You are on page 1of 22

Kratak sadrzaj: Stres je odgovor organizma na izla-

AKUTNI STRESNI ganje stresnim faktorima, ion moze izazvati razlicite


psihopatoloske manifestacije. Psihopatoloski pore-
POREMECAJ rnecaji koji su direktno vremenski i uzrocno poveza-
I POSTTRAUMATSKI ni sa stresom su akutni stresni porernecaj (ASP) i
posttraumatski stresni porernecaj (PISP). Ozbiljnost
STRESNI POREMECAJ traumatskog dogadaja je kao faktor rizika znacajnija
UPOREDNIPREGLED od ukupnog broja tih dogadaja. Prevalenca PTSP-a
varira zavisno od studije i krece se od 1% nakon raz-
licitih trauma do 36% nakon ratnog iskustva. Postoji
Blagoje Kuljic 1 sest grupa simptoma koji se registruju u okviru ASP-
Ljubica Leposavii a i/ili PISP-a: disocijativni, nametanje, izbegavanje,
Srdan Milovanovic 2 anksioznost i hiperekscitabilnost, disfunkcionalnost
i kompulzivna reekspozicija traumi. Najznacajnija ra-
]ovan Maric 2 zlika u dijagnostickim kriterijumima za ASP izrnedu
ICD-IO i DSM-IV je u disocijativnim simptomima na
kojima insistira DSM-IV. U skladu sa DSM-IV ASP
simptomi traju od 2 dana do 4 nedelje. Za razliku od
toga, po ICD-IO simptomi mogu trajati i sarno 8 ca-
soya da bi se postavila ova dijagnoza. Sto se rice
PTSP-a, nema bitnih razlika u dijagnostickim kriteri-
jumima izmedu ove dye klasifikacije. ASP i PISP su
dye vremenski zavisne dijagnosticke kategorije koje
su u bliskoj vezi po svojim klinickim karakteristika-
rna. Trajanje simptoma u vremenu od mesec dana je
tacka gde prestaje ASP i pocinje PISP. Disocijativni
simptomi su .prisutni u ASP-u i oni se gube tokom
vremena tako da nisu prisutni kod PISP-a kao dijag-
nosticki kriterijum. Terapija ASP-a je bazirana na psi-
hoterapiji (ventilacija i abreagovanje). Bazicni prin-
cipi u ovoj terapiji su kratkotrajnost, hitnost, nepo-
srednost, povrsinski metodi intervencije i povratak
na puni nivo premorbidnog funkcionisanja. Terapija
PISP-a takode ukljucuje psihoterapiju (suport, eks-
1 lnstitut za neuropsihijatrijske bolesti planacija i destigmatizacija). Farmakoterapija se ko-
Dr. Laza Lazarevic, Beograd risti zavisno i usmereno na prisutnu psihopatologiju
2 Klinicki centar Srbije, Kljucne reii: akutni stresni poremecaj, posttraumat-
Institut za psihijatriju, Beograd ski stresni porernecaj, stres.

Stres predstavlja odgovor organizma, na iz- stresa se registruju razne anksiozno depre- ,.
lozenost stresnim faktorima, i moze biti sivne dekompenzacije, psihosomatske bo- ~
uzrok raznih psihopatoloskih ispoljavanja. lesti iii on moze biti uvod u zloupotrebu g
U psiholoskom smislu stresni faktori su psihoaktivnih supstanci. Akutni stres moze ;:
situacije koje osoba percipira kao ekstrem- biti uzrok reaktivnih psihoza iii okidac za N

ne ivan svoje kontrole tj. bez mogucnosti egzacerbaciju endogenih psihoza. Ipak, psi- :E
~
znacajnijeg upliva na tok tih dogadaja. Stres hopatoloska ispoljavanja koja su vremenski C,)

