Professional Documents
Culture Documents
Tehnicki Uslovi Za Radove Na Cestama PDF
Tehnicki Uslovi Za Radove Na Cestama PDF
2. Zemljani radovi:
Voditelj poglavlja: Mr. sc. Ivica Mintas, dipl.ing.gra.
Suradnici: Mijo Ere, dipl.ing.gra.
Mr. sc. Karlo Janje, dipl.ing.gra.
Dr. sc. Mate Sren, dipl.ing.gra.
3. Odvodnja:
Voditelj poglavlja: Edmund Boanski, dipl.ing.gra.
Suradnici: Gordana Erdec, dipl.ing.gra.
Mr. sc. Stjepan Kralj, dipl.ing.gra.
2. ZEMLJANI RADOVI
3. ODVODNJA
4. POTPORNI I OBLONI ZIDOVI
2. POGLAVLJE
ZEMLJANI RADOVI
SADRAJ
2. POGLAVLJE
ZEMLJANI RADOVI
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
2-00.1 DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja ceste ili kojeg drugog
cestovnog objekta.
Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je
tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete.
Slabo temeljno tlo je onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da
zadovoljava propisane geomehanike uvjete, pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja
treba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju.
Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u
graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva.
Posteljica je ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo
tlo, odreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima
zadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu bez tetnih posljedica primiti optereenje
kolnike konstrukcije i prometno optereenje.
Nasip je dio ceste izgraen od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala na temeljnom
tlu (ureenom sraslom tlu).
Graevna jama je iskop u sraslom tlu jamastog oblika koji slui za izradu temelja neke
graevine.
Geotekstili u smislu ovih OTU jesu vodopropusni netkani, tkani, ivani i kompozitni
materijali koji ne trunu.
Drenaa slui za prikupljanje povrinskih i podzemnih voda i/ili drugih fluida i njihov
pronos do drugih sustava odvodnje.
Opis rada
Rad obuhvaa povrinski iskop humusa raznih debljina i njegovo prebacivanje u stalno ili
privremeno odlagalite. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima,
programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja
(POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU.
Izrada
Zbog svojih svojstava humus pod optereenjem znatno mijenja obujam, a pri promjenama
koliine vode osjetno mu se smanjuje nosivost, tako da nije pogodan kao graevni
materijal i mora ga se odstraniti. Humusno tlo iskopava se s povrina na trasi ceste kao i s
povrina pozajmita.
Humus se iskopava iskljuivo strojno, a runo jedino tamo gdje to strojevi ne bi mogli
obaviti na zadovoljavajui nain. iblje se mjestimino moe odstraniti zajedno s
humusom, ali se od njega mora odvojiti prije upotrebe humusa pri humuziranju kosina
nasipa ili usjeka ceste.
Prilikom iskopa humusa ne smije se dopustiti due zadravanje vode na tlu jer bi ga ona
prekomjerno razvlaila. Stoga tijekom iskopa treba voditi rauna o tome da je omoguena
stalna poprena i uzduna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan trupa ceste prikljukom na
neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju.
Povrine na kojima je nakon iskopa humusa predviena izrada nasipa potrebno je odmah
urediti i zbiti na nain kako je opisano u potpoglavlju 2-08, te izraditi i zbiti prvi sloj
nasipa u svemu kako se navodi u potpoglavlju 2-09.
Obraun rada
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa iroke iskope koji su predvieni projektom, POG-om ili zahtjevom
nadzornog inenjera, a to su: iskopi usjeka, zasjeka, pozajmita, iskopi radi korekcija
vodotoka i regulacija rijeka, iskopi kod devijacija cesta i prilaznih putova, kao i iroki
iskopi pri gradnji objekata. Rad ukljuuje i utovar iskopanog materijala u prijevozna
sredstva. Iskop se obavlja prema visinskim kotama iz projekta, te propisanim nagibima
kosina, a uzimajui u obzir geomehanika svojstva tla i zahtijevana svojstva za
namjensku upotrebu iskopanog materijala, u skladu s ovim OTU.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Sve iskope treba obaviti prema predvienim visinskim kotama i propisanim nagibima po
projektu, odnosno po zahtjevima nadzornog inenjera. Pri izradi iskopa treba provesti sve
mjere sigurnosti pri radu i sva potrebna osiguranja postojeih objekata i komunikacija.
Pri radu na iskopu treba paziti da ne doe do potkopavanja ili oteenja projektom
predvienih pokosa uslijed ega bi moglo doi do klizanja i odrona. Izvoa je duan
svaki mogui sluaj potkopavanja ili oteenja pokosa odmah sanirati prema uputama
nadzornog inenjera i za to nema pravo traiti odtetu ili naknadu za viak rada ili
nepredvieni rad. iroki iskop treba obavljati prema odabranoj tehnologiji upotrebom
odgovarajue mehanizacije i drugih sredstava, a runi rad ograniiti na nuni minimum.
Ovisno o vrsti tla, tehnologiji i upotrijebljenoj mehanizaciji kojom je mogue obavljati
iskop, kod irokog iskopa treba razlikovati:
Toj skupini pripadaju sve vrste vrstih i veoma vrstih kamenih tala kompaktnih stijena
(eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, ukljuujui i mogue tanje
slojeve rastresitog materijala na povrini, ili takve stijene s mjestiminim gnijezdima
ilovae i lokalnim tronim ili zdrobljenim zonama.
U ovu se kategoriju ubrajaju i tla koja sadre vie od 50% samaca veih od 0,5 m3, za iji
je iskop takoer potrebno miniranje.
Radi to kvalitetnije izrade pokosa, obvezno je izvesti glatko miniranje prije ostalih
mina u profilu iskopa. Time se pokosi pri konanom ureenju lake urede, pravilnijih su
ploha, a i koliina rastresitog materijala koji treba oistiti s pokosa je minimalna. Na taj se
nain sprjeava rastresanje stijenske mase u pokosima ime postaju stabilniji i lake se
odravaju. Ako se izvede odvajanje kamene mase po projektiranoj plohi pokosa do
nivelete od ostale mase u jezgri iskopa, prekopavanje profila iskopa smanjuje se na
minimum. Taj uinak ovisi o vrstoi stijenske mase, odnosno pruanju i padu slojeva
prema osi ceste kao i o vrsti slojevitosti i ispucanosti stijenske mase.
Iskop se do predviene kote planuma posteljice smije obaviti samo ako materijal nije
osjetljiv na utjecaje atmosferlija i ako je tlo u zoni posteljice sposobno da podnese
gradilini promet. Ako nije tako, iskop treba obaviti za 0,2-0,3 m iznad predviene kote
planuma posteljice, a konani se iskop obavlja neposredno prije izrade posteljice i
kolnike konstrukcije. Materijali iz irokog iskopa mogu biti razliitog sastava, pa
poprena i uzduna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno rijeena. Sva
voda mora se odvesti izvan trupa ceste u pogodne recipijente. Oteani rad kao i zamjena
vodom prezasienog mijeanog materijala, iji su uzroci nepravilan rad i loa odvodnja,
nee se posebno plaati.
Nagibe pokosa u usjeku i zasjeku treba izraditi po projektu. Nagibi mogu biti vrlo
razliiti, jer ova grupa materijala obuhvaa irok raspon stijenskih masa prema njihovim
fiziko-mehanikim svojstvima. Nagib pokosa ovisit e:
Tijekom rada, na zahtjev izvoaa radova, mogue promjene nagiba pokosa odredit e
nadzorni inenjer uz prethodno miljenje projektanta, a u skladu sa svojstvima mijeanog
materijala, geolokim nalazima, poveanom potrebom za odgovarajuim materijalom i
pojavama u iskopima i sl..
Ako tehnologija iskopa nije predviena projektom ili se ne moe primijeniti zbog
promjena nastalih tijekom rada, izvoa e predloiti svoju tehnologiju.
Raspored masa s prijevoznim daljinama najee je dan u projektu, a ako nije, utvrdit e
ga i odobriti nadzorni inenjer na samom gradilitu.
Iz rasporeda masa utvruju se najpogodnije lokacije stalnih odlagalita materijala ako ima
vika materijala iz iskopa ili ako materijal nije pogodan za izradu nasipa. Uvjeti odlaganja
materijala u stalna odlagalita navedeni su u potpoglavlju 2-14.
Smatra li izvoa radova da za njega postoji povoljnije pozajmite, treba na vlastiti troak
dokazati kakvou i koliinu materijala, te na osnovi toga zatraiti od investitora odobrenje
za koritenje tog pozajmita. Trokove izvlatenja, ureenje pristupa, ureenje pozajmita
nakon zavretka iskopa u njemu, kao i odgovarajue naknade platit e izvoa, a
investitor e priznati izvoau samo trokove u visini odreenoj u projektom
predvienom pozajmitu.
Koliine irokog iskopa za obraun utvruju se mjerenjem stvarno izvedenog iskopa tla u
sraslom stanju, u okviru projekta ili prema izmjenama koje odobrava nadzorni inenjer.
Proirenje usjeka radi pozajmita plaa se kao iskop u irokom iskopu. Ako su pozajmita
izvan trase ceste, kubatura iskopa rauna se na osnovi koliine nasipa u zbijenom stanju
izraenog od materijala iz pozajmita prema naelu da je jedan kubini metar nabijenog
nasipa jednak jednom kubinom metru iskopa u pozajmitu.
Ove koliine iz iskopa u pozajmitu utvruju se projektom, s tim to je postupak isti kao
pri kategorizaciji iskopa u irokom iskopu na trasi ceste.
Opis rada
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
irina stepenica moe biti od 2,0 do 5,0 m. Stepenice moraju u smjeru nizbrdo imati
nagib od 4%, ako projektom nije drugaije odreeno. Kosina zasjeka stepenica iznosi 2:1
do 3:1, to ovisi o vrsti i svojstvima tla i nagibu terena.
Kod blae nagnutih padina moe izmeu stepenica biti meurazmak od 1 do 1,5 m. Kod
jae nagnutih terena taj se meurazmak izostavlja. Stepenice se ne moraju izvoditi na
kamenitim terenima, ako u njima ima prirodnih neravnina koje sprjeavaju klizanje tijela
nasipa.
Temeljno tlo mora na stepenicama imati traenu zbijenost, ovisno o vrsti tla i visinskom
poloaju, tj. u svemu prema zahtjevima iz potpoglavlja 2-08.
Obraun rada
Iskop stepenica mjeri se po stvarno iskopanoj koliini sraslog tla, u kubinim metrima, za
svaku kategoriju materijala (A, B ili C) posebno, raunajui i utovar u prijevozno
sredstvo. Na poprenim se profilima na mjesto ucrtanih stepenica unosi postotak pojedine
kategorije tla, to je osnova za konani obraun ukupnih koliina iskopa stepenica svake
kategorije materijala.
Iskop stepenica plaa se po kubinom metru iskopanog tla po jedininim cijenama u koje
je, osim iskopa, ukljueno i prebacivanje iskopanog materijala u nasip, potrebno
oblikovanje ploha na padini i u temeljnom tlu. Za viak iskopa, koji nije iskazan
projektom ili odobren od nadzornog inenjera, trokove plaa izvoa.
Opis rada
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Prema potrebi, jame se podgrauju i razupiru, ili se izvode pomou murja ili zagata.
Izrada
Temeljne konstrukcije mogu biti: trake, samci, nosai ili ploe. Prema dubini temeljenja
razlikujemo:
a) plitko temeljenje,
b) temeljenje u otvorenoj jami.
a) temeljenje u suhom,
b) temeljenje u vodi.
Ako se graevna jama podgrauje, izvoau se priznaje iskop za radni prostor iri za 50
cm, koji se rauna kao svijetli razmak izmeu oplate graevne jame i oplate graevinskog
objekta.
Ako je dno graevne jame u nevezanom materijalu, treba ga neposredno prije izrade
temelja urediti nabijanjem. Ako je dno temeljne jame u vezanom materijalu, te ako je
dolo do oteenja dna, potrebno je neposredno prije izrade temelja urediti oteeni dio uz
eventualnu zamjenu pogodnim materijalom. Ako je krivnjom izvoaa graevna jama
iskopana preduboko, izvoa je duan popraviti jamu prema zahtjevima statikog
prorauna, odnosno prema odredbi nadzornog inenjera.
Ako se pri iskopu pojavljuju prepreke kao to su kabeli, kanali, drenae, ostaci objekata,
izvoa je duan o tome obavijestiti nadzornog inenjera koji odluuje na koji e nain
izvoa odstraniti ili osigurati takve prepreke, potujui sve propise i upute vezane za
njihovo djelovanje i upravljanje.
Ako se prilikom iskopa obavlja i crpljenje vode, onda se to treba raditi tako da se ne
smanji zbijenost tla ili da se ne odnose sitnije estice. Radi smanjenja brzine i koliine
dotoka vode, izrauje se murje od dasaka, betonskih ili elinih talpi sa ljebovima.
Pri iskopu treba primijeniti sigurnosne mjere radi zatite pokosa, to je dunost izvoaa.
Nain preuzimanja iskopa ovisi o znaaju objekta i sastavu tla, a odreen je projektom
(npr. hoe li pregled i prijam obaviti specijalisti - geomehaniari, geolozi ili nadzorni
inenjer).
Obraun rada
Rad se mjeri u kubinim metrima po stvarno obavljenom iskopu u sraslom stanju prema
mjerama iz projekta ili odredbama nadzornog inenjera. Mjeri se od gornjeg ruba do dna
iskopa, pri emu se uzimaju u obzir i kategorije tla.
Dubine se mjere od prosjene kote terena na obodu graevne jame koja se smatra
ishodinom razinom za odreivanje dubine iskopa. Mjeri se i iskop za potrebni radni
prostor.
U jedininoj cijeni sadran je sav rad potreban za izradu iskopa temelja graevnih jama,
tj. iskopi, potrebna razupiranja, oplate, sva odvodnja, vertikalni prijenos i privremeno
odlaganje iskopanog materijala, njegov utovar u prijevozna sredstva, prijevoz na
odreena mjesta i istovar, kao i ureenje i ienje terena poslije zavretka ovih poslova,
a sve prema opisu iz ovog potpoglavlja, pa izvoa nema pravo zahtijevati bilo kakve
dodatne naknade.
Opis rada
Rad na iskopu rovova za instalacije i drenae obuhvaa iskop materijala tono prema
nacrtima iz projekta sa svim potrebnim razupiranjima, odvodnjom, privremenim
odlaganjem iskopanog materijala, te razastiranje ili odvoz vika materijala nakon
zatrpavanja rova. Rad takoer obuhvaa i razastiranje materijala nakon eventualnog
odvoza u nasip ili na stalno odlagalite.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Rovove za instalacije i drenae treba iskopavati strojno, jedino ako to nije mogue, mogu
se raditi iznimno runo uz potrebne mjere sigurnosti i zatite na radu.
Kod veih se dubina rovovi obvezno moraju razupirati, a nain razupiranja ovisi o dubini
iskopa i vrsti tla.
Nain razupiranja predlae izvoa, a odobrava nadzorni inenjer. Kao mjera osiguranja
od obruavanja iskop mora biti postupan. Za vrijeme iskopa treba osigurati crpljenje vode
koja na bilo koji nain dospije u rov.
Kao svijetla irina kod nerazupiranih rovova rauna se razmak u dnu, a kod razupiranih
rovova razmak izmeu razupiranih stijenki rova. Za obradu spojeva cijevi, kontrolna okna
i slino na odreenim se mjestima predviaju proirenja od najmanje 50 cm koja se
priznaju izvoau.
Iskop za vertikalnu drenau obavlja se garniturom za buenje. Projektom mora biti tono
odreeno podruje za izradu vertikalnih buotina, profil buotina kao i dubina buotine.
Iskop za drenau klasinog tipa s vertikalnim stranicama obavlja se strojno. Ako vrsta tla
i dubina rova zahtijevaju razupiranje, rov se mora razupirati. irina dna iskopa za drenae
poveava se s dubinom, ovisno o svojstvima tla i mora biti odreena projektom.
Iskopani materijal razvrstava se (ocjenjuje) prema kategoriji ("A", "B" ili "C" -
potpoglavlje 2-02).
Po zavretku iskopa obavlja se visinska kontrola dna na svakom projektnom profilu ili po
potrebi i gue.
Obraun radova
Koliine radova plaaju se prema ugovorenoj jedininoj cijeni za pojedini rad u kojoj je
ukljuen iskop u tlu odreene kategorije, sva potrebna razupiranja, crpljenje vode,
odlaganje, razastiranje i odvoz vika materijala te ienje terena u zoni rova.
Pri izradi klasine drenae jedinine cijene za iskop razlikuju se prema dubini (0 do 2 m;
2 do 4 m; 4 do 6 m i preko 6 m).
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa iskope za regulacije, kanale i sline radove u svim kategorijama tla,
prema podacima iz projekta.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Iskope treba raditi prema odabranoj tehnologiji, strojno, a runi rad svesti na najmanju
mjeru i primijeniti jedino tamo gdje se ne moe raditi strojevima.
Humus treba odvojiti od ostalog materijala ako se viak materijala koristi za izradu
nasipa.
Iskopani materijal razvrstava se (ocjenjuje) prema kategoriji ("A", "B", ili "C" -
potpoglavlje 2-02).
Niveleta dna regulacijskih kanala mora odgovarati projektu tako da ne moe doi do
zadravanja vode u kanalu, to se provjerava geodetskom kontrolom nakon zavrenog
iskopa na svakom projektnom profilu ili po potrebi i gue.
Obraun rada
Pred poetak radova treba pregledati poprene profile terena (iz projekta) te ih po potrebi
dopuniti. Dubina iskopa odreuje se od ishodine visinske kote u osi svakog poprenog
profila, koja se dobije kao srednja vrijednost dviju visinskih kota sraslog tla na oba kraja
ruba iskopanog kanala.
Rad se plaa po jedininim cijenama za kubini metar iskopanog sraslog tla odreene
kategorije. U cijenu ulazi sav rad opisan u ovom potpoglavlju, s ienjem i ureenjem
terena u zoni kanala.
Opis rada
Rad obuhvaa prijevoz iskopanog materijala kategorije "A", "B", ili "C" (prema
potpoglavlju 2-02) od mjesta iskopa, koje moe biti u usjeku, rovu ili pozajmitu, do
mjesta istovara, obino u nasip ili odlagalite.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Vrsta vozila za prijevoz kao i naini prijevoza odreeni su POG-om, a mogu biti razliiti
s obzirom na: kategoriju i koliinu materijala, nain iskopa, utovara, te duine prijevoza.
