRAVO-POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI
ODGOVORNOST DRAVE - ZA NEZAKONIT ILI NEPRAVILAN RAD SUDACA
Zakonsko kazalo
lanak 55. stavak 1. Zakona o dravnom odvjetnitvu ("Narodne novine", broj: 75/95 i
36/98)
lanak. 83. stavak 1. Zakona o dravnom odvjetnitvu ("Narodne novine", broj: 51/01,
58/06, 16/07, 20/07 i 146/08)
lanak 67. Stavak 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj: 3/94, 100/96, 131/97,
129/00, 101/03, 17/04 i 141/04)
lanak 106. st. 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj: 150/05, 16/07 i 113/08)
lanak 13. Zakona o sustavu dravne uprave ("Narodne novine", broj: 75/93, 92/96,
48/99, 15/00, 127/00, 59/01, 190/03 i 199/03)
lanak 480. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj: 110/97, 27/98,
58/99, 112/99, 58/02 i 143/02)
lanak. 200. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91, 73/91, 3/94,
7/96, 112/99 i 88/01)
Sentenca
Samo podnoenje kaznene prijave i voenje kaznenog postupka koji je pravomono
dovren oslobaajuom presudom nisu osnova za naknadu tete, dok pravomona
oslobaajua presuda sama po sebi automatski ne znai da je postupak proveden
nezakonito, odnosno da je nepravilno voen.
Za postojanje javnopravne odgovornosti tuenice nije bitna namjera s kojom je

postupak voen, odnosno da je postupak voen zato da se tuitelj ponizi, povrijedi,
te ga se na taj nain ikanira, ve je potrebno utvrditi gore navedene pretpostavke
za odgovornost tuenice, a koja odgovara po naelu uzronosti, a ne krivnje.
Dugotrajnost postupka ne daje tuitelju pravo na naknadu tete jer se zatita zbog
povrede prava na suenje u razumnom roku ostvaruje u posebnom postupku, a ne
u parninom postupku radi naknade tete.
Ne postoji posebna zakonska osnova za dosuivanje nematerijalne tete zbog

neosnovanog voenja kaznenog postupka, jer su pravno priznati oblici
nematerijalne tete samo oni koje odreuje zakon, a u smislu odredbi l. 200.
Zakona o obveznim odnosima.
Kratki tekst odluke

96
Predmet ovog spora je zahtjev tuitelja za naknadu tete zbog vremena provedenog u
pritvoru, zbog neosnovanog voenja kaznenog postupka, duevnih boli zbog smanjenja
ivotnih aktivnosti, straha te za duevne bolove zbog povrede ugleda, asti, dostojanstva i
slobode. Pobijanom prvostupanjskom presudom naloeno je tueniku isplatiti tuitelju
iznos od 6.650,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekuom od 18. veljae
2010. godine pa do isplate u roku od 15 dana, dok je s preostalm dijelom tubenog
zahtjeva tuitelj odbijen (zahtjev u iznosu od 235.000,00 kn sa zateznom kamatom od 25.
sijenja 2008., zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 6.650,00 kn od 25. sijenja
2008. do 17. veljae 2010. ). upanijski sud u Zagrebu potvruje prvostupanjsku
presudu.
Za postojanje javnopravne odgovornosti tuenice za naknadu tete u smislu gore

citiranih odredbi (l. 55. st. 1. Zakona o dravnom odvjetnitvu ("Narodne novine",
broj: 75/95 i 36/98), l. 83. st. 1. Zakona o dravnom odvjetnitvu ("Narodne novine",
broj: 51/01, 58/06, 16/07, 20/07 i 146/08), l. 67. st. 1. Zakona o sudovima ("Narodne
novine", broj: 3/94, 100/96, 131/97, 129/00, 101/03, 17/04 i 141/04), l. 106. st. 1.
Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj: 150/05, 16/07 i 113/08), l. 13. Zakona o
sustavu dravne uprave ("Narodne novine", broj: 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 127/00,
59/01, 190/03 i 199/03)) u konkretnom sluaju trebaju biti kumulativno ispunjene tri
pravne pretpostavke i to nezakoniti ili nepravilni rad dravnog odvjetnika ili suca,
postojanje tete koja je zbog toga nastala tuitelju i uzrona veza izmeu
nezakonitog ili nepravilnog rada dravnog odvjetnika ili suca i nastale tete
tuitelju, pri emu tuitelj treba dokazati da je nastala teta posljedica nezakonitog
ili nepravilnog rada suca ili dravnog odvjetnika, odnosno da teta ne bi nastala da
njega nije bilo.
Pravilan je stoga zakljuak prvostupanjskog suda da samo podnoenje kaznene

prijave i voenje kaznenog postupka koji je pravomono dovren oslobaajuom
presudom nisu osnova za naknadu tete. Pritom je vano naglasiti, imajui u vidu gore
navedene pretpostavke za naknadu tete da je pogreno stajalite prvostupanjskog suda da
bi pravo na naknadu tete imao tuitelj ukoliko bi se utvrdilo da su postupci protiv njega
pokretani i voeni upravo zato da ga ponize, povrijede odnosno da ga se na taj nain
ikanira, a na to osnovano u albi ukazuje i tuitelj. Naime, za postojanje javnopravne
odgovornosti tuenice nije bitna namjera s kojom je postupak voen, odnosno da je
postupak voen zato da se tuitelj ponizi, povrijedi, te ga se na taj nain ikanira,
ve je potrebno utvrditi gore navedene pretpostavke za odgovornost tuenice, a koja
odgovara po naelu uzronosti, a ne krivnje.
Takoer, pravomona oslobaajua presuda sama po sebi automatski ne znai da je

postupak proveden nezakonito, odnosno da je nepravilno voen.
Nadalje, injenica da je kazneni postupak trajao est godina odnosno dugotrajnost

postupka ne daje tuitelju pravo na naknadu tete, a na emu inzistira i u albi, jer
se zatita zbog povrede prava na suenje u razumnom roku ostvaruje u posebnom
postupku, a ne u parninom postupku radi naknade tete.
97
Prema odredbi l. 480. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj:
110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02 i 143/02, dalje: ZKP) pravo na naknadu tete pripada
osobi koja je bila u pritvoru, a nije dolo do pokretanja kaznenog postupka ili je postupak
obustavljen pravomonim rjeenjem, ili je pravomonom presudom osloboena optube,
ili je optuba odbijena. Za neosnovano lienje slobode tuitelju je naknada tete za 19
provedenih dana u pritvoru pravomono dosuena. Dakle, ZKP je, u glavi XXX, kao
pravno priznati oblik naknade tete predvidio samo naknadu za neutemeljeno
pritvaranje i neosnovanu osudu, te je tuitelju zbog neutemeljenog pritvaranja,
odnosno lienje slobode dosuena naknada tete, dok isti nije neosnovano osuen,
pa je stoga pravomono dosuena naknada tete posve i u skladu s odredbom l. 25.
st. 4. Ustava Republike Hrvatske.
Ne postoji posebna zakonska osnova za dosuivanje nematerijalne tete zbog

neosnovanog voenja kaznenog postupka, jer su pravno priznati oblici
nematerijalne tete samo oni koje odreuje zakon, a u smislu odredbi l. 200.
Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99
i 88/01, dalje: ZOO 53/91), a koji se primjenjuje na temelju odredbe l. 1163. st. 1.
Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05 i 41/08, dalje: ZOO
35/05), pa stoga tuitelj neosnovano smatra da mu pripada naknada tete za
duevne boli zbog neosnovanog voenja kaznenog postupka, jer se voenje
kaznenog postupka protiv osumnjienika ne moe smatrati protupravnom tetnom
radnjom.
Osim toga, naknada za neutemeljeno pritvaranje predstavlja naknadu za

jedinstveni vid tete u kojoj su obuhvaene sve tetne posljedice nematerijalne tete
vezane za neosnovano pritvorenog proistekle iz neosnovane povrede slobode, pa
dakle i duevne boli zbog povrede ugleda, slobode i prava osobnosti oteenika,
smanjenja ivotnih aktivnosti i straha, pa stoga pogreno tuitelj smatra da bi
trebalo naknadu odreivati posebno i prema tim okolnostima.
Pravilno je stajalite prvostupanjskog suda da na ovaj pravni odnos valja primijeniti

odredbe ZOO 53/91, a ne odredbe ZOO 35/05 koji je bio na snazi u vrijeme
pravomonosti oslobaajue presude. Naime, teta koju je tuitelj pretrpio nije nastala
pravomonou oslobaajue presude, ve pokretanjem kaznenog postupka protiv
tuitelja, a koji je pokrenut za vrijeme vaenja ZOO 53/91, a donoenjem pravomone
oslobaajue presude tuitelj u skladu s odredbom l. 480. st. 1. t. 1. ZKP dolazi u
procesnu situaciju da moe pokrenuti postupak radi naknade tete, te mu od tog trenutka i
teku zastarni rokovi. Naime, zastara naknade tete ne tee za vrijeme trajanja kaznenog
postupka, jer je za ostvarivanje prava na naknadu tete, a ne nastanak tete, to su razliiti
pojmovi, mjerodavna pravomonost oslobaajue presude, odnosno dostava iste
okrivljeniku. Stoga se odgovornost tuenice i pravno priznati oblici tete prosuuju
prema odredbama ZOO 53/91 koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja kaznenog
postupka.
Dakle, neovisno o tome to je kod tuitelja dolo do smanjenja ivotnih aktivnosti,

to je pretrpio strah i povrijeeni su mu ast, dostojanstvo i ugled, a to je u
98
postupku pravilno utvrdio prvostupanjski sud, nisu ispunjene pretpostavke za

odgovornost tuenice, jer u postupku nije dokazan nepravilan ili nezakonit rad suca
ili dravnog odvjetnika, pa stoga nema ni odgovornosti tuenice u smislu odredbi l.
13. st. 1. Zakona o sustavu dravne uprave.
69. ODGOVORNOST ZA TETU

- psi lutalice
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-ODTETNO PRAVO-ODGOVORNOST PO OSNOVI KRIVNJE
Zakonsko kazalo
lanak 17. stavak 8. Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine", broj: 70/97, 105/01 i
172/03)
lanak 174. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91,
73/91, 3/94, 7/96 i 112/99)
Sentenca
Za naknadu materijalne tete koju su poinili psi lutalice kao opasne stvari
odgovaraju I tuenik Opina Lobor i III tuenik V. S. d.o.o. sa kojom je I tuenik
Opina Lobor zakljuila ugovor o obavljanju veterinarsko-higijeniarske slube po
principu presumirane krivnje, pa stoga teret dokaza da su tetu poinili psi iji su
vlasnici poznati, a ne psi lutalice lei na tuenicima.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog spora je zahtjev tuitelja za naknadu materijalne tete iz tetnog dogaaja
od 27. listopada 2004. godine, kada su tri psa nepoznatih vlasnika, odnosno psi lutalice
uli u ograeni prostor, odnosno farmu nojeva te usmrtili i ozlijedili nojeve, tako da je
ukupno smrtno stradalo i naknadno uginulo kao posljedica ozljeivanja ukupno
devetnaest nojeva.
Prvostupanjski sud na temelju provedenog dokaznog postupka smatra utvrenim da II

tuenik upanija Krapinsko-zagorska nije pasivno legitimirana u ovome predmetu budui
da nain postupanja s psima lutalicama propisuje predstavniko tijelo opine, a ne
upanije, pa je u odnosu na navedenog tuenika odbio tubeni zahtjev kao neosnovan.
U odnosu na I tuenika Opinu Lobor i III tuenika V. S. d.o.o. prvostupanjski sud je

odbio tubeni zahtjev uz obrazloenje da iako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da
je tuitelju zbog napada na nojeve nastala teta, nije dokazano da su tuiteljeve nojeve
napali psi lutalice, odnosno psi bez vlasnika, pa nije dolo do propusta u zbrinjavanju
pasa od strane navedenih tuenika, a da teret dokaza da se radilo o psima lutalicama lei
na tuitelju. upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje prvostupanjsku presudu u
99
odnosu na II. tuenika, dok u odnosu na I. i III. tuenika djelomino ukida presudu i
predmet vraa na ponovno suenje.
Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio tubeni

zahtjev u odnosu na II tuenika upaniju Krapinsko-zagorsku. Naime, l. 17. st. 8.
Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine", broj: 70/97, 105/01 i 172/03) propisano je da
nain postupanja s psima lutalicama propisuje predstavniko tijelo opine, odnosno
grada, tj. lokalne samouprave, a ne i upanija, tj. jedinica regionalne samouprave.
Hvatanje i zbrinjavanje pasa lutalica sastavni je dio komunalne djelatnosti jedinica
lokalne samouprave (opine, grada), pa stoga II tuenik upanija Krapinsko-zagorska
nije odgovorna za nastalu tetu.
Osnovano u albi tuitelj istie da je pas lutalica opasna stvar, ali da I tuenik
Opina Lobor i III tuenik V. S. d.o.o., sa kojom je I tuenik Opina Lobor
zakljuila ugovor o obavljanju veterinarsko-higijeniarske slube odgovaraju po
principu presumirane krivnje, a ne po principu objektivne odgovornosti iz l. 174.
st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94,
7/96 i 112/99, dalje: ZOO 53/91), pa da stoga teret dokaza da su tetu poinili psi iji
su vlasnici poznati, a ne psi lutalice lei na tuenicima.
Dakle, kako I tuenik Opina Lobor i III tuenik V. S. d.o.o. odgovaraju po

principu presumirane krivnje, a prvostupanjski sud svoju odluku o odgovornosti
navedenih tuenika temelji na pogrenom zakljuku o teretu dokazivanja, odnosno
da tuitelj nije dokazao da su mu je teta nanesena od strane pasa lutalica, a nije
sporno da je teta tuitelju nastala od pasa, pa je teret dokaza da psi imaju poznate
vlasnike na navedenim tuenicima.
I tuenik Opina Lobor se obvezala hvatati pse lutalice, te je sa III tuenikom V. S. d.o.o.
zakljuila ugovor o obavljanju veterinarsko-higijeniarske slube, kojim ugovorom ovu
obvezu preuzima i III tuenik V. S. d.o.o.
U konkretnom sluaju pogrean zakljuak prvostupanjskog suda o teretu dokazivanja i

odgovornosti tuenika bez obzira na krivnju je stoga od utjecaja na konanu odgovornost
I tuenika Opine Lobor i III tuenika V. S. d.o.o. na odgovornost tuitelju za nastalu
tetu.
70. PRIJEBOJ
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-PRESTANAK OBVEZA-OSTALI NAINI PRESTANKA
OBVEZA-PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA)
Zakonsko kazalo
100
lanak 195. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08)
lanak 196. st. 2. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08)
Sentenca
Kako je u vrijeme davanja izjave o prijeboju u skladu s odredbom l. 196. st. 2.
Zakona o obveznim odnosima tuitelj imao pravomonom presudom odreenu
novanu trabinu prema tuenici, i to znatno viu od novane protutrabine tuenice
prema tuitelju temeljem presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojom su
(djelomino) preinaene presude upanijskog suda i Opinskog suda u Splitu, to su
postojale ope pretpostavke za prebijanje trabine tuitelja s protutrabinom
tuenice prema odredbi l. 195. Zakona o obveznim odnosima, pa je do prijeboja
dolo na zakonom predvieni nain; time da podnoenje izvanrednog pravnog lijeka
(revizije, koja je kasnije i odbijena) nije bila od znaaja za dospjelost tuiteljeve
trabine.
Kratki tekst odluke

Predmet spora jeste zahtjev za utvrenje da je nedoputena ovrha odreena rjeenjem o
ovrsi, poblie navedenim u izreci, uz tvrdnju tuitelja da je njegova obveza prema tuenici
prestala prijebojem (kompenzacijom). Prvostupanjskom presudom utvreno je da je
predmetna ovrha nedoputena. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu.
Suprotno navodima albe, pravilno prvostupanjski sud zakljuuje da je do

prijeboja dolo na zakonom predvieni nain, davanjem izjave o prijeboju u skladu
s odredbom l. 196. st. 2. ZOO, jer je u to vrijeme tuitelj imao pravomonom
presudom odreenu novanu trabinu prema tuenici, i to znatno viu od novane
protutrabine tuenice prema tuitelju temeljem presude Vrhovnog suda Republike
Hrvatske kojom su (djelomino) preinaene presude upanijskog suda i Opinskog
suda u Splitu, pa su postojale ope pretpostavke za prebijanje trabine tuitelja s
protutrabinom tuenice prema odredbi l. 195. ZOO.
Stoga podnoenje izvanrednog pravnog lijeka (revizije, koja je kasnije i odbijena)

nije bila od znaaja za dospjelost tuiteljeve trabine, kako to pogreno smatra
alba.
Slijedom svega izloenog valjalo je albu odbiti kao neosnovanu i potvrditi

prvostupanjsku presudu, radi ega je odlueno kao u izreci po odredbi l. 368. st. 1.
Zakona o parninom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13).

101
71. ORTAKLUK
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORI-UGOVORI O UDRUIVANJU-ORTAKLUK
Zakonsko kazalo
lanak 647.a Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01)
lanak 647. t. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj:
53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01)
lanak 647. . stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91,
73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01)
Sentenca
Kako iz ugovora o ulaganju proizlazi da je prednik tuiteljica uloio odreene
novane iznose te inidbe u vidu pruanja usluga tueniku kao sportau, a ulog
tuenika kao sportaa je specifini sportski rad, a sve u cilju postizanja daljnje
koristi za prednika tuiteljica te tuenika odnosno ostvarivanje transfera tuenika u
inozemstvo i ostvarivanje dobiti za obje ugovorne stranke, tj. prednika tuiteljica i
tuenika, to navedeni ugovori imaju karakter ugovora o ortakluku iz l. 647.a
Zakona o obveznim odnosima.
Meutim, uloena sredstva prednika tuitelja nisu obveze koje je ortatvo imalo
prema predniku tuiteljica, a niti ono to bi predniku tuiteljica po obraunu
trebalo pripasti, obzirom da prema odredbama ugovora o ulaganju do vraanja
duga dolazi tek u sluaju realizacije transfera tuenika u inozemstvo, a to se do
smrti prednika tuiteljice nije dogodilo.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog spora je zahtjev I. i II. tuiteljica za vraanjem uloenih sredstava po
ugovorima o ulaganju od 21. veljae 2001. i 25. srpnja 2002., a koji su zakljueni izmeu
njihovog pokojnog prednika D. P. i tuenika. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda
odbijen je tubeni zahtjev tuiteljica. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu
prvostupanjsku presudu.
U postupku je utvreno:
- da su prednik tuiteljica D. P. i tada mldb. tuenik zastupan po roditeljima dana 21.
veljae 2001. zakljuili ugovor o ulaganju te istog dana i ugovor o posredovanju i
zastupanju, a koji ugovor je sastavni dio ugovora o ulaganju, te 25. srpnja 2002. prednik
tuiteljica i tuenik osobno zakljuili ugovor o ulaganju,
- da je navedenim ugovorima ugovoreno da e prednik tuiteljica voditi brigu oko
karijere tuenika kao nogometaa do realizacije transfera u inozemstvo i biti mu na
raspolaganju radi zadovoljenja svih njegovih potreba kao profesionalnog nogometaa i
pruati mu maksimalnu pomo i podrku u medijskoj i marketinkoj prezentaciji, kao i
njegovoj promociji, pruati sveobuhvatnu pravnu i financijsku pomo u smislu poreznog
i financijskog savjetovanja kao i da e mu osigurati svu potrebnu kompletnu medicinsku i
102
eventualnu rehabilitacijsku pomo kao i ukljuiti nogometaa u individualan, prilagoen

dobi, trenani proces,
- da e nakon realizacije nogometaa u inozemstvo nogometa isplatiti zastupniku do tada
uloena sredstva te 15% od ukupne visine ostvarenih prihoda nogometaa,
- da je prednik tuiteljica preminuo prije realizacije transfera tuenika, te
- da su ugovorne stranke ispunjavale obveze ugovorene ugovorom o ulaganju, a da
tuiteljice nisu nastavile s ispunjenjem obveza prema navedenim ugovorima.
Na temelju tako provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je zakljuio da je

osnovni cilj i svrha ugovora bio transfer tuenika u inozemstvo, s time da transfer u
inozemstvo predstavlja odgodni uvjet u odnosu na obvezu tuenika da vrati uloena
sredstva uveana za 15% ukupne visine ostvarenih prihoda, odnosno da je tuenik u
obvezi vratiti uloena sredstva uveana za dio zarade od transfera pod uvjetom da do
istoga doe, a kako do transfera nije dolo, da nije nastala obveza tuenika da vrati
uloena sredstva, a da se uvjet nije ostvario radi okolnosti na koje stranke nisu mogle
utjecati, pa je stoga odbio tubeni zahtjev kao neosnovan.
Iz navedenih ugovora o ulaganju proizlazi da je prednik tuiteljica uloio odreene

novane iznose te inidbe u vidu pruanja usluga tueniku kao sportau, a ulog
tuenika kao sportaa je specifini sportski rad, a sve u cilju postizanja daljnje
koristi za prednika tuiteljica te tuenika odnosno ostvarivanje transfera tuenika u
inozemstvo i ostvarivanje dobiti za obje ugovorne stranke, tj. prednika tuiteljica i
tuenika. Ovi ugovori obzirom na vrijeme njihova sklapanja nisu bili ureeni posebnim
propisima, niti su bili nazvani posebnim nazivom (neimenovani ugovori), no ugovorne
stranke su ih mogle sklapati u skladu s opim pravilima ugovornog prava.
Navedeni ugovori, po stajalitu ovog suda imaju karakter ugovora o ortakluku iz l.

647.a Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 111/93,
3/94, 7/96, 112/99 i 88/01, dalje: ZOO 53/91). Ugovorom o ortakluku se uzajamno
obvezuju dvije ili vie osoba uloiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednikom
cilja, a temeljem l. 647.b st. 1. ZOO 53/91 imovinu ortakluka ine ulozi ortaka
(glavnica) te imovina steena poslovanjem ortakluka s tim da po st. 3. istog lanka
imovina ortakluka zajednika je imovina ortaka (zajedniko vlasnitvo).
Odredbom l. 647.t st. 1. ZOO 53/91 propisano je da ortaka prava i obveze u pravilu ne
prelaze na njegove nasljednike, a po st. 3. istoga lanka ako su ugovorom o ortakluku
izrijekom obuhvaeni nasljednici ortaka, obvezni su, ako prihvate nasljedstvo, nastaviti
ortakluk. Iz navedenog jasno slijedi da je osnovno pravilo da ortaka prava i obveze
ne prelaze na nasljednike ortaka, a niti iz priloenih ugovora o ulaganju ne proizlazi
da su ugovorom o ortakluku izrijekom obuhvaeni i nasljednici pokojnog D. P.,
ovdje tuiteljice, a to znai da je u skladu s l. 647. st. 1. alineja peta ZOO 53/91
ortakluk prestao smru jednog od dva ortaka, odnosno smru prednika tuiteljica,
D. P.
Odredbom l. 647.t st. 2. ZOO 53/91 propisano je da nasljednici ortaka, ako se ortakluk
ne bi s njima nastavio, a u konkretnom sluaju se nije nastavio, ovlateni su zahtijevati
103
polaganje rauna i njihovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti
ono to je ostavitelj dugovao ortakluku, to znai da je posljednji ortak u ortatvu
duan podmiriti obveze koje je ortatvo imalo prema umrlom ortaku i ono to bi mu
po obraunu u ortatvu trebalo pripasti, pri emu u obraun treba uzeti u obzir i
obveze umrlog ortaka prema ortatvu. Uloena sredstva prednika tuitelja nisu
obveze koje je ortatvo imalo prema predniku tuiteljica, a niti ono to bi predniku
tuiteljica po obraunu trebalo pripasti, jer prema odredbama ugovora o ulaganju
do vraanja duga dolazi tek u sluaju realizacije transfera tuenika u inozemstvo, a
to se do smrti prednika tuiteljice nije dogodilo.
72. CESIJA
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-PROMJENA VJEROVNIKA ILI DUNIKA-PROMJENA
VJEROVNIKA-USTUPANJE POTRAIVANJA UGOVOROM (CESIJA)
Zakonsko kazalo
lanak 436. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91,
73/91, 111/93, 3/94, 7/96 i 112/99)
73/91, 111/93, 3/94, 7/96 i 112/99)
lanak 440. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 7/96 i 112/99)
Sentenca
Kako su u konkretnom sluaju ugovorne stranke ugovora o cesiji tuitelj (cesionar)
i cedent, ne moe se smatrati ponudom, dostavljanje primjerka predmetnoga
ugovora o cesiji, od strane tuenika (cesusa) tuitelju.
Kratki tekst odluke

zateznom kamatom, s osnova ugovora o cesiji od 2. rujna 1998. godine. Prvostupanjskom
presudom odbijen je tubeni zahtjev tuitelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje
pobijanu odluku suda prvog stupnja.
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da tuitelj nije dokazao postojanje
trabine od 80.000,00 kn, slijedom toga niti da postoji daljnje dugovanje tuenika, preko
podmirenog iznosa od 62.587,32 kn.
U konkretnom sluaju, tuenik (cesus) je istaknuo prigovor visini cedirane trabine, uz

tvrdnju da je, povodom istoga prigovora cedentu (M.E. d.o.o.), suglasno s njime utvrdio
visinu potraivanja u iznosu od 62.587,32 kn, na koju okolnost je priloio ugovor o cesiji
od 2. rujna 1998. godine, a prema kojem ugovoru je trabinu tuitelju u cjelosti podmirio.
104
albeni navodi tuitelja svode se na ponovljeni prigovor da je navedenom izmjenom

visine trabine u istome ugovoru o cesiji, doveden u zabludu od strane tuenika, te da
tuenikovo dostavljanje primjerka ugovora o cesiji na iznos od 80.000,00 kn, putem
telefaxa, treba smatrati ponudom za sklapanje toga ugovora, sukladno odredbama ZOO-a,
a koju ponudu je tuitelj prihvatio.
Na ovakove albene navode treba odgovoriti da je zabluda, kao mana volje, zakonski
razlog za pobojnost ugovora, sukladno odredbi l. 111. Zakona o obveznim odnosima
("Narodne novine" broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 - dalje: ZOO)
Pobojni (relativno nitavi) ugovori, ne mogu se s uspjehom pobijati iznoenjem

prigovora u parnici. Oni imaju pravne uinke i obvezuju ugovorne strane sve dok ih
sud, na zahtjev (tubu) jedne od stranaka, konstitutivnom presudom ne poniti.
Povodom drugog albenog prigovora treba rei da su ugovorne stranke ugovore o

cesiji cesionar, u konkretnom sluaju tuitelj i cedent, u konkretnom sluaju M.E.
d.o.o. iz Z., a sukladno odredbi l. 436. st. 1. ZOO-a.
Slijedom toga, u konkretnom sluaju, ne moe se smatrati ponudom, dostavljanje

primjerka predmetnoga ugovora o cesiji, od strane tuenika (cesusa) tuitelju.
73. RENTA
- zastara
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-OPI DIO-PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA-
ZASTARA
Zakonsko kazalo
lanak 376. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93,
3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01)
lanak 377. Zakona o obveznim odnosima("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93,
3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01)
Sentenca
Zastara naknade tete s osnove izgubljene zarade koja nastaje sukcesivno prosuuje
se prema odredbi l. 376. ili 377. Zakona o obveznim odnosima.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom je u stavku I. tueniku naloeno da tuitelju plati 72.179,13
kn sa pripadajuom zateznom kamatom koja na pojedine iznose izgubljene zarade koji
dospijevaju u vremenu od 16. rujna 2000. do 16. sijenja 2010. tee sve do isplate.
105
Stavkom II. je naloeno tueniku da tuitelju plati rentu s naslova izgubljene zarade na
iznos od 584,94 kn pa nadalje, poevi od 1. sijenja 2010. do isplate sa pripadajuom
zateznom kamatom. Stavkom III. izreke je tueniku naloeno da tuitelju naknadi
parnini troak od 35.042,50 kn sa pripadajuom zateznom kamatom od presuenja do
isplate. upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje i djelomino preinauje pobijanu
presudu suda prvog stupnja.
U ovom sporu tuitelj potrauje od tuenika, koji odgovora za tetnika, naknadu

materijalne tete kao razliku u zaradi izmeu plae koju bi ostvarivao kao zaposlenik
poduzea U. d.o.o. V. G. da nije bilo tetnog dogaaja i naknade za bolovanje koja mu je
isplaivana od stradavanja do 31. oujka 2004. kada je umirovljen. Od 1. travnja 2004. do
16. sijenja 2010. zahtijeva razliku izmeu mirovine i potencijalne plae, a od 1. sijenja
2010. pa nadalje trai rentu od 584,94 kn mjeseno.
Sporno je je li nastupila zastara potraivanja s obzirom na ponovljeni prigovor tuenika

da se radi o povremenom potraivanju. alitelj smatra da je dolo do zastare samog prava
u smislu odredbe l. 373. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br.
53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje ZOO) prema kojoj
samo pravo iz kojega proistjeu povremena potraivanja zastarijeva za pet godina
raunajui od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije kojeg dunik nije
vrio davanja. Prema odredbi l. 373. st. 2. ZOO, kada zastari pravo iz kojega proistjeu
povremena potraivanja vjerovnik gubi pravo ne samo da zahtijeva budua povremena
davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare.
Suprotno navodima tuenika zastara naknade tete s osnove izgubljene zarade koja
nastaje sukcesivno prosuuje se prema odredbi l. 376. ili 377. ZOO, jer rentni
odtetni zahtjevi nisu povremena potraivanja u smislu l. 373. ZOO, ve se radi o
naknadi tete koja mjeseno dospijeva i samo zbog toga ne gubi izvorni odtetni
karakter. Naime, zastara zahtjeva za naknadu tete cijeni se prema odredbi l. 376.
st. 1. ZOO bez obzira na to zahtjeva li se naknada za ve nastalu tetu ili za tetu za
koju je po redovnom tijeku stvari izvjesno da e sukcesivno nastajati u budunosti,
kao i bez obzira na to zahtjeva li se naknada budue tete u obliku novane rente ili
u jednokratnom iznosu. Stoga, izgubljena zarada ne predstavlja povremeno
potraivanje kako to alitelj tvrdi, pa u ovom sluaju ne dolazi do zastare samog
prava zahtijevati rentu u smislu l. 373. st. 1. i 2. ZOO.
Sud prvog stupnja je odbio prigovor zastare pozivom na odredbu l. 377. ZOO i prihvatio
tubeni zahtjev nakon to je utvrdio da nije voen kazneni postupak protiv tetnika jer je
dravno odvjetnitvo iz razloga svrsishodnosti odluilo ne pokretati kazneni postupak
protiv mlaeg punoljetnog poinitelja. Utvrdivi da je rije o kaznenom djelu iz odredbe
l. 272. st. 1. i 2. KZ (jer nije propustio vozilo kojim je dolazio tuitelj iz suprotnog
smjera ve je na raskriju zadrao smjer kretanja ravno, zbog ega je tuitelj teko
tjelesno povrijeen), zakljuio je da od tetnog dogaaja 13. kolovoza 2000. do 21. srpnja
2006. kad je podnesena tuba nije protekao dulji zastarni rok od 6 godina predvien za
kazneno gonjenje.
106
Utemeljeno alitelj prigovara da se dulji zastarni rok iz odredbe l. 377. ZOO

primjenjuje kada je kazneni postupak dovren osuujuom presudom. Je li teta
poinjena kaznenim djelom parnini sud je ovlaten utvrivati samo u sluaju kad
su postojale odreene procesne smetnje za kazneni progon prema odgovornoj osobi
(npr. smrt poinitelja), to ovdje nije sluaj jer je ODO odustao od progona iz
razloga svrhovitosti (mlaa punoljetna osoba). Stoga se kazneni postupak nije niti
mogao provesti i sud prvog stupnja nije bio ovlaten utvrivati da je teta
uzrokovana kaznenim djelom i zastaru procijeniti po odredbi l. 377. ZOO.
Stoga se prigovor zastare prosuuje u smislu l. 376. st. 1. i 2. ZOO prema kojoj odredbi
potraivanje naknade tete zastarijeva za tri godine od kad je oteenik doznao za tetu i
za osobu koja je tetu poinila, a u svakom sluaju za pet godina od kad je teta nastala.
Polazei od navoda tuenika da je najstarije dospjelo a neplaeno potraivanje nastalo u

kolovozu 2000., a kako je tuba podnesena sudu 21. srpnja 2006. za zakljuiti je da su
zastarjeli svi mjeseni obroci tri godine prije podnoenja tube odnosno do srpnja 2003.
Naime, kako nema zahtjeva unutar razdoblja od veljae 2003. do veljae 2004. je valjalo
uz preinaenje (l. 373. to. 3. Zakona o parninom postupku -"Narodne novine", br.
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13,
dalje ZPP) odbiti potraivanja koja dospijevaju od 16. rujna 2000. do 16. veljae 2003.
to odgovara iznosu od 18.080,07 kn, a za preostalih 54.099,06 kn potvrditi pobijanu
odluku primjenom odredbe l. 368. st. 1. ZPP (sve to. I izreke).
U odnosu na zahtjev za isplatu novane rente zbog gubitka zarade (stavak II. izreke) je
uoeno da je poam od 1. sijenja 2010. dva puta suen isti iznos od 584,94 kn, budui
da je suen i stavkom I. izreke, zbog ega je odbijen zahtjev s poetkom od 1. sijenja
2010. u stavku II izreke, tako da obveza tuenika tee od 1. veljae 2010. pa nadalje.
Stoga je primjenom odredbe l. 373. to. 3. i l. 368. st. 1. ZPP odlueno kao u izreci.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-1539/12-2 od 16. prosinca 2014.
74. KOMUNALNA NAKNADA
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVOR O ZAKUPU
Zakonsko kazalo
lanak 84. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj:
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06)
lanak 20. stavak 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj: 26/03
proieni tekst, 82/04, 110/04, 178/04)
Sentenca
Kako je Ugovorom o zakupu poslovnih prostorija ugovoreno izmeu tuenika kao
zakupodavca i S. R. kao zakupnika da se zakupnik obvezuje pored zakupnine i
107
najamnine snositi i 75% ostalih trokova poslovanja i to trokove elektrine

energije, komunalne usluge, investicijskog i tekueg odravanja zgrade, tuenik je
duan snositi samo 25% naknade za komunalne usluge u koju spada i potronja
vode, jer je u ostalom dijelu obvezu plaanja prenio na zakupnika koji je u spornom
razdoblju bio korisnik prostora o emu je tuitelj imao saznanje.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja prihvaen je zahtjev za isplatu zajednike komunalne
naknade u iznosu 3.903,17 kn i potronje vode u iznosu 14.512,02 kn - ukupno 18.415,19
kn za 2006. (to. I. izreke), dok je odbijen tubeni zahtjev za isplatu trokova priuve u
iznosu od 49.281,56 kn (to. II. izreke). upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje i
djelomino preinauje presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod to. I. izreke.
Osnovano tuenik u albi navodi da je prvostupanjski sud poinio bitnu povredu

odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parninom postupku
("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - dalje: ZPP) jer je izreka presude proturjena
razlozima.
Naime, prvostupanjski sud je utvrdio kao nespornu injenicu da je tuenik sklopio ugovor
o zakupu poslovnog prostora 6. oujka 1998. sa S. R. koji sastoji od ugostiteljskog
objekta i mini marketa u prizemlju zgrade te skladinog i garanog mjesta u podrumu, pa
unato tome, uz zakljuak da je trokove komunalne naknade i trokove vode duan
plaati korisnik, plaanje ovih trokova pod tokom I izreke nalae tueniku.
Polazei od ovlatenja iz odredbe l. 373.a. ZPP, ovaj drugostupanjski sud, unato

postojanju bitne povrede odredaba parninog postupka iz l. 354. st.2. t. 11. ZPP,
ocjenjuje da s obzirom da bitne injenice meu strankama nisu sporne, da su ispunjeni
uvjeti za donoenje presude primjenom navedene odredbe.
Budui da je nesporno da je tuenik 6. oujka 1998. sklopio ugovor o zakupu

poslovnog prostora sa S. R. koji sastoji od ugostiteljskog objekta i mini marketa u
prizemlju zgrade te skladinog i garanog mjesta u podrumu, a to je ujedno i
cjelokupni poslovni prostor kojega tuenik ima u poslovnom tornju Z. kako to
proizlazi iz popisa suvlasnika poslovnog tornja Z. koji je sastavni dio
Meuvlasnikog ugovora od 18. prosinca 1997.
Prema odredbi l. 84. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne

novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06 - dalje
ZVDSP) suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo
odreenoga posebnoga dijela nekretnine odrava taj dio o svome troku te snosi sve
javne obveze i terete u svezi s vlasnitvom toga dijela, ako nije to drugo zakonom
odreeno (st. 1.), a stavkom 2. propisano je kad dunik obveze na povremena
davanja za komunalne usluge u svezi s uporabom nekog posebnoga dijela
nekretnine (naknade zbog troenja elektrine energije, plina, toplinske energije,
odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, suvlasnik na ijem je suvlasnikom
108
dijelu uspostavljeno vlasnitvo toga posebnoga dijela nekretnine duguje te naknade

dobavljaima odnosno davateljima usluga, dok je stavkom 3. propisano ako je
dunik obveze iz stavka 2. ovoga Zakona osoba koja posebni dio nekretnine rabi ili
iskoritava na temelju najma, zakupa ili drugoga ugovora sa suvlasnikom na ijem
je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo toga posebnoga dijela, taj suvlasnik
jami dobavljau za ispunjenje te obveze.
Odredbom l. 20. st. 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine",

broj: 26/03-proieni tekst, 82/04, 110/04, 178/04) komunalnu naknadu plaa u
naseljima s ureenim graevinskim zemljitem vlasnik stambenog, poslovnog
prostora i graevinskog zemljita ili korisnik kada je to ugovorom vlasnik prenio na
korisnika.
Odredbom l. 6. Ugovora o zakupu poslovnik prostorija od 6. oujka 1998. ugovoreno je

izmeu tuenika kao zakupodavca i S. R. kao zakupnika da se zakupnik obvezuje pored
zakupnine i najamnine iz l. 5. snositi i 75% ostalih trokova poslovanja i to trokove
elektrine energije, komunalne usluge, investicijsko i tekua odravanja zgrade.
Prema tome tuenik je duan snositi samo 25% naknade za komunalne usluge u koju
spada i potronja vode, jer je u ostalom dijelu obvezu plaanja prenio na zakupnika koji
je u spornom razdoblju bio korisnik prostora o emu je tuitelj imao saznanje jer se u
presudi od 20. prosinca 2004. u kojoj je odluivano o plaanju zajednike priuve i
komunalija za razdoblje od listopada do prosinca 2002. godine, sud poziva na navedeni
ugovor o zakupu izmeu tuenika i S. R.
Stoga je tuenik duan platiti s osnove zajednikih komunalnih usluga 25 % iznosa

3.903,17 kuna to iznosi 975,79 kn i s osnove potroene vode iznos 3.628,00 kn, koji
iznos predstavlja 25 % iznosa 14.512,02 kune.
Slijedom navedenog valjalo je djelomino odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi

prvostupanjsku presudu za iznos 4.603,79 kn, a preinaiti i odbiti tubeni zahtjev za iznos
13.811,14 kn.
75. ODGOVORNOST IZVOAA RADOVA
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVOR O GRAENJU
Zakonsko kazalo
lanak 620. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91,
73/91, 3/94,7/96 i 112/99)
lanak 641. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91,
3/94,7/96 i 112/99)
109
Sentenca
Naruitelj nema pravo unaprijed traiti naknadu buduih trokova za otklanjanje
nedostataka, odnosno naruitelj bi mogao postaviti novani zahtjev u visini trokova
otklanjanja nedostataka samo ukoliko bi sam otklonio nedostatke.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja za naknadu trokova na otklanjanu nedostataka u
iznosu od 153.086,14 kn, koji predstavljaju vrijednost radova koje je potrebno izvriti da
bi se sanirale posljedice nekvalitetno izvedenih radova na objektu tuitelja. Naime,
tuitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je izmeu njega i tuenika sklopljen usmeni
ugovor o graenju, koji ugovor je u pretenom dijelu realiziran, budui je tuenik obavio
naruene radove (s nedostacima), dok je tuitelj uredno isplatio ugovorene iznose.
Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev tuitelja. upanijski sud u
Naime, tuitelj svoje potraivanje u ovom postupku temelji na tvrdnji da je

izmeu stranaka sklopljen usmeni ugovor o graenju, slijedom ega potraivanje
temelji na odgovornosti za nedostatke iz ugovora o graenju, i to u visini trokova
koje bi tuitelj imao za uklanjanje nedostataka (iznos do 153.086,14 kn), a koji nisu
uklonjeni.
Naruitelj koje je uredno obavijestio izvoaa da izvreni rad ima neki nedostatak
moe zahtijevati od izvoaa da ovaj u primjerenom roku otkloni nedostatak, a ima
pravo i na naknadu tete koju trpi zbog toga. Ako otklanjanje nedostataka zahtjeva
pretjerane trokove izvoa moe odbiti izvriti otklanjanje nedostataka, ali u tom
sluaju naruitelj ima pravo po svom izboru na snienje naknade ili raskid ugovora
i naknadu tete (l. 616. i l. 618. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine,
broj 53/91, 73/91,3/94,7/96 i 112/99 dalje: ZOO).
U situaciji kada izvreni posao ima nedostatak zbog kojega djelo nije
neupotrebljivo, naruitelj je duan dopustiti izvoau da ukloni nedostatke, pri
emu mu moe za to odrediti primjeren rok. Tek ako nedostaci ne budu uklonjeni,
naruitelj moe po svom izboru, izvriti otklanjanje nedostataka na raun izvoaa
ili sniziti naknadu ili raskinuti ugovor, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu
tete (l. 620. ZOO-a u svezi l. 641. ZOO-a).
Dakle, iz sadraja navedenih odredbe proizlazi da naruitelj nema pravo unaprijed

traiti naknadu buduih trokova za otklanjanje nedostataka, odnosno da bi
naruitelj mogao postaviti novani zahtjev u visini trokova otklanjanja
nedostataka samo ukoliko bi sam otklonio nedostatke.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-2324/14-2 od 25. studenog 2014.

110
76. OBNOVA KUE

- povrat sredstava
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-OPI DIO-UINCI OBVEZA
Zakonsko kazalo
lanak 262. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 53/91., 73/91.,
111/93., 3/94., 107/95., 7/96., 91/96., 112/99.)
lanak 17. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 53/91., 73/91., 111/93.,
3/94., 107/95., 7/96., 91/96., 112/99.)
Sentenca
Budui da se tuenik ugovorom o obnovi u ratu oteene obiteljske kue obvezao
neposredno nakon zavretka radova, najdulje u roku od 30 dana od dana
provedenog tehnikog pregleda objekta useliti zajedno sa svojim lanovima
domainstva u predmetnu kuu, obnovljenu prema tom ugovoru, i u istoj prebivati
najmanje deset godina, a, u sluaju neispunjenja navedene obveze, izvriti povrat
svih sredstava utroenih za obiteljsku kuu, dok je tuenik unutar navedenog roka
unutar deset godina otuio predmetnu kuu na nain da ju je prodao, a nije
dokazao da bi za to imao posebno doputenje od tuiteljice za takvo otuenje, to je
tuenik duan ispuniti svoju obvezu i izvriti povrat sredstava utroenih za obnovu
kue u smislu navedenog ugovora.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka je zahtjev tuiteljice za isplatu utuenog iznosa s obzirom da je s
tuenikom sklopila ugovor o obnovi u ratu oteene obiteljske kue, gdje je sukladno tom
ugovoru, kua doista i obnovljena, tehniki pregledana, a tuenik je protivno odredbi
lanka 7. stavak 1. ugovora, dana 18. svibnja 2005. godine bez suglasnosti tuiteljice
prodao predmetnu kuu J. LJ. i Z. T., pa potrauje povrat utroenih sredstava. Presudom
suda prvog stupnja prihvaen je tubeni zahtjev tuiteljice. upanijski sud u Zagrebu
potvruje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Prvostupanjski sud prihvatio je tubeni zahtjev tuiteljice jer je utvrdio da su

stranke sklopile navedeni ugovor o obnovi u ratu oteene obiteljske kue na
naznaenoj adresi, da je tuenik otuio predmetnu kuu ugovorom o kupoprodaji
od 18. svibnja 2005. godine, da su stranke ugovorile lankom 7. stavak 1. i da se
tuenik obvezuje neposredno nakon zavretka radova, najdulje u roku od 30 dana
od dana provedenog tehnikog pregleda objekta useliti zajedno sa svojim lanovima
domainstva u predmetnu kuu, obnovljenu prema tom ugovoru, i u istoj prebivati
najmanje deset godina (stavak drugi), a da e tuenik biti u obvezi izvriti povrat
svih sredstava utroenih za obiteljsku kuu, koja je predmet tog ugovora, u sluaju
neispunjenja prethodne obveze iz stavka prvog. Kako nije sporno da je tuenik
unutar navedenog roka unutar deset godina otuio predmetnu kuu na nain da ju
je prodao, a nije dokazao da bi za to imao posebno doputenje od tuiteljice za takvo
111
otuenje, to sud prvog stupnja zakljuuje da je tuenik duan ispuniti svoju obvezu
i izvriti povrat sredstava utroenih za obnovu kue u smislu navedenog ugovora i u
smislu odredbe lanka 262. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne
novine, br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 107/95., 7/96., 91/96., 112/99. dalje: ZOO) i
lanka 17. ZOO.
Nadalje, taj sud ne prihvaa kao relevantne istaknute prigovore vezane uz razloge
otuenja predmetne kue, a s obzirom na visinu iznosa koje tuiteljica potrauje, u
prvostupanjskom postupku je utvrdio da je tuiteljica utroila upravo onaj iznos koji se
potrauje po tubenom zahtjevu tuiteljice.
Do tog utvrenja sud prvog stupnja doao je pravilnom ocjenom dokaza u smislu odredbe
lanka 8. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99.,
88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 28/13. - dalje u
tekstu: ZPP), pa tako i pravilnom ocjenom vjetakog nalaza i miljenja vjetaka
graevinske struke, kojeg je taj sud pravilno cijenio, obzirom na njegovu pravilnost i
obrazloenost. Na istaknute primjedbe tuenika vjetak je naznaio da je vjetaenje
izvedeno temeljem dokumentacije u kojoj je obraun radova izveden prema procedurama
uobiajenim u procesu obnove ratom oteenih objekata, da je izvoditelj ispostavio
situaciju za izvedene radove, a podruni nadzor ovjerio pod materijalnom i krivinom
odgovornou da su predmetni radovi doista izvedeni. Stoga, albeni navodi kojima
tuenik, sadrajno, istie relativno bitnu povredu odredaba parninog postupka vezanu uz
ocjenu dokaza i kojima istie albeni razlog nepotpuno i nepravilno utvrenog
injeninog stanja predstavljaju vlastitu ocjenu, koja je bez realne podloge u rezultatima
postupka, pa se ti albeni prigovori ne mogu prihvatiti.
77. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVOR O DOIVOTNOM
UZDRAVANJU
Zakonsko kazalo
lanak 116. stavak 6. Zakona o nasljeivanju (Narodne novine, br. 48/03 i 163/03)
Sentenca
Primatelj uzdravanja moe prenijeti na davatelja uzdravanja i buduu imovinu.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuiteljice za isplatu iznosa sa svih tednih, tekuih i drugih
depozita koji glase na ime sada pokojnog A. K. sa kamatama po vienju ili ugovorenim
kamata do dana 29. rujna 2008. godine, a nadalje sa zateznim kamatama. Presudom suda
112
prvog stupnja prihvaen je tubeni zahtjev tuiteljice. upanijski sud u Zagrebu potvruje
pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Polazei od utvrenja da su tuiteljica i pokojni A. K. dana 3. travnja 2004. godine

zakljuili Ugovor o doivotnom uzdravanju, da je tuenik odbio tuiteljici isplatiti
sredstva pokojnog A. K. koje je imao poloene kod tuenika na raunima i tednim
ulozima, da je protiv rjeenja Javnog biljenika o neprovoenju ostavinskog postupka iza
pokojnog A. K., zakonska nasljednica pokojnog podnijela prigovor, zbog ega je u
konanosti upuena u parnicu, a koju tubu radi raskida ugovora o doivotnom
uzdravanju je ista potom povukla, te je ostavinski postupak okonan na nain da je
odlueno da se nee provoditi ostavinska rasprava, sud prvog stupnja zakljuuje da je
ugovorom o doivotnom uzdravanju A. K. raspolagao cjelokupnom svojom imovinom u
korist tuiteljice, te nalae tueniku isplatu novanih sredstava (poblie oznaenih u
izreci prvostupanjske odluke) sa zateznim kamatama od dana kada je tuiteljica kao
vjerovnik pozvala tuenika kao dunika na ispunjenje svoje obveze.
Osnovni je prigovor tuenika tijekom prvostupanjskog postupka i u albi, da tuiteljica

ne moe s uspjehom temeljem ugovora o doivotnom uzdravanju potraivati sva
novana sredstva, ve samo ona koja su bila imovina A. K. u trenutku sklapanja ugovora
s tuiteljicom, a ne i ona steena nakon toga, odnosno ona imovina koju je imao u
trenutku smrti.
Ugovorom o doivotnom uzdravanju od 3. oujka 2014. godine A. K. je tuiteljici

ostavio svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, novac i druge dragocjenosti (stavak
II.), a ona se obvezala primatelja uzdravanja uzdravati sve do njegove smrti,
svakodnevno brinuti o njegovoj prehrani, zdravlju, odijevanju, lijeenju, a po njegovoj
smrti i posljednjem ispraaju, sve o svom troku, te da se ista tako obvezuje brinuti i o
supruzi primatelja uzdravanja (stavak I.).
S obzirom na nastanak pravnog odnosa izmeu stranaka tog ugovora, relevantna je

odredba lanka 116. Zakona o nasljeivanju (Narodne novine, br. 48/03. i 163/03.),
a s obzirom na sadraj ugovora izmeu stranaka potpisnica ugovora, stavak I.
ugovora, relevantna je odredba lanka 6. tog lanka koja glasi: "Kao ugovori o
doivotnom uzdravanju smatraju se i ugovori kojima je uz obeanje nasljedstva
poslije smrti ugovorena zajednica ivota ili zajednica imanja, ili da e jedan
ugovornik uvati i paziti drugog, obraivati mu imanje i poslije smrti ga sahraniti,
ili to drugo u istu svrhu", ime neosnovano tuenik istie navedeni prigovor. Prema
toj odredbi, primatelj uzdravanja moe prenijeti na davatelja uzdravanja i
buduu imovinu. Ukoliko netko tvrdi da je vlasnik odreenih spornih novanih
sredstava koja su predmet tubenog zahtjeva, kao nasljednik, moe zahtijevati od
tuiteljice predaju istih.
Radi navedenog, kako je injenino stanje pravilno i potpuno utvreno, te kako je na isto
pravilno primijenjeno materijalno pravo, odluka suda prvog stupanja je potvrena, kao i u
dijelu odluke o troku, sve temeljem odredbe lanka 368. stavak 1. Zakona o parninom
postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,
113
84/08., 123/08., 57/11., 148/11. i 25/13. - dalje u tekstu: ZPP), a alba tuenika je
odbijena kao neosnovana.
78. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVOR O DOSMRTNOM
UZDRAVANJU
Zakonsko kazalo
lanak 99. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 53/91., 73/91., 11/93.,
3/94., 7/96., 91/96., 112/99., 88/01.)
lanak 103. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 53/91., 73/91., 11/93.,
3/94., 7/96., 91/96., 112/99., 88/01.)
Sentenca
Za valjanost ugovora o dosmrtnom uzdravanju kojim je raspolagano nekretninama
potreban je pisani oblik, ali ne i formalni uvjeti koji vae za ugovore o doivotnom
uzdravanju te se za takav ugovor primjenjuju naela opeg imovinskog prava,
odnosno ugovor ima uinak i obveze koje se temelje na takvom ugovoru te se
izvravaju onako kako to odgovara suglasnoj volji stranaka izraenoj u ugovoru.
Kratki tekst odluke

Predmet prijepora je zahtjev tuitelja, brata tuenika, kojim predlae utvrditi nitavim
Ugovor o dosmrtnom uzdravanju kojega su 28. sijenja 2004. zakljuili tuitelj, kao
davatelj uzdravanja i majka stranaka, F. P., kao primateljica uzdravanja. Ovo zbog toga
to taj Ugovor ne odgovara strogom zakonskom propisu jer mu nedostaje jasna izjava
primateljice uzdravanja po kojoj ona daje dio svoje imovine, uz uvjet da ju davatelj
uzdravanja uzdrava do kraja njezina ivota, ime Ugovoru nedostaje bitan sastojak
odnosno oitovanje jedne strane Ugovora o bitnom sadraju pravnog posla.
Daljni predmet prijepora, postavljen u smislu odredbe lanka 188. stavak 2. Zakona o
parninom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13.,
28/13., dalje u tekstu: ZPP), predstavlja zahtjev tuitelja za raskidom predmetnog Ugovora
o dosmrtnom uzdravanju zbog neizvrenja jer tuenik kao davatelj uzdravanja nije plaao
trokove reija, struje, plina i vode niti je podmirio trokove pogreba nakon smrti
primateljice uzdravanja.
Presudom suda prvog stupnja odbijeni su tubeni zahtjev i eventualno kumulirani tubeni
zahtjev tuitelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
114
Sud prvog stupnja je pravilno ocijenio kako Ugovor o dosmrtnom uzdravanju nije
nasljednopravni ugovor ve se valjanost takvog Ugovora prosuuje prema odredbama
Zakona o obveznim odnosima. Dakle, s obzirom da je sporni Ugovor sastavljen u
propisanom obliku to je isti pravovaljan jer predstavlja ugovor o dosmrtnom uzdravanju po
pravnim pravilima imovinskog prava kojim se jedan ugovornik obvezuje doivotno
uzdravati drugog ugovornika, a drugi ugovornik izjavljuje da mu jo za svojeg ivota
ustupa u vlasnitvo svu svoju imovinu ili jedan njegov dio. Prema tome, radi se o ugovoru u
kojem nije bitan sastojak ugovora ustupanje u vlasnitvo imovine uz uvjet primanja
uzdravanja, ve se radi o ugovoru gdje prijenos prava vlasnitva s primatelja uzdravanja
na davatelja uzdravanja nije odgoen do smrti primatelja uzdravanja ve je izriito
ugovoreno da nekretnine prelaze u vlasnitvo davatelja uzdravanja u trenutku zakljuenja
ugovora, to je ovdje i uinjeno u toki 5. Ugovora.
Tako je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da je za valjanost ugovora o dosmrtnom

uzdravanju kojim je raspolagano nekretninama potreban pisani oblik ali ne i
formalni uvjeti koji vae za ugovore do doivotnom uzdravanju te da se za takav
ugovor primjenjuju naela opeg imovinskog prava, odnosno ugovor ima uinak i
obveze koje se temelje na takvom ugovoru te se izvravaju onako kako to odgovara
suglasnoj volji stranaka izraenoj u ugovoru.
S obzirom da je u ovom postupku na siguran nain utvreno kako je Ugovor izvren i

tuitelj nije dokazao postojanje razloga navedenih u lanku 103. Zakona o obveznim
odnosima (Narodne novine broj: 53/91., 73/91., 11/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99.,
88/01. - dalje u tekstu: ZOO), pravilno je prvostupanjski sud odluio kada je prvi
tubeni zahtjev usmjeren na utvrenje nitavosti Ugovora o dosmrtnom uzdravanju,
odbio. Uz sve navedeno iz rezultata dokaznog postupka niti na koji nain nije utvreno
da bi prava volja stranaka bilo sklapanje ugovora o darovanju, ve upravo Ugovora o
dosmrtnom uzdravanju, pa nisu ostvareni albeni razlozi tuitelja u odnosu na prvi
postavljeni tubeni zahtjev.
Prvostupanjski sud nadalje odbija eventualno kumulirani tubeni zahtjev tuitelja

kojim trai raskid predmetnog Ugovora zbog njegova neizvrenja a stoga to je
provedenim dokazima utvrdio kako je tuenik uredno izvravao sve svoje obveze
odreene u toki 3. Ugovora o dosmrtnom uzdravanju osim plaanja potronje plina
radi koje je dolo do ovrhe, ali taj novac je tuenik vratio primateljici uzdravanja
zbog ega joj nije nastala nikakva teta uslijed provedene ovrhe a taj se propust ne
moe ocijeniti kao trajno neizvravanje preuzetih obveza to sve ne predstavlja razloge
za raskid predmetnog Ugovora.
Suprotno navodima albe prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i dao valjane i opirne
razloge za sva svoja utvrenja koja govore u prilog injenici da je tuenik uredno izvravao
obveze preuzete Ugovorom o dosmrtnom uzdravanju pri emu je valjano ocijenio i
injenicu da je tuitelj platio jedan mjesec boravka primateljice uzdravanja u domu, a koja
injenica, meutim, ne predstavlja neispunjavanje tuenikove obveze iz Ugovora.
115
Uz navedeno, kod ugovora o dosmrtnom uzdravanju davatelj uzdravanja dobiva naplatu

za uzdravanje u pravilu odmah po sklapanju tog ugovora, to znai da primatelj
uzdravanja odmah ispunjava svoju obvezu odnosno prenosi na davatelja uzdravanja svoju
imovinu prije nego to je davatelj uzdravanja ispunio svoju obvezu i ta imovina esto slui
kao glavnica za ispunjavanje obveze uzdravanja te je tako davatelj uzdravanja duan
voditi rauna o pravilnom gospodarenju tom imovinom kako se ne bi dogodilo da njom
olako raspolae. Do ovoga meutim nije dolo s obzirom na razloge koje je pravilno
ocijenio i utvrdio prvostupanjski sud kako u odnosu na ovrhu za neplaene trokove plina,
tako i trokove pogreba primateljice uzdravanja.
79. POSREDNIKA NAKNADA
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-POSREDOVANJE
Zakonsko kazalo
lanak 813. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91, 73/91, 11/93,
3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01)
lanak 825. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91, 73/91,
11/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01)
Sentenca
Da bi posrednik, pozivajui se na naloge o posredovanju na temelju zakljuenih
ugovora o posredovanju, a u odnosu na istu nekretninu i s prodavateljem i s kupcem
imao pravo na cijelu posredniku naknadu, to pravo mora biti izriito ugovoreno sa
svakom stranom. Kako tuenica ovo pravo nije imala izriito ugovoreno, to joj
pripada pravo zahtijevati od svake strane samo dijela od ugovorene posrednike
naknade, a ne i punu naknadu.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev 1. i 2. tuitelja za isplatu posrednike naknade koju su dana 21.
lipnja 2005. isplatili tuenici, u ispunjenju odredbe l. 3. odnosno 4. Ugovora o
posredovanju od 20. lipnja 2005. Ovu isplatu trae zbog toga to su posredovanjem tuenice
21. lipnja 2005. sklopili Predugovor o kupoprodaji nekretnine za koju im je Zagrebaka
banka d.d. odbila kreditiranje s obzirom da kupljena nekretnina nije sagraena u skladu sa
graevinskom dozvolom. Zbog toga trae povrat posrednike naknade isplaene tuenici
budui da ona nije postupala s panjom dobrog gospodarstvenika te joj ne pripada naknada
za posredovanje. Presudom suda prvog stupnja pod to. I. izreke naloeno je tuenici
isplatiti tuiteljima svotu od 13.884,50 kn sa kamatama tekuim od 21. lipnja 2005. do
isplate. Pod to. II. izreke odbijen je preostali dio tubenog zahtjeva tuitelja za isplatom
svote od 13.884,50 kn sa pripadajuim kamatama od 21. lipnja 2005. do isplate. upanijski
116
Prvostupanjski sud, ocjenom Ugovora te iskaza stranaka, svjedoka i dokumentacije koja

prilei spisu ocjenjuje da je tuenica postupala s panjom dobrog gospodarstvenika jer je u
tri navrata dovela tuitelje u stan prodavatelja, provjerila stanje u zemljinim knjigama
sukladno njezinoj dunosti iz l. 2. Ugovora, predala dokumentaciju procjeniteljima i
izvijestila tuitelje o injenicama da je prodavatelj i stvarni vlasnik stana upisan u
zemljinim knjigama te da predmetni stan nema tereta, kao i da je izvatku upisana
zabiljeba kako stan nema uporabnu dozvolu. injenicu to tuitelji nisu dobili kredit od
strane banke zbog nepodobnosti nekretnine za upis hipoteke ocjenjuje diskrecijskom
ocjenom banke za koju ocjenu odgovornost ne moe snositi tuenica zbog ega utvruje da
je trenutkom sklapanja Ugovora za koji je posrednik posredovao, tuenica stekla pravo na
proviziju sukladno odredbi l. 8. Ugovora i l. 813. Zakona o obveznim odnosima
(Narodne novine broj: 53/91., 73/91., 11/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99., 88/01., dalje u
tekstu: ZOO).
Meutim, kako je tuenica od 1. i 2. tuitelja kao kupaca te od prodavatelja naplatila punu

posredniku naknadu na koju nema pravo prema odredbi l. 825. st. 1. ZOO nalae tuenici
isplatiti tuiteljima polovicu posrednike naknade odnosno svotu od 13.884,50 kn dok sa
preostalim dijelom tubenog zahtjeva, u istoj svoti, odbija tubeni zahtjev.
Kako se tuenica, uz nalaenje osobe koja bi s tuiteljima pregovarala o sklapanju Ugovora,

obvezala pregledati nekretninu i definirati prodajnu cijenu, valjanost dokumentacije o
nekretnini, sastaviti predugovor i ugovor o prodaji, kompletirati dokumentaciju za procjenu
nekretnine u svezi s prijavom poreza te po ovlatenju posredovati izmeu nalogodavca i
prodavatelja u svezi predaje nekretnine u posjed i isplate prodajne cijene, pravilno je
prvostupanjski sud ocijenio kako tuenica nije niti preuzela obvezu, niti mogla utjecati na
mogunost kreditiranja tuitelja.
S obzirom da je tuenica stekla pravo na naknadu temeljem odredbe l. 823. st. 1.