po trajanju rnoze bit akutan iii hronican sto i direktno uzrocno posledicno vezana za @
takode utice na njegov ishod na psihickom akutni stres, su akutni stresni poremecaj i
planu. Kao krajnji efekat kod hronicnog posttraumatski stresni poremecaj.
Akutna stresna reakcija (akutni stresni po- muskaraca, Kod zena su fizicki napad iii
rernecaj) (ASP) predstavlja neposredan i prisusvo takvom napadu kao i povredivan-
kratkotrajan odgovor na stresogenu situa- je, smrt bliskih osoba i saobracajne nesrece
ciju a manifestuje se simptomima anksi- opisani kao najtraumaticniji. (3).
oznosti (kao odgovor na preteen opas-
Kao faktor rizika za razvoj PTSP je u mno-
nost) iii simptomima depresivnosti (kao
gim studijama oznacena zivotna istorija sa
odgovor na neposredan gubitak). Pri to-
visestrukim traumaticnim dogadajima. (4,
me, se simptomi anksioznosti i depresiv-
5). Osoba koja je u svojoj zivotnoj istoriji
nosti mogu pojavljivati istovremeno jer
imala veci broj ovih dogadaja, je na neki
stresogeni dogadaj cesto podrazumeva
nacin senzitizovana na naknadne traume,
udruzenu opasnost i gubitak.
jer se kod nje razvija osecaj da je zivot pun
Posttraumatski stresni (PTSP) poremecaj teskoca i gubitaka, kao i da je van sopstvene
je specifican sindrom koji je posledica kontrole. Takode su bitni i zivotni dogadaji
teske traume i podrazumeva prolongiran, nakon traume, jer se ova senzitivnost i u
patoloski odgovor na intenzivan traumats- osnovi negativna i uznemirujuca percepcija
ki dogadaj (poput prirodnih katastrofa, zivota sve vise produbljuje. Statisticke ana-
ratova, saobracajnih nesreca, seksualnog lize su pokazale da tip dogadaja ima vecu
nasilja i slicno) koji nije u opsegu uobica- prediktivnu vrenost nego sto je njihov uku-
jenog nacina zivota. Poremecaj karakterisu pni broj.
tri grupe simptoma: 1) simptomi ponov-
nog dozivljavanja traume; 2) simptomi Emocionalni odgovor na traumaticne doga-
izbegavanja situacije koji su u vezi sa trau- daje odreduju individualna specificna reak-
mom i simptomi generalizovane otuplje- tivnost i interpretativnost. Neuroticna di-
nosti i 3) simptomi prenadrazenosti. menzija licnosti utice na odbrambene me-
hanizme i reaktivnost (6). Trait anksioz-
Obzirom na njihovu blisku povezanost po
nost, kao jedan aspekt neuroticizma je sta-
etioloskom faktoru (stres), mnoge slicno-
sti u klinickoj slici kao i neposredni kon- bilna osobina, i kao i depresivnost uzroku-
takt vremenskom kontinuumu, dacemo je pojavu poremecaja vezanih za stres (7).
uporedni pregled karakteristika ovih dveju Nizi koeficijent inteligencije je takode zna-
dijagnostickih entiteta. cajno povezan sa razvojem PTSP-a (8).
Pozitivna emocionalna stabilnost i sarno-
pouzdanje su oznaceni kao centralni Li
FAKTORI RIZIKA ZA uspesnoj integraciji traumatskih dogadaja
ISPOLjAVANjE POREMECAjA (9). Emocionalna ekspresivnost je uslov-
POVEZANIH SA STRESOM ljena nekim neuronalnim karakteristikama,
individualnim temperamentom, uverenji-
Step en izlozenosti kao i tezina samog trau-
rna i kulturalno je modulisana (10). Uvere-
matskog dogadaja je u vezi sa tezinom
nje da se kontrola nad zivotnim dogada-
simptoma PTSP-a i ASP-a mada postoje i is-
S jima nalazi u sopstvenim rukama i da to
o
o
trazivaci koji negiraju tu povezanost ( 1, 2).
~ Radena su ispitivanja koliku ulogu u nije negde u spoljasnjem svetu (lokus ken-
N
N predikciji simptoma posttraumatskog stre- trole) je takode protektivni faktor (1 I) .
sa ima sarna tezina dogadaja. Tako se doslo Mnogobrojna su istrazivanja 0 prevalenci-
do rezultata da generalno gledano ratno is- ji PTSP-a i ASP-a u opstoj populaciji, i 0
kustvo, nasilje i saobracajne nesrece pred- faktorima rizika za njihovu pojavu. Medu-
stavljaju najtraurnaticnija iskustva kod tim, postoje i istrazivanja koja ispituju da
2
li postoje i neki faktori rizika koji uslov- ETIOLOGIjA
ljavaju uopste povecanu izlozenost nekim
Ispitivanja aktivnosti autonomnog nervnog
stresnim situacijama, pa se usled toga na-
sistema kao i adrenergicke transmisije su
knadno javlja i PTSP. Doslo se do zaklju-
centralna u literaturi 0 posttraumatskom
caka da socijalne karakteristike, neuroti-
stres poremecaju (PTSP). Kod ispitanika sa
cizam kao i genetska predispozicija uticu
PTSP-om jasno je pokazan povisen nivo
na stepen izlozenosti stresnim zivotnim
krvnog pritiska i srcane frekvencije kao i
dogadajima (12). Studije sa ispitanicima
promene elektromiogramu i aktivnosti
koji su prosli kroz traumaticna iskustva
znojnih zlezda. (21). Nalaz je potvrden ka-
tipa: objekt kriminalnog ataka, traumatske
ko u mirovanju tako i pri provokativnim
i saobracajne nesrece, ukazuju da su fak-
testovima-prisecanju na traumu. [edan od
tori rizika za uopste izlozenost ovakvim
glavnih postulata za PTSP govori 0 auto-
dogadajima pol, rasa, stepen edukacije,
nomnoj hiperaktivnosti. Ova povecana raz-
crte licnosti kao i pozitivna porodicna ana-
drazljivost je pracena anksioznoscu ali i
mneza psihijatrijskih porernecaja (13). Ta-
besom i depresijom. Upravo pomenute
ko na primer ekstroverzija direktno preci-
pitira vecu izlozenost rizicnim ponasanji- emocije upucuju pojedine autore na zaklju-
ma, a takode i pripadnost nizim socijalnim cak da PTSP treba dijagnostikovati kao za-
slojevima uslovljava kretanje u sredini ko- sebnu kategoriju a ne kao anksiozni pore-
ja sobom nosi vece rizike (14). Osobe ko- mecaj.
je su u braku su manje izlozene traumat- Ispitivanja nivoa adrenalina i noradrenalina
skim iskustvima (15). u plazmi i urinu govore uniformno 0 njiho-
vom izrazenijem povisenju pri, ponovnom
izlagan]u stresu u odnosu na kontrolu, dok
EPIDEMIOLOGIjA
rezultati iz faze mirovanja pokazuju kako
U opstoj populaciji je PTSP registrovan povisene tako i normalne vrednosti. To po-
kao cest poremecaj. Postoje razni statis- tvrduju i studije koje su registrovale po-
ticki podaci, tako na primer Kessler i sar. visen nivo MHPG nakon davanja johimbina
za zivotnu prevalencu u opstoj populaciji (22).
navode cifru od 5% za zene i 10% za mus-
karce. Oni takode navode da je zivotna [edna od glavnih karakteristika PTSP-a je
prevalenca za izlozenost traumatskim is- porernecaj sna. Medutim, istrazivanja 0
kustvima tj. nesrecama 25% za muskarce i strukturi i karakteristikama spavanja su
13% za zene (16). dala jako raznolike rezultate, tako da nije
mogao biti izveden neki precizan i unifor-
Prevalenca PTSP-a varira zavisno od studi- man zaklj ucak,
ja i od vrste trauma koje su ispitivane. Ta-
ko na primer Malt navodi incidencu od 1% Neuroendokrine studije daju nalaze 0 hi- 1"
kod razlicitih trauma, dok Mayou navodi perkortizolemiji kod akutnog izlaganja tra- <of)
8
cifru od 11 % nakon saobracajnih nesreca, umatskom stresnom faktoru (23). Kao po- s
dok Blanchard navodi 49% 4 meseca na- sledica ovoga rnoze doci do ostecenja hi- ~
kon saobracajne nesrece (17- 19). Bowles pokampusa, sto opet dovodi do neuropsi- N
i sar. nalaze ucestalost ASP-a od 10% kod holoskih deficita u vidu ostecenja memo- ~
zena nakon spontanog abortusa (20). rije (24). Dugotrajno izlaganje stresnim ~
faktorima dovodi do snizenja 24 casovne ~
ekskrecije kortizola i preterane supresije
plazmatskog kortizola nakon deksameta- 3
zonskog supresornog testa (25). Postoje da ih prisustvo drugih ljudi i kontakt sa
podaci u literaturi koji govore i 0 povecanju njima iritira), problemi sa koncentracijom,
nivoa kortizola. Objasnjenje za ovu razno- pojacana vigilnost i preterani OdgOVOf na
likost moze biti u razlicitim oblicima PTSP- stimuluse predstavljaju vidove ispoljava-
a kao i razlicitim fazama koje obuhvataju nja povecane anksioznosti (31,32).
kako stabilizaciju simptoma tako i akutne Ovi simptomi su cesto udruzeni 'sa poja-
egzacerbacije. can om aktivnoscu autonomnog n~rvnog
Takode se notira uticaj i drugih neurotrans- sistema. Tako se na primer kod ratnih vet-
mitera i neuromodulatora na PTSp, kao sto erana sa PTSP-om registruje pojacana
su na primer serotonin i opioidi (26). srcana frekvencija i sistolni arterijski priti-
sak u mirovanju, kao i veci skok srcane
frekvence nakon izlaganja stimulusima ve-
SIMPTOMI POREMECAJA zanim za ratno iskustvo (33).
POVEZANIH SA STRESOM Kod hiperekscitabilnosti dolazi do kontinu-
irane anticipacije opasnosti. Svaka rnoguca
Disocijacija
opasnost se generalizuje, i potom se cove-
Freud je opisao da u slucajevima ekstremne kovo neposredno okruzenje i ceo svet do-
opasnosti dolazi do disocijacije tako sto se zivljava kao jako nesigurno mesto. Kon-
osoba udaljava, odvaja od same sebe i stav- stantna percepcija opasnosti pokrece meha-
lja se u poziciju da je ona neko drugi ko po- nizme somatske reakcije na stres, a to do-
smatra sa strane taj dogada], a sve u cilju da vodi do toga da se ove somatske senzacije
bi se eliminisao strah od smrti koji izaziva vise ne mogu percipirati kao signal opasno-
sarna situacija. I u novijim studijama je opi- sti onda kada za to zaista bude potrebe i ne
sivan sled dogadaja: trauma-disocijacija- pokrecu na akciju. Pacijenti sa PTSP-om ne
posttraumatski sindromi (21). mogu vise realno protumaciti poruke koje
Disocijativni simptomi su osecaj ukoceno- odasilje autonomni nervni sistem, i stoga
sti - inhibiranosti, osecaj otupelosti cula, ni proceniti svoje emotivno stanje sto se
dezorganizacija i sporost u misljenju i do- moze definisati kao aleksitimija.
nosenju odluka nakon nesrece, osamu-
cenost i zbunjenost, derealizacija, deperso-
nalizacija, dozivljaj kroz san, tranzinen- Nametanje
tne halucinacije i sumanutosti nakon trau- Zrtve traurnaticnih dogadaja cesto imaju
maticnog iskustva, amnezija i drugi pore- samonamecuca i uznemirujuca prisecanja
mecaji pamcenja (28-30). na taj dogadaj, Ova prisecanja naviru u ra-
zlicitim formama, ukljucujuci nezeljcne,
Anksioznost sarnonamecuce misli, kosrnarne snove,
7 i hiperekscitabilnost vizuelu i druge senzore obmane, zivopisne
I
r<')
slike (flashback) koje u potpunosti odvaja-
8 Simptomi anksioznosti cesto traju nede-
o ju osobu od njenog trenutnog okruzenja
~ ljama nakon samog dogadaja. Nju poveca- (31-34). Takve epizode su cesto izazvane
vaju i drugi naknadni dogadaji koji nisu di- odredenim situacionim okidacirna (zvuci,
52- rektno vezani za nesrecu,
mirisi, mesta, aktivnosti) , ili mislima i
~
t) Strah, poremecaji sna, iritabilnost (tesko- osecanjima koji su povezani sa traumom.
Z ce u kontroli emocija sa povremenim na- Osoba se moze osecati kao da se trau-
r.Ll
glim emotivnim praznjenjima i osecajern matski dogadaj ponovo odvija. Ta priseca-
4
nja na traumu deluju na osobu kao emo- Disfunkcionalnost
cionalno snazna, vrlo realna, zivopisna i
U Lindemann-ovoj studiji 0 akutnom stre-
precizna. Od ovih je prisecanja nemoguce
su iz 1944. godine, navedeno je da se nakon
pobeci, koliko se god trudili.
traume javlja porernecaj iii cak slom nor-
malnih obrazaca socijalnog funkcionisanja,
Izbegavanje gde je registrovana povecana zavisnost od
drugih osoba. Dolazi do gubitka sposob-
Nakon nesrece dolazi i do druge grupe
nosti za pokretanje i odrzavanje organizo-
simptoma-izbegavanja, koji obuhvata iz-
vanih obrazaca akcije. Nasuprot tome, kod
begavanje misli, razgovora, osoba, aktiv-
psihotraumatizovanih nakon popustanja
nosti iii situacija koje bi mogle podsetiti brane u Buffalo Creek-u je registrovana izo-
na traumu (35). lacija i osecaj otudenosti (36).
Osabe sa ovim poremecajem izbegavaju Nakon nesrece se cesto javlja zloupotreba
stimuluse vezane za traumu, obzirom na to psihoaktivnih supstanci sto takode znacaj-
da su ani jako uznemirujuci. Oni ne izbe- no utice na buduce funkcionisanje. Tako je
gavaju sarno aktivnosti, rnesta i ljude koji kod polovine ucesnika u pruzanju zdrav-
podsecaju na traumu, nego i razgovor a stvene zastite prilikom velikog pozara u
njoj kao i same misli koje bi mogle oziveti Australiji doslo do pojave problema funkci-
ta secanja, takode mogu imati problema da onisanja u vidu promene apetita, sna, pove-
se prisete ili reprodukuju secanja na do- canog pusenja, upotrebe alkohola (37).
gadaj. Zanimljivo je da se ovo ne secanje za
dogadaje oko traume javlja kod istih ljudi
koji imaju i intruzivne flashback epizode. Kompulzivna reekspozicija
Simptomi izbegavanja sa ponasanjern koje
Postoji grupa simptoma koja nije pomenu-
ih prati, dovode do problema u socijalnom
ta u klasifikacijama ICD-IO i DSM-IV: To je
funkcionisanju te se oboleli cesto izoluju
set obrazaca ponasanja koji ustvari pred-
od drugih u svoj usamljenicki prostor i ak-
stavljaju kompulzivnu reekspoziciju situa-
tivnosti gde se osecaju sigurno. Cesto na-
cijama koje podsecaju na originalnu trau-
vade da se osecaju ernocionalno distanci-
mu. Freud je smatrao da je cilj ovakvog po-
rani od svojih bliznjih, porodice i prijatelja,
nasanja da se ovlada traumaticna situacija
da su im osecanja otupela, ukocena, gube
(38). Medutim, klinicka iskustva po navo-
interes za neke ranije aktivnosti, a buduc-
dima van der Kolk-a pokazuju da do toga
nost im se cini neprijatna i bez nade, ako
ipak retko dolazi. Postoji nekoliko varijete-
uopste i razrnisljaju 0 njoj. Planovi i ciljevi
ta ovog ponasanja. Prvi je zlostavljanje dru-
u zivotu, koje su ranije imali bivaju zane-
gih. Nairne, u mnogim studijama je doka-
mareni.
zane da je veliki broj agresivnih krimina- l'
Simptomi iz grupe izbegavanja mogu ima- laca fizicki i seksualno zlostavljano u de- ~
ti razne oblike. Oni se registruju i u vidu tinjstvu (39). Drugi oblik je samodestruk- g
~
upotrebe i zloupotrebe psihoaktivnih sup- tivnost. Veliki je stepen povezanosti seksu- N
N
stanci da bi se ublazila zabrinutost i uzne- alnog zlostavljanja u detinjstvu sa suicidal-
mirenost, ili u vidu disocijacije kako bi se nim pokusajima, samopovredivanjem i sa- 5E
~
tim mehanizmom uspomene drzale van moizgladnjivanjem (40). Treca varijanta je o
Z
dornasaja svesnog. Za ljude sa ovim pore- reviktimizacija. Iedna grupa istrazivanja U-l