Kapacitet prijevoza treba biti usklaen s kapacitetom iskopa ali i s kapacitetom strojeva
za zbijanje pri izradi nasipa.
Kod prijevoza mora se raunati s masom materijala u rastresitom stanju zbog ograniene
veliine sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj prijevoznih
sredstava.
Prijevozne duine, po prethodno izraenom putu ili cestama javnog prometa prema ovim
tehnikim uvjetima, dijele se u ove grupe:
a) na gradilitu
b) na javnim prometnicama
Za sve posljedice do kojih doe zbog toga to se ne postupi u skladu s vaeim zakonima
i propisima te navedenim zahtjevima bit e odgovoran iskljuivo izvoa.
Obraun radova
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da
bez tetnih posljedica preuzme optereenje od nasipa i kolnike konstrukcije i prometno
optereenje (na dijelu ceste u nasipu) odnosno kolniku konstrukciju te prometno
optereenje (na dijelu ceste u usjeku). Dubina do koje se ureuje temeljno tlo odreena je
projektom a iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Kod vezanih tala temeljno se tlo ureuje tek poto je uklonjen sav humus prema projektu,
odnosno odredbi nadzornog inenjera (potpoglavlje 2-01). Tlo s kojeg je skinut humus
treba prije svega dovesti u stanje vlanosti koje omoguuje optimalni utroak energije
zbijanja. To se postie vlaenjem ili rahljenjem i suenjem tla. Tek kada materijal
postigne optimalnu vlanost po standardnom Proctorovu postupku (HRN U.B1.038),
pristupa se zbijanju.
Kod materijala osjetljivih na vodu, veliku panju treba posvetiti ouvanju temeljnog tla
od prekomjernog vlaenja. Tehnologiju i dinamiku rada treba podesiti tako da se, ako
vlanost dopusti, temeljno tlo zbije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme graenja
mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla.
Postupak ureenja temeljnog tla isti je i kod nevezanih materijala, samo to ono nije
toliko osjetljivo na promjene vlanosti, a zbijanje se obavlja preteno vibracijskim
sredstvima za zbijanje.
Kontrola kakvoe
Tekua ispitivanja
Posebnim tehnikim uvjetima, kao sastavnim dijelom projekta, projektant moe odrediti i
veu gustou ispitivanja od navedenih.
Stupanj zbijenosti
Sz (u odnosu na Modul stiljivosti
Vrste materijala standardni Proctorov Ms (ploa 30
postupak), najmanje cm), najmanje
(%) (MN/m2)
Zemljani materijali:
(dio materijala iskopne kategorije C - sve
gline niske do visoke plastinosti i prainasta
tla)
a) Srasla tla sastavljena od koherentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip nije 97 20
vii od 2,00 m
b) Srasla tla sastavljena od kohe-rentnih
zemljanih materijala, a projektirani nasip je 95 20
vii od 2,00 m
Nekoherentni materijali i mijeani
materijali:
(materijali iskopne kategorije A i B i dio
materijala kategorije C, kameni materijali,
mijeani kameni i zemljani materijali,
glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine,
flini pjeenjaci, dolomiti, kriljci,
konglomerati, pijesci, pjeskoviti ljunci).
c) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih
zemljanih i mijeanih materijala, a 100 25
projektirani nasip nije vii od 2,00 m
d) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih
zemljanih i mijeanih materijala, a 95 25
projektirani nasip je vii od 2,00 m
Kontrolna ispitivanja
Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekuih ispitivanja, a njihov broj ovisi o
materijalima, stanju vlanosti tla i slino. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno
ispitivanje na svakih 2000 m2 ureenog temeljnog tla.
Oieno, izravnano i ureeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s zahtjevima propisanim u
tablici 2-08-1.
Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote
planuma posteljice.
Ako se sastav temeljnog tla esto mijenja (vrtae, krape, manji ponori itd.) potrebno je
da se prije gradnje nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u
projektu.
Kada se uvjeti zbijenosti iz tablice 2-08-1 ne mogu postii treba, ovisno o uzrocima koji
su do toga doveli, poduzeti ove mjere:
Kako bi se postigli traeni uvjeti, nain sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi
potrebnih laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kakvoe materijala u
temeljnom tlu. Nain sanacije predlae izvoa, a odobrava ga nadzorni inenjer.
Obraun radova
Opis rada
Rad ukljuuje iskop sloja slabog materijala u temeljnom tlu s odvozom u odlagalite, te
njegovu zamjenu izradom zbijenog nasipnog sloja od boljeg materijala.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Izvodi se preteno kod niskih nasipa, gdje zbog manjih debljina sloja nasipa nije mogue
primijeniti neke druge metode poboljanja temeljnog tla.
Iskop materijala u sloju odreene debljine obavlja se prema potpoglavlju 2-02 ovih OTU.
Materijal za zamjenu predlae izvoa. Izvoa mora osigurati i sva potrebna ispitivanja
radi uvida u njegovu kakvou. Primjenu tog materijala mora odobriti nadzorni inenjer.
Debljina sloja koji e se zamijeniti treba biti odreena projektom, a ako nije, odreuje se
na pokusnoj dionici. Na pokusnoj dionici odreuje se tehnologija rada, vrsta strojeva za
zbijanje i nain njihova rada.
Obraun radova
Iskop slabog materijala plaa se po jedininoj cijeni iskopa (potpoglavlje 2-02), prijevoz
u odlagalite prema jedininoj cijeni prijevoza i stvarnoj duini prijevoza (prema
potpoglavlju 2-07), a sloj zamijenjenog materijala po jedininoj cijeni izrade nasipa
(potpoglavlje 2-09).
Opis rada
Rad obuhvaa sve poslove koji, prema rjeenjima iz projekta treba osigurati prirodnu
funkciju vrtaa na podruju trase ceste. Sanacije vrtaa se u projektu prema obliku,
veliini i funkciji dijele u vie tipskih tehnikih rjeenja. Ta tehnika rjeenja osiguranja
na mjestima krakih pojava dana su u projektima naelno pa ih treba prilagoivati i
dopunjavati prema stvarnim prilikama na terenu.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Ovisno o otvorenosti ili zatvorenosti vrtae u smislu odvoenja povrinskih voda tipska
rjeenja sanacije vrtaa uglavnom se odnose na ugradnju kamenih blokova ili istog
kamenog materijala u kombinaciji s geotekstilom koji ima ulogu filtra.
Obavljanje iskopa
Na dnu vrtaa, uz rubove, obavlja se iskop humusnog ili naplavnog materijala do ive
stijene, ako je potrebno, ime se dobiva pogodno leite noice konstrukcije vezanog
kamenog nabaaja.
Kontrola kakvoe
Obraun radova
Openito
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
razdvajanje,
pojaanje,
filtriranje, i
dreniranje.
Svaki geotekstil primijenjen u zemljanim radovima i temeljnom tlu mora bez obzira na
svoju funkciju izdrati uvjete ugradnje. Pri ugradnji pojavljuju se dinamika i statika
naprezanja na proboj, pucanje i razvlaenje koji se simuliraju sljedeim ispitivanjima:
Vlano ispitivanje
Odnos sile i istezanja opisan je postupkom vlanog istezanja. Pri tome odreena
maksimalna vlana sila i istezanje jesu mjerodavne znaajke materijala za funkciju
pojaanja. Osim toga je od znaaja i pri ugradnji gornjeg sloja.
Ovisno o najveem zrnu (dmax) nasipnog materijala i obliku zrna (okruglo, etvrtasto do
63 mm ili etvrtasto > 63 mm) primjenjuje se tablica 2-08.4-2 ili 2-08.4-3.
Ovisno o modulu deformacije EV1 tla i prometnom optereenju moraju biti ispunjeni
zahtjevi iz tablica 2-08.4-2 i 2-08.4-3. Vrijednosti u tablicama 2-08.4-2 i 2-08.4-3
zasnivaju se na jakosti (vrstoi) prvoga sloja od 40 cm i na prethodno odreenom
nasipnom materijalu.
Tlo EV1 Ms
U1 5 MN/m2 6 MN/m2
U2 5-15 MN/m2 6-20 MNm2
U3 >15 MN/m2 >20 MN/m2
Prema modulu deformacije EV1, razlikuju se tri vrste tala (tablica 2-08.4-1).
Prema austrijskim RVS 3.63 razlikuju se dvije vrste prometnog optereenja za svaku
vrstu tla i to razred optereenja LKL I-IV i razred optereenja V. Kod prorauna treba
imati na umu da se LKL prema RVS 3.63 uzima kao osnova za izraun promjene
ekvivalentnog optereenja za projektno trajanje kolnike konstrukcije od 20 odnosno 30
godina.
Najvee
Najvea Proboj Promjer
Filtar vlano
Tlo vlana sila klipom rupe
(nasipni materijal) istezanje
kN/m % N mm
Okruglo ili etvrtasto
koherentno 7 >55 1150 <34
zrno <63 mm
Okruglo ili etvrtasto
nekoherentno 8,5 >55 1500 <30
zrno <63 mm
etvrtasto zrno
koherentno 8,5 >55 1500 <30
> 63 mm
etvrtasto zrno
nekoherentno 11 >55 1850 <27
> 63 mm
Vodopropusnost
Geotekstili moraju biti dovoljno vodopropusni kako bi se iz tla odstranila voda i povisila
otpornost na smicanje. Vodopropusnost se ispituje okomito na ravninu geotekstila
(permitivnost ) kao i u ravnini (transmisivnost ). Hidraulike vrijednosti treba ispitati
pod razliitim optereenjima (normalni naponi).
Efektivna veliina otvora odreuje se iz prolaza tla kroz geotekstil i zaostalog tla.
Efektivna veliina otvora O90, W je onaj promjer zrna kod kojeg 90% tla ostaje na
geotekstilu. Dovoljnom permitivnou i transmisivnou kao i odgovarajuom veliinom
otvora osigurana je djelotvorna odvodnja susjednih tala.
Postojanost na UV -zrake
Srednja vrijednost najvee vlane sile odreene u vlanom pokusu na irokim trakama
prema HRN EN ISO 10319 ne smije se, nakon izlaganja UV-zrakama 360 sati, smanjiti u
odnosu na srednju vrijednost za vie od 40%.
Kemijska postojanost
Srednja vrijednost najvee (vlane) sile odreene u vlanom pokusu na irokim trakama
prema HRN EN ISO 10319 ne smije se, nakon dranja u otopinama, promijeniti za vie
Kod anizotropnih najveih vlanih sila u pokusu vlanog ispitivanja iroke trake
mjerodavna je najmanja srednja vrijednost vrne sile u uzdunom, poprenom i
dijagonalnom smjeru.
Identifikacijska ispitivanja
Ispitivanje dinamikim
3 Promjer rupe HRN EN 918:2001
probijanjem
Dinamiko ispitivanje Dinamika sila proboja
4 vidi dodatak
proboja piramidom piramidom
Odreivanje karakteristine Djelotvorna veliina otvora
5 HRN EN ISO 12956: 2001
veliine otvora O90, w
Odreivanje
6 vodopropusnosti okomito Permitivnost HRN EN ISO 11058: 2001
na ravninu, bez optereenja
Odreivanje kapaciteta
7 Transmisivnost HRN EN ISO 12958: 2001
otjecanja vode u ravnini
HRN EN ISO 10319, DIN
Smanjenje najvee vlane
8 UV - postojanost 53 384 postupak B
sile
(globalni UV ureaj)
HRN EN ISO 10319
Promjena najvee vlane
9 Kemijska postojanost (dranje u otopinama
sile
prema NORM S 2073)
Tehniki list
Dostavnica
Na dostavnici treba navesti proizvoaa i vrstu proizvoda. Isto tako treba navesti koliinu
nain pakiranja i datum isporuke.
Oznaavanje proizvoda
Priprema i polaganje
Metode spajanja
Preklapanje
SMJER NASIPANJA
Zavarivanje
Povrine koje se trebaju zavariti zagriju se irokim plinskim plamenikom ili vruim
zrakom. Odmah nakon toga preklopi se mjesto vara odrolanim geotekstilom i hodanjem
se pritisne jedan smotak na drugi. Zavarivanje se smije izvoditi samo ako je geotekstil
suh.
ivanje
Prvi nasipni sloj nanosi se s ela jer treba izbjegavati vonju po geotekstilu. Debljina
prvog nasipnog sloja na slabo nosivim tlima (E1 < 7,5 MN/m2, odnosno < 15 MN/m2
prema RVS 8.24) u zbijenom stanju treba iznositi barem trostruku veliinu najveega
zrna, odnosno najmanje 40 cm. Nain zbijanja (statiko, dinamiko) odabire se ovisno o
temeljnom tlu i nasipnom materijalu. Traenu debljinu sloja treba postii na cijeloj irini.
Prema potrebi, udubljenja (kolotrazi) treba ispuniti materijalom, a sloj nasipa po cijeloj
irini ponovo sabiti.
Ispitivanje upotrebljivosti
Ispitivanje upotrebljivosti prema ovim OTU naruuje proizvoa prije nego to proizvod
ide prvi put u primjenu. Treba deklarirati upotrijebljenu sirovinu. Mogue promjene treba
najaviti kontrolnoj ustanovi. Ispitivanje upotrebljivosti obavlja ovlateno tijelo. Pri
promjeni jednog ili vie svojstava koja znaajno utjeu na sastavnice sirovine i dovode u
pitanje ispunjenje uvjeta propisanih ovim OTU, treba provesti nova prethodna ispitivanja
upotrebljivosti. Ispitivanja upotrebljivosti obuhvaaju sva ispitivanja navedena u tablici
2-08.4-7.
Nadzor proizvodnje
Nadzor deklarirane serije proizvoda treba provesti najmanje dvaput godinje na najmanje
dva tipa te proizvodne serije prema izboru ovlatenog tijela. Unutar tri godine treba
ispitati cjelokupnu proizvodnu seriju. Jednom godinje treba ispitati veliinu otvora i UV-
postojanost jednog tipa iz proizvodne serije.
Uzorke iz proizvodnje odnosno skladita proizvoaa uzima ovlateno tijelo. Osim toga,
ovlateno tijelo treba obaviti i nadzor proizvodnje kod proizvoaa i o tome izraditi
izvjetaj. Trokove ispitivanja upotrebljivosti i nadzora proizvodnje snosi proizvoa.
Tekua ispitivanja
Osim toga, najmanje jednom godinje na svakom tipu proizvoda mora ispitati:
Kontrolna ispitivanja
Smjernice i norme
Opis rada
Rad obuhvaa sve aktivnosti potrebne za osposobljavanje slabo nosivog ili suvie vlanog
temeljnog tla za izradu nasipa iznad njega. Te aktivnosti ukljuuju odstranjivanje slabog
temeljnog tla ako je potrebno zbog male visine nasipa, polaganje polimernih mrea i
izradu nasutog sloja od zrnatog kamenog materijala iznad polimernih geomrea. Planum
tog nasutog sloja smatra se temeljnim tlom na kome se moe raditi nasip, a moe se
smatrati i posteljicom ako zadovoljava traene kriterije ocjenjivanja kakvoe.
Ovakav nain ureenja slabo nosivog ili suvie vlanog temeljnog tla primjenjuje se kada
se zbog svojstava ili stanja vlanosti tla, uz odgovarajui nain rada, ne mogu postii
zahtjevi iz tablice 2-08-1, potpoglavlje 2-08.1 ovih OTU, a slui da bi se omoguila
izrada nasipa prema kriterijima za nasipe, odnosno za posteljicu.
Dijelovi trase na kojima se ovim nainom ureuje temeljno tlo odreeni su projektom,
obuhvaeni PKOK-om ili ih naknadno odreuje nadzorni inenjer.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Materijali
Polimerne geomree
Isto tako, osnovna tehnika svojstva polimenih geomrea navedenih u tablici 2-08.5-1
treba provjeriti ovlateno tijelo, te izdati certifikat o kakvoi ili dokaz o uporabivosti.
Primjenu odreene vrste polimernih geomrea mora odobriti nadzorni inenjer nakon to
mu je izvoa predao u originalu dokaz o uporabivosti.
Za izradu nasipnog sloja ili posteljice, iznad geomrea mogu se primijeniti mijeani ili
kameni materijali prema uvjetima iz potpoglavlja 2-09 i 2-10 ovih OTU.
Upotrijebljeni materijal mora odgovarati zahtjevima kakvoe i biti odobren od nadzornog
inenjera.
TIPOVI GEOMREA
SVOJSTVA GEOMREA
A B C D E F G
Masa po jedinici povrine
200 300 450 300 200 300 300
(g/m2) HRN EN 965
Veliina otvora (mm) 39/39 39/39 33/33 28/40 65/65 65/65 40/30
Vlana vrstoa maksimalna
31,5/
popr./uzd. (kN/m) 20/20 30/30 40/40 20/20 30/30 20/30
17,5
HRN EN ISO 10319
Vlana vrstoa pri 2%
10,5/
deform. popr./uzd. (kN/m) 7/7 14/14 12/7 8/7 12/11 10/6
10,5
HRN EN ISO 10319
Vlana vrstoa pri 5%
deform. popr./uzd. (kN/m) 14/14 21/21 28/28 23/14 15/14 25/22 20/12
HRN EN ISO 10319
Torziona krutost u ravnini
0,5 0,9 1,2 0,9 1,16 1,51 -
(Nm/)
Tipina vrstoa vora
(% vl. vrstoe) 95 95 95 95 95 95 -
GRI Test method GG2-87
Dimenzije role (m) 4/50 4/50 4/30 4/50 3,8/5 3,8/5 4/100
Izrada
Postojee tlo treba pripremiti u svemu prema podpogljavlju 2-08.1 izuzev zbijanja.
Polimerne geomree treba poloiti tako da budu dobro i jednoliko napete u uzdunom i
poprenom smjeru, tj. ne smije doi do veih boranja. Zbog toga se rubovi polimernih
geomrea moraju uvrstiti eljeznim ili drvenim klinovima na razmacima od po dva
metra.
Polimerne se geomree ne smiju polagati na smrznuto tlo niti za vrijeme dok pada kia.
Rad treba organizirati tako da se razastire samo tolika povrina polimernih geomrea koja
e se istog dana prekriti nasipnim slojem.
Osiguranje kakvoe
Prethodna ispitivanja
Prethodno ispitivanje sraslog tla treba zadovoljiti zahtjeve iz potpoglavlja 2-08.1 ovih
OTU.
Potrebne debljine nasipnog sloja i tehnologiju izrade na pokusnoj dionici treba odrediti u
skladu sa zahtjevima iz potpoglavlja 2-08.4 ovih OTU.
Tekua ispitivanja
Ispitivanja nasipnog sloja obavljaju se u svemu prema potpoglavljima 2-09 ili 2-10 ovih
OTU.
Kontrolna ispitivanja
Polimerne se geomree ispituju prema uvjetima iz ovih OTU, i to najmanje jedan uzorak
na svakih 30 000 m2. Ispitivanja nasipnog sloja obavljaju se u svemu prema
potpoglavljima 2-09 ili 2-10 ovih OTU.
Obraun radova
Pri ureenju ulegnua, iskop materijala mjeri se u kubinim metrima, plaa se prema
odredbama iz potpoglavlja 2-02.3, a nasip od zemljanog ili nevezanog zrnatog kamenog
materijala mjeri se u kubinim metrima ugraenog materijala i obraunava se prema
odredbama u potpoglavlju 2-09.
Opis radova
Ovaj rad obuhvaa nasipanje, razastiranje, prema potrebi vlaenje ili suenje, te
planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i
zbijanje prema zahtjevima iz OTU.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Svaki sloj nasipnog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdunom smjeru ili nagibu
koji je najvie jednak projektiranom uzdunom nagibu nivelete. Od toga se moe
odstupiti jedino pri izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada slojevi nasipa mogu biti i
u veem nagibu. U poprenom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni popreni pad u
svim fazama izrade.
Svaki nasuti sloj mora se zbijati u punoj irini odgovarajuim sredstvima za zbijanje.
Zbijati treba od niega ruba prema viemu.
Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipnog materijala mora biti u skladu s vrstom
nasipnog materijala i dubinskim uinkom strojeva za zbijanje.
Sloj se, zatim, zbija raznim brojem prijelaza strojeva za zbijanje i nakon odreenog broja
prijelaza ispituje zbijenost.
Zbijenost se ispituje na najmanje etiri mjesta od kojih najmanje na dva mjesta u donjoj
polovici sloja. Ispitivanje i ocjena obavljaju se prema metodama i zahtjevima iz OTU.
Na osnovi dobivenih rezultata nadzorni inenjer daje odobrenje za pogodan nain rada
upisom u graevinski dnevnik. Svi trokovi u vezi s pokusnom dionicom padaju na teret
izvoaa, a tako izraena dionica, ako se nalazi na trasi i ako je zbijenost
zadovoljavajua, priznaje se kao izraeni nasip.
Nasipni materijal nanosi se na ureeno temeljno tlo ili na ve izraeni sloj nasipa tek
nakon to nadzorni inenjer preuzme temeljno tlo ili sloj ve izraenog nasipa. Po
zavretku nasipa dotjeruju se i planiraju njegovi pokosi.
Kontrola kakvoe
Ako se ustanovi da je nagib pokosa nasipa vei od projektiranog, nadzorni inenjer moe
zahtijevati ispravku prema projektiranom nagibu. Nagib pokosa mora se ispraviti pomou
stepenica, primjenom iste kakvoe materijala, te istim strojevima za zbijanje, do
postizanja traene zbijenosti. Nije doputeno smanjenje nagiba pokosa nasipa
"naljepljivanjem" sloja materijala bez zbijanja i bez prethodne izrade stepenica.
Propisi na osnovi kojih se obavlja kontrola kakvoe materijala za izradu i pri izradi
nasipa:
Tekua ispitivanja
U jednoj seriji, jedan od pet rezultata ispitivanja zbijenosti moe biti manji od minimalno
traenog, s tim da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za vie od:
Ako je broj pokusa u jednoj kontrolnoj seriji manji od pet, tada sve vrijednosti (rezultati)
odreene ispitivanjem trebaju biti vee od najmanje traene.
Kontrolna ispitivanja
Obraun rada
Plaa se po jedininoj cijeni u koju su ukljueni svi radovi potrebni za izradu nasipa -
razastiranje, vlaenje ili suenje, zbijanje slojeva nasipa, planiranje pokosa nasipa, te
ienje okoline nasipa.
Nasip se radi u slojevima orijentacijske debljine 30-50 cm, a stvarna najvea debljina
razgrnutog sloja nasipa odreuje se na pokusnoj dionici, ako ne postoje praksom
provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se materijal moe pravilno zbiti
odreenim sredstvima za zbijanje. Pri odreivanju pogodnosti zemljanih materijala za
izradu nasipa treba prethodno ispitati sve materijale iz usjeka i pozajmita, ako to nije
uinjeno u geotehnikom elaboratu, kao i utvrditi svaku promjenu materijala. Treba
ispitati najmanje dva uzorka za svaku vrstu materijala.
Upotreba materijala kod kojih je U 9 (na primjer jednoliko granulirani pijesci) takoer
je mogua, ali uz primjenu posebnih tehnologija ugradnje (npr. refuliranje).
Ovaj se uvjet odnosi na jednoliko rasporeene i rastvorene organske tvari. Organske tvari
u komadima ili nakupinama (drvo i slino) treba izbaciti iz nasipnog materijala.
Materijal se ne smije ugraivati u nasip ni kada zadovoljava sve nabrojene uvjete ako mu
vlanost prelazi granice koje omoguuju postizanje propisane kakvoe ugradnje. Vlanost
materijala ne smije varirati vie od 2% od optimalne vlanosti odreene standardnim
Proctorovim postupkom. To znai da se previe vlaan materijal mora prije ugraivanja
prosuiti (razastiranjem, sitnjenjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu, vjetru) a previe
suhi materijal navlaiti (prskanjem, polijevanjem) do traene vlanosti. Prije zbijanja
poprskanog presuhog zemljanog materijala, treba stanovito vrijeme priekati da se vlaga
u materijalu jednolino rasporedi.
Pri izradi nasipa od zemljanog, vezanog materijala, sav materijal dopremljen na gradilite
mora se ugraditi tj. zbiti istog dana.
Ako se, nakon to je neki sloj nasipa zbijen i ispitan, ne nastavlja odmah s nasipavanjem
sljedeega sloja, nego tek nakon dueg vremena u razliitim vremenskim prilikama, prije
nastavka nasipavanja treba ponovno provjeriti zbijenost tog sloja.
S nasipavanjem novog sloja moe se otpoeti tek kada se dokae traena kakvoa
(zbijenost) prethodnog sloja.
Rad na nasipavanju i zbijanju treba prekinuti u svako doba kad nije mogue postii
traene rezultate (zbog kie, visokih podzemnih voda ili drugih atmosferskih nepogoda).
Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u nasip se ne smije
ugraivati snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoe
ugraenog materijala u slojeve dani su u tablici 2-09-1.
Stupanj zbijenosti Sz
Modul stiljivosti
(u odnosu na
Ms (ploa 30 cm)
Poloaj nasipnih slojeva standardni Proctorov
najmanje
postupak), najmanje
(MN/m2)
(%)
a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na
dijelu od podnoja nasipa do visine 2 m 95 20
ispod planuma posteljice
b) Slojevi nasipa niih od 1 m i slojevi
nasipa viih od 2 m u zoni 2 m ispod 100 25
planuma posteljice
Ako se radi o materijalima koji su skloni pregranulaciji prilikom zbijanja, kao to su npr.
neke vrste tronih stijena te im se koeficijent nejednolikosti ne moe odrediti ili nije
realan, njihova se pogodnost mora odrediti na praktian nain, tj. na pokusnoj dionici.
Materijal se ne smije ugraivati u nasip kad vlanost prelazi granice koje omoguuju
postizanje propisane kakvoe ugradnje.
Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako, u nasip se ne smije
ugraivati snijeg, led ili smrznuti materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraenog
materijala u slojeve nasipa dani su u tablici 2-09-2.
Stupanj zbijenosti Sz
Modul stiljivosti
(u odnosu na
Ms (ploa 30 cm)
Poloaj nasipnih slojeva standardni Proctorov
najmanje
postupak), najmanje
(MN/m2)
(%)
a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na
dijelu od podnoja nasipa do visine 2 m 95 35
ispod planuma posteljice
b) Slojevi nasipa niih od 1 m i slojevi
nasipa viih od 2 m u zoni 2 m ispod 100 40
planuma posteljice
U blizini objekata izvoa najee treba promijeniti nain rada na nasipanju i zbijanju,
jer veliki vibracijski strojevi na upravo zavrenim i starim objektima mogu prouzroiti
oteenja. Za predloene strojeve, nain i poetak zbijanja u blizini objekata potrebno je
odobrenje nadzornog inenjera.
Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipni materijal smrznut, odnosno
kada na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraenog materijala u
slojeve nasipa dani su u tablici 2-09-3.
Stupanj zbijenosti Sz
Modul stiljivosti
(u odnosu na
Ms (ploa 30 cm)
Poloaj nasipnih slojeva standardni Proctorov
najmanje
postupak), najmanje
(MN/m2)
(%)
a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na
dijelu od podnoja nasipa do visine 2 m 95 40
ispod planuma posteljice
b) Slojevi nasipa niih od 1 m i slojevi
nasipa viih od 2 m u zoni 2 m ispod 100 40
planuma posteljice
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa ureenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino
planiranje materijala i nabijanje do traene zbijenosti. Posteljicu treba izraditi prema
kotama iz projekta.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Posteljica je zavrni sloj nasipa ili usjeka ujednaene nosivosti, debljine do 50 cm, ovisno
o vrsti materijala.
Kontrola kakvoe
Tekua ispitivanja
Pri kontroli kakvoe izrade posteljice, ispitivanja se obavljaju u serijama pri emu je
najmanji broj pokusa u jednoj seriji 5. U takvom sluaju mogu se dopustiti dalje navedene
tolerancije u odnosu na minimalne zahtijevane vrijednosti koritene pri kontroli.
U jednoj seriji moe biti jedan od 5 rezultata manji od minimalno traenoga, ali da po
apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za vie od:
Ako je broj ispitivanja u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5, onda sve vrijednosti
(rezultati) odreene ispitivanjem trebaju biti vee od minimalno zahtijevanih.
Kontrolna ispitivanja
Posebno se ispituje posteljica u zoni bankine na svakih 400 m po jednoj ili po drugoj
metodi.
Granulometrijski sastav materijala iz posteljice ispituje se najmanje na svakih 10.000 m2.
Obraun rada
Nasuti materijal za posteljicu ili materijal u iskopu mora se odmah zbiti. Ako je ve
zbijena posteljica due vrijeme izloena vremenskim nepogodama ili oteenjima,
izvoa je duan da je prije nastavka radova dovede u stanje zahtijevano projektom i
ovim Opim tehnikim uvjetima. Radovi na ureenju posteljice u zemljanim materijalima
obuhvaaju planiranje, eventualnu sanaciju pojedinih manjih povrina slabije kakvoe
boljim materijalom, vlaenje odnosno prosuivanje zemlje i zbijanje do propisane
zbijenosti.
Ako je zbijanje onemogueno zbog velike prirodne vlanosti ili nepovoljnih vremenskih
prilika, treba primijeniti jedan od naina sanacije kako je navedeno u odjeljku o ureenju
temeljnog tla (potpoglavlje 2-08 ovih OTU). Izbor naina sanacije predlae izvoa, a
odobrava nadzorni inenjer.
d 60
koeficijent nejednolikosti U = mora biti vei od 9,
d 10
maksimalna suha prostorna masa prema standardnom Proctorovu postupku mora
biti vea od 1,65 t/m3 ,
granica teenja W2 mora biti manja od 40%,
indeks plastinosti Ip manji od 20%,
bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi ne smije biti vee od 3%,
kalifornijski indeks nosivosti CBR mora biti vei od 3%.
Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulocima gline), iskop
treba produbiti za 30-50 cm i izraditi sloj od homogenog mijeanog ili od kamenog
materijala.
d 60
koeficijent nejednolikosti U = mora biti vei od 9,
d 10
maksimalna veliina zrna je 60 mm (doputa se da 10% zrna bude veliina do 70
mm).
Radovi na posteljici ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima
snijega i leda.
Kod nasipa od kamenitih materijala zavrni sloj treba izravnati sitnijim kamenitim
materijalom.
Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na
trasi ima snijega i leda.
Opis rada
temeljnom tlu,
nasipu,
posteljici.
Stabilizacija tla se predvia na mjestima gdje je zbog slabog tla ili nepovoljnog stanja tla
(prevelike vlanosti) potrebno poboljati njegovu nosivost i smanjiti mu osjetljivost
prema oborinama.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izvoa moe predloiti stabilizaciju i na dijelovima ili u elementima trupa ceste gdje to
nije predvieno projektom. U tom sluaju mora dobiti suglasnost nadzornog inenjera.
Materijali
a) Zemljani materijali
b) Vezivo
c) Voda
Izrada
Prije poetka izrade stabilizacije povrinu sloja zemljanog materijala treba pripremiti
prema projektu.
Sloj se zatim razrahljuje pogodnim nainom, pri emu se zavrno sitnjenje obavlja se
posebnim strojem (rotofrezom).
Dubina usitnjavanja treba biti takva da se nakon mijeanja s vezivom i zbijanja dobije sloj
projektirane debljine.
Zatim se na razrahljeni sloj razastire potrebna koliina odreene vrste veziva po jedinici
povrine. Razastiranje treba obavljati mehanikim sredstvima, koja osiguravaju dovoljnu
jednolinost razastiranja. Poslije se posebnim strojem (rotofrezom) mijea zemljani
materijal i vezivo sve dotle dok se ne dobije homogena mjeavina.
Mjeavina se zbija odmah ili nakon nekog vremena, to ovisi o vrsti veziva, a mora biti
odreeno prethodnim laboratorijskim ispitivanjima ili iskustvom.
Stabilizacija se ne smije izvoditi po kii, pri niskim temperaturama zraka (ispod 5 oC) kao
ni kratko vrijeme prije to temperatura padne ispod 0 oC. Prije zime mora se prekriti
odgovarajuim slojem.
Pod osiguranjem kakvoe ovih radova podrazumijevaju se sve aktivnosti iji je cilj
dobivanje stabilizacije zemljanog materijala vapnom i hidraulinim vezivima u skladu sa
zahtjevima kakvoe. U tu svrhu potrebno je izraditi program osiguranja kakvoe (POK)
koji e obuhvatiti dvije vrste kontrola:
Vezna se sredstva prije poetka rada ispituju i certificiraju. Ona moraju zadovoljavati ove
glavne zahtjeve:
a) Vapno
hidratizirano vapno,
mljeveno ivo vapno.
Hidratizirano vapno
Kemijski sastav:
Finoa mljevenja
Kemijski sastav
Finoa mljevenja
b) Cement i voda
Voda se, ako postoji sumnja u prisutnost tetnih tvari, ispituje kemijski.
granulometrijski sastav,
koliina organskih i tetnih tvari,
granice konzistencije,
optimalna vlanost i maksimalna prostorna masa po Proctoru,
prirodna vlaga,
kalifornijski indeks nosivosti CBR,
postotak veziva u odnosu na suhu masu zemljanog materijala ili koliina veziva na
jedinicu povrine za odreenu debljinu sloja (kg/m2),
optimalna vlanost mjeavine zemljanog materijala i veziva,
maksimalna suha prostorna masa,
mehanika svojstva (tlana vrstoa nakon 7, odnosno 28 dana, otpornost prema
vodi i smrzavanju).
Sva ispitivanja radi izrade radnog sastava obavljaju se prema normi HRNU.E9.026 i
drugim normama.
U tijeku rada na njoj se strogo kontrolira koliina dodanog veziva, kakvoa sitnjenja
zemljanog materijala, mijeanje s vezivom i vlanost. Ispituje se stupanj zbijenosti u
odnosu na standardni Proctorov postupak i utvruje reim zbijanja za postizanje takve
zbijenosti.
Stupanj zbijenosti ispituje se na najmanje est mjesta na dionici za svaki reim rada (razni
brojevi prijelaza, razne kombinacije valjaka i slino). Na tri mjesta na pokusnoj dionici
uzimaju se uzorci mjeavine zemljanog materijala i veziva i izrauju se pokusna tijela za
odreivanje mehanikih svojstava i otpornosti prema vodi i smrzavanju.
U ovom dijelu definirane su aktivnosti izvoaa i investitora koje oni provode u tijeku
graenja radi osiguranja kakvoe ovih radova. Aktivnosti obuhvaaju tekuu kontrolu kao
obvezu izvoaa i provedbu kontrolnih ispitivanja kao obvezu investitora.
Tekua ispitivanja
Kontrolna ispitivanja
Zahtjevi kakvoe
Zahtjevi kakvoe razlikuju se kod pojedinih vrsta stabilizacije (kod raznih veziva), kao i
kod pojedinih elemenata u trupu ceste, a odreeni su projektom.
Ako zahtjevi kakvoe nisu odreeni projektom, vrijede kriteriji dani u tablici 2-11-1.
Obraun rada
Stabilizirani zemljani materijali kojima je utvrena debljina sloja, tj. temeljno tlo i zavrni
sloj nasipa (posteljica), obraunavaju se po etvornim metrima potpuno zavrenog sloja.
Ako se tijelo nasipa ugrauje uz primjenu stabilizacije vapnom ili hidraulikim vezivima
onda se rad obraunava u kubinim metrima potpuno zavrenog rada.
Opis rada
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Odabrani glineni materijal, koji zadovoljava uvjete iz projekta i ovih OUT, razastire se u
sloju prema projektu i zbija pogodnim sredstvima za zbijanje.
Kontrola kakvoe
Materijal za glineni naboj treba ugraivati pri vlanosti bliskoj optimalnoj. Zbijanje
materijala obavezno je obavljati strojevima. Ako je predviena vea debljina glinenog
naboja potrebno ga je raditi u slojevima. Naboj od gline uz cijevi kanalizacije i ispod
zelenog pojasa treba zbiti tako da dobiveni stupanj zbijenosti bude Sz 92% u odnosu na
standardni Proctor. Postignuta zbijenost kontrolira se na svakih 200 m zelenog pojasa ili
kanalizacije na svakom sloju.
Obraun rada
Rad se obraunava u kubinim metrima (m3) u koliko projektom nije drugaije odreeno,
a u cijenu su ukljueni svi materijali i radovi za postizavanje vodonepropusnosti,
ukljuivo mjere za spreavanje mijeanja glinenog materijala s drenanim filtrom.
Kod izrade cestovne kanalizacije i drenae, ako ti radovi nisu posebno navedeni u
projektu, smatra se da su ve ukljueni u cijenu izrade odvodnje.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa nasipanje, razastiranje i zbijanje nevezanih materijala uz objekte, tj.
izradu tzv. klinova. Klinovi se rade po nacrtima iz projekta i ovim Opim tehnikim
uvjetima.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Materijal
Izrada
Veliina klinova ovisi o visini objekta i duini prilaza. elo nasipa od glinenog materijala
s obje strane radi se u nagibu 1:3 prema objektu, tako da pokos ela nasipa poinje od
upornjaka objekta.
Ako se nasip uz objekt izvodi od kamenog materijala, pokos ela nasipa mogue je izvesti
u nagibu do 1:1.
Ako je iznad objekta predviena izrada nasipa visine vee od 2 m, klin uz objekt treba
izvesti samo do visine od 0,5 m iznad objekta. U tom sluaju klin se moe izvesti i od
kamenog materijala granulacije 0-15 cm.
Kontrola kakvoe
Kontrolu kakvoe rada provodi izvoa ispitivanjem zbijenosti svakog sloja klina.
Ispituje se Modul stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm (prema HRN U.B1.046).
Ako je onemoguen pristup protutereta tada se zbijenost kontrolira stupnjem zbijenosti
(Sz) prema standardnom Proctoru. Ovisno o veliini klina, na svakom je sloju potrebno
obaviti najmanje dva ispitivanja. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraivanja jesu:
Obraun rada
Opis rada
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Izrada
Pri izradi tih proirenja kao i pri oblikovanju samostalnih odlagalita na drugim mjestima,
potrebno je punu panju posvetiti pravilnoj odvodnji oko odlagalita i na odlagalitu kako
bi se izbjeglo mogue stvaranje klizita i oteenja pokosa nasipa uslijed erozivnog
djelovanja oborinske i procjedne vode.
Odlagalita moraju biti pravilno isplanirana i ureena prema projektu ili zahtjevu
nadzornog inenjera.
Obraun rada
Rad se mjeri u kubinim metrima iskopa (potpoglavlje 2-02 ovih OTU). Rad se ne plaa
posebno, nego je obuhvaen u jedininoj cijeni iskopa (potpoglavlje 2-02 ovih OTU), te
izvoa nema pravo na dodatne trokove za taj rad.
Ako je projektom predviena odreena namjena odlagalita (parkiralite, vidikovac,
zatita od buke i sl.), rad se plaa prema opisu radova predvienih projektom.
Openito
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Prije poetka rada na ovim zatitama potrebno je radi stabilnosti pokosa ostvariti osnovne
uvjete:
Poslije izrade nasipa, usjeka ili ostalih cestovnih objekata i provedenih osnovnih uvjeta
stabilnosti, potrebno je odmah zatititi povrine pokosa odgovarajuim nainom zatite.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa nasipa, usjeka i zelenog meupojasa koji su izloeni
djelovanju malih koliina vode primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije na
povrinama odreenim projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera.
Primjena ove zatite ovisna je i o pedolokim svojstvima tla. Stvarno izvedenu debljinu
humusnog sloja utvruje nadzorni inenjer.
Izrada
Prije poetka izrade ove zatite izvoa je duan osigurati osnovne uvjete stabilnosti
povrine pokosa, prema ovim OTU.
Za ovu zatitu upotrebljava se aktivni humusni materijal bez primjesa grana, korijenja,
kamenih i drugih materijala koji nisu pogodni za razvoj vegetacije.
Humusni materijal nanosi se poinjui od dna pokosa prema vrhu. Debljina humusnog
sloja obino je odreena projektom. Kada to nije sluaj, za pokose se primjenjuje sloj
debljine 0,15 do 0,25 m, a za zeleni meupojas do 0,45 m.
Humusni se sloj planira i zbija lakim nabijaima. Po fino ureenom humusnom sloju sije
se trava. Vrsta i mjeavina trave odabire se u ovisnosti o ekolokim uvjetima podruja
zbog sigurnosti rasta vegetacije. Koliina sjemena iznosi oko 5,1-8,0 g/m2, a gnojiva oko
80 g/m2.
Kontrola kakvoe
Izvoa mora predoiti nadzornom inenjeru rezultate analiza o pravilnom izboru vrste
trava i gnojiva, kao i rezultate kontrole kakvoe sjemena. Gotove povrine zatiene
humusnim materijalom i travnatom vegetacijom preuzimaju se na osnovi koliine obrasle
povrine jednolike gustoe, svjee boje i zdravog izgleda.
Obraun rada
Ova vrsta zatite primjenjuje se kada preko pokosa dolazi do protoka veih koliina
oborinskih voda. Tada se oblaganje izvodi pojedinanim busenjem te gotovim
kompaktnim busenjem u rolama.
Opis rada
Materijal
Izrada
Prije poetka rada na ovoj zatiti izvoa je duan osigurati osnovne uvjete stabilnosti
povrine pokosa prema ovim OTU.
Busenje postavljeno na povrinu pokosa uvruje se zatim na podlogu pomou vrbova ili
drugog kolja (slika 2-15-2). Zatitu pokosa pomou pojedinanih busenova potrebno je
njegovati tijekom i nakon dovrenog rada, a sve dok se ne prihvati za podlogu i sraste s
njom. Ovisno o vremenskim prilikama, zatita i vlaenje vodom slui kao zatita.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadran je sav materijal potreban za ovu vrstu zatite, dobava, prijevoz
i njega busenja, prijevoz do mjesta odlaganja, izrada obloge, ispuna reki plodnim tlom i
sijanje trave, dobava i izrada kolja, uvrivanje busenja koljem, njega oblonih povrina
i sav potrebni rad koji je opisan u ovom potpoglavlju.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa primjenom gotovog kompaktnog busenja u rolama na
povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera.
Materijal
Izrada
Prije izrade ove zatite, povrine se pokosa oiste od grubih otpadaka i poravnaju. Role se
postavljaju na pripremljene povrine tako da se na vrhu i dnu pokosa privrste klinovima
10 mm. Meuprostori (reke) izmeu susjednih rola trebaju biti veoma mali, a
ispunjavaju se plodnim tlom i zasijavaju.
Ovako izvedenu zatitu potrebno je njegovati u tijeku i nakon zavretka rada sve dok se
ne postigne jednolina vegetacija.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrani su svi materijali i rad potreban za tu vrstu zatite, izrada rola,
dobava, dovoz do mjesta izvedbe, ugradba, obrada sljubnica, potrebna njega kao i sve
potrebno opisano u ovom potpoglavlju.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa izradu travnatog pokrivaa hidrosjetvom, ime se postie stabilizacija
i vegetacijska zatita pokosa usjeka, nasipa, zasjeka, bankina, te strmih i nepristupanih
terena. Ta vrsta zatite moe biti predviena projektom ili se radi na zahtjev nadzornog
inenjera uz suglasnost projektanta.
Materijali
Izrada
Ova se zatita najee provodi bez prethodne pripreme humusnog materijala ili bilo
kakve druge pripreme na povrinama svih vrsta i tipova tla, neovisno o pedolokom
sastavu. To mogu biti tla bez humusa, sterilna i devastirana tla (naplavni pijesci, rijeni
nanosi, kamenolomi, nasipni materijali, odlagalita industrijskih otpadaka, ugljen, ljaka,
jalovina i drugo). Nedostatak humusnih tvari i fizioloko aktivnih hranjiva u tlu
navedenih tala nadoknauje se organskim humusno-tresetnim sastojcima u baznoj
suspenziji. Rad na ovoj zatiti odvija se u fazama.
Prije poetka rada obavlja se rekognosciranje terena radi upoznavanja opih ekolokih i
vegetacijskih znaajki okoline. Tom se prilikom utvruju osnovna svojstva tla i postavlja
cilj, koji se hidrosjetvom eli postii. Na temelju toga razrauje se receptura i tehnologija
rada.
Sama hidrosjetva provodi se posebnim strojem, velikog radijusa djelovanja, koji u obliku
mlaza izbacuje mjeavinu sastavljenu od razliitih sastojaka neposredno na povrinu tla.
Radi velikog uinka, najracionalnije se primjenjuje kod zatite velikih povrina. Nakon
tretiranja tla hidrosjetvom provodi se njena zatita sve do oblikovanja primjerenog
travnatog pokrivaa. Na dijelovima gdje nije uspjelo zatravnjivanje izvoa je duan
obnoviti postupak.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrano je dobava, potrebna oprema, kao i sav potreban rad i
materijal opisan u ovom potpoglavlju kao i odgovarajua njega do trenutka primopredaje
rada.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa primjenom prekrivaa od netkanog tekstila s uloenim
sjemenom trave, na povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera uz suglasnost projektanta.
Materijal
Izrada
Prije poetka rada na ovoj zatiti obino treba povrine pokosa obraditi (razrahliti) na
dubini od 50 mm i oistiti ih od grubih otpadaka. Zatim se tlo pognoji odgovarajuim
gnojivima. Na osnovi analize tla, vrstu i koliinu gnojiva odreuje specijalizirana
organizacija.
Nakon obrade i gnojenja gornjeg sloja tla, povrina se poravna i izvalja i na nju se
postavlja travnati tepih. Krajevi tepiha uvruju se drvenim klinovima ili prekrivaju
zemljom. Na tlima koja imaju malu vlanost obavezno je prskanje vodom u koliini od 10
do 15 l/m2 dnevno. Daljnja njega obavlja se prskanjem vode u koliini 4-5 l/m2 dnevno.
Kontrola kakvoe
Nadzornom inenjeru izvoa mora dati na uvid rezultate prethodnih analiza radi
utvrivanja pravilnog izbora vrste trave i gnojiva, kao i rezultate kontrole sjemena.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrani su dobava i postava te sav rad i materijal potreban za ovu
vrstu zatite, opisan u ovom potpoglavlju. Pri tome, izvoa je duan po dovrenju
klijanja (rasta) obnoviti neuspjele dijelove povrina.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa sadnjom niskog i rijetkog grmlja i travnate vegetacije.
Zatita se radi na povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera.
Materijal
Za ovu vrstu zatite primjenjuju se sadnice niskog grmlja i travnata vegetacija, koji se
biraju u ovisnosti o pedolokim zahtjevima terena. Odabrana vegetacija mora biti otporna
na vjetar, snjene nanose i ostale mogue nepovoljne utjecaje.
Zatita strmih pokosa primjenom drvea ili gustog grmlja nije preporuljiva, jer poslije
jakih kia nastaje veliko optereenje za slojeve tla zbog zadravanja vode na liu, to
moe ugroziti stabilnost pokosa.
Izrada
Ova se zatita provodi na pokosima kod kojih su osigurani osnovni uvjeti stabilnosti
prema ovim OTU. Provodi se tako da se sadnice niskog grmlja sade na odreenim
razmacima (jedna na 2,0 m2, ako projektom nije drugaije odreeno).
Nakon toga na pokosu se rade kanalii polukrunog presjeka i cijela se povrina pokosa
zasije travnatom vegetacijom.
Slika 2-15-3 Zatita pokosa primjenom niskog grmlja i travnate vegetacije (a) i
zatita pokosa primjenom pletera (b)
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrani su dobava, sadnja i postava ako i sav potrebni materijal i rad
opisan u ovom potpoglavlju. Iskop i izrada ovalnih kanalia plaa se u posebnoj stavci, a
obraunava po duinskom metru.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa izradu zatite pleterom za pokose usjeka i nasipa u materijalima
labilne strukture (raspadnuti dolomiti, lapori, fli, rahli vodopropusni materijal i slino),
neotpornim na atmosferske i hidroloke utjecaje.
Povrine koje treba zatititi pleterom dane su projektom ili prema zahtjevu nadzornog
inenjera.
Materijal
Za oslonce pletera upotrebljava se vrbovo ili drugo kolje 20-50 mm i duine 0,70-0,80
m. Za pletenje izmeu kolja upotrebljava se prue od svjeih vrbovih iba 5-30 mm.
Kao ispuna unutar pletera moe se koristiti busen ili humus.
Izbor vrste vegetacije i gnojiva ovisi o pedolokim svojstvima tla i ekolokim uvjetima
podruja.
Izrada
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrana je dobava, prijevoz i ugradnja te sav potreban rad i materijal
opisan u ovom potpoglavlju, kao i odgovarajua njega.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa pomou koara (gabiona), na povrinama odreenim
projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera uz suglasnost projektanta.
Materijali
Za ovu vrstu zatite primjenjuju se elementi koare (gabiona) koji su izraeni od omotaa
(mrea) i ispuna (graevini materijal). Omota je izraen od ianih ili polimernih mrea.
Kao materijal za ispune mogu se upotrebljavati lokalni kameni materijali, koji imaju
potrebnu i odgovarajuu kakvou za ovu vrstu radova.
Kontrola kakvoe
Prije poetka rada izvoa je za sve materijale duan od ovlatenog tijela pribaviti dokaze
o uporabljivosti te orignalnu dokumentaciju o kakvoi predoiti nadzornom inenjeru na
uvid i suglasnost.
Izrada
Za ovu vrstu zatite primjenjuju se elementi koara, koji se ispunjavaju na mjestu izrade
zida. Prema projektu ili zahtjevu nadzornog inenjera izvede se najprije iskop za temelj.
U izvedenom iskopu postavljaju se sastavljene koare koje se ispunjavaju graevnim
kamenim materijalom. Pri tome, najsitniji dijelovi kamene ispune moraju biti vei od
veliine otvora mree. Materijal se rasporeuje rukom ili prirunim alatom, tako da su
upljine to bolje ispunjene. Poslije izraene ispune, koare se zatvaraju poklopcima,
povezuju okomitim i kutnim vezovima, a rubovi se proiruju po cijeloj duljini trase;
koare se poslije toga sukcesivno postavljaju u istom sloju ili u slijedeim slojevima.
infiltraciju estica tla u ispunu. Isto je tako vano da se iz najdubljega dijela temelja zida
omogui odvod vode pomou drenanih kanala.
Ako se predvia vea visina zida od visine jedne koare (vie od 1 m), potrebno je
projektom proraunati i osigurati njegovu stabilnost te odrediti potrebne dimenzije.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrani su dobava, prijevoz i postava te sav rad i materijal opisan u
ovom potpoglavlju. Iskop za temelj i filtarski materijal obraunava se po kubinom
metru, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama, prema stvarno izvrenim radovima u
posebnoj stavci.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa kamenih nasipa oblaganjem odabranim kamenom na
povrinama predvienim projektom ili prema zahtjevu nadzornog inenjera.
Materijal
Za ovu vrstu zatite primjenjuje se kameni materijal koji se upotrebljava za izradu nasipa.
Materijal mora imati odgovarajui mineraloko-petrografski sastav, mora biti zdrav i
odgovarajue veliine (najvea stranica oko 0;40 m).
Izrada
Ovaj nain zatite najee se primjenjuje kod viih kamenih nasipa radi izrade strmijih
pokosa i sprjeavanja erozije.
Kamen se obrauje i dotjeruje po potrebi ekiem. Pri izradi kamene obloge posebno je
vano da temelj noice bude ugraen u vrstu i zdravu podlogu. Zavretak obloge na vrhu
pokosa treba biti izveden tako da s bankinom ini cjelinu.
Obloga po obliku i nagibu mora odgovarati zahtjevima projekta, a odstupanje moe biti u
granicama tolerancije. Nakon zavretka obloge treba pokos i okolinu oistiti od kamenih
otpadaka.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrani su iskop za temelj obloge zatim odabir, dobava i obrada
kamena, prijevoz i postavljanje kamena u oblogu, te sav materijal i rad opisan u ovom
potpoglavlju.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa osiguranje i zatitu pokosa u kamenim terenima, primjenom mrea na
dijelovima gdje postoji mogunost ruenja labilnih dijelova. Povrine na kojima treba
izraditi zatitu predviene su projektom ili ih odreuje nadzorni inenjer.
Materijal
Za ovu vrstu zatite primjenjuju se mree od elinih ica ili polimerne mree. elina
iana mrea ima esterokutne oice s trostrukim navojem ice. elina ica je pocinana
radi vee trajnosti i otpornosti prema koroziji. Promjer ice je 1,2-3,1 mm, a otvori su
veliine 50-100 mm. Krajevi mree imaju deblji promjer ice ( 1,4 do 4,0 mm). irina
mree ovisna je o nainu primjene i varira od 1,0 do 3,0 m, a isporuuje se u rolama
duine 25,0 m.
Izrada
Prije postavljanja ove zatite potrebno je oistiti pokos od rastresenih i labilnih dijelova i
odstraniti grube neravnine. Zatim se postavljaju sigurnosne mree.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrana je dobava, prijevoz, postava te sav rad i materijal opisan u
ovom potpoglavlju.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa od kamenih materijala podlonih povrinskoj eroziji od
djelovanja klimatskih ili mehanikih utjecaja, odnosno gdje su stijene podlone jaem
raspadanju te gdje postoje proslojci gline ili glinena gnijezda.
Materijali
Za ovu vrstu zatite potrebna su sidra, mree, injekcioni mort i beton. Sidra se izrauju od
elinih ica 2;0 mm i potrebne vrstoe. Injekcioni mort se spravlja po posebnoj
recepturi. Mree su od elinih ica 2 mm, s oicama kvadratnog ili esterokutnog
oblika i veliine oko 400 mm. Mree su obino pocinane, meutim mogu se
primjenjivati i nepocinane mree ali samo ako nisu korodirane. Mlazni beton se
priprema prema recepturi ovlatenog tijela. Primjenjuju se cementi klase PC 25 ili PC 35
koji zadovoljavaju zahtjeve norme HRN B.C1.011. Pijesak i agregati trebaju biti s
odgovarajuim granulometrijskim sastavom, isti i bez tetnih primjesa. Voda mora biti
kemijski ista, pogodna za betonske radove. Mlazni beton mora imati odgovarajuu
konzistenciju. Sloj mlaznog betona nanosi se posebnim strojem.
Prije poetka rada na ovoj zatiti izvoa je duan pribaviti potrebnu dokumentaciju o
kakvoi za sve graevne materijale kao i radnu recepturu mjeavina u skladu sa uvjetima
iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU i predoiti ih nadzornom inenjeru u
originalu na uvid i suglasnost.
Izrada
Prije poetka izrade ove zatite, pokosi od kamenog materijala ureuju se prema projektu
ili zahtjevu nadzornog inenjera, pri emu se uklanjaju svi labilni dijelovi, mogue grube
neravnine i praina.
Mrea se uvruje za pokos pomou sidrenih ica, koje se ugrauju u zdravu stijenu
pomou izbuenih rupa 32 mm i dubine oko 0,20 m. U te rupe postavljaju se sidrene
ice tako da oba kraja vire van, a ica se uvruje cementnim mortom na bazi
brzovezujueg cementa. Na pripremljenu podlogu s uvrenim ianim mreama
ugrauje se, pomou stroja, odgovarajui mlazni beton potrebne debljine prema projektu
ili najmanje 30 mm.
Na pokosima gdje su stijene samo povrinski raspucane, ova se zatita provodi bez
ianih mrea, a debljina mlaznog betona iznosi oko 30 mm.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrana je nabava i ugradba te sav rad i materijal, opisan u ovom
potpoglavlju, ovisno o debljini sloja, tehnologiji rada, potrebnim prijevozima i prenosima,
upotrebnoj skeli, njegovanju zatite i eventualno oteanim uvjetima rada.
Opis rada
Materijal
Za ovu vrstu zatite potrebna su sidra i injekcioni cementni mort. Kakvoa materijala i
receptura injekcionog morta dokazuje se odgovarajuom dokumentacijom ovlatenog
tijela koju izvoa predouje nadzornom inenjeru u originalu na uvid i suglasnost. Sidra
moraju odgovarati zahtjevima HRN za elik, a izrauju se od rebrastog elika 16, 19,
22 i 25 mm ili se koriste patentirana sidra (Perfo, Gorska dibel, Williamsova uplja,
BBRV, Polensky i Zllner, IMS i sl.).
Izrada
Ova zatita radi se prema opisu i uvjetima iz projekta. Rad se sastoji u tome da se u
prethodno izbuene rupe postavljaju odgovarajua sidra koja osiguravaju pojedine labilne
blokove. Ugraena sidra ispituju se na vlana naprezanja, koja provodi ovlateno tijelo
prema odgovarajuim normama za ove materijale i namjenu, a prema kriterijima kakvoe
iz projekta i ovih OTU.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrani su dobava, buenje i ugradba sidara te svi materijali i radovi
potrebni za ovu vrstu zatite, a opisani u ovom potpoglavlju.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa zatitu pokosa usjeka i nasipa geomreama kao ojaanja humusa, ime
se smanjuje debljina humusnog sloja (debljina humusa je 5 cm) i poveava trenje na
kontaktnoj plohi i zatita od erozije te zatravljivanje strmih i visokih pokosa nasipa i
usjeka.
Materijali
Izrada
Podloga na koju se polau mree mora biti izvedena bez neravnina. Pomou sidara
(klinova) u obliku slova U mrea se privruje za pokos nasipa ili usjeka.
Razmak i broj sidara odreuje se na osnovi sljedeih parametara: visina i nagib pokosa,
vrsta materijala iz kojeg je izveden pokos, optereenje i dr.
Geomrea se prije njenog sidrenja u donji kanal ree na eljenu duinu (pomou kara ili
rezaa).
Predvieno sjeme trave raspruje se po povrini u koliini oko 50 g/m2 ili se obavlja
hidrosjetva.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrana je dobava i postava te sav rad opisan u ovom potpoglavlju
kao i potrebni materijal i prijevoz.
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa izradu bankina prema projektu i to ovih vrsta bankina:
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Materijali
Kontrola kakvoe
Tekua ispitivanja
Kontrolna ispitivanja
Izrada
Bankine od zrnatog kamenog materijala mogu se izraditi tek poto nadzorni inenjer
preuzme podlogu bankine (nasip) i nosivi sloj ispravno izveden u smislu zbijenosti,
pravilnih nagiba, visinskih kota i funkcionalnosti odvodnje.
Zbijanje se obavlja pogodnim valjkom. Uvaljana povrina bankine mora imati mozaiku
teksturu. Povrina bankine mora biti do jedan centimetar nia od projektiranog ruba
kolnika. Bankina mora imati projektom propisanu nosivost.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrana je dobava, strojni rad kao i sav rad i materijal za potpunu
izradu bankine.
Izrada
Nasipavanje humusnog sloja smije zapoeti tek kada nadzorni inenjer preuzme podlogu
(nasip) i nosivi sloj na dijelu bankine ispravno izveden u smislu zbijenosti, pravilnih
nagiba, visinskih kota i funkcionalnosti odvodnje.
Obraun rada
Izrada
Obraun rada
Rad se mjeri u metrima izraene bankine. Plaa se po ugovorenoj jedininoj cijeni u kojoj
moraju biti ukljueni svi elementi potrebni za potpunu izradu bankine.
Izrada
Ova vrsta bankine radi se na dionicama gdje trasa ceste prolazi kroz naseljena mjesta, s
ciljem da se pjeaki promet odvoji od prometa motornih vozila.
Bankine se rade nadviene za visinu rubnjaka, prema detaljima projektne dokumentacije.
Svi radovi, kontrola kvalitete i izvedba moraju biti u skladu sa projektom, odgovarajuim
poglavljima ovih OTU, te zahtjevima nadzornog inenjera.
Obraun radova
Opis rada
Materijal
Izrada
Bitumenizirani netkani tekstil mora imati veu irinu od bankine za 10-15 cm kako bi se s
kraja uvrstio vezanim slojem (asfalt ili beton). Kontrola kakvoe za bitumenizirani
netkani tekstil provodi se prema ostalim podpoglavljima ovih OTU.
Obraun rada
U jedininoj cijeni sadrani su sav rad i materijal potreban za ovu vrstu zatite, opisane u
ovom potpoglavlju.
ODVODNJA
SADRAJ
3. POGLAVLJE
ODVODNJA
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
3-00.1 DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Jarci su umjetne udubine u tlu kojima se prihvaa povrinska voda s kolnika ceste i
usjeka ili nasipa i odvodi dalje do propusta, vodotoka, vododerina i sl. Jarci se izvode
segmentnog, trapeznog ili drugog presjeka. Mogu biti neobloeni i obloeni.
Revizijsko okno (RO) je okrugla ili etvrtasta graevina sa poklopcem koja slui za
prihvat procjednih ili oborinskih voda i reviziju u sustavu odvodnje.
Openito
Oborinske vode okolnog terena koje se slijevaju ka prometnici bilo da se trasa nalazi u
usjeku ili u nasipu, potrebno je prihvatiti obodnim kanalima (jarcima) kako na rubu
usjeka tako i u noici nasipa te sakupljenu vodu odvesti izvan pojasa prometnice.
Jarci se izvode segmentnog, trapeznog ili drugog presjeka koji je zadan projektom. Jarci
mogu biti neobloeni i obloeni.
Dno jarka u noici nasipa, u bilo kojem poprenom presjeku ceste, mora biti nii od
visine vanjskog ruba najnieg nosivog sloja kolnike konstrukcije za min 30 cm.
Ukoliko tom uvjetu iz bilo kojeg razloga nije mogue udovoljti potrebno je izgraditi
zatvorenu odvodnju.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU.
Openito
Rad obuhvaa iskop jaraka, te odvoz ili razastiranje iskopanog materijala odvodnih jaraka
uz noicu nasipa ili uz rub usjeka u sraslom tlu kategorije A, B i C, te njihovo oblaganje
razliitim materijalima: kamen, busen, oblogom betonom izraenim na licu mjesta ili
montano.
Materijal iz iskopa razastire se u pojasu ceste ako je to mogue ili se odvozi u odlagalite
i tamo razastire.
Izmjera i obraun iskopa vri se prema ovim OTU, potpoglavljeka 2-06.
Prema vrsti obloge razlikujemo:
Jarke s uzdunim padom dna veim od 10% potrebno je izvesti sa stepenicama koje
ublaavaju taj pad.
Za radove na iskopu za jarke primjenjuju se odredbe potpoglavlja 2-06- 2-07, i 2-08 ovih
OTU-a, tako da se obraun svih radova iskazuje u stavkama ovog poglavlja.
Projektom traena zbijenost ureenog dna, prije ugradnje obloge jarka, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti, metodom krune ploe ili mjerenjem stupnja
zbijenosti ispitivanjem prostorna mase tla na svakih 100 m1 ureenog dna rova., uz
primjenu HRN U.B1.046; HRN U.B1.012 ; HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.
Ako je uzduni pad jarka vei od 2 %, a manji od 10% jarak je potrebno obloiti oblogom
otpornom na eroziju.
Opis rada
Odvodni jarci bez obloge rade se iskopom u sraslom ili nasutom tlu a prema detaljima iz
projekta u svim kategorijama terena.
Jarcima se prihvaa povrinska voda s kolnika ceste i usjeka ili nasipa i odvodi dalje do
propusta, vodotoka, vododerina i sl.
Jarci bez obloge rade se u nagibima od 0,2 do 2% a popreni presjek je dat projektom.
Kontrola kakvoe
Izrada jaraka mora biti u svemu prema projektu a posebno u pogledu uzdunih padova.
Nije doputeno izvesti jarke s lokalnim neravninama dna u kojima se zadrava voda.
Izvedeni jarak e se preuzeti visinski na svakom projektnom profilu a po potrebi i gue i
svako odstupanje vee od 5 cm nee se preuzeti.
Nagibi pokosa jarka kao i pad dna jarka moraju biti na cijeloj duini ujednaeni.
Obraun rada
Rad se mjeri u m3 stvarnog iskopa jarka posebno po utvrenim kategorijama tla. U stavku
je ukljuen iskop, razastiranje ili odvoz materijala na odlagalite, fino ureenje pokosa i
dna jarka, te obraun rada, u svemu prema potpoglavljima 2-06 i 2-07 ovih OTU-a.
Opis rada
Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu bez obzira na kategoriju, razastiranje
ili odvoz vika materijala na odlagalite, izrada podloge za betonsku oblogu i izradu
betonske obloge zadane kvalitete i dimenzija po detaljima iz projekta.
Radovi na iskopu mjere se i obraunavaju prema potpoglavlju 2-06 i 2-07 ovih OTU-a.
Iskop jarka radi se u svim vrstama kategorije tla odgovarajuim strojevima a iznimno na
manjim duinama runo. Dotjerivanje pokosa u zadani nagib i dna jarka u zadani pad na
mjestima uruenog ili loe izvedenog profila jarka izvriti e se runo.
Prije izrade podloge za beton nadzorni inenjer e preuzeti iskop nakon ega se moe
izvoditi podloga za betonsku oblogu.
Podloga se izrauje od prirodnog ili drobljenog pijeska ili sitnijeg ljunka razastiranjem u
sloju po projektu, te betoniranje obloge u odgovarajuoj oplati sa vibriranjem i njegom
svjeeg betona.
Obloga se radi u kampadama. Ako je izrada runa, razdjelnice se izvode postavljanjem
umetaka na preskok jedne kampade.
Ako vremenski uvjeti nepovoljno utjeu na profil iskopanih jaraka mora ih se oblagati
neposredno nakon dovrenog iskopa pojedinih kraih dionica kanala.
Izvedene razdjelnice, treba zapunjavajti drobljenim kamenim pijeskom veliine zrna 0/4
mm, ili odgovarajuom masom za zalijevanje.
Osnovna svojstva koje treba zadovoljiti mase za zalijevanje su: plastinost, trajna
otpornost na sunevo zraenje, vodonepropusnost, otporna na agresivna djelovanja vode
ili drugih sakupljenih efluenata ukoliko se u taj jarak slijevaju vode s prometnih povrina.
Nakon zavretka svih radova treba oistiti jarak i zonu oko njega u cijeloj duini.
Za izradu betonske obloge koristi se beton C 40/45 (M30) s potrebnim dokazima traene
kvalitete u projektu.
Kontrola kakvoe
Iskop jarka treba biti izveden u poprenom presjeku, visinski i u padovima u svemu
prema projektu.
Iskopi za jarke, moraju odgovarati mjerama koje e omoguiti izvedbu projektirane
betonske obloge. Nisu doputena odstupanja koja bi se odrazila na izradu i odstupanje od
projektom zadane debljine obloge za vie od 10 mm.
Podloga za betonsku oblogu mora biti isplanirana i sabijena prema zahtjevu projekta i
potpoglavlja 2-08 ovih OTU-a i odgovarajuih normi, te geodetski kontrolirana na
svakom projektnom profilu a po potrebi i gue.
Obraun rada
Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjeva, projekta i ovih
OTU-a ne priznaje se kao viak ili kao dopunski rad.
Opis rada
Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu bez obzira na kategoriju, razastiranje
ili odvoz vika materijala na odlagalite, izrada podloge za betonsku oblogu i izradu
betonske obloge gotovim, tvorniki izraenim armiranobetonskim elementima prema
detaljima iz projekta.
Kontrola kakvoe
Podloga za betonsku oblogu mora biti isplanirana i sabijena prema zahtjevu projekta,
odgovarajuih normi i ovih OTU-a i geodetski kontrolirana na svakom projektnom
profilu a po potrebi i gue.
Beton koji se koristi za oblogu kanala, u svemu mora odgovarati zahtjevima iz projekta.
Tekua i konrolna ispitivanja obavljaju se u svemu prema odredbama ovih OTU-a za
odgovarajue radove.
Masa za zalijevanje razdjelnica mora zadovoljavati zahtjeve standarda HRN U.M.3.095.
Obraun rada
U jedininu cijenu izrade jarka ukljuen je i iskop materijala za jarak te njegovo zbijanje
prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih OTU-a.
Jedininom cijenom obraunato je ureenje iskopa jarka, u projektiranom nagibu pokosa i
zadanog uzdunog pada, i prema potrebi, u tu svrhu koritenje posebnog pribora i alata.
Openito
Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu bez obzira na kategoriju, razastiranje
ili odvoz vika materijala na odlagalite, prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih
OTU-a. Stavka obuhvaa izradu podloge te dobavljanje i ugradnju runo ili strojno
obraenog prirodnog kamena.
lomljenog kamena,
klesanim kamenom (klesancem)
kamenim ploama
krupnom i sitnom kockom.
Opis rada
Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu B i C kategorije, razastiranje ili odvoz
vika materijala na odlagalite, izradu podloge za kamenu oblogu od lomljenog kamena
obraenog prema detaljima iz projekta.
Kontrola kakvoe
Veliina lomljenog kamena je u tlocrtu manja od irine dna projektiranog jarka a debljine
ne vee od 20 cm Ugrauje se na prethodno pripremljenu podlogu od drobljene kamene
sitne prosjene debljine 3 do 5 cm.
Niveleta dna jarka treba biti izvedena s tonosti maksimalnog odstupanja ( 1 cm)
mjerena na svakom projektnom profilu a po potrebi i gue. Pokosi kanala obiljeavaju se
profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i ravne plohe obloge.
Obraun rada
U jedininu cijenu izrade jarka ukljuen je i iskop materijala za jarak te njegovo zbijanje
prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih OTU-a. te ureenje iskopa jarka, u
projektirani nagibu pokosa i dna u zadani uzdunog pada, i prema potrebi, u tu svrhu
koritenje posebnog pribora i alata.
Isto tako u jedininu cijenu obraunato je ureenje dotjerivanje korita iskopanog jarka, u
projektom zadane nagibe pokosa i projektom zadani uzduni pada dna jarka.
U jedininu cijenu ukljuen je sav potreban pribor i alat potreban za potpuno dovrenje
jarka, kao i ienje jarka nakon zavrnih graevinskih radova.
Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjeva, projekta i ovih
OTU-a ne priznaje se kao viak ili kao dopunski rad.
Opis rada
Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu bez obzira na kategoriju, razastiranje
ili odvoz vika materijala na odlagalite, izrada podloge i obloge od klesanog kamena
prema detaljima iz projekta.
Prije izrade podloge za kamene elemente, nadzorni inenjer mora preuzeti iskop za jarak
nakon ega se moe zapoeti izvedba podloga za betonsku oblogu.
Ako se koriteni kamen lomi po plohi slojevitosti ili kriljavosti kamen je na lomu s dvije
strane priblino ravan i paralelan. Kod ugradnje jedna od tih ploha se koristi kao vidljiva
ploha (dno i pokosi jarka).
Oblik pojedine plohe takvog kamena mogu je i kao poligonalan samo s ravnom grubo
obraenom vidljivom plohom. Spojevi sa susjednim kamenom, su neobraeni ili grubo
obraeni do visine ugradnje u pijesak.
Kontrola kakvoe
Veliina jedne stranice klesanog kamena je u tlocrtu manja od irine dna projektiranog
jarka, dok duljina po bilo kojoj rubu na spoju s drugim, nije vea od 20 cm.
Niveleta dna jarka treba, ne uzimajui u obzir lokalne neravnine kamena, biti izvedena
tako da je doputeno maksimalno odstupanja ( 1 cm) mjerena na svakom projektnom
profilu a po potrebi i gue.
Pokosi kanala obiljeavaju se profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i
ravne plohe obloge. Reke izmeu kamenja ne smiju biti vee od 2 cm.
Reke se zalijevaju cementnim mortom u omjeru 1:3, ili zapunjavaju drobljenim
kamenom sitnei do veliine zrna 5 mm.
U sluajevima posebnih uvjeta zatite podzemnih voda, reke se zalijevaju masom za
zalijevanje reki.
Masa za zalijevanje reki redovito je tvorniki proizvod koja ima svojstva traena u
projektu (to su trajnost, otpornost na sunevo zraenje, temperaturne razlike, djelovanje
kemijskih agresivnih tvari i dr.).
Obraun rada
U jedininu cijenu ukljuen je sav potreban pribor i alat za izradu obloge klesanim
kamenom kao i ienje jarka nakon zavrnih graevinskih radova.
Eventualni viak radova, koji bi nastao uslijed nepridravanja zahtjeva projekta i ovih
OTU-a ne priznaje se kao viak ili kao dopunski rad.
Opis rada
Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu bez obzira na kategoriju, razastiranje
ili odvoz vika materijala na odlagalite, izradu podloge za oblogu i izradu obloge od
kamenih kocaka dimenzija prema detaljima iz projekta.
Kao obloga jaraka koristi se mala i velika kocka od prirodnog kamena
Male kocke su najee dimenzija stranica 10 do 12 cm dok su velike kocke 20 do 25 cm.
Kontrola kakvoe
Rubovi kamenih kocaka meusobno su okomiti i trebaju biti izvedeni tako da kod spoja
bilo koje dvije stranice, ukupni razmak rubova postavljenih kocki ne bude vei od 7 mm.
Niveleta dna jarka treba biti, ne uzimajui u obzir lokalne neravnine kamena, izvedena
tako da je doputeno maksimalno odstupanje ( 1 cm) mjereno na svakom projektnom
profilu a po potrebi i gue.
Pokosi kanala obiljeavaju se profilnim letvama kako bi se mogli izraditi pravilni nagibi i
ravne plohe obloge.
Masa za zalijevanje reki redovito je tvorniki proizvod koji ima svojstva traena u
projektu ( trajnost, otpornost na sunevo zraenje, otpornost na temperaturne razlike,
otpornost na djelovanje kemijskih agresivne tvari i dr.).
Obraun rada
Jedininom cijenom obuhvaeni su i svi materijali, kao i sve radnje neposredno ili
posredno vezane uz potpuno zavrenje radova, sav materijal, prijevozi, prijenosi i sve
ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.
Opis rada
Rad obuhvaa iskop jarka u nasutom ili sraslom tlu B ili C kategorije, razastiranje ili
odvoz vika materijala na odlagalite, ureenje podloge za oblogu travnatim busenjem, te
dobavu i ugradnju busenja ili travnatih traka
Iskop za jarak u cijelosti se izvodi i ureuje prema potpoglavljima 2-06, 2-07 i 2-08 ovih
OTU-a.
Busenje se skida s travnatih povrina izuzetno paljivo runo ili sa strojem, kao
pravokutni elementi 50x50 cm ili trake duljine 2-3 m, debljine priblino 10 do 15 cm
Trake se smotaju u kolute i tako se odlau i transportiraju.
Busenje se odlae u zatieni prostor izvan mogueg utjecaja sunevog zraenja i utjecaja
atmosferilija. Busenje ili rolane travne trake se odmah dopremaju na gradilite i ugrauju
kao obloga jarka.
Prije poetka rada na oblozi, nadzorni inenjer mora preuzeti iskop za jarak. Prije poetka
postave busenja izvoa e u projektiranoj debljini izraditi podlogu izradom sloja humusa
sa zbijanjem u svemu prema odredbama ovih OTU-a.
Busenje se za profilirani iskop jaraka privruje drvenim kolcima duljine do 50 cm.
Kontrola kakvoe
Iskop jarka treba biti visinski i u padovima u svemu prema projektu. Iskopi za jarke
moraju odgovarati mjerama za kasnije oblaganje busenjem i nisu doputena vea lokalna
odstupanja koja bi prouzroila neravnosti dna.
Izrada jaraka mora biti u svemu prema projektu a posebno u pogledu uzdunih padova do
1%. Nije doputeno izvesti jarke s lokalnim neravninama dna u kojima se zadrava voda.
Nagibi pokosa jarka moraju biti na cijeloj duini ujednaeni a pad dna istosmjeran i
usmjeren ka ispustu.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u m2 stvarno izvedene razvijene povrine ugraenog busenja ili
travnatih traka mjereno po vanjskoj plohi jarka.
Stavka obuhvaa strojni i djelomino runi iskop jarka u materijalu B ili C kategorije,
odbacivanje iskopanog materijala uz jarak na min 2 m, ili odvoz i razastiranje materijala
na odlagalitu, dobavu i postavu humusa za podlogu te busena.
Stavkom je ukljuen i rad na finom ureenju pokosa i dna jarka s humuziranjem, dobava
busena kao i sav materijal, prijevozi, odlaganje, prijenosi i sve ostalo to je potrebno za
potpuno dovrenje busenom obloenog jarka.
Radovi iskopa izvode se u svemu prema potpoglavlju 2-06 i 2-07 ovih OTU-a.
Jedininom cijenom obuhvaeni su dobava, ugradnja i sve radnje neposredno ili posredno
vezane uz potpuno dovrenje jarka.
3-02 DRENAE
Openito
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera, odredbama HRN U. S4. 062 i odredbama ovih OTU-a.
Opis rada
Rad obuhvaa izvedbu tankog sloja zrnatog kamenog materijala kao produetak donjeg
nosivog sloja kolnike konstrukcije u irini bankina, obostrano ili samo u irini nie
bankine.
Zrnati kameni materijal ugrauje se u debljini prema projektu, ali min 10 cm strojno, ili
iznimno u manjim koliinama, runo. Materijal se ugrauje i sabija laganim sredstvima
do modula stiljivosti koji iznosi Ms 35 MN/m2 .
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Opis rada
Glina mora biti visoke plastinosti, a ugrauje se pri optimalnoj vlanosti i zbija tako da
stupanj zbijenosti iznosi najmanje Sz 95% od standardnog postupka po Proctoru.
Betonska podloga se ugrauje na ureenu podlogu prema projektu najnie klase C 20/25.
Drenane cijevi su tvorniki proizvedene perforirane cijevi od betona, azbestcementa ili
tvrdog PVC profila 10, 15 ili 20 cm.
Drenane cijevi se polau na preuzetu podlogu, oblau se filtarskim slojem od ljunka ili
tucanika krupnoe 8-63 mm, debljine sukladno odredbama HRN U. S4. 062.
Ugradnja filtarskog kamenog sloja prema projektu izvodi se nakon ugradnje drenane
cijevi.
Rov se iznad drenanog sloja ispunjava zrnatim kamenim materijalom kakvoe i
zbijenosti ovisno o uvjetima iz projekta.
Zrnati kameni materijal u rovu treba paljivo zbiti da se ne otete drenane cijevi, a da
materijal ipak bude dovoljno zbijen, kako ne bi dolo do naknadnih slijeganja. Nain
zbijanja odobrava nadzorni inenjer.
Umjesto filtarskog kamenog sloja mogua je uporaba geotekstila u kombinaciji sa
ljunkom prema detaljima iz projekta.
Kontrola kakvoe
Za podlogu drenanih cijevi koristi se beton najnie klase C 20/25. Kakvoa betona,
njegova izrada i potvrivanje sukladnosti treba biti u skladu s HRN EN 206-1,
HRN EN12370 i odredbama ovih OTU-a.
Projektom traena zbijenost dna rova, prije ugradnje drenanih cijevi, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili mjerenjem stupnja
zbijenosti ispitivanjem prostorna mase na svakih 100 m1 ureenog dna rova; sve prema
HRN U.B1.046; HRN U.B1.012 ; HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.
Obraun rada
Iskop za drenani rov obraunava se prema projektu i potpoglavlju 2-05 ovih OTU-a.
U jedininu cijenu izrade drenae ukljuena je nabava, doprema i po potrebi privremeno
uskladitenje materijala potrebnog za izradu drenanog sustava prema projektu.
Jedinina cijena obuhvaa po potrebi i runo planiranje (ureenje) dna rova do projektom
traene tonost i ovih OTU-a, te nabavu , prijevoz i ugradbu svih potrebnih materijala za
izradu drenae, kao i zatrpavanje preostalog dijela rova iznad drenanog filtra, ienje
materijala oko rova od svih zaostalih materijala poslije ugradnje. Stavkom se obraunava
i eventualna potrebna i mjestimina sanacija dna iskopa prema odredbama potpoglavlja
2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
Rad se mjeri i obraunava po metru dunom (m1) izvedenog drenanog sustava prema
projektu.
Opis rada
Kontrola kakvoe
Sve dimenzije iskopa izvode se prema zadanim kotama iz projekta u svemu prema
europskim normama EN 1610 1997.
Ukoliko to projektom nije definirano, doputeno odstupanje kote iskopa ureenog dna
rova moe biti lokalno 3 cm od projektirane kote. Na mjestima izvedbe revizionih
okana, kod pada dna drenae manjeg od 1%, odstupanje od projektom zadane kote dna
doputeno je do max. 1 cm.
Ukoliko sraslo temeljno tlo ili openito dno iskopa, ne udovoljava traenim uvjetima
nosivosti, potrebno ga je poboljati do zadane zbijenosti. To se postie zbijanjem ili
zamjenom materijala u svemu prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU.
Projektom traena zbijenost tla dna rova, prije ugradnje drenanih cijevi, provjerava se
tekuim ispitivanjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili ee mjerenjem
stupnja zbijenosti ispitivanjem prostorne mase na svakih 100 m ureenog dna rova, prema
HRN U.B1.046 ; HRN U.B1.012 ;HRN U.B1.016 i HRN U.B1.038.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava po kubinom metru (m3) stvarno izvrenog iskopa u sraslom
stanju prema mjerama iz projekta, posebno po kategorijama tla prema potpoglavlju 2-05
ovih OTU-a.
Stavkom se obraunava iskop tla odreene kategorije, sva potrebna razupiranja, crpljenje
vode, privremeno odlaganje materijala iz iskopa, utovar i odvoz vika materijala na
odlagalite i ienje terena u pojasu rova nakon dovrenja radova na izvedbi drenae.
Jedinina cijena obuhvaa po potrebi i runo planiranje (ureenje) dna rova do projektom
traene tonost i ovih OTU-a. Stavkom se obraunava i eventualno potrebna mjestimina
sanacija dna iskopa prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
Opis rada
Na pripremljeno i preuzeto dno iskopa rova mogue je zapoeti ugradnju podlonog sloja
od betona ili glineprema rjeenjima i zadanoj geometriji iz projekta.
Sastav mjeavine betona za podloni sloj mora odgovarati zahtjevima iz projekta i ovih
OTU-a.
Kontrola kakvoe
Podloni sloj od betona ugrauje se prema zadanim mjerama iz projekta i ovih OTU-a.
Beton u svemu mora odgovarati zahtjevima iz projekta, ili zahtjevu za beton klase
C 12/15.
Dno iskopa rova, prije ugradnje betonske ili glinene podloge, mora biti u nagibima i
zbijenosti prema zahtjevu projekta i ovih OTU-a.
Glina mora biti visoke plastinosti, a ugrauje se pri optimalnoj vlanosti i zbija tako da
stupanj zbijenosti iznosi Sz 95% od standardnog postupka po Proctoru.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u metrima dunim (m1) ugraenog sloja betona ili gline
debljine i irine prema projektu. Sve eventualne vee koliine ugraenog betona ili gline
iznad projektiranih, zbog greaka u iskopu, nee se obraunati niti platiti.
Opis rada
Na izravnano i ureeno dno rova ugrauje se podloga od gline ili betona prema detaljima
iz projekta te potom postavljaju drenane cijevi.
Kontrola kakvoe
Sve drenane cijevi moraju imati dokaz o uporabljivosti, koji se u originalu predaju
nadzornom inenjeru shodno potpoglavlju 0-17 ovih OTU-a, a njihovu primjenu
odobrava nadzorni inenjer.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava po metru dunom (m1) poloene drenane cijevi prema
projektu
Opis rada
U drenani rov se ugrauje filtarski zrnati kameni materijal po cijeloj duini s jedne ili s
obje strane rova, prema rjeenjima iz projekta i HRN U.S4. 062.
Filtarski materijal se ugrauje u drenani rov po cijeloj visini propusnog sloja tla, sa
pribrene strane u debljini 20 cm ili prema dimenziji iz projekta.
Filtar mora odgovarati strukturi tla iz kojeg prihvaa vodu i mora biti takvog
granulometrijskog sastava koji e smanjiti brzinu teenja u odnosu na brzinu koju je
imala u sraslom tlu.
Iza filtarskog sloja u drenani rov se ugrauje kamena ispuna krupnijeg kamenog
materijala po cijeloj visini rova odnosno filtarskog sloja, prema rjeenju iz projekta i
odredbama HRN U. S4.062.
Kontrola kakvoe
Glina mora biti visoke plastinosti, a ugrauje se pri optimalnoj vlanosti i zbija tako da
stupanj zbijenosti iznosi Sz 95% od standardnog postupka po Proctoru.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u kubinim metrima (m3) za ugraeni filtarski sloj prema
projektu.
Openito
Izrada propusta obuhvaa sve potrebne radove kao to su: iskopi s odvozom iskopanog
materijala, planiranje, izradu svih potrebnih oplata, skela, nabavu i postavljanje armature,
sva betoniranja, izradu izolacije, montiranje betonskih, azbestcementnih ili metalnih
cijevi, izradu tajaa, slapita, uljeva, izljeva i sve druge radove potrebne za potpuno
dovrenje propusta prema projektu, odnosno zahtjevu nadzornog inenjera.
Opis rada
Iskop za temelje propusta obavlja se prema mjerama danim u projektu ili mjerama
naknadno odreenim na terenu u ovisnosti o terenskim prilikama, a odobrenim od
nadzornog inenjera. Iskop se izvodi strojno a samo u iznimnim sluajevima i kod malih
koliina iskopa runo.
Za ovaj iskop vrijede u svemu odredbe potpoglavlja 2-02 i 2-04 ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe komponenata betona kao i izrade gotovih elemenata provodi se prema
odgovarajuim odredbama ovih OTU-a.
Obraun rada
Iskop se mjeri po kubinom metru stvarno obavljenog iskopa prema mjerama iz projekta,
a prema potpoglavlju 2-04 ovih OTU-a, te prema iskopnim kategorijama tla.
Opis rada
Betonski propusti se openito izvode prema odredbama ovih OTU-a, gdje su propisane
odredbe o izradi i ugradnji betona, postavljanju armature, skela i oplata i izradi izolacija.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Openito
Sve oborinske vode s kolnika ceste, bankina i pokosa usjeka prihvaaju se elementima
povrinske odvodnje (rubnjak, rigol i slivnik s kinom reetkom) i putem revizionih
okana uvode u kanalizaciju. Cestovna kanalizacija se shodno postavljenim uvjetima,
gradi kao zatvoreni ili otvoreni odvodni sustav. Tretman prihvaene vode ovisi o
postavljenim uvjetima i mjerama vodozatite za podruja kroz koji cesta prolazi.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OUT-a.
Svaka izmjena projekta koju predlae izvaa, a s kojom je suglasan projektant, prije
izvedbe mora biti odobrena i od nadzornog inenjera.
Kanalizacijske cijevi se polau na dno iskopanog rova na podloni sloj, koji mora biti
uredno isplaniran, sabijen, izraen u projektiranim mjerama i zadanim nagibima.
Projektom traena zbijenost ureenog dna rova, prije ugradnje pojedinih dijelova
kanalizacije, provjerava se mjerenjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili
mjerenjem stupnja zbijenosti ispivanjem prostorna mase ureenog tla dna rova. prema
HRN U.B1.046 i HRN U.B1.012 .
Tekua mjerenja u cilju provjere zbijenosti ureenog dna rova kanalizacije treba izvriti u
svakom razmaku izmeu dva susjedna reviziona okna.
Opis rada
irina i dubina rova zadana je projektom i mora odgovarati uvjetima iz Europskih normi
EN 1610 1997 i potpoglavlja 2-05 ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Sve dimenzije iskopa izvode se prema zadanim kotama iz projekta u svemu prema
europskim normama EN 1610-1997. Rovove treba izvoditi tako da se osigura sigurna i
struna ugradnja cjevovoda.
Ukoliko to projektom nije definirano, doputeno odstupanje kote iskopa ureenog dna
rova moe biti lokalno 3 cm od projektirane kote. Na mjestima izvedbe revizionih
okana, kod pada dna kanalizacije manjeg od 1%, odstupanje od projektom zadane kote
dna doputeno je do max. 1 cm.
Ukoliko sraslo temeljno ili openito dno iskopa, ne udovoljava traenim uvjetima
nosivosti, potrebno ga je poboljati do zadane zbijenosti. To se postie mehanikim
zbijanjem ili zamjenom materijala prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih
OTU-a.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava po kubinom metru (m3) stvarno izvrenog iskopa u sraslom
stanju prema mjerama iz projekta, posebno po kategorijama iskopanog tla prema
potpoglavlju 2-05 OTU-a.
Stavkom se obraunava iskop tla odreene kategorije, sva potrebna razupiranja, crpljenje
vode, privremeno odlaganje materijala iz iskopa, utovar i odvoz vika materijala na
odlagalite i ienje terena u pojasu rova nakon dovrenja radova na izvedbi
kanalizacije.
Openito
Nakon provjere i dokaza zbijenosti, odnosno nosivosti tla, u dnu rova ugrauje se podloga
od ljunka ili betona debljane sloja prema projektu.
Ukoliko sraslo temeljno dno iskopa ne udovoljava traenim uvjetima nosivosti, potrebno
ga je poboljati. To se postie mehanikim zbijanjem tla ili zamjenom materijala, a u
svemu prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
Izvedbu sanacije nekvalitetnog tla u dnu rova na duim dionicama, treba izvesti na
temelju rezultata ispitivanja na probnoj dionici.
Radovi na sanaciji nekvalitetnog tla izvode se u svemu prema potpoglavlju 2-08.2 ovih
OTU-a. Nain, uvjeti i detalji ugradnje podlonih slojeva za cijevi odreeni su projektom
i europskom normom EN 1610:1997.
Eventualne izmjene projektnih rjeenja moe odobriti nadzorni inenjer ali u skladu s
navedenom normom i uz suglasnost projektanta.
Opis rada
Podloga od pijeska izvodi se na cijeloj irini dna, u jednom ili dva sloja prema projektu.
Izrada podloge u jednom sloju. U sluaju ugradnje podloge u jednom sloju, podloga se
priprema tako da cijev nalijee na podlogu duljinom isjeka krunog luka od 900 mjereno
od osi cijevi kanalizacije.
Izrada podloge u dva sloja. U sluaju ugradnje podloge u dva sloja, izvodi se donji sloj u
debljini 10 cm kod normalnih uvjeta tla ili 15 cm kod stijene ili drugih tvrdih podloga
(tala), sve prema EN 1610:1997. Ovaj sloj se ugrauje prije postavljanja i spajanja cijevi
dok se drugi sloj pijeska ugrauje nakon postavljanja i spajanja cijevi i prikljuaka na
revizijska okna ili druge ureaje.
Kontrola kakvoe
Izrada podloge od pijeska mora biti u svemu prema zadanim mjerama i uvjetima iz
projekta. Nije doputeno izvesti podlogu s lokalnim neravninama tako da se tijekom
eksploatacije u cijevima zadrava voda.
Treba sprijeiti svako nekontrolirano proticanja vode u rovu i tako sprijeiti ispiranje
pojedini frakcija u materijalu tla.
Veliina najveeg zrna u gornjem i donjem sloju podloge ne smije biti vee od 1/3
debljine sloja podloge, odnosno slijedeih veliina:
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava po metru kubinom (m3) ugraenog podlonog sloja pijeska
(donji i gornji) debljine prema projektu.
Stavkom se obraunava i sav potreban pomoni pribor, materijal i rad koji se koristi za
osiguranje poloaja cijevi. Eventualne vee koliine zbog iskopa nee se obraunati niti
platiti.
Opis rada
Na pripremljeno i preuzeto dno iskopa rova mogue je zapoeti ugradnju podlonog sloja
od betona prema rjeenjima i zadanoj geometriji iz projekta.
Prvi sloj betona je izravnavajui sloj klase C 12/15 (MB 15) debljine 5 cm, koji mora
zadovoljavati uvjete ovih OTU-a. Ovaj sloj ugrauje se prije postavljanja cijevi.
Drugi sloj slui kao posteljica cijevi i ugrauje se nakon postavljanja cijevi. Ovaj sloj je
razliite debljine ovisi o promjeru cijevi. Ugrauje se tako da cijev kanalizacije nalijee u
poprenom smislu na l/4 do 1/3 opsega cijevi, odnosno na duljinu krunog isjeka, koji
zatvara kut od 900, mjeren iz sredita presjeka cijevi.
Kontrola kakvoe
Podloni sloj od betona ugrauje se prema zadanim mjerama iz projekta i ovih OTU-a.
Beton u svemu mora odgovarati zahtjevu iz projekta, betonu klase C 12/15 (MB 15)
Dno iskopa rova prije ugradnje betonske podloge, mora biti isplanirano i sabijeno prema
zahtjevu iz projekta i ovih OTU-a.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u metrima kubinim (m3) ugraenog sloja betona debljine i
irine i prema projektu, klase C 12/15 (MB 15). Sve eventualne vee koliine ugraenog
betona iznad projektirane zbog greaka u iskopu nee se obraunati niti platiti.
Openito
Opis rada
Cijevi se strojno paljivo sputaju u rov, dotjeruju u pravac i spajaju, u svemu prema
projektu i uputama proizvoaa.
Betonske se cijevi spajaju tako da se na prethodno obukano pero jedne cijevi prisloni
utor druge cijevi i s vanjske strane izradi jo pojaanje debljine od 3 do 5 cm, irine 10
cm od cementnog morta omjera 1:3.
Spojevi cijevi moraju biti vodonepropusni kao i prikljuci cijevi na revizijsko okna.
Spojevi cijevi mogu se obraditi cementnim mortom, bitumeniziranom trakom zalivenom
bitumenskom smjesom, gumenim brtvama ili prstenovima od gume, spojnicama i raznim
vrstama kitova za brtvljenje reki.
Kontrola kakvoe
Sve cijevi moraju imati dokaz o uporabljivosti, u originalu shodno potpoglavlju 0-17
OTU-a, a njihovu primjenu odobrava nadzorni inenjer.
Tekua ispitivanja
Minimalna tekua ispitivanja kakvoe cijevi obuhvaaju ispitivanje cijevi na min 2000 m1
ugraene kanalizacije. U vodozatitnim podrujima ta ispitivanja se provode na svakih
1000 m.
Ako nadzorni inenjer prilikom tekuih ispitivanja ustanovi da rezultati imaju vea
odstupanja od traenih vrijednosti, moe poveati obim minimalnih tekuih ispitivanja.
Zahtjevi ispitivanja:
Tlak se mora odrati unutar 1 kPa ispitnog tlaka od 50 kPa na tjemenu cijevi.
Treba mjeriti i zapisivati ukupni volumen vode koji je dodavan za vrijeme ispitivanja za
postizanje tog zahtjeva, kao i visinu tlaka u svakom trenu na zahtijevani ispitni tlak.
Zahtjev kontrole je ispunjen, kada volumen dodavane vode nije vei od:
0,15 I/ m2 u 30 min za cjevovode
0,20 I/ m2 u 30 min za cjevovode ukljuivo slivnike
0,40 I/ m2 u 30 min za revizijska okna
Kontrolna ispitivanja
Opseg kontrolnih ispitivanja, koja obavlja investitor, u pravilu je u omjeru 1:3 s tekuim
ispitivanjima. Mjesta za uzimanje uzoraka za tekua i kontrolna ispitivanja kvalitete
izvedbe, odreuje nadzorni inenjer po statistikom kljuu.
Obraun rada
U jedininu cijenu ukljuen je sav rad, dodatni materijal i pribor potreban za potpunu
propisanu ugradnju i spajanje kanalizacionih cijevi.
Openito
Stavkom se obraunava izvedba kinete prema projektu, njega betona, te uklanjanje oplate
i ienje gradilita od otpada prije poetka zatrpavanja rova kanalizacije.
Opis rada
Monolitna revizijska okna krunog ili pravokutnog presjeka izvode se od betona klase
C 40/45 (v/c faktor ispod 0,45). Revizijska okna se ugrauju na pripremljeni iskop i
ureeno dno bez podloge ili na podloni sloj od pijeska ili betona.
Debljina dna i stijenki revizijskog okna zadana je projektom i izvodi se u jednostranoj ili
dvostranoj oplati.
Minimalni otvor kao i popreni presjek RO mora biti 600x600 mm. Dimenzije svijetlog
otvora revizijskog okna zadane su projektom i ovise o promjeru prikljune kanalizacione
cijevi.
Rad obuhvaa izvedbu kinete u revizionim oknima prema detaljima iz projekta. Ispuna se
radi betonom klase C 12/15 (MB15) koji mora zadovoljavati uvjete iz ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Dno iskopa za revizijsko okno mora biti zbijeno do modula stiljivosti Ms 30 MN/m2.
mjeren krunom ploom 300 mm ili stupnja zbijenosti Sz 95% u odnosu na
standardni Proctorov postupak.
Tonost izvedbe prati se i provjerava geodetskim snimkama, kako podloge cijevi tako i
visinski poloaj ugraene cijevi kanalizacije. Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih
povrina, bez gnijezda i pukotina.
Izvoa moe poeti s gradnjom revizijskih okana nakon to je nadzorni inenjer preuzeo
ugraeni podloni sloj.
Obraun rada
Opis rada
Kontrola kakvoe
Za temelj i kinetu (RO) koristi se beton klase C 12/15 koji mora zadovoljiti uvjete iz
potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU-a.
Obraun rada
Opis rada
Za betonsku podlogu i kinetu koristi se beton klase C 12/15 koji mora zadovoljiti uvjete
ovih OTU-a.
Rad obuhvaa izradu betonske podloge, prema potrebi izvedbu kinete, ugradnju stupaljki,
izvedbu leaja ili okvira za postavljanje poklopca. Rad po ovoj stavci ukljuuje
uklanjanje oplate i ienje okolia od otpada nastalog tijekom izvedbe revizijskog okna.
Svi ostali radovi izvode se prema detaljima iz projekta ili ako je potrebno prema izmjeni
koju je odobrio nadzorni inenjer uz suglasnost projektanta.
Kontrola kakvoe
Obraun radova
U jedininu cijenu ukljuena je nabava, doprema svih sastavnih dijelova revizijskog okna
i ugradnja dijelova prema zadanoj shemi projektanta ili proizvoaa, ukljuivo obradu
sljubnica.
Opis rada
Rad obuhvaa nabavu, dopremu (po potrebi uskladitenje) i ugradnju lijevano eljeznih
poklopaca, veliine, teine i nosivosti prema uvjetima iz projekta. Pod nabavom i
ugradnjom poklopca podrazumijeva se nabava i ugradnja okvira i samog poklopca
projektom zadane nosivosti i otvora.
Poklopci se ugrauju na pripremljeni okvir ili plou revizijskog okna, prema detaljima iz
projekta. Poklopac mora dobro nalijegati cijelim obodom, te nije doputeno da se zbog
netone izvedbe poklopac ljulja kod nesimetrinog pritiska.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Openito
Dno iskopa za slivnik mora u svemu odgovarati uvjetima i odredbama potpoglavlja 2-05 i
2-08 ovih OTU-a.
Slivnici se ugrauju izvedbom jednostrane ili dvostrane oplate ili bez oplate, koristei
betonsku ili azbestcementnu cijev kao unutarnju oplatu. Slivnici se po pravilu ugrauju
krunog presjeka 50 cm s dubinom talonice 100-150 cm.
Opis rada
Kontrola kakvoe
Tonost izvedbe prati se i provjerava geodetskim snimkama, kako podloge cijevi tako i
visinski poloaj ugraene cijevi. Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez
gnijezda i pukotina.
Izvoa moe poeti s gradnjom slivnika nakon to je nadzorni inenjer preuzeo ugraeni
podloni sloj.
Kontrola kakvoe, proizvodnje i ugradnje, te potvrivanje sukladnosti, treba odgovarati
zahtjevima iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih ovih OTU-a i onih koji su
propisani projektom.
Obraun radova
Opis rada
Kontrola kakvoe
Prije ugradnje lijevano eljeznih kinih reetki izvoa je obvezan predoiti u originalu
dokaze o upotrebljivosti i nosivosti proizvoda.
Obraun radova
Opis rada
Za ispunu rova treba koristiti materijal iz iskopa rova, ako po svojim svojstvima odgovara
zahtjevima iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU-a.
Ako materijal ne odgovara navedenim zahtjevima, izvoa treba predloiti drugi materijal
za ispunu. Eventualnu primjenu tog materijala odobrava nadzorni inenjer.
Dio rova oko cijevi do visine od 30 cm iznad cijevi zatrpava se pogodnim zemljanim ili
pjeskovitim materijalom u kome nesmije biti zrna veih od 8 mm. Krupnijim materijalom
iz iskopa smije se zatrpavati preostali dio rova.
Materijal se zbija oprezno, runo ili laganim sredstvima za sabijanje tla, kako ne bi dolo
do oteenja kanalizacijskih cijevi.
Debljina slojeva pri zbijanju mora odgovarati vrsti materijala i primijenjenom stroju za
zbijanje, kako bi se osigurala mogunost postizanja traene zbijenosti po cijeloj dubini
rova.
Kontrola kakvoe
Traena zbijenost ovisi o poloaju cijevi kanalizacije. Ako se cijevi kanalizacije ugrauju
u trup ceste, vrijede zahtjevi iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU-a.
Ako se cijevi kanalizacije ugrauju izvan trupa ceste, traeni stupanj zbijenosti Sz iznosi
najmanje 95% u odnosu na standardni postupak po Proctoru (HRN U.B1.038).
Dio ispune, koji je vii od 70 cm iznad tjemena cijevi, zbija se jaim strojevima za
zbijanje.
Detaljni opis materijala za zatrpavanje rova dat je u potpoglavlju 2-09.3 ovih OTU-a. Za
kontrolu kakvoe materijala i radova vrijede zahtjevi iz potpoglavlja 2-09 ovih OTU-a.
Projektom traena zbijenost nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje
se i dokazuje tekuim mjerenjem modula stiljivosti metodom krune ploe ili mjerenjem
stupnja zbijenosti, ispivanjem prostorna mase zbijenog tla izmeu dva susjedna reviziona
okmna uvaavajui HRN U.B1.046 i HRN U.B1.012.
Obraun rada
3-04.7. RUBNJACI
Openito
Opis rada
Kontrola kakvoe
Beton ugraenog rubnjaka mora biti klase C 40/45 (MB 45) v/c faktor ispod 0,45,
otporan na smrzavanje i soli za odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055, a
proizvodnja i izvedba mora biti u skladu s uvjetima EN 206, EN 12370 i ovih OTU-a.
Ugraeni rubnjak nesmije imati pukotine niti bilo kakva druga oteenja
Obraun rada
Rad se mjeri u metrima (ml) postavljenih rubnjaka prema detaljima iz projekta, ukljuivo
s izvedbom podloge.
Stavkom se obraunava nabava doprema, privremeno uskladitenje i ugradnja rubnjaka
kao i sav potreban dodatni rad i materijal to je potrebno za potpuno dovrenje rada.
Opis rada
Kontrola kakvoe
Kameni rubnjaci moraju biti ugraeni prema kotama i mjerama iz projekta. Vidljiva
povrina rubnjaka mora zadovoljavati estetske zahtjeve to odobrava nadzorni inenjer,
nakon izrade kraeg pokusnog odsjeka i pregleda na poetku rada.
Kamen za rubnjak mora odgovarati zahtjevima iz projekta i uvjetima dokaza kakvoe iz
europski normi EN 1343:2000.
Izvoa je duan predati nadzornom inenjeru originalne dokaze o uporabljivosti
konkretnog kamena i drugih materijala koji e se koristiti tijekom izvedbe rubnjaka.
Obraun rada
Jedinina cijena stavke takoer ukljuuje i sav potreban dodatni rad i materijal kao to je
za izrada i sabijanje betonske podloge rubnjaka, korekciju visine podloge kao eventualni
dodatni iskop ili nasipavanje, te sve prijevoze i prijenose, kao i sve druge pomone
radove to je potrebno za potpuno dovrenje rubnjaka.
3-04.8 RIGOLI
Openito
Rad obuhvaa izradu rigola odreenog tipa po dimenzijama i odsjecima ceste prema
projektu a u svemu prema ovim OTU.
Rigoli mogu biti:
irina dna rigola je 0,50 ili 0,75 m, to ovisi o intenzitetu oborina, kako je projektom
odvodnje prometnice definirano. Rigoli se moraju zavriti prije poetka izrade slojeva
kolnike konstrukcije koji su po debljinama u zbroju tanji od debljine (visine) tijela (dna)
rigola.
Opis rada
Dno rigola radi se od monolitnog, tvorniki proizvedenog betona ,dimenzija i klase prema
projektu ili od tvorniki proizvedenih elemenata zadanih dimenzija prikladnih za izvedbu
dna rigola.
Kontrola kakvoe
Podloga za izvedbu rigola mora imati potrebnu ravnost i geometrijske elemente prema
projektu. Zbijenost podloge mora biti takva da je modul stiljivosti Ms 80 MN/m2
mjeren krunom ploom 30 cm i mora zadovoljiti uvjete iz potpoglavlja 3-01.2 ovih
OTU-a.
Ispitivanje zbijenosti obavlja izvoa radova putem tekuih ispitivanja na svakih 100 m a
investitor putem kontrolnih ispitivanja na svakih 200 m
Beton za rigole mora biti klase C 40/45 (v/c faktora ispod 0.45) otpornog na smrzavanje i
soli za odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055, a proizvodnju i izvedbu treba
uskladiti s normama EN 206, EN 12370 i ovih OTU-a.
Kod monolitne izvedbe dna rigola s kampadama duih od 3 m razdjelnice se rade irine
10 mm, s umetcima koji se odstranjuju iz reke nakon uvrivanja betona. U tom se
sluaju razdjelnice zalijevaju masom za zalijevanje. Razdjelnice moraju zadovoljiti
zahtjeve prema HRN U.M3.095. Masa za zalijevanje razdjelnica ugrauje se samo do
dubine 3-4 cm, dok se ostala visina odnosno dubina reke ispunjava s prirodnim ili
drobljenim pijeskom veliine zrna do 5 mm.
Ako se rigoli rade u prethodno izraenoj oplati, ona mora biti dobro i ravno uvrena i
otporna na vitoperenje. Beton se u oplatu ugrauje vibriranjem. Povrina betona mora biti
na odgovarajui nain obraena.
Ravnost povrine rigola mora biti u granicama od 5 mm mjereno letvom duine
4,0 m.
Tvorniki pripravljeni elementi za rigol moraju biti izraeni od betona klase C 40/45 i
moraju imati dokaz o upotrebljivosti koji se u originalu predaje nadzornom inenjeru.
Uzduni nagib ne smije biti manji od 0,2 %, a izuzetno na kratkoj duini 0,1 %. Voenje
vode rigolom (bez slivnika ) ne smije biti due od 100 m.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u metrima (ml) potpuno gotovih rigola izraenih prema
detaljima iz projekta.
Opis rada
Rigoli od prirodnog kamena moraju biti izraeni od zdravog, kvalitetnog, eruptivnog ili
sedimentnog jedrog kamena, dimenzija prema projektu, otpornog prema smrzavanju.
Kameni rubnjak kao dio rigola ugrauje se prije ploe dna. Dno rigola od kamena
ugrauje se na prethodno mehaniki zbijeni zrnati kameni materijal kolnike konstrukcije
ceste, s tim da gornjih 5 cm podloge bude od zbijenog prirodnog ili drobljenog pijeska
veliine 0/5 mm.
Na takvu se podlogu nanosi sloj cementnog morta u omjeru 1:3, debljine 3 cm, a zatim se
ugrauje lomljeni kamen. Reke se zapunjavaju drobljenim pijeskom do visina cca. 4 cm
ispod gornje plohe dna rigola. Preostalih 3-4 cm visine zalijevaju se cementnim mortom u
omjeru 1:2.
Debljina lomljenog kamena je u prosjeku 15 cm. Pojedini komadi kamena moraju biti
dimenzija ija dua stranica nesmije biti vea od zadane irine rigola.
Reke izmeu pojedinih komada lomljenog kamena ne smiju biti ire od 2 cm.
Kontrola kakvoe
Kameni rigoli moraju biti raeni po kotama i mjerama iz projekta. Uzduni nagib ove
vrste rigola ne smije biti manji od 0,4 %. Gotova povrina rigola mora zadovoljavati
estetske zahtjeve to odobrava nadzorni inenjer, nakon izrade kraeg pokusnog odsjeka
i pregleda na poetku rada.
Obraun rada
Jedinina cijena stavke takoer ukljuuje i sav potreban dodatni rad i materijal kao to je
izrada i sabijanje podloge rigola, korekcija visine podloge kao eventualni dodatni iskop ili
nasipavanje, dobavu i ugradnju cementnog morta, te svi prijevozi i prijenosi, zatita i
njega gotovog rigola, kao i sve drugo to je potrebno za potpuno dovrenje rigola.
Opis rada
Rad obuhvaa izradu ispusta rigola ili rubnjaka na mjestima predvieno projektom,
ugradnju trapeznih kanalica u pokos ili sjecite dvaju nasipa, te izvedbu ispusta vode u
teren ili odreeni recipient.
Svi dijelovi ispusta rade se prema detaljima i mjerama predvienim projektom. Ispusti
vode s kolnika predviaju se na razmacima 40 do 50 metara. Na mjestima vertikalnih
zaobljenja nivelete prometnice razmaci ispusta mogu biti i do 20 m. Kanalice se tvorniki
izrauju prema zadanim dimenzijama iz projekta.
Kanalice se polau na sloj pijeska debljine 5-10 cm, veliine zrna 0/5 mm. Uljev i izljev u
trapeznu kanalicu rade se monolitno na licu mjesta od betona klase C 40/45, a sve prema
detaljima iz projektu. U noici nasipa, za uvrivanje kanalica i konstrukcije ispusta,
izvodi se betonski prag.
Kontrola kakvoe
Ispusti rigola izvode se od betona klase C 40//45 (vodocementni faktor ispod 0,45) koji je
otporan na smrzavanje i soli te odmrzavanje u 50 ciklusa prema HRN U.M1.055; EN 206
; EN 12370 i ovih OTU-a.
Obraun rada
Rad se mjeri:
po komadu (kom) u cijelosti izgraenog ispusta rigola ili rubnjaka, prema detaljima
iz projekta,
po metru dunom (ml) ugraenih kanalica.
U jedininu cijenu ukljuen je sav rad, materijal, pribor kao i prijevoz potreban za
potpuno dovrenje ispusta rigola ili rubnjaka.
Openito
Vrste radova koje je potrebno obaviti da bi se potpuno zavrio ovaj objekt ukljuuje:
zemljane radove, armirake radove, betonske radove, zidarske radove, bravarske radove i
druge radove potrebne za potpuno dovrenje ureaja. Ove graevine odnosno ureaji
tipizirani su za nain prihvata i privremenog zadravanja tetnog prolivenog efluenta, kao
i svojih dimenzija.
Opis rada
Rad obuhvaa strojno ienje terena, uklanjanje humusa debljine prema projektu i
odredbama ovih OTU-a, potpoglavlje 2-01.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Opis rada
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u svemu prema odredbama potpoglavlja 2-02 i 2-04 ovih
OTU-a.
Ovaj rad obuhvaa ureenje posteljice graevinske jame, tj. grubo i fino planiranje
materijala i nabijanje do traene zbijenosti, u svemu prema uvjetima iz potpoglavlja 2-10
ovih OTU-a. Posteljicu treba izraditi prema kotama iz projekta.
Ukoliko sraslo temeljno ili openito dno iskopa, ne udovoljava traenim uvjetima
nosivosti, potrebno ga je poboljati do zadane zbijenosti mehanikim zbijanjem ili
zamjenom materijala a sve prema odredbama potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Ako projektom nije definirano, minimalni modul stiljivosti mjeren krunom ploom
30 cm mora biti Ms 35 MN/m2 , a stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov
postupak Sz 95%.
Obraun rada
Rad se mjeri po kvadratnom metru (m2) izvedene posteljice u svemu prema odredbama
potpoglavlja 2-10 ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Rad obuhvaa izradu nasipa oko separatora u svemu prema projektu i potpoglavlju 2-09
ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Rad na izradi nasipa mjeri se u kubinim (m3) metrima ugraenog i zbijenog nasipa, a sve
u skladu s odredbama prema potpoglavlju 2-09 ovih OTU-a. Kada se separator nalazi na
platou neposredno uz prometnicu, tada su koliine za nasip obraunate u koliinama za
prometnicu.
Opis rada
Nakon provjere i dokaza zbijenosti odnosno nosivosti tla, na dno iskopa ugrauje se
podloga od betona klase C 12/15 (MB 15) debljne sloja prema projektu.
Nain, uvjeti i detalji ugradbe podlonog sloja odreeni su projektom. U sluaju izmjena
u odnosu na rjeenja iz projekta, iste odobrava nadzorni inenjer uz suglasnost
projektanta.
Jedna strana oplate se prije ugradnje betona dobro navlai. Nakon izrade podlonog sloja
pristupa se postavljanju armature temelja.
Kontrola kakvoe
Dno iskopa za ugradnju betonske podloge mora biti isplanirano i sabijeno prema zahtjevu
projekta iz potpoglavlja 2-08.1 i 2-08.2 ovih OTU-a.
Obraun rada
Rad se mjeri i obraunava u kubinim metrima (m3) ugraenog sloja betona debljine i
irine prema projektu, klase C 12/15 (MB 15). U cijenu rada ukljuena je dobava i
ugradnja betona na ureenu posteljicu dna iskopa.
Opis rada
Oplatu za temeljnu plou separatora treba izraditi prema mjerama i nagibu dna iz
projekta.
Kontrola kakvoe
Beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda i pukotina. Posebno se provjerava
visinski poloaj i veliina zidova. Kontrola kakvoe betona i uzorkovanje treba provoditi
u skladu s potpoglavljima 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU.
Obraun radova
Radovi se mjere u kubininim metrima (m3) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze
trokovi materijala i izrade, oplata, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno
dovrenje rada.
Opis rada
Radovi trebaju odgovarati mjerama u projektu ili ako su potrebne izmjene, odredbi
nadzornog inenjera uz suglasnost projektanta.
Kontrola kakvoe
Beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda, segregacije i pukotina. Posebno
se provjerava visinski poloaj i dimenzije zidova. Kontrola kakvoe betona i uzorkovanje
treba provoditi u skladu s uvjetima iz potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU.
Obraun radova
Radovi se mjere u kubinim metrima (m3) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze
trokovi materijala i izrade, oplata, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno
dovrenje rada.
Opis rada
Rad obuhvaa dobavu i ugradbu svjeeg betona, postavljanje oplate i skele, s poloenom i
uvrenom armaturom, te vibriranje betona pervibratorom i njega betona nakon
ugradnje. U pokrovnoj ploi moraju se predvidjeti otvori prema projektu u koje se
ugrauju okviri eljeznih poklopaca okana.
Pokrovna ploa betonira se u odgovarajuim oplatama betonom klase C 40/45 (MB 30),
ako projektom nije drugaije definirano, a koji mora odgovarati kakvoi prema ovim
OTU-a.
Radovi trebaju odgovarati mjerama iz projekta ili ako su potrebne izmjene, odredbi
nadzornog inenjera koje.su izvrene uz suglasnost projektanta.
Kontrola kakvoe
Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda, segregacije i pukotina.
Posebno se provjerava visinski poloaj i dimenzije pokrovne ploe.
Obraun radova
Radovi se mjere u kubinim metrima (m3) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze dobava
i ugradba betona i armature, izrada skele i oplate, prijevozi, demontaa skele i oplate te
ureenje gradilita nakon izrade i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.
Opis rada
Kontrolna okna betoniraju se u odgovarajuim oplatama betonom klase C 40/45 (MB 45),
ako projektom nije drugaije definirano, a koji mora odgovarati po kakvoi odredbama
ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Obraun radova
Radovi se mjere u kubinim metrima (m3) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaaju se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze
trokovi dobave i ugradba betona i armature, izrada skele i oplate, prijevozi, demontaa
skele i oplate sa ienjem i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.
Opis rada
Rad obuhvaa dobavu i runu ugradbu svjeeg betona na spoju izmeu vanjskih stijenki
dna separatora. Ispuna se radi betonom klase C 12/15 (MB 15) koji mora odgovarati u
pogledu kakvoe u svemu prema odredbama ovih OTU-a.
Radovi trebaju odgovarati detaljima iz projekta ili ako su potrebne izmjene, odredbi
nadzornog inenjera s kojima se suglasio projektant.
Kontrola kakvoe
Ugraeni beton mora biti ravnih i glatkih povrina, bez gnijezda, segregacije i pukotina.
Posebno se provjerava visinski poloaj i dimenzija.
Obraun radova
Radovi se mjere u kubinim metrima (m3) betona po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera s kojima se suglasio projektant. Plaaju se po ugovorenim
jedininim cijenama u koje ulaze dobava i ugradba betona, trokovi materijala i izrade,
skele i oplate, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje rada.
Opis rada
Debljina grube buke je do 1,5 cm. Za grubu buku upotrebljava se krupniji i otriji
pijesak.
Fino bukanje slijedi kad je gruba buka ovrsnula. Pijesak mora biti sitan i prosijan.
Debljina finog sloja buke iznosi od 0,5 do max.1,0 cm.
Kontrola kakvoe
Obukane plohe moraju imati ujednaenu glatkou zaribanog sloja bez ikakvih pukotina
ili neravnina.
Obraun rada
bukanje zidova mjeri se po kvadratnom metru (m2) obukanih povrina. Otvori veliine
do 3,0 m2 ne odbijaju se, a njihove palete posebno se ne obraunavaju.
Za otvore veliine od 3,0 do 5,0 m2 odbija se povrina vea od 3,0 m2, a palete se ne
obraunavaju.
Za otvore vee od 5,0 m2 odbija se povrina vea od 3,0 m2, a palete oko otvora
obraunavaju se posebno.
Rad obuhvaa izradu glazure preko betonskih povrina, debljine 2-3 cm koja se sastoji od
cementnog morta smjese 1:2 do 1:3 (cement : pijesak). Cementna glazura mora se zatititi
od brzog suenja, pa se ljeti poslije betoniranja mora vlaiti vodom najmanje tri dana, ili
zatititi drugim sredstvima radi spreavanja isparavanja.
Kontrola kakvoe
Radove treba izvoditi i sukladnost kakvoe kontrolirati i potvrivati prema ovim OTU.
Obraun radova
Radovi se mjere u kvadratnim metrima (m2) glazure po projektu ili izmjenama odobrenim
od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulaze
trokovi materijala i izrade, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno dovrenje
rada.
Opis rada
Nanoenje premaza vri se prema naputku proizvoaa, koje moe biti nanoenje etkom,
prskanje pod tlakom ili na neki drugi nain.
Kontrola kakvoe
Kontrola kakvoe naneenog premaza vri se u svemu prema odredbama ovih OTU-a.
Izraeni vodonepropusni premaz mora biti ravnih i glatkih povrina jednakomjerno
naneen po cijeloj tretiranoj povrini.
Obraun radova
Radovi se mjere u kvadratnim metrima (m2) gotovog premaza po projektu ili izmjenama
odobrenim od nadzornog inenjera. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje
ulaze trokovi materijala i izrade, prijevozi i sve ostalo to je potrebno za potpuno
dovrenje rada.
Opis rada
Rad obuhvaa izvedbu hidroizolacije sa zatiom svih betonskih ploha koje su u dodiru sa
zemljanim materijalom. Hidroizolaciju ini dva vrua premaza ili dva vrua premaza i
jednoslojna ljepenka, ako projektom nije drugaije odreeno.
Na ovrslu i osuenu betonsku plohu nanosi se prvi sloj vrueg bitumenskog premaza, na
koji se zavaruje jednoslojna bitumenska ljepenka debljine 4 mm.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Rad se mjeri prema kvadratnom metru (m2) izolirane povrine. U jedininoj cijeni
obuhvaena je nabava i doprema svih potrebnih materijala, sav pomoni materijal
potreban za pripremu i nanoenje izolacijskog materijala, rad na pripremi ploha i
izolacijskog sredstva, te premazivanje i zatitu hidroizolacije.
Opis rada
Sve oplate (vertikalne, horizontalne i ostale) treba izraditi prema uvjetima i mjerama iz
projekta. Oplatni se elementi kroje i pripremaju izvan mjesta postavljanja oplate. Da bi se
moglo izvesti glatko lice betona, radi dobivanja optimalne glatkoe lica unutranjih
zidova separatora, reke na spojevima oplatnih elemenata moraju biti to manje i treba ih
zabrtviti kitom ili slinim materijalom, koji se ne topi u vodi i koji ne djeluje tetno na
procese vezanja svjeeg betona niti ostavlja tragove boje na licu betona.
Oplata mora biti vrsta, stabilna i otporna prema deformacijama pri betoniranju. Nosivi
konstrukcijski elementi oplate moraju biti u projektu proraunani (dimenzionirani), i treba
ih izvesti po projektu. Ako oplata upija vodu, mora se prije betoniranja dobro navlaiti.
Oplata se skida tek kada je beton poprimio propisanu vrstou po projektu ili prema
odobrenju nadzornog inenjera. Prilikom demontiranja potrebno je ukloniti sve dijelove
oplate, te presjei ice i zavrtnje za pritezanje oplate koje vire iz betonskih ploha.
Vrsta i kvaliteta grae za skele, vrsta i kvaliteta elinih elemenata, nain oslonca skele i
veze elemenata skele moraju odgovarati statikom proraunu i projektu skele i moraju
biti usklaeni s vaeim propisima i standardima za drvene, odnosno eline konstrukcije.
Moraju zadovoljavati i uvjete dane odredbama ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Opis rada
Armiraki radovi obuhvaaju nabavu armatura prema iskazu koliina i vrsti betonskog
elika. Radovi iz stavke ukljuuju eventualno potrebno ienje, ispravljanje, rezanje i
savijanje armature prema nacrtima, te postavljanje armature.
Armiraki se radovi izvode na gradilitu ili u posebnim radionicama i kao gotove savijene
ipke ili cijele mree dopremaju na gradilite i ugrauju na projektom predviena mjesta.
Pripremu betonskog elika potrebno je vremenski uskladiti s radovima koji prethode
ugradnji armature, kako ne bi dolo do zastoja u radu. To znai da armatura mora biti na
gradilitu pripremljena prije dovretka iskopa temeljne jame (za temelje), betoniranja
temelja (za stupove i krila upornjaka) i postavljanja oplate rasponske konstrukcije na
skelu.
Kontrola kakvoe
Sve projektom predviene vrste betonskog elika kojima se armiraju pojedini dijelovi
graevine moraju svojstvima i nainom ispitivanja kakvoe zadovoljiti uvjete iz
potpoglavlja 7-00.1 i 7-00.2 knjige IV ovih OTU i HR EN 10080. Isporuitelj armature
dostavlja dokaze kojima potvruje projektom propisana svojstva.
Obraun rada
Obraun se obavlja po kilogramu (kg) ugraene armature, ovisno o vrsti betonskog elika
(GA, RA, MAG, MAR, Bi). Jedinina cijena se obraunava za do l2 mm i za vee
od 12 mm.
Jedinina cijena obuhvaa nabavu betonskog elika, pregled, ienje i razvrstavanje prije
izrade, savijanje, sjeenje i dopremu na gradilite, te postavljanje na mjesto ugradbe.
U cijenu je ukljuen i sav pomoni materijal za ugradbu (paljena ica, spone, ploice,
distanceri), iako se ta koliina posebno ne iskazuje.
Opis rada
elina ploasta zapornica sastoji se od zaporne ploe, okvira, vretena, gumene brtve i
ureaja za podizanje i sputanje zapornice.
Kontrola kakvoe
Zaporna ploa i okvir moraju biti izvedeni od konstrukcijskog nehrajueg elika kojega
svojstva propisuje HRN C.B0.500. Svojstva nehrdajueg elika od kojeg je nainjeno
vreteno propisuje HRN C.B0.002. Zaporna ploa i okvir moraju biti premazani zatitnom
bojom.
Obraun rada
Opis rada
Rad obuhvaa nabavu i dopremu ploaste eline prigunice, njenu montau zajedno na
zid graevine primarne zatite i provjeru funkciona1nosti prigunice. elina ploasta
prigunica izrauje se prema radionikom nacrtu. Antikorozivna zatita mora se izvesti
prema odredbama ovih OTU-a.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Opis rada
Rad se sastoji od nabave tipskih stupaljki i njihova ugraivanja u zid graevine primarne
zatite i kontrolnih okana.
Stupaljke od nekorodirajueg eljeza sidre se u zidu kontrolnog okna kroz otvore u oplati
prema projektom predvienim pozicijama. Stupaljke su tipske tvorniki proizvedene od
nehrajueg eljeza.
Sidrenje treba izvesti tako da se pri betoniranju i vibriranju betona stupaljke ne pomaknu
s mjesta. Prije betoniranja nadzorni e inenjer provjeriti armaturu i poloaj stupaljka.
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Kontrola kakvoe
Obraun rada
Ukoliko su stjenke separatora obukane, prije prvog punjenja vodom treba buku ispitati
kucanjem metalnim predmetom. Ako se po zvuku ustanovi da pod bukom ima upljina,
treba buku na takvim mjestima skinuti i obnoviti.
Svaka 24 sata tokom 14 dana treba oznaiti i zabiljeiti vodostaj, a 14-og dana se
komisijski (izvoa, investitor, nadzorni inenjer) ustanovi u svakoj komori oznaka
vodostaja i zatim se zakljuaju ulazi te zapeate.
Nakon 24 sata komisijski se skine peat i ustanovi snienje vodostaja. Ako snienje
premauje 2 mm, postupak se jo jednom ponavlja.
Ako kod svih tih triju komisijskih mjerenja voda pada za vie od 3 mm na 24 sata znai
da graevina nije praktiki nepropusna, pa treba uzroke pronai i ukloniti.
4. POGLAVLJE
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
4-00.1 DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Potporni zidovi su masivne ili ralanjene, trajne ili privremene graevine koje podupiru
vertikalne ili strme zasjeke terena, ili nasut materijal.
Obloni zidovi su lake kompaktne ili ralanjene graevine koje zatiuju vertikalne ili
strme zasjeke terena, statiki stabilne od utjecaja prirodne erozije.
Bunjasta obrada kamena jest obrada povrine kamena ekiem i dlijetom (picom).
Opis rada
Radovi se izvode prema projektu, vaeim propisima i odredbama ovih OTU. Rad na
zidovima obuhvaa ne ograniavajui se na: pregled terena prije poetka rada, iskolenje,
iskope za temelje, ugraivanje betona i armature, izradu betonskih tajaa, polaganje
drenanih cijevi, izradu revizijskih okana i poprenih ispusta drenae, izradu procjednica
(barbakana), izradu kamene zaloge i filtra, izradu glinenih epova iznad drenaa, kao i
ureenje okolia po zavretku radova.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU. Dodatni i naknadni radovi mogu se izvoditi samo po prethodnom
odobrenju nadzornog inenjera.
Materijali
Beton
Beton zidova u temeljima i izvan temelja mora u svemu odgovarati zahtjevima danim u
projektu kao i odgovarajuim odredbama propisa za beton i armirani beton i odredbama
iz ovih OTU.
Armatura
Lomljeni kamen
Kamen za zidanje mora biti ist, jedar, postojan na smrzavanje i u vodi bez dijelova koji
se raspadaju i bez vidljivih i skrivenih pukotina. