Professional Documents
Culture Documents
Lučano de Krešenco Sokrat PDF
Lučano de Krešenco Sokrat PDF
SOKRAT
Ubeen sam i ja: Kefalov sin je najbolji u Atini! I zato je uopte odbio?"
- pila Eutimah.
A ti, Anite, to zahteva smrtnu kaznu za mene, zato nisi doveo pred
sud tu mlade koju sam ja zaveo? Da bih ti izaao u susret, pokazau ti
ih sam. Mnogi o njih su ve stari i mogli bi da svedoe protiv mene,
tvrdei da sam ih iskvario. Eno ih, gledaju nas: tu je Kriton sa svojim
sinom Kritobulom, na Lisanija iz Sfeta sa sinom Eshinom, Antifont
Kefianin, Nikostrat, Paral, Adeimant i njegov brat Platon, a vidim i
Ajantadora sa bratom Apolodorom. Moda bih te, o Anite, mogao umiriti
kada bih ti obeao da u otii u izgnanstvo i oslobodio te mog prisustva u
gradu. Ali veruj mi: time bih uinio uslugu tebi, a u sutini sam ubeen
da bi to mnogo nakodilo Atinjanima. I zato neu nikada prestati da vas
podstiem, ubeujem, prekoravam, da vam stalno stojim za petama, gde
god da ste, kao obad koji bocka konja dobre rase kada eli da se uspava,
jer to Apolon zahteva od mene. O sugraani, konj o kome govorim je
Atina i ako me osudite na smrt, neete lako nai drugog obada koji e
bodriti vau savest. To je sve: svoje razloge sam izneo. A sada bi trebalo
da pozovem prijatelje, roake, decu da vas umilostive, kao to mnogi
ine. Imam i ja porodicu. Imam tri sina i neu ih pozvati da dou, jer je
u pitanju moja i vaa reputacija. Sudija ne treba da oslobodi osuenika iz
milosti, ve mora da dela po Zakonu."
A sada, kako atinski zakon nalae, neka optueni lino predloi neku
drugu kaznu.
Poinje sada drugo glasanje: smrtna presuda ili kazna od trideset mina.
Na alost, prva kazna" koju je predloio filozof (ona da bude primljen u
Pritanej o dravnom troku) toliko je iritirala sudije da su se mnogi od
onih to su u prvom trenutku bili na njegovoj strani sada izjasnili protiv.
Ovog puta crnih kamenia u glasakoj kutiji je mnogo vie: 360 prema
140.
Zato je Sokrat osuen na srnu? I posle 2400 godina ima lo onih koji
postavljaju to pitanje. Ljudima su u ivotu neprestano potrebne
izvesnosti i kada one nedostaju, neko ih izmisli za opte dobro. Ideolozi,
proroci, astrolozi, ko dobronamerno, ko iz interesa, stalno izbacuju
pregrt istina kojima ublauju ljudsku bol. I ako se onda pojavi neko i
tvrdi da nema oveka koji neto zaista zna, taj odjednom postaje opti
neprijatelj politiara i svetenika. Taj ovek mora da umre.
Sokrat nije bio otrovan odmah posle procesa. Upravo tih dana krenula je
na Del misija na Svetom brodu, a po tradiciji bilo je zabranjeno izvrenje
smrtne kazne za vreme tog putovanja. Posle dvadesetak dana zatiemo
ga jo uvek u zatvoru gde razgovara sa svojim prijateljem Kritonom.
Jutro je. Dok Sokrat spava, ulazi Kriton, tiho, i seda pored njega. Posle
nekog vremena filozof se budi i, ugledavi prijatelja, zaueno pita:
Odavno si tu?"
Odavno."
Kriton se, u dijalogu koji nosi njegovo ime, ponaa pomalo kao doktor
Votson sa erlok Holmsom; uitelj govori a on ga samo prekida
potvrujui: Kae pravo, o Sokrate" ili: Upravo je tako, o Sokrate".
Samo to filozof ima vie takta od svog engleskog kolege: nikada ne
potcenjuje prijatelja nemilostivim: Jednostavno, Kritone!". Na kraju se
shvata da dijalog nije drugo do Sokratov monolog.
Ni u kom."
Ni u tom sluaju."
I zamisli da se ba u momentu bekstva pojave Zakoni i da pitaju: 'Reci,
o Sokrate, la namerava da radi? Ne pomilja valjda da unititi nas
koji smo Zakon i s nama ceo grad?' U tom sluaju, ta bismo mogli da
odgovorimo na ove i druge sline rei? Hoemo li onda odgovoriti da
nam je pre bekstva dosuena nepravedna kazna?"