mecajima vazi pravilo ne osecati nista je nalazi da zrtve silovanja mogu biti ponovo
bolje nego osecati se uznemirenim. silovane (41), deca koja su bila seksualno 5
zlostavljana se ukljucuju u prostituciju DI]AGNOSTICKI KRITERI]UMI
(42), bivsi ratnici se ponovo javljaju za od- POREMECAJA POVEZANIH
lazak u rat kao placenici Hi se prikljucuju SA STRESOM
policiji.
Akutna stresna reakcija

KLASIFlKACI]A POREMECAJA ICD-IO


POVEZANIH SA STRESOM Postojanje neposredne i jasne vremenske
Po desetoj reviziji Medunarodne klasifika- povezanosti izmedu dejstva jakog stresa i
cije bolesti (ICD-IO) (43), Svetske zdrav- pocetka simptoma; pocetak je obicno u in-
stvene organizacije, stresni poremecaji su tervalu od nekoliko minuta, ukoliko nije
ukljuceni u kategoriju F40-F48 Neurot- trenutan uz to, simptomi: a) pokazuju me-
ski, sa stresom povezani i somatoformni sovitu i obicno promenljivu sliku, uz inici-
poremecaji, Oni su izdvojeni kao podka- jalno stanje zgranutosti: mogu biti pri-
tegorija F 43 Reakcije na tezak stres i po- sutni depresija, anksioznost, bes, ocaj,
rernecaji prilagodavanja. preterana aktivnost ili povlacenje ali ni je-
dan simptom ne dominira dugo; b) gube
F 43.0 Akutna stresna reakcija
se brzo, najvise nekoliko sati u onim slu-
F 43.1 Posttraumatski stresni porernecaj cajevima gde je uklanjanje iz stresne si-
F 43.2 Poremecaji prilagodavanja tuacije moguce. U slucajevima produze-
nog stresa, ili onog koji se po svojoj priro-
F 43.20 Kratkotrajna depresivna reakcija
di ne moze preobratiti, simptomi se sman-
F 43.21 Prolongirana depresivna reakci- juju obicno posle 24 do 48 sati i obicno su
ja minimalni nakon tri dana. Pod akutnom
F 43.22 Mesovita anksiozna i depresivna stresnom reakcijom ukljucuju se i dijag-
reakcija nosticki entiteti: a) akutna krizna reakcija;
b) borbeni zamor; c) krizno stanje; d) psi-
F 43.23 Sa dominirajuiim poremeiajem
drugih emocija hicki sok.

F 43.24 Sa dominirajucim porernecajem


ponasanja
DSM-IV
F 43.25 Sa mesovitirn porernecajem emo- A. Osoba je bila izlozena traumatskom do-
cija i ponasanja gadaju pri cemu su tacne obe sledece
F 43.28 Drugi specifikovani dominira- tvrdnje.
juci simptomi 1. Osoba je dozivela, prisustvovala iii bila
suocena sa jednim ili vise dogadaja koji
F 43.80 Druge reakcije na tezak stres
'<t'
su podrazumevali stvarnu ili pretecu
I
rr, F 43.90 Reakcije na tezak stres, nespeci- smrt iii tesku fizicku povredu iii pretnju
oo fikovane telesnom integritetu same osobe ili
o nekog drugog.
~
;::jPo klasifikaciji Americkog udruzenja psihi-
2. Reakcija te osobe je podrazumevala in-
SS' jatara DSM IV (44), ASP i PTSP su svrsta- tenzivan strah, bespomocnost i uzas.
~ ni u grupu Anksiozni porernecaji.
CJ B. Tokom traumatskog dogadaja, ili nakon
Z 1. Posttraumatski stresni poremecaj 309.81.
u..J njega, osoba je imala tri ili vise od na-
2. Akutni stresni poremecaj 308.3. vedenih disocijativnih simptoma:
6
1. Subjektivni osecaj otupelosti, odsutnos- katastroficne prirode, koji bi mogao da
ti, ili gubitak emocionalne reaktivnosti. uzrokuje stres kod gotovo svakog.
2. Smanjen interes za dogadan]a iz okoline B. Simptomi ukljucuju prisecanje iii po-
(biti kao osamucen). novno nametljivo dozivljavanje stresora
3. Derealizacija. (flashbacks), u budnom stanju iii u sno-
virna iii dozivljavanje neprijatnog stresa
4. Depersonalizacija. kada je izlozen priIikama koje podsecaju
5. Disocijativna amnezija (nemogucnost na stresor iii koje su udruzene s njim.
prisecanja vaznih aspekata trume). C. Pacijent izbegava iii tezi da izbegava
C. Simptomi ponovnog prezivljavanja tra- okolnosti koje podsecaju na stresor iii
ume (neophodno je postojanje najma- koje su udruzene s njim, sto nije posto-
nje jednog od navedenih 5 simptoma): jalo pre delovanja stresora.
rekurentne slike, misli, snovi, iluzije, D. Takode postoji:
slikovite predstave, iii osecaj ponovnog
prozivljavanja traume; iii distres prili- nesposobnost secanja, parcijalna iii pot-
kom izlaganja faktorima koji podsecaju puna, nekih vaznih aspekata iz perioda
na traumu. izlozenosti stresoru;
D. Izbegavanje stimulusa koji su u vezi sa neprekidni simptomi pojacane psiholo-
traumom (aktivnosti, osecanja, razgov- ske osetljivosti i uzbudljivosti (koji nisu
or, misli, mesta, ljudi). postojali pre izlaganja stresoru), a sto
E. Simptomi anksioznosti Hi prenadraze- dokazuje prisustvo bilo koja dva od sle-
nosti (nesanica, iritabilnost, teskoce u decih: teskoce uspavljivanja i odrzavanja
koncentraciji, hipervigilnost, previse iz- sna, razdrazljivost iii izbijanja ljutnje, te-
razena reakcija trzanja, motorni nemir). skoce koncentrisanja, preterana bud-
F. Ove promene klinicki izazivaju znacajan n~st, trzanje na mali povod.
distres iii ostecenje u socijalnom, profe-
Kriterijumi B,C i 0 moraju da budu zastu-
sionalnom iii ostalim vaznim oblastirna
zivotnog funkcionisanja. pljeni u roku od 6 meseci od stresnog do-
gadaja ili od kraja stresnog perioda (za ne-
G. Porernecaj traje minimalno dva dana a
ke svrhe, i pocetak odlozen vise od 6 me-
maksimalno cetiri nedelje, a pojavljuje
se u okviru od cetiri nedelje nakon tra- sed moze da bude ukljucen, ali to treba ja-
umatskog dogadaja. sno oznaciti).