ZOO te odredbe l. 4. Ugovora, tuitelji neosnovano trae vraanje posrednike
naknade zbog postupanja posrednika suprotno odredbama Ugovora.
Provedenim dokazima je nadalje utvreno kako je tuenica dobila nalog za

posredovanje glede iste nekretnine i od tuitelja i prodavatelja nekretnine, . D., te je
od prodavatelja i od kupaca naplatila punu posredniku naknadu.
Da bi posrednik, pozivajui se na naloge o posredovanju na temelju zakljuenih

ugovora o posredovanju, a u odnosu na istu nekretninu i s prodavateljem i s kupcem
imao pravo na cijelu posredniku naknadu, to pravo mora biti izriito ugovoreno sa
svakom stranom.
Tuenica ovo pravo nije imala izriito ugovoreno i zbog toga joj na temelju odredbe l.
825. st. 1. ZOO pripada pravo zahtijevati od svake strane samo dijela od ugovorene
posrednike naknade, a ne i punu naknadu.
Poetak tijeka kamata dosuen je sukladno odredbi l. 214. ZOO budui da je tuenica
nesavjestan stjecatelj te je, slijedom svega navedenog valjalo odbiti albe 1. i 2. tuitelja te
117
tuenice kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem odredbe l. 368. st. 1.
ZPP.
80. UGOVOR O DJELU
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVOR O DJELU
Zakonsko kazalo
lanak 619. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05 i 41/08)
Sentenca
Ugovor o pruanju trenerskih usluga i strunih konzultacija predstavlja ugovor o
djelu, a ne ugovor o radu.
Kako je ugovor raskinut voljom naruitelja, odlukom o prestanku vaenja ugovora,

te kako su se ugovoreni poslovi trebali obavljati do roka do kojeg je ugovor
sklopljen, pa je time ugovor raskinut prije nego to je djelo dovreno, dok tuenik
nije dokazao da je predmetni ugovor raskinut zbog neispunjenja obveza od strane
tuitelja, a niti je dokazao da bi od naknade valjalo umanjiti iznose trokova koje
tuitelj nije imao, a koje bi imao da ugovor nije raskinut, ili da je ostvario zaradu na
drugoj strani, odnosno da je namjerno propustio ostvariti zaradu, to je tuenik u
obvezi isplatiti utuene iznose.
Tekst odluke
Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tuitelja za utvrenje da odluka o prestanku
vaenja ugovora o radu od 15. veljae 2008. godine nije doputena i da radni odnos
tuitelja nije prestao s danom 1. svibnja 2008. godine te zahtjev za isplatu neisplaenih
plaa. Pobijanom presudom naloeno je tueniku isplatiti tuitelju iznos od 31.200,00
EUR s pripadajuim zateznim kamatama poblie opisanim u izreci pod tokom I.
prvostupanjske odluke. Odbijen je dio zahtjeva tuitelja na utvrenje da odluka o
prestanku vaenja ugovora o radu od 15. veljae 2008. godine nije doputena i da radni
odnos tuitelja nije prestao s danom 1. svibnja 2008. godine (toka II. izreke). Ujedno je
naloeno tueniku naknaditi tuitelju troak parninog postupka u iznosu od 16.532,50
kuna sa zateznim kamatama od presuenja do isplate (toka III. izreke). upanijski sud u
Zagrebu potvruje presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod to. I. izreke i pod
to. III. izreke.
Tako je taj sud utvrdio da je izmeu stranaka sklopljen ugovor o djelu (o

pruanju trenerskih usluga i strunih konzultacija), a ne ugovor o radu, te da su
stranke odredbom lanka 24. stavak 1. ugovorile da mogu odustati od ugovora,
slijedom ega odbija zahtjev tuitelja na utvrenje. Nadalje, polazei od sadraja
odredbe lanka 619. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05. i
118
41/08. - dalje: ZOO) koja regulira raskid ugovora o djelu voljom naruitelja na
nain da sve dok narueno djelo nije dovreno, naruitelj moe raskinuti ugovor
kad god hoe, ali je u tom sluaju duan isplatiti izvoau ugovorenu naknadu
umanjenu za iznos trokova koje ovaj nije imao, a koje bi inae imao da ugovor nije
raskinut, a i za iznos zarade to ju je ostvario na drugoj strani ili to ju je namjerno
propustio ostvariti, prvostupanjski sud nalae isplatu utuenih iznosa. Pri tome je
taj sud utvrdio da je ugovor raskinut voljom naruitelja, odlukom o prestanku
vaenja ugovora, da su se ugovoreni poslovi trebali obavljati do roka do kojeg je
ugovor sklopljen, pa da je time ugovor raskinut prije nego to je djelo dovreno, da
tuenik nije dokazao da je predmetni ugovor raskinut zbog neispunjenja obveza od
strane tuitelja, a niti da je dokazao da bi od naknade valjalo umanjiti iznose
trokova koje tuitelj nije imao, a koje bi imao da ugovor nije raskinut, ili da je
ostvario zaradu na drugoj strani, odnosno da je namjerno propustio ostvariti
zaradu.
alitelj u albi istie da tuitelj nije izvrio djelo onako kako je ugovoreno i po pravilima
posla, pa da nema pravo zahtijevati naknadu pa ni za djelomino obavljanje posla, a da je
u postupku nesporno da tuitelj od svibnja 2008. godine nije pruao uslugu odnosno da
nije obavljao nikakav posao za tuenika, te da mu zbog toga nije duan platiti neodraeni
posao.
Time alitelj istie drugaiju ocjenu dokaza i pravnu kvalifikaciju nastalog pravnog
odnosa, koja je u odnosu na pravnu ocjenu suda prvog stupnja pogrena, s obzirom na
pravilno utvreno injenino stanje podvedeno pod sadraj odredbe lanka 619. ZOO.
Obveze tuitelja definirane su odredbom lanka 4. ugovora, a tuenik nije dokazao da se,
u smislu odredbe lanka 598. ZOO tuitelj nije drao uvjeta ugovora i uope da nije radio
kako je trebalo, te da nije postupio po zahtjevu tuenika.
Stoga, kako ovaj, drugostupanjski, sud prihvaa injenino stanje utvreno po sudu prvog
stupnja i po njemu primijenjeno materijalno pravo, to temeljem odredbe lanka 375.
stavak 5. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99.,
88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. i 25/13. - dalje u tekstu:
ZPP), koja odreuje da ako se presudom alba odbija, u obrazloenju presude
drugostupanjski sud nee posebno obrazlagati presudu u sluaju da prihvaa injenino
stanje utvreno prvostupanjskom presudom, kao i primjenu materijalnog prava, to u
odnosu na te albene razloge ovaj sud nije posebno obrazlagao presudu, pa se alitelj
temeljem navedene odredbe upuuje na razloge prvostupanjske presude.
Odluka o trokovima postupka zakonita je kako po osnovi (lanak 154. stavak 1. ZPP),
tako i po visini trokova (lanak 155. ZPP) koji su odmjereni i istoj alitelj posebno ne
prigovara.
Radi navedenog presuda prvog stupnja u pobijanom dijelu je potvrena temeljem

odredbe iz lanka 368. stavak 1. ZPP.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gr-1492/14-2 od 4. studenog 2014.

119
81. OPASNA DJELATNOST
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO- IZVANUGOVORNI ODNOSI-ODGOVORNOST ZA TETU
Zakonsko kazalo
lanak 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05 i 41/08, dalje:
ZOO).
Sentenca
Zbog same injenice da je u trgovakom centru tuenika dolo do pojedinanog
incidenta - fizikog napada na tuitelja od strane drugog kupca, ne moe, zbog
postojanja mogunosti nastanka takvog ili slinog incidenta, kao niti radi injenice
to se u trgovakom centru nalazi vei broj kupaca, djelatnost tuenika podvesti pod
poveanu opasnost u redovitom tijeku odvijanja i naina obavljanja njegove
djelatnosti, u kojem sluaju bi tuenik odgovarao po principu uzronosti za tetu
koja je tom prilikom nastala, u smislu odredbe l. 1063. Zakona o obveznim
odnosima.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja naloeno je tueniku isplatiti tuitelju iznos od 9.000,00 kn
sa zateznim kamatama od dana donoenja prvostupanjske presude do isplate te
nadoknaditi mu parnine trokove u iznosu od 8.687,24 kn (toka. I. izreke), dok je
odbijen dio tubenog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 kn (toka II. izreke). upanijski sud u
Zagrebu preinauje presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod to. I. izreke i u
tom dijelu odbija tubeni zahtjev tuitelja.
Poavi od utvrenja da je tuitelj u tetnom dogaaju od 19. lipnja 2006. ozlijeen u

poslovnom prostoru trgovakom centru tuenika, na nain da je od nepoznate osobe
zadobio nekoliko udaraca akom po glavi, a da tuenik, unato organiziranoj zatitarskoj
slubi, nije sprijeio napadaa da se udalji, ime bi tuenik otklonio odgovornost prema
tuitelju, sud prvog stupnja je zakljuio da tuenik, obzirom da je trgovaka djelatnost
koja se odvija u velikom poslovnom prostoru (zbog velike mogunosti kraa, oruanih
pljaki blagajni, brojnosti kupaca i eventualnih fizikih sukoba) opasna djelatnost,
odgovara tuitelju za tetu zbog povrede prava osobnosti i u sluaju kada je teta nastala
tetnom radnjom neke tree osobe, kao u konkretnom sluaju, a tuenik se ne moe
osloboditi odgovornosti jer zatitar zatitarske slube nije zadrao niti identificirao
poinitelja, te je stoga djelomino prihvatio zahtjev tuitelja i dosudio pravinu novanu
naknadu za pretrpljenu neimovinsku tetu u iznosu od 9.000,00 kn.
Izloeni zakljuak suda prvog stupnja o postojanju objektivne odgovornosti tuenika za

tetu koju trpi tuitelj ne moe se prihvatiti jer u ovom prijeporu nije utvreno da je
povreda prava osobnosti tuitelja na tjelesno i duevno zdravlje u adekvatnoj uzrono
posljedinoj vezi s djelatnou tuenika koja bi imala karakter opasne djelatnosti.
120
Da bi se odreena djelatnost smatrala opasnom djelatnou u smislu propisa o

odgovornosti za tetu potrebno je da ta djelatnost, u njezinu redovitu tijeku, ve po
samoj njezinoj prirodi i nainu obavljanja, stvara poveanu opasnost i ugroava
zdravlje ljudi i njihovu imovinu, to zahtijeva poveanu panju osoba koje tu
djelatnost obavljaju.
Ovaj sud drugog stupnja smatra da se zbog same injenice da je u trgovakom

centru tuenika dolo do pojedinanog incidenta - fizikog napada na tuitelja od
strane drugog kupca, ne moe, zbog postojanja mogunosti nastanka takvog ili
slinog incidenta, kao niti radi injenice to se u trgovakom centru nalazi vei broj
kupaca, djelatnost tuenika podvesti pod poveanu opasnost u redovitom tijeku
odvijanja i naina obavljanja njegove djelatnosti, u kojem sluaju bi tuenik
odgovarao po principu uzronosti za tetu koja je tom prilikom nastala, u smislu
odredbe l. 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05 i
41/08 - dalje: ZOO).
Odgovornost bi eventualno mogla biti u propustu oko organiziranja zatitarske

slube, zbog ega je dolo do moebitnog proputanja da se utvrdi identitet
napadaa ili istoga zadri do dolaska djelatnika policije. Meutim, tuitelj nije
odgovornost tuenika temeljio na krivnji, niti je istu dokazao, ve na objektivnoj
odgovornosti koja bi proizlazila iz obavljanja opasne djelatnosti, a koja u
konkretnom sluaju ne postoji jer se ne radi o opasnoj djelatnosti tuenika.
S obzirom na navedeno, zahtjev tuitelja ukazuje se u cijelosti neosnovanim pa je valjalo

pravilnom primjenom materijalnog prava iz l. 1063. ZOO njegov zahtjev za naknadu
tete u cijelosti odbiti (l. 373. st. 2. i 3. Zakona o parninom postupku (Narodne
novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08. 123/08, 57/11 i
25/13).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-607/14-2 od 5. veljae 2015.
82. ORTAKLUK
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVORI O UDRUIVANJU-
ORTAKLUK
Zakonsko kazalo
lanak 1. i 2. Zakona o nainu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.
(Narodne novine, broj 73/91)
Paragraf 1215. Opeg graanskog zakonika
Sentenca
Nakon prestanka ugovora o ortakluku, bez obzira na razlog njegova prestanka, tj.
neovisno o tome je li ortakluk prestao raskidom, istupom ili iskljuenjem ortaka,
121
smru kojeg od njih, nemogunosti daljnjeg ispunjenja obveza ili iz bilo kojeg
drugog razloga, uvijek slijedi dioba zajednike ortake imovine (zajednikog
vlasnitva) utvrenjem suvlasnitva stranaka.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog spora je zahtjev tuitelja za utvrenjem suvlasnitva predmetne nekretnine
s osnove podjele imovine ortakluka te obveza tuenice da trpi upis prava suvlasnitva
tuitelja u zemljinim knjigama. Presudom suda prvog stupnja utvreno je da zajedniku
ortaku imovinu stranaka predstavljaju nekretnine poblie oznaene u izreci pobijane
presude, pri emu je tuitelj suvlasnik istih u omjeru 23,57/100 dijela, a tuenica u
omjeru 76,43/100 dijela te je tuenica duna trpjeti upis tuitelja kao suvlasnika u
navedenom omjeru u zemljinim knjigama (toka I. izreke), dok je odbijen dio tubenog
zahtjeva da se tuitelj utvrdi suvlasnikom nekretnina iz toke I. izreke preko dosuenog
omjera od 23,57/100 dijela do zatraenih dijela (toka II. izreke). Ujedno je odlueno
da svaka stranka snosi svoje trokove postupka (toka III. izreke). upanijski sud u
Naime, prema odredbama paragrafa 1205. do 1215. Opeg graanskog zakonika (dalje:
OGZ) koji se primjenjuje u konkretnom sluaju na temelju odredbi l. 1. i 2. Zakona o
nainu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine, broj
73/91) pravilno je sud prvog stupnja, na temelju utvrenih injenica, izvrio diobu
zajednike ortake imovine u trenutku prestanka ortakluka stranaka raskidom ugovora.
Prema pravnom pravilu iz par. 1175. OGZ, ortakluk postaje pogodbom (dakle,
sklapanjem ugovora) po kojoj dvije ili vie osoba pristaju na to, da uloe samo svoj
trud, ili i svoje stvari radi zajednike koristi, a prema par. 1183. OGZ, uloena
imovina ortaka je zajednika vlasnost - drugim rijeima, zajednika imovina
ortaka.
Nakon prestanka ugovora o ortakluku (ukinue ortakluka - u smislu par. 1205.-

1215. OGZ), bez obzira na razlog njegova prestanka, tj. neovisno o tome je li
ortakluk prestao raskidom, istupom ili iskljuenjem ortaka, smru kojeg od njih,
nemogunosti daljnjeg ispunjenja obveza ili iz bilo kojeg drugog razloga, uvijek iza
toga (iza ukinua ortakluka - par 1215. OGZ) slijedi dioba zajednike ortake
imovine.
Slijedom izloenog, o zajednikoj imovini stranaka, steenoj ortakim poslovanjem

do prestanka ortakluka, valjano je odlueno upravo primjenom pravnog pravila iz
par. 1215. OGZ, dakle diobom zajednike imovine (zajednikog vlasnitva)
utvrenjem suvlasnitva stranaka, a kako je to pravilno odluio i sud prvog stupnja.
Naposljetku, i odluka o trokovima postupka pravilna je u pogledu osnove (l. 154. st. 2.
Zakona o parninom postupku /Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13, dalje: ZPP/) budui da su stranke
podjednako uspjele u sporu, a koji omjer uspjeha nije izmijenjen niti ovom presudom, pa
122
su neosnovani i albeni navodi obiju stranka koji se odnose na odluku suda prvog stupnja
o parninim trokovima.
83. ODGOVORNOST BROKERA
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVOR O NALOGU
Zakonsko kazalo
lanak 763. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05.)
lanak 765. Zakona o obveznim odnosima(Narodne novine, broj 35/05.)
Sentenca
Budui da tuitelj ne tvrdi da je teta nastala iz razloga koji bi se mogli podvesti pod
ugovornu odredbu koja se odnosi na osloboenje od odgovornosti tuenika
(Brokera) u situaciji kada isti povjeri izvravanje naloga tuitelja (Klijenta) treim
osobama, ve tvrdi da je teta nastala iz razloga nepostupanja po preuzetim
ugovornim obvezama tuenika - povjeravanja izvravanja transakcije treoj osobi u
mjeri i opsegu potrebnom za ispunjenje obveze preuzete ugovorom, gdje su tree
osobe institucije trita vrijednosnih papira u Republici Makedoniji, valja
raspraviti da li je tuenik prilikom izvravanja ugovora u svemu pazio na interes
klijenta te je li postupao s panjom dobrog gospodarstvenika.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tuitelja za isplatu 139.232,99 kuna sa
zatraenim zateznim kamatama (toka I. izreke). Ujedno je odbijen zahtjev tuenika za
naknadu trokova postupka (toka II. izreke). upanijski sud u Zagrebu ukida presudu
suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod to. I. izreke i u tom dijelu predmet vraa
sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Tuitelj tubeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari temelji na injeninoj osnovi iz koje bi
proizlazilo da potrauje naknadu tete nastalu povredom ugovorene obveze preuzete po
tueniku, i to Ugovora o obavljanju brokerskih usluga (dalje: Ugovor) kojim se tuenik
obvezao izvravati transakcije s vrijednosnim papirima na financijskim tritima
Republike Makedonije, prema nalozima tuitelja, putem tree osobe - ovlatenog brokera
po vlastitom izboru tuenika. Kako da je tuitelj tueniku dao nalog za prodaju dionica na
tom tritu, a tuenik u periodu od 13. prosinca 2007. godine do 28. sijenja 2008. godine
iste nije provodio, ve tek s danom 29. sijenja 2008. godine, to, s obzirom da je, po
tvrdnji tuitelja, u tom razdoblju cijena predmetnih dionica pala u odnosu na vrijeme
danog naloga, tuitelj potrauje naknadu tete u visini razlike u cijeni.
Sud prvog stupnja odbija tubeni zahtjev tuitelja uz obrazloenje da su stranke ugovorile
iskljuenje odgovornosti tuenika za sluaj radnji treih osoba, pa kako da se nalozi
123
tuitelja nisu mogli izvravati zbog zabrane poslovanja izreene banci u trgovanju
vrijednosnim papirima (izabranog brokera po tueniku), a s kojom zabranom trgovanja da
je tuitelj bio upoznat od strane tuenika, te kako da tuenik nije mogao utjecati na
poslovanje te banke, da je iskljuena odgovornost tuenika, te uz obrazloenje da taj sud
nije naao da bi tuenik postupao protivno nekoj drugoj preuzetoj ugovornoj obvezi.
U albi tuitelj u bitnom tvrdi da tuenik naloge u navedenom periodu nije

izvravao iz razloga to nije osigurao usluge ovlatenog brokera na Makedonskoj
burzi, jer je ranije angairanom posredniku na makedonskom tritu izreena
zabrana trgovanja, pa da tuitelj nije niti doao u situaciju da mu netko izvrava
naloge, te da se odredba ugovora na koju se sud poziva odnosi na anomalije u
izvrenju naloga tree osobe posrednika, a ne na propuste samog tuenika, a da se
tuenikova odgovornost za tetu temelji na tome to nije ispunio svoju obvezu
osiguravi drugog posrednika koji bi izvravao naloge umjesto suspendiranog.
Sporna odredba Ugovora glasi: "1.4. Obzirom da e, Broker, slijedom iznesenog u

prethodnim stavcima ovog lanka, povjeriti izvravanje naloga Klijenta treim
osobama, Broker ne preuzima odgovornost za neuredno, nepravovremeno ili
nekvalitetno, cjelovito i/ili parcijalno izvrenje istih, s ime je Klijent, koji je
upoznat i svjestan ulagakih, valutnih, politikih i drugih rizika na tamonjem
tritu, izriito suglasan, te se u sluaju anomalija pri izvrenju naloga, odrie prava
na naknadu tete ili drugih potraivanja od strane Brokera."
S obzirom na sadraj navedene odredbe, osnovano alitelj prigovara da se ista

odnosi na osloboenje od odgovornosti tuenika (Brokera) u situaciji kada isti
povjeri izvravanje naloga tuitelja (Klijenta) treim osobama. Tuitelj ne tvrdi da
je teta nastala iz razloga koji bi se mogli podvesti po navedenu ugovornu odredbu,
ve tvrdi da je teta nastala iz razloga nepostupanja po preuzetim ugovornim
obvezama tuenika - povjeravanja izvravanja transakcije treoj osobi u mjeri i
opsegu potrebnom za ispunjenje obveze preuzete ugovorom, gdje su tree osobe
institucije trita vrijednosnih papira u Republici Makedoniji.
Prema odredbi lanka 9. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05. -
dalje: ZOO), sudionik u obveznom odnosu duan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je
za njezino ispunjenje, prema odredbi lanka 763. (stavak 1.) ZOO ugovorom o nalogu
obvezuje se i ovlauje nalogoprimac poduzimati za raun nalogodavca odreene
poslove, prema odredbi lanka 765. stavak 1. ZOO nalogoprimac je duan izvriti nalog
prema primljenim uputama s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog
domaina, ostajui u njegovim granicama i u svemu skrbiti o interesima nalogodavca i
njima se rukovoditi, a ako (stavak 3.) nalogodavac nije dao odreene upute o poslu koji
treba obaviti, nalogoprimac je duan, rukovodei se interesima nalogodavca, postupiti
kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain, a ako je nalog bez naknade, kako bi
u istim okolnostima postupio u vlastitoj stvari.
Prema odredbi lanka 767. ZOO, nalogoprimac je duan izvriti nalog osobno (stavak 1.),
on moe povjeriti izvrenje naloga drugome samo ako mu je nalogodavac to dopustio ili
124
ako je na to primoran okolnostima (stavak 2.), a (stavak 3.) u tim sluajevima on

odgovara samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao.
Nadalje, prema odredbi lanka 342. stavak 1. ZOO, vjerovnik u obveznom odnosu
ovlaten je od dunika zahtijevati ispunjenje obveze, a dunik je duan ispuniti je
savjesno u svemu kako ona glasi, a kad dunik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim
ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje tete koju je zbog toga
pretrpio (stavak 2.). Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao
ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih,
izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao
sprijeiti, otkloniti ili izbjei (lanak 343. ZOO).
I Zakonom o tritu vrijednosnih papira (Narodne novine, broj 84/02. i 138/06.) i

samim ugovorom odreeno je da se prilikom izvravanja ugovora u svemu pazi na
interes klijenta te postupa s panjom dobrog gospodarstvenika.
Je li tuenik na navedeni nain postupao, sud prvog stupnja nije raspravio, zbog
ega je injenino stanje nepotpuno utvreno (odredba lanka 355. Zakona o
parninom postupku -"Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. i 25/13. - dalje: ZPP). Zbog
navedenog presuda je morala biti ukinuta, u pobijanom dijelu, i predmet vraen na
ponovno suenje temeljem odredbe lanka 370. ZPP.
84. NAKNADA TETE

- uzrono posljedina veza
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-IZVANUGOVORNI ODNOSI-ODGOVORNOST ZA TETU
Zakonsko kazalo
lanak 173. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 53/91, 73/91, 111/93,
3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 129/00 i 88/01)
Sentenca
Od vie moguih uzroka koji mogu biti u blioj ili daljnjoj vezi s nastalom tetom
uzima se u obzir onaj koji je pravno relevantan jer je adekvatan i tipian. Tipian je
onaj uzrok koji redovno dovodi do odreene tete, za koju ivotno iskustvo
pokazuje da uzrokuje odreene tetne posljedice. Time se iskljuuju svi dogaaji
koji su na odreeni nain uli u kompleks uzroka koji su prethodili teti, ali nisu
tipini za nastanak takve tete.
U konkretnoj situaciji pravno relevantan, adekvatan uzrok tete na vozilu tuitelja

je izgled neodravane ograde, a koja ograda je trebala biti odravana po I. i II.
125
tueniku, pa nije relevantno to je uzrok slijetanja vozila tuitelja s ceste injenica

da je istrala ivotinja ili da je on trznuo volanom zbog umora, iz razloga to
protupravnost u postupanju I. i II. tuenika prekida eventualnu protupravnost u
postupanju tuitelja.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja za naknadu materijalne tete na vozilu kojeg je vlasnik,
nastale u nezgodi dana 19. srpnja 2002. godine. Prvostupanjskom presudom naloeno je
tuenicima isplatiti tuitelju iznos od 33.360,08 kuna sa zateznim kamatama tekuim od
2. listopada 2012. godine pa do isplate, kao i nadoknaditi tuitelju troak parninog
postupka u iznosu od 11.790,00 kn, takoer sa zatraenim zateznim kamatama tekuim
od presuenja pa do isplate. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda
prvog stupnja.
Sud prvog stupnja temelji svoju odluku na zakljuku da neovisno o tome je li do tetnog
dogaaja dolo iz razloga to je voza zbog umora trznuo volanom ili zato to mu je na
cestu izletjela ivotinja, da je teta na vozilu tuitelja nastala iz razloga to na mjestu
izlijetanja vozila sa ceste nije bila odgovarajua zatitna ograda, ve je ista bila prekinuta
u duljini od etiri metra i sa zavretkom koji nije bio zakoen prema tlu, radi ega je
dolo do prodiranja ograde u unutranjost vozila. Naime, iz provedenog dokaznog
postupka, posebice nalaza i miljenja prometnog vjetaka, proizlazi da u situaciji da se
zatitna ograda kolnika pruala kontinuirano uz desnu stranu kolnika, naletom na ogradu
kolnika dolo bi do struganja prednjeg desnog i bonog desnog dijela vozila o zatitnu
ogradu kolnika, dok je u konkretnom sluaju dolo do prodiranja ograde u unutranjost
vozila, te bi to prodiranje ograde u unutranjost vozila bilo izbjegnuto i u sluaju da je
otvoreni zavretak zatitne ograde kolnika bio zakoen prema tlu.
Pravilan je zakljuak suda prvog stupnja da nije relevantno to je uzrok slijetanja

vozila tuitelja s ceste je li injenica da je istrala ivotinja ili da je on trznuo
volanom zbog umora, iz razloga to protupravnost u postupanju I. i II. tuenika
prekida eventualnu protupravnost u postupanju tuitelja. Uzrok tete koja se
dogodila na vozilu tuitelja je opisani izgled ograde. Dakle, izgled ograde i oteenja
na vozilu koja su nastala su u neposrednoj uzronoj vezi, kao to je i propust
tuenika u pravilnom odravanju ceste, s obzirom na opisanu ogradu, u
neposrednoj uzronoj vezi sa tetom. Od vie moguih uzroka koji mogu biti u blioj
ili daljnjoj vezi s nastalom tetom uzima se u obzir onaj koji je pravno relevantan
jer je adekvatan i tipian. Tipian je onaj uzrok koji redovno dovodi do odreene
tete, za koju ivotno iskustvo pokazuje da uzrokuje odreene tetne posljedice.
Time se iskljuuju svi dogaaji koji su na odreeni nain uli u kompleks uzroka
koji su prethodili teti, ali nisu tipini za nastanak takve tete. Upravo ponaanje
vozaa tuitelja je ulo u kompleks uzroka koji su prethodili teti, ali to ponaanje
nije tipino za nastanak konkretne tete. Da se zatitna ograda kolnika pruala
kontinuirano uz desnu stranu kolnika, naletom na ogradu kolnika, kao to je
utvreno u postupku, dolo bi samo do struganja prednjeg desnog i bonog desnog
dijela vozila o zatitnu ogradu kolnika, ali bez prodiranja ograde u unutranjost
vozila.
126
Dakle, dolo je do prekida uzrono-posljedine veze pa je pravno relevantan,

adekvatan uzrok tete na vozilu tuitelja opisani izgled pravilno neodravane
ograde, a koja ograda je trebala biti odravana po I. i II. tueniku. Pored toga, osim
to tuenici odgovaraju po naelu krivnje zbog neodravanja ceste, jer je utvreno
da je tako opisana ograda postojala due vrijeme, slijedom ega je objektivno bilo
mogue postaviti adekvatnu ogradu (u kontinuitetu ili sa zakoenim krajem prema
tlu), ograda opisanog izgleda, s tim svojim osobinama, predstavlja opasnu stvar za
koju I. tuenik odgovara kao imatelj stvari i osoba koja ju je duna nadgledati, a II.
tuenik odgovara kao osoba koja ju je takoer duna nadgledati, sve u smislu
lanka 176. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 129/00 i 88/01).
Stoga, kako je teta nastala u vezi s opasnom stvari (odredba l. 173. ZOO), to je
odgovornost i objektivna, dakle odgovara se na temelju same injenice da je teta
nastupila, bez obzira na krivnju, a sama uzrona veza kod objektivne odgovornosti mora
postojati izmeu opasne stvari i nastanka tete, to konkretno i jest sluaj. Opasna stvar je
svaka ona pokretna ili nepokretna stvar koja ini poveanu opasnost prouzroenja tete za
okoli u kojem se nalazi njezinim postojanjem, osobinama ili nedostacima. tetnik se
moe osloboditi odgovornosti dokazivanjem da je teta prouzroena viom silom,
krivnjom samog oteenika ili tree osobe, ali ne i dokazivanjem da nije kriv to se teta
dogodila. Ove egzomeracijske razloge tuenici nisu dokazali jer teta nije nastala niti
viom silom, niti se u ponaanju samog oteenika nalaze elementi njegove krivnje, niti
je nastala postupanjem tree osobe, jer opisani izgled ograde nije nastao krivnjom samog
oteenika odnosno tree osobe.
Radi navedenoga, pogreno alitelji tvrde da nedostatak metalne ograde nije u uzronoj
vezi s ovim dogaajem, nego da je to iskljuivo nain, brzina vonje i premorenost
vozaa.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-967/13-2 od 3. veljae 2013.
85. DIALER
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVORI O USLUGAMA
Zakonsko kazalo
lanak 42. stavak 2. i 3. Zakona o telekomunikacijama (Narodne novine, broj: 122/03,
158/03, 177/03, 60/04 i 70/05)
Sentenca
Kako je predmetni troak nastao djelovanjem "dialera", odnosno na nain da se
korisnik telekomunikacijskih usluga bez svog znanja i odobrenja spojio na internet
preko modemskih ulaza koji se nalaze u inozemstvu, to je imalo za posljedicu
127
poveanje cijene koritenja usluga, dok tuitelj nije dokazao da je tueniku

omoguio primjerenu zatitu od zlouporaba i prijevara u javnoj
telekomunikacijskoj mrei, odnosno da nije poduzeo sve mjere, a koje je prema
odredbi l. 42. st. 2. Zakona o telekomunikacijama bio duan poduzeti, a kako bi se
sprijeila svaka mogua zlouporaba od strane tree osobe, to za navedeni troak ne
postoji obveza tuenika prema tuitelju.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka jest zahtjev tuitelja za isplatu iznosa od 23.770,04 kn na ime
naknade za pruenu telekomunikacijsku uslugu. Presudom suda prvog stupnja djelomino
je odran na snazi na snazi platni nalog sadran u rjeenju o ovrsi i djelomino je ukinut
platni nalog sadran rjeenju o ovrsi i to za iznos koji se odnosi na troak nastao zbog
djelovanja tzv. dialera. upanijski sud u Zagrebu potvruje presudu suda prvog stupnja
u pobijanom dijelu kojim je ukinut platni nalog.
Odredbom l. 42. st. 2. Zakona o telekomunikacijama (Narodne novine, broj:

122/03., 158/03., 177/03., 60/04. i 70/05. - dalje: ZT) propisano je kako davatelji
javnih telekomunikacijskih usluga moraju osigurati korisnicima svojih usluga
primjerenu zatitu od zlouporaba i prijevara u javnoj telekomunikacijskoj mrei,
dok je l. 42. st. 3. ZT-a propisano da korisnici javnih telekomunikacijskih usluga
nisu duni snositi trokove koje je korisnicima usluga ili davateljima usluga
prouzroila trea osoba u sluajevima iz l. 42. st. 2. ZT-a.
Imajui u vidu navedene odredbe, te injenicu da je do predmetnog troka dolo

dakle djelovanjem "dialera", odnosno na nain da se korisnik telekomunikacijskih
usluga bez svog znanja i odobrenja spojio na internet preko modemskih ulaza koji
se nalaze u inozemstvu, to je imalo za posljedicu poveanje cijene koritenja usluga,
kao i da tuitelj tijekom postupka nije dokazao da je tueniku omoguio primjerenu
zatitu od zlouporaba i prijevara u javnoj telekomunikacijskoj mrei, odnosno da
nije poduzeo sve mjere, a koje je prema odredbi l. 42. st. 2. ZT-a bio duan
poduzeti, a kako bi se sprijeila svaka mogua zlouporaba od strane tree osobe,
pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je zakljuio da ne
postoji obveza tuenika prema tuitelju za dio rauna u iznosu od 23.024,58 kn.
Stoga aliteljevi navodi kojima osporava zakonitost i pravilnost pobijane presude

tvrdnjom da sud nije uzeo u obzir injenicu da je tuitelj svoje korisnike obavjetavao
naputkom na poleini rauna, te putem medija i Interneta, ukazujui im na problem
dialera, nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.
86. OZLJEDA NA RADU
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVOR O OSIGURANJU
128
Zakonsko kazalo
lanak 963. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 53/91, 73/91, 3/94,
7/96 i 112/99)
Sentenca
Kako je tuitelj po polici od odgovornosti isplatio oteeniku naknadu, u iznosu koji
u ovom postupku potrauje od tuenika, potrebno je utvrditi na temelju kojih je
podataka i odredbi Opih uvjeta za osiguranje imovine i Uvjeta za osiguranje od
izvanugovorne (javne) odgovornosti, koji ine sastavni dio osiguranja od
odgovornosti iz djelatnosti, isplaena naknada.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja za isplatu iznosa od 71.500,00 kn, koji iznos je tuitelj
po polici od odgovornosti isplatio oteeniku T. . Sud prvog stupnja prihvaa zahtjev
tuitelja u cijelosti. upanijski sud u Zagrebu ukida pobijanu presudu i predmet vraa
Naime, kako to i utvruje sud prvog stupnja, iz stanja spisa proizlazi da u upravnom
postupka ozljeda na radu T. . nije priznata kao ozljeda na radu, a slijedom toga niti
prava iz obveznog osiguranja za sluaj ozljede na radu. Nadalje, iz podataka navedenih u
prijave tete od odgovornosti, koja je od strane osiguranika Z. H. d.o.o., P. Z. C.
dostavljena osiguratelju, ovdje tuitelju proizlazi da se povreda radnika T. . dogodila na
radnom mjestu, ali nema veze s radnim procesom niti su mogli imati utjecaj na nju ve je
drugi radnik iz neslane ale crijevom komprimiranog zraka poinio nezgodu T. . Naime,
niti samo oteenik T. ., sasluan kao svjedok ne spori da mu ozljeda zadobivena u
navedenom tetnom dogaaju nije priznata kao povreda na radu.
Tuenik je tijekom postupka, izmeu ostalog osporavao i osnov za regresno

potraivanje tuitelja, jer se ne radi o povredi na radu.
Dakle, na tuitelju je teret dokaza da se radi o osiguranom sluaju, odnosno tuitelj

treba dokazati injenice koje su pravna osnova njegove tube.
Prema odredbi l. 2. Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti

predmet osiguranja je graansko-pravna izvanugovorna odgovornosti (javna) za
tetu zbog smrti, povreda tijela ili zdravlja, te oteenja ili unitenja stvari tree
osobe (st. 1. tog lanka), pri emu je tim osiguranjem pokrivena iskljuivo
izvanugovorna (javna) odgovornost osiguranika, koja proizae iz obavljanja
njegove registriranje djelatnosti, vlasnitva, posjedovanja ili odreenog svojstva
stvari, te pravnog odnosa. Nadalje, odredbom l. 4. navedenih Uvjeta propisani su
rizici iskljuenja od osiguranja.
Kako Uvjeti za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti ine sastavni dio

ugovora o osiguranju, to je bilo potrebno utvrditi odlune okolnosti u pogledu
nastupa osiguranog sluaja, odnosno na temelju kojih je podataka i odredbi Opih
129
uvjeta za osiguranje imovine i Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne)

odgovornosti, koji ine sastavni dio osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti po
polici isplaena oteenom T. . naknada u ukupnom iznosu, koji tuitelj u ovom
postupku potrauje od tuenika.
Pri tome je za ukazati na odredbu l. 963. st. 4. Zakona o obveznim odnosima (Narodne
novine broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99), kojom odredbom su regulirane iznimke
od pravila o prijelazu osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja
(subrogaciji), a prema kojoj odredbi pravo na isplatu naknade iz osiguranja ne prelaze na
osiguratelja ako je tetu prouzroila osoba koja je radnik osiguranika (tuenik je nesporno
djelatnik osiguranika - Z. H., d.o.o., P. Z. C.), osim ako je ta osoba tetu uzrokovala
namjerno, a o kojoj odredbi sud prvog stupnja nije vodio rauna.
Slijedom navedenog, kako je proputeno utvrditi i raspraviti injenice odlune za ovaj

spor te kako pobijana presuda nema razloga o navedenim odlunim injenicama za
primjenu materijalnog prava, to je sud prvog stupnja takvim postupanjem poinio bitnu
povredu odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavak 2. toka 11. Zakona o
parninom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13 dalje: ZPP).
Stoga je primjenom odredbe l. 369. st. 1. ZPP-a pobijanu presudu valjalo ukinuti i vratiti
87. OZLJEDA NA RADU

- odgovornost
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 4. stavak 1. Zakona o zatiti na radu (Narodne novine, broj: 59/96, 94/96,
114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09)
lanak 5. Zakona o zatiti na radu (Narodne novine, broj: 59/96, 94/96, 114/03,
100/04, 86/08, 116/08 i 75/09)
lanak 12. stavak 2. i 4. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 149/09)
lanak 1100. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05)
Sentenca
S obzirom da je tuenik kao obrtnik angairao Z. K. za obavljanje rada za njega,
tuenik je poslodavac u smislu l. 4. Zakona o zatiti na radu u svezi s l. 12. st. 2. i
4. Zakona o radu te je odgovoran za tetu koja je nastala, neovisno o tome to
tuenik i Z. K. nisu imali sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku, a i pored toga
to je Z. K. bio umirovljen u trenutku stradavanja.
130
Kratki tekst odluke

Predmet spora jest zahtjev tuiteljica za naknadu tete zbog smrti bliske osobe odnosno
supruga I. tuiteljice i oca II, III i IV tuiteljice. Tuiteljice naknadu tete potrauju od
tuenika, svaka u iznosu od po 220.000,00 kn, tvrdei da je Z. K. stradao za vrijeme rada
kod tuenika. Prvostupanjski sud prihvatio je tubeni zahtjev utvrujui da je Z. K. zaista
radio za tuenika, a tijekom kojeg rada je smrtno stradao. upanijski sud u Zagrebu
djelomino potvruje i djelomino preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je Z. K. radio kod tuenika u trenutku

stradavanja. Naime, iz provedenog dokaznog postupka, a kako je to utvrdio i sud prvog
stupnja, proizlazi da je Z. K: tijekom dueg razdoblja po pozivu tuenika u vie navrata
radio kod tuenika bez sklapanja ugovora o radu u pisanom obliku, s tim da je u trenutku
stradavanja radio na podizanju OSB ploa na terasi zgrade, a u obavljanju koje radnje je
sudjelovao i sam tuenik koji je ugovorom preuzeo obvezu izvoenja radova na toj
zgradi.
Tvrdnja tuenika da Z. K. nije bio u radnom odnosu kod tuenika slijedom ega on
ne bi bio odgovoran za nastalu tetu nije osnovana jer prema odredbi l. 4. st. 1.
Zakona o zatiti na radu (Narodne novine br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08,
116/08 i 75/09), koji je bio na snazi u vrijeme nastanka tetnog dogaaja, u smislu
toga Zakona poslodavac je svaka fizika ili pravna osoba koja zapoljava jednog ili
vie radnika i koji je u skladu s opim propisima radnog zakonodavstva odgovoran
za osiguranje uvjeta za rad radnika na siguran nain.
S druge strane, prema l. 5. Zakona o zatiti na radu, u smislu toga Zakona, osobe
koje obavljaju posao za poslodavca su radnici, volonteri, uenici i studenti koji kod
poslodavca rad obavljaju na temelju posebnog propisa, osobe koje poslove obavljaju
za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili odgojne mjere, osobe koje poslove
obavljaju osobnim radom.
Dakle, s obzirom da je tuenik kao obrtnik angairao Z. K. za obavljanje rada za

njega, tuenik je poslodavac u smislu l. 4. Zakona o zatiti na radu u svezi s l. 12.
st. 2. i 4. Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09) te je odgovoran za tetu koja
je nastala, neovisno o tome to tuenik i Z. K. nisu imali sklopljen ugovor o radu u
pisanom obliku, a i pored toga to je Z. K. bio umirovljen u trenutku stradavanja.
Slijedom navedenoga, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da tuiteljicama imajui u

vidu odredbu l. 1101. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05) po
osnovi neimovinske tete pripada pravo na pravinu novanu naknadu.
Meutim, ne u visini kako je to utvrdio sud prvog stupnja. S obzirom na sve relevantne
okolnosti, tuiteljicama pripada po osnovi pravine novane naknade iznos od po
150.000,00 kn svakoj od tuiteljica, a ne po 220.000,00 kn kako je to dosudio sud prvog
stupnja.
131
Zbog navedenoga je prvostupanjska presuda u pogledu glavnog zahtjeva tuiteljica

djelomino potvrena, a djelomino preinaena (l. 368. st. 1. i l. 373. t. 3. Zakona o
parninom postupku - dalje u tekstu ZPP, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99,
88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-360/15-2 od 31. oujka 2015.
88. NEIMOVINSKA TETA

- nastavak postupka
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-IZVANUGOVORNI ODNOSI-POPRAVLJANJE TETE
Zakonsko kazalo
lanak 215.b stavak 1. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, broj: 53/91.,
91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13.)
lanak 1105. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05.,
41/08., 63/08., 125/11.)
Sentenca
Kako je oteenik podnio tubu radi naknade neimovinske tete, to se ne radi o
pravima koja ne prelaze na nasljednike zbog ega nema mjesta primjeni obustavi
postupka u smislu odredbe l. 215. b stavak 1. Zakona o parninom postupku.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem je pod tokom I. izreke obustavljen parnini postupak u ovoj
pravoj stvari u odnosu na dio tubenog zahtjeva kojim se trai naknada neimovinske
tete. Pod tokom II. izreke je nastavljen postupak u istoj pravnoj stvari u odnosu na dio
tubenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu imovinske tete, dok je pod tokom III.
izreke odlueno kako rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za
zainteresiranu stranku tei u cijelosti iznova, od dana kada joj bude dostavljen prijepis tog
rjeenja. upanijski sud u Zagrebu preinauje prvostupanjsko rjeenje u pobijanom dijelu
pod tokom I. izreke i nastavlja postupak u odnosu na dio tubenog zahtjeva kojim se
trai naknada neimovinske tete.
Pobijanim dijelom prvostupanjskog rjeenja je obustavljen parnini postupak u ovoj

pravnoj stvari, a primjenom odredbe lanka 215.b stavak 1. Zakona o parninom
postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., dalje
u tekstu: ZPP) prema kojoj odredbi se postupak obustavlja kada umre stranka u postupku
o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike.
Iako prvostupanjsko rjeenje ne sadri razloge zbog kojih taj sud utvruje da naknada
neimovinske tete predstavlja pravo koje ne prelazi na nasljednike, u ovom je predmetu
132
valjalo odluiti primjenom odredbe lanka 373.a stavak 3. ZPP u svezi odredbe lanka
381. ZPP budui da je bitne injenice mogue utvrditi na temelju isprava i izvedenih
dokaza koji se nalaze u spisu.
Tako je mogue utvrditi da je u ovoj pravnoj stvari prednik tuiteljice podnio tubu za
naknadu neimovinske tete dana 21. lipnja 2013. te da je preminuo 16. listopada 2013.
Temeljem odredbe lanka 1105. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne

novine broj: 35/05., 41/08., 63/08., 125/11.), trabina naknade neimovinske tete
prelazi na nasljednika ako je oteenik podnio pisani zahtjev ili tubu.
Kako je oteenik podnio tubu radi naknade neimovinske tete u ovoj pravnoj
stvari, to se ne radi o pravima koja ne prelaze na nasljednike (lanak 215.b stavak 1.
ZPP) zbog ega je pobijani dio prvostupanjske odluke donesen pogrenom
primjenom oznaene odredbe ZPP.
Zbog toga je, temeljem odredbe lanka 380. toka 3. ZPP, valjalo uvaiti albu
tuiteljice, preinaiti prvostupanjsko rjeenje u pobijanom dijelu pod tokom I. izreke te
odluiti sukladno odredbi lanka 215. stavak 1. ZPP i u odnosu na dio tubenog zahtjeva
kojim se trai naknada neimovinske tete.
89. ZASTARA
Nomenklatura prava
ZASTARA
Zakonsko kazalo
lanak 376. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/91, 73/91,
3/94, 7/96 i 112/99)
Sentenca
Potraivanje u pogledu naknade za protuzakonito oduzeto zemljite dospjelo je
1998. kada su tuiteljice saznale za tetu, tetnika i opseg tete (oduzimanje
zemljita), zbog ega je, a imajui u vidu da je tuba podnesena 26. listopada 2011.
rok zastare istekao bitno prije podnoenja tube.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tubeni zahtjev kojim tuiteljice od
tuenika zahtijevaju isplatu iznosa od 352.225,00 kuna sa zateznim kamatama tekuim od
12. studenoga 2009. do isplate i naknadu trokova parninog postupka sa zateznom
kamatom tekuom od 19. listopada 2012. do isplate (toka I. izreke) te je naloeno
tuiteljicama naknaditi tueniku trokove parninog postupka u iznosu od 12.500,00 kuna
133
(toka II. izreke). upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje i djelomino preinauje
pobijanu presudu suda prvog stupnja (na nain da tuiteljicama nalae naknaditi tueniku
daljnji troak parninog postupka u iznosu od 1.250,00 kuna).
Predmet ovog parninog postupka je zahtjev tuiteljica za isplatu naknade u vrijednosti

deposediranog zemljita. Sud prvoga stupnja tubeni je zahtjev odbio kao neosnovan
zakljuivi da je tuba podnesena po proteku zastarnog roka iz l. 376. st. 2. Zakona o
obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99, dalje: ZOO).
U odnosu na albu tuiteljica valja rei da je sud prvoga stupnja pravilno

primijenio materijalno pravo kada je radi zastare u cijelosti odbio tubeni zahtjev.
Naime, pravilno je sud prvoga stupnja utvrdio da tuiteljice zbog prenamjene
oduzetog zemljite do koje je dolo jo 1998. vie ne mogu zahtijevati povrat stvari,
odnosno posjed sporne nekretnine. Time je njihovo potraivanje u pogledu naknade
za protuzakonito oduzeto zemljite kao odtetni zahtjev dospjelo 1998. jer su te
godine tuiteljice saznale za tetu, tetnika i opseg tete zbog ega je u trenutku
podnoenja tube u ovo predmetu (26. listopada 2011.) rok zastare istekao bitno
prije podnoenja tube.
Na temelju reenog odlueno je kao pod I. izreke (l. 368. st. 1. Zakona o parninom
postupku ("Narodne novine" 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., dalje:
ZPP).
Osnovano meutim albom tuenik ukazuje na nepravilnost odluke glede zahtjeva

tuenika za naknadu trokova nastalih sastavljanjem podnesaka od 29. veljae 2012. i 14.
svibnja 2012. Naime, radi se o podnescima kojima se tuenik, u skladu sa svojim
procesnim pravima, oituje na navode koje iznose tuiteljica i kojim objanjava razloge
osnovanosti prigovora zastare. Takvi su podnesci potrebni za voenje postupka, ali, s
obzirom da ne ulaze u krug podnesaka za koje se priznaje puna naknada (Tbr. 8/1 Tarife
o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnika, "Narodne novine" 148/09 i 142/12,
dalje: Tarifa) i bez obzira na injenicu da se radi o obrazloenim podnescima, tueniku
za sastav istih pripada naknada prema Tbr. 8/3 Tarife ili 500,00 kuna za svaki navedeni
podnesak, to uveano za pripadajui PDV iznosi 1.250,00 kuna (II. izreke) l. 380. toka
3. ZPP.
90. IZDATAK ZA DRUGOG

- zastara
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-IZVANUGOVORNI ODNOSI-STJECANJE BEZ OSNOVE-
IZDATAK ZA DRUGOG
134
Zakonsko kazalo
lanak 218. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i
112/99)
lanak 371. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i
112/99)
Sentenca
U situaciji kada je tuitelj izvrio isplatu trokova lijeenja umjesto tuenika
(isplata za drugog), pri emu je zadrao pravo zahtijevati isplatu tih trokova od
tuenika se, primjenjuje se opi zastarni rok od pet godina.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog parninog postupka regresni je zahtjev tuitelja prema tueniku radi isplate
iznosa od 70.217,88 kuna sa zateznim kamatama, a koji iznos predstavlja trokove
plaene za lijeenje osiguranika tuitelja koji su stradali u tetnom dogaaju od 18. srpnja
2003. koji je skrivio osiguranik tuenika (l. 110. st. 1. u vezi s l. 115. st. 1. Zakona o
zdravstvenom osiguranju, Narodne novine 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04 i 177/04,
dalje: ZZO). Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tubeni zahtjev
tuitelja. upanijski sud u Zagrebu ukida pobijanu presudu i predmet vraa sudu prvog
stupnja na ponovni postupak.
Sud prvoga stupanja u cijelosti je odbio tubeni zahtjev u bitnome obrazlaui svoj
zakljuak nastupanjem zastare potraivanja (trogodinji zastarni rok), pri emu se sud
pozvao na odredbe l. 81., l. 91. i l. 93. ZZO u vezi s odredbom l. 376. st. 1. Zakona o
obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99, dalje: ZOO).
Navedeni zakljuak suda nije pravilan. Naime, tono je da je odredbom l. 121.