Da govore istinu."
Uistinu, nikako."
Kao to vidi, dobri moj prijatelju, nije mi uopte mogue da pobegnem;
ako smatra da treba i dalje da me ubeduje, govori a ja u te sluati s
najveom panjom."
Sokratov nain ivota i njegova misao ine jednu celinu.On zapravo nije
radio drugo no tragao za istinom u svakoj osobi s kojom se susretao:
jurio je za ljudima kao lovaki pas, yaustavljao ih po ulicama, obasipao
pitanjima i primoravao ih da se preispituju iz dubine due. Uz sve poasti
za moralnu veliinu filozofa, ubeen sam da su ga mnogi Atinjani
izbegavali kao kugu. im bi se pojavio pod Svetom kapijom, nastajalo bi
opte beanje uz poklik: Oilloco, oilloco, fuitavenne!" (Evo ga, evo ga,
beite!)
Platon u svom delu Lahet pria da koga god je Sokrat sreo, bilo o emu
da se povela re, taj se nije mogao izvui, a da sebe nije preispitao"', a
Diogen Laertije dodaje da su ga njegovi savremenici, da bi ga se
oslobodili, esto udarali pesnicama i upali za kosu".
Bio jednom jedan egipatski bog po imenu Tot, koji je otkrio brojeve,
geometriju, astronomiju, igru kockama i vetinu pisanja. Jednog dana
otiao je Tamuzu, kralju Gornjeg Egipta i prikazao mu svoja otkria.
Kada je stigao do azbuke, Tot ree: 'Ova nauka e na udotvoran nain
leiti znanje i pamenje tvojih podanika'. A kralj odgovori: 'O mudri Tote,
tvoja azbuka e imati upravo suprotno dejstvo. Oslanjajui se na vetinu
pisanja, Egipani nee vie koristiti pamenje niti e se ubudue priseati
stvari unutarnjim podstrekom, kako bi trebalo, ve spoljnim, putem tuih
znakova'."
SOKRAT: Vidi ti kakvu sreu imam jutros! Traio sam samo jednu vrlinu,
a naao sam itav roj. A kad sam ve kod roja, o Menone, misli li da
postoje razne vrste pela?
MENON: Da, injenica da, budui pela, nije mnogo razliita od drugih
pela.
Ova pria nalazi se u jednom Plutarhovom spisu koji upravo nosi naslov
Sokratov demon". Linost koja ovo pripoveda je vidovnjak Teokrit.
Koja je, po vama, prava priroda Sokratovog demona?" - pita Teokrit na
kraju prie.
..(...) to je kao neki unutarnji glas koji sluam od detinjstva; i svaki put
kada se javi, pokuava da me odvrati od neke namere, nikada da me
navede. Savetuje mi naroito da se ne bavim politikom."
(NII SOKRATOVCI)
KINICI
***
Antisten, sin Antistena, nazvan ,,Pravi Pas", rodio se u Atini 446. pre
Hrista. Budui da mu je otac bio Atinjanin a mati robinja, nije se mogao
smatrati atinskim graaninom u punom smislu, ali to ga nije
uznemiravalo, naprotiv, izgleda da mu je ak i odgovaralo. Poeo je da
se interesuje za filozofiju poseujui prvo predavanja sofista, potom se
priklonio Sokratu i, na kraju, grupi prijatelja koji su razmiljali na njegov
nain i s kojima je osnovao ,,kiniku" kolu. Izgleda da je ime kole
poteklo od mesta gde su se oni okupljali na razgovore: Kinosargu
(Kundsarghes =hitar pas), gimnaziona za strane studente smetenog
van zidina Atine na obalama Hilisa. Drugi smatraju da je Antisten nazvan
kinik poto je proveo ceo svoj ivot kao pas skitnica. Prema Dioklu iz
Magnezije, bio je prvi koji jc ,,udvostruio ogrta", odnosno kome jc
ogrta bio dovoljan za spavanje, praktino prvi u istoriji koji jc spavao u
vrei.
***
Diogen iz Sinope rodio se 404. godine pre Hrista. Njegov otac Hikesije
imao je menjanicu u samom centru grada, pa mu je jednog lepog dana,
baratajui neprestano novcem, palo na pamet da falsifikuje pozamanu
svotu za linu upotrebu. Filozof Eubulid tvrdi da je to uinio sam Diogen;
uglavnom, i otac i sin bili su kanjeni, prvi na doivotnu robiju, drugi na
izgnanstvo. Diogen se na procesu branio bacajui svu krivicu na Apolona.