Porernecaj nije izazvan direktnim fiziolos-


kim efektom supstance (zloupotrebom psi- DSM-IV
hoaktivnih supstanci), Hi opstim zdrav- A. Osoba je bila izlozena traumatskom
stvenim stanjem, ne odnosi se na kratki dogadaju pri cernu su tacne obe sledece
psihoticni poremecaj, i ne predstavlja eg- tvrdnje.
zacerbaciju ranije postojeceg po osi I iii osi 1. Osoba je dozivela, prisustvovala iii bila
II poremecaja, suocena sa jednim iii vise dogadaja koji ~
su podrazumevali stvarnu ili preteen 0'
smrt iii tesku fizicku povredu iii pretnju g
POSTTRAUMATSKI telesnom integritetu same osobe ili ~
nekog drugog. ~
STRESNI POREMECAJ
2. Reakcija te osobe je podrazumevala in- ~
ICD-10 tenzivan strah, bespomocnost i uzas. o
Z
A. Pacijent mora da bude izlozen stres- B. Simptomi ponovnog prezivljavanja tra- u.l
nom dogadaju iii situaciji (bilo kratkog, ume (neophodno je postojanje najma-
bilo dugog trajanja) izuzetno jake iii nje jednog od navedenih 5 simptoma). 7
1. Rekurentna, nametljiva i neprijatna se- 1. Teskoce pri uspavljivanju iii odrzavanju
canja na traumu, koja ukljucuju preds- sna.
tave (slike), razrnisljanja 0 traumi, misli 2. Razdrazljivost iii izIivi besa.
i opazanja.
3. Teskoce u koncentraciji.
2. Rekurentni i neprijatni snovi koji se od-
nose na traumu. 4. Hipervigilnost.
3. Ponasanja i dozivljavanja kao da se trau- 5. Previse izrazena reakcija trzanja (upla-
ma panovo odigrava ( kroz osecaj da se senost na bezazlene stimuluse).
trauma ponovo prozivljava, iluzije, halu-
cinacije, disocijativna slikovita prozivlja- E. Trajanje promena, navedenih pod B, C i
vanja traume, ukljucujuci ona prilikom D je duze od mesec dana.
budenja ili u stanju intoksiciranosti). E Ove promene klinicki izazivaju znacajan
4. Intenzivni psiholoski distres prilikom distres ili ostecenje u socijalnom, profe-
izlaganja unutrasnjim ili spoljasnjim sionalnom iii ostaIim vaznim oblastima
stimulusima koji simbolizuju neki as- zivotnog funkcionisanja.
pekt traume ili lice na njega. Potrebno je odrediti tip PTSP:
5. Fizioloska reaktivnost na izlaganje unu- Akutni: trajanje simptoma manje od tri
trasnjirn iii spoljasnjim stimulusima meseca
koji simbolizuju neki aspekt traume iii Hronicni: trajanje simptoma duze od tri
lice na njega. meseca
C. Trajno izbegavanje stimulusa koji su u Sa odlozenim pocetkorn: simptomi se
vezi sa traumom i simptomi generali- pojavljuju najmanje 6 meseci nakon
zovane otupljenosti (koji nisu bili pri- traumatskog dogadaja
sutni pre traume), u vidu postojanja tri
od svih navedenih simptoma.
1. Izbegavanje razrnisljanja, osecanja iii
razgovora koji se odnose na traumu. SPECIFICNOSTI KLASIFIKACIjA
ICD-IO / DSM-IV
2. Izbegavanje aktivnosti, mesta ili ljudi
koji bude secanja na traumu. Akutna reakcija na stres je dijagnaza usta-
3. Nesposobnost prisecanja znacajnih as- novljena 1993. godine u desetoj reviziji Me-
pekata traume. dunarodne klasifikacije bolesti (ICD-I 0),
koju je dala Svetska zdravstvena organizaci-
4. Izrazito smanjeno interesovanje za uce-
see u znacajnim aktivnostima. ja (WHO). Koopman navodi da su ustvari
i normalne reakcije na stres pracene poje-
5. Dozivljaj distaciranosti ili otudenosti
dinim simptomima iz dijagnostickih krite-
od drugih osoba.
rijuma za ASP (45). Medutim, njihova tezi-
6. Smanjen opseg osecanja (na primer, gu- na i ucestalost kao i stepen onesposobljenja
bljenje pozitivnih osecanja prema dru-
koji se javlja kod individue su u stvari kri-
gima).
terijumi na osnovu kojih se postavlja dijag-
7. Dozivljaji bezperspektivnosti iii uskra- noza ASP i time odreduje potreba za kli-
0'
8 eerie buducnosti (bez znacajnih oceki-
nickom intervencijom. Postaviti dijagnozu
~ vanja i polaganja nade u profesionalnu
N
N karijeru, brak, decu, i uopste normalno ASP-a u stvari znaci identifikovati visok ni-
zivotno dostignuce). vo distresa ili disfunkcionalnosti kod osobe
izlozene traumaticnorn iskustvu.
D. Simptomi prenadrazenosti (koji nisu
bili prisutni pre traume), u vidu posto- Americka psihijatrijska asocijacija je 1994
janja dva od svih navedenih simptoma. u cetvrtcj reviziji Dijagnostickog i stati-
8
stickog prirucnika (DSM-IV) uvela termin PTSP. Bowles i sar. navode kao glavnu raz-
akutni stresni poremecaj. Glavne odred- liku izmedu ova dva entiteta upravo vre-
nice u DSM-IV su postojanje cetiri kate- menske odrednice (49).
gorije simptoma koji moraju biti prisutni, jasnu vezu izmedu ASP i PTSP-a pokazuje
a to su disocijativni, anksiozni, repeticija uslovljenost ovih poremecaja sa ektrern-
sadrzaja vezanog za traumu i izbegavanje nim-traumatskim iskustvom, koje je oki-
sadrzaja koji podsecaju na traumu. Simp- dac za oba. Drugu vezu pokazuje individu-
tomi moraju uticati na socijalno i profesio- alna predispozicija ka disocijativnom rea-
nalno funkcionisanje osobe. Simptomi mo- govanju koje je karakteristika samog ASP-
raju trajati najmanje dva dana pa do maksi- a a koji je ujedno jak prediktivni faktor za
malno cetiri nedelje. Razlika u odnosu na razvoj PTSP-a. Sklonost ka disocijativnom
dijagnosticke kriterijume iz ICD-lO, koji reagovanju kod osoba sa ASP-em uslovlja-
su prethodili ovima u DSM-IY, je u tome va da iskustva vezana za traumu bivaju na
sto je WHO dala kriterijum od 8 casova za neki nacin sklonjena iz svesnog dela
trajanje simptoma ukoliko je stres bio pro- licnosti, kako bi se ona zastitila od njenih
laznog karaktera a dva dana ako je stres bolnih sadrzaja. Medutim, buduci da usled
produzen. toga sadrzaji vezani za traumu ne bivaju
Po Marshall-u, jednu od kljucnih razlika u obradeni i integrisani u licno iskustvo, oni
dijagnostickim kriterijumima ASP izrnedu kasnije probijaju u podrucje svesnog u vi-
ove dye klasifikacije, cini insistiranje DSM- du intruzivnih simptoma i time zapocinje
IV na disocijativnim simptomima. Medu- manifestacija simptoma PTSP-a. Postoji ja-
tim, po njemu ovaj kriterijum je diskutabi- sna vezaizrnedu prisustva ASP-a i kasnijeg
Ian i trebalo bi ga reevaluirati (46). Slicnog ispoljavanja PTSP-a (50, 51). Tako Solo-
je misljenja i Bryant (47). mon i sar navode da je kod lzraelskih voj-
nika pojava psihicke ukocenosti, kao diso-
Sto se tice PTSP-a, sustinske razlike u di-
cijativnog simptoma neposredno nakon
jagnostickim kriterijumima izrnedu ove
traumaticnog dogadaja jak prediktor kas-
dye klasifikacije ne postoje.
nijeg PTSP-a (52). Dalju potvrdu ovome
daju i retrospektivne studije na Vijetnam-
skim veteranima Marmar (30), kao i na-
OONOS ASP-a i PTSP-a kon udara groma u Oakland/Berkley Ko-
Irnajuci u vidu dijagnosticke kriterijume opman i sar. (53).
za ASP i PTSp' ova dva poremecaja mo-
Povezanost izmedu sklonosti ka disocijativ-
zemo shvatiti kao zasebne entitete koji
nom reagovanju i PTSP-aje utvrdena u stu-
stoje jedan uz drugi posrnatrajuci ih u jed-
dijama Stutman-a (54) i Spiegel-a (55).
nom nedeljivom vremenskom kontinu-
Oni su utvrdili povezanost izmedu PTSP-a '<t'
umu. Harvey kod povredenih osoba koje I
i stepena hipnotizabilnosti koja ukljucuje ~
su ispoljile ASp, registruje PTSP u 80%
kapacitet za disocijaciju. Percepcija stepena g
nakon dye godine (48). ~
ugrozenosti to kom traumaticnog dogadaja N

Vremenska odrednica mesec dana trajanja je takode povezana sa ovim entitetima. N

simptorna cini granicu gde zavrsava ASP i Nairne, 510 je dogadaj dozivljen traumatic- ~
~
.. pocinje PTSP. Takode, disocijativni sirnpto- nije to ce osoba pre ispoljiti disocijativne CJ
Z
mi predstavljaju karakteristiku ASP-a i oni simptome da bi se zastitila od njega. Ovo ce UJ