ZZO (ne u smislu l. 93. ZZO, kako pogreno navodi sud prvoga stupnja) propisano
da potraivanja naknade tete u smislu tog Zakona zastarijevaju u istekom rokova
odreenih ZOO-om. Meutim, pogreno sud pri tome zakljuuje da je naknada
tete iz ZZO istovjetna pojmu tete iz ZOO i da zbog toga zastaru treba raunati u
skladu s odredbom l. 376. ZOO. Ovo jer je u konkretnom sluaju tuitelj u smislu
odredbi ZZO u vezi s l. 218. ZOO izvrio isplatu trokova lijeenja umjesto
tuenika (isplata za drugog) pri emu je zadrao pravo u skladu s odredbom l. 110.
st. 1. u vezi s l. 115. ZZO tubenom zahtijevati isplatu tih trokova od tuenika.
Zbog toga se, prema pravnom shvaanju ovoga suda, koje je u skladu sa
shvaanjem Ustavnog suda Republike Hrvatske koje je izraeno u odlukama U-III-
5230/08 od 22. veljae 2012. i U-III-3787/11 od 11. srpnja 2012. i drugima, u
konkretnom sluaju primjenjuje opi zastarni rok iz l. 371. ZOO (pet godina).
S obzirom da tuitelj tubenim zahtjevom potrauje isplatu za plaanja uinjena u

periodu od 28. studenoga 2003., kada je plaen najstariji utueni iznosa na dalje, a tuba
je podnesena 30. travnja 2008. to je cjelokupni zatraeni iznos tuitelj tubom zatraio
unutar zastarnog roka od 5 godina.
135
Kako time zbog pogrenog pravnog pristupa sud nije utvrivao ostale injenice o kojima
ovisi (ne)osnovanost tubenog zahtjeva, vezano uz prigovore tuenika u odnosu na visinu
zahtjeva i (su)odgovornost valjalo je na temelju l. 370. Zakona o parninom postupku
("Narodne novine" 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka
Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13.) odluiti kao u
izreci.
91. REGRESNI ZAHTJEV
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 91. stavak 1. Zakonu o osiguranju ("Narodne novine", broj:9/94, 20/97, 48/97,
50/99, 116/99)
lanak 178. stavak 4. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91,
73/91, 3/94, 7/96, 112/99)
Sentenca
Tuitelj kao osiguratelj koji obavlja poslove osiguranja autoodgovornosti ima pravo
na regres prema HUO za isplaeni iznos treoj oteenoj osobi kojoj je teta
nanesena u sudaru izmeu neosiguranog vozila i vozila osiguranika tuitelja,
razmjerno krivnji neosiguranog vozaa.
Okolnost da se oteena nije obratila sa odtetnim zahtjevom HUO u smislu odredbe

l. 91. st. 1. Zakona o osiguranju nego osiguratelju vozila u kojemu je bila putnik, ne
iskljuuje pravo na regres od HUO.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je regres stranog osiguratelja tuitelja W. G. V. iz Njemake (za isplaenu
tetu treoj osobi iz obveznog osiguranja od autoodgovornosti njegovog osiguranika)
prema HUO. Prvostupanjskom presudom je odbijen zahtjev tuitelja za isplatu 27.500,00
sa pripadajuom zateznom kamatom na iznose navedene u izreci uz obvezu tuitelja da
tueniku naknadi parnini troak od 19.375,00 kn sa zateznom kamatom od presuenja
do isplate. upanijski sud u Zagrebu preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja na
nain da prihvaa tubeni zahtjev tuitelja.
Prema odredbi l. 91. st. 1. Zakonu o osiguranju ("NN", br. 9/94, 20/97, 48/97, 50/99,
116/99, dalje: ZO) oteena osoba kojoj je teta nanesena uporabom vozila iji se vlasnik,
odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti podnosi odtetni zahtjev
HUO. Prema st. 2. iste odredbe obradu i isplatu takvih teta HUO moe povjeriti svome
lanu, koji je obvezan tetu obraditi i isplatiti na teret Garancijskog fonda. Ako HUO ili
njegov lan ne isplati naknadu tete u roku od 60 dana od dana podnoenja odtetnog
136
zahtjeva s potrebnom dokumentacijom, oteena osoba moe podnijeti tubu protiv

HUO. Stavak 3. dalje propisuje da zavodi za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno
osiguranje, potom drutva za osiguranje koja se bave (obveznim i dobrovoljnim)
zdravstvenim, mirovinskim ili slinim osiguranjima i imovinskim osiguranjima, na
temelju ovoga lanka, nemaju pravo na naknadu tete.
Prvostupanjski sud je odbio tubeni zahtjev pozivom na odredbu l. 91. st. 3. ZO uz

obrazloenje da je tuitelj drutvo za osiguranje koje se bavi osiguranjem od
automobilske odgovornosti i prema citiranoj odredbi l. 91. st. 3. ZO nema pravo na
regres prema tuenom HUO, jer je teta nastala uporabom vozila iji se vlasnik nije
osigurao od auto odgovornosti.
Navedeno shvaanje suda nije pravilno.
Prema odredbi l. 178. st. 4. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj:
53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 - dalje: ZOO) imaoci motornih vozila odgovaraju
solidarno za tetu koju pretrpe tree osobe, te je oteena mogla podnijeti odtetni
zahtjev bilo kojem imaocu odnosno osiguratelju vlasnika vozila ili HUO koji
odgovara za neosigurani traktor (l. 91. st. 1. ZO). Radi se o regresnoj parnici iz
zakonske, a ne ugovorne obveze.
Okolnost da se oteena nije obratila sa odtetnim zahtjevom HUO u smislu odredbe

l. 91. st. 1. ZO nego osiguratelju vozila u kojemu je bila putnik, ne iskljuuje pravo
na regres od HUO. Naime, stavak 3. iste odredbe ne odnosi na obvezno osiguranje
od autoodgovornosti iz l. 82. ZO, ve na druge vrste imenovanih osiguranja i
zahtjeva koji iz toga proizlaze (zavodi za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno
osiguranje, potom drutva za osiguranje koja se bave (obveznim i dobrovoljnim)
zdravstvenim, mirovinskim ili slinim osiguranjima i imovinskim osiguranjima).
Dakle, odredba l. 91. st. 3. ZO iskljuuje pravo na regresne zahtjeve navedenih
zavoda i osiguratelja koji ne odgovaraju za sudionike prometne nezgode.
Kad je tuitelj platio oteenoj osobi nematerijalnu tetu temeljem ugovora o

obveznom osiguranju iz autoodgovornosti kao solidarni obveznik (l. 178. st. 4.
ZOO), za isplaeni iznos ima pravo regresa prema tueniku kao osiguravatelju
vozila kojim je teta skrivljena (l. 423. st. 1. ZOO).
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj Gn-1525/13-2 od 8. travnja 2015.
92. ODGOVORNOST ZA TETU
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
137
lanak 1070. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05,
41/08)
lanak 229. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj:
105/04, 142/06)
Sentenca
Kako je sin tuitelja, kojemu je bilo povjereno vozilo na upravljanje, dao predmetno
vozilo na upravljanje treoj osobi - tuenici znajui da ista nema vozaku dozvolu i
da je bila pod utjecajem alkohola, to je iskljuivo odgovoran za nastanak tetnog
dogaaja.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog spora je naknada imovinske tete za oteeni osobni automobil u vlasnitvu
tuitelja, a kojim automobilom je tuenica 13. sijenja 2012. upravljala pod utjecajem
alkohola i bez vozake dozvole, te uslijed nepropisne vonje prouzroila prometnu
nezgodu u kojoj je nastala teta na vozilu od 14.664,43 kn prema priloenim raunima.
Presudom suda prvog stupnja prihvaen je tubeni zahtjev tuitelja. upanijski sud u
Zagrebu preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja na nain da odbija tubeni
zahtjev tuitelja.
Tuenica je priznala da je upravljala navedenim vozilom i da nije imala vozaki ispit i

da je bila pod utjecajem alkohola, ali se ne smatra obveznom za naknadu tete za
oteenje na tom vozilu. To iz razloga to je istu nagovorio sin tuitelja M. K. da upravlja
navedenim osobnim automobilom koji je znao da nema poloen vozaki ispit i da je u
drutvu s njim konzumirala alkoholna pia.
Sud prvog stupnja smatra da postoji solidarna odgovornost tuenice prema odredbi l.
1107. st. 1. Zakona o obveznim odnosima skupa sa sinom tuitelja M. K., jer su isti
doprinijeli nastanku tete, pa tuenica da moe prema odredbi l. 1109. Zakona o
obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08 - dalje: ZOO-a) od solidarnog
dunika traiti naknadu onoga to je platila za njega, ali da to nije predmet ovog
postupka.
Takvo pravno stajalite prvostupanjskog suda ne prihvaa ovaj sud, jer prema
odredbi l. 1070. st. 2. ZOO-a pored neovlatenog korisnika i solidarno s njim
odgovara i vlasnik motornog vozila, ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koja
su se trebale brinuti o vozilu, omoguio neovlateno koritenje vozila. teta nije
nastala u odnosu na tree osobe ve u odnosu na tuitelja koji osobno nije dao
ovlatenje da tuenica upravlja navedenim vozilom, a niti je ista lan njegovog
obiteljskog kuanstva (st. 3. l. 1070. ZOO-a).
Kako je tuitelj kao vlasnik navedeno vozilo predao na upravljanje svom sinu M. K.
to je isti izravno odgovoran za tetu koja je nastala na istom vozilu u prometnoj
nezgodi, jer je bez ovlatenja vlasnika-tuitelja povjerio na upravljanje vozilo iako
mu je bilo poznato da tuenica nema vozaku dozvolu i da je skupa s njim
konzumirala alkoholna pia.
138
Prema odredbi l. 229. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne

novine broj: 105/04, 142/06) propisano je da vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo
povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi koja nema pravo upravljati
vozilom ili osobi koja u organizmu ima alkohola.
Slijedom iznesenog osnovan je prigovor promaene pasivne legitimacije u odnosu na

tuenicu, jer je za tetni dogaaj iskljuivo odgovoran sin tuitelja M. K. koji nije
smio dati povjereno vozilo tuitelja treoj osobi-tuenici znajui da ista nema
vozaku dozvolu i da je bila pod utjecajem alkohola.
93. UGOVOR O OSIGURANJU
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 913. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine", br. 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 129/00 i 88/01)
Sentenca
Budui da je ugovor o osiguranju prestao prije podnoenja prijedloga za ovrhu,
neosnovano je potraivanje tuitelja radi isplate neplaenih obroka premije.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja prema tueniku radi isplate iznosa od 16.654,88 kn na
ime dospjele, a neplaene premije za policu osiguranja. Presudom suda prvog stupnja
odbijen je tubeni zahtjev tuitelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu
suda prvog stupnja.
Odredbom l. 913. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine", br. 53/91,
73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 129/00 i 88/01, u daljnjem tekstu:
ZOO) propisano je da u sluaju ako je ugovoreno da se premija plaa prilikom sklapanja
ugovora, obveza osiguratelja da isplati naknadu ili svotu odreenu ugovorom poinje
idueg dana od dana uplate premije. Odredbom l. 913. st. 4. istog Zakona propisano je
da u svakom sluaju ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude
plaena u roku od godine dana od dospjelosti.
Imajui u vidu da je tuitelj dostavio presliku police za osiguranje poduzetnika, obrtnika i

zanatlija te izvadak iz poslovnih knjiga iz kojeg proizlazi da je tuenik kao obveznik
plaanja po navedenoj polici u cijelosti platio prvi i drugi obrok te djelomino trei, zatim
injenine navode tuitelja koji su u skladu s dokazima koje je priloio u spis ovog
predmeta, kao i navode tuenika istaknute tijekom postupka (prvotno je tvrdio da je
139
ugovor o osiguranju prestao sporazumom stranaka, da bi potom promijenio svoje

injenine navode istiui da se ne sjea da li je s tuiteljem zakljuio ugovor o
osiguranju niti da li je neto plaano po tom osiguranju), ovaj sud je zakljuio da je
izmeu stranka bio sklopljen ugovor o osiguranju.
Iz preslike police za osiguranje poduzetnika, obrtnika i zanatlija i izvatka iz

poslovnih knjiga tuitelja razvidno je da je trei obrok dospio 22. studenog 1999.,
etvrti obrok 22. sijenja 2000., peti obrok 22. oujka 2000. te esti obrok 22. svibnja
2000.
S obzirom da navedeni obroci premije nisu plaeni u roku od godine dana od dana
njihovog dospijea, a imajui u vidu da je prijedlog za ovrhu, koji se sada smatra
tubom, podnesen 11. studenog 2002., ovaj sud je primjenom odredbe l. 913. st. 4.
ZOO-a utvrdio da je u konkretnom sluaju predmetni ugovor o osiguranju prestao
po samom zakonu prije podnoenja prijedloga za ovrhu. Prestankom ugovora o
osiguranju prestala je obveza tuenika kao ugovaratelja osiguranja glede plaanja
premije osiguranja.
Budui da je predmetni ugovor o osiguranju prestao prije podnoenja prijedloga za

ovrhu, neosnovano je potraivanje tuitelja radi isplate neplaenih obroka premije.
94. KOMUNALNA DJELATNOST

- TRINA DJELATNOST
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-UGOVORNI ODNOSI-UGOVOR O ZAKUPU
Zakonsko kazalo
lanak. 3. stavak 1. to. 10. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br.
36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04 i 178/04)
lanak. 3. stavak 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 36/95,
70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03,, 82/04, 110/04 i 178/04)
Sentenca
Davanje u zakup poslovnih prostorija na trnici ne predstavlja komunalnu
djelatnost trnice na malo, ve tu djelatnost tuenik obavlja kao svoju redovitu
trinu djelatnost.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja (zakupoprimca) za utvrenje da je neosnovano
povienje cijena od strane tuenika kao zakupodavca za razdoblje od studenog 2004. do
prosinca 2006., kao i zahtjev za isplatu iznosa od 17.913,60 kn na ime neosnovanog
povienja cijena usluga, a koje tuitelj temelji na injeninoj osnovi iz koje bi proizlazilo
140
da je tuenik (zakupodavac). Presudom suda prvog stupnja prihvaen je tubeni zahtjev

tuitelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
" Tijekom prvostupanjskog postupka meu strankama nije sporno da je tuenik tuitelju u
utuenom razdoblju povisio cijenu za koritenje predmetnog poslovnog prostora.
Meutim, sporno je li davanje u zakup poslovnog prostora na trnici, kojom upravlja

tuenik, komunalna djelatnost trnice na malo, u smislu l. 3. st. 1. to. 10. Zakona o
komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00,
59/01, 26/03- proieni tekst, 82/04, 110/04 i 178/04, u daljnjem tekstu: ZKG) te je li
tuenik, kao zakupodavac, isporuitelj komunalne usluge koji bi, pri svakoj promjeni
cijena odnosno tarife svojih usluga, bio prethodno duan pribaviti suglasnost
Poglavarstva G. Z.
Tuitelj je vlasnik ugostiteljskog obrta koji je zakupio poslovni prostor na trnici V.

povrine 18.66 m. Tuitelj je tueniku, kao upravitelju navedene trnice, do listopada
2004. na ime zakupnine plaao 60,00 kn/m. Od studenog 2004. tuenik je povisio cijenu
zakupnine na 100,00 kn/m, a koju je zadrao sve do prosinca 2006.
Odredbama l. 3. st. 1. to. 10. i l. 3. st. 11. ZKG-a propisano je da su komunalne

djelatnosti, izmeu ostalih, trnice na malo te da se pod trnice na malo razumijeva
upravljanje i odravanje prostora i zgrada izgraenih na zemljitu u vlasnitvu
jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu s trnim redom pruaju usluge
obavljanja prometa ivenim namirnicama i drugim proizvodima. Dakle, iz
sadraja citiranih zakonskih odredbi razvidno je da davanje u zakup poslovnih
prostorija ne predstavlja komunalnu djelatnost, ve tu djelatnost tuenik obavlja
kao svoju redovitu trinu djelatnost.
Iako je tuitelj u pravu kada tvrdi da se predmetni poslovni prostor nalazi na

zemljitu u vlasnitvu G. Z., kao jedinice lokalne samouprave, valja istaknuti da se u
tome prostoru ne pruaju usluge obavljanja prometa ivenim namirnicama i
drugim proizvodima, tako da je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je
zakljuio da davanje konkretnog poslovnog prostora u zakup ne predstavlja
komunalnu djelatnost, ve trinu djelatnost pa da tuenik prije povienja cijene
zakupnine za isti nije bio duan pribaviti suglasnost Gradskog poglavarstva G. Z.,
ime posljedino tuenik nije neosnovano izdao raune u spornom razdoblju u
kojima je obraunata via cijena zakupnine. Stoga je sud prvog stupnja pravilno
postupio kada je tubeni zahtjev odbio.
95. POSLJEDICE NEISPUNJENJA UGOVORA
Nomenklatura prava
141

RASKID UGOVORA
Zakonsko kazalo
41/08 i 125/11)
41/08 i 125/11)
41/08 i 125/11)
Sentenca
Kada je ugovor raskinut vjerovnik ne moe traiti ispunjenje glavne obveze, niti
moe zahtijevati isplatu ugovorne kazne koja je ugovorena za sluaj zakanjenja s
ispunjenjem.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom suda prvog stupnja u toki I. izreke naloeno je tueniku isplatiti
tuiteljici iznos od 754.664,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od dospijea svakog
pojedinog mjesenog iznosa od po 716,00 kn, poevi od 1. studenoga 2008. do isplate,
sve u roku 15 dana. Pod tokom II. izreke naloeno je tueniku naknaditi tuiteljici
parnini troak u iznosu od 34.767,42 kn, u roku 15 dana. upanijski sud u Zagrebu
preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja na nain da odbija tubeni zahtjev
tuitelja.
Odredbom l. 361. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05,
41/08 i 125/11 dalje: ZOO) propisano je kad je ispunjenje obveze u odreenom roku
bitan sastojak ugovora, pa dunik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po
samom zakonu.
Sukladno odredbi l. 362. st. 1. ZOO kad ispunjenje obveze u odreenom roku nije bitan
sastojak ugovora, dunik zadrava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a
vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje. Ako dunik ne ispuni obvezu u naknadnom
roku, nastupaju iste posljedice kao i u sluaju kad je rok bitan sastojak ugovora (l. 362.
st. 3. ZOO).
U konkretnom sluaju je u l. 2. ugovora od 3. rujna 2008. bio odreen rok od 30 dana od

dana potpisivanja ugovora za izvoenje radova izmjene krovita na obiteljskoj kui
tuiteljice, to znai da je ugovoren rok za ispunjenje obveze do 3. listopada 2008.
Aneksom ugovora sklopljenim dana 20. listopada 2008. tuiteljica je tueniku ostavila
naknadni rok za za dovretak ugovorenih radova do 1. studenoga 2008.
Budui da tuenik nije izvrio ugovorene radove niti u naknadnom roku za ispunjenje,
ugovor je temeljem odredaba l. 361. st. 1. i 362. st. 3. ZOO raskinut po samom zakonu.
142
Odredbom l. 368. st. 1. ZOO propisano je da su raskidom ugovora obje strane

osloboene svojih obveza, osim obveze na naknadu tete.
S obzirom da je ugovor raskinut po samom zakonu, tuenik je osloboen svojih

obveza na izvrenje radova na izmjeni krovita na obiteljskoj kui, pa slijedom toga
i na plaanje ugovorne kazne (penala) za kanjenje sa zavretkom radova. Naime,
raskidom ugovora prestala je svrha u koju je ugovorna kazna bila ugovorena
(sredstvo osiguranja ispunjenja obveze iz ugovora). Budui da u situaciji kada je
ugovor raskinut vjerovnik ne moe traiti ispunjenje glavne obveze, to ne moe niti
zahtijevati isplatu ugovorne kazne koja je ugovorena za sluaj zakanjenja s
ispunjenjem, a o takvom sluaju je rije u ovom sporu.
Sukladno odredbama l. 368. st. 1. i 2. ZOO tuiteljica bi imala pravo potraivati

naknadu eventualne tete te vraanje danog, ali takav zahtjev nije postavila, dok je
zahtjev za isplatom iznosa od 754.664,00 kn na ime ugovorne kazne, odnosno
deseterostruko veeg iznosa od ugovorene cijene za izvoenje radova na izmjeni
krovita na obiteljskoj kui, neosnovan.
Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo preinaiti pobijanu presudu i

odbiti tubeni zahtjev.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-1327/14-2 od 28. travnja 2015.
96. ISPLATA OSIGURANE SVOTE
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 679. Pomorskog zakona
lanak 22. stavak 2. Pravilnika za osiguranje jahte
lanak 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 129/00, 88/01, 35/05, 41/08, 63/08 i 125/11)
Sentenca
Neosnovan je prigovor da su nitetne odredbe Pravilnika za osiguranje jahte prema
kojima tuitelj gubi pravo na isplatu cjelokupnog iznosa osigurane svote iako je
uredno ispunjavao svoju obvezu plaanja premije koju je plaao obzirom na iznos
osigurane svote jer da su u suprotnosti sa odredbama Pomorskog zakonika. Naime,
odredbe Pomorskog zakonika predviaju da osigurana svota nije ujedno i
ugovorena vrijednost osiguranog predmeta te da e se ako je osigurana svota vea
od ugovorene odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta pri likvidaciji tete
uzeti u obzir samo ugovorena odnosno stvarna vrijednost osiguranog predmeta, a
upravo to proizlazi iz Pravila osiguranja. Dakle, navedene odredbe Pravilnika za
osiguranje nisu u suprotnosti sa odredbama Pomorskog zakonika, niti su te odredbe
143
Zakonika prisilne naravi da bi bile razlog nitetnosti u smislu l. 322. st. 1. Zakona o
obveznim odnosima.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud je odbio tubeni zahtjev za naknadu tete u iznosu od 30.000,00
protuvrijednosti u kunama koju je tuitelj trpio zbog krae brodice osigurane policom
pomorskog kaska na osiguranu svotu od 60.000,00 za razdoblje od 21. srpnja 2006. do
20. srpnja 2007. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog
stupnja.
Prvostupanjski sud je uz obrazloenje da je tuenik tuitelju po polici isplatio iznos od

30.000,00 prilikom likvidacije tete u mirnom postupku, da je vjetak procijenio
vrijednost brodice na iznos od 29.750,00 za brodicu staru 15 godina, s trupom u plavoj
boji uz elektrino sidreno vitlo GPS i ekosonder, dakle s opremom koju je brodica imala
u vrijeme sklapanje police osiguranja, da je tuitelj dodatnu opremu ugradio u brodicu
nakon to su stranke zakljuile policu osiguranja, pa mu se naknada troka za tu opremu
ne priznaje. Stoga pozivajui se na odredbu l. 679. Pomorskog zakona i l. 22. st.2.
Pravilnika za osiguranje jahte, zakljuuje da tuitelju ne pripada pravo na isplatu
osigurane svote vee od 30.000,00 i odbija tubeni zahtjev za isplatom daljnjeg iznosa
od 30.000,00 .
Prvostupanjski sud odbija prigovor tuitelja o nitetnosti odredbi Pravilnika za

osiguranje jahte prema kojim tuitelj gubi pravo na isplatu cjelokupnog iznosa
osigurane svote iako je uredno ispunjavao svoju obvezu plaana premije koju je
plaao obzirom na iznos osigurane svote, budui te odredbe nisu u suprotnosti sa
odredbama Pomorskog zakonika, jer te odredbe predviaju da osigurana svota nije
ujedno i ugovorena vrijednost osiguranog predmeta, te da e se ako je osigurana
svota vea od ugovorene odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta pri
likvidaciji tete uzeti u obzir samo ugovorena odnosno stvarna vrijednost
osiguranog predmeta, a upravo to proizlazi iz Pravila osiguranja.
Temeljem nalaz i miljenja vjetaka Z. T. je utvreno da je vrijednost predmetnog

plovila ukoliko se uzme u obzir dodatna oprema koja se sastoji od bowth thruster,
klima mitsubishi, radar i tikovina, onda bi vrijednost predmetnog plovila iznosila
31.250,00 eura, a ukoliko se iskljui ta dodatna oprema onda iznosila 29.750,00 .
Kako je prvostupanjski sud utvrdio daje tuitelj dodatnu opremu ugradio nakon to
su stranke policu zakljuile, onda je pravilno zakljuio da dodatna oprema nije
pokrivena predmetom policom i stoga vrijednost premeta plovila utvrena je
pravilno u iznosu od 29.750,00 bez dodatne opreme.
Neosnovano alitelj ustraje na prigovoru da su odredbe Pravila osiguranja nitetne,

jer u suprotnosti sa odredbama Pomorskog zakonika, jer te odredbe zakonika nisu
prisilne naravi da bi bile razlog nitetnosti u smislu l. 322. st. 1. Zakona o obveznim
odnosima ("Narodne novine", br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96,
112/99, 129/00, 88/01, 35/05, 41/08, 63/08 i 125/11.).
144
Pravilno se prvostupanjski sud u svojoj oduci pozvao na odredbe l. 697.

Pomorskog zakonika i l. 22. st. 2. Pravilnika za osiguranje jahte, stoga je i albeni
razlog pogrene primjene materijalnog prava neosnovan.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gn-2139/13-2 od 19. svibnja 2015.
97. PRAVO RETENCIJE
Nomenklatura prava
OBVEZNO PRAVO-OPI DIO-POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA-
PRAVO ZADRANJA
Zakonsko kazalo
broj: 91/96, 68/98, 137/99 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00, 114/01,
79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)
lanak 41. stavak 4. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunistike
vladavine (Narodne novine, broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01,
65/01, 118/01, 118/01, 80/02, 81/02)
Sentenca
S obzirom da je tuenik zno da je tuiteljica vlasnica predmetne nekretnine, da
nema valjanu pravnu osnovu drati je u posjedu, da se zahtjevu tuiteljice niti nije
suprotstavio uvjetima i posljedicama u smislu retencije odreene lankom 41.
stavkom 4. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunistike
vladavine, duan je tuiteljici naknaditi sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg
posjedovanja nekretnine, pa i one koje bi nekretnina tuiteljice dala da nije bila
zanemarena.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom naloeno je tueniku isplatiti tuiteljici iznos od 121.893,33
kn s pripadajuim zateznim kamatama na pojedine iznose, poblie oznaenim u izreci,
dok je zahtjev tuiteljice za isplatu daljnjeg iznosa od 63.330,00 kn odbijen kao
neosnovan. upanijski sud u Zagrebu preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja na
nain da tuiteljici dosuuje daljnji iznos od 63.330,0 kn.
Iz rezultata raspravljanja i stanja spisa u bitnome proizlazi da je pravomonom odlukom

upravnog tijela od 18. veljae 2005. tuiteljica stekla vlasnitvo na poslovnom prostoru u
Z., B. 11, povrine 123 m (dalje u tekstu: nekretnina), da je tuenik i nakon prestanka
Ugovora o zakupu sklopljenim s G. Z. po sili zakona (15. listopada 2006.) nastavio
posjedovati istu nekretninu sve do, kako sam navodi, kraja 2008., kada je ista nekretnina
po odluci tuiteljice predana u posjed H. D. D., da bi prema izraunu stalnog sudskog
vjetaka financijske struke korist od posjedovanja iste nekretnine od 10. lipnja 2006. do
travnja 2008. iznosila 185.223,33 kn ili 10.555,00 kn/mjeseno, da tuenik kroz
predmetno razdoblje nije plaao tuiteljici naknadu za koritenje nekretnine, da nije
obavijestio tuiteljicu da e se koristiti pravom retencije, niti pokretao sudski postupak
145
radi trpljenja namirenja svojih novanih ulaganja u nekretninu, a niti osporavao

tuiteljiine navode da je uplaena jamevinom od 21.000,00 kn uraunata u plaanje
zakupnine G. Z. za razdoblje koje nije predmet ovog spora.
Iste rezultate raspravljanja cijenio je sud prvog stupnja po odredbi lanka 1120. Zakona o
obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., dalje u tekstu: ZOO-a) i
odluio je na naveden nain, jer da tuenik nije duan platiti tuiteljici naknadu za
koritenje nekretnine od 1. listopada 2007. do 31. oujka 2008. (63.330,00 kn) s obzirom
da je kroz to vrijeme, kao bivi zakupnik, imao pravo retencije prema odredbi lanka 41.
stavku 4. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunistike vladavine
(Narodne novine, broj: 92/1996., 39/1999., 42/1999., 92/1999., 43/2000., 131/2000.,
27/2001., 34/2001., 65/2001., 118/2001., 118/2001., 80/2002., 81/2002., dalje u tekstu:
Zakon o naknadi), ve samo od listopada 2006. do 30. rujna 2007. (121.893,33 kn)
odnosno za listopada 2006. - 5.788,33 kn, a nadalje zakljuno s rujnom 2007. od po
10.555,00 kn/mjeseno, napominjui da tuenik nije niti osporavao navode tuiteljice
vezano za plaenu jamevinu od 21.000,00 kn (odbijena po G. Z. od prvih zakupnina u
korist G. Z.) i da prigovor zastare nije osnovan s obzirom da je prijedlog za ovrhu
podnesen 5. rujna 2008., a najstarije potraivanje tuiteljice da je dospjelo u listopadu
2006.
S obzirom da nekretnina tuiteljice nije izgubila identitet, to se na predmetni

obveznopravni odnos stranaka ima primijeniti odredba lanka 165. stavak 1.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/1996.,
68/1998., 137/1999. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2000.,
114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014.,
dalje u tekstu: ZVDSP-a) prema kojoj je nepoten posjednik tue stvari, osim
predaje stvari i naknade svih teta koje su na njoj nastale, duan naknaditi vlasniku
i sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala
da ih nije zanemario, a ne odredba lanka 1120. ZOO-a s obzirom da ista kao jedan
od oblika stjecanja bez osnove (lanak 1111. ZOO-a) u svojoj podlozi
podrazumijeva nemogunost vraanja stvari (primjerice stvar promijenila identitet,
iz gospodarskih razloga vraanje nije opravdano, stvar koritenjem prestala
postojati), to oito nije sluaj u konkretnoj parnici.
Nadalje, nije pravno odrivo niti stajalite prvostupanjskog suda da tuenik zbog
zakonom osiguranog prava zadranja nekretnine radi namirenja uloenih sredstava
u istu (lanak 41. stavak 4. Zakona o naknadi) ne bi bio u obvezi naknaditi tuiteljici
koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja nekretnine za razdoblje od 1.
listopada 2007. do 31. oujka 2008. (63.330,00 kn ili od po 10.555,00 kn/mjeseno).
To stoga, to uvjeti i posljedice prava retencije ne podrazumijevaju samo dospjelu
trabinu, ve i obavijest o koritenju tim pravom, i zahtjev na trpljenje namirenja
sudskih putem, to oito nije sluaj u konkretnom predmetu, s obzirom da se
tuenik nije niti suprotstavio trabini tuiteljice uvjetima i posljedicama u smislu
zakonske retencije kakva je i ona predviena odredbom lanka 41. stavak 4.
Zakona o naknadi (obavijestio tuiteljicu o koritenju pravom retencije, a niti
sudskim putem zahtijevao namirenje svojih novanih trabina od tuiteljice iz
146
nekretnine tuiteljice koju je posjedovao izmeu ostalog i u razdoblju od 1.

listopada 2007. do 31. oujka 2008.).
Stoga, s obzirom da je tuenik od listopada 2006. do 31. oujka 2008. znao da je

tuiteljica vlasnica predmetne nekretnine, da nema valjanu pravnu osnovu drati je
u posjedu, da se zahtjevu tuiteljice niti nije suprotstavio uvjetima i posljedicama u
smislu retencije odreene lankom 41. stavkom 4. Zakona o naknadi, duan je
tuiteljici naknaditi sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja
nekretnine, pa i one koje bi nekretnina tuiteljice dala da nije bila zanemarena
(lanak 165. stavak 1. ZVDSP-a), odnosno ukupan iznos od 185.223,33 kn s
pripadajuim zakonskim zateznim kamatama na svaki dospjeli, a neisplaeni
mjeseni iznos, prema zahtjevu tuiteljice (kasnije utuenim dospijeem), a zbog
ega se i albeni navodi tuenika ukazuju irelevantni.
U prilog neosnovanosti prigovora zastare svakako valja imati u vidu odredbu lanka 165.
stavka 2. ZVDSP-a prema kojoj vlasnikovo traenje iz stavka 1. lanka 165. ZVDSP-a, a
to jest sluaj u konkretnoj parnici, kako je naprijed navedeno, zastarijeva u roku od tri
godine od dana kad mu je stvar predana, odnosno da je tuiteljica prema navodima
tuenika stupila u posjed nekretnine krajem 2008., a predmetni postupak pokrenula 1.
rujna 2008.

147
3. RADNO PRAVO
98. TROKOVI PRIJEVOZA
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Zakonsko kazalo
lanak 49. st. 2. Kolektivnog ugovora za dravne slubenike i namjetenike (Narodne
novine", broj 92/04)
lanak 52. st. 6. Kolektivnog ugovora za dravne slubenike i namjetenike (Narodne
novine", broj 92/04)
Sentenca
Tuitelj kao dravni slubenik ima pravo na naknadu trokova prijevoza na posao i
s posla meumjesnim javnim prijevozom, u visini stvarnih izdataka cijene mjesene
karte, no meutim ne bi imao pravo na naknadu trokova meumjesnog prijevoza
za kalendarski mjesec u kojem nije radio niti jedan dan (neovisno o razlozima).
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja (zapolesnika tuenice) za isplatu razlike trokova
prijevoza na posao i s posla na relaciji Sisak-Zagreb-Sisak u razdoblju od veljae 2003. do
rujna 2005. i to razlike izmeu iznosa mjesene meugradske karte u punom iznosu i
isplaenog iznosa koji je razmjeran tuiteljevu prisustvu na radu odreenog mjeseca.
Prvostupanjskom presudom naloeno je tuenici isplatiti tuitelju iznos od 3.990,57 kn sa
zateznim kamatama (to. I. izreke), nadoknaditi trokove parninog postupka u iznosu od
3.843,75 kn sa zateznim kamatama (to. II. izreke) te je odbijen zahtjev tuenice za
nadoknadu trokova parninog postupka (to. III. izreke). upanijski sud u Zagrebu
potvruje presudu suda prvog stupnja.
Pravilnom se ukazuje ocjena prvostupanjskog suda da tuitelj kao dravni

slubenik ima pravo na naknadu trokova prijevoza na posao i s posla meumjesnim
javnim prijevozom, u visini stvarnih izdataka cijene mjesene karte.
Pritom valja rei da tuitelj ne bi imao pravo na naknadu trokova meumjesnog

prijevoza za kalendarski mjesec u kojem nije radio niti jedan dan (neovisno o
razlozima), to nije sluaj u konkretnoj situaciji.
Stoga tuitelju, suprotno albenim navodima, pripada pravo na naknadu trokova

prijevoza na posao i s posla meumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka te
je tuenica duna platiti tuitelju utueni iznos koji se odnosi na razliku izmeu onog
iznosa koji tuitelju pripada po osnovi trokova meumjesnog prijevoza (sukladno l. 49.
st. 2. Kolektivnog ugovora za dravne slubenike i namjetenike "Narodne novine" 3/02
dalje: KU/02 i l. 52. st. 6. Kolektivnog ugovora za dravne slubenike i namjetenike
148
"Narodne novine" broj 92/04 dalje: KU/04), te iznosa koji je tuenica u spornom
razdoblju isplatila tuitelju po toj osnovi.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gr-660/11-2 od 2. srpnja 2014.
99. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 164. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 102/98)
lanak 216. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 103/96)
lanak 269. stavak 2. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine, br.
53/91, 103/96)
Sentenca
Tek kad se akt ponitava, onda se izvan snage stavlja sam akt i sve one pravne
posljedice koje je akt proizveo, jer ponitavanje djeluje ex tunc (unatrag). Ako se
akt ukida, to znai da se akt stavlja izvan snage na nain da njegovo daljnje pravno
djelovanje vie nije mogue, tj. ukidanje djeluje ex nunc (ubudue), dok pravne
posljedice proizvedene do trenutka ukidanja ostaju na snazi.
Tuitelj nema pravo potraivati razliku iznosa koji se ogleda u razlici izmeu onih
iznosa koje je primio tuenik temeljem privremenog rjeenja i konanog rjeenja,
dok se isplaeni iznosi akontacije ne mogu podvesti pod pojam onih nepripadno
primljenih iznosa koje imaju u vidu odredbe l. 164. Zakona o mirovinskom
osiguranju.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom naloeno je tueniku-protutuitelju G.G. (dalje u tekstu: tuenik)
isplatiti tuitelju-protutueniku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, (dalje u
tekstu: tuitelj) iznos od 114.222,58 kuna s zatraenom kamatom tekuom od 30. rujna
2003. godine do isplate (toka I. izreke). Odbijen je zahtjev tuenika, kao protutuitelja,
kojim on trai naknadu tete u iznosu od 114.222,58 kuna, takoer sa zatraenom
kamatom od 30. rujna 2003. godine pa do isplate (toka II.). upanijski sud u Zagrebu
preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja na nain da odbija tubeni zahtjev
tuitelja.
Pogreno je pravno shvaanje suda prvog stupnja da je tuitelju novano davanje

isplaeno u svoti veoj od pripadajue. Tueniku je isplaeno ono novano davanje
koje je bilo i odreeno privremenim rjeenjem tuitelja. Prema Zakonu o opem
upravnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 103/96) privremeno rjeenje donosi se
ako prema okolnostima sluaja je neophodno potrebno prije okonanja postupka donijeti
rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, te se takvo rjeenje donosi
149
na podlozi podataka koji postoje u trenutku njegovog donoenja i u takvom rjeenju mora
biti izriito naznaeno da je ono privremeno. Rjeenjem o glavnoj stvari, koje se donosi
po okonanju postupka, ukida se privremeno rjeenje doneseno u tom postupku (l. 216.
Zakona o opem upravnom postupku). Nadalje, ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se
pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo, ve se onemoguava daljnje
proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja (l. 269. st. 2. Zakona o opem
upravnom postupku). Stoga tueniku pripada pravo na mirovinu u visini kako je
utvreno privremenim rjeenjem, a sam tuitelj nema pravnu osnovu zahtijevati
razliku jer samo privremeno rjeenje je pravomono i nije poniteno. Tek kad se akt
ponitava, onda se izvan snage stavlja sam akt i sve one pravne posljedice koje je
akt proizveo, jer ponitavanje djeluje ex tunc (unatrag). Ako se akt ukida, to znai
da se akt stavlja izvan snage na nain da njegovo daljnje pravno djelovanje vie nije
mogue, tj. ukidanje djeluje ex nunc (ubudue), dok pravne posljedice proizvedene
do trenutka ukidanja ostaju na snazi.
Time je pogrean zakljuak suda prvog stupnja da utueni iznos predstavlja nepripadno
primljeni iznos, odnosno da je taj iznos steen bez osnove. To zato to postoji pravom
predviena osnova, a to je ovdje odluka nadlenog dravnog tijela o pravu na naknadu
plae zbog nezaposlenosti, odnosno o odreivanju predujma invalidske mirovine zbog
profesionalne nesposobnosti za rad. Pri tome je postupak za prevoenje prava na temelju
preostale radne sposobnosti pokrenut po slubenoj dunosti, te je pravo na temelju
preostale radne sposobnosti prevedeno u pravo na invalidsku mirovinu zbog
profesionalne nesposobnosti za rad. Sama vrijednost mirovine u momentu donoenja
privremenog rjeenja nije bila poznata jer su nedostajali podaci o plai i stau, te je
poevi od 1. sijenja 1999. godine odreena isplata predujma, tj. 50% svote privremene
naknade koja je osiguraniku isplaena na dan 31. prosinca 1998. godine.
Odlukom tuitelja nije utvreno da tueniku ne pripada pravo na isplatu invalidske

mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad nego je odlukom tuenika (od 10.
svibnja 2002. godine) odreena visina te invalidske mirovine zbog profesionalne
nesposobnosti za rad. Tek da je tim rjeenjem od 10. svibnja 2002. godine utvren vei
iznos mirovine tueniku no to je privremenim rjeenjem odreena, u tom sluaju izvrio
bi se obraun i tuenik bi imao pravo potraivati razliku. Kao to je reeno, tuitelj nema
pravo potraivati razliku iznosa koji se ogleda u razlici izmeu onih iznosa koje je
primio tuenik temeljem privremenog rjeenja i konanog rjeenja od 10. svibnja
2002. godine. Isplaeni iznosi akontacije ne mogu se podvesti pod pojam onih
nepripadno primljenih iznosa koje imaju u vidu odredbe l. 164. Zakona o
mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 102/98).

150
100. OTKAZ UGOVORA O RADU
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-UGOVOR O RADU-PRESTANAK UGOVORA O RADU-NAINI
PRESTANKA UGOVORA O RADU-OTKAZ-VRSTE OTKAZA-IZVANREDNI
OTKAZ
Zakonsko kazalo
lanak. 108. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09)
Sentenca
Psihiko stanje (u konkretnom sluaju depresija kao psihika bolest) koje se navodi
kao ona osobito vana injenica na strani tuitelja zbog koje nastavak radnog
odnosa nije mogu, ne moe biti razlog za izvanredni otkaz, jer takav najtei oblik
prestanka ugovora o radu poslodavac moe donijeti samo u sluaju teke povrede
radne obveze zbog koje nastavak radnog odnosa nije mogu.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je sudska zatita prava iz radnog odnosa zahtjevom za utvrenje
nedoputenosti izvanrednog otkaza ugovora o radu kojeg je tuenik dao tuitelju svojom
Odlukom od 14.12.2012. i nedatirane Odluke tuenika kojom je odbijen tuiteljev zahtjev
za zatitu prava, kao i zahtjev za vraanje na rad i priznanje svih prava iz radnog odnosa,
te naknadu trokova nastalih tuitelju povodom zahtjeva za zatitu prava.
Prvostupanjskom presudom odbijen je tubeni zahtjev tuitelja. upanijski sud u Zagrebu
ukida pobijanu presudu prvostupanjskog suda i predmet vraa na ponovno suenje.
Svoju odluku o doputenosti spornog izvanrednog otkaza sud prvog stupnja temelji na
zakljuku da ukupno zdravstveno stanje (teka depresija, jaki napadi panike i
alkoholiziranost) onemoguava tuitelja u obavljanju njegovih poslova slubenog vozaa
veleposlanika, pa da je tuenik imao opravdan razlog za izvanredni otkaz u smislu
odredbe l. 108. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09 dalje: ZR). Zato
odbija tubeni zahtjev, kao i protutubeni zahtjev koji je postavljen u sluaju utvrenja da
je otkaz nezakonit.
Naime, psihiko stanje (u konkretnom sluaju depresija kao psihika bolest) koje se
navodi kao ona osobito vana injenica na strani tuitelja zbog koje nastavak
radnog odnosa nije mogu, ne moe biti razlog za izvanredni otkaz, jer takav najtei
oblik prestanka ugovora o radu poslodavac moe donijeti samo u sluaju teke
povrede radne obveze zbog koje nastavak radnog odnosa nije mogu.
Tuitelj je, meutim, kako to proizlazi iz stanja spisa, u postupku tvrdio da na dan 5.
rujna 2011., ni mjesecima prije toga nije konzumirao alkohol, dok je u e-mail poruci od
10. rujna 2011., na koju se nii sud poziva, sestra tuitelja obavijestila je tuenika da je
nalaz alkotestiranja uinjen prilikom prijema tuitelja u psihijatrijsku bolnicu 6. rujna
2011. pokazao da nije bio pod utjecajem alkohola. Svjedok P. opisao je u svom iskazu
jednu neugodnu situaciju kada je tuitelj bio pod utjecajem alkohola (no, ne navodi se
151
kada!), te je naveo da je tuitelj mnogo puta bio opomenut zbog alkohola i neurednog
oblaenja, time da je est mjeseci izvanrednog otkaza bio na lijeenju od alkohola.
S obzirom da se ugovor o radu u smislu odredbe l. 108. st. 2. ZR moe izvanredno

otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se
izvanredni otkaz temelji, izostalo je utvrenje nieg suda je li u odnosu na tu
povredu izvanredni otkaz dan u zakonskom roku od petnaest dana od saznanja
poslodavca za nju. Zato pobijana presuda u tom dijelu nema jasne i valjane razloge,
a i injenino stanje u tom je dijelu ostalo nepotpuno utvreno.
101. DJELATNA VOJNA OSOBA

- prekovremeni rad
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-RADNO VRIJEME TE ODMORI I DOPUSTI-RADNO VRIJEME-
PREKOVREMENI RAD
Zakonsko kazalo
lanak 97. stavak 1. i 5. Zakona o slubi u oruanim snagama Republike Hrvatske
(Narodne novine broj: 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 i 76/07)
lanak 81. stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine broj: 38/95, 54/95, 65/95, 17/01,
82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 137/04)
Sentenca
Rad dui od 30 dana tijekom kalendarske godine ne iskljuuje njegovo pravo na
plau za ukupan prekovremeni rad.
Usmeno davanje naloga tuitelju da prekovremeno radi, bez pisanog naloga ne

iskljuuje pravo tuitelja da primi plau za svoj rad.
Odvojena prava (tuitelj je bio angairan na poslovima protupoarne za to mu je

posebno plaeno, te je primao i borbeni dodatak) ne iskljuuju pravo tuitelja na
isplatu razlike plae za prekovremeni rad, rad nou, subotom, nedjeljom i
blagdanom.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja, kao djelatne vojne osobe na isplatu razlike bruto plae
po osnovi dodatka na plau za prekovremeni rad, rad nou, subotom i nedjeljom i
blagdanima u razdoblju od 1. oujka 2001. do 31. prosinca 2003. Utvrdivi da je tuitelj u
okviru svog radnog mjesta radio prekovremeno, nou, subotom, nedjeljom i blagdanima
da mu za taj rad pripada pravo na plau sud prvog stupnja prihvatio je tubeni zahtjev.
upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
152
Pravilno je prvostupanjski sud na temelju uvjerljivih, i u bitnom suglasnih iskaza

sasluanih svjedoka i tuitelja utvrdio da je tuitelj u spornom razdoblju radio kao pilot,
zapovjednik eskadrile aviona i da je osim redovnog rada, odradio i veliki broj
prekovremenih sati, te da je radio nou, u smjenama, subotom, nedjeljom i blagdanom.
Na navode albe da je evidencija prekovremenih sati tuitelja nerealna i da tuitelj nije

mogao raditi toliki broj prekovremenih sati valja odgovoriti da injenica trajanja
prekovremenog rada koji je dulji od 30 radnih dana tijekom kalendarske godine ne moe
utjecati na obvezu tuenika da plati tuitelju kao svom radniku plau za njegov
prekovremeni rad. Ovo zato jer rad dui od 30 radnih dana tijekom kalendarske godine
nije posljedica protupravnog ponaanja tuitelja kao radnika, jer poslodavac utvruje
potrebe za radom i nalae rad, te tuitelj ne moe snositi posljedice takve protupravnosti.
Stoga rad dui od 30 dana tijekom kalendarske godine ne iskljuuje njegovo pravo
na plau za ukupan prekovremeni rad.
Osim toga, postupanje tuitelju nadreenih osoba koje su nalagale prekovremeni rad bilo
je suprotno l. VI. Odluke ministra od 4.7.2002., jer je za prekovremeni rad morao
postojati pisani nalog. No, usmeno davanje naloga tuitelju da prekovremeno radi,
bez pisanog naloga ne iskljuuje pravo tuitelja da primi plau za svoj rad sukladno
kogentnim zakonskim odredbama iz l. 97. st. 1. i 5. Zakona o slubi u oruanim
snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 i
76/07 dalje: ZSOSRH i l. 81. st. 1 Zakona o radu (Narodne novine broj: 38/95,
54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 137/04 dalje: ZR).
Kako tuenica nije dokazala da bi se u konkretnom sluaju radilo o radu iz odredbe l.

97. st. 1. ZSOSRH, a nije dokazala ni da tuitelj ne bi ostvario pravo na poveanu plau
za prekovremeni rad ako je bilo mogue organizirati preraspodjelu radnog vremena i ako
je deurstvo kao poseban uvjet rada vezan za kontinuirano obavljanje poslova i zadaa iz
l. 6. ZSOSRH, to su neutemeljeni navodi albe da tuitelj nema pravo na naknadu plae
za rad nou, prekovremeni rad, te rad subotom, nedjeljom i blagdanom.
Tvrdnje tuenice da je tuitelj za prekovremeni rad i rad nou imao pravo na slobodne
dane nema uporite u izloenim propisima, ve se jedino analognom primjenom KU ima
tumaiti da tuitelj umjesto uveanja plae po osnovi prekovremenog rada ima pravo
zahtijevati koritenje jednog ili vie slobodnih radnih dana. Tuenica meutim, osim
tvrdnji da je oito da je tuitelj koristio slobodne dane, osnovanost tih tvrdnji nije
dokazala.
Isto tako, tuenica nije dokazala da je bila organizirana preraspodjela radnog vremena, i
da je tuitelj radio prekovremeno samo u okviru deurstva kao posebnih uvjeta rada
vezanih za kontinuirano obavljanje poslova i zadaa, a u kojem sluaju ne bi postojalo
pravo na poveanu plau za prekovremeni rad u smislu odredbe l. 97. st. 6. i 7.
ZSOSRH. Pri tome valja istai da tuenica ne navodi niti jednu odluku kojom bi upravo
spomenuta deurstva, kao posebni uvjeti rada, bili predvieni kao deurstva vezana za
kontinuirano obavljanje poslova i zadaa.
153
U odnosu na u albi ponovljene prigovore da je II. tuitelj bio angairan na

poslovima protupoarne zatite i da mu je to posebno plaeno, te da je primao i
borbeni dodatak, pa da stoga nema pravo na poveanu plau za prekovremeni rad,
alitelju valja ponoviti da se radi o odvojenim pravima koja ne iskljuuju pravo
tuitelja na isplatu razlike plae za prekovremeni rad, rad nou, subotom,
nedjeljom i blagdanom, kako je to pravilno i utvrdio sud prvog stupnja.
Slijedom iznijetog, temeljem odredbi l. 368. st. 2. ZPP albu tuenice odbiti kao
neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gr-323/14-3 od 13. svibnja 2014.
102. PLAANJE DOPRINOSA ZA OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-PLAE
Zakonsko kazalo
lanak 43. st. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj: 75/93)
lanak 3., 6., 7. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 109/93)
lanak 3. Odluke o obveznicama, osnovicama i visini sredstava za zdravstvenu zatitu i
drugim pravima iz zdravstvenog osiguranja(Narodne novine broj 53/91)
lanak 3. Odluke o osnovicama, stopama i nainu obrauna i plaanja sredstava za
ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 26/94)
lanak 3. Pravilnika o nainu obraunavanja i plaanja poreza na dohodak od
nesamostalnog rada (Narodne novine broj 113/93)
Sentence
Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje predstavljaju naknade koje ulaze u
plau odnosno predstavljaju osnovicu za plaanje doprinosa.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev tuitelja za isplatu iznosa od
78.669,90 kn sa zateznom kamatom od 27. svibnja 1995. do isplate, iznosa od 208.870,10
kn i naknaade parninog troka. upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje presudu
suda prvog stupnja, u dijelu kojim je tubeni zahtjev odbijen za iznos odd 208.870,10 kn,
te djelomino preinauje presudu na nain da tueniku nalae da isplati tuitelju iznos od
78.669,90 kn sa zateznom kamatom od 27. svibnja 1995.
Tuitelj tvrdi da su postojale nepravilnosti u obraunu i uplati doprinosa za obvezno

zdravstveno osiguranje, kako je to detaljno obrazloeno u zapisniku o izvrenoj kontroli
od 26. svibnja 1995.
Imajui u vidu obrazloeni zapisnik o propustima tuenika u obraunu i plaanju

doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, koji se temelji na injenicama
154
utvrenom iz obrauna i poslovnih knjga, prvostupanjski je sud pogreno primjenio

odredbe l. 43. st. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj: 75/93),
l. 3. 6., 7. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 109/93), t. 3. Odluke o
obveznicama, osnovicama i visini sredstava za zdravstvenu zatitu i drugim pravima iz
zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 53/91), l. 3. Odluke o osnovicama,
stopama i nainu obrauna i plaanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 26/94) i l. 3. Pravilnika o nainu
obraunavanja i plaanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada (Narodne novine
broj 113/93) zakljuivi da se radi o naknadama koje ne ulaze u plau i ne
predstavljaju osnovicu za plaanje doprinosa.
103. ZATITA DOSTOJANSTVA RADNIKA
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-ZATITA RADNIKA-ZATITA NA RADU-ZATITA IVOTA,
ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA-ZATITA DOSTOJANSTVA RADNIKA
Zakonsko kazalo
lanak 5. st. 5. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01,
114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 137/04, 68/05, 149/09 i 61/11)
Sentenca
Odluka o reorganizaciji i ukidanju Odjela i radnog mjesta tuitelja, pozivanje na
sastanak kako bi mu se priopila odluka, davanje mu vremena u vidu nekoliko
slobodnih radnih dana, nisu okolnosti koje bi upuivale na zakljuak da je
poslodavac postupao prema tuitelju na nain koji naruava njegovo dostojanstvo
ili ga uznemirava.
Kratki tekst odluke

Predmetnom tubom tuitelj zahtijeva sudsku zatitu od daljnjeg uznemiravanja na
radnom mjestu i pravinu novanu naknadu zbog povrede prava osobnosti
uznemiravanjem na radnom mjestu, koji zahtjev temelji na injeninoj osnovi: da je
obavljao poslove pomonika koordinatora za istraivanje trita; da mu je dana 24.
oujka 2009. godine na neformalan nain priopeno da ne mora dolaziti na posao
slijedea tri dana iz razloga navodno nove reorganizacije tuenika; da mu je dana 25.
oujka 2009. godine prilikom pokuaja registracije dolaska na posao na automatu
magnetska kartica bila nevaea i pokualo ga se fiziki nadgledati; da mu je prilikom
dolaska na radno mjesto onemoguen pristup svim njegovim dosadanjim poslovima; da
je takvo nekorektno ponaanje tuenika kulminiralo prema njemu donoenjem odluke o
otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Pobijanom presudom prvostupanjskog
suda odbijen je tubeni zahtjev tuitelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje
prvostupanjsku presudu.
155
Sud prvog stupnja nakon provedenog postupka ocjenjuje da odluka o

reorganizaciji i ukidanju Odjela i radnog mjesta tuitelja, pozivanje na sastanak
kako bi mu se priopila odluka, davanje mu vremena u vidu nekoliko slobodnih
radnih dana, nisu okolnosti koje bi upuivale na zakljuak da je poslodavac
postupao prema tuitelju na nain koji naruava njegovo dostojanstvo ili ga
uznemirava. Nadalje, tuitelj u postupku nije dokazao svoje tvrdnje da mu je
odluka o otkazu saopena na uznemiravajui nain, niti je dokazao da bi dana 25.
oujka 2009. prilikom pokuaja registracije svog dolaska na rad, njegova
magnetska kartica bila nevaea, niti da mu je zabranjen rad na radnom mjestu
prilikom njegova dolaska na rad.
Prvostupanjski sud temeljem navedenih utvrenja zakljuuje da poslodavac s ovim

postupanjem nije naruio dostojanstvo tuitelja, nije bilo diskriminirajue, pa je pozivom
na odredbu l. 5. st. 5. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01,
82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 137/04, 68/05, 149/09 i 61/11 - dalje: ZR), odbio
tubeni zahtjev.
S takvom ocjenom prvostupanjskog suda, suglasan je ovaj drugostupanjski sud, budui

utvrene okolnosti ne upuuju na zakljuak da je postupanje tuenika prilikom
otkazivanja ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora tuitelju vrijealo
dostojanstvo tuitelja (l. 5. st. 5. ZR). Stoga niti zahtjev za pravinu naknadu nije
osnovan.
Prema odredbi l. 368. st. 1. Zakona o parninom postupku - "Narodne novine", br.
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11,
25/13 i 28/13, dalje: ZPP), na koje u smislu l. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud pazi
po slubenoj dunosti., valjalo je odbiti albu tuitelja kao neosnovanu i potvrditi presudu
suda prvog stupnja kao zakonitu i pravilnu.
104. PLAA
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-PLAE
Zakonsko kazalo
lanak 6. Zakona o plaama u javnim slubama (Narodne novine, br. 27/01)
lanak 7. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 149/09 i 61/11)
Sentenca
Obzirom da je Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloenosti poslova
u javnim slubama u primjeni od 1. oujka 2013., te kako su l. 6. Zakona o
plaama u javnim slubama utvrena radna mjesta za slubenike i namjetenike,
tako da se pojedina radna mjesta i struni uvjeti za raspored na radna mjesta
156
utvruju posebnim zakonom i uredbom Vlade, to je pobijana Odluka o plai

tuenika, koju je tuenik donio 11.3.2013., a primjenjuje se od 1.3.2013. u skladu sa
citiranom Uredbom i l. 6. Zakona o plaama u javnim slubama.
Kako je pravo tuiteljice drugaije odreeno upravo Zakonom o plaama u javnim

slubama, to nema primjene povoljnijeg prava.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom odbijen je tubeni zahtjev za utvrenje da Odluka o plai
tuenika izdana tuiteljici 11. oujka 2013. nije doputena; i za utvrenje da je na snazi
Odluka o plai tuenika kojom je utvreno da je tuiteljica zaposlena na radnom mjestu I.
vrste-vii asistent (znanstveni novak) sa koeficijentom sluenosti poslova 1,65, i da se
tueniku naloi da tuiteljici naknadi parnini troak. upanijski sud u Zagrebu potvruje
Sud prvog stupnja pravilno zakljuuje da je pobijanom Odlukom o plai koeficijent

sloenosti poslova izraunat u skladu sa Zakonom o plaama u javnim slubama
(Narodne novine, br. 27/01 dalje: ZPJS) i da se Uredba o nazivima radnih mjesta i
koeficijentima sloenosti poslova u javnim slubama (Narodne novine, br. 25/13
dalje: Uredba) direktno primjenjuje na tuiteljicu bez obveze potpisivanja novog ugovora
o radu.
aliteljica u albi ponavlja prigovor istican i tijekom postupka da nije bilo osnove
za retroaktivno donoenje i primjenu Odluke o plai koju je tuenik donio
11.3.2013., a primjenjuje se od 1.3.2013. godine, jer joj na taj nain nije dana
mogunosti da kao radnica sudjeluje i bude obavijetena o donoenju te Odluke.
Iznijeti albeni navodi nisu osnovani iz razloga to je Uredba o nazivima radnih
mjesta i koeficijentima sloenosti poslova u javnim slubama (Narodne novine,
br. 25/13) u primjeni od 1. oujka 2013. (l. 59. Uredbe), a kako su l. 6. ZPJS
utvrena radna mjesta za slubenike i namjetenike, tako da se pojedina radna
mjesta i struni uvjeti za raspored na radna mjesta utvruju posebnim zakonom i
uredbom Vlade, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da je pobijana Odluka o
plai tuenika u skladu sa citiranom Uredbom i l. 6. ZPJS.
Pogreno aliteljica smatra da je pobijana Odluka o plai tuenika protivna odredbi

l. 7. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 149/09 i 61/11). Citirana
zakonska odredba, naime, propisuje da u situaciji kada je neko pravo iz radnog
odnosa razliito ureeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili zakonom, da se
na radnika primjenjuje najpovoljnije pravo, ukoliko tim ili drugim zakonom nije
drugaije odreeno, a u predmetnom sluaju, to je pravo drugaije odreeno
upravo ZPJS. Zato se na tuiteljicu ima primijeniti citirana Uredba i koeficijent
sloenosti poslova tuiteljiinog radnog mjesta od 1,60, kako je to i utvrdio nii sud,
dok se suprotna albena izlaganja tuiteljice ne mogu prihvatiti.
Zbog iznijetih razloga, nije u pravu aliteljica da se imao primijeniti Dodatak Sporazuma
o osnovici za plau u javnim slubama od 26.11.2011., kao za nju povoljnije pravo, a
157
kojim je ugovorena zabrana smanjenja razine plae, a time i koeficijenta sloenosti

poslova.
Slijedom iznijetog, valjalo je temeljem odredbe l. 368. st. 1. ZPP albu tuiteljice odbiti
kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
105. PLAA
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-PLAE
Zakonsko kazalo
lanak 7. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13)
lanak 3. Zakona o plaama u javnim slubama (Narodne novine broj: 27/01 i 39/09)
Sentenca
U vrijeme zakljuenja Ugovora o radu vie nije ni bio na snazi Zakon o plaama
slubenika i namjetenika u javnim slubama, ve Zakon o plaama u javnim
slubama, koji je stupio na snagu 30. oujka 2001., pa je oitom omakom u pisanju
Ugovora o radu pogreno naveden naziv propisa, to nije od pravnog utjecaja u
ovoj pravnoj stvari, jer se na tuitelja kao djelatnika javne ustanove tada
primjenjivao upravo Zakon o plaama u javnim slubama.
Kako su pitanja plaa slubenika i namjetenika u javnim slubama ureena upravo

Zakonom o plaama u javnim slubama, na temelju kojeg je donesena Uredba, a na
temelju Uredbe Odluka o plai tuitelja, to nema ni primjene povoljnijeg prava.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev koji tuitelj trai da se utvrdi da
nije doputena Odluka o plai od 5. oujka 2013. koju je tuenika izdao tuitelju, kao i da
se utvrdi da je na snazi Odluka o plai tuenika od 27. travnja 2010. kojom je odreeno
da je tuitelj zaposlen na radnom mjestu znanstveni suradnik pa mu se utvruje
koeficijent sloenosti poslova 1,90. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu
suda prvog stupnja.
Pobijanom Odlukom o plai od 5. oujka 2013. smanjen je tuitelju koeficijent sa 1,90

na 1,843. temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloenosti poslova
u javnim slubama (Narodne novine broj: 25/13-dalje; Uredba ), koja je donesena na
temelju lanka 6. stavka 2. i lanka 7. stavka 1. Zakona o plaama u javnim slubama
(Narodne novine broj: 27/01 i 39/09-dalje ZPJS).
158
Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je tuenik donoenjem Odluke o plai od 27.

