REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Broj: Rev-x 1075/12-2

RJEENJE

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeu

sastavljenom od sudaca eljka Gluia predsjednika vijea,
Renate antek lanice vijea, Gordane Jaloveki lanice vijea,
Damira Kontreca lana vijea i dr. sc. Ante Perkuia lana
vijea i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari tuitelja Darka
Domjania iz egalja br. 32, kojeg zastupa punomonik Josip
Jankovi, odvjetnik u Karlovcu, protiv tuenice Nevenke Guli iz
Zagreba, A. Butorac br. 37., koju zastupa punomonica
Zvjezdana Znidari Begovi, odvjetnica u Zagrebu, radi
utvrenja prava vlasnitva i dr., odluujui o reviziji tuitelja
protiv presude upanijskog suda u Varadinu Stalna sluba u
Koprivnici broj Gx - 212/11-2 od 5. travnja 2012., kojom je
preinaena presuda Opinskog suda u Jastrebarskom broj P -
375/08-19 od 3. svibnja 2011., u sjednici odranoj 29. sijenja
2014.,

r i j e i o j e:

Ukida se presuda upanijskog suda u Varadinu Stalna sluba

u Koprivnici broj Gx - 212/11-2 od 5. travnja 2012. i predmet
vraa drugostupanjskom sudu na ponovno suenje.

O trokovima parninog postupka koji su nastali u povodu

izjavljene revizije, odluit e se u konanoj odluci.
Obrazloenje

Prvostupanjskom presudom prihvaen je zahtjev tuitelja kako

glasi: Utvruje se da je tuitelj vlasnik i to: - dijela k.. br.
8238 pod novom oznakom k.. br. 8238/1 dio kue broj 32. od
5. hv. (20. m2), dio zgrade 1. do 3. hv. 10 m2, dio zgrade 2.
do 7. hv. (24. m2) i dvorite od 26. hv. (95. m2), - dijela k..
br. 8239 pod novom oznakom k.. br. 8239/1 dio kue broj 32.
od 8. hv. (30. m2), dio zgrade 1. do 5. hv. 18 m2, dio zgrade
2. do 11. hv. (41. m2) i dvorite od 16. hv. (58. m2), - dijela
k.. br. 8240 pod novom oznakom k.. br. 8240/1 dio kue broj
32. od 2. hv. (6. m2), dio zgrade 1. do 3. hv. 12 m2, dio
zgrade 2. do 4. hv. (13. m2) i dvorite od 31. hv. (111. m2),
- dijela k.. br. 8241 pod novom oznakom k.. br. 8241/1 dio
zgrade 1. do 2. hv. (6 m2) dvorite od. 76. hv. (272. m2),
upisani u posjedovni list broj 1530 k.o. eglje, koji dijelovi svih
naprijed navedenih estica ine k.. br. 8238/1 eglji, kua broj
32., zgrada 1., zgrada 2. i dvorite od 199. hv., odnosno 7. a i
15. m2, to je tuena Guli Nevenka duna priznati. Odlukom
o trokovima postupka obvezana je tuenica naknaditi tuitelju
iznos od 8.645,98 kuna sa pripadajuom zakonskom zateznom
kamatom.

Drugostupanjskom presudom preinaena je prvostupanjska

presuda na nain da je u cijelosti odbijen zahtjev tuitelja.
Odlukom o trokovima postupka obvezan je tuitelj naknaditi
tuenici iznos od 8.024,37 kuna.

Protiv drugostupanjske presude reviziju iz l. 382. st. 2. Zakona

o parninom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,
57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 dalje: ZPP) je podnio tuitelj
zbog pravnog pitanja koje je prema ocjeni revidenta vano za
osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni, uz prijedlog da se presuda preinai shodno u
reviziji iznesenim navodima, odnosno ukine i predmet vrati
drugostupanjskom sudu na ponovno suenje.

Na reviziju nije odgovoreno.

Prema odredbi l. 382. st. 2. ZPP-a, u sluajevima u kojima

stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi l. 382. st. 1.
ZPP-a, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske presude ako
odluka o sporu ovisi o rjeenju nekoga materijalnopravnog ili
postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni,
primjerice: - ako o tom pitanju revizijski sud jo uvijek nije
zauzeo shvaanje odluujui u pojedinim predmetima na
odjelnoj sjednici, a rije je o pitanju o kojemu postoji razliita
praksa drugostupanjskih sudova, - ako je o tom pitanju
revizijski sud ve zauzeo shvaanje, ali je odluka
drugostupanjskog suda utemeljena na shvaanju koje nije
podudarno s tim shvaanjem, te ako je o tom pitanju
revizijski sud ve zauzeo shvaanje i presuda se
drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaanju, ali bi
osobito uvaavajui razloge iznesene tijekom prethodnoga
prvostupanjskoga i albenog postupka, zbog promjene u
pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili
meunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda
Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili
Europskog suda trebalo preispitati sudsku praksu. Prema
odredbi l. 392 a. st. 2. ZPP-a, u povodu revizije iz l. 382. st.
2. ZPP-a, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu
u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je vano
za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih
u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj
odreeno naznaeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge
izvore prava koji se na to pitanje odnose.
Tuitelj, pozivom na razliitu praksu drugostupanjskih sudova,
postavlja materijalnopravno pitanje objekta stvarnopravnog
odnosa u primjeni odredbe l. 388. st. 2. Zakona o vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96,
68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,
153/09 i 143/12 dalje: ZV), koje je, obzirom na razliitu
praksu drugostupanjskih sudova vano za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni, ime je izvanredna revizija doputena (u smislu
odredbe l. 382. st. 2. to. 3. ZPP-a). Isto tako revizija je
osnovana.

Predmet spora je zahtjev tuitelja na utvrenje i priznanje

prava vlasnitva nad nekretninom, u kojem zahtjevu se
deklaratorni (utvrenje) dio sagledava kao sastavni dio
kondemnatornog (priznanje) dijela zahtjeva.

Prvostupanjski sud je (nakon oevida uz asistenciju vjetaka

mjernika, te ostalih provedenih dokaza u postupku) prihvatio
zahtjev tuitelja cijenei, primjenom odredbe l. 388. st. 2. ZV-
a, da je tuitelj temeljem zakona stekao pravo vlasnitva nad
dijelovima vie katastarskih estica, koji dijelovi su sainjenim
parcelacijskim elaboratom i prijavnim listom jedinstveno
predstavljeni novoformiranom esticom zemlje 8238/1 k.o.
eglji.

Drugostupanjski sud je preinaio prvostupanjsku presudu i

odbio zahtjev tuitelja cijenei da parcelacijski elaborat na
kojeg se tuitelj poziva u postupku nije potvren od nadlenog
podrunog ureda za katastar u smislu odredbe l. 59. Zakona o
dravnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj
16/07 i 124/10), ime nije formirana nova zemljina estica, te
utoliko da se prema postavljenom zahtjevu tuitelju ne moe
pruiti vlasnika zatita.
Kada je objekt stvarnopravnog odnosa nekretnina, ispravno je
pravno shvaanje izneseno u pobijanoj presudi da u pravnom
prometu moe biti pojedinana nekretnina kako je odreuju
norme naeg stvarnog prava, pravni entiteti koje je pravni
poredak izjednaio s nekretninom (ogranieno stvarno pravo
graenja l. 280. st. 2. i 3. ZV-a, zgrade i druge graevine
koje su na opem dobru izgraene na temelju koncesije pa
tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje l. 3. st. 4. i l.
9. st. 4. ZV-a, te idealni suvlasniki dijelovi nekretnine l. 37.
st. 3. ZV-a). Pojedinanu nekretninu ini zemljina estica,
ukljuujui i sve to je s njom razmjerno trajno povezano na
njezinoj povrini ili ispod nje, ali kad je vie zemljinih estica
upisano u zemljinoj knjizi u isti zemljinoknjini uloak, one su
pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljinoknjino tijelo), koje
je kao takvo jedna nekretnina (l. 2. st. 3., l. 9. st. 1. ZV-a). U
pravnom prometu nekretnina se oznaava katastarskim
oznakama zemljita. Utoliko je odredbom l. 2. st. 1. Zakona o
zemljinim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,
137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13
dalje: ZZK), zemljite odreeno kao dio zemljine povrine koji
je u katastru zemljita oznaen posebnim brojem i nazivom
katastarske opine u kojoj lei (katastarska estica).
Pojedinana nekretnina kao objekt pravnih odnosa moe se
sastojati od jednog ili vie zemljita. Kad se nekretnina sastoji
od vie zemljita, ta zemljita su pravno sjedinjena u jedno
zemljinoknjino tijelo i upisana su u isti zemljinoknjini uloak
(l. 9. st. 1. ZV-a, l. 19. ZZK-a). Predmet raspolaganja u
pravnom prometu mogu biti sve katastarske estice zajedno,
odnosno cijelo zemljinoknjino tijelo u cjelini ili idealni dio svih
katastarskih estica, odnosno idealni dio zemljinoknjinog
tijela. Da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila
pojedina katastarska estica, prema odredbi l. 19. st. 4. ZZK-
a, treba se u zemljinim knjigama promijeniti sastav
zemljinoknjinog tijela otpisom i pripisom katastarskih estica
shodno odredbama l. 145. 162. ZZK-a. U ovom sluaju
katastarska estica za koju se uspostavlja drukiji pravni status
se izdvaja u zasebno zemljinoknjino tijelo i upisuje u drugi
zemljinoknjini uloak u kojem opet svi njegovi dijelovi imaju
isti pravni status. Meutim, ukoliko se eli provesti postupak
otpisivanja i pripisivanja nekog fizikog (geometrijski
odjeljenog) dijela zemljita tj. katastarske estice, uvijek je
potrebno prethodno provesti postupak diobe te estice,
parcelacijom formirati nove estice, te tako za odreenu esticu
dobivenu diobom provesti postupak otpisivanja i pripisivanja.

U konkretnom sluaju tuitelj na injeninom osnovu steenog

prava vlasnitva nekretnine na temelju zakona, prema
materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u
trenutku stjecanja (do stupanja na snagu ZV-a - l. 388. st. 2.
ZV-a) zahtijeva zatitu tako steenog vlasnitva. Prema
utvrenju niestupanjskih sudova ne radi se o steenom pravu
vlasnitva cijelog pojedinano odreenog zemljita koje shodno
sada vaeoj odredbi l. 5. st. 1. ZV-a moe biti objektom
prava vlasnitva, ve o geometrijski odijeljenom dijelu za kojeg
prethodno parcelacija nije potvrena od nadlenog podrunog
ureda za katastar, te u odnosu na kojeg se zahtjev tako
postavlja prema parcelacijskom elaboratu koji nije potvren od
strane nadlenog ureda za katastar, ali koji jasno odreuje
predmet vlasnike zatite, te koji ini sastavni dio zahtjeva.

U ovom sluaju tuitelj svoj zahtjev zasniva na injeninom

osnovu temeljem zakona ve steenom pravu vlasnitva na
fiziki (materijalno) odijeljenom dijelu nekretnine koji faktino
ve predstavlja pojedinano odreenu stvar species (l. 5. st.
1. ZV-a). Ovaj geometrijski odijeljeni dio faktino je
individualiziran, kao takav egzistira, pa u svakom sluaju ne
predstavlja suvlasniki dio nekretnine iz koje je individualiziran.
Suvlasnitvo je prestalo, te prema materijalnopravnim
pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, steeno
vlasnitvo geometrijski odijeljenog dijela koji faktino ve
predstavlja pojedinano odreenu stvar.

Ispravno postavljen zahtjev trebao bi glasiti u odnosu na

zemljite koje shodno odredbi l. 5. st. 1. ZV-a moe biti
objektom stvarnih prava (parcelacijom valjano izdvojenu
katastarsku esticu). Meutim, ukoliko se radi o steenom
pravu vlasnitva na fiziki odijeljenom dijelu nekretnine koji
faktino prema materijalnopravnim pravilima koja su se
primjenjivala u trenutku stjecanja ve predstavlja pojedinano
odreenu stvar, kao doputen i odreen treba prihvatiti i
zahtjev vlasnike zatite kojim se taj faktino odijeljeni dio
precizno grafiki individualizira prema skici lica mjesta, odnosno
kao u konkretnom sluaju prema parcelacijskom elaboratu koji
nije potvren od strane nadlenog ureda za katastar, ali koji
jasno odreuje predmet vlasnike zatite. Kod pravomono
prihvaenog tubenog zahtjeva, stjecatelj je ovlaten
zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljita prema
granicama steenog prava vlasnitva (pa i u pretpostavkama iz
odredbe l. 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom ureenju -
"Narodne novine", broj 153/13), te dalje time (ukoliko su
ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom nastale estice u
zemljinim knjigama (l. 145.-162. ZZK-a), upis vlasnitva na
svoje ime (l. 130. st. 1. ZV-a), ime je odluka provediva.

Zbog pogrenog pravnog pristupa drugostupanjski sud

propustio je cijeniti injenice relevantne za primjenu naprijed
navedenih odredbi materijalnog prava, zbog ega nema uvjeta
za preinaku pobijane presude (l. 395. st. 2. ZPP-a).
Navedenim je reviziju trebalo prihvatiti, ukinuti presudu
drugostupanjskog suda i predmet vratiti drugostupanjskom
sudu na ponovno suenje, pri emu e se odluiti i o
trokovima parninog postupka koji su nastali u povodu
izjavljene revizije (l. 166. st. 3. ZPP-a).

U Zagrebu, 29. sijenja 2014.

Predsjednik vijea:
eljko Glui, v.r.

ZA TONOST OTPRAVKA
Ovlateni slubenik:

Voditelj Pisarnice za prijem i otpremu

tefica Klepac