Izgleda da mu je Delfijsko proroite kazalo: ,,Vrati se kui i uvedi novine
u svojoj zemlji", na ta je on, naavi se u nedoumici, poeo da uvodi
novi novac. U svakom sluaju, dodeljena kazna nije ga izgleda mnogo
pogodila, ako je tano da je presudu prokomentarisao reima: ,,Ako su
me Sinopljani kaznili prugonstvom, ja u njih osuditi na ostajanje u
otadbini!".
,,U ovoj sobi vidim sto i pehar", kazao jc Diogen gledajui oko sebe, ,,ali
mi se ne ini da igde vidim 'ideju stola' i 'ideju pehara'."
***
,,Da."
***
***
Kinizam je vie bio stil ivota nego filozofski pravac. Osloboeni svih
linih potreba, kinici su odvraali panju od politike, fizike i bilo kojih
filozofskih spekulacija koje nisu bile etike. Nazivali su sebe ,,graanima
sveta, bez kute, bez grada, bez otadzbine". Kinika je bilo uvek svuda i u
svakoj epohi. Pomenuemo ovde jednog u ime svih: zvao se Demonakt i
rodio se na Kipru 90. godine nae ere. Demonakt je bio ovek koji
nikome nije smetao: jednostavan, uvek vedra duha, miroljubiv i prijatelj
svih. Ljudi su mu davali da jede i da sam nije traio. Kada bi se
pojavljivao na skupovima, arhonti su ustajali i svi su ga doekivali u
apsolutnoj tiini. U dubokoj starosti umorio je sebe glau. Atinjani su mu
ukazali poast time to su ga sahranili o drzavnom troku i ukrasili
njegov grob cveem. Verovatno su bili svesni svojih poroka i u poreenju
s njim oseali se na neki nain krivi.
KIRENJANI
Iako se rodio u Africi (oko 437. g. pre Hrista), Aristip je grki filozof: grad
u kome se rodio, Kirena, osnovali su nekoliko vekova ranije grki koloni,
koji su doli s ostrva Tere. Po Pindaru, njegova porodica bila je
najbogatija i najuzvienijeg roda u celoj Libiji, ime se objanjava
injenica to je budui hedonista od malena bio naviknut da ivi u
raskoi. S oko devetnaest godina krenuo jc u Grku na olimpijske igre
gde je upoznao izvesnog Iskomaha, koji mu je ispriao da u Atini postoji
ovek po imenu Sokrat ije diskusije oduevljavaju omladinu. Na te prie
Aristip se toliko uznemirio ,,da je poeo da slabi i bledi sve dok se nije
uputio u Atinu da bi, edan i usplamteo, pio s izvora i tako stigao do
spoznajc oveka".
U vezi s tim postoji jedna anegdota gde jc upleten i Platon. Dva flozofa
zadesila su se zajedno na nekoj sveanosti na dvoru Dionizija (ne zna se
da li Mlaeg ili Starijeg), kada ih je tiranin pozvao da se preobuku u
enske haljine. Platon je odbio govorei da to nikada ne bi uinio, dok je
Aristip odmah prihvatio uz nonalantni komentar: ,,Pa zato da ne: ona
koja je edna, nee pokleknuti ni na Bahovim svetkovinama". I ovde smo
stigli do sri problema: ,,ta je unutarnja sloboda?" Aristip izjavljuje da
ima takvu ravnoteu u sebi da ne bi ustuknuo ni pred morem bogatstva,
moi i erotike. Kada su mu prebacivali to poseuje heteru Laidu, branio
se govorei: ,,Posedujem je, ali ne dozvoljavam da budem posedovan"
Ili: ,,Nije sramno ui u njenu kuu, sramno je ne umti izai". Uzgred
reno, Laida nije od Aristipa zahtevala novac jer je smatrala da joj susret
s njim podie ugled, dok je od grenog Demostena zahtevala ogromnu
sumu od 10.000 drahmi.
E sad, Egina, ostrvce blizu Pireja, bilo je poznato kao mesto uivanja i
raskalanog ivota. Izmeu ostalog, tu je ivela i Laida, Aristipova
,,miljenica". Platon dalje ne precizira, dovoljno je bilo da nagovesti, poto
je znao da e Atinjani umeti da itaju izmeu redova. Zapravo kao da je
napisao: Sokrat je tamo umirao, a ona dvojica su se zabavljala na Egini.
Po Ciceronu, jadni Kleombrot je izvrio samoubistvo bacivi se u more
kada je proitao ovu zajedljivost.
MEGARSKA KOLA
ZAKLJUAK