se vremenom gube tako da nisu prisutni u dalje, po vee opisanom sledu dogadaja iza-
vreme kada pocinju da vaze kriterijumi za zvati pojavu PTSP-a. 9
Problem u dijagnostikovanju ASP-a, po pruziti dugotrajni suport uz prihvatljiva ob-
Koopmanu predstavlja i to sto je ljude stid jasnjenja traume i njenih posledica, cime se
priznati da imaju teskoce u prevazilazenju ornogucava pravilno integrisanje secanja na
traume (56). To proizilazi iz toga sto bi se traumu i staje na put procesima disocijaci-
onda mogla zakljuciti da oni nisu dovoljno je. Edukaciju i podrsku treba pruzati kroz
jaki, da su izgubili kontrolu nad situaci- individualni i grupni rad. Potrebno je orga-
jam, ili sa druge strane ih moze biti stid da nizovati lokalne i nacionalne institucije za
priznaju postojanje simptoma koji bi mo- pruzanje pomoci ovim ljudima. Time se po-
gli ukazati da su mentalno oboleli. Stoga spesuje njihovo sto brze i potpunije uklju-
ASP ostaje cesto ne dijagnostikovan i biva civanje u drustvo i sprecava razvoj socia
izgubljeno dragoceno vreme za terapijsku ekonomskog propadanja koje se maze javi-
intervenciju u tom ranom periodu kada bi ti. Od tehnika se mogu primenjivati kogni-
trebalo uspesno integrisati traumaticne tivno bihejvioralne tehnike, implozivna te-
memorije. Tek nakon duzeg perioda se pa- rapija, sistematska desenzitizacija i relaksa-
cijent biva upucen psihijatru ili kada se mo- cioni trening. Hospitalizacije su potrebne u
ze registrovati ne ASP vee PTSp' jer je peri- slucaju pogorsanja koja sobom nose suici-
od od prvih mesec dana nakon traume od- dalni i homicidalni rizik, te tesku depre-
makao. sivnost i rizican stepen bolesti zavisnosti.
Frmakoterapiju treba primenjivati zavisno
Terapija od ispoljene psihopatologije. Kod predorni-
nacije simptoma nametanja preporucuje se
Terapija ASP-a se pre svega zasniva na psi- upotreba triciklicnih antidepresiva, MAO
hoterapijskim tehnikama koje mogu delo- inhibitora kao i beta blokatora. Simptome
vati prilicno jednostavno ali su od ogrorn- izbegavanja (koji su rezistentniji ad simp-
nag znacaja, Nairne, primenom ventilacije toma nametanja) treba tretirati serotoner-
i abreagovanja kroz individualni i grupni gicima - arnitriptilinom i fluoksetinom.
rad oslobadamo emotivni naboj vezan za Anksioznost i hiperekscitabilnost najbolje
traumu i predupredujemo pojavu disocija- odgovaraju na primenu triciklika, MAO in-
tivnih procesa koji bi bili podloga za razvoj hibitora i benzodiazepina. Da bi se ispoljio
naknadne pojave PTSP-a. U terapiji ASP-a efekat medikamenata kod ovih rezistentnih
se moraju postovati osnovni principi hit- simptoma hronicnog PTSP-a potrebno je
nag i neposrednog pruzanja pomoci, dakle
sacekati i osam nedelja, a preporucuje se
vremenski i prostorno sto blize nesreci.
tretman odrzavanja u trajanju ad barem
Intervencija treba biti povrsinska i pri to-
godinu dana. U literaturi postoje podaci a
me insistirati na potpunom oporavku i
efikasnosti nekih, u ovom slucaju pornoc-
ukljucivanju u ranije obaveze.
nih psihofarmaka. To su karbarnazepin, val-
'TTerapija PTSP-a kao i kod ASP-a podrazu- proati, litijumove soli, bupropion i kloni-
~ meva primenu psihoterapije. Potrebno je din.
o
o
2!-

10
Summary: Stress is the answer of organism to expo-
ACUTE STRESS sure to stress factors and is the cause of various psy-
chopathological manifestations. Psychopathological
DISORDER AND consequences that are timely and directly related to
POSTTRAUMATIC stress are acute stress disorder (ASD) and post trau-
matic stress disorder (PTSD). Severity of the trau-
STRESS DISORDER matic event, as a predictiv factor for ASD and PTSD,
COMPARATIVE is more important than the number of events. Preva-
lence of PTSP varires depending on a study, starting
SUMMARY from 1% after various trauma while after combat
experience it can be up to 36%. There are six groups
of symptoms present in ASD or PTSD: dissociative,
Blagoje Kuljit 1 intrusive, avoiding, anxiety and hiperexcitability, dis-
Ljubica Leposavic: funcionallity and compulsory reexposure to trauma.
]ovan Marit2 The main difference in ASD diagnostic criteria
between ICD-IO and DSM-IV classifications is the
Sraan Milovanovit 2 fact that DSM-IV insists in dissociative symptoms.
According DSM-IV, ASD symptoms last for a mini-
mum of2 days and a maximum of 4 weeks. These cri-
teria differ from ICD-IO criteria which require only 8
hours of duration of the symptoms. There is no im-
portant difference between the classifications in diag-
nostic criteria for PTSD. ASD and PTSD are two time
dependent diagnostic categories and they are closely
connected regarding to their clinical features. Durati-
on of the symptoms less than 1 month or more is the
point where ASD finishes and when PTSD starts.
Dissociative symptoms are present in ASD and dimin-
ish with time, and they are absent in PTSD.Treatment
of ASD is based on psychotherapeutical intervention
(ventilation or abreaction). The most important prin-
ciples in the treatment of ASD are brevity, immediacy,
proximity, superficiality and return to full functio-
ning. Therapy of PTSD as well as therapy of ASD in-
cludes psychotherapeutical techniques (support, ex-
I Institute of neuropsihijatrijske bolesti planation and destigmatization). Pharmacotherapy is
Dr, Laza Lazarevic, Belgrade used in according to actual psychopathology.
2 Clinical Centre of Serbia, Key words. acute stress disorder, posttraumatic stress
Institute of Psychiatry, Belgrade disorder, stress.

Stress is like an answer of organism to Final effect of chronic stress could result 1"
exposure to stress factors and is the cause in anxiety, depression or mixed condi- rf')
o
of various psychopathological manifesta- tions, psychosomatic diseases, or it could g
tions. In psychological view stress factors be the entrance into the field of substance t!-
N
are situations that are experienced as ex- abuse. Acute stress could be the main rea- N

treme and beyond the control of the per- son for developing states like brief psy- ~
son and without possibility of influence chotic reactions or it could precede or be a <.)
on circumstances. Stress could be acute or trigger for developing or exacerbation of
z
LLl
chronic condition, which also has an in- endogenous psychosis. However psycho-
fluence on the final psychological result. pathological states that are timely and di- 11
rectly related to acute stress are acute is a life history of multiple traumatic
stress disorder and post traumatic stress events (4, 5). Person that have had in its
disorder. life history several traumatic events is in a
way sensitized to traumatic events in the
Acute stress reaction (acute stress disor-
future, mainly because of sense that life is
der) presents as a consequence with clear
hard and full oflosses, and out of control.
and immediate temporal connection to
More over, events after the trauma are
stresful event. Dominant are anxiety sym-
important, because of the sensi.tivity that is
ptoms (as an answer to anticipated dan-
basically negative followed by the disturb-
ger) or depressive symptoms (as an
ing perception of life. Statistical analysis
answer to direct loss).
has shown that type of event has more
Posttraumatic stress disorder is a specific valuable prediction significance than the
syndrome due to heavy trauma that arises number of events. Emotional answer to
pathological response to stressful event or traumatic events is specified by individual
situation (natural disaster, war, car acci- specific reactivity and interpretativity (6).
dents, rape, etc.). Disorder is character- Neurotical dimension of personality deter-
ized by three sets of symptoms: 1) symp- mines defense mechanisms and reactivity.
toms of repetitive, intrusive recollection Trait anxiety as one aspect of the neuroti-
or re-enactment of the event; 2) sYmP- cism is a stable feature and as well as
toms of avoiding of stimuli that might depressivity causes appearance of disorders
arouse recollection of the trauma; 3) related to stress (7). Lower IQ is also con-
symptoms of autonomic disturbances. nected to development of PTSP (8).
Because of the clear etiological connection Emotional stability and self confidence
(stress) between these two clinical enti- holds central position in successful inte-
ties comparative summary of clinical char- gration of traumatic events (9). Emotional
acteristics is reviewed. expresivity is conditioned by some neu-
ronal characteristics, individual tempera-
ment, beliefs and it is culturally influ-
RISK FACTORS FOR enced (0). Belief that control over life
APPEARANCE OF STRESS events is in it's own hands and not some-
RELATED DISORDERS where else is also a protective factor (11).
Degree of exposure as well as severity of There are numerous investigations about preva-
traumatic event is clearly connected to lence and risk factors for developing PTSP and
severity of PTSD and ASD symptoms. Yet ASP in population. However there are studies
there are investigators that deny that con- that investigate if there are same riskfactors that
nection 0, 2). Investigations were perfor- condition higher propensity for stress situations,
med about the predictions of symptoms therefore conditioning development of PTSP. We
and connection with severity of traumatic can make conclusions based on that studies, that
8'o event. Most traumatic experience to men social characteristics, neuroticism, and genetic
~ are, generally, combat situations, violence predisposition have impact on the degree of expo-
and car accidents. In women those are di- sure to stressful events (12). Studies with exami-
:E rect physical assaults or presence during nees that have had traumatic experience as cri-
~ physical assaults, bereavement and car minalattack, traumatic event, or traffic accident
tE accidents (3). Numerous studies have refers that risk factors for such events are sex,
shown that risk factor for developing PTSD race, level of education, personality traits, [ami-
12
ly history of psychiatric disorders, i.e. extrover- rate diagnostic category. It is clear that
sion directly precipitates risky behaviours as well patients with PTSD have disturbed sleep
as lower socioeconomic status (13, 14, 15). and frequent sleep complaints but defini-
tive role for sleep dysregulation in the pato-
physiology of PTSD is not yet established.
EPIDEMIOLOGY Neuroendocrine studies finds evidences
In general PTSP is as common disorder. on high cortisol levels after acute exposu-
Various investigators have proposed sta- re to traumatic stressful event (23). It is
tistical data about epidemiology of PTSp' documented that result of chronic stress
for example, Kessler at al, states that life is damage of hippocampal neurons that
prevalence for developing PTSD for wo- could result in dysfunction of explicit me-
men is 5% and 10% for men. Same inve- mory system (24). Long lasting exposure
stigators state that life prevalence for to stress factors leads to lower 24-hour
exposing to traumatic events for men is urinary cortisol levels however there are
25% and 13% for women (16). studies that finds elevation of 24 hour
urinary cortisol levels (25). Explanation
Prevalence of PTSP varies depending on a
for different findings could be the variety
study, Malt finds prevalence of 1% after
of PTSD as well as different phases that
various trauma while Mayou quote that
comprehends both, periods of stabiliza-
11% of injured will develop PTSD after car
tion and periods of exacerbations of symp-
accident, for the same situation Blanchard
toms. There are implications that other
finds that 49% of injured will 4 months
neurotransmitters and neuromodulators
after accident develop PTSD symptoma-
are in involved in PTSD, i.e. serotonin and
tology (17-19). Bowles et al finds that
opioids (26).
occurence of ASD in 10% of population
after spontaneous abortion (20).
STRESS RELATED SYMPTOMS
ETIOLOGY
Dissociation
Investigations on activity of autonomic
Freud (1959) has suggested that there
nervous system and of adrenergic trans-
may be a psychological tendency to elimi-
mission are essential in the literature that
nate the fear of death by perceiving our-
deals with posttraumatic stress disorder
selves as detached observers who survive
(PTSD). There is a clear connection bet-
the treat. Similar to Freud's idea recent
ween elevated blood pressure level and
studies describe consequent events: trau-
heart rate in people with PTSD, as well as
ma-dissociation-posttraumatic syndromes l'
changes in electromiogram and in activity
of sweat glands (21). This was noted in
(27). ~
o
o
rest state and during provocative test - re- Dissociative symptoms are: subjective ~
colls of the trauma. One of basic postulates sense of numbing, detachment, or absence ~
of PTSD is based on autonomic hyperacti- of emotional resposiveness; a reduction in ;g
vity. Hyperactivity is followed by anxiety, awareness of one's surroundings; dereal- ~
o
rage, or depression. Mentioned emotions ization; deprersonalization; dissociative ~
are responsible for posing PTSD in a sepa- amnesia (28-30).

13
Anxiety and hiperexcitability and somatic sensations. These events are
usually triggered by specific activators
Often anxiety symptoms occur and usual-
that are somehow related to trauma (tho-
ly last several weeks after traumatic event.
ughts, smells, places, activities) (31, 34).
Anxiety symptoms are usually exaggera-
Person could claim that reliving experi-
ted by other events that are not directly
ences are as vivid as when they was when
connected to trauma. Anxiety symptoms
the trauma first occured.
are fear, disturbances of sleep, irritability,
(problems in controlling emotions follo-
wed by occasional sudden emotional out- Avoidance
bursts, sense that presence of other peo-
Avoidance may take different forms, such
ple is annoying and irritating), decreased
as avoidance of stimuli that arouse recol-
concentration, hyper vigilance, and over-
lections of the trauma, which includes
activity to stimuli (31, 32).
thoughts, feelings, activities, conversati-
All mentioned symptoms are often in con- ons, places, and people (35). Persons also
nection to hyper arousal activity of the au- could have problems in recollecting mem-
tonomic nervous system. (i.e combat vet- ories of trauma. Problems with remem-
erans that developed PTSD had amplified bering are characteristic for people that
heart frequency and systolic heart pres- are suffering from intrusive flashback
sure in steady state, while after exposure episodes. Avoidance symptoms and beha-
similar to war trauma was registred high- viour usually leads to various problems in
er jump of heart frequency (33). social functioning and in professional ma-
ladaptation. Those people loose their
During hyperexcitability there is continu-
interes in outerworld, they feel distance
os anticipation of danger. Every possibility
form other people, and future seems to be
is being generalized as a treat and after-
non-promising. Previous life plans and
wards proximal surroundings and whole
motives are neglected.
world is being perceived as a very unsafe
place to be. The persistent, irrelevant fir- Other forms of avoiding symptoms may
ing of warning signals causes pshysical present in form of ingestion of drug and
sensations to lose their functions as sig- alcohol in order to numb awereness of dis-
nals of emotional states and, as a conse- tressing emotional states. Sometimes
quence, they stop serving as guiding for avoidance is manifested through dissocia-
action. PTSD suffers can't realistically tion by keeping unpleasant experiences
decider messages from the autonomic ner- from concious awareness. For people with
vous system, consequently they can't PTSD there is a rule: It is better to feel
apprehend their emotional state, which is nothing than to feel irritable and upset.
called alexithymia.
'i'
I
('()

S Disfuncionallity
g Intrusions
~ In Lindemann's research (1944) on acute
People with PTSD usually have peristent stress he observed among people who had
intrusions and memories related to the undergone trauma a breakdown of normal
trauma. These intrusions of truamatic patterns of social interaction in which se-
event can take many different shapes: ems to be increased dependency on other
flashbacks, intense emotions, nightmares, persons. Also, persons can perform lack of
14
capacity to initate and maintain organized CLASSIFICATION OF STRESS
patterns of activity (36). Another way of RELATED DISORDERS
coping is self-medication with alcohol or
other substances, which can also interfere Stress related disorders are included in
with functioning. About one half of the category F 40 - F 48 Neurotic, stress re-
medical health team providing assistance lated and somatoform disorders, accord-
to Ash Wednesday bushfire surviviors in ing to 10th revision classification of disea-
Australia reported problems with their ses, released byWorld Health Organiza-
own functioning as a result, including ill- tion (43).
nesses, accidents, and changes in eating, F 43.0 Acute Stress Reaction
sleeping, smoking and/or alcohol drinking
(37) . F 43.1 Posttraumatic Stress Disorder
F 43.2 Adjustment disorder
ASD and PTSD are enclosed in the group
Compulsory reexposure to trauma
Anxiety Disorders, according to DSM IV
One set of behaviours that is not men- released by American Psychiatric Associa-
tioned in the diagnostic criteria for PTSD tion (44):
in ICD-10 and DSM-IV is compulsory
300.01 Panic Disorder Without Agorap-
reexposure of some traumatized individu-
hobia
als to situations remiscent of the trauma.
Freud though that the aim of such repeti- 300.21 Panic Disorder With Agorap-
tion is to gain mastery (38), but clinical hobia
experience based on investigations of van 300:22 Agoraphobia Without History of
der Kolks, shows that this rarely happens, Panic Disorder
instead, repetition causes further suffe-
ring for the victims and for the people 300.29 Specific Phobia
around them. This kind of behaviour 300.23 Social Phobia
could manifest itself in a several different
300.3 Obsessive-Compulsive Disorder
ways. First one is doing harm to others.
Numerous studies have documented that 309.81 Posttraumatic Stress Disorder
many violent criminals were physically or 308.3 Acute Stress Disorder
sexually abused as children. (39). Second
way of behaviour is self-destructivness. 300.02 Generalized Anxiety Disorder
Self destructive acts are common in abu- 293.89 Anxiety Disorder Due to ... (Indi-
sed children. Studies consistently find a cate the General Medical Condition)
highly significant relationship between
300.00 Anxiety Disorder Not Otherwise
childhood sexual abuse and various forms 1"
Specified r<">
of self-harm later in life, particulary sui- ao
cide attempts, cutting, and self starvating o
~
(40). Third form of behaviour is revictim- DIAGNOSTIC CRITERIA N
N
ization. Rape victims are more likely to be :E-
ACUTE STRESS DISORDER
raped again. (41), victims of sexual abuse
~
are at high risk of becoming prostitutes o
ICD - 10 Z
(42), ex combat soldiers may become mer- U-l

cenaries or join police teams. There is the existence of direct time corre-
lation between the stress event and the 15
beginning of symptoms. The symptoms ing ways: recurrent images, thoughts,
begin usually immediately or within few dreams, illusions, flashback episodes,
minutes after the traumatic event. The or a sense of reliving the experience, or
characteristics of the symptoms are: a) distress on exposure to reminders of
depression, anxiety, anger, hyperactivity the traumatic event.
or isolation but all these symptoms can be
D. Marked avoidance of stimuli that aro-
altered and neither of them dominate for a
use recollections of the trauma (tho-
long time; b) they are not long lasting, and
ughts, feelings, or conversations asso-
they diminish within few hours if the
ciated activities, places or people)
escape from stress situation is possible. In
a case of prolonged stress situation, the E. Marked symptoms of anxiety or incre-
symptoms diminish after 24 or 48 hours, ased arousal (difficulty sleeping, irri-
and they are minimized after 3 days. Acute tability, difficulty concentrating, hyper-
stress disorder encloses the diagnosis a) vigilance, exaggerated startle response,
acute crisis reaction, b) combat fatigue, c) motor restlessness)
crisis, d) psychical shock. (43)
F. The disturbance causes clinically signi-
ficant distress or impairment in social,
DSM-IV occupational, or other important areas
of functioning or impairs the individ-
A. The person has been exposed a trau-
ual's ability to pursue some necessary
matic event in which both of the fol-
task, such as obtaining necessary assis-
lowing were present: tance or mobilizing personal resources
1. The person experienced, witnessed, or by telling family members about the
was confronted with an event or events traumatic experience
that involved actual or threatened death
or serious injury, or a threat to the G. The disturbance lasts for a minimum of
physical integrity of self or others 2 days and a maximum of 4 weeks and
2. The person's response involved intense occurs within 4 weeks of the traumatic
fear, helplessness, or horror. event

B. Either while experiencing or after expe- H. The disturbance is not due to the direct
riencing the distressing event, the indi- physiological effects of a substance or
vidual has three (or more) of the fol- general medical condition, is not better
lowing dissociative symptoms: accounted for by Brief Psychotic Disor-
der, and is not merely an exacerbation
1. a subjective sense of numbing, detach-
of a persisting Axis I or Axis II disor-
ment, or absence of emotional respon-
siveness der. (44)