oujka 2013. postupio u skladu sa svojim zakonskim obavezama i plau tuitelja uskladio
sa Uredbom od 1. oujka 2013.
Na navode alitelja da stranke nisu ni ugovorile primjenu ZPJS, a niti openito

primjenu zakona koji regulira isplatu plaa u javnim slubama, ve Zakon o
plaama slubenika i namjetenika u javnim slubama (Narodne novine
broj:74/94-dalje;ZPSN) koji nema nikakve veze sa navedenom Uredbom, valja
odgovoriti da u vrijeme zakljuenja Ugovora o radu vie nije ni bio na snazi ZPSN,
ve ZPJS, koji je stupio na snagu 30. oujka 2001., pa je oitom omakom u pisanju
Ugovora o radu pogreno naveden naziv propisa, to nije od pravnog utjecaja u
ovoj pravnoj stvari, jer se na tuitelja kao djelatnika javne ustanove tada
primjenjivao upravo ZPJS.
Navodi alitelja da je sud trebao uzeti uvid u Pravilnik o radu tuenika radi
utvrenja na koji nain i u kojem iznosu je tim aktom odreena plaa tuitelju i
osporavanje zakljuka prvostupanjskog suda o nemogunosti primjene povoljnijeg
prava (lanak 7. stavak 3. Zakona o radu, "Narodne novine broj: 149/09, 61/11,
82/12 i 73/13 - dalje ZR), nisu prihvaeni, jer je lankom 3. ZPJS propisano da se na
pitanja plaa slubenika i namjetenika u javnim slubama koja nisu ureena ovim
Zakonom primjenjuju opi propisi o radu, odnosno u skladu sa njima sklopljeni
kolektivni ugovori. A, kako su navedena pitanja o plai ureena upravo ZPJS, na
temelju kojeg je donesena Uredba, a na temelju Uredbe Odluka o plai tuitelja , to
nema ni primjene povoljnijeg prava, kako je to pravilno ocijenio prvostupanjski
sud.
Iz navedenih razloga, valjalo je albu tuitelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu
potvrditi na temelju odredbe l. 368.st.1. Zakona o parninom postupku (Narodne
novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-
pro.tekst, 25/13, 28/13).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gr-274/14-2 od 8. srpnja 2014.
106. HRVATSKA POTA

- menaderi
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-PLAE
Zakonsko kazalo
-
Sentenca
Odluka o utvrivanju plae i drugih primanja predsjednika i lanova uprave
trgovakih drutava Vlade Republike Hrvatske od 11. srpnja 2009. odnosi se na sve
159
rukovodee kadrove odnosno menaderske strukture (to. III. Odluke) pa tako i na

tuiteljicu kao izvrnu direktoricu Sektora riznice koja predstavlja rukovodei
kadar, dok je njezin status odreen odredbama Ugovora o pravima i obvezama
izvrne direktorice koji predstavlja menaderski ugovor.
Kratki tekst odluke

Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tuiteljice za isplatu razlike plae za
razdoblje od prosinca 2009. do kolovoza 2012. godine zbog, kako navodi, neosnovane
uskrate dijela iznosa neto plae od strane tuenika. Prvostupanjskom presudom odbijen je
tubeni zahtjev tuiteljice. upanijski sud u Zagrebu potvruje prvostupanjsku presudu.
Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tuiteljica bila u radnom odnosu kod tuenika temeljem Ugovora o pravima i
obvezama izvrne direktorice Sektora riznice od 01. prosinca 2009., a Odlukom Uprave
tuenika od 09. prosinca 2009. godine, broj HP2/4-4563/09, je imenovana na mjesto
izvrne direktorice Sektora,
- da iz Ugovora o pravima i obvezama izvrne direktorice Sektora riznice u lanku 11.
proizlazi da se mjesena plaa radnika kao i ostala prava na primitke utvruju Odlukom
uprave HP od 9.12.2009. godine, s time da radnik ostvaruje pravo na bonus nagraivanje
za dobro izvrenje preuzetih obveza pod uvjetima i u visini koje odreuje Uprava
poslodavca posebnom odlukom.
- da je temeljem Sporazuma o prestanku Ugovora o pravima i obvezama izvrne
direktorice Sektora riznice s danom 19. kolovoza 2012. prestao radni odnos kod tuenika,
- da je Vlada Republike Hrvatske 11. srpnja 2009. godine donijela Odluku o utvrivanju
plae i drugih primanja predsjednika i lanova uprave trgovakih drutava.
Prvostupanjski sud smatra da se Odluka o utvrivanju plae i drugih primanja

predsjednika i lanova uprave trgovakih drutava Vlade Republike Hrvatske
odnosi na sve rukovodee kadrove odnosno menaderske strukture, jer to proizlazi
iz toke III. Odluke, stoga tuiteljica kao izvrna direktorica Sektora riznice
predstavlja rukovodei kadar na koji se primjenjuje Odluka Vlade Republike
Hrvatske od 11. srpnja 2009. Smatra da je Ugovor o pravima i obvezama izvrne
direktorice menaderski ugovor, te se tuiteljica ne moe pozivati na povoljnije
pravo za nju, jer je to protivno svrsi menaderskog ugovora.
aliteljica istie da je Ugovor o pravima i obvezama izvrne direktorice ugovor o radu

temeljem kojeg se ona nalazi u radnom odnosu, te smatra da se na ovaj sluaj primjenjuju
odredbe Zakona o radu i da joj je tuenik duan isplatiti razliku plae.
Pravilno prvostupanjski smatra da je tuiteljici kao izvrnoj direktorici Sektora

riznice kao rukovodeem kadru za utueno razdoblje isplaena plaa sukladno
lanku 11. Ugovora i Odluke tuenika od 09. prosinca 2009., a umanjena Odlukama
Vlade Republike Hrvatske, koje se na nju kao rukovodeem kadru primjenjuju, jer
je njen status odreen odredbama menaderskog ugovora.
160
Temeljem navedenog utvrenja, prvostupanjski sud donosi pravilan zakljuak po kojem

tuiteljici ne pripada pravo na isplatu razlike plae za utueno razdoblje.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gr-480/14-2 od 16. rujna 2014.
107. ZASTARA
Nomenklatura prava
-
Zakonsko kazalo
lanak 379. Zakona o obveznim odnosima/91 (lanak 233. Zakona o obveznim
odnosima/05)
lanak 372 Zakona o obveznim odnosima/91 (lanak 226 Zakona o obveznim
odnosima/05)
Sentenca
U situaciji kada je, rjeenje od 12. prosinca 1997., provedenom revizijom i davanjem
suglasnosti, postalo pravomono i ovrno dana 28. listopada 1999., to je tuitelj stekao
pravo zahtijevati isplatu svih iznosa dospjelih do tada i u odnosu na taj dio trabine
vrijedi zastarni rok od deset godina, dok ona koja dospijevaju ubudue zastarijevaju u
roku tri godine.
Budui je rjeenje proglaeno nitavim presudom Upravnog suda, tada je

podnoenjem tube Upravnom sudu dolo do prekida zastarnog roka (l. 338.
Zakona o obveznim odnosima/91, odnosno l. 241. Zakona o obveznim odnosima/05)
u odnosu na one trabine koje do podnoenja tube prvostupanjskom sudu nisu
zastarjele, jer se ne moe prekinuti zastarni rok koji je ve protekao.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je tubeni zahtjev za isplatu osobne invalidnine i posebnog dodatka za
razdoblje od 01. sijenja 1995. do 01. prosinca 2010. koje pravo na isplatu je tuitelju
priznato rjeenjem Ministarstva obrane, kojim je tuitelju priznat status ratnog vojnog
invalida IV. grupe. Presudom suda prvog stupnja u toki 1. izreke je odbijen zahtjev
tuitelja radi isplate iznosa od 340.942,26 kn za razdoblje od 01. sijenja 1995. do 01.
prosinca 2010. s pripadajuim zateznim kamatama od dospijea svakog pojedinog iznosa
navedenog u izreci presude, kao i sa zahtjevom za naknadu troka parninog postupka s
pripadajuom kamatom. U toki 2. izreke je tuenici dosuen parnini troak. upanijski
sud u Zagrebu ukida pobijanu presudu suda prvog stupnja i predmet vraa na ponovno
suenje.
Kako u konkretnom sluaju na rjeenju od 12. prosinca 1997. postoji potvrda

Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata da je revizija provedena i da je dana
suglasnost na to rjeenje, tada je nepravilan zakljuak prvostupanjskog suda da rjeenje
161
od 12. prosinca 1997. nije pravomono i ovrno te da tuitelj nema osnovu za svoje
potraivanje.
Nadalje, za sada, se ne moe prihvatiti zakljuak prvostupanjskog suda u odnosu na

istaknuti tuenikov prigovor zastare. U smislu odredbe l. 379. Zakona o obveznim
odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 - ZOO/91, a
koju odredbu sada sadri l. 233 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br.
35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO/05) proizlazi da sve trabine koje su utvrene
pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadlenog tijela javne vlasti,
zastarijevaju za deset godina, pa i ona za koje zakon inae predvia krai rok zastare.
Meutim, da sva povremena potraivanja koja proistjeu iz takvih odluka i dospijevaju
ubudue zastarijevaju u roku predvienom za zastaru povremenih potraivanja. Dakle, u
roku tri godine osnovom odredbe l. 372 ZOO/91. odnosno l. 226 ZOO/05.
U situaciji kada je, rjeenje od 12. prosinca 1997., provedenom revizijom i davanjem
suglasnosti, postalo pravomono i ovrno dana 28. listopada 1999., to je tuitelj stekao
pravo zahtijevati isplatu svih iznosa dospjelih do tada i u odnosu na taj dio trabine
vrijedi zastarni rok od deset godina, dok ona koja dospijevaju ubudue zastarijevaju u
roku tri godine.
Budui je rjeenje od 24. travnja 2007. proglaeno nitavim presudom Upravnog

suda, tada je podnoenjem tube Upravnom sudu dolo do prekida zastarnog roka
(l. 338. ZOO/91, odnosno l. 241. ZOO/05) u odnosu na one trabine koje do
podnoenja tube prvostupanjskom sudu nisu zastarjele, jer se ne moe prekinuti
zastarni rok koji je ve protekao.
Kako je za ocjenu osnovanosti prigovora zastare vano utvrditi kada je podnesena tuba
Upravnom sudu, a o tome nema dokaza u spisu, to je temeljem odredbe l. 370. ZPP
valjalo odluiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-7240/13-3 od 1. srpnja 2014
108. TETA MEUNARODNI ELEMENT
Nomenklatura prava
-
Zakonsko kazalo
lanak 35. Sporazuma o socijalnom osiguranju sklopljenog izmeu bive SFRJ i Bundest
Republik BDR
lanak 28. st. 1. Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u
odreenim odnosima
Sentenca
162
Odredba l. 35. Sporazuma o socijalnom osiguranju sklopljenog izmeu bive SFRJ

i Bundest Republik BDR koji je Republika Hrvatska preuzela zakljukom Sabora
(Narodne novine broj: 53/91 dalje: Sporazum) primjenjuje se samo na prijelaz
prava oteene osobe na nositelja osiguranja, a ne i za ovdje sporno pitanje opsega
tete, za koje je mjerodavno hrvatsko pravo, sukladno odredbi l. 28. st. 1. Zakona o
rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom suda prvog stupnja naloeno je tuenicima da tuitelju isplate iznos
od 10.,090,32 EUR u protuvrijednosti u kunama sa zateznom kamatom na pojedine
iznose kako je to poblie navedeno u izreci, kao i da mu naknade parnini troak u iznosu
od 12.101,99 kn. upanijski sud u Zagrebu ukida pobijanu presudu suda prvog stupnja i
predmet vraa na ponovno suenje.
Nije sporno da je u prometnoj nezgodi dana 16. svibnja 2007. stradao osiguranik
tuitelja M. P., da je osiguranik I. tuenika, ovdje II. tuenik J. M. pravomonom
kaznenom presudom proglaen krivim zbog izazivanja ove prometne nezgode, da tuitelj
kao nositelj socijalnog i mirovinskog osiguranja isplauje obiteljsku mirovinu supruzi i
djetetu osiguranika. U postupku je nesporna i suodgovornost pokojnoh M. P. za tetni
dogaaj u omjeru od 25%.
Odredbom l. 35. Sporazuma o socijalnom osiguranju sklopljenog izmeu bive SFRJ i

Bundest Republik BDR koji je Republika Hrvatska preuzela zakljukom Sabora
(Narodne novine broj: 53/91 dalje: Sporazum) prema kojoj osoba koja prema
pravnim propisima jedne drave ugovornice treba da dobije za naknadu tete koja je
nastala na podruju druge drave ugovornice a prema njezinim propisima ima pravo na
naknadu tete od tree osobe tada ovo pravo na naknadu prelazi na nosioca prve drave
ugovornice prema pravnim propisima koji vae za njega.
Suprotno shvaanju prvostupansjkog suda, prema ovoj odredbi propisi SR

Njemake primjenjuje se samo na prijelaz prava oteene osobe na nositelja
osiguranja, a ne i za ovdje sporno pitanje opsega tete, za koje je mjerodavno
hrvatsko pravo, sukladno odredbi l. 28. st. 1. Zakona o rjeavanju sukoba zakona s
propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91).
Zbog pogrenog pravnog stava prvostupanjski sud nije utvrdio odlune injenice glede
visine zahtjeva tuitelja, naime da li zahtijevani iznosi predstavljaju njegovu stvarnu
tetu.

163
109. PREKID RADA
Nomenklatura prava
PRESTANKA UGOVORA O RADU-OTKAZ-VRSTE OTKAZA-IZVANREDNI
OTKAZ
Zakonsko kazalo
lanak 130. stavak 3. i 5. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 149/09, 61/11 i 82/12)
Sentenca
Okolnost da je tuiteljica obavijestila poslodavca o tome da je zatraila sudsku
zatitu, kao i o injenici da prekida rad (iako ga faktiki nije prekidala zbog toga to
je zbog bolovanja bila odsutna s posla) ne ini neopravdanim njezin izostanak
nakon isteka bolovanja. Naime, iako je njezina obavijest bila preuranjena, nije zbog
toga bez uinka u asu prestanka bolovanja, imajui u vidu da Zakon o radu ne
propisuje rok u kojem je radnik duan prekinuti rad nakon pokretanja spora. Ovo
stoga to odredba l. 130. st. 5. Zakona o radu daje radniku pravo na prekid rada
pod uvjetovan da je traio zatitu pred sudom i u roku od 8 dana od prekida rada o
tome obavijestio poslodavca. Stoga tuiteljiin izostanak s posla nije neopravdan
samo zbog toga to ga ponovljeno nije obavijestila o prekidu rada odnosno
zakanjelo dostavila doznake.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom je odbijen zahtjev tuiteljice za utvrenje nedopustivosti
izvanrednog otkaza ugovora o radu uz vraanje na radno mjesto. upanijski sud u
Zagrebu ukida pobijanu presudu i predmet vraa sudu prvog stupnja na ponovno suenje.
Zahtjev tuiteljice temelji se na tvrdnji da nije bila obvezna nastaviti sa radom nakon
to je zakljuila bolovanje 18. lipnja 2012. jer je 26. travnja 2012. podnijela tubu radi
utvrenja i zabrane diskriminacije, o emu je (kao i o tome da prekida rad) obavijestila
poslodavca u smislu odredbe l. 130. st. 3. i 5. Zakona o radu ("Narodne novine", br.
149/09, 61/11 i 82/12, dalje ZR).
Navedeni zahtjev je sud prvog stupnja odbio zakljuivi u bitnome da je neopravdano

izostala s posla u vremenu od 19. lipnja do 12. srpnja 2012. i da su ostvarene sve
pretpostavke za izvanredno otkazivanje ugovora o radu (l. 108. ZR), jer je na osnovu
izvedenih dokaza utvrdio da se nakon bolovanja od 19. oujka do 18. lipnja 2012. nije
vratila na rad, a da je doznake o bolovanju dostavila poslodavcu (tek) 27. lipnja 2012. a
ne (ve) 18. lipnja 2012. (kako je tvrdila) odnosno sa zakanjenjem ih predala
neovlatenoj osobi za primanje dokumenata (konobaru I. Z., umjesto tajnici T. D.); da je
o podnesenoj tubi radi zatite dostojanstva obavijestila poslodavca 27. travnja 2012., kao
i da prekida rad, iako je u to vrijeme bila na bolovanju, a prije toga se nije obratila
povjerenici tuenika za zatitu dostojanstva.
164
Navedene injenice uglavnom nisu sporne, ve je ostalo dvojbeno pitanje je li njezin

izostanak s posla u spornom vremenu opravdan zbog toga to je podnijela tubu i
obavijestila da prekida rad, te od kakvog je utjecaja okolnost da prethodno nije dostavila
pritubu poslodavcu vezanu za zatitu dostojanstva radnika (l. 130. st. 3. ZR).
Okolnost da je tuiteljica obavijestila poslodavca (o tome da je zatraila sudsku

zatitu, kao) i o injenici da prekida rad (iako ga faktiki nije prekidala zbog toga
to je zbog bolovanja bila odsutna s posla) ne ini neopravdanim njezin izostanak
nakon isteka bolovanja. Naime, iako je njezina obavijest bila preuranjena, nije zbog
toga bez uinka u asu prestanka bolovanja, imajui u vidu da ZR ne propisuje rok
u kojem je radnik duan prekinuti rad nakon pokretanja spora. Ovo stoga to
odredba l. 130. st. 5. ZR daje radniku pravo na prekid rada pod uvjetovan da je
traio zatitu pred sudom i u roku od 8 dana od prekida rada o tome obavijestio
poslodavca. Stoga tuiteljiin izostanak s posla nije neopravdan samo zbog toga to
ga ponovljeno nije obavijestila o prekidu rada odnosno zakanjelo dostavila
doznake.
S pravom prigovara aliteljica da ima pravo na prekid rada i bez prethodne

pritube poslodavcu ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e
poslodavac zatititi njezino dostojanstvo, pod uvjetom da je postupila sukladno
daljnjim uvjetima propisanim odredbom l. 130. st. 5. ZR, to se dokazuje u parnici
radi zabrane diskriminacije.
Budui da razlozi kojima sud opravdava svoju odluku nisu pravilni a nema razloga (ni
utvrenja) o odlunim injenicama odnosno pretpostavkama za izvanredni otkaz, je
primjenom odredbe l. 369. st. 1. Zakona o parninom postupku ("Narodne novine", br.
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13)
valjalo ukinuti presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suenje, kako bi se u
nastavku postupka otklonila ukazana povreda i donijela nova i zakonita odluka.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj Gr-675/14-2 od 2. prosinca 2014.
110. RAVNATELJ KOLE
Nomenklatura prava
PRESTANKA UGOVORA O RADUSUDSKI RASKID UGOVORA O RADU
Zakonsko kazalo
lanak 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine,
br. 87/08. i 86/09.)
lanak 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli (Narodne novine, br. 92/10.)
lanak 117. stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09. i 61/11. dalje: ZR)
165
Sentenca
Trenutak prestanka ugovora o radu na radnom mjestu ravnatelja nije istoznaan
pojmu prestanka radnog odnosa, ve je isti potrebno cijeniti u smislu ugovora
stranaka i posljedino pitanja mogunosti obuhvaanja odnosa stranaka
radnopravnim reimom.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom odbijen je tubeni zahtjev tuitelja na utvrenje da je nezakonita i
nedoputena odluka kolskog odbora tuenika od 9.2.2012. godine nazvana "obavijest o
prestanku ugovora o radu" od 17.2.2004. godine i aneksa ugovora o radu od 15.2.2008.
godine, te da prema tome radni odnos tuitelja nije prestao, zatim zahtjev za sudskim
raskidom ugovora o radu s danom 11. studenog 2012. godine te zahtjev za naknadu tete
u iznosu od 107.774,19 kuna sa zatraenim zateznim kamatama. upanijski sud u
Zagrebu djelomino potvruje i djelomino preinauje pobijanu presudu.
Poavi od sadraja odredbe lanka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, br. 92/10.) koja
odreuje:
"1) Osoba imenovana za ravnatelja kolske ustanove sukladno odredbama Zakona o
osnovnom kolstvu (Narodne novine, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01.,
114/01. i 76/05.), Zakona o srednjem kolstvu (Narodne novine, br. 19/92., 26/93.,
27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli (Narodne novine, br. 87/08. i 86/09.), koja se na dan stupanja na snagu
ovog Zakona zatekne na dunosti ravnatelja, nastavit e obnaati tu dunost do isteka
mandata, a najkasnije do stupanja na snagu odredbi lanka 126. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli.
2) Osobi iz stavka 1. ovog lanka istekom mandata, odnosno stupanjem na snagu odredbi
lanka 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, prestaje ugovor o
radu protekom roka od etiri mjeseca od dana isteka mandata, odnosno stupanja na snagu
odredbi lanka 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli.
(3) Osobi iz stavka 1. ovog lanka osim prava iz stavka 2. ovog lanka, ne pripada niti
jedno drugo pravo osnovom prestanka ugovora o radu na temelju ovog Zakona, drugog
propisa ili kolektivnog ugovora.",
taj sud zakljuuje da je tuitelju ugovor o radu prestao protekom roka od 4 mjeseca od
dana isteka mandata, kako je navedeno u pobijanoj obavijesti, te da tuitelj nema
nikakvih drugih prava osnovom sklopljenog ugovora o radu, prema citiranoj odredbi,
neovisno o injenici to je ranijim ugovorom o radu tuitelju ugovoreno pravo rasporeda
na druge poslove nakon otkaza ugovora o radu, jer da je to pravo ukinuto donoenjem
citiranog Zakona, pa da tuenik nije u obvezi otkazati ugovor o radu jer da je on
automatski prestao, niti da je imao obvezu rasporediti ga na druge poslove.
Tono je da je prema citiranoj odredbi ugovor o radu za radno mjesto ravnatelja, istekom
mandata i oznaenog roka, prestao. Meutim, odredba stavka 3), koja odreuje da
ravnatelju, u pravnoj poziciji kao to je tuitelj, ne pripadaju prava osnovom prestanka
ugovora o radu temeljem zakona, drugih propisa ili kolektivnih ugovora, ne znai
derogiranje odredbi ugovora i Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09. i 61/11.
166
dalje: ZR). Prava o kojima se govori u tom lanku odnose se na prava osnovom prestanka
ugovora o radu, kao to je otpremnina i sl.
Nakon to je tuitelju prestala dunost ravnatelja tuenika, kao mandatni odnos,

tuitelj ima radnopravni status kod tuenika u sluaju da je prije imenovanja na tu
dunost postojao njegov radni odnos zasnovan s tuenikom uz primjenu ZR.
Iz sadraja ugovora o radu jasno proizlazi da je istim ugovoreno da kada prestane

mandatni odnos tuitelja, da se ugovor o radu redovito otkazuje (lanak IX.
ugovora od 17. veljae 2004. godine), a da e se u sluaju redovitog otkaza tog
ugovora radniku ponuditi ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima na drugom
radnom mjestu u koli sukladno sa zakonom, propisima donesenim na temelju
zakona i statutom kole (stavak X. ugovora).
Prestanak radnog odnosa treba promatrati upravo kroz sadraj navedenog.

Tuenik na navedeni nain nije postupio. Stoga, osnovano alitelj trai pravnu
zatitu da radni odnos nije prestao, pri emu je njegov mandatni odnos je prestao.
Dakle, trenutak prestanka ugovora o radu na radnom mjestu ravnatelja nije

istoznaan pojmu prestanka radnog odnosa, ve je isti potrebno cijeniti u smislu
ugovora stranaka i posljedino pitanja mogunosti obuhvaanja odnosa stranaka
radnopravnim reimom. Tek da je tuenik ponudio tuitelju sklapanje izmijenjenog
ugovora o radu kojeg da ovaj nije prihvatio, moglo bi se govoriti o prestanku
radnog odnosa tuitelja kod tuenika, s obzirom na sadraj ugovora o radu. U tom
smislu, u radnopravnom je statusu nedoputena obavijest o prestanku ugovora o
radu, ne ulazei u njenu doputenost s obzirom na njen dualitet u smislu obavijesti o
prestanku mandatnog odnosa.
Sukladno odredbi lanka 117. stavak 1. ZR, ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije
doputen, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud e na zahtjev radnika
odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu tete u iznosu najmanje tri, a
najvie osamnaest prosjenih mjesenih plaa toga radnika isplaenih u prethodna tri
mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdravanja koje terete
radnika.
Izmeu stranaka nije sporno da je tuiteljeva plaa 13.471,77 kuna u posljednja tri
mjeseca brutto. U vrijeme prestanka radnog odnosa obavijeu tuenika tuitelj je imao
osam godina radnog staa kod tuenika, etvoro djece, od kojih dvoje punoljetnih bez
zaposlenja i dvoje maloljetne.
Tuitelju pripada, s obzirom na to da se radi o naknadi tete, a ne o isplati plae, neto

plaa za zatraenih osam mjeseci, s obzirom na navedene prethodne relevantne okolnosti.
Kada radnik postavlja zahtjev za isplatu plae, tada takav zahtjev treba zatraiti u bruto
iznosu u kojem su sadrani porezi i doprinosi, no kada se radi o zahtjevu za naknadu tete
postavljenom uz zahtjev za sudski raskid ugovora o radu, tada radnik nema pravo traiti
167
obraun naknade tete primjenom bruto plae, jer bi tada neosnovano stekao i obraunate
poreze i doprinose sadrane u tom bruto iznosu, na koje nema pravo.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj Gr-675/14-2 od 2. prosinca 2014.
111. ZATITA PRAVA
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 129. stavak 4. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 149/09., 61/11., 82/12. i
73/13.)
Sentenca
Ukoliko radnik eli da sud utvrdi da on ima zakljuen ugovor o radu na neodreeno
vrijeme, tada radnik nije duan izjavljivati zahtjev za zatitu prava. Dovoljno je da
u roku od petnaest dana od primitka obavijesti poslodavca o isteku vremena na koje
je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme, podnese tubu protiv poslodavca.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbaena je tuba tuiteljice kao nepravovremena u toki I.
izreke, te joj je naloeno tueniku naknaditi troak parninog postupka u iznosu od
4.687,50 kn (toka II.). upanijski sud u Zagrebu ukida pobijano rjeenje suda prvog
stupnja.
Tubeni zahtjev tuiteljice glasi na utvrenje da su stranke sklopile ugovor na

neodreeno vrijeme i da radni odnos tuiteljice kod tuenika nije prestao, slijedom ega
ona trai i vraanje na posao.
Sud prvog stupnja je pravnog shvaanja da je tuiteljiino pravo iz radnog odnosa

povrijeeno sklapanjem ugovora o radu na odreeno vrijeme od 6. oujka 2013. godine,
za kojeg ona smatra da je trebao biti sklopljen na neodreeno vrijeme. Stoga taj sud
smatra da je za povredu svog prava tuiteljica saznala danom sklapanja tog ugovora - 6.
oujka 2013. godine - od kada da joj je poeo tei rok iz odredbe lanka 129. stavak 1. i
stavak 4. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13. dalje:
ZR), slijedom ega da je taj ugovor o radu trebala pobijati u zasebnom postupku, a rok za
podnoenje tube da je poeo tei od dana sklapanja ugovora, a ne od trenutka kada je taj
ugovor o radu istekao, odnosno od kada je tuiteljica odjavljena s obveznih osiguranja.
Tuiteljici je dana 29. lipnja 2013. godine reeno da joj radni odnos prestaje s
danom 30. lipnja 2013. godine. Sukladno odredbi lanka 129. stavak 4. ZR, ona nije
trebala u svrhu zatite povrede svojih prava obratiti se poslodavcu, ve je mogla
podnijeti direktno tubu sudu u roku od 15 dana.
168
Ukoliko radnik eli da sud utvrdi da on ima zakljuen ugovor o radu na neodreeno
vrijeme, tada radnik nije duan izjavljivati zahtjev za zatitu prava. Dovoljno je da
u roku od petnaest dana od primitka obavijesti poslodavca o isteku vremena na koje
je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme, podnese tubu protiv poslodavca.
Radnik moe i bez prethodnog obraanja poslodavcu zahtijevati sudsku zatitu, ali
to ne znai da on ne moe prethodno zatraiti zatitu od poslodavca. Ako on to
uini, njegova tuba je doputena.
U ovoj pravnoj stvari tuiteljica zapravo tvrdi da odluka poslodavca nije zakonita, da
odluka o otkazu ugovora o radu nije doputena, pa da bi time imala pravo na zatitu da
sud utvrdi da je u radnom odnosu temeljem odreenog ugovora o radu te temeljem tog
utvrenja da odluka o otkazu ugovora o radu nije zakonita i zahtijeva vraanje na posao.
U takvoj situaciji radnik ima pravo traiti da sud: 1) utvrdi da je s poslodavcem zakljuio
ugovor o radu, 2) da naloi poslodavcu da mu izda potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu
odreenog sadraja koju e u suprotnom zamijeniti presuda, te 3) da odreena obavijest
poslodavca (o nepostojanju ili prestanku ugovora o radu i sl.) nije doputena. Iako je
ovdje rije o obavijesti, a ne o nekoj odluci poslodavca, radniku treba priznati pravo
odnosno postojanje pravnog interesa u smislu odredbe lanka 187. stavaka 1. i 2. Zakona
o parninom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. i 25/13. - dalje: ZPP) da i tu
obavijest osporava jer je njome poslodavac radnika iskljuio iz procesa rada i na temelju
te obavijesti nastupaju sline pravne posljedice kao i kod otkaza.
Stoga je u kontekstu navedenog trebalo ocijenjivati pravovremenost tube tuiteljice, pa

je zbog pogrenog pravnog shvaanja i posljedino neutvrenih odlunih injenica,
pobijano rjeenje valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni
postupak.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj Gr-2116/14-2 od 4. studenog 2014.
112. MENTOR
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 79. Zakona o policiji ("Narodne novine", broj 129/00, 41/08, 76/09)
lanak 63. stavak 1. Zakona o dravnim slubenicima ("Narodne novine", broj: 92/05,
142/06, 77/07, 107/07, 27/08)
Sentenca
Slubenik moe ostvariti pravo na naknadu za mentorski rad samo na temelju
pisanog rjeenja o imenovanju. Stoga slubenik koji je privremeno obavljao poslove
169
mentora bez pisanog rjeenja o imenovanju, nema pravo na isplatu naknade za

mentorski rad za razdoblje prije donoenja takvog rjeenja.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom naloeno je tueniku platiti tuitelju iznos od 3.126,88 kn sa
pripadajuom zateznom kamatom, nadalje zateznu kamatu na bruto iznos od 3.141,28 kn
od 1. svibnja 2009. do 13. sijenja 2011., kao i naknaditi mu parnine trokove u iznosu
od 3.228,75 kn sa zateznom kamatom (toka I izreke). Odbijen je zahtjev tuitelja za
naknadu parninog troka u preostalom iznosu od 3.228,75 kn (toka II izreke) te je
odbijen zahtjev tuenice za naknadu troka postupka u iznosu od 3.250,00 kn (toka III
izreke). upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje i djelomino preinauje pobijanu
presudu suda prvog stupnja.
Predmet spora je zahtjev za isplatom naknade za mentorski rad za razdoblje od 15.

svibnja 2008. do 31. listopada 2008. na temelju odredbe l.79. Pravilnika o kolovanju,
osposobljavanju, strunom usavravanju i specijalizaciji policijskih slubenika ''Narodne
novine'', br. 84/07) i l. 6. Odluke Ministra unutarnjih poslova od 21. kolovoza 2007. te
isplate zakonske zatezne kamate na bruto iznos od 3.141,28 kn, isplaen sa zakanjenjem
po osnovi naknade za mentorski rad za razdoblje od 18. studenoga 2008. do 30. travnja
2009., tekue od 1. svibnja 2009. do 13. sijenja 2011.
Donoenjem pobijane presude, kao niti postupka koji joj je prethodio, nisu poinjene
bitne povrede odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud
temeljem l. 365. st. 2. ZPP-a pazi po slubenoj dunosti, meutim prvostupanjski sud je
pogreno primijenio relevantne materijalno-pravne odredbe utvrdivi da tuitelju pripada
naknada za mentorski rad za utueno razdoblje, pogreno smatrajui da tuitelju pripada
naknada za razdoblje prije donoenja rjeenja od 18. studenoga 2008. kojim je tuitelj
imenovan mentorom.
Naime, prema odredbi l. 79. Zakona o policiji ("Narodne novine", broj 129/00, 41/08,
76/09) na poloaj, prava i obveze i odgovornosti policijskih slubenika Ministarstva
unutarnjih poslova primjenjuju se propisi o dravnim slubenicima, ako tim zakonom ili
propisima donesenim na temelju njega nije drukije odreeno.
Odredbom l. 63. st. 1. Zakona o dravnim slubenicima ("Narodne novine", broj: 92/05,
142/06, 77/07, 107/07, 27/08) o rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i
obvezama slubenika, kao i prestanku dravne slube odluuje rjeenjem elnik tijela ili
osoba koju on za to pisano ovlasti, a prema odredbi st. 3. toga lanka to rjeenje je
upravni akt.
Samo na temelju tog rjeenja slubenik moe ostvariti pravo na naknadu za

mentorski rad. Stoga slubenik koji je privremeno obavljao poslove mentora bez
pisanog rjeenja o imenovanju, nema pravo na isplatu naknade za mentorski rad za
razdoblje prije donoenja takvog rjeenja.
170
Kako je rjeenje kojim je tuitelj imenovan mentorom doneseno od elnika tijela

(ravnatelja policije) tek 18. studenog 2011., prvostupanjski sud je pogreno primijenio
materijalno pravo kada je tubeni zahtjev prihvatio za ranije razdoblje. Stoga je u tom
dijelu valjalo temeljem odredbe l. 373. to. 3. ZPP-a odluiti kao pod tokom I izreke.
U odnosu na dio tubenog zahtjeva kojim se potrauje isplata zakonske zatezne kamate
na bruto iznos od 3.141.28, a to se odnosi na naknadu za mentorski rad u razdoblju od
18. studenog 2008. do 30. travnja 2009. isplaenu tuitelju sa zakanjenjem, valja
istaknuti da tijekom postupka utvreno da je tuenik navedeni iznos od 3.141,28 kn
isplatio 13. sijenja 2011., te da meu strankama nije sporan tijek tako zatraene zatezne
kamate od 1. svibnja 2009. do 13. sijenja 2011., ime ovaj sud smatra pravilnom odluku
kojom je prihvaen zahtjev tuitelja za isplatom navedenoga, odnosno zatezne kamate na
iznos od 3.141,28 kn tekue od 1. svibnja 2009. do 13. sijenja 2011. Slijedom
navedenoga u tom je dijelu albu tuenika valjao odbiti kao neosnovanu i temeljem
odredbe l. 368. st. 1. ZPP-a odluiti kao pod tokom II izreke.
113. PREDSTEAJNA NAGODBA
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 70. st. 1. Zakona o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi ("Narodne
novine", br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13)
lanak. 71. stavak 3. Zakona o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi
("Narodne novine", br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13)
Sentenca
Kako se u konkretnom sluaju radi o prioritetnoj trabini radnika, postupak
predsteajne nagodbe na istu nije utjecao, pa nema mjesta prekidu postupka u
smislu l. 70. st. 1. Zakona o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi.
Kratki tekst odluke

Pobijanim prvostupanjskim rjeenjem nastavljen je postupak u ovoj pravnoj stvari (toka
I. izreke). Nadalje, tim rjeenjem odreeno je da rokovi koji su zbog prekida postupka
prestali tei poinju za zainteresiranu stranku tei u cijelosti iznova od dana kada joj sud
dostavi rjeenje o nastavljanju postupka (toka II. izreke). upanijski sud u Zagrebu
potvruje pobijano rjeenje suda prvog stupnja.
Prema odredbi l. 70. st. 1. Zakona o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi

("Narodne novine", br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13 - dalje: ZFPIPN) na prijedlog
dunika prekidaju se parnini, ovrni, upravni i postupci osiguranja nakon objave rjeenja
171
o otvaranju postupka predsteajne nagodbe, pa je sukladno navedenom prvostupanjski

sud rjeenjem od 6. oujka 2013. utvrdio prekid postupka.
Rjeenjem FINA-e Klasa: UP-I/110/07/12-01/725, Ur. br.: 04-06-13-725-20 od 25.

veljae 2013. otvoren je postupak predsteajne nagodbe nad tuenikom.
Meutim, odredbom l. 3. t. 13. ZFPIPN propisano je da su prioritetne trabine,

trabine radnika i prijanjih radnika dunika nastale do dana otvaranja postupka
predsteajne nagodbe, iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa
propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i trabine po osnovi naknade
tete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a odredbom l. 71. st.
3. ZFPIPN propisano je da postupak predsteajne nagodbe ne utjee na
privilegirane trabine.
Kako se u konkretnom sluaju radi o prioritetnoj trabini radnika, postupak

predsteajne nagodbe na istu nije utjecao, pa je neosnovano prvostupanjski sud
postupio kada je i prekinuo postupak rjeenjem od 6. oujka 2013.
S obzirom na izneseno valjalo je temeljem l. 380. t. 2. ZPP odbiti albu tuenika kao
neosnovanu i potvrditi rjeenje prvostupanjskog suda.
114. KAMATE NA BRUTO PLAU
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-PLAE
Zakonsko kazalo
lanak 81. stavak 1. Zakona o radu (''Narodne novine'' broj: 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i
82/01, dalje: ZR)
lanak 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (''Narodne novine'', broj: 177/04,
73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14)
lanak 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (''Narodne novine'', broj: 95/05,
96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14)
Sentenca
Bruto plaa koja se isplauje po sudskoj presudi sve do trenutka isplate, u odnosu
na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, nije u potpunosti dospjela na
naplatu, odnosno u tom sluaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak
dospijevaju na naplatu tek isplatom same plae. Stoga je neosnovan zahtjev tuitelja
za isplatu zateznih kamata na bruto iznos razlike plae koje se odnose na porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak.
Kratki tekst odluke

172
Presudom suda prvog stupnja naloeno je tueniku isplatiti tuitelju bruto iznos od
3.352,61 kn zajedno sa pripadajuim zateznim kamatama na pojedine iznose navedene u
izreci (toka I izreke), naloeno je tueniku naknaditi tuitelju parnini troak u iznosu od
7.756,25 kn sa zateznim kamatama (toka II izreke), a odbijen je kao neosnovan zahtjev
tuenika za naknadu parninog troka (toka III izreke). upanijski sud u Zagrebu
djelomino potvruje i djelomino preinauje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Predmet spora je zahtjev tuitelja za isplatom razlike plae za 2002. godinu, s osnove
neisplaenih dodataka za prekovremeni rad, noni rad, rad u neradne dane i blagdane, kao
i rad u smjenama, sukladno odredbi l. 53. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike
i namjetenike u javnim slubama (''Narodne novine'' broj 3/02, dalje: TKU).
Odluujui o osnovanosti tubenog zahtjeva, sud prvog stupnja utvrdio je da je tuitelj u

utuenom razdoblju bio zaposlen kod tuenika kao djelatnik tehnike, te da je ovisno o
potrebama poslova, radio nou, prekovremeno, u neradne dane i na blagdane. Utvreno je
da su kod tuenika voene dvostruke evidencije odraenih sati za sve zaposlenike, i to
tzv. zelena lista, koju je sastavljao voditelj radionice, odnosno ovlatena osoba u odjelu
tuitelja, koja evidencija odraava stvarno i faktino odraene sate, i druga, tzv. crna lista
koja je sluila za obraun plaa, koja se sastavljala u tehnikoj direkciji te nije odraavala
sve stvarno odraeno radno vrijeme zaposlenika. Nadalje, sud prvog stupnja utvrdio je
mjerodavnom evidenciju stvarno odraenih sati koju su vodili voditelji odjela tuenika,
imajui u vidu da su podatke u istu upisivale osobe nadreene tuitelju, koje su imale
neposredan uvid u njegove stvarno odraene sate.
U odnosu na visinu tubenog zahtjeva valja navesti da je tijekom postupka provedeno

financijsko vjetaenje, te da je u nalazu i miljenju financijskog vjetaka, sastavljenom
prema evidencijama iz tzv. zelenih lista utvreno potraivanje tuitelja u ukupnom bruto
iznosu od 3.352,61 kn, a koje se odnosi na razliku pripadajue bruto plae za predmetno
razbolje i bruto plae isplaene tuitelju u istome razdoblju.
Odredbom l. 81. st. 1. Zakona o radu (''Narodne novine'' broj: 38/95, 54/95, 65/95, 17/01
i 82/01, dalje: ZR) propisano je da poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije
radniku obraunati i isplatiti plau u iznosu manjem od iznosa odreenoga kolektivnim
ugovorom.
Sukladno odredbi l. 32. st. 1. TKU-a, puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a
rasporeeno je na pet dana u tjednu od ponedjeljka do petka, time da se za posebne
poslove kolektivnim ugovorima slubi moe odrediti drukiji dnevni ili tjedni raspored
(st. 3.). Plau zaposlenika ini osnovna plaa i dodaci na osnovnu plau (l. 49. st. 1.
TKU-a), pa se osnovna plaa uveava (na nain propisan odredbom l. 53. st. 1. TKU-a),
za rad nou 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35% i
za smjenski rad 10%. Slijedom utvrenja da se tuenik nije u utuenom razdoblju
pridravao rasporeda radnog vremena (l. 32., l. 49. i l. 53. TKU-a) pravilno je sud
prvog stupnja naao osnovanim zahtjev tuiteljice.
173
Meutim, pazei po slubenoj dunosti na pogrenu primjenu materijalnog prava,

temeljem odredbe l. 365. st. 2. Zakona o parninom postupku (''Narodne novine'',
broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11,
25/13 i 28/13, dalje: ZPP), u odnosu na zatezne kamate na dosueni bruto iznos
plae, a s obzirom da se isti sastoji od neto plae te doprinosa, poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak, valja navesti da se u smislu odredbe l. 15. st. 3. Zakona
o porezu na dohodak (''Narodne novine'', broj: 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12,
144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14) i l. 17. st. 3. Pravilnika o
porezu na dohodak (''Narodne novine'', broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na
zakanjele isplate plaa isplauju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom i ne
podlijeu oporezivanju. Iz navedenoga proizlazi da bruto plaa koja se isplauje po
sudskoj presudi sve do trenutka isplate, u odnosu na porez na dohodak i prirez
porezu na dohodak, nije u potpunosti dospjela na naplatu, odnosno da u tom sluaju
porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek isplatom
same plae.
Slijedom svega navedenoga, albu tuenika kojom pobija odluku suda prvog stupnja o
glavnoj stvari, zajedno sa pripadajuim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao i odluku o parninom troku,
temeljem odredbe l. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je odbiti kao neosnovanu i u tom dijelu
potvrditi presudu suda prvog stupnja, a nadalje, temeljem odredbe l. 373. t. 3. ZPP-a
preinaiti odluku o zateznim kamatama dosuenim na bruto iznos razlike plae koje se
odnose na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, i u tom dijelu zahtjev tuitelja
odbiti kao neosnovan.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj Gr-1576/12-4 od 24. oujka 2015.
115. PRIVREMENO UDALJENJE
Nomenklatura prava
RADNO PRAVO-SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU
Zakonsko kazalo
lanak 149. st. 10. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 149/09, 61/11, 82/12)
Sentenca
Budui da tuenik nije uinio vjerojatnim skrivljeno ponaanje tuiteljice, niti prije, a
niti u vrijeme donoenja mjere udaljenja s posla, to takva odluka nije na zakonu
utemeljena.
Kratki tekst odluke

Predmet spora jest zahtjev na utvrenje nedoputene tuenikove odluke od 19. oujka
2013. o privremenom udaljenju tuiteljice s posla, isplatu naknada plaa/bruto za razdoblje
od oujka 2013. do veljae 2014. s zakonskim zateznim kamatama na svaki mjeseni iznos,
tekuim od jedanaestog dana u mjesecu za protekli mjesec do isplate i parninim
174
trokovima. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tuiteljice. upanijski sud u

Zagrebu djelomino potvruje i djelomino preinauje pobijanu presudu suda prvog
stupnja.
Nije sporno da je tuenik (poslodavac) dopisom od 1. oujka 2013. zatraio od radnikog

vijea suglasnost vezano za namjeravano izvanredno otkazivanja ugovora o radu tuiteljici
(radnici), da je radniko vijee tuenika istu suglasnost uskratilo tueniku dopisom od 6.
oujka 2013., da je tuenik pokrenuo parnicu protiv radnikog vijea P. Z. C., Z. H. d.o.o.
radi nadomjetanja iste suglasnosti, da je nepravomonom presudom Opinskog radnog
suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-7733/2013-17 od 10. sijenja 2014. zahtjev tuitelja
odbijen kao neosnovan, da je 19. oujka 2013. tuenik donio predmetnu odluku o
privremenom udaljenju tuiteljice s posla, a 4. prosinca 2013. odluku o redovitom otkazu
ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz), tako da je tuiteljici temeljem izjave od 9.
sijenja 2014. uz navedenu odluku o osobno uvjetovanom otkazu i dodatka odluci o
osobnom uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 9. sijenja 2014., radni odnos prestao 10.
sijenja 2014., nakon ega je tuiteljica ostvarila pravo na mirovinu, niti visina predmetnih
novanih iznosa na ime naknade plae za razdoblje od oujka 2013. do veljae 2014. u bruto
iznosima.
Polazei od injenice da poslodavac ima mogunost donijeti odluku o privremenom

udaljenju radnika/ce u situaciji kad je zapoeo postupak izvanrednog otkazivanja, kao to je
to sluaj u konkretnom predmetu, a prije nego to je donio odluku o otkazu, zakljuio je sud
prvog stupnja da predmetni zahtjev tuiteljice na utvrenje nije osnovan, a nastavno niti za
isplatu naknada razlike u plaama, i odluio je na naveden nain, pozivom na odredbu l.
149. st. 10. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 149/2009., 61/2011., 82/2012., dalje u
tekstu: ZR/2009), napominjui da za predmetni postupak nije relevantna injenica da je
radni odnos tuiteljice prestao odlukom o osobno uvjetovanom otkazu, jer da se radi o
dogaaju koji je uslijedio nakon podnoenja predmetne tube, a da sud procjenjuje
opravdanost odluke o privremenom udaljenju obzirom na razdoblje kada je ista donesena.
Nadalje, tono jest da se mjerom iz odredbe l. 149. st. 10. ZR/2009 titi poslodavca od
skrivljenog ponaanja radnika/ce. Meutim, s obzirom da tuenik niti u ovoj parnici, a
niti u parnici poslovni broj Pr-7733/2013 nije uinio vjerojatnim skrivljeno ponaanje
tuiteljice, niti prije, a niti u vrijeme donoenja mjere udaljenja s posla, to po ocijeni
ovog suda ista nema uporite u naprijed navedenoj odredbi, a u prilog ega svakako
valja imati u vidu i da je radni odnos tuiteljice kod tuenika prestao na temelju
pravomone odluke o osobno uvjetovanom otkazu, to meu stranka nije sporno.
Stoga je, sud prvog stupnja pogreno primijenio odredbu l. 149. st. 10 ZR/2009 (l. 356/2.
Zakona o parninom postupku /Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999.,
88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - proieni tekst, 25/2013., 28/2013.,
89/2014./), a na to s razlogom ukazuje i tuiteljica.
Kako tuenikova odluka od 19. oujka 2013. o privremenom udaljenju s posla nije na
zakonu utemeljena, a visina razlike u naknadi plae/bruto uinjena nespornom, to je tuenik
175
duan isplatiti tuiteljici zahtijevane iznose (l. 87. st. 3. ZR/2009) s pripadajuim
zakonskim zateznim kamatama (osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak sadranih u bruto plai) na svaki mjeseni iznos, tekuim od jedanaestog dana u
mjesecu za protekli mjesec do isplate (l. 84. st. 3. ZR/2009 u vezi s l. 29. st. 1., 2. 7. i 8.
Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., dalje u tekstu:
ZOO-a). Naime, prema odredbi l. 45. st. 1., 2., 4. i 5. u vezi s l. 14. Zakona o porezu na
dohodak (Narodne novine, broj: 177/2004., 73/2008., 114/2011., 22/2012., 144/2012.,
43/2013., 120/2013., 125/2013., 148/2013., 83/2014., 143/2014.) i l. 61. st. 1. i 9.
Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj: 95/2005., 96/2006., 68/2007.,
146/2008., 2/2009., 9/2009. - Ispravak, 146/2009., 123/2010., 137/2011., 61/2012.,
79/2013., 157/2014.) plaanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od
nesamostalnog rada, tako da tuiteljica ne moe ostvariti pravo na zakonske zatezne kamate
za razdoblje kroz koje taj dio trabine kao sastavni dio bruto plae /naknade plaa/ nije niti
dospio.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj G R-2430/14-2 od 14. travnja 2015.
116. PREKLUZIVNI ROK
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 133. stavak 4. Zakona o radu (Narodne novine, broj 137/04)
Sentence
Radnik koji je zahtijevao zatitu svoga prava na nain da je poslodavcu zahtjev za
zatitu prava uputio preporuenom poiljkom putem pote ne moe snositi
posljedice zbog toga to poslodavac koji je obavijeten o toj potanskoj poiljci nije
podigao poiljku. Naprotiv, u takvom sluaju, ako je radnik zahtjev za zatitu prava
uputio u zakonskom roku od 15 dana, tada se dan predaje pote ima smatrati
danom predaje zahtjeva poslodavcu kojem je poiljka upuena te od prvog idueg
dana tee rok u kojem radnik ima pravo zahtijevati sudsku zatitu.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tubeni zahtjev kojim tuiteljica
zahtjeva utvrditi nedoputenom odluku o otkazu ugovora o radu od 22. studenoga 2006.,
kojim zahtjeva isplatu plae u iznosu od 4.786,36 kuna sa zateznim kamatama tekuim na
pojedine iznose od ukupno navedenog iznosa glavnice na nain kako je navedeno u izreci
te odluke i kojim zahtjeva isplatu otpremnine u iznosu od 4.876,36 kuna sa zateznim
kamatama tekuim od 1. prosinca 2006. do isplate. upanijski sud u Zagrebu ukida
pobijanu presudu suda i predmet vraa sudu prvog stupnja na ponovno suenje.
Sud prvoga stupnja tubeni je zahtjev odbio kao neosnovan u bitnome navodei da je
ocjenom provedenih dokaza utvrdio da je pobijana odluka tuiteljici dostavljena 22.
176
studenoga 2006., da je zahtjev za zatitu prava tuiteljica podnijela 11. prosinca 2006. (l.
133. st. 1. Zakona o radu, Nar. nov. 137/04, dalje: ZR), ali da s obzirom da je taj zahtjev
vraen tuiteljici s naznakom obavijeten nije podigao uz injenicu da tuiteljica
dostavu nije ponovila ime poslodavac nije uredno obavijeten nije udovoljeno
pretpostavci za pruanje sudske zatite u smislu l. 133. st. 4. ZR-a.
Pogreno zakljuuje sud prvoga stupnja, na temelju nesporne injenice da je

dostava zahtjeva za zatitu prava vraena s naznakom obavijeten nije podigao,
da nisu ispunjene pretpostavke za pruanje sudske zatite u smislu l. 133. st. 4. ZR-
a.
Ovo jer radnik koji je zahtijevao zatitu svoga prava na nain da je poslodavcu
zahtjev za zatitu prava uputio preporuenom poiljkom putem pote ne moe
snositi posljedice zbog toga to poslodavac koji je obavijeten o toj potanskoj
poiljci nije podigao poiljku. Naprotiv, u takvom sluaju, ako je radnik zahtjev za
zatitu prava uputio u zakonskom roku od 15 dana, tada se dan predaje pote ima
smatrati danom predaje zahtjeva poslodavcu kojem je poiljka upuena te od prvog
idueg dana tee rok u kojem radnik ima pravo zahtijevati sudsku zatitu (tako i
Revr-762/07-2 od 19. oujka 2008.).
Nadalje, ispitujui pobijanu odluku ocijenjeno je da je u postupku pred sudom prvoga

stupnja poinjena povreda iz l. 354. st. 2. toka 11. Zakona o parninom postupku (Nar.
nov. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., dalje: ZPP). Naime,
obrazloenje presude nije razumljivo i proturjeno je jer sud unato injenici to
tuiteljica tvrdi da odluku o otkazu nije primila 22. studenoga 2006., to isto navodi i
tuenica u svom iskazu i to i iz odluke o otkazu ugovora o radu, biljeke sa strane,
proizlazi da je dostava izvrena 28. studenoga 2006. (list 84. spisa) sud utvruje da je
dostava izvrena upravo 22. studenoga 2006..
Kako zbog navedene povrede nije mogue ispitati pravilnost primijenjenog materijalnog
prava jer zakljuak o datumu dostave odluke o otkazu nije u skladu s provedenim
dokazima, a o emu ovisi i odluka u ovom sporu, valjalo je odluiti kao u izreci (l. 369.
st. 1. ZPP).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G R-345/14-2 od 21. travnja 2015.
________________________________________
177
4. GRAANSKO PROCESNO PRAVO
4.1. Parnini postupak
117. NEDOPUTENOST OVRHE

- opi porezni zakon
- zastara
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO-OVRNI POSTUPAK>PARNINI POSTUPAK
Zakonsko kazalo
lanak 92. Opeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 127/00, 86/01 i 150/02)
Sentenca
Obzirom da sud prvog stupnja nije dao pravilne razloge glede prigovora tuenika o
nastupu apsolutne zastare, sukladno odredbi navedenog lanka 92. Opeg poreznog
zakona, koji propis je specijalni propis, to je poinjena bitna povreda odredaba
parninog postupka iz lanka 354. stavak 2. toka 11. Zakona o parninom
postupku, a odlune injenice glede tog prigovora s obzirom na sadraj navedenog
materijalno - pravnog propisa nisu utvrene (odredba lanka 355. Zakona o
parninom postupku).
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom odbijen je tubeni zahtjev tuitelja kojim isti zahtijeva da se
ovrha odreena rjeenjem o ovrsi Opinskog graanskog suda u Zagrebu poslovni broj
Ovr-3180/07 od 14. prosinca 2007. godine proglasi nedoputenom (toka I. izreke).
Ujedno je naloeno tuitelju nadoknaditi tueniku troak parninog postupka u iznosu od
3.187,50 kuna (toka II. izreke). upanijski sud u Zagrebu ukida odluku suda prvog
stupnja, te vraa predmet sudu na ponovno suenje.
Odredba l. 92. Opeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 127/00, 86/01 i
150/02 dalje: OPZ odreuje da apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na
utvrivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekrajnog postupka, naplatu poreza,
kamata, trokova ovrhe i novanih kazni te prava poreznog obveznika na povrat poreza,
kamata, trokova ovrhe i novanih kazni, nastupa za est godina raunajui od dana kada
je zastara poela prvi puta tei.
S obzirom na sadraj navedene odredbe, osnovano alitelj prigovara da sud prvog

stupnja nije dao pravilne razloge glede prigovora tuenika o nastupu apsolutne
178
zastare, sukladno odredbi navedenog lanka 92. OPZ. Taj propis je specijalni
propis.
Radi navedenog, poinjena je bitna povreda odredaba parninog postupka iz lanka

354. stavak 2. toka 11. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br.: 53/91,
91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 dalje: ZPP), a odlune
injenice glede tog prigovora s obzirom na sadraj navedenog materijalno-pravnog
propisa nisu utvrene (odredba lanka 355. ZPP). Zbog toga je i injenino stanje
nepotpuno utvreno.
Slijedom navedenoga presudu je valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na
ponovni postupak (odredba lanka 369. stavak 1. ZPP i lanka 370. ZPP), a u kojem
postupku e sud prvog stupnja otkloniti ukazane povrede i upotpuniti injenino stanje
pod pretpostavkama iz lanka 7. ZPP.
118. BENEFICIJAR OTPADNE VODE
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO-PARNINI POSTUPAK-OPENITO O
PARNINOM POSTUPKU-STRANKE-PARNINA SPOSOBNOST-LEGITIMACIJA
Zakonsko kazalo
lanak. 2. 1. Sporazuma o plaanju i podmirenju u svezi s Ureajem za proiavanje
otpadnih voda u Gradu Zagrebu
lanak 5. 1. Sporazuma o plaanju i podmirenju u svezi s Ureajem za proiavanje
otpadnih voda u Gradu Zagrebu
Sentenca
Sukladno odredbama l. 2. 1. i l. 5. 1. Sporazuma o plaanju i podmirenju u svezi s
Ureajem za proiavanje otpadnih voda u Gradu Zagrebu beneficijar je ovlaten
primati uplate i prenositi ih na Depozitni raun otvoren kod depozitnog zastupnika,
a ne i naplaivati iste ne samo redovnim putem nego i prisilnim putem, pa i
voenjem sudskog postupka, pa tuitelj kao beneficijar nema aktivnu legitimaciju
za pokretanje parninog postupka protiv korisnika usluga koje prua koncesionar
radi naplate neplaenih rauna za komunalnu naknadu proiavanja otpadnih
voda.
Kratki tekst odluke

Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev za isplatu ukupnog iznosa od 8.691.415,44
kn na ime neplaene komunalne usluge proiavanja otpadnih voda na podruju Grada
Zagreba. Prvostupanjski sud zakljuuje da je tuitelj aktivno legitimiran za voenje ovog
parninog postupka, ali da nije dokazao da je tueniku isporuio i pruio predmetnu
komunalnu uslugu, slijedom ega ne moe potraivati naknadu pa u cijelosti ukida platni
179
nalog sadran u rjeenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. upanijski sud u

Zagrebu potvruje pobijanu odluku, ali ne iz razloga koje navodi prvostupanjski sud.
Tuitelj potrauje isplatu kao beneficijar prema Sporazumu o plaanju i podmirenju u

svezi s Ureajem za proiavanje otpadnih voda u Gradu Zagrebu (dalje: Sporazum),
zakljuenim 28. veljae 2003. izmeu Grada Zagreba (dalje: davatelj koncesije),
Zagrebake otpadne vode d.o.o. (dalje: koncesionar), Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.,
prednika tuitelja, (dalje: beneficijar) i Zagrebake banke d.d. (dalje: depozitni
zastupnik).
S obzirom na sadraj odredbe l. 2. 1. i l. 5. 1. Sporazuma, ne moe se prihvatiti

zakljuak prvostupanjskog suda da tuitelj kao beneficijar ima aktivnu legitimaciju
za pokretanje parninog postupka protiv korisnika usluga koje prua koncesionar
radi naplate neplaenih rauna za komunalnu naknadu proiavanja otpadnih
voda. To iz razloga jer iz navedenih odredbi jasno proizlazi da je beneficijar
ovlaten primati uplate i prenositi ih na Depozitni raun otvoren kod depozitnog
zastupnika, a ne i naplaivati iste ne samo redovnim putem nego i prisilnim putem,
pa i voenjem sudskog postupka, kako to pogreno zakljuuje prvostupanjski sud.
Kako je prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo u odnosu na aktivnu

legitimaciju tuitelja, ali je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako
odluiti o tubenom zahtjevu, to je slijedom svega iznesenog i temeljem l. 368 st. 2.
Zakona o parninom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,
88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13) valjalo odluiti kao u izreci ove
drugostupanjske odluke.
119. NASLJEIVANJE
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO-PARNINI POSTUPAK-OPENITO O
PARNINOM POSTUPKU-STRANKE-PARNINA SPOSOBNOST-LEGITIMACIJA
Zakonsko kazalo
_
Sentenca
Kako se ne radi izvorno o pravu tuitelja, ve o nasljeenom pravu iza njihovog
pravnog prednika, tuitelji aktivnu legitimaciju mogu temeljiti iskljuivo na
rjeenju o nasljeivanju i to samo u odnosu na trabinu koja je bila predmet
nasljeivanja.
Kratki tekst odluke

180

zateznom kamatom, s osnova obraunate zakonske zatezne kamate na nepravovremeno
isplaene iznose osobne invalidnine i posebnog doplatka za njihovog pravnog prednika,
danas pok. M.M. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tubeni zahtjev
tuitelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje prvostupanjsku presudu.
Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, tuitelji nisu aktivno legitimirani za predmetni

tubeni zahtjev. Iz sadraja dopunskog rjeenja o nasljeivanju proizlazi da su tuitelji
proglaeni nasljednicima iza pok. M.M., u odnosu na zaostatke osobne invalidnine i
posebnog dodatka hrvatskog ratnog vojnog invalida, koji se isplauju putem Ureda
dravne uprave u Istarskoj upaniji, Sluba za opu upravu i drutvene djelatnosti,
temeljem rjeenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
Dakle, predmet nasljeivanja iskljuivo su zaostaci osobne invalidnine i posebnog

dodatka, a ne i eventualna kamata na nepravovremeno isplaene zaostatke.
Kako se ne radi izvorno o pravu tuitelja, ve o nasljeenom pravu iza njihovog

pravnog prednika, tuitelji aktivnu legitimaciju mogu temeljiti iskljuivo na
dopunskom rjeenju o nasljeivanju i to samo u odnosu na trabinu koja je bila
predmet nasljeivanja.
Slijedom navedenoga, po osnovi l. 368. st. 2. Zakona o parninom postupku ("Narodne

novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11,
25/13, 28/13 - dalje: ZPP), odlueno je kao u izreci ove drugostupanjske presude.
120. PRESUMIRANO POVLAENJE TUBE
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO-PARNINI POSTUPAK-TUBA-
POVLAENJE TUBE
Zakonsko kazalo
lanak 295. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13)
lanak 66. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Narodne
novine, broj: 25/13)
novine, broj: 25/13)
Sentenca
Pravna praznina ne moe se popunjavati analogijom odredbe propisa koji se ne
primjenjuje u odreenoj pravnoj stvari, osobito u proceduralnim pitanjima.
181
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odlueno je da se tuba u ovom predmetu smatra
povuenom. upanijski sud u Zagrebu ukida pobijano rjeenje i predmet vraa sudu
prvog stupnja na ponovni postupak.
Polazei od odredbe l. 295. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br.