POSTTRAUMATIC STRESS
N
N
DISORDER

ICD-I0
C. The traumatic event is persistently re- A. The person has been exposed to a trau-
experienced in at last one of the follow- matic event or situation of extreme or
16
catastrophic nature in which can cause 2. recurrent distressing dreams of the
the stress in any person event
3. acting or feeling as if the traumatic event
B. The symptoms include recollections or were recurring (includes a sense of reliv-
reexperience of stressors (flashbacks), ing the experience, illusions, hallucina-
awake or in dreams or distress on expo- tions, and dissociative flashback episo-
sure to reminders of the traumatic des, including those that occur on awa-
event. kening or when intoxicated).
4. intense psychological distress at expo-
C. Marked avoidance of stimuli that aro-
sure to internal or external cues that
use recollections of the trauma (not symbolize or resemble an aspect of the
present before the trauma) traumatic event
D. There is also 5. physiological reactivity on exposure to
- Inability to recall an important aspect of internal or external cues that symbolize
the trauma or resemble an aspect of the traumatic
event
- Symptoms of increased psychological
reactivity and arousal (not presented C. Persistent avoidance of stimuli associ-
before the trauma), what is presented
by: difficulty in sleeping, irritability, ated with the trauma and numbing of
poor concentration, hypervigilance, general responsiveness (not present
exaggerated startle response. before the trauma) , as indicated by
three (or more) of the following:
Onset of symptoms (criteria B, C and D)
is at first 6 months after the traumatic 1. efforts to avoid thoughts, feelings, or
event (if the onset of symptoms is at least conversations associated with the tra-
6 months after the trauma, this must be uma
specified). (43)
2. efforts to avoid activities, places or peo-
ple that arouse recollections of the trau-
ma
DSM-IV
3. inability to recall an important aspect of
A. The person has been exposed a trauma-
the trauma
tic event in which both of the following
were present: 4. markedly diminished interest or partic-
1. The person experienced, witnessed, or ipation in significant activities
was confronted with an event or events 5. feeling of detachment or estrangement
that involved actual or threatened death
from others
or serious injury, or a threat to the
physical integrity of self or others 6. restricted range of affect
2. The person's response involved intense
7. sense of a foreshortened future
fear, helplessness, or horror.
D. Persistent symptoms of increased aro- ~
B. The traumatic event is persistently re- usal (not present before the trauma), 5E
experienced in one (or more) ofthe fol- as indicated by two (or more) of the ~
lowing ways:
following ~
u.J
1. recurrent and intrusive distressing rec-
1. difficulty falling or staying asleep
ollections of the event, including ima-
ges, thoughts, or perceptions 2. irritability or outburst of anger 17
3. difficulty concentrating American Psychiatric Association included
diagnosis of ASD in 4th revision of Diag-
4. hypervigilance
nostic and Statistic Manual of Mental Di-
5. exaggerated startle response sorders made in 1994. Diagnostic criteria
E. Duration of the disturbance (symptoms include four categories of symptoms: disso-
in Criteria B, C, and D) is more than 1 ciative, anxiety, reexperience and avoiding.
The symptoms influence social and occupa-
month
tional functioning of the patient. Symp-
F. The disturbance causes clinically signi- toms last for a minimum of 2 days and a
ficant distress or impairment in social, maximum of 4 weeks. These criteria differ
occupational, or other important areas from lCD-IO criteria which require only 8
of functioning hours of duration of the symptoms.

Specify if: The main difference between these two


classifications is in the fact that DSM-lV
Acute: if duration of symptoms is less insist in dissociative symptoms. According
than 3 months to Marshall opinion criterion is not so
Chronic: if duration of symptoms is 3 important and must be reconsidered (46).
months or more Bryant shares the same opinion (47).

Specify if:
With Delayed Onset if onset of symptoms
THE RELATION BETWEEN
is at least 6 months after the stressor ASDAND PTSD
(44). ASD and PTSD are two time dependent
diagnostic categories and they are closely
connected regarding to their clinical fea-
THE COMPARISON BETWEEN tures. Harvey found that 80% of ASD pa-
CLASSIFICATIONS ISD-I0 tients develop PTSD two years after the
AND DSM-IV accident (48).
There is no important difference between Duration of the symptoms less than 1
the classifications in diagnostic criteria for month or more is the point where ASD fi-
PTSD. nishes and when PTSD starts. Disso-
ciative symptoms are present in ASD and
Diagnosis Acute Stress Disorder is esta-
diminish with time, and they are absent in
blished in 1Oth revision of disease classifi-
PTSD. Bowles pointed to time criteria as
cation, released BY WorlD Health Organi-
the most important factor in the differe-
zation in 1993. Koopman et al. have found
ntiation between ASD and PTSD (49).
that normal reaction to stress had also
some symptoms presented in ASD (45). ASD and PTSD share the same etiological
g
o
Frequency and severity of these symptoms factor - exposing to traumatic event. Risk
~ as well as disturbance in social and occu- factor for both disorders is susceptibility
pational functioning are the main criteria to dissociative reactions. Dissociation is a
for ASD diagnosis making. ASD diagnosis way to protect conscious part of persona-
is related to highly present distress and lity from trauma. Traumatic experiences
disfunctionality in persons exposed to remain unintegrated in personal memo-
traumatic experience. ries, but they intrude in consciousness in
18
the form of intrusive distressing recollec- are brevity, immediacy, proximity, superfi-
tions of the event. This is the beginning of ciality and return to full functioning.
PTSD symptoms. There is clear connection Therapy of PTSD as well as therapy of
between ASD and subsequent PTSD (50, ASD includes psychotherapeutical techni-
51). Solomon has found some dissociative ques. Support, explanation and destigma-
symptoms immediately after traumatic tization of all aspects of trauma and its
event and that was strong predictive factor consequences provides integration of
for development of PTSD (52). The same traumatic memories and inhibits dissocia-
findings reported Marmar in Vietnam War tion. Both individual and group psycho-
veterans' (30) and Koopman after the therapy is used in PTSD treatment. There
thunderbolt in Oakland/Barkley area (53). is a great benefit from local and national
Hypnotizability is correlated with the sus- institutions for trauma survivors, because
ceptibility to dissociation and with PTSD they help patients' resocialization and pre-
(Stutman, Spiegel) (54, 55). Individual vent isolation and occupational and eco-
perception of the trauma like a life threat- nomical problems. Positive effects of cog-
ening one causes dissociative reaction, nitive behavioral techniques, implosive
and subsequently PTSD. therapy, systematic desensitization and re-
laxation training are well documented.
The major problem in diagnostic of ASD Hospitalization may be necessary at time
among traumatized persons is shame of crisis, during suicidal and homicidal
which they feel if confess the problem risk, severe depression and acute drug in-
with trauma coping (Koopman) (56). This toxication.
confession can mean that they were weak,
Pharmacotherapy is used according to
that lost control over the situation, and
actual psychopathology. The intrusive
those symptoms were the signs of a men-
symptoms respond to tricyclic drugs,
tal illness. Due to these reasons, ASD
MAO inhibitors and B-blocker drugs. The
remains undiagnosed and the time for
avoidant symptoms appear to be less res-
psychiatric intervention in early phase is
ponsive than the intrusive symptoms,
lost. When patient decides to consult a
although some evidence suggests that
psychiatrist, after a long period of disturb-
serotonergic antidepressants (amitripty-
ing symptoms, we are not faced with ASD
line, fluoxetine) can help the avoidant sy-
any more, but with PTSD.
mptoms. Hyperarousal may respond to
MAO inhibitors, tricyclic drugs, azaspi-
rones and benzodiazepines, although tri-
Treatment
cyclics may not effectively reduce increa-
Treatment of ASD is based on psychothe- sed startle responses. At least eight weeks 1" ("()

rapeutical intervention. Ventilation or ab- of treatment may be needed to show drug 0-


a
reaction of affects and images connected efficacy in chronic PTSD. Maintenance a
~
with the trauma are encouraged, and they treatment should continue at least one ~
prevent dissociative reactions that are risk year. Other drugs that may help include ~
factors for subsequent PTSD. The most im- carbamazepine, valproic acid, lithium, ~
portant principles in the treatment of ASD bupropion and clonidine. ~
U..l

19
References
1. Hardin, S.B., Weinrich, M., Weirich, S., as a cause of adverse life events. Acta Psy-
Hardin, T.L. and Garrison, C. Psychological chiatri Scand 1992; 85: 35-38.
distress of adolescents exposed to Hurri-
cane Hugo. I Trauma Stress 1994; 7: 427- 13. Breslau, N., Davis, G.c., Andreski, P. and
Peterson, E. Traumatic events and post-
440.
traumatic stress disorder in an urban pop-
2. Bowler, R.M., Magler, D., Huel, G. and Co- ulation of young adults. Arch Gen Psy-
ne, ] .E. Psychological, psychosocial, and chiatry 1991; 48: 216-222.
psychophysiological sequelae in a commu-
14. Bresleau, N., Davis, G. and Andreski, P.
nity affected by a railroad chemical disas-
Risk factors for PTSD-related traumatc
ter.] Trauma Stress 1994; 7: 601-624.
events: a prospective analysis Am ] Psy-
3. Robin, R., Chester, B., Rasmussen, ]., ]a- chiatry 1995; 152 (4): 529-535.
ranson,]. and Goldman, D. Prevalence and
15. Miljanovic, B., Svicevic, R., Kuljic, B., Milic,
caracteristics of trauma and posttraumatic
D. and Jankovic, D. PTSD: Epidemiological
stress disorder in a southwestern american
aspects among soldiers of RSA. Eur Psychi-
indian community. Am] Psychiatry 1997;
atry 1997; 12 (2): 203.
154 (11): 1582-1588.
16. Kessler, R.C., Sonnega, A., Bromet, E., Hu-
4. deGirolamo, G. and McFarlane, A.C. The ghes, M. and Nelson, C.B. Posttraumatic
epidemiology of PTSD: a comprhensive re- stress disorder in the national comorbidity
view of the international literature, in survey. Arch Gen Psychiatry 1995; 52:
International handbook of traumatic stress 1048-1060.
syndromes. Wilson, ].P. and Raphael, B.
(Eds) Plenum, New York, 1993, pp 33-86. 17. Malt, U. The long-therm psychiatric conse-
quences og accidental onjury. Br ] Psychi-
5. Norris, EH. Epidemiology of trauma: fre- atry 1988; 153: 810-818.
quency and impact of different potentially
traumatic events on different demographic 18. Mayou, R., Bryant, B. and Duthie, R. Psy-
groups. ] Consult Clin Psychol 1992; 60: chiatric consequences of road traffic acci-
409-418. dents. Br Med] 1993; 307: 647-651.
6. Costa, P.T. and Metter, E.]. Personality sta- 19. Blanchard, E.B., Hickling, E.]., Taylor, A.E.,
bility and its contribution to successful Loss, W.R. and Gerardi, R.]. The psycholo-
aging. Journal of Geriatric psychiatry 1994; gical morbidity associated with motor vehi-
27: 41-59. cle accidents. Behav Res Ther 1994; 32:
283-290.
7. Kendler, K.S., Kessler, R.C., Walters, E.E.
and others. Stressful life events, genetic 20. Bowles Sv, James LC, Solursh OS, Yancey
liability, and onset of an episode of Major MK, Epperly TO, Folen RA, Masone
depression in women. Am ] Psychiatry M.Acute and post-traumatic stress disorder
1995; 152: 833-842. after spontaneous abortion. Am Fam
Physician. 2000 Mar 15; 61 (6): 1689-96.
8. Macklin, M.L., Metzger, L.]., McNally, R.].,
Litz, B.T., Lasko, N.B., Orr, S.P. and ojhers 21. Pitman, R.K., Orr, S.P., Forgue, D.E et al.
Lower precombat intelligence is a risk fac- Psychophysiologic assessment of posttrau-
tor for posttraumatic stress disorder. ] matic stress disorder imagery in Vietnam
Consult Clin Psychol 1998; 66: 323-326. combat veterans. Arch Gen Psychiatry
1987; 44: 970-975.
9. Joseph, S., Williams, R. and Yule, W psy-
chosocial perspectives on post-traumatic 22. Southwick, S.M., Krystal, ].H., Morgan, A.
stress. Clin Psychol Rev 1995; 15: 515-544. et al. Abnormal noradrenergic function in
posttraumatic stress disorder. Arch. Gen
10. Ekman, P. Facial expression and emotion.
Am Psychol 1993; 48: 384-392. Psychiatry 1993; 50: 266-
23. Kuljic, B., Savic, v., Cernak, 1., Leposavic,
11. Frenkel, E., Kugelmass, S., Nathan, M. and
Ingraham, L.]. Locus of control and mental Lj., Milovanovic, S. Chronic stress proce-
health in adolescnce and adulthood. Schi- dure - experimental model of depression
sophrenia Bull 1995; 21: 219-226. or posttraumatic stress disorder (neuroen-
docrine caracteristics). Psihijat. dan. 1999;
12. Poulton, R.G. and Andrews, G. Personality 4: 283-295.

20
24. Munck, A. Guyre, P.M. and Holbrook, N.J. 37. Berah, E.F., Jones, H.J. and Valent, P. The
Physiological functions of glucocorticoids expirience of a mental health team invol-
in stress and their relation to pharmacolo- ved in the early phase of a disaster. Au-
gical actions. Endocrinol Rev 1984; 93: stralian and New Zealand Journal of Psy-
9779-9783. chiatry, 1984; 18: 354-358.
25. Kuljic B. et al. (1998) The Role of Experi- 38. Freud, S. Beyond the pleasure principle. In:
mental Model of Depression in Hypotha- j. Strachey (ed. and trans.) The standard
lamo-Pituitaru-Adrenal Axis Response to edition of the complete psychological
an Acute Stress. 2nd World Congress on works of Sigmund Freud. London:Hogarth
Stress, Melbourne, Australia. Press, 1955, Vo1.18, 3-64.
26. Southwick, S.M., Morgan, c:s., Bremner, j. 39. Seghorn, T.K., Boucher, R.j. and Prentky,
D. et al. Yohimbine and M-CPP effects in R.A. Childhood sexual abuse in the lives of
PTSD patients. presented at the annual sexually aggresive offenders. Journal of the
meeting of the American College of Neu- American Academy of Child and Adole-
ropharmacology; 1990; Puerto Rico. scent psychiatry 1987; 26: 262-267.

27. Goldfarb, B. Under pressure. AMA News 40. Van der Kolk, B.A., Perry, C. and Herman,
1992: 23-24. J. L. Childhood oriogins of self-destructive
behasvior. Am J psychiatry 1991; 148:
28. Harvey AG, Bryant RA.Dissociative symp- 1665-1671.
toms in acute stress disorder. J Trauma
Stress. 1999; 12 (4): 673-80. 41. Van der Kolk, B.A. and Ducey, C. The psy-
chological processing of traumatic experi-
29. Freinkel, A., Koopman, C. and Spiegel, D. ence: Rorschach paterns in PTSD. Journal
Dissociative symptoms in media eyewit- of Traumatic Stress 1989; 2 (3): 259-274.
nesses of an execution. Am J Psychiatry
42. Finkelhor, D. and Browne, A. The trauma-
1994; 151: 1335-1339.
tic impact of child sexual abuse: A concep-
30. Marmar, C.R., Weiss, D.S., Schlenger, W.E., tualization. American Journal of Orthopsy-
Fairbank, J.A., Jordan, B.K., Kulka, R.A. chiatry 1984; 55: 530-541.
and Hough, R.L. Peritraumatic dissociation
43. Statistical International Classification of
and posttraumatic stress in male Vietnam
Diseases and Related Health roblerns,
theater veterans. Am J Psychiatry 1994;
World Health Organization, 1992, Geneva.
151: 902-907.
44. Diagnostic and Statistical Manual of
31. Feinstein, A. and Dolan, R. Predictors of Mental Disorders 4th ed. Washington, DC:
posttraumatic stress disorder following
American Psychiatric Association, 1994.
physical trauma: an examination of the
stressor criterion. Psychological Medicine 45. Koopman, C; Classen, C, Cardena, E. and
1991; 21: 85-91. Spiegel, 0 When disaster strikes, acute
32. Madakasira, S. and O'Brien,K. Acute post- stress disorder may follow. Journal of Tru-
traumatic stress disorder in victims of a matic Stress 1995; 8(1): 29-46.
natural disaster. Journal of Nervous&Men- 46. Marshall RD, Spitzer R, Liebowitz MR.
tal Disorders 1987; 175: 286-290. Review and critique of the new DSM-IV
33. Bower, G. and Sivers, H. Cognitive impact diagnosis of acute stress disorder. Am J
of traumatic events. Development and psy- Psychiatry. 1999 Nov; 156 (11): 1677-85.
chopathology 1998; (1): 625-653. 47. Bryant RA, Harvey AG. Acute stress disor-
34. Cardena, E. and Spiegel, D. Dissociative der: a critical review of diagnostic issues. !
reactions to the San Francisco Bay Area Clin Psychol Rev. 1997 Nov; 17 (7): 757- 0'
earthquake of 1989. AmJ Psychiatry 1993; n. 8
150: 474-478. ~
48. Harvey AG, Bryant RA. Two-year prospec- N

35. Kuljic, B. Faktori rizika u razvoju akutnog tive evaluation of the relationship between N

stresnog porernecaja nakon ranjavanja acute stress disorder and posttraumatic ~


(doktorska teza) Beograd: Medicinski fa- stress disorder following mild traumatic ~
kultet Univerziteta u Beogradu, 2000. brain injury. AmJ Psychiatry. 2000; 157(4): CJ
36. Titchener, J.L. and Kapp, ET. Family and 626-8. ~
caracter change at a Buffalo Creek. Am J 49. Bowles S'Y, James LC, Solursh OS, Yancey
Psychiatry 1976; 133: 295-299. MK, Epperly TO, Folen RA, Masone M. 21
Acute and post-traumatic stress disorder 53. Koopman, c., Classen, C. and Spiegel, D.
after spontaneous abortion. Am Fam Phy- Predictors of posttraumatic stress symp-
sician. 2000 Mar 15; 61 (6): 1689-96. toms among survivors of the Oakland/
Berkley, Calif, firestorm. Am J Psychiatry
50. Palinkas, L.A., Petterson, J.S., Russel, J. and
1994; 151: 888-894.
Downs, M.A. Community patterns of psy-
chiatric disorders after the Exxon Vldez oil 54. Sturman, R.K. and Bliss, E.L. Posttrau-
spill. Am J Psychiatry 1993; 150: 1517- matic stress disorder, hypnotizability, and
1523. imagery. Am J Psychiatry 1985; 142: 741-
743.
51. Bowler, R.M., Magler, D., Huel, G. and Co-
ne, J.E. Psychological, psychosocial, and 55. Spiegel, D., Hunt, T. and Dondershine,
psychophysiological sequelae in a commu- H.E. Dissociation and hypnotizability in
nity affected by a railroad chemical disas- posttraumatic stress disorder. Am J Psychi-
ter. J Trauma Stress 1994; 7: 601-624. atry 1988; 145: 301-305.
52. Solomon, Z., Mikulincer, M. and Benbeni- 56. Koopman, c., Classen, C; Cardena, E. and
shty, R. Combat stress reaction: clinical Spiegel, D When disaster strikes, acute
manifestations and correlates. Military stress disorder may follow. Journal of Tru-
Psychol 1989; 1: 35-47. matic Stress 1995; 8 (1): 29-46.

22

You might also like