53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. i
25/13. dalje: ZPP), prvostupanjski sud donosi pobijano rjeenje uz obrazloenje da na
roite za glavnu raspravu 30. lipnja 2014. nitko od stranaka nije pristupio. Pri tome
obrazlae da navedena odredba izmjenama i dopunama ZPP - novelom ZPP iz 2013.
godine, nije predviena kao odredba koja stupa odmah na snagu, ali da te odredbe novele
ne predviaju situaciju kada na roite ne pristupi niti jedna od stranaka, kao to je
konkretno, s obzirom da je navedenom novelom Zakona brisana odredba o mirovanju
postupka. Zbog toga taj sud zakljuuje da tu pravnu prazninu treba popuniti analognim
tumaenjem odredbe lanka 295. stavak 2. ZPP.
Odredba lanka 295. ZPP izmijenjena je na nain kako je citira sud prvog stupnja u
pobijanom rjeenju, odredbom lanka 66. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
parninom postupku (Narodne novine, br. 25/13. dalje ZID ZPP).
Prema prijelaznim i zavrnim odredbama ZID ZPP - lanak 102. (stavak 1.) - postupci
pokrenuti prije stupanja na snagu tog Zakona dovrit e se primjenom odredbi Zakona o
parninom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11.). Iznimno od te odredbe, odredbe
lanka 1., lanka 2., lanka 6., lanaka 10. do 17., lanka 19., lanaka 21. do 30., lanaka
35. do 38., lanaka 41. do 50., lanka 52., lanka 53., lanka 57., lanka 61., lanka 71.,
lanaka 73. do 79., lanka 81., lanka 82., lanka 93., lanka 95., lanka 96. stavka 1. i 2.,
lanka 97., lanka 98. i lanka 101. tog Zakona primjenjivat e se na postupke pokrenute
prije stupanja na snagu toga Zakona (stavak 2.). Odredbe lanka 9., lanka 80. i lanka
84. toga Zakona primjenjivat e se na postupke u kojima na dan stupanja na snagu toga
Zakona nije donesena prvostupanjska odluka (stavak 3.).
Kako odredba lanka 66. ZID ZPP nije naznaena kao odredba koja bi se
primjenjivala iznimno od stavaka 1. i 3. lanka 102. ZID ZPP, ona se primjenjuje na
postupke koji nisu pokrenuti prije stupanja na snagu ZID ZPP.
Prema odredbi lanka 103. ZID ZPP, taj Zakon stupa na snagu 1. travnja 2013.
Parnini postupak se pokree podnoenjem tube, a u ovoj pravnoj stvari tuba je

podnesena prije 1. travnja 2013. Time je postupak pokrenut prije stupanja na snagu
ZID ZPP.
Posljedino je dolo do bitne povrede odredaba parninog postupka iz odredbe lanka

354. stavak 1. ZPP u svezi odredbe lanka 102. ZID ZPP, a sve u svezi odredbe lanka
381. ZPP, a na koju povredu se poziva tuitelj u albi, i koja nepravilna primjena odredbe
tog Zakona je od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne odluke.
182
Naime, pravna praznina ne moe se popunjavati analogijom odredbe propisa koji se

ne primjenjuje u odreenoj pravnoj stvari, osobito u proceduralnim pitanjima.
121. PRISTOJBA
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO-PARNINI POSTUPAK-TROKOVI
PARNINOG POSTUPKA
Zakonsko kazalo
lanak 172. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13)
novine broj 25/13)
novine broj 25/13)
lanak 2. stavak 5. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi (Narodne novine broj: 62/08.,
44/11., 81/11.)
Sentenca
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoi odluivanje o osloboenju od plaanja
sudskih pristojbi stavljeno je u nadlenost nadlenom uredu kod kojeg se pokree
postupak za odobravanje pravne pomoi podnoenjem zahtjeva.
U tom smislu izmijenjen je i l. 172. Zakona o parninom postupku (l. 22. Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku /Narodne novine broj
25/13 ZIDZPP/13, a koja odredba se, sukladno l. 102. ZIDZPP/13, primjenjuje i
na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ZIDZPP/13).
Kratki tekst odluke

Rjeenjem prvostupanjskog suda odbaen je zahtjev tuenika za osloboenje od obveze
plaanja sudskih pristojbi u ovom postupku. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijano
Pobijanim prvostupanjskim rjeenjem odbaen je prijedlog tuenika za osloboenje od

plaanja sudskih pristojbi zbog toga to sud nije ovlaten odluivati o osloboenju
stranke od obveze plaanja sudskih pristojbi, ve je stranka duna istodobno s
podnoenjem pismena sudu dostaviti rjeenje upravnog tijela kojim mu je odobrena
besplatna pravna pomo u vidu osloboenja obveze plaanja sudskih pristojbi ili dokaz
da je do dana podnoenja pismena na koje se plaa pristojba, podnio zahtjev za pruanje
besplatne pravne pomoi.
183
Pobijana je prvostupanjska odluka, nadalje, donesena pravilnom primjenom

odredbe lanka 172. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, broj:
53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., dalje u tekstu: ZPP) gdje
je propisano kako se pravo na oslobaanje od plaanja trokova postupka i pravo
na strunu pravnu pomo ostvaruje na nain i uz uvjete propisane posebnim
propisom, kojim se odreuje besplatna pravna pomo. Na ovaj je nain, odredbom
lanka 22. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP (Narodne novine broj 25/13.,
dalje u tekstu: ZIDZPP/13) izmijenjen lanak 172. ZPP koji je predviao mogunost
da sud oslobodi od plaanja sudskih pristojbi stranku, uz uvjete propisane Zakona o
sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95., 57/96., 137/02., 125/11.,
112/12., dalje u tekstu: ZSP).
Odredbom lanka 102. ZIZPP/13 koje su preostale nakon redakcijskog

proiavanja Zakona o parninom postupku je propisano, u lanku 102. stavak 2.
tog Zakona kako se odredba lanka 22. ZIDZPP/13 primjenjuje na postupke
pokrenute prije stupanja na snagu ZIDZPP/13.
Dakle, neosnovan je albeni razlog pogrene primjene materijalnog prava kojeg istie
tuenik navodei kako je ovrni prijedlog podnesen 2010. godine te se na podneseni
zahtjev za osloboenje od obveze plaanja sudskih pristojbi primjenjuje ZPP koji se
primjenjivao u trenutku podnoenja ovrnog prijedloga.
S obzirom na navedeno, nakon stupanja na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj

pomoi (Narodne novine broj: 62/08., 44/11., 81/11., dalje u tekstu ZBPP) se
odredbe lanka 172. ZPP primjenjuju samo u skladu sa odredbama tog Zakona.
Zbog toga je prvostupanjski sud pravilno odbacio prijedlog tuenika budui da je,
prema odredbama ZBPP, odluivanje o osloboenju od plaanja sudskih pristojbi
stavljeno u nadlenost nadlenom uredu kod kojeg se pokree postupak za
odobravanje pravne pomoi podnoenjem zahtjeva, s time to je odredbom lanka
2. stavak 5. ZBPP, izrijekom odreeno da njegove odredbe, u pogledu osloboenja
od plaanja sudskih pristojbi, imaju prednost u primjeni pred odredbama drugih
posebnih propisa kojima se ureuju ta pitanja, a odredbom lanka 53. stavak 1.
ZBPP (Narodne novine broj: 143/13.) je propisano da e se postupci za
odobravanje pravne pomoi pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona
dovriti prema odredbama ZBPP.

184

- porez
- zastara
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 90. stavak 4. Opeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj: 127/00, 86/01,
150/02)
lanak 92. Opeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj: 127/00, 86/01, 150/02)
Sentenca
Zastara u poreznim stvarima regulirana je drugaije nego zastara u graanskim
stvarima koje regulira Zakon o obveznim odnosima, jer u tim predmetima ne
zastarijeva samo pravo, nego jedino mogunost da se zahtijeva ispunjenje zastarjele
obveze, dok u poreznim stvarima porezno tijelo gubi (apsolutno) pravo na naplatu
navedenih obveza.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za proglaenje nedoputenom ovrhe (osiguranja) uz tvrdnju
tuitelja da je nastupila apsolutna zastara naplate trabina za naplatu kojih je ovrha
(osiguranje) odreeno. Presudom suda odbijen je tubeni zahtjev tuitelja. upanijski
sud u Zagrebu ukida pobijanu presudu i predmet vraa sudu prvog stupnja na ponovni
postupak.
Sud prvog stupnja svoju odluku temelji na zakljuku da je neosnovana tvrdnja o

nastupu zastare, s obzirom da je obveza tuitelja nastala donoenjem rjeenja Republike
Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave, Podrunog ureda Zagreb od 17. sijenja
2005., a ovrha je pokrenuta prijedlogom za osiguranje podnesenim 28. srpnja 2010.
Takav zakljuak za sada ne moe prihvatiti ovaj drugostupanjski sud.
To zato, to bi se iz obrazloenja pobijane odluke moglo zakljuiti da prvostupanjski sud

smatra da je pokretanjem ovrnog postupka (postupka osiguranja) dolo do prekida
zastarijevanja sukladno odredbama l. 388. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne
novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 - dalje: ZOO).
Meutim, odredbom l. 92. Opeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj:

127/00, 86/01, 150/02 dalje: OPZ) odreeno je da apsolutni rok zastare prava
poreznog tijela, izmeu ostaloga, na naplatu poreza, kamata, trokova ovrhe i
novanih kazni nastupa za est godina raunajui od dana kada je zastara prvi puta
poela tei.
Prema odredbi l. 90. st. 4. OPZ-a, zastara prava na naplatu poreza, kamata,
trokova ovrhe i novanih kazni poinje tei istekom godine u kojoj je porezno tijelo
185
utvrdilo poreznu obvezu, kamate, trokove ovrhe i novanu kaznu, a u st. 6.

navedenog zakonskog lanka odreeno je da ako tim Zakonom nije drugaije
propisano na poreznu zastaru primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima.
Iz navedenih odredbi, a imajui u vidu i odredbu l. 24. st. 2. OPZ-a, prema kojoj
prava iz porezno dunikog odnosa prestaju zastarom, proizlazi da je zastara u
poreznim stvarima regulirana drugaije, nego zastara u graanskim stvarima koje
regulira ZOO, jer u tim predmetima ne zastarijeva samo pravo, nego jedino
mogunost da se zahtijeva ispunjenje zastarjele obveze (l. 360. st. 1. ZOO-a), dok u
poreznim stvarima porezno tijelo gubi (apsolutno) pravo na naplatu navedenih
obveza.

- izvanknjino vlasnitvo
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 84. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14)
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 141/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,
143/12, 152/14)
91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 141/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,
143/12, 152/14)
lanak 39. stavak 2. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96,
68/1998., 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13)
lanak 40. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/1998.,
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13)
Sentenca
Steeno pravo namirenja prvotuenika na predmetnim nekretninama ne moe se
iskljuiti niti ograniiti eventualnim tuiteljevim izvaknjinim vlasnitvom na istim
nekretninama, s obzirom da neuknjieni stjecatelj nekretnine ima samo naslov za
stjecanje stvarnog prava na nekretnini i da se zbog toga niti ne moe izdvojiti
/excidere/ nekretnine na kojoj se ovrha provodi protiv drugotuenika kao
gruntovnog vlasnika.
Kratki tekst odluke

Predmet spora jest tuiteljev zahtjev na utvrenje nedoputene ovrhe odreene rjeenjem
Opinskog graanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3648/2010 od 13. veljae
2012. koja za predmet namirenja novane trabine prvotuenika H. L. K. d.o.o. ima
186
zaloene nekretnine upisane u zk. ul. br. 8137 k.o. V. N., i naknadu parninih trokova s
zakonskim zateznim kamatama. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev
tuitelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje presudu suda prvog stupnja.
Naime, s obzirom da izvjesno jest da niti u trenutku stjecanja zalonog prava na

predmetnim nekretninama za korist prvotuenika H. L. K. d.o.o., a niti zabiljebe ovrhe
poslovni broj Ovr-3648/2010 u zemljinim knjigama, odnosno steenog prava na
namirenje novane trabine prvotuenika na predmetnim nekretninama, nije bilo upisano
tuiteljevo pravo vlasnitva niti pravo raspolaganja istom u zemljinim knjigama, ve
drugotuenika trgovako drutvo, . P. d.o.o. (dunika prvotuenika), to je pravilno sud
prvog stupnja primijenio materijalno pravo kad je odbio predmetni tubeni zahtjev.
To stoga, to se steeno pravo namirenja prvotuenika H. L. K. d.o.o. na

predmetnim nekretninama ne moe iskljuiti niti ograniiti eventualnim
tuiteljevim izvaknjinim vlasnitvom na istim nekretninama, s obzirom da
neuknjieni stjecatelj nekretnine ima samo naslov za stjecanje stvarnog prava na
nekretnini i da se zbog toga niti ne moe izdvojiti /excidere/ nekretnine na kojoj se
ovrha provodi protiv drugotuenika trgovako drutvo, . P. d.o.o. kao gruntovnog
vlasnika (l. 84. Ovrnog zakona /Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013.,
93/2014./, u vezi arg. 309. st. 1. i 2. l. 114., l. 115., l. 119. 121. Zakona o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima /Narodne novine, broj: 91/1996., 68/1998.,
137/1999. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/2000. - Odluka Ustavnog
suda Republike Hrvatske, 73/2000., 141/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008.,
38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., dalje u tekstu: ZVDSP-a/ l. 30. - 33., l.
39. st. 2., l. 40. i l. 45. Zakona o zemljinim knjigama /Narodne novine, broj:
91/1996., 68/1998., 137/1999., 114/2001., 100/2004., 107/2007., 152/2008., 126/2010.,
55/2013., 60/2013./). Osim toga, niti nedostatak dobre vjere se ne moe predbaciti
nikome samo iz razloga to nije istraivao izvanknjino stanje nekretnine (l. 122. st.
3. ZVDSP-a).

- prijeboj
Nomenklatura prava
Zakonsko kazalo
lanak 200. stavak 1. toka 4. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj:
35/05 i 41/08)
Sentenca
S obzirom da tuitelj nije dokazao da je tuenikova trabina prema njemu prestala i
da ju je namirio mimo ovrhe te kako prijeboj nije izjavio u ovrnom postupku nego
187
tek u ovom postupku, a trabina naknade tete nanesena oteenjem zdravlja, koju
tuitelj ima prema tueniku, ne moe prestati prijebojem, neosnovan je tubeni
zahtjev tuitelja upravljen na poglaenje nedopustivosti ovrhe.
Kratki tekst odluke

Presudom suda prvoga stupnja odbijen je tubeni zahtjev upravljen na proglaenje
nedopustivosti ovrhe. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog
stupnja.
Kraj injenice da tuitelj tijekom postupka nije dokazao da je tuenikova trabina

prema njemu prestala i da ju je namirio mimo ovrhe te da prijeboj nije izjavio u
ovrnom postupku nego tek u ovom postupku, u podnesku od 28.6.2012, a u smislu
odredbe l. 200. st. 1. to. 4. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj:
35/05 i 41/08-dalje ZOO) trabina naknade tete nanesena oteenjem zdravlja, koju
tuitelj ima prema tueniku, ne moe prestati prijebojem, suprotno albenim
navodima, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je
odbio tubeni zahtjev tuitelja zbog ega je temeljem odredbe l. 368. st. 1 Zakona o
parninom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03,
88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13P odbijena alba tuitelja kao
neosnovana i potvrena presuda suda prvog stupnja.

188
4.2. Izvanparnini postupak
125. UKIDANJE KLAUZULE PRAVOMONOSTI I OVRNOSTI

- javni biljenik
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO IZVANPARNINI POSTUPAK
Zakonsko kazalo
lanak 252. f. st. 1. Ovrnog zakona ( Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
lanak 33. st. 6. Ovrnog zakona ( Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
Kako je odredbom l. 252. f. st. 1. OZ/08 bilo propisano da na rjeenje o ovrsi javni
biljenik izdaje klauzulu pravomonosti i ovrnosti, te kako je odredbom l. 33. st.
6. OZ/08 bilo propisano da o zahtjevu za ukidanje klauzule ovrnosti koju je izdao
javni biljenik odluuje sud u izvanparninom postupku i kako OZ-om ili Zakonom
o javnom biljenitvu nije propisano da javni biljenici ili neko drugo tijelo
odluuju o zahtjevu za ukidanje klauzule pravomonosti, to je o tom dijelu zahtjeva,
zajedno s donoenjem odluke o zahtjevu o ukidanju klauzule ovrnosti odluku bio
duan donijeti sud.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbijen je zahtjev predlagatelja za ukidanje klauzule
ovrnosti, koja je izdana na rjeenje o ovrsi javnog biljenika M.M. iz Zagreba, kao
neosnovan (to. I. izreke), a sud se oglasio stvarno nenadlenim za ukidanje klauzule
pravomonosti i ovrnosti izdane na navedenom rjeenju o ovrsi (to. II. izreke).
upanijski sud potvruje rjeenje suda prvog stupnja u dijelu pod to. I. izreke, dok ukida
rjeenje u dijelu pod to. II. izreke i predmet vraa sudu prvog stupnja na ponovni
postupak.
Tono je da sud nije proveo dokaz sasluanjem predlagatelja radi utvrivanja istinitosti
injeninih navoda iznesenih u prijedlogu za ukidanje klauzule pravomonosti i
ovrnosti. Meutim, time u konkretnom sluaju nije poinjena apsolutno bitna povreda
ZPP, ve samo povreda iz l. 354. st. 1. ZPP u vezi s l. 220. st. 2. toga Zakona, koja nije
bila od utjecaja na pravilnost pobijanog rjeenja. Ovo jer predlagatelj osim svoga iskaza,
nije predloio provoenje ni jednog drugog dokaza kojim bi bilo mogue provjeriti
istinitost njegova iskaza (npr. materijalne dokaze putne karte iz tog perioda za put na
Kosovo, raune vezane uz gradnju kue ili sasluanje svjedoka koji bi potvrdili injenicu
njegova izbivanja u periodu kada je vrena dostava).
Stoga je, na temelju l. 380. to. 2. ZPP, odlueno kao pod to. I. izreke.
189
Pravilno sud nadalje navodi da je odredbom l. 36. st. 6. vaeeg OZ (ranije l. 33. st. 6.
Ovrnog zakona / Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04,
88/05, 121/05 i 67/08 dalje: OZ/08) propisano da je sud stvarno nadlean odluivati o
zahtjevu za ukidanje potvrde ovrnosti koju je dao javni biljenik izvan sudskog ovrnog
postupka. Pogreno meutim na temelju te odredbe zakljuuje da sud nije stvarno
nadlean za odluivanje o zahtjevu za ukidanje pravomonosti na rjeenju o ovrsi koje je
doneseno pred javim biljenikom.
Naime, prijedlog za donoenje rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave iz ovog

predmeta podnesen je javnom biljeniku 17. veljae 2012. Zbog toga je o tom prijedlogu
javni biljenik odluivao na temelju tada vaeih odredaba OZ-a (l. 252. a OZ/08, a sada
vaeeg OZ-a).
Kako je odredbom l. 252. f. st. 1. OZ/08 (sada l. 283. st. 1. OZ) bilo propisano da
na rjeenje o ovrsi javni biljenik izdaje klauzulu pravomonosti i ovrnosti, kako je
odredbom l. 33. st. 6. OZ/08 (sada l. 36. st. 6. OZ) bilo propisano da o zahtjevu za
ukidanje klauzule ovrnosti koju je izdao javni biljenik odluuje sud u
izvanparninom postupku i kako OZ-om ili Zakonom o javnom biljenitvu nije
propisano da javni biljenici ili neko drugo tijelo odluuju o zahtjevu za ukidanje
klauzule pravomonosti, to je o tom dijelu zahtjeva, zajedno s donoenjem odluke o
zahtjevu o ukidanju klauzule ovrnosti odluku bio duan donijeti sud (l. 1. u vezi s
l. 36. st. 6. OZ, odnosno l. 1. u vezi s l. 33. st. 6. OZ/08).
Stoga je, na temelju l. 380. to. 3. u vezi s l. 19. st. 1.. OZ/08 odnosno l. 21. st. 1. OZ,
odlueno kao pod to. II. izreke.
126. PRIZNANJE STRANE SUDSKE ODLUKE
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO-IZVANPARNINI POSTUPAK-POJEDINI
IZVANPARNINI POSTUPCI-PRIZNANJE I OVRHA STRANIH ODLUKA-
PRIZNANJE STRANIH SUDSKIH OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 44. stavak 2. Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u
odreenim stvarima (Narodne novine, broj: 53/91. /Slubeni list SFRJ, broj: 43/82.,
72/82)
odreenim stvarima (Narodne novine, broj: 53/91. /Slubeni list SFRJ, broj: 43/82.,
72/82)
lanak 93. Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim
stvarima (Narodne novine, broj: 53/91. /Slubeni list SFRJ, broj: 43/82., 72/82)
190
Sentenca
Svojstvo sudske odluke, odnosno odluke drugog tijela izjednaene sa sudskom
odlukom samo po sebi nije jamstvo i eksteritorijalnog djelovanja, ve su to njezini
uinci na podruju drave za koje se trai njezino priznavanje, o kojima se
prosuuje po pravu drave priznanja (l. 86. st. 1. Zakona o rjeavanju sukoba
zakona s propisima drugih zemalja u odreenim stvarima).
Tako uinke predmetne odluke o raskinutom posvojenju koji bi nastupili u BiH,

FBiH, ne bi bilo mogue priznati za podruje Republike Hrvatske, s obzirom da se
prema pravu Republike Hrvatske posvojenje ne moe raskinuti.
Kratki tekst odluke

Predmet postupka jest priznavanje rjeenja o nepotpunom posvojenju poslovni broj 05-
02-13-130/13 od 8. listopada 2013., Slube strunih, opih poslova i drutvenih
djelatnosti, Opine Usor u Zeniko dobojskom kantonu, Bosne i Hercegovine, Federacije
Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: rjeenje BiH, FBiH). Pobijanim prvostupanjskim
rjeenjem je odbijen prijedlog predlagatelja. upanijski sud u Zagrebu potvruje
prvostupanjsko rjeenje.
Sud prvog stupnja je odbio predmetni prijedlog pozivom na odredbu l. 86. st. 1.
Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim stvarima
(Narodne novine, broj: 53/1991. /Slubeni list SFRJ, broj: 43/1982., 72/1982., dalje u
tekstu: ZRSZ-a/) napominjui da se u delibacijskom postupku mogu priznavati samo
sudske odluke, to da predmetna odluka nije, iz razloga to je nije donio sud BiH, FBiH
ve upravno tijelo opine Usor, BiH, FBiH.
Bez utjecaja su na zakonitost pobijanog rjeenja albeni navodi predlagatelja. Ovo stoga,
to je i pravilnom primjenom kolizijskih pravila trebalo jednako odluiti o
predlagateljevom zahtjevu za priznavanje rjeenja BiH, FBiH.
Meutim, alitelj isputa iz vida da svojstvo sudske odluke, odnosno odluke drugog
tijela izjednaene sa sudskom odlukom samo po sebi nije jamstvo i eksteritorijalnog
djelovanja, ve njezini uinci na podruju drave za koje se trai njezino
priznavanje, o kojima se prosuuje po pravu drave priznanja (l. 86. st. 1. ZRSZ-
a).
Stoga je, za odluku po predmetnom prijedlogu odluno mogu li se uinci rjeenja BiH,
FBiH o nepotpunom (raskidivom) posvojenju protezati i na podruje Republike Hrvatske
s obzirom da prema pravu Republike Hrvatske takvo posvojenje nije mogue (l. 197.
Obiteljskog zakona /Narodne novine, broj: 75/2014., 83/2014., dalje u tekstu: ObZ-a/,
istovjetno l. 143. Obiteljskog zakona /Narodne novine, broj: 116/2003., 17/2004.,
136/2004., 107/2007., 57/2011., 61/2011., 25/2013., dalje u tekstu: ObZ-a/2003/), a time
niti priznavanje odluke o eventualnom raskidu posvojenja to je prema pravnim
propisima BiH, FBiH mogue, ukljuujui svakako i odredbu l. 93. ZRSZ-a kojom se
titi status dravljanina Republike Hrvatske, a u prilog ega svakako valja imati u vidu i
da iz razloga promjenjivosti stranih pravnih propisa ne bi bilo u skladu niti s naelom
191
pravne sigurnosti da se o uincima strane odluke prosuuje po pravu drave u kojoj je

odluka donesena.
Stajalite je ovog suda da se rjeenju BiH, FBiH na podruju Republike Hrvatske

ne mogu priznati uinci posvojenja, kako to zahtijeva predlagatelj. To iz razloga to
uinke odluke o raskinutom posvojenju koji bi nastupili u BiH, FBiH, ne bi bilo
mogue priznati za podruje Republike Hrvatske, s obzirom da se prema pravu
Republike Hrvatske posvojenje ne moe raskinuti (l. 2. Konvencije o zatiti djece i
suradnji u vezi s meudravnim posvojenjem /Narodne novine Meunarodni ugovori,
broj: 5/2013./, l. 197. ObZ-a).
Nadalje, s obzirom da rjeenje BiH, FBiH o nepotpunom posvojenju odstupa od prava

Republike Hrvatske koje se primjenjuje na posvojenje (l. 44. st. 2. ZRSZ-a, l. 186. st.
3., l. 197. st. 1. ObZ-a), to unato tome to je predlagatelj i dravljanin Republike
Hrvatske, nisu ispunjene pretpostavke za priznavanje rjeenja BiH, FBiH niti u smislu
odredbe l. 93. ZRSZ-a.
127. UPIS U UPISNIK SUDSKIH I JAVNOBILJENIKIH OSIGURANJA

TRABINA VJEROVNIKA NA POKRETNIM STVARIMA I PRAVIMA
- zakljuak o glavnom upisu
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO IZVANPARNINI POSTUPAK
Zakonsko kazalo
lanak 16. stavak 1. Zakona o upisniku sudskih i javnobiljenikih osiguranja trabina
vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima (Narodne novine, broj: 121/05)
lanak 26. stavak 1. Zakona o upisniku sudskih i javnobiljenikih osiguranja trabina
vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima (Narodne novine, broj: 121/05)
lanak 335. stavak 3. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13 i 93/14)
Sentenca
Za valjanost upisa na temelju odreene prethodne mjere, koja za predmet
osiguranja ima poslovne udjele u trgovakom drutvu i kojom je sudskim rjeenjem
odreena provedba upisom u Upisnik nije potrebna sudska potvrda da je
predlagatelj osiguranja stekao zalono pravo.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja podnesen
protiv zakljuka o glavnom upisu u Upisnik sudskih i javnobiljenikih osiguranja
trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima (dalje u tekstu: Upisnik). upanjski
sud u Zagrebu potvruje pobijano rjeenje suda prvog stupnja.
192
Polazei od injenice da je osporavani upis naloio Opinski graanski sud u Zagrebu

rjeenjem od 14. oujka 2014., zakljuio je sud prvog stupnja da je upis kojem prigovara
predlagatelj obavljen sukladno odredbi l. 26. st. 1. Zakona o upisniku sudskih i
javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima
(Narodne novine, broj: 121/2005., dalje u tekstu: ZU-a) i odbio kao neosnovan
predlagateljev prigovor napominjui da uvjet istog upisa nije potvrda o stjecanju
zalonog prava (l. 16. st. 4. i 5. ZU-a), a niti pravomonost rjeenja na temelju kojeg je
upis odreen, ija valjanost se niti ne moe ispitivati povodom predlagateljevog
prigovora.
S obzirom da knjiga udjela u trgovakim drutvima nema znaaj upisa u javnu knjigu
(arg. l. 6. st. 1. ZU-a), jer takva knjiga nema takav znaaj, to se zalona pravo na
poslovnom udjelu u trgovakom drutvu stjeu upisom u Upisnik (l. 6. st. 1. t. 1. ZU-a).
Pogreno je stajalite alitelja da bi za valjanost upisa na temelju odreene

prethodne mjere, koja za predmet osiguranja ima njegove poslovne udjele u
trgovakom drutvu U. I. H. d.o.o., i kojom je odreena provedba upisom u Upisnik
(rjeenje od 14. oujka 2014.) bila potrebna sudska potvrda da je predlagatelj
osiguranja stekao zalono pravo.
To iz razloga, to se prema odredbi l. 16. st. 1. ZU-a zalono pravo na odreenom

predmetu ovrhe ili osiguranja, koje se prema odredbama ZU-a upisuje u Upisnik,
steeno ovrhom ili osiguranjem bez suglasnosti ovrenika, odnosno protivnika
osiguranja, smatra steenim na nain i u vrijeme utvreno odredbama OZ-a.
U konkretnom sluaju to bi bila odredba l. 335. st. 3. Ovrnog zakona (Narodne

novine, broj: 112/2012., 25/2013. i 93/2014. dalje u tekstu: OZ-a) prema kojoj
provedbom prethodne mjere predlagatelj stjee zalono pravo na predmetu
osiguranja i to uz uvjet da prethodna mjera bude opravdana (ispunjenim
pretpostavkama za traenje ovrhe /arg. l. 338. st. 2., l. 339. OZ-a/). Stoga,
Opinski graanski sud u Zagrebu niti nije mogao izdati potvrdu o steenom
zalonom pravu, niti je ista bila potrebna za provedbu odreene mjere osiguranja, s
obzirom na nalog za provedbu u Upisniku, sadran u izreci rjeenja od 14. oujka
2014. Osim toga, a primjera radi, izdavanja potvrde u smislu odredbe l. 16. st. 3.
ZU-a dolazilo bi u obzir kod pljenidbenog popisa pokretnina (arg. l. 143. OZ-a) s
tim da takav upis u Upisnik ne bi bio konstitutivan, ve evidencijski.
U prilog neosnovanosti albenih navoda valja imati u vidu i odredbu l. 24. ZU-a prema
kojoj je predlagatelj uz prijedlog duan priloiti sudsko rjeenje kojim se odreuje
osiguranje, odnosno javnobiljeniku ispravu koja sadri sporazum stranaka o osiguranju
trabine osnivanjem zalonog prava ili prijenosom prava (st. 1.), odnosno ako se upis
trai na pokretnini ili pravu koji su upisani u koju drugu javnu knjigu (primjerice motorna
vozila) i izvadak iz te druge javne knjige ili ovjerene prijepise isprava kojima se prema
pravilima kojima se ureuje voenje tih drugih javnih knjiga dokazuje vlasnitvo,
odnosno pravo (st. 2.), i odredbu l. 26. ZU-a prema kojoj se upis provodi na temelju
193
odluka ili isprava koje opravdavaju upis, osim ako se to ne bi protivilo postojeim
upisima (st. 1.).
Nadalje, s obzirom da alba u postupku osiguranja u pravilu ne djeluje suspenzivno

vezano za provedbu rjeenja (arg. l. 11. st. 4., l. 290. l. 352. st. 3. OZ-a), to se i albeni
navodi vezano za pravomonost rjeenja kojim je odreena mjera osiguranja ukazuju
irelevantnim.

194
4.3. Ovrni postupak i postupak osiguranja
128. OSIGURANJE
- ovjereni zemljinoknjini izvadak
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO- OVRNI POSTUPAK I POSTUPAK
OSIGURANJA-OSIGURANJE
Zakonsko kazalo
lanak 82. st. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
lanak 39. st. 1. i 3. Ovrnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
lanak l70. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98,
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
lanak 170. a. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj: 91/96,
68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
Sentenca
Izvod iz zemljinih knjiga, dostavljen uz prijedlog za osiguranje bez potpisa i peata
ovlatene osobe, ne predstavlja javnu ispravu.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud odbacio je prijedlog za osiguranje pozivom na odredbe l. 82. st. 1. i
l. 39. st. 1. i 3. Ovrnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 dalje: OZ) u bitnome obrazlaui svoju odluku
injenicom da predlagatelj uz prijedlog za osiguranje nije dostavio zemljinoknjini
izvadak u originalu, ve neslubenu verziju istog skinutu s internet stranice. upanijski
sud u Zagrebu potvruje rjeenje suda prvog stupnja.
U odnosu na albene navode treba rei da je tono, kako to navodi predlagatelj

osiguranja u albi, da je uz prijedlog za osiguranje dostavljen izvod iz zemljinih knjiga
dobiven sa interneta, kao i dokaz da je predlagatelj od zemljino-knjinog odjela zatraio
izdavanje ovjerenog zemljinoknjinog izvoda uz molbu da taj izvadak bude dostavljen
neposredno sucu zaduenom za ovaj predmet.
Meutim, kako izvod dostavljen uz prijedlog za osiguranje, bez potpisa i peata

ovlatene osobe ne predstavlja javnu ispravu (l. 170. i l. 170. a. st. 1. Zakona o
zemljinim knjigama / Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04,
107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13), a do donoenja odluke o prijedlogu
predlagatelja sudu nije dostavljen ovjereni izvod iz zemljinih knjiga, sud prvog
stupnja pravilno je postupio kada je odluio kao u izreci pozivom na odredbe
Ovrnog zakona navedene u pobijanom rjeenju.
195
129. OVRNI POSTUPAK

- kamate na bruto plau
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO-OVRNI POSTUPAK I POSTUPAK
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj: 177/04, 73/08,
80/10 i 114/11)
lanak 67. st. 2. Ovrnog zakona (Narodne novine broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05 i 67/08)
Sentenca
injenica da je ovrnom ispravom dosuena zakonska zatezna kamata na cijeli
bruto iznos plae, ime navedena odluka u dijelu koji se odnosi na iznos predujma
poreza i prireza porezu na dohodak nije u skladu s odredbom l. 45. st. 2. Zakona o
porezu na dohodak, predstavlja nedostatak koji je bilo mogue ukloniti samo u
postupku iz kojeg potjee ovrna isprava, pa navedenu okolnost ovrno tijelo u ovoj
fazi postupka nije ovlateno ocjenjivati, niti ista okolnost ini ovrhu u ovom
predmetu neprovedivom u smislu odredbe l. 67. st. 2. OZ.
Kratki tekst odluke

Sud prvog stupnja pobijanom je odlukom obustavio ovrni postupak za iznos od
11.185,73 kn na ime zateznih kamata obraunatih na dio bruto iznosa plae
ovrhovoditeljice koji se odnosi na predujam poreza i prireza porezu na dohodak, a koji je
iznos Financijska agencija zaplijenila u ovom ovrnom postupku sa rauna ovrenika i
prenijela na poseban raun suda. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog
stupnja i predmet vraa sudu na ponovni postupak.
U obrazloenju navedene odluke sud prvog stupnja navodi kako obveza uplate
predujma poreza i prireza na dohodak, sukladno odredbi l. 45. st. 2. Zakona o porezu na
dohodak (Narodne novine broj: 177/04, 73/08, 80/10 i 114/11- dalje: ZPD), dospijeva
tek u trenutku isplate plae, slijedom ega ovrenik, kao poslodavac i obveznik uplate
poreza i prireza iz plae ovrhovoditeljice kao radnice u smislu odredbe l. 15. st. 1. ZPD,
nikada nije niti doao u zakanjenje. Slijedom navedenog, smatrajui kako ovrhu za
navedeni iznos nije mogue provesti, budui da su sporne kamate obraunate i
zaplijenjene suprotno vaeim zakonskim propisima koji ureuju obraunavanje i
plaanje doprinosa iz plae i poreza na dohodak, sud prvog stupnja je u navedenom dijelu
obustavio ovrhu primjenom odredbe l. 67. st. 2. Ovrnog zakona (Narodne novine
broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08- dalje: OZ).
196
U donoenju pobijane odluke sud prvog stupnja pogreno je primijenio odredbe l. 127.
st. 5. Ovrnog zakona (Narodne novine broj: 139/10, 150/11, 154/11, 12/12, 70/12 i
80/12- dalje: OZ/10) i l. 67. st. 2. OZ. Naime, u predmetnom postupku radi se o ovrsi
radi naplate novane trabine po osnovi radnog odnosa koja je utvrena u bruto iznosu,
na temelju pravomone i ovrne presude suda prvog stupnja kao ovrne isprave.
Prema odredbi l. 127. st. 5. OZ/10 sud prvog stupnja, kao ovrno tijelo, ovlaten je na
temelju obrauna Porezne uprave iz l. 127. st. 3. OZ/10 donijeti rjeenje o namirenju,
kojim rjeenjem odreuje dio naplaenog iznosa koji se isplauje ovrhovoditelju, dio koji
se isplauje poreznoj upravi, te dio koji se ima uplatiti na raun na koji se uplauje
doprinos za individualnu kapitaliziranu tednju.
Meutim, navedena odredba, kao niti odredba l. 19. st. 2. OZ na koju se sud prvog
stupnja pogreno poziva u obrazloenju pobijane odluke, ne ovlauju ovrno tijelo
da preispituje pravilnost ovrne isprave, pa tako ni zakonitost odluke o zakonskom
zateznoj kamati na dio dosuenog iznosa, a kako je sud prvog stupnja postupio u
donoenju pobijane odluke. injenica da je ovrnom ispravom dosuena zakonska
zatezna kamata na cijeli bruto iznos plae, ime navedena odluka u dijelu koji se
odnosi na iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak nije u skladu s
odredbom l. 45. st. 2. ZPD, predstavlja nedostatak koji je bilo mogue ukloniti
samo u postupku iz kojeg potjee ovrna isprava. Stoga navedenu okolnost ovrno
tijelo u ovoj fazi postupka nije ovlateno ocjenjivati, niti ista okolnost ini ovrhu u
ovom predmetu neprovedivom u smislu odredbe l. 67. st. 2. OZ.
Slijedom navedenog, pravilnom primjenom odredbe l. 127. st. 5. OZ/10 sud prvog
stupnja bio je obvezan, sukladno priloenom obraunu Porezne uprave, odrediti dio
naplaenog iznosa koji se ima isplatiti po osnovi obveznih javnih davanja sukladno
vaeim propisima, dok je isplatu preostalog naplaenog iznosa, u skladu s nalogom iz
ovrne isprave, bio duan odrediti ovrhovoditeljici, a kako je u konkretnom sluaju
propustio postupiti.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-2663/14-2 od 10. lipnja 2014.
130. OVRNI POSTUPAK

- OIB ovrenika
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 39. st. 3. i 4. Ovrnog zakona (Narodne novine broj: 112/12 i 25/13)
Sentenca
197
U situaciji kada nedostaje samo podatak o osobnom identifikacijskom broju

ovrenika nema mjesta odbaaju prijedloga za ovrhu, ve su nadleni sud ili javni
biljenik navedeni podatak duni pribaviti po slubenoj dunosti.
Neuspjeh nadlenog suda ili javnog biljenika u pribavi navedenog podatka, iako bi
eventualno mogao utjecati na mogunost provedbe ovrhe u daljnjem tijeku
postupka u smislu odredbe l. 72. st. 2. Ovrnog zakona, ne predstavlja zakonom
propisani razlog za odbaaj prijedloga za ovrhu sukladno odredbama l. 39. st. 3. i
4. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Sud prvog stupnja pobijanim je rjeenjem odbacio prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja na
temelju odredbe l. 39. st. 3. Ovrnog zakona (Narodne novine broj: 112/12 i 25/13-
dalje: OZ), budui da javni biljenik nije uspio slubenim putem utvrditi osobni
identifikacijski broj ovrenika. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog
stupnja i predmet vraa sudu na ponovni postupak.
Sukladno odredbi l. 39. st. 4. OZ, upravo u situaciji kada nedostaje samo podatak o
osobnom identifikacijskom broju ovrenika nema mjesta odbaaju prijedloga za ovrhu
sukladno l. 39. st. 3. OZ, ve su nadleni sud ili javni biljenik navedeni podatak duni
pribaviti po slubenoj dunosti.
Pritom valja napomenuti kako neuspjeh nadlenog suda ili javnog biljenika u pribavi
navedenog podatka, iako bi eventualno mogao utjecati na mogunost provedbe ovrhe u
daljnjem tijeku postupka u smislu odredbe l. 72. st. 2. OZ, ne predstavlja zakonom
propisani razlog za odbaaj prijedloga za ovrhu sukladno odredbama l. 39. st. 3. i 4. OZ.
Stoga je utvreno kako za primjenu odredbe l. 39. st. 3. OZ nisu bile ispunjene zakonom
propisane pretpostavke, slijedom ega je sud prvog stupnja u donoenju pobijane odluke
pogreno primijenio materijalno pravo, a na to ovaj sud pazi po slubenoj dunosti
sukladno l. 365. st. 2. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj: 53/91,
91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13 dalje: ZPP) u svezi sa
l. 381. ZPP, pa je valjalo, primjenom odredbe l. 380. to. 3. ZPP, u svezi sa l. 21. st. 1.
OZ, uvaiti albu ovrhovoditelja i ukinuti pobijano rjeenje te predmet vratiti na ponovan
postupak.
131. OVRNI POSTUPAK

- raun punomonika
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
198
Zakonsko kazalo
lanak 95. st. 1. Zakona o parninom postupku ('Narodne novine'' broj 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/09, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13)
Sentenca
Prema l. 95. st. 1. to. 2. Zakona o parninom postupku temeljem punomoi za
voenje parnice, odvjetnik je ovlaten stavljati i zahtjev za ovrhu, a kako iz
priloene punomoni proizlazi da je punomonik ovlaten i primati novac i novane
vrijednosti, to je temeljem takve punomoi mogue traiti isplatu ovrne trabine na
raun punomonika ovrhovoditelja.
Kratki tekst odluke

Pobijanim rjeenjem o ovrsi odreena je ovrha na mirovini ovrenika te je ovrhovoditelju
dosuen troak u iznosu 2.262,50 kn. Protiv rjeenja o ovrsi albe su podnijelo ovrenik i
ovrhovoditelj. upanijski sud u Zagrebu odbija albu ovrenika kao neosnovanu te
potvruje rjeenje o ovrsi.
Ovrenik pobija rjeenje o ovrsi navodei da mu uz rjeenje o ovrsi nije dostavljena

ovrna isprava te navodei da smatra da uz prijedlog za ovrhu nije dostavljena valjana
punomo temeljem koje bi uplate trebale biti vrene na raun punomonika
ovrhovoditelja.
Neosnovani su takvi albeni navodi ovrenika, jer je l. 38. st. 1. OZ propisana dunost
dostavljanja rjeenja o ovrsi ovrhovoditelju i ovreniku, bez obveze dostavljanja ovrne
isprave.
Nadalje, spisu prilei punomo kojom ovrhovoditelj ovlauje punomonika da ga

zastupa u parninom postupku iz kojeg potjee ovrna isprava. Prema l. 95. st. 1.
to. 2. ZPP temeljem punomoi za voenje parnice, odvjetnik je ovlaten stavljati i
zahtjev za ovrhu, a iz priloene punomoni proizlazi da je punomonik ovlaten i
primati novac i novane vrijednosti zbog ega je temeljem takve punomoi mogue
traiti isplatu ovrne trabine na raun punomonika ovrhovoditelja.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-5016/13-2 od 6. svibnja 2014.
132. OVRNI POSTUPAK
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 56. stavak 2. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 173/03,
88/05, 121/05 i 67/08)
199
Sentenca
Obzirom da je alitelj, a ne ovrenica, bio vlasnik nekretnine u vrijeme donoenja
rjeenja o ovrsi, to je alitelj dokazao osnovanost svog prigovora javnom ispravom,
pa je zbog toga trebalo postupiti po odredbi l. 56. st. 2. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Pobijanim rjeenjem upuena je trea osoba A. d.o.o. u steaju da u roku od 15 dana
pokrene parnicu protiv stranaka radi proglaenja da nije doputena ovrha na nekretnini
opisanoj u izreci koja je predmet ovog ovrnog postupka, time da parnicu moe
pokrenuti i nakon proteka odreenog roka, u kojem sluaju snosi trokove prouzroene
prekoraenjem tog roka. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i
predmet vraa sudu na ponovni postupak.
Prvostupanjski sud je donio pobijano rjeenje temeljem odredbe l. 56. Ovrnog zakona
("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 173/03, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ) a u
svezi sa l. 55. OZ. Osnovano alitelj (trea osoba) u albi navodi da je pogreno
primijenjena navedena zakonska odredba.
Naime, prema podacima spisa na predmetnoj nekretnini temeljem podneska zaprimljenog

19. svibnja 2008. predbiljeeno je pravo vlasnitva u korist alitelja, a iz rjeenja istoga
suda posl. broj: Z-46918/12 od 28. sijenja 2013. proizlazi da je predbiljeba opravdana,
pa se time pretvara u uknjibu prava vlasnitva i to od asa kada je prijedlog za
predbiljebu bio podnesen (l. 60. Zakona o zemljinim knjigama, "Narodne novine",
broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01 i 100/04).
Iz navedenog slijedi da je alitelj, a ne ovrenica, bio vlasnik nekretnine u vrijeme

donoenja rjeenja o ovrsi iz ega nastavno proizlazi zakljuak da je alitelj dokazao
osnovanost svog prigovora javnom ispravom, pa je zbog toga trebalo postupiti po
odredbi l. 56. st. 2. OZ.
Stoga je valjalo pobijano rjeenje ukinuti temeljem odredbe l. 380. to. 3. ZPP u svezi sa
l. 19. st. 1. OZ i predmet vratiti istom sudu na nastavak postupka.
133. OVRNI POSTUPAK

- zamjena novane kazne
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 16. st. 4. Ovrnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12 i 25/13)
200
lanak 43. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11 i 144/12)
Sentenca
Kako se radi zamjeni novane kazne kaznom zatvora, dakle o materiji reguliranoj
pravilima kaznenog prava, to je u konkretnom sluaju trebalo imati u vidu odredbe
l. 43. Kaznenog zakona, koje, suprotno l. 16. st. 4. Ovrnog zakona, ne daju
osnovu za zamjenu novane kazne kaznom zatvora prije nego to osuenik pristane
na rad za ope dobro ili ga ne izvri.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odlueno je da se ovrenici ukupan zbroj izreenih novanih
kazni od 3.000,00 kn zamjenjuje kaznom zatvora u trajanju od 11 dana. upanijski sud u
Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i predmet vraa sudu na ponovni postupak.
Budui da ovrenica (majka) nije predala dijete ovrhovoditelju (ocu), kako je naloeno
u rjeenju o ovrsi od 6. studenoga 2012., niti je postupila sukladno rjeenju kojim joj je
izreena zaprijeena novana kazna od 3.000,00 kn uz prijetnju novom kaznom od
5.000,00 kn ukoliko ne udovolji navedenom nalogu (l. 345. Obiteljskog zakona -
"Narodne novine", br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11, u vezi sa l. 262. i l.
16. Ovrnog zakona - "Narodne novine", br. 112/12 i 25/13, dalje: OZ), je sud prvog
stupnja odluio primjenom odredbe l. 16. st. 4. OZ.
Odredba l. 16. st. 4. OZ propisuje: ako fizika osoba kojoj je izreena novana kazna ne
plati tu kaznu u roku koji je odreen odlukom suda, ta e se kazna zamijeniti zatvorskom
kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novane kazne zatvorskom kaznom.
Meutim, pobijana odluka kojom je novana kazna od 3.000,00 kn zamijenjena

kaznom zatvora u trajanju od 11 dana nije u skladu sa pravilima kaznenog prava,
sadranim u slijedeim odredbama l. 43. Kaznenog zakona (Narodne novine, br.
125/11 i 144/12, dalje KZ). Sadraj citiranih odredbi l. 43. st. 2. i 3. KZ ne daju
osnovu za zamjenu novane kazne kaznom zatvora prije nego to osuenik pristane
na rad za ope dobro ili ga ne izvri.
Budui da je sud prvog stupnja zbog pogrene primjene materijalnog prava propustio
(utvrditi i) dati razloge o odlunim injenicama je valjalo ukinuti pobijanu odluku i
predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak (l. 380. to. 3. Zakona o parninom
postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
123/08, 57/11, 25/13 i 28/13).
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-808/14-2

201
134. OVRNI POSTUPAK

- izjava o zapljeni
- karakter zadunice
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 154. stavak 2. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96, 29/99, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
U dijelu kojim se izjava ovrenice odnosi na njene raune oito je da postoji
suglasnost ovrenice da se sredstva na njenim raunima zapljene, meutim, na
temelju takve suglasnosti ovrhovoditelj ne bi mogao provesti izvansudsku ovrhu jer
nedostaje izjava ovrenice da daje suglasnost da se zaplijenjena sredstva izravno
isplauju vjerovniku.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbaen je prijedlog ovrhovoditelja za privremenu pljenidbu
tednih uloga ovrenika, podnesen na temelju izjave o zapljeni plae. upanijski sud u
Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i predmet vraa sudu na ponovni postupak.
Izjava sa suglasnosti ovrenice za zapljenu plae od 25. travnja 2007. sadri i izjavu
ovrenice da je suglasna da se "radi naplate svih dospjelih trabina kreditora temeljem
istog ugovora zapljene svi moji rauni, kunski i devizni, otvoreni kod bilo koje banke ". S
obzirom na ovakav sadraj ovrne isprave, prvostupanjski sud je ocijenio da
ovrhovoditelj ima mogunost naplate svoje trabine izvansudskom ovrhom, pa, s obzirom
da se na postupak privremene pljenidbe tednih uloga nadovezuje postupak sudske ovrhe
(lanak 154. st. 5. Ovrnog zakona / "Narodne novine" broj: 57/96, 29/99, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ) ocjenjuje da prijedlog za privremenu
pljenidbu nije doputen.
Pogrean je zakljuak prvostupanjskog suda da ovrhovoditelj ima mogunost

naplatiti svoju trabinu izvansudskom ovrhom. Naime, u dijelu kojim se izjava
ovrenice odnosi na njene raune oito je da postoji suglasnost ovrenice da se
sredstva na njenim raunima zapljene, meutim, na temelju takve suglasnosti
ovrhovoditelj ne bi mogao provesti izvansudsku ovrhu jer nedostaje izjava ovrenice
da daje suglasnost da se zaplijenjena sredstva izravno isplauju vjerovniku.
Naime, tek u sluaju da ovrenica ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njen potpis dala
suglasnost da se radi naplate trabine odreenog vjerovnika zapljene svi njeni rauni koje
ima kod banaka, te da se novac s tih rauna u skladu s njenom izjavom sadranoj u toj
ispravi izravno isplauje vjerovniku, takva izjava bi imala pravni karakter zadunice
202
(lanak 183. stavak 1. OZ), a takva isprava imala bi uinak pravomonog rjeenja o ovrsi
kojim se zapljenjena trabina po raunu prenosi na ovrhovoditelja radi naplate.
Dakle, predmetna izjava ne udovoljava uvjetima iz odredbe lanka 183. stavak 1. OZ, pa
predmetna izjava ovrenice od 25. travnja 2007. ima uinak pravomonog rjeenja o ovrsi
samo u odnosu na stalna novana primanja ovrenice (lanak 178. stavak 1. OZ).
Na drugim predmetima ovrhe, ukljuujui o raune, ovrhovoditelj moe traiti ovrhu na

drugim predmetima ovrhe temeljem navedene izjave ali za te predmete ovrhe
ovrhovoditelj ne raspolae ispravom s uinkom rjeenja o ovrsi i ne moe svoju trabinu
na drugim predmetima ovrhe, osim na stalnom novanom primanju, naplatiti
izvansudskim putem. Prema tome, u konkretnom sluaju ovrhovoditelj ima pravo
predloiti donoenje rjeenja kojim e privremeno zapljeniti sve tedne uloge ovrenika
(lanak 154. stavak 2. OZ), dakako, ukoliko su za to ispunjene i sve ostale zakonske
pretpostavke.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-3819/09-2 od 15. prosinca 2009.
135. OVRNI POSTUPAK

- odgoda izvansudska ovrha
- namirenje zalonog vjerovnika
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
l. 337. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96,
68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08)
Sentenca
Obzirom da o tome postoji izriito pisano doputenje zalonih dunika, izvansudsko
namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga se provodi temeljem l.
337. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.
U postupku namirenja trabine iz vrijednosti zaloga izvansudskim putem i to putem

javne drabe kod javnog biljenika u smislu odredbe l. 337. Zakona o vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima nema mjesta primjeni odredbe l. 252.g. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud je udovoljio prijedlogu ovrenika i donio rjeenje kojim je odgodio
ovrhu u ovoj pravnoj stvari do pravomonog okonanja parninog postupka koji se vodi
pred Trgovakim sudom u Zagrebu po tubi radi utvrenja predanoj 3. rujna 2013. pri
tome zakljuivi da su ispunjeni uvjeti iz l. 61. st. 1. to. 4. Ovrnog zakona ("Narodne
novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08), te primjenom
203
odredbe l. 252.g. st. 5. tog zakona donosi pobijano rjeenje. upanijski sud u Zagrebu
preinauje rjeenje suda prvog stupnja na nain da odbija prijedlog ovrenika za odgodu
ovrhe.
Iz stanja spisa proizlazi da je javni biljenik oglasio prvu javnu drabu radi prodaje
poslovnih udjela u postupku izvansudskog namirenja. Izvansudsko namirenje zalogom
osigurane trabine iz vrijednosti zaloga se provodi temeljem l. 337. Zakona o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98,
137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08 dalje: ZV) jer o tome postoji izriito
pisano doputenje zalonih dunika u l. 9. Sporazuma to u samom prijedlogu ne
spore niti ovrenici. Sukladno l. 337. st. 3. ZV izvansudsko namirenje ostvaruje se
putem javne drabe.
Odredba l. 252.g st. 5. OZ predvia izvansudsku ovrhu, a koja pretpostavlja

postojanje pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi donesenog od strane javnog
biljenika kojim je ovrha odreena na trabini po raunu kod banke ili openito na
imovini ovrenika ili kojim je ovrha odreena na stalnom novanom primanju ili
openito na imovini ovrenika.
U konkretnom sluaju ne radi se o izvansudskoj ovrsi u smislu gore navedene

zakonske odredbe, jer niti postoji pravomono i ovrno rjeenje o ovrsi javnog
biljenika, a niti ovrhovoditelj zahtijeva svoje namirenje na nain predvien
stavcima 1. i 2. citirane odredbe.
Ovrhovoditelj zahtijeva namirenje svoje trabine iz vrijednosti zaloga izvansudskim

putem i to putem javne drabe kod javnog biljenika u smislu odredbe l. 337. ZV u
kom postupku nema mjesta primjeni odredbe l. 252.g. OZ na koju se
prvostupanjski sud poziva.
Kako dakle ne egzistira postupak koji bi potpadao pod regulaciju Ovrnog zakona, to je
prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo kada je usvojio prijedlog
ovrenika za odgodu ovrhe, pa je valjalo temeljem odredbe l. 380. t. 3. ZPP, a koji se
primjenjuju temeljem l. 21. st. 1. OZ, uvaiti albu ovrhovoditelja, preinaiti pobijano
rjeenje i prijedlog ovrenika odbiti.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-7483/13-7 od 20. svibnja 2014.
136. OVRNI POSTUPAK

- promjena predmeta i sredstva ovrhe
- ovrha nije odreena openito ve na plai
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
204
Zakonsko kazalo
lanak 5. st. 3. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05 i 67/08)
Sentenca
Temeljem rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na plai ovrenika, ovrhovoditelj
nije mogao traiti provedbu ovrhe na novanoj trabini ovrenika.
Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim se nalae plaanje

ima svojstvo ovrne isprave (l. 21. to. 4. i l. 54. st. 4. Ovrnog zakona), te na
temelju tog dijela rjeenja o ovrsi ovrhovoditelj ima pravo traiti odreivanje ovrhe.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za promjenu predmeta i sredstva
ovrhe, uz obrazloenje da ovrhovoditelj nije dokazao nemogunost provedbe izvansudske
ovrhe u smislu l. 5. st. 3. OZ-a, a niti je zatraio od suda odreivanje ovrhe na predmetu
ovrhe na kojem se na temelju pravomonog rjeenja o ovrsi koje je donio javni biljenik ne
moe traiti izvansudska ovrha. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja
i predmet vraa sudu na ponovni postupak.
Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na novanoj trabini ovrenika, temeljem

pravomonog rjeenja o ovrsi javnog biljenika kojim je, radi naplate iste novane
trabine, odreena ovrha na plai ovrenika.Uz svoj prijedlog ovrhovoditelj je dostavio i
potvrdu HZMO-a iz koje proizlazi da je ovrenik bio prijavljen na mirovinsko osiguranje do
29. veljae 2012., a da nakon tog datuma ne postoje podaci o svojstvu osiguranika u
evidencijama Zavoda.
Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na stalnom

novanom primanju kao u ovom sluaju, ovrhovoditelj moe izravno zatraiti od
poslodavca ili drugog isplatitelja stalnog novanog primanja da mu isplati iznos kojim e se
namiriti njegova trabina radi ijeg je ostvarenja ovrha odreena (l. 252. g st. 2. OZ).
Stoga, pogreno sud zakljuuje da ovrhovoditelj nije dokazao da se izvansudska ovrha

ne moe provesti, obzirom ovrenik nije evidentiran u HZMO-u kao osiguranik nakon
veljae 2012., slijedom ega ovrhovoditelj nije niti mogao zatraiti isplatitelja stalnog
novanog primanja isplatu ovrne trabine.
Nadalje, temeljem rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na plai ovrenika,

protivno shvaanju prvostupanjskog suda, ovrhovoditelj nije mogao traiti provedbu
ovrhe na novanoj trabini ovrenika, zbog ega odreivanje ovrhe na novanoj
trabini, ovrhovoditelj predlae u ovom postupku.
Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim se nalae plaanje

ima svojstvo ovrne isprave (l. 21. to. 4. i l. 54. st. 4. OZ), te na temelju tog dijela
rjeenja o ovrsi ovrhovoditelj ima pravo traiti odreivanje ovrhe.
205
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-4365/13-2 od 23. travnja 2014.
137. OVRNI POSTUPAK

- smrt ovrenika
- novi prijedlog za ovrhu
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 5. st. 3. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05 i 67/08)
lanak 252. h st. 2. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05 i 67/08)
lanak 32. st. 2. Ovrnog zakona (Narodne novine broj 112/12)
Sentenca
Kada je ovrni postupak pokrenut ovrnim prijedlogom jer je ovrenica preminula,
dolo je do prijenosa obveze univerzalnom sukcesijom u pravni poloaj izvornog
dunika u smislu l. 32. st. 2. Ovrnog zakona /12, pa se ne radi o prijedlogu koji bi
se u smislu l. 252. h st. 2. Ovrnog zakona smatrao prijedlogom za promjenu
predmeta i sredstva ovrhe niti se osnovanost takvog prijedloga moe ocjenjivati
primjenom te odredbe, slijedom ega se ne radi niti o nastavku postupka
pokrenutog pred javnim biljenikom u smislu l. 5. st. 3. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za promjenu predmeta i sredstva
ovrhe. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i predmet vraa sudu
na ponovni postupak.
Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu radi naplate svoje novane trabine na

novanoj trabini ovrenika, temeljem pravomonog rjeenja o ovrsi javnog biljenika od
30. rujna 2010. kojim je radi naplate iste novane trabine odreena ovrha openito na
imovini ovrenika.
Pobijano rjeenje prvostupanjski sud je donio primjenom l. 252. h Ovrnog zakona

("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08, dalje: OZ), uz
obrazloenje da ovrhovoditelj nije dokazao nemogunost provedbe izvansudske ovrhe u
smislu l. 5. st. 3. OZ-a, a niti je zatraio od suda odreivanje ovrhe na predmetu ovrhe na
kojem se na temelju pravomonog rjeenja o ovrsi koje je donio javni biljenik ne moe
traiti izvansudska ovrha.
Prije svega treba istaknuti da je rjeenjem o ovrsi javnog biljenika ovrha odreena
openito na imovini ovrenice N. M., a da je prijedlogom za ovrhu u ovoj ovrnoj stvari
206
predloeno odreivanje ovrhe na novanim trabinama ovrenika I. D. i M. D., kao

nasljednika iza N. M. Obzirom da je ovrenica N. M. preminula po ocjeni ovog suda
oito je da se ovrha na raunu kod banke, kao i na stalnom novanom primanju preminule
ovrenice ne moe provesti pa ovrhovoditelj nije bio duan dokazivati da to nije mogue.
Meutim, kako je ovrhovoditelj podnio ''ovrni prijedlog'' te pokrenuo ovaj ovrni

postupak ovrnim prijedlogom, jer je ovrenica N. M. preminula, zbog ega je dolo
do prijenosa obveze univerzalnom sukcesijom u pravni poloaj izvornog dunika u
smislu l. 32. st. 2. OZ/12, po ocjeni ovog suda ne radi se o prijedlogu koji bi se u
smislu l. 252. h st. 2. OZ smatrao prijedlogom za promjenu predmeta i sredstva
ovrhe pa se ni osnovanost takvog prijedloga ne moe ocjenjivati primjenom te
odredbe, slijedom ega se ne radi niti o nastavku postupka pokrenutog pred javnim
biljenikom u smislu l. 5. st. 3. OZ.
138. OVRNI POSTUPAK

- ovrna isprava ne sadri izjavu
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 54. st. 6. Zakona o javnom biljenitvu (Narodne novine". broj: 78/93 i 29/94)
Sentenca
Budui u Ugovoru nema i izriite izjave ovrenika kao korisnika kredita da pristaje
da se na temelju tog akta neposredno provede ovrha na novanim sredstvima, to je
ostvaren albeni razlog iz odredbe l. 46. st. 1. to. 1. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Pobijanim rjeenjem o ovrsi odreena je predloena ovrha pljenidbom i prijenosom
novane trabine radi naplate. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje o ovrsi i odbija
podneseni prijedlog za ovrhu kao neosnovan.
Osnovano se u albi navodi da ovrna isprava ne sadri izjavu obveznika o tome da se

na temelju tog akta moe radi ostvarenja trabine neposredno provesti ovrha na svim
imovinskim pravima ovrenika, u konkretnom sluaju pljenidbom novanih sredstava
po svim raunima i oroenim novanim sredstvima u svim bankama (l. 54. st. 6.
Zakona o javnom biljenitvu ("Narodne novine". broj: 78/93 i 29/94).
Naime, stranke su zakljuile Ugovor o kreditu i lankom 9. tog ugovora radi osiguranja
cjelokupne trabine kreditora prema korisniku kredita, zaloni dunici su zaloili
suvlasniki dio nekretnine i suglasili se da se zasnuje zalono pravo u korist kreditora na
207
odreenoj nekretnini, te se ovrenik kao korisnik kredita lankom 14. Ugovora suglasio
da kreditor moe neposredno na temelju ovog Ugovora zatraiti protiv njega ovrhu radi
prisilne naplate bilo koje trabine iz ovog Ugovora. Tome valja dodati da je lankom 15.
Ugovora zasnovano zalono pravo na trabinama koje ovrenik ima s osnova svojih
rauna ili depozita otvorenih kod kreditora, te je sadrana ovrna klauzula koja se odnosi
samo na zaloene trabine kod ovrhovoditelja.
Budui u Ugovoru nema i izriite izjave ovrenika kao korisnika kredita da pristaje
da se na temelju tog akta neposredno provede ovrha na novanim sredstvima, to je
ostvaren albeni razlog iz odredbe l. 46. st. 1. to. 1. OZ-a.
Zbog navedenog, valjalo je pobijano rjeenje ukinuti na temelju l. 380. to. 3. ZPP-a, a
u svezi s l. 19. st. 1. OZ-a i podneseni prijedlog odbiti kao neosnovan.
139. OVRNI POSTUPAK

- vrijednost nekretnine
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 98. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05, 121/05, 67/08)
lanak 101. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08)
Sentenca
Nisu osnovani navodi alitelja kojima osporava utvrenu vrijednost nekretnina, jer je
on pozvan na predujam za predloeno vjetaenje, emu nije udovoljio zbog
nedostatka financijskih sredstava, pa kako nije stavio ni neki drugi prijedlog, to je
pravilno prvostupanjski sud prema podacima porezne uprave utvrdio vrijednost
nekretnina i nakon provedenog drugog roita za drabu pravilno donio pobijano
rjeenje o dosudi i odredio predaju nekretnine sukladno odredbi l. 98. i 101. Ovrnog
zakona.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem dosuene su nekretnine kupcu-ovdje ovrhovoditelju, poblie
opisane pod tokom I izreke, uz obvezu kupca da uplati za nekretnine pod tokom II izreke
u roku od 30 dana od dana pravomonosti, dok se za nekretnine pod tokom III oslobaa od
plaanja kupovnine. Odreen je upis prava vlasnitva kao pod IV izreke, brisanje prava i
tereta kao pod V izreke, a nakon ispunjenja pretpostavaka, kako je to pod tokom VI, time
da e se nekretnine predati kupcu kako je to pod tokom VII i VIII uz objavu ovog rjeenja
208
na oglasnoj ploi suda i nalog zemljino-knjinom odjelu da zabiljei u zemljinim

knjigama dosudu nekretnine pod tokom I izreke rjeenja. upanijski sud u Zagrebu
potvruje rjeenje suda prvog stupnja.
Navodi alitelja da je cijeli postupak provela sudska savjetnica, a ne potpisana sutkinja, pa

da bi zbog toga pobijano rjeenje bilo nezakonito, nisu prihvaeni, jer se u ovrnom
postupku na odgovarajui nain primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku
("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka
Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 pro. tekst i 25/13 -
dalje: ZPP), pa tako i odredba l. 13. ZPP-a prema kojoj su sudski savjetnici ovlateni
provoditi postupak, ocjenjivati dokaze i utvrivati injenice, a na temelju tako
provedenog postupka i prijedloga, sudac donosi odluku.
Prema podacima u spisu zaloni vjerovnici su obavijeteni o postupku predmetne ovrhe,

pa su navodi alitelja o tome kada su obavijeteni o ovrsi, bez pravnog znaenja.
Nisu osnovani ni navodi alitelja kojima osporava utvrenu vrijednost nekretnina, jer
je on pozvan na predujam za predloeno vjetaenje, emu nije udovoljio zbog
nedostatka financijskih sredstava, pa kako nije stavio ni neki drugi prijedlog, to je
pravilno prvostupanjski sud prema podacima porezne uprave utvrdio vrijednost
nekretnina i nakon provedenog drugog roita za drabu pravilno donio pobijano
rjeenje o dosudi i odredio predaju nekretnine sukladno odredbi l. 98. i 101. Ovrnog
zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00 Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske, 173/03, 194/03 ispravak, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08 - dalje:
OZ).
Stoga je alba odbijena kao neosnovana i pobijano rjeenje potvreno kao zakonito i
pravilno temeljem odredbe iz l. 380. to. 2. ZPP-a u svezi sa l. 19. st. 1. OZ-a.
140. OVRNI POSTUPAK

- nije provedena pljenidba
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 130. Ovrnog zakona (''Narodne novine'', broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
lanak 133. Ovrnog zakona (''Narodne novine'', broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
209
Budui da u predmetnom postupku (uredovanju) nije provedena pljenidba, niti

procjena, kao niti oduzimanje pokretnina ovrenice, time nije bilo mogue provesti
niti njihovu otpremu i smjetaj, stoga je pogreno sud prvog stupnja primijenio
materijalno pravo iz odredbe l. 133. a Ovrnog zakona kada je obustavio ovrhu u
predmetnoj pravnoj stvari obzirom da na uredovanju ovrhovoditelj nije osigurao
sve to je potrebno za otpremanje i smjetaj pokretnina.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja obustavljena je ovrha odreena rjeenjem o ovrsi poslovni
broj Ovrj-3797/10 od 3. rujna 2010., temeljem odredbe l. 133.a st. 5. i 6. Ovrnog
zakona (''Narodne novine'', broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05,
121/05 i 67/08, dalje: OZ), budui da za vanjsko uredovanje od 25. kolovoza 2012.
ovrhovoditelj nije osigurao sve to je potrebno za otpremu i smjetaj pokretnina, niti je
predloio odgodu istoga. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i
Budui da u predmetnom postupku, odnosno na uredovanju 25. kolovoza 2012.

nije provedena pljenidba, pa tako niti procjena, kao niti oduzimanje pokretnina
ovrenice, time nije bilo mogue provesti niti njihovu otpremu i smjetaj, stoga je
pogreno sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz odredbe l. 133.a OZ-a
kada je obustavio ovrhu u predmetnoj pravnoj stvari obzirom da na uredovanju
odranom 25. kolovoza 2012. ovrhovoditelj nije osigurao sve to je potrebno za
otpremanje i smjetaj pokretnina.
Iz navedenih razloga, valjalo je temeljem odredbe l. 380. to. 3. Zakona o parninom

postupku (''Narodne novine'', broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13, dalje: ZPP), u vezi sa odredbom l. 19. st. 1.
OZ-a uvaiti albu ovrhovoditelja, ukinuti pobijano rjeenje i predmet vratiti sud prvog
stupnja na ponovan postupak.
141. OVRNI POSTUPAK

- zadunica u preslici
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 33. st. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine'', broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
210
Ovrha protiv dunika na drugim predmetima ovrhe u smislu odredbe l. 183. st. 7.
Ovrnog zakona, moe se traiti kako na temelju izvornika ovrne isprave -
zadunice, tako i ovjerovljenog prijepisa - preslika zadunica na kojima je javni
biljenik potvrdio da su to preslike izvornih isprava.
Kratki tekst odluke

U ovoj pravnoj stvari ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na temelju
javnobiljeniki ovjerovljenih - ovrnih isprava - zadunica ovrenika i to na
nekretninama u vlasnitvu ovrenika, pljenidbom plae i na pokretninama ovrenika.
Prvostupanjski sud je odredio predloenu ovrhu pobijanim rjeenjem. upanijski sud u
Zagrebu potvruje rjeenje o ovrsi.
Ovrhovoditelj je prijedlogu priloio preslike zadunica na kojima je javni

biljenik potvrdio da su to preslike izvornih isprava, a koje se u izvorniku nalaze
kod ovrhovoditelja, pa prijedlog ovrhovoditelja sadri propisanu ispravu koja je
potrebna za provedbu ovrhe (l. 33. st. l. Ovrnog zakona, "Narodne novine", broj:
57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08 dalje: OZ).
Naime, odredbom l. 183. st. 1. OZ propisano je da dunik moe ispravom na kojoj je

javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate trabine odreenog
vjerovnika zaplijene svi rauni koje ima kod banaka te da se novac s tih
rauna, u skladu s njegovom izjavom sadranom u toj ispravi, izravno isplauje
vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima uinak pravomonog
rjeenja o ovrsi kojim se zapljenjuje trabina po raunu i prenosi na ovrhovoditelja radi
naplate. Stavkom 7. iste zakonske odredbe je propisano da takva isprava ima svojstvo
ovrne isprave na temelju koje se moe traiti ovrha protiv dunika (i) na drugim
predmetima ovrhe.
Prema tome, radi se o ovrnoj ispravi iz l. 21. to. 6. OZ, koja je ovrna i podobna za
ovrhu i vjerovnik moe birati kojim sredstvom e naplatiti svoju trabinu, a ovrha se
provodi sve dok se namirenje ne obavi u cijelosti.
Slijedom navedenog, pogreno alitelj smatra da samo izvornik zadunice ima

svojstvo ovrne isprave na temelju koje bi se mogla traiti ovrha protiv dunika na
drugim predmetima ovrhe u smislu odredbe l. 183 .st. 7. OZ, jer je odredbom l.
33. st. 1. OZ propisano da se ovrna isprava moe priloiti i u
ovjerovljenom prijepisu, to je ovrhovoditelj i uinio.
Slijedom navedenog, alba je odbijena kao neosnovana i pobijano rjeenje potvreno

temeljem odredbe l. 380. to. 2. Zakona o parninom postupku ("Narodne novine", broj:
53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pro. tekst,
25/13 i 28/13) u svezi s l. 19. st. 1. OZ.

211
142. OVRNI POSTUPAK

- ugovor o okvirnom iznosu zaduenja i osiguranju
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
Sentenca
Kako l. 1.1. ugovora o okvirnom iznosu zaduenja i osiguranju nije naznaeno
koliko je trenutno dugovanje ovrenice, ve do kojeg iznosa e ovrhovoditelj
odobravati kredite, to je ovrhovoditelj prema l. 29. st. 5. Ovrnog zakona (a prema
l. 1.3. istog ugovora stranke su ugovorile da e iznos iz poslovnih knjiga
ovrhovoditelja biti dokaz o visini i dospijeu trabine ovrhovoditelja), postupio
zakonito te je uz prijedlog o ovrsi dostavio ovjereni izvod iz poslovnih knjiga kao
dokaz o visini i dospijeu trabine u kojem je tono odreena visina novane
trabine. Prema tome ovrhovoditelj je podnio ovrni prijedlog temeljem l. 39. st. 1
Ovrnog zakona u vezi l. 29. st. 5. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbacuje se prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 4. listopada
2013., na temelju ovrne isprave, solemniziranog ugovora o okvirnom iznosu zaduenja i
osiguranju, radi naplate novane trabine u iznosu od 582.825,51 kn sa zateznim
kamatama. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i predmet vraa
sudu na ponovni postupak.
Prvostupanjski sud je pogreno primijenio materijalno pravo i odbacio prijedlog za

ovrhu jer da isti nije podnijet sukladno l. 39 st. 1 i 3 Ovrnog zakona (Narodne novine
broj 112/12 -dalje: OZ) tj. da nije ispravno naznaio trabinu sukladno ovrnoj ispravi,
ugovoru o okvirnom iznosu zaduenja i osiguranju, u kojem da je navedena trabina u
iznosu od 100.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti.
Tono je da je l. 29 st. 5 OZ-a propisano da ako je prema ovrnoj ispravi vjerovnik

ovlaten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja trabine, vjerovnik e opseg ili vrijeme
ispunjenja trabine odrediti u prijedlogu za ovrhu. Kako l. 1.1. ugovora o
okvirnom iznosu zaduenja i osiguranju nije naznaeno koliko je trenutno
dugovanje ovrenice, ve do kojeg iznosa e ovrhovoditelj odobravati kredite, to je
ovrhovoditelj prema l. 29 st. 5 OZ-a, (a prema l. 1.3. istog ugovora stranke su
ugovorile da e iznos iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja biti dokaz o visini i
dospijeu trabine ovrhovoditelja), postupio zakonito te je uz prijedlog o ovrsi
dostavio ovjereni izvod iz poslovnih knjiga kao dokaz o visini i dospijeu trabine u
kojem je tono odreena visina novane trabine. Prema tome ovrhovoditelj je
podnio ovrni prijedlog temeljem l. 39 st. 1 OZ-a u vezi l. 29 st. 5 OZ-a.
212
Prema tome ispitujui pobijano rjeenje u granicama razloga navedenih u albi, pazei po
slubenoj dunosti na bitne povrede odredaba parninog postupka iz l. 354 st. 2 Zakona
o parninom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP), kao i na pravilnu primjenu
materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je pobijano rjeenje protivno zakonu, pa je valjalo
isto ukinuti.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-7250/13-2 od 4. oujka 2014.
143. OVRNI POSTUPAK

- rjeenje o namirenju
- troak
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 106. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05)
lanak 107. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05)
Sentenca
Prvenstveno se namiruju trokovi ovrnog postupka koji se tiu sudskih pristojbi i
plaenih predujmova za provedbu ovrnih radnji (l. 106. st. 1. to. 1. Ovrnog
zakona), a trokovi ovrnog postupka, osim navedenih koji se prvenstveno namiruju,
namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna trabina (l. 107. st. 5. Ovrnog
zakona), koja se pak po odredbi l. 107. st. 1. Ovrnog zakona namiruje nakon
trabina iz l. 106. Ovrnog zakona. Meutim niti jedna od navedenih odredbi ne
predvia namirenja i zateznih kamata na trokove ovrnog postupka.
Trokovi i kamate za posljednje tri godine do donoenja rjeenja o dosudi priznaju

se samo ako su odreeni ovrnom ispravom (l. 107. st. 4. Ovrnog zakona).
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odlueno je da se iz iznosa od 656.871,00 kn dobivenog
prodajom nekretnine ovrenika, namiruju slijedea potraivanja ovrhovoditelja: -troak
ovrnog postupka prema rjeenju o ovrsi u iznosu od 66.183,00 kn te kamata na taj iznos u
iznosu od 52.399,81 kn; -daljnji troak ovrnog postupka u iznosu od 279.403,04 kn; -
dospjele kamate na glavnice duga prema rjeenju o ovrsi u iznosu od 3.924,50 kn; -dio
glavnica prema rjeenju o ovrsi, i to glavnica izraena u USD na iznos od 22.760,77 USD
to u kunskoj protuvrijednosti iznosi 136.991,71 kn, te glavnica izraena u EUR za iznos
od 15.623,91 to u kunskoj protuvrijednosti iznosi 117.968,94 kn, na nain da se ova
213
potraivanja prebijaju sa ovrenikovom trabinom za isplatu kupovnine za koju je

ovrhovoditelj kao kupac osloboen obveze polaganja (to. I. izreke). Pod to. II. izreke
odbaen je prigovor ovrenika izjavljen 8. studenog 2011. izjavljen protiv rjeenja
upanijskog suda u Zagrebu posl.br. Govr-961/11 od 16. rujna 2011. godine. upanijski
sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i predmet vraa sudu na ponovni
postupak.
Obzirom da su odredbama l. 106. i 107. OZ odreeni prednosni redovi u

namirenju tono odreenih trabina, nije jasno koji to troak ovrnog postupka po
rjeenju o ovrsi, u iznosu od 66.183,00 kn, prvostupanjski sud ima u vidu, jer se
prvenstveno namiruju trokovi ovrnog postupka koji se tiu sudskih pristojbi i
plaenih predujmova za provedbu ovrnih radnji (l. 106. st. 1. to. 1. OZ) a trokovi
ovrnog postupka, osim navedenih koji se prvenstveno namiruju, namiruju se po
istom redoslijedu kao i glavna trabina (l. 107. st. 5. OZ), koja se pak po odredbi l.
107. st. 1. OZ namiruje nakon trabina iz l. 106. OZ.
Niti jedna od navedenih odredbi ne predvia namirenja i zateznih kamata na

trokove ovrnog postupka, koje se pobijanom odlukom priznaju u iznosu od
52.399,81 kn, a iz obrazloenja nije jasno zato se i ta trabina priznaje te da li se
radi o ispunjenim pretpostavkama iz l. 27. st. 3. OZ po kojima se zatezna kamata na
troak ovrnog postupka moe odrediti samo od dana kada su ti trokovi uinjeni,
odnosno plaeni. Isto se odnosi i na priznate dospjele kamate glavnice duga u iznosu
od 3.924,50 kn, pri emu treba navesti da se trokovi i kamate za posljednje tri
godine do donoenja rjeenja o dosudi priznaju samo ako su odreeni ovrnom
ispravom (l. 107. st. 4. OZ), to ovdje nije sluaj.
Konano, niti za visinu daljnjeg troka ovrnog postupka (u iznosu od 279.403,04 kn), u
kojemu su sadrani i trokovi zastupanja, nisu dani potpuni i jasni razlozi. To zato to nije
jasno koji troak sastava albe od 6. oujka 2007. godine se priznaje u punoj visini od
4.540 bodova, kad iz stanja spisa proizlazi da ovrhovoditelj takvu albu nije podnosio, te
zato se priznaju trokovi zastupanja na roitu od 23. listopada 2007. godine u punom
iznosu, kao i troak uredovanja od 5. oujka 2012. godine, u nejasnoj visini, obzirom da
za te radnje po odredbama Tbr. 12. to. 1. i 2. Tarifa o nagradama i naknadi trokova za
rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 91/04, 37/05 i 59/07 te 148/09) vrijede pravila iz
Tbr. 9. tih Tarifa u odnosu na odreivanje visine naknade za zastupanje prema predmetu
raspravljanja odnosno postupanja.
Nejasna je i odluka pod tokom II izreke pobijanog rjeenja, obzirom da se njome, kao i u
obrazloenju, prihvaa navod ovrenika da se "prigovor" podnosi protiv rjeenja ovoga
drugostupanjskog suda poslovni broj Govr-961/11 od 16. rujna 2011. godine, meutim u
spisu ne postoji rjeenje od tog datuma, a u tijeku postupka donoeno je nekoliko
drugostupanjskih odluka, pod razliitim brojevima i razliitog datuma.
Radi svega izloenog za sada se ne moe ispitati pravilnost i zakonitost pobijanog

rjeenja, pa je time poinjena bitna povreda odredaba ovrnog postupka iz l. 354. st. 2.
to. 11. ZPP, na koju ovaj sud pazi i po slubenoj dunosti po odredbi l. 365. st. 2. u vezi
214
l. 381. ZPP i l. 19. st. 1. OZ. Stoga je albu valjalo uvaiti, ukinuti rjeenje
prvostupanjskog suda te predmet vratiti tome sudu na ponovan postupak, radi ega je
odlueno kao u izreci po odredbi l. 380. to. 3. ZPP.
144. OVRNI POSTUPAK

- odbaaj i izravna naplata
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 211. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12)
lanak 197. st. 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12)
lanak 39. st. 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12)
Sentenca
Kako je ovrhovoditelj na temelju ovrne isprave mogao zatraiti izravnu naplatu od
Agencije, a niti ne tvrdi da se nije mogla provesti naplata, to je u smislu odredbe l.
211. Ovrnog zakona, prijedlog ovrhovoditelja valjalo odbaciti kao nedoputen.
Kako je ovrhovoditelj u prijedlogu propustio navesti da e se novani iznos za koji

je odreena ovrha isplatiti ovrhovoditelju nakon pravomonosti rjeenja (u smislu
odredbe l. 197. st. 1. Ovrnog zakona), to je pravilno prvostupanjski sud ocijenio
da prijedlog u tom dijelu ne sadri sve podatke potrebne za provedbu ovrhe (l. 39.
st. 1. Ovrnog zakona).
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odreena je ovrha na pokretninama ovrenice kako je to pod
tokom I. izreke. Pod tokom II. izreke odbaen je prijedlog za odreivanje ovrhe na
novanim sredstvima ovrenice kao nedoputen, dok je pod tokom III. odbaen
prijedlog ovrhovoditelja za odreivanje ovrhe na plai ovrenice. upanijski sud u
Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod to. II. i III. izreke.
Odredbom l. 211. OZ-a propisano je da e sud odbaciti kao nedoputen prijedlog za

ovrhu na novanim sredstvima na raunu na temelju ovrne odluke na temelju koje se
moe od Agencije zatraiti izravna naplata, osim ako se na temelju isprave nije mogla
provesti naplata, o emu Agencija izdaje potvrdu. Kako je ovrhovoditelj na temelju
ovrne isprave mogao zatraiti izravnu naplatu od Agencije, a niti ne tvrdi da se nije
mogla provesti naplata, to je pravilnom primjenom navedenog propisa
prvostupanjski sud odluio kao pod tokom II. izreke.
215
Prema odredbi l. 197. st. 1. OZ-a rjeenjem o ovrsi na plai odreuje se pljenidba
odreenog dijela plae i nalae poslodavcu ovrenika da novani iznos za koji je
odreena ovrha isplati odnosno isplauje ovrhovoditelju nakon pravomonosti tog
rjeenja. Kako je ovrhovoditelj u prijedlogu propustio navesti da e se novani iznos
za koji je odreena ovrha isplatiti ovrhovoditelju nakon pravomonosti rjeenja, to
je pravilno prvostupanjski sud ocijenio da prijedlog u tom dijelu ne sadri sve
podatke potrebne za provedbu ovrhe (l. 39. st. 1. OZ-a).

.
145. OVRNI POSTUPAK

- smrt - obustava
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak. 83. st. 1. Zakona o parninom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13)
lanak 67. st. 2. i st. 5. Ovrnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96, 29/99, 173/03,
194/03, 151/04 i 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
U sluaju kada je stranka umrla prije podnoenja prijedloga za ovrhu, radi se o
situaciji kada se nedostatak iz l. 83. st. 1. Zakona o parninom postupku ne moe
otkloniti, pa isti spreava daljnje voenje ovrnog postupka.
Kratki tekst odluke

Pobijanim rjeenjem suda prvog stupnja obustavljena je ovrha u ovoj pravnoj stvari te su
ukinute sve provedene radnje. upanijski sud u Zagrebu potvruje rjeenje suda prvog
stupnja.
Iz obrazloenja pobijanog rjeenja proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio da je

ovrenik umro dana 22. rujna 2011., a da je prijedlog za ovrhu podnesen 28. prosinca
2012., slijedom ega zakljuuje da ovrenik u vrijeme podnoenja prijedloga za ovrhu
nije bio iv te se ovrha ne moe provesti, pa je primjenom odredbe l. 67. st. 2. i st. 5.
Ovrnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05,
121/05 i 67/08 dalje: OZ/96) odluio kao u izreci pobijanog rjeenja.
Odredbom l. 83. st. 1. ZPP, koja se primjenjuje sukladno odredbi l. 21. st. 1. OZ,
propisano je da ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti
stranka u postupku, a taj nedostatak se moe otkloniti, pozvat e tuitelja da izvri
potrebne ispravke u tubi ili e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa
osobom koja moe biti stranka u postupku, dok je st. 5. istog lanka propisano da ako se
216
navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odreeni rok bezuspjeno protekne, sud e
rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaene tim nedostacima i
odbaciti tubu, ako su nedostaci takve prirode da spreavaju daljnje voenje parnice.
U konkretnom sluaju radi se upravo o situaciji kada se uoeni nedostatak ne moe

otkloniti, a isti spreava daljnje voenje ovrnog postupka budui da je stranka
umrla prije podnoenja prijedloga za ovrhu.
U odnosu na albene navode da ovrhovoditelj nije bio obavijeten da je ovrenik umro

niti mu je bio dostavljen smrtni list, valja rei da su isti neodluni za pravilnost pobijane
odluke, a nije niti jasno ija bi obveza bila ovrhovoditelju dostaviti smrtni list.
Nadalje, sasvim pogreno smatra alitelj da je u konkretnoj situaciji sud bio duan
nastaviti postupak s nasljednicima ovrenika. To iz razloga to se postupak prekida
i nastavlja kada nasljednici isti preuzmu, u skladu s odredbama l. 212. i 215. ZPP,
samo u situaciji kada stranka umre tijekom postupka, a ne prije pokretanja
postupka kao to je sluaj u ovom ovrnom postupku.
Slijedom navedenog, temeljem odredbe l. 380. to. 2. ZPP u svezi s l. 21. st. 1. OZ,
odlueno je kao u izreci.
146. OVRNI POSTUPAK

- produljenje roka
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak. 67. st. 2. Ovrnog zakona (''Narodne novine'', broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
Imajui u vidu da je predmetni zakljuak suda prvog stupnja dostavljen
ovrhovoditeljici 22. prosinca 2010., odnosno da je ovrhovoditeljica podneskom od 3.
sijenja 2011. zatraila produljenje ostavljenog roka radi postupanja po istome, a
da je pobijano rjeenje kojim je ovrha obustavljena doneseno 23. kolovoza 2013.,
odnosno nakon vie od dvije godine, to se moe smatrati da je sud prvog stupnja
time ovrhovoditeljici ostavljeni rok radi pribave i dostave potrebnih podataka
preutno produljio. Obzirom da ista niti u tako ostavljenom roku nije podnijela
odgovarajui prijedlog za nastavak postupka, a da ovrhu odreenu predmetnim
rjeenjem o ovrsi nije mogue provesti, to je pravilno sud prvog stupnja, temeljem
odredbe l. 67. st. 2. Ovrnog zakona istu obustavio.
217
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja obustavljena je je, temeljem odredbe l. 67. st. 2. Ovrnog
zakona (''Narodne novine'', broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05,
121/05 i 67/08, dalje: OZ), ovrha u predmetnom postupku, uz obrazloenje da
ovrhovoditeljica nije prema pozivu suda od 22. prosinca 2010. dostavila novu adresu
ovrenika, niti je predloila poduzimanje drugih radnji u postupku. upanijski sud u
Zagrebu potvruje rjeenje suda prvog stupnja.
Ovrhovoditeljica u albi istie da je postupajui po zakljuku suda kojim je pozvana

dostaviti novu adresu ovrenika unutar ostavljenog roka od 15 dana zatraila produljenje
roka radi udovoljavanja istom zakljuku, a o kojem je sud prvog stupnja propustio
odluiti i odrediti ovrhovoditeljici novi rok za dostavu zatraenih podataka, slijedom ega
nije bilo osnove za obustavu postupka.
Imajui u vidu da je predmetni zakljuak suda prvog stupnja dostavljen

ovrhovoditeljici 22. prosinca 2010., odnosno da je ovrhovoditeljica podneskom od 3.
sijenja 2011. zatraila produljenje ostavljenog roka radi postupanja po istome, a
da je pobijano rjeenje kojim je ovrha obustavljena doneseno 23. kolovoza 2013.,
odnosno nakon vie od dvije godine, to se moe smatrati da je sud prvog stupnja
time ovrhovoditeljici ostavljeni rok radi pribave i dostave potrebnih podataka
preutno produljio. Obzirom da ista niti u tako ostavljenom roku nije podnijela
odgovarajui prijedlog za nastavak postupka, a da ovrhu odreenu predmetnim
rjeenjem o ovrsi nije mogue provesti, to je pravilno sud prvog stupnja, temeljem
odredbe l. 67. st. 2. OZ-a istu obustavio.
147. OVRNI POSTUPAK

- ovrha - Republika Turska
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 20. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12)
lanak 50. st. 1. to. 6. i 7. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12)
Sentenca
U situaciji kada se radi o vraanju radnika na rad u Veleposlanstvo gdje je prije
nezakonitog otkaza radila ovrhovoditeljica, ne radi se o ovrsi na imovini strane
drave.
218
Obzirom da se radi radnom sporu izmeu veleposlanstva i lokalnog radnika, ne

moe se u konkretnoj pravnoj stvari ovrenik pozivati na imunitet od domae
sudbene vlasti.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem o ovrsi odreena je predloena ovrha tako to je naloeno
ovreniku da u roku od 8 dana vrati ovrhovoditeljicu na isto radno mjesto tajnice (toka I
izreke), a pod prijetnjom novane kazne kao pod tokom II izreke, uz obvezu naknade
troka ovrnog postupka u iznosu od 1.000,00 kn sa zateznom kamatom kao pod tokom
III izreke, dok je u ostalom dijelu zahtjev za naknadu troka odbijen (toka IV izreke).
U ovoj pravnoj stvari je odreena ovrha temeljem ovrne sudske odluke (l. 23. OZ).
Ovrenik se u albi poziva na odredbu l. 20. OZ kojim je regulirana ovrha na imovini
strane drave, te na odredbe Beke konvencije o nepovredivosti prostorija misije strane
drave u dravi primateljici, ponavlja prigovor nenadlenosti suda u RH, pa da su u
konkretnom sluaju ostvareni albeni razlozi iz l. 50. st. 1. to. 6. i 7. OZ.
Prigovori alitelja nisu prihvaeni. To iz razloga to se u konkretnoj pravnoj stvari

radi o vraanju radnika na rad u Veleposlanstvo gdje je prije nezakonitog otkaza
radila ovrhovoditeljica, pa se ne radi o ovrsi na imovini strane drave, kako se to
pogreno u albi navodi, a niti je odreena ovrha u pogledu zaprijeenih kazni
ukoliko ovrenik ne postupi po nalogu suda.
Nadalje, neosnovano je i pozivanje alitelja na Beku konvenciju o diplomatskim

odnosima ("Narodne novine" - MU, broj: 12/93), jer se radi o radnom sporu izmeu
veleposlanstva i lokalnog radnika, pa se ne moe u konkretnoj pravnoj stvari
ovrenik pozivati na imunitet od domae sudbene vlasti, dok je o prigovoru
nenadlenosti suda RH ve pravomono rijeeno.
Slijedom navedenog, nije ostvaren albeni razlog iz odredbe l. 50. st. 1. to. 7. OZ, dok
se to. 6. navedenog lanka odnosi na izuzimanje predmeta od ovrhe i ogranienje ovrhe
na odreenim predmetima, to je bez pravnog znaenja u ovoj pravnoj stvari, jer se ne
radi o ovrsi odreenoj na nekom predmetu koji je izuzet od ovrhe odnosno na kojem je
mogunost ovrhe ograniena.
Iz navedenih razloga valjalo je albu ovrenika odbiti kao neosnovanu i pobijano rjeenje
potvrditi temeljem odredbe l. 380. to. 2. ZPP u svezi sa l. 21. st. 1. OZ.

219
148. OVRNI POSTUPAK

- rjeenje o namirenju nije ovrna isprava
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 23. st. 1. to. 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12)
Sentenca
Rjeenje kojim je utvrena trabina u steajnom postupku nad steajnim dunikom
ima snagu pravomonosti (pravomono je u odnosu na sudionike), ali nema pravnu
snagu ovrne isprave u smislu l. 23. st. 1. to. 1. Ovrnog zakona, pa u tom sluaju
treba odbaciti ovrni prijedlog kao nedoputen jer je ovrha zatraena na temelju
isprave koja nije ovrna.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem o ovrsi sud prvog stupnja, na temelju rjeenja Trgovakog suda u Zagrebu od
29. sijenja 2013., radi namirenja novanog potraivanja ovrhovoditeljice u iznosu od
61.500,00 kn sa pripadajuim kamatama dozvolio je ovrhu na nekretnini ovrenika.
upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje o ovrsi suda prvog stupnja i odbacuje prijedlog
ovrhovoditelja.
Osnovano prigovara ovenik ovakvom zakljuku suda prvog stupnja tvrdnjom da

priznanje potraivanja steajnog upravitelja ne predstavlja ovrnu ispravu, ime u biti
iznosi albeni prigovor iz l. 50. st. 1. to. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine broj:
112/12 dalje: OZ).
Rjeenjem Trgovakog suda u Zagrebu poslovni broj St-431/12 od 29. sijenja 2013.
donesenim u steajnom postupku nad steajnim dunikom, utvrena je trabina
ovrhovoditeljice u iznosu od 89.701,16 kn u 2. viem isplatnom redu, pod rbr. 45.,
sukladno odredbi l. 177. st. 3. Steajnog zakona (Narodne novine broj: 44/96,
29/99, 129/00 i 123/00 dalje: SZ). Navedeno rjeenje postalo je pravomono dana
20. veljae 2013.
Dakle, navedeno rjeenje Trgovakog suda u Zagrebu poslovni broj St-431/12 od 29.
sijenja 2013. ima snagu pravomonosti (pravomono je u odnosu na sudionike), ali
nema pravnu snagu ovrne isprave, na to osnovano ukazuje ovrenik u svojoj albi.
Stoga isprava na temelju koje je ovrha zatraena nema svojstvo ovrne isprave u
smislu l. 23. st. 1. to. 1. OZ-a pa kako je postojanje ovrne isprave i ovrivost
trabine sadrane u ovrnoj ispravi procesna pretpostavka za pokretanje ovrnog
postupka, pogreno je sud prvog stupnja postupio kada je donio pobijano rjeenje o
ovrsi ve je pravilnom primjenom materijalnog prava valjao odbaciti ovrni
220
prijedlog kao nedoputen jer je ovrha zatraena na temelju isprave koja nije
ovrna.
Stoga je, primjenom odredbe l. 380. to. 3. ZPP-a u vezi l. 19. st. 1. OZ, valjalo
pobijano rjeenje ukinuti i prijedlog odbaciti kao nedoputen.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-6473/13 od 18. oujka 2014.
149. OVRNI POSTUPAK

- javnobiljeniki akt
- prigovori (ne) valjanosti isprave
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
-
Sentenca
injenicu je li ovrenici isplaen novac u iznosu koji je predmet ovrhe, te je li
ovrnu ispravu ovrenica potpisala pod prisilom ovrenica je ovlatena dokazivati u
zasebnom parninom postupku, a ne u albenoj fazi ovrnog postupka.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem, na temelju ovrne isprave solemniziranog Ugovora o zajmu
od 20. srpnja 2010., odreena je ovrha radi namirenja ovrhovoditeljeve trabine u iznosu
od 30.000,00 Eura u kunskoj protuvrijednosti s pripadajuim zateznim kamatama na
novanim sredstvima ovrenice koji se vode kod svih banaka u Republici Hrvatskoj, te je
odreen troak ovrhe u iznosu od 9.772,50 kn. upanijski sud u Zagrebu potvruje
rjeenje o ovrsi suda prvog stupnja.
U odnosu na albene navode valja samo rei da u ovoj fazi postupka sud nije
ovlaten ulaziti u ispitivanje injenica je li ovrenici isplaen novac u iznosu koji je
predmet ovrhe, je li ovrnu ispravu ovrenica potpisala pod prisilom i ostale
injenice na koje se ukazuje albom. Te je injenice ovrenica ovlatena dokazivati u
zasebnom parninom postupku, koji je, kako proizlazi iz navoda albe i priloga
ovrenica pokrenula. Odnosno u ovrsi ove injenice mogu eventualno predstavljati
podlogu za zahtjev za odgodu ovrhe, ali nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost
donesenog rjeenja o ovrsi.

221
150. OVRNI POSTUPAK

- prigovor tree osobe - odbaaj
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak. 55. st. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine, br. 57/96, 29/99)
lanak 56. st. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine, br. 57/96, 29/99)
Sentenca
Kako jo nisu popisane stvari za koje trea osoba tvrdi da su u njezinom vlasnitvu,
prigovor tree osobe nije doputen, jer ju u suprotnom ne bi bilo mogue u smislu
odredbe l. 56. Ovrnog zakona, uputiti u parnicu, obzirom da ne bi mogla postaviti
odreeni tubeni zahtjev, tj. tono navesti popisane pokretnine za koje tvrdi da su u
njezinom vlasnitvu.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbaen je kao nedoputen prigovor tree. upanijski sud u
Pravilno prvostupanjski sud svoju odluku temelji na zakljuku da je prigovor tree

osobe nedoputen jer jo uvijek nije izvren popis pokretnina, za koje tvrdi da su u
njegovom vlasnitvu.
Naime, l. 55. st. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine, br. 57/96, 29/99, dalje OZ),
odreuje da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje
sprjeava ovrhu moe podnijeti prigovor protiv ovrhe traei da se ovrha na tom
predmetu proglasi nedoputenom, dok je l. 56. st. 1. OZ odreeno da ukoliko se
ovrhovoditelj u propisanom roku ne oituje o prigovoru ili ako se usprotivi prigovoru,
sud e podnositelja prigovora uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene
parnicu radi proglaenja da ovrha na predmetu ovrhe nije doputena, osim ako
podnositelj ne dokae opravdanost svoga prigovora pravomonom presudom ili drugom
javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako injenice na
kojima se temelji prigovor tree osobe nisu opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom
pravila o zakonskim predmnjevama.
Prema tome, u konkretnom sluaju kada jo nisu popisane stvari za koje alitelj u
svojstvu tree osobe tvrdi da su u njegovom vlasnitvu, pravilno prvostupanjski sud
smatra da je prigovor nedoputen, jer ga u suprotnom ne bi bilo mogue u smislu
odredbe l. 56. OZ, uputiti u parnicu, obzirom da ne bi mogao postaviti odreeni
tubeni zahtjev, tj. tono navesti popisane pokretnine za koje tvrdi da su u
njegovom vlasnitvu.

222
151. OVRNI POSTUPAK

- utvrenje da se ovrha nastavlja nema uporita
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
-
Sentenca
Odluka ovrnog sada, koja se sastoji od utvrenja da se ovrha nastavlja u
preostalom dijelu nema uporita u odredbama Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem prvostupanjskog suda je u to. I djelomino obustavljena ovrha odreena
rjeenjem istoga suda od 15. listopada 2002. i to u dijelu koji se odnosi na obroke
uzdravanja za mjesece od kolovoza 1999. do rujna 2001., te u dijelu koji se odnosi na
troak prijedloga za ovrhu od 19. lipnja 2002. u iznosu od 150,00 kn. To. II je nastavljen
postupak ovrhe u dijelu koji se odnosi na obroke o uzdravanju na mjesece od listopada
2001. do srpnja 2004. u iznosu od ukupno 12.541,00 kn sa zateznim kamatama koje teku
na iznose koji dospijevaju, a navedeni su u izreci presude. To. III je naloeno
ovrenicima da ovrhovoditeljici naknade troak ovrnog postupka od 312,50 kn.
upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod to.
II. izreke i predmet vraa sudu na ponovni postupak.
alitelji prigovaraju to. II. izreke tvrdei da su naslijedili pravo koritenja groba i
puku, odnosno stvari izvan prometa i bez trine vrijednosti, te ne odgovaraju za dugove
ostavitelja (l. 139. st. 2. Zakona o nasljeivanju, "Narodne novine", br. 48/03, 163/03 i
35/05).
Meutim alba je osnovana jer odluka ovrnog sada, koja se sastoji od utvrenja da
se ovrha nastavlja u preostalom dijelu (za glavnicu od 12.541,00 kn) nema uporita
u odredbama OZ, a niti se sud poziva na neku njegovu odredbu radi razjanjenja
istog. Kako nije bilo zakonske osnove za donoenje navedenog utvrenja, a ni
praktikih razloga jer se ovrha nastavlja (zbog ega je taj dio rjeenja nepotreban),
valjalo ga je ukinuti (l. 380. to. 3. ZPP, u svezi sa l. 19. OZ) i predmet vratiti
istom sudu na daljnji postupak.

223
152. OVRNI POSTUPAK

- subjektivna preinaka rjeenja o ovrsi
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 192. st. 1. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11)
Sentenca
Kako Ovrni zakon ne sadri odredbe niti predvia mogunost preinake prijedloga
za ovrhu na nain kojim bi bilo doputeno umjesto prvobitnog ovrenika naznaiti
drugoga, a budui da u ovrnom postupku sud donosi odluku o prijedlogu za ovrhu
bez odravanja glavne rasprave, valja zakljuiti da je opisanu subjektivnu preinaku
prijedloga za ovrhu u smislu odredbe l. 192. st. 1. Zakona o parninom postupku u
vezi s l. 19. st. 1. Ovrnog zakona mogue poduzeti najkasnije do donoenja
rjeenja o ovrsi.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja ukinuto je rjeenje o ovrsi od 6. kolovoza 2003. u odnosu
na II-ovrenicu Maju A. i ukinute su sve radnje u tom postupku (stavak I izreke) te je
odbaen prijedlog za ovrhu od 21. srpnja 2003. u odnosu na II-ovrenicu Maju A.
(stavak II izreke). upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i predmet
vraa sudu na ponovni postupak.
Prvostupanjski sud utvrdio je da je rjeenje o ovrsi u ovom postupku doneseno protiv

ovrenice Maje A., da je ovrhovoditelj tijekom postupka obavijestio sud da je tono ime
ovrenice Marija A., pa kako se nakon donoenja rjeenja o ovrsi vie ne moe mijenjati
osoba ovrenika, prvostupanjski sud je primjenom odredbe l. 83. Zakona o parninom
postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08,
123/08 i 57/11 - dalje: ZPP) u vezi sa l. 19. st.1. Ovrnog zakona (Narodne novine
broj: 57/96, 29/99 i 42/00 - dalje: OZ) donio pobijano rjeenje. Takvu odluku suda prvog
stupnja nije mogue prihvatiti.
Naime, odredbama ZPP, koje se primjenjuju temeljem l. 19. st.1. OZ prvostupanjskom

sudu nije dano remonstrativno ovlatenje u odnosu na odluke koje donosi tijekom
postupka, dok je odredbama OZ takvo ovlatenje predvieno iznimno (takva situacija bi
bila ona iz l. 47. st.1. OZ), a u konkretnoj situaciji nije rije o takvoj iznimci, niti se
donoenje pobijanog rjeenja, s obzirom na stadij konkretnog postupka moe temeljiti na
primjeni odredbe l. 83. st. 5. ZPP.
224
Slijedom navedenog, prvostupanjski sud u konkretnom sluaju nije bio ovlaten

samoinicijativno ukinuti svoje rjeenje o ovrsi u odnosu na II ovrenicu te odbaciti
prijedlog za ovrhu u odnosu na istu.
Zbog navedenog, valjalo je temeljem l. 380. to. 3. ZPP, u vezi s l. 19. st. 1. OZ,
ukinuti pobijano rjeenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji postupak,
zbog ega je odlueno kao u izreci ovog rjeenja.
U ponovnom postupku, prvostupanjski sud e uzeti u obzir da ime ovrenika u

smislu odredbe l. 35. st. 1. OZ predstavlja bitan i nuan sadraj prijedloga za
ovrhu, koji, budui da se njime identificira pasivna strana u postupku, moe biti
mijenjan samo primjenom pravila o subjektivnim izmjenama prijedloga za ovrhu.
Nadalje, kako OZ ne sadri odredbe niti predvia mogunost preinake prijedloga za
ovrhu na nain kojim bi bilo doputeno umjesto prvobitnog ovrenika naznaiti
drugoga, a budui da u ovrnom postupku sud donosi odluku o prijedlogu za ovrhu
bez odravanja glavne rasprave, valja zakljuiti da je opisanu subjektivnu preinaku
prijedloga za ovrhu u smislu odredbe l. 192. st. 1. ZPP u vezi s l. 19. st. 1. OZ
mogue poduzeti najkasnije do donoenja rjeenja o ovrsi. Treba uzeti u obzir i to da
je rjeenje o ovrsi doneseno protiv prvotno naznaene ovrenice Maje A., a da
ovrenica kako je odreena rjeenjem o ovrsi ne postoji.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-6342/11-2 od 25. studenog 2013.
153. OVRNI POSTUPAK

- ovrha na cjelokupnoj imovini
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 5. st. 3. Ovrnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96, 29/99, 173/03, 194/03,
151/04 i 88/05 i 121/05)
lanak 252. h Ovrnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96, 29/99, 173/03, 194/03,
151/04 i 88/05 i 121/05)
Sentenca
Ovrha koju je odredio javni biljenik na cjelokupnoj imovini ovrenika (na nain da
je kao predmet ovrhe obuhvaena sva imovina ovrenika, dakle svi predmeti ovrhe,
ukljuujui i one predmete ovrhe na kojima je ovrha ograniena, odnosno na
predmetima koji su izuzeti od ovrhe) nije u skladu s odredbom l. 252. c st. 2.
Ovrnog zakona jer prema toj odredbi ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu
predloiti da se ovrha radi naplate odreene trabine odredi openito na imovini
ovrenika, bez navoenja sredstva i predmeta ovrhe (dakle takvim odreivanjem
ovrhe ne obuhvaa se niti jedan konkretan predmet ovrhe).
225
Zakonita provedba takvog rjeenja o ovrsi u dijelu kojim je odreena ovrha nije
mogua izvansudskim niti sudskim putem, zbog ega u konkretnom sluaju ne dolazi
u obzir niti primjena odredbe l. 252. h st. 2. Ovrnog zakona, kao niti odredbe l. 5.
st. 3. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu radi naplate svoje novane trabine na
pokretninama ovrenice, a temeljem pravomonog rjeenja o ovrsi javnog biljenika
kojim je ovrha odreena na cjelokupnoj imovini ovrenice. Pozivajui se na odredbe l.
252. h st. 2. i l. 5. st. 3. Ovrnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96, 29/99, 173/03,
194/03, 151/04 i 88/05 i 121/05 - dalje: OZ) prvostupanjski sud je ocijenio da
ovrhovoditelj nije uz prijedlog za ovrhu dostavio dokaze da nije mogua provedba ovrhe
na trabini po raunu kod banke ili na stalnom novanom primanju ovrenika pa je
prijedlog za ovrhu odbio. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i
Prije svega treba istaknuti da je javni biljenik donio rjeenje o ovrsi na temelju
vjerodostojne isprave, a ovrha je odreena na cjelokupnoj imovini ovrenice, ime
je, na neodreen nain koji nije u skladu s odredbama OZ, odreena ovrha na nain
da je kao predmet ovrhe obuhvaena sva imovina ovrenika, dakle svi predmeti
ovrhe, ukljuujui i one predmete ovrhe na kojima je ovrha ograniena, odnosno na
predmetima koji su izuzeti od ovrhe. Ovako odreena ovrha nije u skladu s
odredbom l. 252. c st. 2. OZ jer prema toj odredbi ovrhovoditelj moe u prijedlogu
za ovrhu predloiti da se ovrha radi naplate odreene trabine odredi openito na
imovini ovrenika, bez navoenja sredstva i predmeta ovrhe, dakle takvim
odreivanjem ovrhe ne obuhvaa se niti jedan konkretan predmet ovrhe.
Prema tome, javni biljenik je odredio ovrhu na nain koji nije u skladu s
odredbama OZ, a zakonita provedba takvog rjeenja o ovrsi u dijelu kojim je
odreena ovrha nije mogua izvansudskim niti sudskim putem, zbog ega u
konkretnom sluaju ne dolazi u obzir niti primjena odredbe l. 252. h st. 2. OZ u
dijelu u kojem ta odredba ureuje da na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi
kojim je ovrha odreena na trabini po raunu kod banke ili na stalnom novanom
primanju, odnosno openito na imovini ovrenika, ovrhovoditelj moe zatraiti od stvarno
nadlenog suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvog
rjeenja ne moe traiti izvansudska ovrha, a u takvom sluaju sud e postupiti kao da je
od njega zatraeno da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe (l. 5.
st. 3. OZ).
Prema tome, u konkretnom sluaju ne treba primjenjivati niti odredbu l. 5. st. 3. OZ

jer bi se ta odredba primjenjivala samo u sluaju da je ovrha odreena openito na imovini
ovrenika, odnosno na trabini po raunu kod banke ili na stalnom novanom primanju.
Uostalom, ukoliko bi i trebalo primjenjivati odredbu l. 5. st. 3. OZ, opet bi trebalo
zakljuiti da postoje razlozi iz te odredbe za odreivanje ovrhe, s obzirom na to da je
226
ovrha odreena na nezakonit i neprovediv nain zbog ega rjeenje o ovrsi javnog
biljenika nije mogue provesti (u dijelu kojim je odreena ovrha).
Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim se nalae plaanje ima
svojstvo ovrne isprave (l. 21. to. 4. i l. 54. st. 4. OZ) te na temelju tog dijela rjeenja o
ovrsi ovrhovoditelj ima pravo traiti odreivanje ovrhe.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-929/10-2 od 18. sijenja 2011.
154. OVRNI POSTUPAK

- nisu ispunjene pretpostavke za prijeboj
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 202. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08)
lanak 149. Ovrnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04,
88/05,121/05, 67/08)
lanak 89. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 149/09, 61/11)
Sentenca
Kako prema ovrnoj ispravi, na temelju koje ovrhovoditelj zahtjeva odreivanje
ovrhe, postoje obje trabine (ovrhovoditeljice prema ovreniku /razlika u plai/ i
ovrenika prema ovrhovoditeljici) to objektivno nisu nastupile pretpostavke za
prestanak dijela novane inidbe iz te ovrne isprave, prijebojem (arg. l. 202. u vezi
sa l. 171., l. 172. i 195. Zakona o obveznim odnosima, a time niti konstitutivni
uinak ovrhovoditeljiine Izjave o prijeboju kojom opravdava predloenu ovrhu.
Zakonom je iskljuena mogunost prestanka obveze prijebojem za sva potraivanja

koja ne mogu biti predmetom pljenidbe, a to jesu i iznosi od dvije treine i jedne
polovine prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj te porezi i druge pristojbe (l. 4.
st. 2. i 3. u vezi sa l. 149. Ovrnog zakona, l. 89. Zakona o radu).
Kratki tekst odluke

Rjeenjem o ovrsi suda prvog stupnja odreena je ovrha temeljem ovrne isprave, radi
naplate iznosa od 10.368,50 kn sa zateznim kamatama na pojedine iznose i trokova
ovrnog postupka u iznosu od 1.230,00 kn s zateznim kamatama od donoenja rjeenja o
ovrsi do isplate, pljenidbom novanih sredstava ovrenika po njegovom iro raunu i
prijenosom istih na raun ovrhovoditeljice (u pogledu glavnice i zateznih kamata) i
punomonika ovrhovoditeljice (u pogledu trokova ovrnog postupka i zateznih kamata
na isti). upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje o ovrsi i odbacuje prijedlog za ovrhu.
227
Ovrhovoditeljica smatra da je njenom Izjavom o prijeboju od 16. rujna 2010.

(dalje u tekstu: Izjava o prijeboju) prestala obveza ovrenika na isplatu dijela
zateznih kamata na glavnicu dospjelih do 30. lipnja 2009. u iznosu od 3.937,00 kn,
dok je preostala obveza za isplatu dijela zateznih kamata dospjelih do 30. lipnja
2009. u iznosu od 3.947,00 kn te za isplatu cjelokupne glavnice. U skladu s danom
Izjavom o prijeboju ovrhovoditeljica je postavila ovrni prijedlog temeljem kojeg je
doneseno predmetno rjeenje o ovrsi. Opravdano ovrenik osporava pravilnost i
zakonitost rjeenja o ovrsi.
Naime, kako prema ovrnoj ispravi, na temelju koje ovrhovoditelj zahtjeva

odreivanje ovrhe, postoje obje trabine (ovrhovoditeljice prema ovreniku u iznosu
od 10.368,50 kn /razlika u plai/ s zateznim kamatama na pojedine iznose i
ovrenika prema ovrhovoditeljici u iznosu od 3.937,00 kn) to objektivno nisu
nastupile pretpostavke za prestanak dijela novane inidbe iz te ovrne isprave,
prijebojem (arg. l. 202. u vezi sa l. 171., l. 172. i 195. Zakona o obveznim
odnosima /Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, dalje u tekstu: ZOO-a/), a time niti
konstitutivni uinak ovrhovoditeljiine Izjave o prijeboju kojom opravdava
predloenu ovrhu.
Osim toga, u prilog nedoputenosti predmetnog zahtjeva za odreivanje ovrhe valja

imati na umu i da je zakonom iskljuena mogunost prestanka obveze prijebojem za
sva potraivanja koja ne mogu biti predmetom pljenidbe, a to jesu i iznosi od dvije
treine i jedne polovine prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj te porezi i druge
pristojbe (l. 4. st. 2. i 3. u vezi sa l. 149. OZ/1996, l. 89. Zakona o radu /Narodne
novine, broj: 149/09, 61/11/ i l. 200. t. 1. ZOO-a).
Dakle, kako osnovom ovrhovoditeljiine Izjave o prijeboju, protivne navedenim prisilnim

propisima, nije moglo doi do utrnua meusobnih novanih obveza ovrhovoditeljice i
ovrenika, a time niti vika novane trabine kao predmeta inidbe, koja bi bila u skladu
sa sadrajem ovrnog naslova i njegovoj materijalnoj ovrnosti, temeljem kojeg je ovrha
predloena, to je sud prvog stupnja poinio bitnu povredu odredaba postupka u smislu l.
46. st. 5. u vezi sa l. 35. OZ/1996 (arg. l. 3. st. 3. u vezi sa l. 7. st. 2. ZPP-a) kad je po
prijedlogu ovrhovoditelja donio pobijano rjeenje o ovrsi, u prilog ega svakako valja
imati na umu i da ovrhovoditeljica nije u svojstvu ovlatenika u smislu odredbe l. 26. st.
5. OZ/1996, da se ne radi o uvjetnim ili uzajamnim obvezama, niti prijedlogu u smislu
odredbe l. 23. st. 3. OZ/1996.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-2801/11-2 od 14. veljae 2014.
155. OVRNI POSTUPAK

- u prijedlogu nije navedena ovrna radnja zabiljebe
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
228
Zakonsko kazalo
lanak 80. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12)
Sentenca
Imajui u vidu da prijedlog za ovrhu kao akt kojim pokree ovrni postupak na
temelju ovrne isprave, osim u formalnom smislu i sadrajno mora biti u skladu sa
posebnim ovrnim pravilima, to bi u konkretnom sluaju, obzirom na trabinu
koja se ostvaruje i predmet/sredstvo naplate bila posebna pravila o naplata novane
trabine na nekretnini ovrenika, kao i da je ovrni zahtjev iz prijedloga za ovrhu
prijedlog izreke rjeenja o ovrsi ije se donoenje trai u pravozatitnom smislu, a
da u konkretnom sluaju u prijedlogu izreke rjeenja o ovrsi nisu sadrani osnovni
elementi ovrhe (da se ovrha ima provesti zabiljebom u zemljine knjige i
namirenjem ovrhovoditelja iznosom dobivenim iz prodaje), to predloena izreka
rjeenja o ovrsi nije u skladu s posebnim ovrnim pravilima (l. 80. Ovrnog
zakona), pa je takav prijedlog za ovrhu valjalo odbaciti kao nedoputen.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskim rjeenjem odbaen je kao nedoputen ovrhovoditeljev prijedlog za
ovrhu od 6. kolovoza 2013. (l. 39. st. 3. u vezi sa l. 80. Ovrnog zakona /Narodne
novine, broj: 112/2012., dalje u tekstu: OZ-a/), uz obrazloenje da u prijedlogu izreke
rjeenja o ovrsi nisu sadrani osnovni elementi ovrhe (da se ovrha ima provesti
zabiljebom u zemljine knjige i namirenjem ovrhovoditelja iznosom dobivenim iz
prodaje), odnosno da isti sadrajno nije u skladu sa posebnim pravilima za provedbu
ovrhe na nekretnini. upanijski sud u Zagrebu potvruje rjeenje suda prvog stupnja.
Naime, ovrhovoditelj ne samo da gubi iz vida da prijedlog za ovrhu kao akt kojim
pokree ovrni postupak na temelju ovrne isprave (l. 3. st. 1/1. OZ-a) osim u
formalnom smislu (l. 106. st. 4. ZPP-a u vezi sa l. 21. st. 1. OZ-a) i sadrajno mora
biti u skladu sa posebnim ovrnim pravilima, to bi u konkretnom sluaju, obzirom
na trabinu koja se ostvaruje i predmet/sredstvo naplate bila posebna pravila o
naplata novane trabine na nekretnini ovrenika (l. 80., l. 85., l. 128., l. 132.
OZ-a), ve i da je njegov ovrni zahtjev iz prijedloga za ovrhu prijedlog izreke
rjeenja o ovrsi ije se donoenje trai u pravozatitnom smislu.
Dakle, kako nisu bile ispunjenje procesne pretpostavke za donoenje odluke po

predmetnom prijedlogu ovrhovoditelja, jer predloena izreka rjeenja o ovrsi nije u
skladu s posebnim ovrnim pravilima (l. 80. OZ-a) to ga je pravilno sud prvog
stupnja u takozvanom prethodnom postupku odbacio kao nedoputenog i za svoje
odluku dao jasne razloge, sukladno stanju spisa i mjerodavnim ovrnim pravilima,
zbog ega je odlueno kao u stavku prvom izreke (l. 380. t. 2. ZPP-a u vezi sa l. 21.
st. 1. OZ-a).

229
156. OVRNI POSTUPAK

- obustava ovrha i na mirovini ovrenika
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
151/04, 88/05,121/05, 67/08)
Sentenca
Kada je ovrha odreena na pokretninama i mirovini ovrenika, a stvari se nisu
uspjele prodati niti na drugog javnoj drabi, prvostupanjski sud moe obustaviti
postupak ovrhe samo u dijelu kojim je odreena ovrha na pokretninama ovrenika,
dok se ovrha odreena na mirovini ovrenika ima nastaviti.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja obustavljen je postupak ovrhe. upanijski sud u Zagrebu
ukida rjeenje suda prvog stupnja i predmet vraa sudu na daljnji postupak.
U ovoj pravnoj stvari sud je dana 25. travnja 2005. donio rjeenje o ovrsi na temelju
vjerodostojne isprave radi namirenja novane trabine ovrhovoditelja na pokretninama i
mirovini ovrenika. Kako su pokuane I. i II. javna draba, a koje se smatraju
neuspjelima, to je prvostupanjski sud obustavio ovrrni postupak temeljem odredbe l.
142. st. 5. Ovrnog zakona uz obrazloenje da se stvari nisu uspjele prodati niti na drugog
javnoj drabi.
Toan je navod ovrhovoditelja koji u albi upozorava da je ovrha u ovoj pravnoj

stvari odreena i na mirovini ovrenika, tj. i na drugom predmetu, odnosno drugim
sredstvom, aa ne samo na pokretninama, a kako to pogreno smatra prvostupanjski
sud, slijedom ega da nije bilo mjesta obustavi postupka ovrhe.
Prvostupanjski je sud mogao obustaviti postupak ovrhe samo u dijelu kojim je

odreena ovrha na pokretninama ovrenika, dok se ovrha odreena na mirovini
ovrenika ima nastaviti.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-1397/13-2 od 12. studenoga 2013.

230
157. OVRNI POSTUPAK

- udjeli u Fondu hrvatskih branitelja
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 3. st. 4. i l. 12.a. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 163/03, 82/04 i 41/08)
151/04, 88/05,121/05, 67/08)
Sentenca
Udjel u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji u smislu
l. 3. st. 4. i l. 12.a. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji u vezi sa l. 4. st. 4. Ovrnog zakona ne moe biti predmet
ovrhe.
Kratki tekst odluke

Sud prvog stupnja donio je rjeenje kojim je odbacio ovrni prijedlog ovrhovoditelja.
upanijski sud u Zagrebu potvruje rjeenje suda prvog stupnja.
Pravilno je sud prvog stupnja postupio kada je temeljem l. 35. st. 3. Ovrnog
zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08
dalje: OZ) odbacio prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe budui da
udjel u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji u smislu
l. 3. st. 4. i l. 12.a. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 163/03, 82/04 i 41/08 dalje:
Zakon o Fondu) u vezi sa l. 4. st. 4. OZ ne moe biti predmet ovrhe.
albeni navodi ovrhovoditelja u kojima navodi da kao predmet ovrhe nije odreen udio u
fondu koji ne moe biti predmet ovrhe ve je ovrha zatraena na udjelu kojeg su
ovrenice stekle temeljem rjeenja o nasljeivanju, nisu utjecali na zakonitost i pravilnost
pobijanog rjeenja. injenica je da su trenutkom smrti prednika, I-III ovrenice postale
vlasnice udjela u Fondu. Meutim ta injenica nije utjecala na to da predmetni udio po
svojoj pravnoj prirodi ne moe biti predmet ovrhe kako je to odreeno odredbom l. 12.a.
Zakona o Fondu.
Slijedom svega navedenog, valjalo je albu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu i

pobijano rjeenje potvrditi temeljem l. 380. to. 2. ZPP, a u vezi sa l. 19. st. 1. OZ, te
odluiti kao u izreci ovog rjeenja.

231
158. OVRNI POSTUPAK

- Filijala
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 77. Zakona o parninom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 111/99,
88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08, 57/11 i 25/13)
Sentenca
Kako je u rjeenju o ovrsi na temelju ovrne isprave, kao i samoj ovrnoj ispravi,
kao stranka naznaena tvrtka i njezin pravni oblik te njena podrunica, svojstvo
stranke ima upravo tvrtka, a njenoj podrunici nije pri tome priznata stranaka
sposobnost.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud donio je rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave, kojim rjeenjem je
odreena ovrha na plai ovrenika. upanijski sud u Zagrebu potvruje rjeenje suda
prvog stupnja.
Suprotno albenim navodima ovrenika, injenica da je ovrenik ujedno i vlasnik obrta

nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost rjeenja, pa pravilno sud prvog stupnja odreuje
ovrhu na plai ovrenika sukladno l. 149. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj:
57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08 dalje: OZ) i l.173. OZ.
Nadalje, nisu osnovani ni albeni navodi ovrenika da ovrhovoditelj ne moe biti stranka
u postupku, budui je kao ovrhovoditelj naznaena filijala odnosno podrunica koja nema
pravnu osobnost.
Naime, kada je kao stranka u ovrnom prijedlogu naznaena Podrunica odreenog

trgovakog drutva, svojstvo stranke ima upravo to trgovako drutvo, pa je
pogrena tvrdnja ovrenika da je sud podrunici priznao stranaku sposobnost,
budui ona nema svojstvo pravne osobe. Dakle, u rjeenju o ovrsi na temelju ovrne
isprave, kao i samoj ovrnoj ispravi, kao stranka je naznaena tvrtka i njezin pravni
oblik te njena podrunica, pa svojstvo stranke ima tvrtka, a njegovoj podrunici
nije pri tome priznata stranaka sposobnost.

232
159. OVRNI POSTUPAK

- funkcionalna nadlenost
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
Sentenca
Ako je ovrha predloena openito na imovini ovrenika pravne osobe i fizike osobe
koja obavlja registriranu djelatnost, sud nadlean za odluivanje o prigovoru je
opinski sud nadlean prema adresi sjedita iz upisnika.
Opinski sud se po primitku spisa nije mogao oglasiti stvarno nenadlenim pozivom
na odredbu l. 34.b st. 1. Zakona o parninom postupku, ve je najprije trebao
odluiti o prigovoru protiv rjeenja o ovrsi na nain propisan odredbom l. 58.
Ovrnog zakona, a tek potom, ako se i kada se postupak nastavi kao parnini
postupak, kao povodom prigovora protiv platnog naloga, moe pristupiti ispitivanju
svoje stvarne nadlenosti u parninom postupku.
Kratki tekst odluke

Opinski graanski sud u Zagrebu donio je rjeenje kojim se pod stavkom I. izreke
oglasio stvarno nenadlenim, dok je pod stavkom II. izreke odluio da e se nakon
pravomonosti tog rjeenja predmet ustupiti stvarno nadlenom Trgovakom sudu u
Zagrebu. upanijski sud u Zagrebu ukida rjeenje suda prvog stupnja i predmet vraa
sudu na daljnji postupak.
U povodu prigovora ovrenika protiv rjeenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave

javni biljenik je proslijedio spis Opinskom graanskom sudu u Zagrebu, koji se uz
obrazloenje da se u konkretnom sluaju radi o sporu izmeu pravnih osoba, kao i da je
sjedite tuenika u Zagrebu, pozivom na odredbu l. 34.b st. 1. to. 1., l. 17. st. 1. i l.
21. st. 1. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99,
88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11. i 25/13 dalje: ZPP) oglasio
stvarno nenadlenim i odluio da e se po pravomonosti tog rjeenja predmet ustupiti
stvarno nadlenom Trgovakom sudu u Zagrebu
Takav zakljuak suda prvog stupnja nije pravilan. To stoga to se u ovoj fazi postupka
radi o pitanju funkcionalne nadlenosti za odluivanje o prigovoru protiv rjeenja o ovrsi
temeljem vjerodostojne isprave donesenog po javnom biljeniku koja je regulirana l.
282. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12. dalje: OZ).
Naime, u ovom predmetu je na temelju vjerodostojne isprave Javni biljenik donio

rjeenje o ovrsi protiv kojeg je ovrenik podnio prigovor te je Javni biljenik postupajui
po odredbi l. 282. st. 3. OZ, u povodu prigovora dostavio spis Opinskom graanskom
233
sudu u Zagrebu. Ovrha u ovom ovrnom predmetu je odreena openito na imovini

ovrenika.
Prema odredbi l. 287. OZ, u sluaju prigovora protiv rjeenja o ovrsi na temelju
vjerodostojne isprave (l. 281. st. 2., l. 282. st. 2. i 3., l. 284. st. 5 i l. 286. st. 5 OZ)
nadlean sud za odluivanje je sud koji bi bio stvarno i mjesno nadlean da je ovrha
predloena na temelju ovrne isprave. Meutim, ako je ovrha predloena openito
na imovini ovrenika pravne osobe i fizike osobe koja obavlja registriranu
djelatnost, sud nadlean za odluivanje o prigovoru je opinski sud nadlean prema
adresi sjedita iz upisnika.
U konkretnom sluaju ovrha je predloena openito na imovini ovrenika - pravne

osobe te je Javni biljenik pravilnom primjenom odredbe l. 282. st. 3. OZ pravilno
postupio kada je predmet proslijedio Opinskom graanskom sudu u Zagrebu, koji
je prema istoj odredbi u povodu prigovora protiv rjeenja o ovrsi, koju je donio
Javni biljenik, trebao donijeti odluke iz l. 57. i l. 58. OZ.
U smislu odredbe l. 58. st. 2. OZ, ako se rjeenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u
dijelu u kojem je ovreniku naloeno da namiri trabinu, sud kojem je prigovor podnesen
stavit e izvan snage rjeenje o ovrsi u dijelu kojim je odreena ovrha i ukinut e
provedene radnje, a postupak e se nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga
naloga, a ako za to nije mjesno nadlean, dostavit e predmet nadlenom sudu.
Slijedom navedenog, Opinski graanski sud u Zagrebu se po primitku spisa nije

mogao oglasiti stvarno nenadlenim pozivom na odredbu l. 34.b st. 1. ZPP, ve je
najprije trebao odluiti o prigovoru protiv rjeenja o ovrsi na nain propisan
odredbom l. 58. OZ, a tek potom, ako se i kada se postupak nastavi kao parnini
postupak, kao povodom prigovora protiv platnog naloga, moe pristupiti ispitivanju
svoje stvarne nadlenosti u parninom postupku.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-4597/13-2 od 9. listopada 2013.
160. OVRNI POSTUPAK
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 64.b Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04 i 88/05)
Sentenca
Imajui u vidu da je na prijedlog ovrhovoditelja od sud odgodio ovrhu na rok od 6
mjeseci, nakon ega je ovrhovoditelj podneskom ponovno predloio odgodu ovrhe,
234
te kako taj podnesak ne predstavlja prijedlog za nastavak ovrhe, niti je do isteka

roka na koji je bila odreena odgoda ovrhovoditelj predloio nastavak ovrhe,
pravilno je prvostupanjski sud obustavio ovrni postupak, a sukladno odredbi l.
64.b st. 4. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Pobijanim rjeenjem prvostupanjskog suda obustavljena je ovrha. upanijski sud u
Pobijanim rjeenjem prvostupanjski sud obustavio je ovrhu, navodei kako je rjeenjem

istog suda od 8. svibnja 2009. godine odobrena odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja,
nakon ega je ovrhovoditelj dana 23. rujna 2009. godine ponovno podnio prijedlog za
odgodu ovrhe.
Ovrhovoditelj u albi navodi kako iz odredbe l. 64.b Ovrnog zakona ("Narodne novine"
broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05 dalje OZ), ne proizlazi da bi
ovrhovoditelj mogao samo jednom predloiti odgodu ovrhe, ve je propisano da odgoda
po jednom prijedlogu ovrhovoditelja moe iznositi najdue 6 mjeseci.
Suprotno albenim navodima ovrhovoditelja, odredbom l. 4. Zakona o izmjenama i

dopunama Ovrnog zakona (Narodne novine broj: 67/08 dalje: ZIDOZ) koji je stupio
na snagu 17. lipnja 2008. godine, a koji se temeljem l. 26. ZIDOZ primjenjuje i na
postupke pokrenute prije njegova stupanja na snagu, izmijenjen je l. 62. OZ te je
navedenom odredbom propisano kako na prijedlog ovrhovoditelja sud moe, u potpunosti
ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije zapoela, i to za
vrijeme koje odredi sud.
Nadalje, l. 64.b st. 4. OZ propisano je kako e sud obustaviti ovrhu ako, u sluaju kada
je ovrha odgoena na prijedlog ovrhovoditelja, ovrhovoditelj ne predloi nastavak ovrhe
prije isteka roka na koji je ovrha odgoena.
Iz stanja spisa proizlazi kako je na prijedlog ovrhovoditelja od 1. travnja 2009., sud

rjeenjem od 8. svibnja 2009. godine odgodio ovrhu na rok od 6 mjeseci, nakon ega
je ovrhovoditelj podneskom od 23. rujna 2009. godine ponovno predloio odgodu
ovrhe.
S obzirom da ovrhovoditeljev podnesak od 23. rujna 2009. godine ne predstavlja

prijedlog za nastavak ovrhe, niti je do isteka roka na koji je bila odreena odgoda
ovrhovoditelj predloio nastavak ovrhe, pravilno je prvostupanjski sud obustavio
ovrni postupak, a sukladno odredbi l. 64.b st. 4. OZ.
Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom odredbe l. 380. to. 2. Zakona o parninom

postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07 i 84/08), a
u svezi sa l. 19. st. 1. OZ, albu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi
pobijano prvostupanjsko rjeenje.
235
161. OVRNI POSTUPAK

- drugo drabeno roite
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 98. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05, 67/08)
Sentenca
Kako su na prvom roitu za drabu bile prisutne stranke, te kako se niti
ovrhovoditelj nije javio kao kupac, to je prva javna draba neuspjela, slijedom ega
postoje su uvjeti za odravanje drugog roita za javnu drabu.
Kratki tekst odluke

Sud prvog stupnja donio je rjeenje o dosudi nekretnine ovrhovoditelju kao kupcu. Svoju
odluku temelji na utvrenju iz kojega proizlazi da je nekretnina prodana na drugoj
usmenoj javnoj drabi i prihvaanjem ponude jedinog ponuditelja ovrhovoditelja, pa
zakljuuje da postoje zakonski uvjeti za dosudu nekretnine, sukladno odredbama l. 98.
Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04,
88/05, 67/08 - dalje: OZ). upanijski sud u Zagrebu potvruje odluku suda prvog stupnja.
albeni navodi u osnovi se svode na tvrdnju da nije bilo zakonskih pretpostavki za

odravanje prvog drabenog roita od 14. listopada 2011. godine, jer na njemu nije bilo
ponuditelja u smislu odredbe l. 95. st. 1. OZ, slijedom ega niti roite na kojemu je
nekretnina prodana nije bilo drugo drabeno roite i nekretnina nije mogla biti prodana
ponuditelju za jednu treinu njezine vrijednosti (l. 97. st. 1. i 2. OZ).
Meutim, po stavu ovoga suda, u smislu navedenih odredbi OZ, postojali su uvjeti za
odravanje drugog roita za drabu jer su po stanju spisa na prvom roitu za
drabu bile prisutne stranke pa kako se niti ovrhovoditelj nije javio kao kupac,
pravilno je zakljukom oglaena prva javna draba neuspjelom te odreeno
zakazivanje druge javne drabe. U suprotnom, postavlja se pitanje kada bi uope
bilo mogue odrati drugo roite za javnu drabu i izvriti prodaju nekretnine, ili u
suprotnom obustaviti ovrhu (l. 97. st. 4. OZ).
Stoga je pravilno sud prvog stupnja donio pobijano rjeenje o dosudi nekretnine
ovrhovoditelju kao kupcu, sukladno odredbi l. 98. st. 3 i 4. OZ.
236
Suprotno navodima albe, obzirom da je ovrhovoditelj kupac nekretnine, ija je ovrna

trabina manja od iznosa kupovnine, pravilno je, na njegov zahtjev, odlueno o polaganju
razlike, prema odredbama l. 100.a st. 2. i 5. OZ.
Neodluni su navodi albe o pravima zalonih vjerovnika, obzirom da uknjiena zalona

prava na nekretnini prestaju danom pravomonosti rjeenja o dosudi pa makar zaloni
vjerovnici nisu potpuno namireni (l. 81. st. 2. OZ) a namirenje vjerovnika vri se nakon
pravomonosti rjeenja o dosudi, sukladno odredbama l. 104. 119. OZ.
162. OVRNI POSTUPAK
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 16. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05, 67/08)
Sentenca
Obzirom da u prijedlogu Ugovora o radu nema valjane odredbe o nazivu, naravi ili
vrsti rada na koji se zaposlenik zapoljava ili kratak popis ili opis poslova, a to je
obvezni sadraj ugovora o radu pa niti potpisom istog od strane ovrhovoditeljice ne
bi isti mogao postati valjani ugovor o radu kojeg bi onda poslodavac mogao
naknadno otkazati, ne moe se prihvatiti da je ovrhovoditeljica od strane ovrenika
zakonito i pravilno vraena na rad.
Kratki tekst odluke

Polazei od utvrenja da ovrenik nije izvrio svoju obvezu na temelju rjeenja o ovrsi
vraanjem tuiteljice na rad, sud je na temelju odredbe l. 16. Ovrnog zakona (Narodne
novine broj: 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08 dalje: OZ) donio
predloeno rjeenje izricanjem novane kazne. upanijski sud u Zagrebu potvruje
U obrazloenju rjeenja sud prvog stupnja navodi da se ne moe smatrati da je ovrenik

po rjeenju o ovrsi postupio donoenjem Odluke o vraanju ovrhovoditeljice na rad od 9.
srpnja 2004. Naime, ovrenik je bio duan poduzeti sve potrebno kako bi omoguio
vraanje na rad ovrhovoditeljice u skladu s ovrnom ispravom i rjeenjem o ovrsi, to
ukljuuje ponudu valjanog ugovora o radu za njezino radno mjesto ili drugo
odgovarajue radno mjesto, a to nije uinio.
Suprotno albenim razlozima ovrenika, donosei pobijano rjeenje sud prvog stupnja
nije poinio bitnu povredu postupka na koju se poziva alitelj i pravilno je utvrdio da
237
ovrenik nije postupio u skladu s rjeenjem o ovrsi donosei jednostranu odluku o

vraanju na rad ovrhovoditeljice na neodreeno radno mjesto, pa stoga nije bilo mjesta
niti otkazivanju novog ugovora o radu ovrhovoditeljici budui valjani ugovor o radu
nije bio zakljuen. Stoga su neosnovani i albeni navodi da bi ovrna isprava na drugi
nain bila stavljena izvan snage.
Naime, ovrenik je bio duan ovrhovoditeljici ponuditi na potpis ugovor o radu za

njezino radno mjesto odnosno za drugo odgovarajue radno mjesto, a za to je u
postupku utvreno da nije uinio. Iz prijedloga Ugovora o radu od 31. kolovoza
2004., koji je ovrhovoditeljici ponuen na potpis, a kojeg je ona odbila potpisati, u
l. 2. navedeno je da se ovrhovoditeljica vraa u radni odnos kao nerasporeena
odnosno na ekanje, jer su poslovi odnosno radno mjesto na kojem je prije radila
ukinuto, a drugih poslova koji odgovaraju njenoj strunoj spremi i radnim
sposobnostima nema. Dakle, u prijedlogu Ugovora o radu nema valjane odredbe o
nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se zaposlenik zapoljava ili kratak popis ili opis
poslova, a to je obvezni sadraj ugovora o radu pa niti potpisom istog od strane
ovrhovoditeljice ne bi isti mogao postati valjani ugovor o radu kojeg bi onda
poslodavac mogao naknadno otkazati pa se ne moe prihvatiti da je ovrhovoditeljica
od strane ovrenika zakonito i pravilno vraena na rad.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-1115/13-2 od 11.lipnja 2013.
163. PRIVREMENA PLJENIDBA
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 154 st. 2. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 67/08)
lanak 154 st. 5. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 67/08)
Sentenca
Mogunost privremene pljenidbe predviena je samo u situacijama kada e nakon
privremene pljenidbe ovrhovoditelj podnijeti prijedlog za sudsku ovrhu, a nema
odredbe prema kojoj bi se mogunost privremene pljenidbe na odgovarajui nain
primjenjivala i na one ovrhovoditelje, koji u pogledu tednih uloga ve imaju
pravomono rjeenje o ovrsi.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbaen je prijedlog ovrhovoditelja za privremenu
pljenidbu tednih uloga kao nedoputen. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijano
238
U ovom ovrnom predmetu ovrhovoditelj je, pozivajui se na pravomono i ovrno

rjeenje o ovrsi javnog biljenika od 16. srpnja 2009., te istiui da mu podaci o
brojevima, pod kojima banke vode tedne uloge ovrenika, nisu poznati, predloio
privremenu pljenidbu tednih uloga i drugih rauna ovrenika (l. 154. st. 2 Ovrnog
zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 151/04, 194/04, 88/05 i
67/08 - u daljnjem tekstu OZ).
Iz odredaba l. 154. st. 2. i st. 5. OZ proizlazi da je mogunost privremene pljenidbe

predviena samo u situacijama kada e nakon privremene pljenidbe ovrhovoditelj
podnijeti prijedlog za sudsku ovrhu, a nema odredbe prema kojoj bi se mogunost
privremene pljenidbe na odgovarajui nain primjenjivala i na one ovrhovoditelje,
koji u pogledu tednih uloga ve imaju pravomono rjeenje o ovrsi.
Prema tome, suprotno navodima albe, nije odluno da li ovrhovoditelj raspolae

podacima o tednim ulozima ovrenika, ve je bitno da u situaciji kakva je
konkretna, nakon privremene pljenidbe nee uslijediti sudska ovrha.
Treba dodati i to, da ovrhovoditelj ima mogunost pokuati pribaviti podatke potrebne za
sudsku ili izvansudsku ovrhu na nain da podnese pisani zahtjev ovreniku, koji je, prema
odredbi l. 181 st. 1 OZ, obvezan dati pisane podatke o svim raunima koje ima i
pravnim osobama kod kojih se ti rauni vode, a ukoliko tako ne postupi, ovrenika se
kanjava za prekraj novanom kaznom (l. 307t OZ).
Slijedom navedenoga, obzirom da je sud prvog stupnja pravilno zakljuio da

ovrhovoditelj nema pravo traiti privremenu pljenidbu, valjalo je, u skladu s odredbom
l. 380 toka 2 Zakona o parninom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92,
112/99, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13), u vezi s odredbom l.
19 st. 1 OZ, odluiti kao u izreci.
164. PRIVREMENA PLJENIDBA
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 252. c. st. 2. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 67/08)
lanak 252.g st. 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03,
194/03, 151/04, 88/05, 67/08)
Sentenca
239
U sluaju kada je rjeenjem o ovrsi javnog biljenika ovrha odreena na

cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini ovrenika, odnosno kada je ovrha
odreena na nain koji nije u skladu s odredbom l. 252. c st. 2 Ovrnog zakona,
zakonita provedba takvog rjeenja o ovrsi u dijelu kojim je odreena ovrha nije
mogua izvansudskim ni sudskim putem.
Meutim, rjeenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave u dijelu kojim se nalae

plaanje ima svojstvo ovrne isprave u smislu odredbi l. 21 to. 4 Ovrnog zakona i
l. 54 st. 4 Ovrnog zakona, te na temelju toga dijela rjeenja o ovrsi ovrhovoditelj
ima pravo traiti odreivanje ovrhe, a po pribavi podataka sukladno odredbama l.
154. st. 2. 3. i 5. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbaen je prijedlog ovrhovoditelja za privremenu
pljenidbu tednih uloga kao nedoputen. upanijski sud u Zagrebu ukida pobijano
rjeenje i predmet vraa na ponovni postupak.
U ovom ovrenom predmetu ovrhovoditelj je podnio prijedlog za privremenu pljenidbu,

temeljem pravomonog rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave od 31. prosinca
2009., kojim je ovrha odreena na cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini
ovrenika. Prvostupanjski sud pobijanim je rjeenjem odbacio navedeni prijedlog,
pozivom na odredbu l. 252g Ovrnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99,
42/00, 173/03, 151/04, 194/04, 88/05 i 67/08 - u daljnjem tekstu OZ), uz obrazloenje da
ovrhovoditelj temeljem pravomonog i ovrnog rjeenja kojim je ovrha odreena na
cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini ima mogunost izravne izvansudske ovrhe
direktnim obraanjem banci ovrenika, koja je duna provesti takvo rjeenje bez obzira
to u istom rjeenju nije naznaen broj rauna ovrenika, slijedom ega podatak koji bi
ovrhovoditelj ishodio od suda primjenom odredbe l. 154 OZ, nije potreban
ovrhovoditelju.
Meutim, valja istaknuti da je predmetnim rjeenjem o ovrsi javnog biljenika

ovrha odreena na cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini ovrenika, ime je
ovrha odreena na nain koji nije u skladu s odredbom l. 252c st. 2 OZ. Naime,
navedena zakonska odredba propisuje da ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu
zatraiti da se ovrha radi naplate radi naplate odreene trabine openito odredi na
imovini ovrenika, bez navoenja sredstva i predmeta ovrhe. Obzirom da je javni
biljenik odredio ovrhu na nain koji nije u skladu s odredbama OZ, zakonita
provedba takvog rjeenja o ovrsi u dijelu kojim je odreena ovrha nije mogua
izvansudskim ni sudskim putem.
Iz navedenog razloga, u konkretnom sluaju ne dolazi do primjene odredba l. 252g st. 1

OZ, koja propisuje da na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha
odreena na trabini po raunu kod banke ili openito na imovini ovrenika,
ovrhovoditelj moe izravno zatraiti banke koja vodi raun ovrenika fizike osobe da
mu isplati s rauna ovrenika iznos kojim e se namiriti njegova trabina radi ijeg je
ostvarenja ovrha odreena. Sukladno navedenom, obzirom da je ovrha odreena na
240
nezakonit i neprovediv nain, rjeenje o ovrsi javnog biljenika nije mogue provesti u
dijelu kojim je odreena ovrha.
Takoer valja napomenuti da rjeenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave u

dijelu kojim se nalae plaanje ima svojstvo ovrne isprave u smislu odredbi l. 21
to. 4 OZ i l. 54 st. 4 OZ, te na temelju toga dijela rjeenja o ovrsi ovrhovoditelj
ima pravo traiti odreivanje ovrhe, a po pribavi podataka sukladno odredbama l.
154 st. 2. 3 i 5. OZ.
Iz navedenih razloga, valjalo je temeljem odredbe l. 380 toka 3. Zakona o parninom

postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08,
123/08, 57/11, 148/11 i 25/13 - u daljnjem tekstu ZPP, u vezi sa odredbom l. 19 st. 1
OZ, uvaiti albu ovrhovoditelja i pobijano rjeenje ukinuti, te predmet vratiti na ponovni
postupak.
165. OVRNI POSTUPAK

- ovrha protiv ovrenikovog dunika
- mjesna nadlenost
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 369. stavak 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13 i 93/14)
Sentenca
U predmetu o prijedlogu za provedbu ovrhe protiv ovrenikova dunika, a radi
namirenja trabine u ve pokrenutom ovrnom postupku, sud pred kojim je
postupak ve pokrenut nadlean je donijeti novo rjeenje o ovrsi i nastaviti ovrhu.
Kratki tekst odluke

Dana 6. studenog 2001. Opinski sud u Zlataru donio je rjeenje o ovrsi poslovni broj I-
306/99 protiv prvoovrenika M. d.o.o. i drugoovrenika .M., ovrhom na novanoj
trabini koju ovrenici imaju prema ovrenikovom duniku D.M. Dana 27. veljae 2013.
ovrhovoditelji su podnijeli prijedlog za ovrhu ovrhom na pokretninama ovrenika D.B.
Rjeenjem od 4. oujka 2014. Opinski sud u Zlataru oglasio se mjesno nenadlenim, te

je predmet nakon pravomonosti rjeenja ustupio Opinskom graanskom sudu u
Zagrebu, uz obrazloenje kako se u konkretnoj pravnoj stvari radi o odluivanju o
prijedlogu za ovrhu na pokretninama, te da je sukladno odredbi l. 133. st. 1. Ovrnog
zakona ("Narodne novine" broj: 112/12 i 25/13) za odluivanje o ovakvom prijedlogu
mjesno nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ili boravite ovrenika fizike
241
osobe (l. 134. st. 2. Ovrnog zakona "Narodne novine" broj: 112/12 i 25/13), a to je, s
obzirom da je adresa ovrenika u Zagrebu, Opinski graanski sud u Zagrebu.
Opinski graanski sud u Zagrebu izazvao je sukob nadlenosti, smatrajui da postoji

nadlenost Opinskog suda u Zlataru, jer je isti donio rjeenje o ovrsi poslovni broj I-
1306/01, te se nadlenost toga suda ustalila. upanijski sud u Zagrebu utvruje mjesnu
nadlenost Opinskog suda u Zlataru.
Odredbom l. 369. st. 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13 i
93/14) odreeno je da e se postupci u tijeku dovriti po odredbama zakona koji su vaili
do stupanja na snagu toga Zakona.
Prijedlog ovrhovoditelja - na koga je trabina prenesena na temelju odluke kojom je

ovrenikovu duniku naloeno da duni iznos poloi kod suda koji provodi ovrhu
odnosno javnog biljenika za provedbu ovrhe protiv ovrenikova dunika (l. 164
st. 3. Ovrnog zakona "Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05, 121/05 I 67/08 dalje: OZ) ne moe se smatrati novim prijedlogom za
ovrhu kojim se pokree novi ovrni postupak. U konkretnom sluaju ovrhovoditelj
predlae ovrhu na pokretninama ovrenikova dunika (l. 164. st. 3. OZ-a) radi
naplate prenesene trabine rjeenjem o ovrsi poslovni broj I-1306/99 od 6. studenog
2011 (l. 150. st. 1. OZ-a), dakle, sud donosi novo rjeenje o ovrsi, ali time se
nastavlja ve prije zapoeta ovrha.
Zbog toga je u predmetu o prijedlogu za provedbu ovrhe protiv ovrenikova

dunika, a radi namirenja trabine u ve pokrenutom ovrnom postupku taj sud
pred kojim je postupak ve pokrenut, nadlean donijeti novo rjeenje o ovrsi i
nastaviti ovrhu. Stoga je za odluivanje u ovom ovrnom predmetu mjesno
nadlean Opinski sud u Zlataru.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G Ovr-5026/14-2 od 1. rujna 2015.
166. OVRNI POSTUPAK

- ovrha diobom
- zemljinoknjini izvadak
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 39. stavak 1. i 3. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13 i 93/14)
lanak 80., lanak 82. stavak 1. i lanak 273. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj:
112/12, 25/13 i 93/14)
Sentenca
242
Prijedlog za ovrhu civilnom diobom nekretnine temeljem ovrne isprave mora

sadravati izvadak iz zemljine knjige kao dokaz da je nekretnina upisana kao
vlasnitvo ovrenika.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbaen je kao nepotpun prijedlog za ovrhu. upanijski
sud u Zagrebu odbija albu ovrhovoditeljice kao neosnovanu te potvruje pobijano
rjeenje.
Pobijano rjeenje sud prvog stupnja je donio primjenom odredaba l. 39. st. 1. i 3.
vezano uz l. 80., l. 82. st. 1. i l. 273. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj:
112/2012., 25/2013. i 93/2014. - dalje: OZ), uz obrazloenje da prijedlog za ovrhu
civilnom diobom nekretnine temeljem ovrne isprave ne sadri sve propisane podatke za
provedbu ovrhe, posebice jer uz prijedlog za ovrhu nije podnesen izvadak iz zemljine
knjige kao dokaz da je nekretnina upisana kao vlasnitvo ovrenika.
Pravilnost i zakonitost pobijanog rjeenja ovrhovoditeljica nije uspjela dovesti u sumnju

iznesenim albenim navodima. To stoga to u smislu odredbe l. 273. OZ-a ako na
temelju ovrne isprave zajedniku nekretninu treba prodati radi njezine diobe
prodaja e se obaviti na nain propisan odredbama OZ-a za ovrhu na nepokretnoj
stvari osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drugaije ne sporazumiju. A,
prema odredbi l. 82. st. 1. OZ-a uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj
je duan podnijeti izvadak iz zemljine knjige kao dokaz da je nekretnina upisana
kao vlasnitvo ovrenika.
Kako ovrhovoditeljica nije postupila sukladno potonje navedenoj zakonskoj odredbi sud
prvog stupnja je pobijano rjeenje donio ispravnom primjenom l. 39. st. 3. OZ-a.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G Ovr-2832/15-2 od 25. kolovoza 2015.
167. OVRNI POSTUPAK

- zahtjev za pruanje pomoi
- sumnja na poinjenje prekraja ili kaznenog
djela odnosno nastupa opasnosti
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 67. stavak 2. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj 57/96, 29/99, 42/00,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
243
Prejudiciranje ponaanja ovrenika i potreba za postupanjem djelatnika policije,

odnosno odbijanje zahtjeva suda za pruanje pomoi ne predstavlja razlog za
obustavu ovrhe.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja obustavljena je ovrha odreena rjeenjem o ovrsi poslovni
broj Ovrs-14/01 od 7. oujka 2001. te su ukinute sve provedene radnje. upanijski sud u
Zagrebu uvaava albu ovrhovoditelja, ukida pobijano rjeenje i predmet vraa sudu
prvog stupnja na ponovni postupak.
Sud prvog stupnja, uz obrazloenje da je Policijska uprava zagrebaka odbila postupiti

po zahtjevu suda za pruanje pravne pomoi, a da se radi o postupku iseljenja u kojem je
logino i ivotno oekivati da e doi do pruanja otpora od strane ovrenika (koji nije
dobrovoljno postupio po rjeenju o ovrsi, koji je zaprimio u oujku 2001.), te kako je
rjeenje o ovrsi nemogue provesti bez sudjelovanja policije, bez ugroze zdravlja sudskog
ovritelja i ostalih sudionika postupka, pozivom na odredbu l. 67. st. 2. Ovrnog zakona
(Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i
67/08 - dalje: OZ) obustavlja ovrhu.
Iz stanja spisa proizlazi da je sud prvog stupnja podnio zahtjev za pruanjem pomoi na
uredovanju zakazanom za dan 11. oujka 2015. Iz sadraja obrazloenja proizlazi da je
zahtjev odbijen jer sud prvog stupnja nije postupio sukladno l. 7. st. 3. pod. 3. i 4.
Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine broj 76/09 i 92/14) i l.
7.st.1. to.3. i 5. Pravilnika o postupanju policijskih slubenika (Narodne novine broj
89/10 - dalje Pravilnik).
Pravilno ukazuje ovrhovoditelj da okolnost to je policija odbila pruiti pomo u

provedbi ovrhe (jer nije sadravao podatke iz l. 6. st. 3. Pravilnika) ne predstavlja
razlog iz l. 67. st. 2. OZ-a za obustavu ovrhe.
Naime, iz stanja spisa proizlazi da sud prvog stupnja nije niti pokuao provesti ovrhu
(ranije zakazana uredovanja odgoena su po prijedlogu ovrhovoditelja ili ovrenika, sa
ime je bio suglasan ovrhovoditelj, dok na zakazano uredovanje za dan 11. oujka 2015.
sudski ovritelj nije niti pristupio), da o odgodi ovrhe (zakazane za dan 11.oujka 2015.)
nisu obavijetene stranke, niti je sud prvog stupnja odredio novi termin za provoenje
ovrhe, ve je donio pobijano rjeenje, kojim obustavlja ovrhu.
Stoga nije razvidno na temelju ega je sud prvog stupnja zakljuio o nemogunosti
ovrhe u smislu odredbe l. 67. st. 2. OZ-a, pri emu prejudiciranje ponaanja
ovrenika i potreba za postupanjem djelatnika policije, odnosno odbijanje zahtjeva
suda za pruanje pomoi, zasigurno ne predstavlja razlog za obustavu ovrhe,
propisane navedenom zakonskom odredbom.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj G Ovr-2500/15-2 od 21. srpnja 2015.

244
168. OVRNI POSTUPAK

- prethodna mjera
- vjerojatnost objektivne opasnosti
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 284. stavak 1. i 2. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj 57/96, 29/99, 42/00,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
Sentenca
U postupku osiguranja trabine prethodnom mjerom treba uiniti vjerojatnim
objektivnu opasnost za namirenje trabine, koja postoji kada protivnik osiguranja
nema mjesena primanja dovoljna za namirivanje trabine, niti ima druge
neoptereene imovine iz koje bi se trabina mogla namiriti, dok nije potrebno uiniti
vjerojatnim da sam protivnik osiguranja poduzima kakve radnje usmjerene na
osujeenje trabine s time to bi imovinu prikrio, otuio ili na koji drugi nain
raspolagao sa namjerom osujeenja, kao to je to sluaj u postupku osiguranja
trabine privremenim mjerama.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za
odreivanje prethodne mjere od 10. rujna 2010. upanijski sud u Zagrebu odbija albu
predlagatelja osiguranja kao neosnovanu i potvruje pobijano rjeenje suda prvog
stupnja.
Naime, osim pretpostavke za odreivanje prethodne mjere propisane odredbom l. 284. st.
1. to. 1. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03,
151/04, 88/05, 121/05, 67/08 dalje: OZ), a to je postojanje sudske odluke koja nije
postala ovrna (to je ispunjeno jer je protiv rjeenja o ovrsi pravovremeno izjavljen
prigovor) predlagatelj osiguranja trebao je uiniti vjerojatnim opasnost da bi se bez tog
osiguranja onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje trabine (st. 2 iste odredbe), a to je
izostalo.
Budui da se u ovom predmetu ne presumira postojanje opasnosti u smislu odredbe l. 285.

st. 1. to. 1. OZ-a, a kako alitelj nije uinio vjerojatnim opasnost da bi se bez tog osiguranja
onemoguilo ili znatno otealo ispunjenje trabine, utemeljeno je sud prvog stupnja odbio
njegov prijedlog.
Predlagatelj osiguranja je bio duan uiniti vjerojatnim objektivnu opasnost za

namirenje trabine. Takva opasnost postoji kada protivnik osiguranja nema mjesena
primanja dovoljna za namirivanje trabine, nema niti druge neoptereene imovine iz
koje bi se trabina mogla namiriti. alitelj nije dokazao objektivno postojanje
injenica na temelju kojih se moe, s odreenom mjerom vjerojatnosti, zakljuiti da
245
postoji takva objektivna opasnost, pri emu nije potrebno za prethodnu mjeru uiniti
vjerojatnim da sam protivnik osiguranja poduzima kakve radnje usmjerene na
osujeenje trabine s time to bi imovinu prikrio, otuio ili na koji drugi nain
raspolagao sa namjerom osujeenja, kao to je to sluaj u postupku osiguranja
trabine privremenim mjerama.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G Ovr-570/15-2 od 3. kolovoza 2015.
169. OVRNI POSTUPAK

- izravna naplata
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 209. stavak 1. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12)
lanak 3. Zakona o provedbi ovrhe na novanim sredstvima (Narodne novine, broj:
91/10 i 112/12)
Sentenca
U situaciji kada je ovrhovoditelj predloio donoenje rjeenja o ovrsi na temelju
Ugovora o zajmu kao ovrne isprave, za koju dakle nije predviena mogunost
izravne naplate putem Agencije, nema mjesta primjeni odredbe l. 211. st. 1.
Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Pobijanim rjeenjem suda prvog stupnja odbaen je prijedlog za ovrhu, na temelju
odredbe l. 211. Ovrnog zakona (Narodne novine broj: 112/12 - dalje: OZ), uz
obrazloenje da je ovrhovoditelj predloio donoenje rjeenja o ovrsi na temelju ovrne
isprave (Ugovora o zajmu) na novanim trabinama ovrenika po svim raunima u svim
bankama, dok uz prijedlog ne prilei potvrda Financijske agencije (- dalje: Agencija) o
tome da se naplata nije mogla provesti preko Agencije. upanijski sud u Zagrebu
uvaava albu ovrhovoditelja i ukida pobijano rjeenje te predmet vraa sudu prvog
stupnja na ponovni postupak.
Odredbom l. 209. st. 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatrai od

Agencije da na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda ili upravnog tijela, ovrne
nagodbe postignute u postupku mirnog rjeenja spora na temelju l. 186. a. Zakona o
parninom postupku koje glase na ispunjenje odreene novane trabine i koje imaju
potvrdu o ovrnosti, odnosno obrauna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plae,
naknade plae ili otpremnine provede naplatu te trabine prijenosom novanih sredstava s
rauna koje ovrenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev raun kojeg je odredio u
246
zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija e postupiti kao u povodu nepravomonog rjeenja

o ovrsi koje je dostavio sud.
Odredbom l. 211. st. 1. OZ-a propisano je da e sud odbaciti kao nedoputen prijedlog
za ovrhu na novanim sredstvima na raunu na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja
ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadunice te na temelju isprave iz l. 209. st. 1.
tog Zakona na temelju kojih se moe od Agencije zatraiti izravna naplata, osim ako se
na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o emu e Agencija
izdati potvrdu.
Nadalje, odredbom l. 3. Zakona o provedbi ovrhe na novanim sredstvima (Narodne

novine, broj: 91/10 i 112/12) propisano je da osnova za plaanje jest ovrna odluka i
nagodba domaeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje odreene novane
obveze i koje imaju potvrdu ovrnosti, obraun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa
plae, naknade plae ili otpremnine, rjeenje o ovrsi, rjeenje o osiguranju, zadunica,
nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom dravnom jamstvu, nalog za
pljenidbu u postupku prisilnog izvrenja pravomono izreene novane kazne u
kaznenom i prekrajnom postupku i svaka druga odluka nadlenog tijela kojom se u
cijelosti ili djelomice prihvaa prijedlog za provedbu ovrhe.
S obzirom na navedeno, a imajui u vidu da je ovrhovoditelj predloio donoenje

rjeenja o ovrsi na temelju Ugovora o zajmu kao ovrne isprave, za koju dakle nije
predviena mogunost izravne naplate putem Agencije, to je sud prvog stupnja
poinio relativno bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 1. ZPP-
a jer je nepravilno primijenio odredbu l. 211. st. 1. OZ-a, a to je utjecalo na
donoenje pravilne i zakonite odluke u ovoj pravnoj stvari.
Stoga je valjalo, primjenom odredbe l. 380. to. 3. Zakona o parninom postupku

("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
123/08, 57/11 i 25/13) u vezi s l. 21. st. 1. OZ-a, uvaiti albu ovrhovoditelja i pobijano
rjeenje ukinuti, te odluiti kao u izreci ovog rjeenja.
170. OVRNI POSTUPAK

- draba
- rok
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 93. stavak 1. toka 8. Ovrnog zakona ("Narodne novine" br. 57/96., 29/99.,
42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08.)
247
lanak 94. stavak 1. Ovrnog zakona ("Narodne novine" br. 57/96., 29/99., 42/00.,
173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08.)
Sentenca
Sam rok odreen u zakljuku o prodaji je sudski rok, on nije prekluzivne naravi,
ve je instruktivni i kao takav je produiv, dok je, s obzirom na svrhu jamevine,
bitno ozbiljno izraavanje volje za sudjelovanje na drabi, a koje se oituje
plaanjem jamevine u smislu odredbe lanka 94. stavak 1. Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja dosuena je nekretnina kupcu D. . za iznos od
790.000,00 kn. Ovrenici albom ukazuju da je uskraivanjem sudjelovanja na drabi
drutvu H. d.o.o. iz B., kao ponuau i zainteresiranom kupcu, onemogueno licitiranje te
da je zbog toga nekretnina prodana za niu cijenu, ime da su oteeni ovrenici.
upanijski sud u Zagrebu ukida pobijano rjeenje i predmet vraa sudu prvog stupnja na
ponovni postupak.
Prvostupanjski sud uskratio je sudjelovanje na drabi navedenom drutvu koje je

pristupilo na drabu, jer da je jamevinu uplatilo nakon proteka roka odreenog u
zakljuku o prodaji od 28. travnja 2014. godine, prema kojem da su zainteresirani kupci
duni bili platiti jamevinu najkasnije osam dana prije odravanja drabe, a da je taj
zainteresirani kupac uplatio jamevinu 18. studenoga 2014. godine, i to sve pozivajui se
na odredbu lanka 93. stavak 1. toka 8. Ovrnog zakona ("Narodne novine" br. 57/96.,
29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08. dalje: OZ), prema kojoj sud
odreuje uvjete za sudjelovanje na drabi, dakle i rok plaanja.
Kraj injenice da je draba bila zakazana za dan 25. studenoga 2014. godine, da je datum
izvrenja transakcije plaanja jamevine za sudjelovanje na drabi dan 18. studenoga
2014. godine, da je zainteresirani kupac pristupio na roite za drabu, to nije bilo mjesta
uskraivanju prava njegovog sudjelovanja na drabi.
Prema odredbi lanka 94. stavak 1. OZ, u javnoj drabi kao kupci mogu sudjelovati samo
osobe koje su prethodno dale jamevinu, a navedeno je drutvo prethodno dalo
jamevinu.
Ovrni zakon ne propisuje ni vrijeme niti mjesto uplate jamevine, ime je

zakonodavac dao ovlatenje sudu da po svojoj slobodnoj ocjeni odlui o iznosu
jamevine, roku u kojem ista mora biti dana i kod koga mora biti dana. Drabi se
pristupa poto se utvrdi da je udovoljeno uvjetima za odravanje roita za drabu,
koji uvjeti su formalni i meritorni, pa tako je meritoran uvjet da su osobe koje
namjeravaju sudjelovati u javnoj drabi kao kupci poloili jamevinu u skladu sa
zakonom i uvjetima prodaje. Sam rok odreen u zakljuku o prodaji je sudski rok,
on nije prekluzivne naravi, ve je instruktivni i kao takav produiv, a prema stavu
ovog suda, s obzirom na svrhu jamevine, bitno je ozbiljno izraavanje volje za
sudjelovanje na drabi, a koje se oituje plaanjem jamevine u smislu odredbe
lanka 94. stavak 1. OZ.
248
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj Govr-51/15 od 27. sijenja 2015.
171. OVRNI POSTUPAK

- obustava
- kamate na bruto plau
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 45. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj: 177/04,
73/08, 80/10 i 114/11)
lanak 67. stavak 2. Ovrnog zakona (''Narodne novine'', broj: 57/96, 29/99, 42/00,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ)
Sentenca
Granice ovrhe odreene su ovrnim zahtjevom sadranim u prijedlogu za ovrhu i
njime je sud, pod pretpostavkom da bude prihvaen, vezan, a ne ovrnom ispravom.
Kako je prvostupanjski sud u cijelosti postupio po predloenom i prihvaenom
ovrnom zahtjevu ovrhovoditeljice te je predmetnim rjeenjem o namirenju, na
temelju obrauna porezne uprave, od ukupno zaplijenjenog iznosa odredio iznos
koji se ima isplatiti ovrhovoditeljici s naslova neto iznosa plae utvrene ovrnom
ispravom (glavnica te zatezne kamate na neto plau), to je pravilno, za iznos koji se
odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez istomu, obustavljen ovrni
postupak i ukinute su sve provedene radnje, jer je ovrha u tom dijelu, zbog
prekoraenja granica odreenih predmetnim rjeenjem o ovrsi, neprovediva.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem o namirenju suda prvog stupnja odreena je isplata iznosa naplaenog po
rjeenju o ovrsi, poloenog na poseban raun kod Opinskog graanskog suda, i to
utvrenog iznosa s osnove doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti sa pripadajuim zateznim kamatama, iznosa s naslova predujma poreza i
prireza na dohodak te nadalje iznosa s naslova neto iznosa plae utvrenog ovrnom
isplatom, sa pripadajuim zateznim kamatama, na pojedine raune naznaene u izreci
(toka I izreke), a obustavljen je postupak ovrhe koji se odnosi na obraunati i
zaplijenjeni iznos zateznih kamata na predujam poreza i prireza na dohodak, i u tom su
dijelu ukinute sve provedene radnje (toka II izreke). upanijski sud u Zagrebu potvruje
rjeenje suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod tokom II. izreke.
S obzirom da iz odredbe l. 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine",

broj: 177/04, 73/08, 80/10 i 114/11) proizlazi da obveza uplate predujma poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak dospijeva prilikom isplate samog dohotka, a u
predmetnom sluaju dohodak jo nije isplaen, to prvostupanjski sud smatra da nije
mogla dospjeti obveza uplate predujma poreza na dohodak i prireza istome, a time da
249
nisu mogle poeti niti tei zatezne kamate na neplaeni predujam poreza na dohodak i
prireza istome, jer su zatezne kamate posljedica zakanjenja u ispunjenju novane
obveze, te prije dospijea trabine dunik ne moe biti u zakanjenju. Prvostupanjski sud
je zakljuio da bi drugaije postupanje suda bilo u suprotnosti s mjerodavnim
materijalno-pravnim propisima te da je iz navedenih razloga ovrha u tom dijelu
neprovediva, u smislu odredbe l. 67. st. 2. Ovrnog zakona (''Narodne novine'', broj:
57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ), slijedom
ega ju je valjalo obustaviti.
Nije dvojbeno da se naelo formalnog legaliteta odnosi na stranaku legitimaciju u

procesnom i materijalnom smislu, na trabinu koja se treba ovriti i svojstvo ovrne
isprave. Meutim, ovrhovoditeljica oito gubi iz vida da e naelu formalnog
legaliteta biti udovoljeno i ako ovrhovoditeljica zahtijeva ovrhu trabine u manjem
iznosu od onog na kojeg ima pravo po ovrnoj ispravi. U tom sluaju, granice ovrhe
odreene su ovrnim zahtjevom sadranim u prijedlogu za ovrhu i njime je sud, pod
pretpostavkom da bude prihvaen, vezan (arg. iz l. 2. st. 1. Zakona o parninom
postupku /''Narodne novine'', broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP/, u vezi sa l. 19. st. 1. OZ-a), a
ne ovrnom ispravom.
Naime, predmetno rjeenje o ovrsi doneseno je sukladno ovrnom prijedlogu

ovrhovoditeljice kojim ista zahtijeva da sud na temelju obrauna porezne uprave donese
rjeenje o namirenju u kojem e odrediti dio zaplijenjenog iznosa koji e se isplatiti
poreznoj upravi, dio koji e se isplatiti na raun na koji se uplauje doprinos za
individualiziranu kapitaliziranu tednju te dio iznosa koji e se isplatiti njoj na ime
razlike neto plae s pripadajuim zateznim kamatama).
Kako je prvostupanjski sud u cijelosti postupio po predloenom i prihvaenom

ovrnom zahtjevu ovrhovoditeljice te je predmetnim rjeenjem o namirenju, na
temelju obrauna porezne uprave, od ukupno zaplijenjenog iznosa odredio iznos
koji se ima isplatiti ovrhovoditeljici s naslova neto iznosa plae utvrene ovrnom
ispravom (glavnica 12.975,82 kn te zatezne kamate na neto plau 14.757,42 kn), to je
pravilno prvostupanjski sud za iznos od 8.411,78 kn, koji se odnosi na zatezne
kamate na porez na dohodak i prirez istomu, obustavio ovrni postupak i ukinuo
sve provedene radnje, jer je ovrha u tom dijelu, zbog prekoraenja granica
odreenih predmetnim rjeenjem o ovrsi, neprovediva (l. 67. st. 2. i 5. OZ-a u vezi
l. 41. OZ-a).

250
172. OVRNI POSTUPAK

- troak ovrhe
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 250. stavak 1. Ovrnog zakona (Narodne novine", broj: 57/96, 29/99, 42/00,
173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 68/08)
Sentenca
U okolnostima konkretnog sluaja kada je pravo i obveza izvansudske diobe bila na
svim strankama kao suvlasnicima, okolnost to do diobe nije dolo ne moe ii na
teret samo jednog suvlasnika, a postupanje ovrenika u ovom ovrnom postupku
nije bilo takvo da bi prouzroio posebne trokove pa da bi bilo mjesta primjeni st. 2.
l. 250. Ovrnog zakona, ve je o trokovima i namirenju trokova prvostupanjski
sud duan odluiti primjenom odredbe l. 250. st. 1. Ovrnog zakona prema
suvlasnikim omjerima stranaka.
Kratki tekst odluke

upanijski sud u Zagrebu djelomino potvruje i djelomino ukida pobijano rjeenje
prvostupanjskog suda kojim je odlueno o namirenju trokova i zateznih kamata iz iznosa
dobivenog prodajom nekretnine.
Polazei od odredbi l. 106 i 107. Ovrnog zakona ("Narodne novine", broj: 57/96,
29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 68/08 - dalje: OZ) koje propisuju
redoslijed namirenja, pravilno je prvostupanjski sud odluio o namirenju navedenih
trokova i zateznih kamata. Pri tome je potrebno napomenuti da ovrhovoditeljima
pripadaju u cijelosti trokovi odreeni pravomonim rjeenjem o ovrsi od 11. veljae
2011. jer ovrenik navedenu odluku nije pobijao.
Meutim, u odnosu na daljnje trokove ovog postupka potrebno je primijeniti odredbu l.

250. OZ. Prema odredbi l. 250. st. 1. OZ trokove provedbe ovrhe po odredbama ove
glave snose svi sudionici razmjerno vrijednosti svojih udjela u zajednikoj stvari, a prema
stavku 2. stranka koja je prouzroila posebne trokove duna ih je naknaditi onim
strankama koje su ih imale.
U okolnostima konkretnog sluaja kada je pravo i obveza izvansudske diobe bila na

svim strankama kao suvlasnicima, okolnost to do diobe nije dolo ne moe ii na
teret samo jednog suvlasnika, a postupanje ovrenika u ovom ovrnom postupku
nije bilo takvo da bi prouzroio posebne trokove pa da bi bilo mjesta primjeni st. 2.
l. 250 OZ. Ovaj drugostupanjski sud ne nalazi u postupanju ovrenika grubu
nepanju, ve naprotiv, injenica je da je ovrenik nije onemoguavao diobu jer je
kupio i isplatio kupoprodajnu cijenu u skladu s odredbom l. 100. a OZ.
251
Zbog toga o trokovima i namirenju trokova prvostupanjski sud duan je odluiti

primjenom odredbe l. 250. st. 1. OZ prema suvlasnikim omjerima stranaka.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj Govr-1933/14-2 od 19. svibnja 2015.
173. OVRNI POSTUPAK

- osobni identifikacijski broj
Nomenklatura prava
OSIGURANJA-OVRHA
Zakonsko kazalo
lanak 39. stavak 6. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13 i 93/14)
lanak 20. Zakona o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona (Narodne novine, broj:
93/14.)
Sentenca
U ovrnim predmetima pokrenutim nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i
dopunama Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 93/14.), odnosno nakon 1. rujna
2014., u situaciji kada je Javni biljenik pozvao ovrhovoditelja u roku od osam dana
da dopuni podatke o ovreniku (osobni identifikacijski broj), a koji dopis je
ovrhovoditelj uredno zaprimio te po istome, niti nakon produljenja ostavljenog
roka, nije postupio, sud e odbaciti prijedlog za ovrhu u smislu odredbe l. 39. st. 6.
Ovrnog zakona.
Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud pobijanim je rjeenjem odbacio prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja na
temelju odredbe l. 39. st. 6. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12., 25/13. i
93/14. dalje: OZ), budui da ovrhovoditelj nije dostavio podatak o osobnom
identifikacijskom broju ovrenika, a da isti podatak nije bilo mogue utvrditi niti
slubenim putem. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijano rjeenje suda prvog
stupnja.
Naime, odredbom l. 39. st. 1. OZ-a propisano je da prijedlog za ovrhu mora sadravati
zahtjev za ovrhu u kojem e biti naznaena ovrna ili vjerodostojna isprava na temelju
koje se trai ovrha, ovrhovoditelj i ovrenik, osobni identifikacijski brojevi
ovrhovoditelja i ovrenika, trabina ije se ostvarenje trai te sredstvo kojim ovrhu treba
provesti, i po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti, te druge propisane
podatke za provedbu ovrhe.
Nadalje, odredbom l. 39. st. 3. OZ-a je propisano da e sud prijedlog za ovrhu koji ne
sadri sve navedene podatke odbaciti rjeenjem, ne pozivajui predlagatelja da ga dopuni
ili ispravi, dok je odredbom l. 39. st. 4. OZ-a propisano da e, iznimno od odredbe l.
252
39. st. 3. OZ-a, ako prijedlog za ovrhu ne sadri osobni identifikacijski broj ovrenika,
nadleni sud ili javni biljenik isti pribaviti po slubenoj dunosti.
Meutim, u odnosu na albene navode alitelja valja rei kako isti oito isputa iz
vida donoenje Zakona o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona (Narodne novine,
broj: 93/14.) koji je stupio na snagu 1. rujna 2014., a kojim je u odredbi l. 20.
izmijenjena i dopunjena odredba l. 39. OZ/12 na nain da je dodan stavak 5. kojim
je propisano da ako Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijesti sud ili javnog
biljenika o nemogunosti dostave podatka o osobnom identifikacijskom broju
ovrenika, sud ili javni biljenik je duan u roku od osam dana od dana primitka
obavijesti uputiti poziv ovrhovoditelju da dopuni podatke o ovreniku (podaci o
roenju, matini broj graana, posljednje poznato prebivalite i adresa stanovanja
za fiziku osobu, odnosno matini broj ili matini broj subjekta za pravnu osobu) u
roku od osam dana od dana primitka poziva. Nadalje, stavkom 6. istog lanka
propisano je da ako ovrhovoditelj u traenom roku ne dostavi traene podatke ili
ako sud ili javni biljenik na temelju dopunjenih podataka ne uspije pribaviti
osobni identifikacijski broj ovrenika, sud e odbaciti prijedlog za ovrhu, osim ako
je ovrenik strana fizika ili pravna osoba kada e sud ili javni biljenik donijeti
rjeenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovrenika.
S obzirom da iz ovrnog spisa proizlazi da je javni biljenik dopisom od 17.

listopada 2014. pozvao ovrhovoditelja u roku od osam dana dopuni podatke o
ovreniku, a koji dopis je ovrhovoditelj uredno zaprimio, te po istome, niti nakon
produljenja ostavljenog roka, nije postupio, to je pravilno sud prvog stupnja u
konkretnom sluaju primijenio materijalno pravo sadrano u odredbi l. 39. st. 6.
OZ-a.
upanijski sud u Zagrebu poslovni broj G Ovr-1507/15-2 od 12. svibnja 2015.

253
4.4. Steajni postupak

174. STEAJ
- odbaaj tube
Nomenklatura prava
GRAANSKO PROCESNO PRAVO-STEAJ-STEAJNI VJEROVNICI- TRABINE-
PRIJAVLJIVANJE
Zakonsko kazalo
lanak 54. Steajnog zakona (Narodne novine, broj: 44/96, 29/99, 129/00, 82/06,
116/10, 25/12, 133/12)
lanak 179. st. 1. Steajnog zakona (Narodne novine, broj: 44/96, 29/99, 129/00,
82/06, 116/10, 25/12, 133/12)
Sentenca
Trabina se mora prijaviti u rokovima i sukladno postupku iz l. 54. Steajnog
zakona i onda kad o njoj ve tee parnica u vrijeme otvaranja steajnog postupka,
te se samo tako u smislu odredbe l. 179. st. 1. Steajnog zakona moe nastaviti
postupak radi utvrivanja trabine na temelju osnove, u iznosu, i u isplatnom redu
oznaenom u prijavi ili na ispitnom roitu.
Kratki tekst odluke

upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijano rjeenje kojim je odbaena tuba.
Kako jest izvjesno da je nad tuenikom 1. oujka 2013. otvoren steajni postupak i da
I. tuitelj i II. tuiteljica kao vjerovnici steajne mase nisu, a bili su duni sukladno
Steajnom zakonu (Narodne novine, broj: 44/96, 29/99, 129/00, 82/06, 116/10, 25/12,
133/12, dalje u tekstu: SZ-a) prijaviti predmetnu trabinu steajnom upravitelju i
predmetni zahtjev postaviti na utvrenje postojanja trabine (l. 180. st. 1. u vezi s l. 70.
- 73. i 54. st. 3. SZ-a), odnosno kako je formalna pravilnost tubenog zahtjeva kojim se
trai pravna zatita posebna pretpostavaka koja se tie predmeta spora, bez ijeg
postojanja voenje parnice i donoenje meritorne odluke nije doputeno, to je pravilno
sud prvog stupnja odbacio predmetnu tubu kao nedoputenu (l. 180. st. 1. SZ-a u vezi s
l. 187. st. 2/1. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br: 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 - ZPP-a).
Naime, alitelji isputaju iz vida da se trabina mora prijaviti u rokovima i

sukladno postupku iz l. 54. SZ-a i onda kad o njoj ve tee parnica u vrijeme
otvaranja steajnog postupka, i da se samo tako u smislu odredbe l. 179. st. 1. SZ-a
moe nastaviti postupak i to radi utvrenja na temelju osnove, u iznosu, i u
isplatnom redu oznaenom u prijavi ili na ispitnom roitu (l. 180. st. 1. i l. 181. st.
1. SZ-a u vezi s l. 187. st. 2/1. ZPP-a).

254
5. OBITELJSKO PRAVO
175. VLASNITVO
Nomenklatura prava
OBITELJSKO PRAVO-IMOVINSKI ODNOSI-IMOVINSKI ODNOSI IZVAN
BRANIH DRUGOVA- IZVANBRANA STEEVINA
Zakonsko kazalo
lanak 299. st. 1. Zakona o braku i porodinim odnosima (Narodne novine broj: 51/89,
59/90, 25/94)
Sentenca
U situaciji kada je pravni prednik jedne stranke stekao stanarsko pravo
predmetnoga stana, kao naknadu za porueni objekt koji je bio privatno vlasnitvo
njegove obitelji, dok je pravna prednica druge stranke osobnim radom (redovnim i
dopunskim) stjecala novana sredstva za uzdravanje vanbrane zajednice, te je
brinula o domainstvu, to su pravni prednici stranaka podjednako doprinjeli u
stjecanju predmetnoga stana, kao zajednike imovine.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev za utvrenje da u ostavinu iza pok. B. T. ne ulazi vlasnitvo
stana u Zagrebu, Pimanova 8, poblie opisanog u izreci pobijane presude, ve da je
navedeni stan iskljuivo vlasnitvo tuiteljice, kao pravne sljednice pok. N. J.
Prvostupanjskom presudom odbijen je tubeni zahtjev tuiteljice. upanijski sud u
Zagrebu preinauje pobijanu presudu.
Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da predmetni stan nije iskljuivo
vlasnitvo prednika tuiteljice danas pok. N. J., ali ne iznosi razloge o spornom pitanju je
li predmetni stan zajednika imovina pravnih prednika stranaka pok. N. J. i B. T. iz
njihove vanbrane zajednice, u smislu odredbe l. 299. st. 1. Zakona o braku i
porodinim odnosima (Narodne novine broj: 51/89, 59/90, 25/94 - dalje: ZBPO).
Pravilan je zakljuak prvostupanjskog suda da predmetni stan nije iskljuivo vlasnitvo,

kao posebna imovina pok. N. J., u smislu odredaba l. 278. ZBPO-a, obzirom da je stan
steen u toku trajanja vanbrane zajednice pravnih prednika stranaka, ali ne po
zakonskom osnovu predvienom l. 278. st. 2. ZBPO-a, ve temeljem kupoprodaje.
Meutim, u smislu ovlasti iz l. 373.a Zakona o parninom postupku ("Narodne novine"

broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13,
28/13), ovaj drugostupanjski sud zakljuuje da je predmetni stan zajednika imovina
pravnih prednika stranaka iz vanbrane zajednice, u smislu odredaba l. 299. ZBPO-a i to
u jednakim suvlasnikim omjerima.
255
Drugim rijeima, u smislu odredaba l. 287. u vezi s l. 299. st. 2. ZBPO-a pravni
prednici stranaka su podjednako doprinijeli u stjecanju predmetnoga stana, kao
zajednike imovine. Na strani pok. N. J., doprinos je u injenici stjecanja
stanarskoga prava predmetnoga stana, kao naknade za porueni objekt koji je bio
privatno vlasnitvo njegove obitelji. Dakle, radi se o specifinom sluaju stjecanja
stanarskoga prava, s osnova obeteenja za nekretninu u privatnom vlasnitvu, a
temeljem kojega steenoga prava je bio omoguen otkup predmetnoga stana.
Doprinos pravne prednice tuenice, danas pok. B. T. je u injenicama da je osobnim
radom (redovnim i dopunskim), stjecala novana sredstva za uzdravanje
vanbrane zajednice, te je brinula o domainstvu.
Slijedom izloenih razloga, po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, predmetni stan nije
iskljuivo vlasnitvo tuiteljice, kao posebna imovina pok. N. J., ve je suvlasnitvo
stranaka na jednake dijelove, kao pravnih sljednika pok. N. J. i B. T. iz njihove vanbrane
zajednice.
176. NADLENOST SUDA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Nomenklatura prava
OBITELJSKO PRAVO-POSEBNI PARNINI POSTUPCI-POSTUPAK RADI
RJEAVANJA PITANJA S KOJIM E RODITELJEM DIJETE IVJETI, O
RODITELJSKOJ SKRBI I O MJERAMA ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI
DJETETA; POSTUPAK U SPOROVIMA O UZDRAVANJU
Zakonsko kazalo
lanak 5. Konvencije o nadlenosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u
odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zatitu djece (Narodne novine, MU,
broj: 5/09)
odreenim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91 i 88/01)
Sentenca
Budui da je mlljt. dijete. steklo redovito boravite u Republici Hrvatskoj, u kojoj
boravi preko 3 godine i u potpunosti se uklopilo u svoje novo okruenje, te je
pravomono okonan postupak radi povratka djeteta prema odredbama
Konvencije o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece i odlueno
je da se dijete nee vratiti u Sjedinjene Amerike Drave, a odluka Vieg suda
Okruga Mecklenburg, Sjeverna Karolina, SAD, nije nostrificirana u Republici
Hrvatskoj, to postoji nadlenost suda u Republici Hrvatskoj.
Kratki tekst odluke

256
Prvostupanjskim rjeenjem odreeno je da e zajedniko dijete stranaka mlljt. N. A.

ivjeti s majkom (toka I. izreke) te je naloeno ocu da na ime uzdravanja doprinosi
iznos od 924,97 kn mjeseno poevi od 15. listopada 2012. pa nadalje (toka II. izreke),
dok je odbijen preostali dio zahtjeva za uzdravanje iznad odreenih 924,97 kn do
zatraenih 1.500,00 kn (toka III. izreke) te su odreeni susreti i druenja oca s mlljt.
sinom (toka IV. izreke). Ujedno je rijeeno da odluka ostaje na snazi do pravomonog
okonanja postupka ili do drugaije odluke suda (toka V. izreke), kao i da alba protiv
ovog rjeenja ne odgaa provedbu privremene mjere (toka VI. izreke). upanijski sud u
Zagrebu potvruje pobijano rjeenje suda prvog stupnja.
Prije svega, ne stoji pozivanje alitelja na odredbu l. 16. Konvencije o

graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece (Narodne novine, broj: 4/94,
dalje: KGAMOD).
Naime, iako je odluka Opinskog graanskog suda u Zagrebu broj R1o-519/11 od

15. oujka 2012., a kojom je odbijen zahtjev tuenika za povratak mlljt. N. A. u
Sjedinjene Amerike Drave, bila ukinuta rjeenjem upanijskog suda u Zagrebu
poslovni broj G2-238/12-2 od 2. srpnja 2012., sud prvog stupnja je u tom postupku
donio novo rjeenje kojim je zahtjev odbijen pod poslovnim brojem R1o-538/12 od
21. svibnja 2014., a koje je rjeenje potvreno rjeenjem upanijskog suda u
Zagrebu poslovni broj G2-470/14-2 od 22. listopada 2014.
Obzirom da je postupak koji se vodio prema odredbama KGAMOD pravomono

okonan odbijanjem zahtjeva tuenika za povrat djeteta u Sjedinjene Amerike
Drave, to je otpala zapreka za donoenje meritorne odluke o pravu na brigu za
mlljt. N. A. pa se navedeni albeni razlog ukazuje neosnovanim.
Nadalje, netoan je albeni navod da sudska nadlenost suda u Republici Hrvatskoj u

ovoj pravnoj stvari ne postoji niti na temelju meunarodnih ugovora, niti na temelju
zakonskih propisa.
Odredbama l. 5. Konvencije o nadlenosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i

suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zatitu djece (Narodne
novine, MU, broj: 5/09, dalje: KON) propisano je da sudska ili upravna tijela drave
ugovornice redovitog boravita djeteta nadlena su poduzimati mjere usmjerene na
zatitu djetetove osobe ili imovine (st. 1.), dok su, u sluaju promjene redovitog boravita
djeteta u drugu dravu ugovornicu, u sluaju iz l. 7. KON, nadlena tijela drave novog
redovitog boravita djeteta. Spomenuti pak l. 7. st. 1. propisuje da u sluaju
protupravnog odvoenja ili zadravanja djeteta, tijela drave ugovornice u kojoj je dijete
imalo redovito boravite neposredno prije nego to je odvedeno ili zadrano, zadravaju
svoju nadlenost sve dok dijete ne stekne redovito boravite u drugoj dravi, i a)
odreena osoba, ustanova ili drugo tijelo koje ima pravo skrbi ne prihvati ovo odvoenje
ili zadravanje; ili b) dijete u toj drugoj dravi boravi u razdoblju od najmanje godinu
dana nakon to je osoba, ustanova ili drugo tijelo, koje ima pravo skrbi, saznala ili je
trebala saznati gdje se dijete nalazi, da vie ne traje postupak po zahtjevu koji je u tom
razdoblju podnesen i da se dijete uklopilo u svoje novo okruenje.
257
U konkretnom sluaju, prema odredbi l. 5. st. 2. u vezi s l. 7. st. 1. KON, postoji

nadlenost suda prvog stupnja, budui je mlljt. N. A. stekao redovito boravite u
Republici Hrvatskoj, u kojoj boravi preko 3 godine i dijete se, prema utvrenju
suda u ovom postupku, u potpunosti uklopilo u svoje novo okruenje, te je
pravomono okonan postupak radi povratka djeteta prema odredbama KGAMOD
i odlueno je da se dijete nee vratiti u Sjedinjene Amerike Drave, a odluka Vieg
suda Okruga Mecklenburg, Sjeverna Karolina, SAD, nije nostrificirana u Republici
Hrvatskoj.
Uz navedeno, nadlenost suda u Republici Hrvatskoj, protivno navodima u albi,

proizlazi i iz odredaba Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih
zemalja u odreenim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91 i 88/01, dalje:
ZRSZ). Tako je odredbom l. 61. st. 1. to. 2. ZRSZ propisano da u postupku radi
razvoda braka, i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlenost
suda Republike Hrvatske postoji ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske i
ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. Prema podacima iz spisa predmeta
tuiteljica je dravljanka Republike Hrvatske u kojoj ima i prebivalite.
Prema propisu iz l. 294. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj: 116/03,
17/04, 136/04 i 107/07, dalje: OBZ) sud e odluiti o tome s kojim e roditeljem
maloljetno dijete ivjeti, i o roditeljskoj skrbi, izmeu ostaloga, odlukom kojom se
utvruje da se brak razvodi (st. 1.) Nadalje, sud moe odluiti, kad donosi odluku iz
prethodnog stavka, i o izricanju mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema
okolnostima sluaja potrebno (l. 294. st. st. 2. OBZ). Takoer, sud e donijeti odluku o
uzdravanju zajednikoga maloljetnog djeteta kad u branom sporu donese odluku kojom
se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili razvodi, te u drugim sluajevima
odvojenog ivota roditelja (l. 300. st. 1. OBZ).
I po stavu ovog suda, prvostupanjski sud je u okviru prijedloga tuiteljice bio ovlaten i
duan odluiti o privremenom ureenju spornog pravnog odnosa izmeu stranaka, a to
znai da mjerom osiguranja odlui s kojim e od roditelja mlljt. dijete stranaka ivjeti te o
odravanju susreta i druenja s roditeljem s kojim dijete ne ivi, time da ta odluka ostaje
na snazi samo do pravomonog okonanja predmetnog postupka ili do drugaije odluke
suda, jer je to, u okviru takvog prijedloga i nedvojbeno u najboljem interesu mlljt. djeteta
stranaka.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G2-501/12-8 od 3. oujka 2015.

258
177. NADLENOST
Nomenklatura prava
OBITELJSKO PRAVO-POSEBNI PARNINI POSTUPCI-POSTUPAK U
SPOROVIMA O UZDRAVANJU
Zakonsko kazalo
lanak 3. stavak 1. t. a, Uredbe Vijea Europe, broj 4/2009 od 18. prosinca 2008.
lanak 51. stavak 1. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, broj: 53/91,
91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07,84/08 i 123/08, 57/11, 25/13)
Sentenca
Prema odredbi l. 3. st. 1. b Vijea Europe razvidno je da postoji mogunost izbora
mjesno nadlenog suda, a obzirom da mlljt. tuiteljica ima boravite u Zagrebu, to
sukladno navedenoj odredbi postoji nadlenost Opinskog graanskog suda u
Zagrebu.
Odredba l. 51. st. 1. Zakona o parninom postupku u sporovima za zakonsko

uzdravanje ima za cilj omoguiti tuitelju da svoja prava ostvari na to bri i
ekonominiji nain, a s obzirom da mlljt. tuiteljica ima boravite u Zagrebu, svoja
prava e u svakom sluaju bre ostvariti pred sudom u Zagrebu, nego pred sudom
na Rabu.
Kratki tekst odluke

Rjeenjem suda prvog stupnja pod tokom I. izreke sud prvog stupnja oglasio se je
mjesno nenadlenim za postupanje u ovoj pravnoj stvari. Pod tokom II. izreke odreeno
je da e se nakon pravomonosti tog rjeenja predmet ustupiti mjesno nadlenom
Opinskom sudu u Rabu. upanijski sud u Zagrebu ukida pobijano rjeenje suda prvog
stupnja.
Prvostupanjski sud oglasio se mjesno nenadlenim za postupanje u ovoj pravnoj stvari

navodei da se radi o predmetu s meunarodnim elementom, obzirom mlljt. tuiteljica
ivi u Republici Austriji, te primjenom l. 3. st. 1. t. a, Uredbe Vijea Europe, broj
4/2009 od 18. prosinca 2008. mjesna nadlenost u sporovima koji se odnose na
uzdravanje, odreuje se prema uobiajenom boravitu tuenika, a to mjesto Lopar na
otoku Rabu.
Prvostupanjski sud pogreno je primijenio materijalno pravo kada se oglasio mjesno

nenadlenim.
Odredbom l. 3. st. 1. Uredbe Vijea Europe, odreeno je da u stvarima koje se odnose

na obveze uzdravanja u dravama lanicama, sudsku nadlenost ima: a) sud mjesta u
kojem tuenik ima uobiajeno boravite, ili b)sud mjesta u kojem uzdravana osoba ima
uobiajeno boravite, ili c) sud koji je u skladu sa svojim pravom nadlean za postupke o
statusu osobe iji je predmet o uzdravanju povezan s tim postupkom, osim ako
nadlenost nije utemeljena iskljuivo na dravljanstvu jedne od strana, ili d) sud koji je u
259
skladu sa svojim pravom nadlean za postupke o roditeljskoj odgovornosti, osim ako

nadlenost nije utemeljena iskljuivo na dravljanstvu jedne od strana.
Prema gore navedenoj odredbi, na koju se poziva sud prvog stupnja, razvidno je da
postoji mogunost izbora mjesno nadlenog suda, a obzirom da mlljt. tuiteljica ima
boravite u Zagrebu, to sukladno odredbi l. 3. st. 1. b) postoji nadlenost
Opinskog graanskog suda u Zagrebu.
Osim toga i prema odredbi l. 51. st. 1. Zakona o parninom postupku (Narodne
novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07,84/08 i 123/08, 57/11, 25/13 - u
daljnjem tekstu ZPP) u sporovima za zakonsko uzdravanje, ako je tuitelj osoba
koja trai uzdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na
ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite. Ova odredba ima za cilj
omoguiti tuitelju da svoja prava ostvari na to bri i ekonominiji nain, a s
obzirom da mlljt. tuiteljica ima boravite u Zagrebu, svoja prava e u svakom
sluaju bre ostvariti pred sudom u Zagrebu, nego pred sudom na Rabu.
Slijedom naprijed iznesenog, valjalo je temeljem odredbe l. 380. to. 3. ZPP uvaiti
albu tuitelja, ukinuti prvostupanjsko rjeenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na
ponovan postupak.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G2-81/15-2 od 3. oujka 2015.
178. RODITELJSKA SKRB
Nomenklatura prava
OBITELJSKO PRAVO-POSEBNI PARNINI POSTUPCI-POSTUPAK RADI
RJEAVANJA PITANJA S KOJIM E RODITELJEM DIJETE IVJETI, O
RODITELJSKOJ SKRBI I O MJERAMA ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI
DJETETA
Zakonsko kazalo
lanak 100. stavak 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 116/03, 17/04, 136/04,
107/07, 57/11, 61/11 i 25/13)
Sentenca
Dijete iji roditelji ne ive u obiteljskoj zajednici ima pravo sa drugim roditeljem na
susrete i druenja, dok nije u ime jednakopravnog statusa mogue da roditelji
podjednako ive sa djetetom (dijete ivi naizmjenino kod oba roditelja na nain
da svaka dva tjedna seli drugom roditelju).
Kratki tekst odluke

Prvostupanjskom presudom je razveden brak stranaka (to. I. izreke), a za zajedniko mlt.
dijete R. M. je odreeno zajedniko skrbnitvo roditelja na nain da e 15 dana u
kontinuitetu ivjeti sa majkom u Lj., Rep. Srbija, a slijedeih 15 dana u kontinuitetu sa
260
ocem u Z., RH, time da (to. II. izreke) zajedniki ivot kod oca zapone 1. kolovoza
2014. uz izricanje zajednike mjere intenzivnog nadzora nad izvrenjem od strane CZSS
u trajanju od 6 mjeseci, na nain da e prva dva dana zajednikog ivota oca i djeteta biti
nazona i majka (2-3 sata) i voditelj kojeg e imenovati nadleni CZSS. Roditelj kod
kojeg R. M. boravi mora (to. III. izreke) omoguiti drugom roditelju nesmetani dnevni
kontakt 2 puta dnevno (telefonom, mobitelom, skype ili drugim prikladnim nainom).
To. IV. izreke je posebno odreeno koje praznike i blagdane (iznimka od to. II. izreke)
e dijete provoditi kod oca u Z. a koje kod majke u LJ. Osim toga je odreeno da e
kerka R. M. slaviti roendan (to. V. izreke) svake godine kod drugog roditelja (po
mogunosti u nazonosti drugog roditelja), time da 2015. bude kod oca. Tokom V.
izreke je odreeno da svaki roditelj snosi trokove uzdravanja dok je dijete kod njega, a
da se trokovi putovanja iz Rep. Srbije u RH i obratno dijele (otac snosi 2/3, a majka 1/3).
Konano, je odreeno (to. VII. izreke) da svaka stranka snosi svoje trokove postupka.
upanijski sud u Zagrebu ukida presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu te
predmet vraa sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Sud prvog stupnja se odluio za tzv. podijeljeno fiziko skrbnitvo (joint physical
custodi) odnosno model po kojem dijete provodi min 1/3 vremena sa jednim roditeljem, a
nerijetko polovicu. Sud prvog stupnja smatra da je konkretni sluaj kolski primjer
podijeljenog roditeljstva i najbolji model koji e mlt. R. M. omoguiti pravo na ivot sa
oba roditelja, imajui u vidu da niti u odnosu na jednoga od njih nema razloga protiv, a
ive u razliitim dravama. Zakljuio je da e ova odluka roditeljima omoguiti
jednakopravan status, a dijete staviti u poziciju da napokon ima oba roditelja i da
podjednako s njima ivi, dok e roditelji moi neposredno komunicirati bez medija,
odvjetnika, institucija.
Navedena odluka o podijeljenom roditeljstvu odnosno skrbi se ne moe prihvatiti.
Prema odredbama Obiteljskog zakona -"Narodne novine", br. 116/03, 17/04,

136/04, 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13) sadranih u:
- l. 99. st. 1. roditelji bez obzira ive li zajedno ili odvojeno ravnopravno, zajedniki
i sporazumno skrbe o djetetu, osim ako je ovim zakonom drukije odreeno
- l. 100. st. 1. ako roditelji ne ive u obiteljskoj zajednici, sud e odluiti s kojim e
roditeljem dijete ivjeti te odrediti nain i vrijeme susreta i druenja djeteta s
drugim roditeljem. prema st. 2. iste odredbe radi zatite dobrobiti djeteta susreti i
druenje djeteta s roditeljem koji ne ivi s djetetom mogu se ograniiti ili zabraniti,
a prema okolnostima sluaja sud moe odrediti osobu u ijoj e se nazonosti
odravati susreti i druenje.
Iz navedenog proizlazi da je skrb roditelja odnosno njihova odgovornost o djetetu

zajednika (osim ako zakonom nije odreeno drukije) i postoji neovisno ive li u
obiteljskoj zajednici ili ne, a odnosi se na zdravlje djeteta, odgoj, uvanja i njege te
nadzora djeteta, zastupanja, uzdravanja i dr. Meutim, u sluaju kad su roditelji
razdvojeni sud odluuje o ostvarivanju pojedinih sadraja roditeljske skrbi kao to
je s kojim e roditeljem dijete ivjeti, odreivanju susreta i druenja sa drugim
261
roditeljem i dr. Znai da o navedenom dijelu zajednike skrbi u sluaju kad ne ive
u obiteljskoj zajednici odluuje sud.
Po shvaanju ovog suda citirane odredbe ne omoguavaju da dijete ivi

naizmjenino kod oba roditelja odnosno da svaka dva tjedna seli drugom
roditelju, jer u smislu l. 100. st. 1. OBZ sud odluuje kod kojeg od njih e ivjeti.
Niti iz prava roditelja da ive sa svojim djetetom (l. 97. OBZ) i prava djeteta da ivi
sa svojim roditeljima (l. 87. st. 3. OBZ) ne proizlazi navedeno podijeljeno
roditeljstvo. Naime, dijete iji roditelji ne ive u obiteljskoj zajednici ima pravo sa
drugim roditeljem na susrete i druenja, a nije u ime jednakopravnog statusa
mogue da roditelji podjednako ive sa djetetom, kako odluku opravdava sud
prvog stupnja.
Meutim, ni drugaija pravna regulativa ne bi bila od utjecaja. Budui da stranke ive u

razliitim zemljama na udaljenosti od 500 km, bi, sukladno pobijanoj odluci, dijete
trebalo najmanje svaki drugi tjedan prijei 1000 km, a i ee, imajui u vidu vie od 10
razliitih praznika i blagdana koje provodi kod drugog roditelja, potom roendan.
Postavlja se pitanje je li opisano neprestano kretanje u interesu mlt. djeteta, jer i ono ima
pravo na svoj dom i znati gdje pripada. Konano, podaci u spisu pokazuju da se
prilagodilo novoj sredini u kojoj je provelo posljednje godine.
Stoga je zbog pogrenog pravnog pristupa sud propustio utvrditi odlune injenice i dati
razloge, te je temeljem odredbe l. 370. i l. 369. st. 1. Zakona o parninom postupku -
"Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08,
57/11, 25/13, 28/13 - dalje: ZPP) valjalo ukinuti presudu u pobijanom dijelu i predmet
vratiti istom sudu na ponovan postupak.
U nastavku postupka valja otkloniti ukazane povrede i raspraviti albene prigovore radi
potpunijeg uvida u ovaj osjetljiv i sloen sluaj, koji je povezan sa bijegom majke u
sigurnu kuu zbog nasilnog supruga, otmica djeteta i konano latentno pedofilstvo.
Prilikom donoenja odluku o tome sa kojim e roditeljem ivjeti treba prije svega voditi
rauna o dobrobiti djeteta (djevojice stare 4 godine koja se adaptirala u novoj sredini), a
kod odluke o susretima i druenjima je (s obzirom na udaljenost) bitno nai ravnoteu
izmeu opravdanog zahtjeva za susretima i vianjem drugog roditelja i onoga to se
razumno moe ostvariti u tim okolnostima, a to moe znaiti i fleksibilnije kontakte
ostavljajui roditeljima mogunost dogovora (ukoliko budu pokazali primjereni stupanj
suradnje). Nakon toga e sud donijeti novu i zakonitu odluku.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G Ob-428/14 od 12. svibnja 2015.

262
6. NASLJEDNO PRAVO
179. NAKNADNO PRONAENA OPORUKA
Nomenklatura prava
NASLJEDNO PRAVO-OPORUNO NASLJEDNO PRAVO
Zakonsko kazalo
lanak 235. Zakona o nasljeivanju (Narodne novine, broj: 48/03 i 163/03)
Sentenca
Ostvarivanje prava na nasljedstvo na temelju naknadno pronaene oporuke
mogue je u parnici samo ako su stranke naknadno dole u mogunost da iznesu
oporuku, odnosno ako u vrijeme voenja ostavinskog postupka iz objektivnih
razloga nisu bile u mogunosti da je iznesu, to znai da ne dolaze u obzir oporuke
za koje su stranke znale, ali ih nisu iznijele.
Kratki tekst odluke

Pobijanom presudom odbijen je tubeni zahtjev za utvrenje da je tuitelj suvlasnik na
temelju oporuke u 6/8 dijela odgovarajueg suvlasnikog dijela nekretnine poblie
opisanoj u izreci te da se naloi tuenima da u tom suvlasnikom omjeru priznaju
tuitelju pravo vlasnitva i izdaju tabularnu ispravu, da se utvrdi da je tuitelj
nasljeivanjem stekao kao pravo koritenja groba poblie opisanog u izreci te pravo
potraivanja 6/8 dijelova trabine prema HZMO-u, kao i da mu tuenici naknade parnini
troak. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Sud prvog stupnja odbija tubeni zahtjev uz zakljuak da tuitelj ne moe zbog
naknadno pronaene oporuke podnijeti tubu obzirom da je znao za opstojnost oporuke.
U konkretnom sluaju se primjenjuje odredba l. 235. Zakona o nasljeivanju -

Narodne novine, broj: 48/2003. i 163/2003. - dalje u tekstu: ZON (istovjetnog
sadraja i l. 236. ranijeg Zakona o nasljeivanju - Narodne novine, broj: 52/1971.,
47/1978. i 55/2000. - dalje: ZON) kojom je propisano da ako se po pravomonosti
rjeenja o nasljeivanju pronae oporuka, da e ju sud proglasiti i dostaviti ju
ostavinskom sudu, a zadrati njezin prijepis (st. 1.), time da e se zainteresirane
osobe o tome obavijestiti te upozoriti da svoja prava na temelju oporuke mogu
ostvarivati u parnici (st. 2.).
Polazei od citirane odredbe u kojoj je naglasak stavljen na okolnost da je oporuka

"pronaena" nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju, u pravnoj teoriji i
sudskoj praksi je prihvaen stav da je ostvarivanje prava na nasljedstvo na temelju
naknadno pronaene oporuke mogue u parnici i to samo ako su stranke naknadno
dole u mogunost da iznesu oporuku, odnosno ako u vrijeme voenja ostavinskog
263
postupka iz objektivnih razloga nisu bile u mogunosti da je iznesu, to znai da ne

dolaze u obzir oporuke za koje su stranke znale, ali ih nisu iznijele.
Uporite za ovakav stav nalazi se i u odredbi l. 237. ZON-a (istovjetnog sadraja i

odredba l. 238. ranijeg ZON-a) prema kojoj, kad je ostavinska rasprava zavrena
pravomonim rjeenjem o nasljeivanju, a postoje uvjeti za ponavljanje parninog
postupka, nee se obnoviti postupak za ostavinsku raspravu ve stranke svoja prava
mogu ostvarivati u parnici, slijedom ega, analognom primjenom pravila o
ponavljanju postupka (l. 421. st. 1. to. 10. ZPP-a), stranka moe u parnici isticati
relevantne okolnosti samo ako ih nije mogla istaknuti u prethodnom pravomonom
okonanom (u ovom sluaju) ostavinskom postupku, a to u konkretnoj situaciji, s
obzirom na injenine tvrdnje tuitelja u tubi i tijekom postupka, nije sluaj.
albenim navodima tuitelj nije doveo u sumnju pravilnost pobijane presude. Tuitelj
naime u albi navodi da je sud mogao uzeti da se "lamperaj" odnosio upravo na
pronalaenje oporuke a ne na njeno neprijavljivanje i da to to je tuitelj znao za
postojanje oporuke nije istovjetno s injenicom znanja o tonom mjestu uvanja oporuke,
te da je samo povremeno posjeivao adresu na kojoj se nalazila oporuka i da ju je tek
poslije pronaao. Meutim, svi ti navodi predstavljaju nove injenine prigovore koji se
ne mogu s uspjehom isticati u albi (l. 352. st. 1. Zakona o parninom postupku
(Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005.,
2/2007., 84/2008., 123/2008. i 148/2011. - proieni tekst, 25/2013. i 28/2013. - dalje:
ZPP). Naime sve te okolnosti tuitelj tijekom postupka nije isticao niti obrazloio, pa ih
ni sud prvog stupnja nije bio duan tumaiti na taj nain. Iz iskaza tuitelja proizlazi da je
on za oporuku znao, to po ocjeni ovog suda predstavlja i znanje o njenom sadraju (jer
on nije tvrdio drugaije), pa s tim u vezi, sve ako tuitelj i nije znao gdje se oporuka
nalazi (a to nije tvrdio), upuuje se na odredbu l. 41. ZON-a (tako i l. 83. ranijeg ZON-
a) koja propisuje mogunost dokazivanja postojanja izgubljene, skrivene ili zametnute
oporuke, kao i sadraja oporuke, a koju mogunost tuitelj nije upotrijebio obzirom da
prilikom davanja podataka za smrtovnicu nije ni prijavio oporuku, a niti je u parninom
postupku tvrdio da je oporuka bila zagubljena odnosno da nije znao za njezin sadraj.
Ovdje valja istaknuti da na pravilnost pobijane presude nije od utjecaja injenica to

tuitelj nije osobno sudjelovao u ostavinskom raspravljanju (bio je zastupan po posebnom
skrbniku), kao ni injenica da je prema vlastitim navodima saznao da je ostavina
provedena nakon 3 mjeseca, obzirom da je sve relevantne okolnosti mogao istaknuti u
ovom parninom postupku, a to nije uinio, iako je teret dokazivanja iznoenja
relevantnih injenica bio upravo na njemu (l. 7. st. 1. i l. 219. st. 1. ZPP-a).

264
7. TRGOVAKO PRAVO
180. DIONICE
Nomenklatura prava
TRGOVAKO PRAVO-DRUTVA-DIONIKO DRUTVO-DIONICE
Zakonsko kazalo
lanak 226. stavak 2. Zakona o trgovakim drutvima (Narodne novine, br. 111/93,
34/99, 121/99, 52/00, 118/03 i 107/07)
Sentenca
Tuitelj koji trai isplatu predmetnog iznosa navodei da mu je u sanacijskom
postupku tuenika oduzeto pravo vlasnitva dionica u toj vrijednosti, koje mu
pripadaju, obzirom da nije dokazao da je kao dioniar upisan u knjigu dionica u
smislu l. 266. st. 2. Zakona o trgovakim drutvima, nije aktivno legitimitan u
predmetnom postupku.
Kratki tekst odluke

Tuitelj u bitnom zahtijeva isplatu iznosa od 73.800,00 kn, navodei da mu je u
sanacijskom postupku tuenika oduzeto pravo vlasnitva dionica u toj vrijednosti, koje
mu pripadaju. Prvostupanjskom presudom odbijen je tubeni zahtjev tuitelja kao
neosnovan. upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu odluku.
Polazei od nespornih injenica:

- da su Ugovor o dugoronom nenamjenskom kreditu s valutnom klauzulom zakljuili
tuenik u svojstvu kreditora i D. Z. u svojstvu korisnika kredita, a tuitelj se navodi u
Ugovoru kao sudunik na strani D. Z.;
- da je D. Z. izdao punomo kojom opunomouje tuitelja da moe sa dionicama
upravljati;
- da je sam tuitelj potpisao izjavu po kojoj preuzima dug od 70.000,00 DEM u svrhu
reguliranja poslovnog odnosa oko ustupanja duga tuenika, iji je korisnik D. Z., a
preuzimatelj duga tuitelj;
- da je D. Z. podigao kod tuenika iznos od 172.171,54 kn,
prvostupanjski sud temeljem navedenih utvrenja zakljuuje da tuitelj nije
dioniar tuenika, jer prema odredbi l. 226. st. 2. Zakona o trgovakim drutvima
(Narodne novine, br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03 i 107/07 - dalje: ZTD)
vrijedi kao dioniar u odnosu prema drutvu, onaj koji ima dionicu koja glasi na
ime i koji je upisan u knjigu dionica, a tuitelj nije dokazao da je kao dioniar
upisan u knjigu dionica, stoga prihvaa prigovor nedostatka aktivne legitimacije
kao osnovan.
Prvostupanjski sud je prihvatio i prigovor promaene pasivne legitimacije, uz

obrazloenje da je Odlukom o sanaciji i restrukturiranju Croatia banke d.d., Zagreb, koju
je donijela Vlada Republike Hrvatske dana 23. rujna 1999. godine (Narodne novine, br.
265
98/99), dionice tuenika su ponitene i povuene i prenesene u vlasnitvo Dravne

agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, stoga prvostupanjski sud smatra
da tuenik nije odgovoran za ponitenje predmetnih dionica.
Pravilno je utvreno da prema Ugovoru o kreditu D. Z. je podigao kredit kod tuenika, a

tuitelj je sudunik, a ne korisnik kredita, to je i sam tuitelj potvrdio svojim iskazom.
Nadalje, neosnovano se tuitelj poziva na mogunost prenoenja dionica bez obzira
na upis u knjigu dionica, jer u odnosu na drutvo dioniar koji ima dionice koje
glase na ime vrijede samo one koje su upisane u knjigu dionica (l. 226. st. 2. ZTD).
Kako, dakle, tuitelj tijekom postupka nije dokazao da je bio dioniar tuenika,
pravilno je prvostupanjski sud odbio tubeni zahtjev tuitelja kao neosnovan.

266
8. PRAVO VRIJEDNOSNIH PAPIRA
181. MJENICA
Nomenklatura prava
PRAVO VRIJEDNOSNIH PAPIRA MJENICA
Zakonsko kazalo
lanak 44. Zakona o mjenici ("Narodne novine", broj 74/94)
l. 376. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94,
7/96 i 112/99)
Sentenca
Za mjenicu plativu na odreeni dan mjerodavno je stanje rauna dunika samo na
taj dan. A, to iz razloga to se ne radi o prisilnoj naplati koja se ostvaruje temeljem
mjenice kao vjerodostojne isprave u sudskom postupku, ve dobrovoljnoj naplati
putem banke, pa nema ni sukcesivne naplate, zbog ega je neodluan priljev
sredstava na raunu dunika kasnije.
Kratki tekst odluke

Predmet spora je zahtjev tuitelja na naknadu tete koju trpi zbog propusta tuenika da
naplati ukupan iznos potraivanja po mjenici iako je to prema prilivu sredstava
mjeninog dunika to mogao uiniti, a kasnije zagubio mjenicu i time onemoguio
tuitelja u naplati svog potraivanja prema duniku. Presudom suda prvog stupnja
naloeno je tueniku isplatiti tuitelju iznos od 271.023,40 kn sa zateznom kamatom kao
pod st. I izreke i naknaditi parnini troak u iznosu od 27.670,00 kn (st. II izreke).
upanijski sud u Zagrebu ukida pobijanu presudu suda prvog stupnja i predmet vraa na
ponovno suenje.
Kako tuenik nije naplatio cijeli iznos iz mjenice iako je na raunu poslovnog subjekta
D. d.o.o. na dan 3. srpnja 2003. bio priliv sredstava od 101.343,84 kn, a niti je tuitelju
mjenicu vratio, to sud prvog stupnja ocjenjuje da je takvim propustom tuenik prouzroio
tuitelju tetu u visini nenaplaenog iznosa, jer je mjenini dunik u meuvremenu
likvidiran tako da je tuitelj bio u nemogunosti od njega ostvariti svoje potraivanje.
Kako se tuitelj tueniku obratio dopisom od 10. srpnja 2003. radi objanjenja zbog ega
nije mjenica naplaena, na koji dopis tuenik nije odgovorio niti mjenicu vratio, to sud
ocjenjuje neosnovanim prigovor zastare, jer da rokovi zastare za naknadu tete teku
najranije od 10. srpnja 2003., dok je tuitelj podnio tubu 6. srpnja 2006., dakle prije
isteka od tri godine iz l. 376. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj:
53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 dalje: ZOO). Slijedom navedenog, nalae tueniku
isplatu preostalog iznosa iz mjenice.
Osnovano tuenik u albi navodi da je za mjenicu plativu na odreeni dan

mjerodavno stanje rauna dunika samo na taj dan-u konkretnoj pravnoj stvari 3.
267
lipnja 2003. A, to iz razloga to se ne radi o prisilnoj naplati koja se ostvaruje

temeljem mjenice kao vjerodostojne isprave u sudskom postupku, ve dobrovoljnoj
naplati putem banke, pa nema ni sukcesivne naplate, zbog ega je neodluan priljev
sredstava na raunu dunika kasnije odnosno 3. srpnja 2003.
Kad je tuenik djelomino naplatio mjenicu, tada je bio duan o tome obavijestiti tuitelja
i vratiti mu mjenicu, to tuenik nesporno nije uinio (l. 44. Zakona o mjenici, "Narodne
novine", broj 74/94).
Meutim, dvojbeno je, kako se to u albi osnovano navodi, da je iskljuivo zbog toga
to tuenik nije vratio mjenicu tuitelju, njemu nastala teta onemoguavanjem
podnoenja ovrnog prijedloga na temelju vjerodostojne isprave protiv svog
dunika. Naime, iz mjenice proizlazi da je izdana na temelju pravnog posla -
kupoprodaje robe, pa se osnovano u albi navodi da je tuitelj imao druga sredstva
na raspolaganju radi ostvarenja naplate iz zakljuenog pravnog posla sa svojim
dunikom (raune, otpremnice, izvod iz poslovnih knjiga i sl.).
Nadalje, osnovano se u albi navodi da je tuitelj ve 3. lipnja 2003. prema stanju rauna
znao da nije naplaen cijeli dug iz mjenice, a kako mu u zakonom propisanim rokovima
nije bila vraena mjenica, to je dvojben i zakljuak suda prvog stupnja da zastara poinje
tei od 10. srpnja 2003. kada se tuitelj obratio tueniku radi objanjenja zbog ega
mjenica nije naplaena u cijelosti, jer je tada ve tuitelj znao o djelominoj naplati i
propustu tuenika da ga obavijesti o tome odnosno vrati mu mjenicu.
Kako o naprijed navedenim injenicama nema razloga, jer iste nisu ni utvrene, to je
poinjena bitna povreda odredbe iz l. 354. st. 2. to. 11. Zakona o parninom postupku
("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11
dalje: ZPP) i ostvaren albeni razlog iz odredbe l. 355. ZPP-a. Iz navedenih razloga je
prvostupanjska presuda ukinuta temeljem odredbe iz l. 369. st. 1. i 370. ZPP-a.
upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-9087/11-2 od 1. srpnja 2014.
182. MJENICA
Nomenklatura prava
PRAVO VRIJEDNOSNIH PAPIRA MJENICA
Zakonsko kazalo
lanak 78. stavak 1. Zakona o mjenici ("Narodne novine", broj 74/94)
194/03, 151/04 i 88/05)
Sentenca
Kako je tuiteljeva trabina iz osnovnog pravnog posla dospjela najkasnije 1.
sijenja 2002., a dospijee mjenice popunjeno je sa danom 9. veljae 2011., po
268
proteku roka zastare potraivanja, onda je mjenica popunjena protivno postojeem

sporazumu, a prigovor zastare potraivanja tuitelja je osnovan.
Kratki tekst odluke

Uz obrazloenje da su dana 07. prosinca 1998. godine Ugovorom o preuzimanju duga
preuzimatelj N-K. d.o.o. uz pristanak banke (ovdje tuitelja) preuzeo od dunika S.N. S.
d.o.o. dug prema banci temeljem Ugovora o kratkoronom kreditu od 17. oujka 1998. i
01. travnja 1998., da je radi osiguranja kredita preuzimatelj bio duan predati bjanco
vlastite mjenice N. K. (ovdje tuenika), da je prema ugovoru tuitelj imao ovlatenje sam
ispuniti mjenicu i uiniti dospjelom sva dospjela potraivanja po osnovnom ugovoru i to
na dan koji sam odredi, da je tuiteljeva trabina dospjela najkasnije 01. sijenja 2002.,
da je tuitelj dospijee mjenice odredio 9. veljae 2011. godine to izlazi iz okvira
osnovnog pravnog posla Ugovora od 7. prosinca 1998., prvostupanjski sud prihvaa
prigovor zastare pozivom na odredbu l. 78. st. 1. Zakona o mjenici (Narodne novine,
br. 74/94 - dalje: ZM) i ukida platni nalog u cijelosti. upanijski sud u Zagrebu potvruje
Kako proizlazi iz stanja spisa, tuitelj, tada kao ovrhovoditelj, predloio je ovrhu na
temelju vjerodostojne isprave - vlastite mjenice. Povodom prigovora tuenika (ovrenika)
protiv rjeenja o ovrsi postupak je, sukladno odredbi l. 54. st. 2. Ovrnog zakona
("Narodne novine", br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05), nastavljen
kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Sud prvog stupnja ukinuo je platni nalog
uz obrazloenje da je nastupila zastara potraivanja tuitelja.
Tuitelj smatra da je prvostupanjski sud pogreno primijenio odredbu l. 78. st. 1. ZM,
kada je prihvatio prigovor zastare potraivanja kao osnovan, jer kako navodi iz Ugovora
o preuzimaju duga proizlazi njegovo ovlatenje da dospijee duga odredi sam tuitelj.
Neosnovan je prigovor tuitelja, jer je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da je

tuenik osnovano istaknuo prigovor protiv ugovornog ispunjenja bjanko mjenice,
jer je ispunjena protivno odredbama osnovnog pravnog posla, Ugovora o
preuzimanju duga i to odredbe lanka 8. stavak trei, po kojoj se mjenica kao
instrument osiguranja treba popuniti u skladu sa zakonskim propisima.
Kako je tuiteljeva trabina iz osnovnog pravnog posla dospjela najkasnije 1.

sijenja 2002., a dospijee mjenice popunjeno je sa danom 9. veljae 2011., po
proteku roka zastare potraivanja, onda je mjenica popunjena protivno postojeem
sporazumu, a prigovor zastare potraivanja tuitelja je osnovan. Stoga je
prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je ukinuo platni
nalog u cijelosti.

269
183. BJANKO ZADUNICA
Nomenklatura prava
PRAVO VRIJEDNOSNIH PAPIRA ZADUNICA
Zakonsko kazalo
lanak 183. a Ovrnog zakona (Nar. nov. 57/96, 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05.
i 67/08.)
Sentenca
Radi zatite svojih prava u odnosu na postupak pokrenut pred Financijskom
agencijom, s obzirom na injenicu da zadunica ima svojstvo pravomonog rjeenja
o ovrsi, tuitelj je svoje pravo trebao zatiti kroz institut izdavanja privremene
mjere radi osiguranja nenovane trabine u smislu l. 298. i 299. Ovrnog zakona
(privremena zabrana provedbe naplate) te je nakon toga, radi opravdanja
privremene mjere, u postupku pred sudom trebao zahtijevati utvrenje da je
prestala obveza odnosno da ne postoji vjerovnikova trabina. Kako tuitelj ni ne
tvrdi da je postupio na ovoj nain, odnosno da je iscrpio opisani pravni put zatite,
to isti ne moe s uspjehom, jer mu takvu mogunost ne prua niti neki pravni
propis, zahtijevati od suda generalnu zabranu provedbe ovrhe kod Fine.
Kratki tekst odluke

Predmet ovog postupka zahtjev je tuitelja za izdavanje sudske zabrane tueniku i
Financijskoj agenciji naplate i provedbe naplate trabine tuenika po bianko
zadunicama. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tubeni zahtjev kao neosnovan.
upanijski sud u Zagrebu potvruje pobijanu presudu suda prvog stupnja.
Naime, iz injeninih navoda tube proizlazi da je 17. listopada 2011. tuenik na

temelju ranije spomenutih bjanko zadunica od Financijske agencije zatraio naplatu
trabine u iznosu od 319.227,22 kn s pripadajuim zateznim kamatama u kojem postupku
je naplaeno 67.056,91 kn i to u skladu s Zakonom o provedbi ovrhe na novanim
sredstvima (Nar. nov. 91/10., dalje: ZPONS) u vezi s l. 183.a Ovrnog zakona (Nar. nov.
57/96, 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08., dalje: OZ). Proizlazi takoer da
je na temelju navedenih zadunica tuenik pokrenuo i ovrne postupke pred sudom radi
naplate svojih potraivanja na nekretninama tuenika.
Iz reenog se da zakljuiti da predmetnom tubom tuitelj zahtjeva pruanje pravne

zatite u odnosu na te postupke, iako ih izriito ne navodi u petitu zahtjeva, i to jer tvrdi
da je potraivanje za koje je kao jamac platac garantirao ispunjeno.
U smislu l. 183.a st. 2. OZ zadunica predana Financijskoj agenciji ima snagu

pravomonog rjeenja o ovrsi te ovrenik protiv iste ne moe zatraiti zatitu u
albenom postupku. Meutim, zatitu svojih prava ne moe ostvarivati niti na
zatraeni nain zahtijevajui od suda donoenje presude kojom e se uopeno
Financijskoj agenciji izrei zabrana vrenja naplate po mjenici.
270
Naime, radi zatite svojih prava u odnosu na postupak pokrenut pred Financijskom
agencijom, u koliko se taj postupak jo uope vodi, s obzirom na injenicu da
zadunica ima svojstvo pravomonog rjeenja o ovrsi, tuitelj je svoje pravo trebao
zatiti kroz institut izdavanja privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine
u smislu l. 298. i 299. OZ-a (privremena zabrana provedbe naplate) te je nakon
toga, radi opravdanja privremene mjere, u postupku pred sudom trebao zahtijevati
utvrenje da je prestala obveza iz Ugovora o kupoprodaji od 12. prosinca 2008.,
odnosno da ne postoji vjerovnikova trabina. Kako tuitelj ni ne tvrdi da je
postupio na ovoj nain, odnosno da je iscrpio opisani pravni put zatite, to isti ne
moe s uspjehom, jer mu takvu mogunost ne prua niti neki pravni propis,
zahtijevati od suda generalnu zabranu provedbe ovrhe kod Fine.
U odnosu pak na sudske ovrne postupke tuitelj je zatitu svojih prava trebao zahtijevati
podnoenjem pravnog lijeka u smislu l. 46. OZ-a te u vezi s tim u parninom postupku u
smislu l. 48. toga Zakona. Meutim, kada tuitelj ni ne tvrdi i ne dokazuje da je iscrpio
pravni put koji mu radi zatite njegovih prava omoguava Ovrni zakon i u koliko nije u
smislu l. 48. toga Zakona upuen u parnici, tuitelj ne moe openitim zahtjevom traiti
u parninom postupku generalnu zabranu tueniku naplate po tim zadunicama.

Odabir Sudskih Gradanskih Odluka ZSZG

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odabir Sudskih Gradanskih Odluka ZSZG

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REPUBLIKA HRVATSKA

UPANIJSKI SUD U ZAGREBU

ODABIR SUDSKIH GRAANSKIH

PRIPREMILI: GORDANA FILIPOVI, sutkinja upanijskog suda u

LANA MALEKOVI, sudska savjetnica upanijskog

3. RADNO PRAVO. 147

4. GRAANSKO PROCESNO PRAVO.... 177

4.1. PARNINI POSTUPAK... 177

5. OBITELJSKO PRAVO.. 254

6. NASLJEDNO PRAVO.................................................................... 262

7. TRGOVAKO PRAVO.. 264

8. PRAVO VRIJEDNOSNIH PAPIRA .. 266

Kratki tekst odluke

Na temelju injenice da je u pravomono zavrenom parninom postupku podnesen

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-2757/08-2 od 25. svibnja 2010.

Kratki tekst odluke

Pravilno je stoga postupio prvostupanjski sud kad je dopustio upis zabiljebe

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-6151/11-2

3. ZABILJEBA PRIVREMENE MJERE

Kratki tekst odluke

U konkretnom je sluaju zabiljeba spora predloena temeljem tube iz koje je

deklaratornom presudom ne bi mogla izvriti promjena zemljinoknjinog stanja, a

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-7439/10-2 od 14. veljae 2012.

4. UKNJIBA DOIVOTNOG UIVANJA I KORITENJA

Kratki tekst odluke

Pravo doivotnog uivanja i koritenja, iji upis predlagateljica prijedlogom trai,

Budui albenim razlozima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-3760/11 od 12. veljae 2013.

Kratki tekst odluke

153/02 i 14/05- dalje: Zemljinoknjini poslovnik), to se albeni navodi predlagatelja

Vezano uz albene navode predlagatelja kojima istiu kako su predmetni prijedlog za

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-6881/09-2 od 13. oujka 2012.

6. UKNJIBA PRAVA VLASNITVA

Kratki tekst odluke

U konkretnom sluaju, a s obzirom na kulturu zemljita (ljunara) koje je predmetom

Budui je nekretnina koja je predmetom upisa u naravi ljunara, a ne

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-1856/11-2 od 10. prosinca 2013.

u smislu l. 142.-144. Zakona o zemljinim knjigama, te je dunost osobe koja

Kratki tekst odluke

Budui da iz spisa proizlazi da je predlagatelj rjeenjem pozvan dostaviti dokaz o uplati

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-8007/10-2 od 17. prosinca 2013.

8. UKNJIBA PRAVA VLASNITVA

S obzirom da ugovor temeljem kojeg je predloen upis u ovom postupku nije

Kratki tekst odluke

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-9253/11-3 od 19. studenog 2013.

9. POJEDINANI ZEMLJINOKNJINI ISPRAVNI POSTUPAK

Kratki tekst odluke

S obzirom da iz prijedloga predlagatelja proizlazi da bi u ispravnom postupku

Kako u trenutku kada je prijedlog za za provoenje pojedinanog ispravnog postupka

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-577/10-2 od 5. studenog 2013.

10. ISPRAVAK UPISA

Kratki tekst odluke

Nadalje, sve i da su predlagateljice traile ispravak pogreno odreenog upisa u samim

(npr. brisovna tuba) ili eventualno voenjem pojedinanog ispravnog postupka. To

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-3748/10-4 od 21. sijenja 2014.

11. UKNJIBA PRAVA VLASNITVA

Kratki tekst odluke

Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zakljuku da predmetnom prijedlogu nije

Zakljuak prvostupanjskog suda, iz kojeg proizlazi da je predlagateljica odbijena sa

jer se u konkretnom sluaju ne radi o zemljinoknjinom upisu odreenom od

U konkretnoj situaciji upis se provodi po prijedlogu predlagatelja temeljem javne

Meutim, navedeno nije od utjecaja na odluivanje u ovoj pravnoj stvari budui da je

upanijski sud u Zagrebu, poslovni broj G-5237/07-2 od 9. travnja 2008.

12. UKNJIBA PRAVA VLASNITVA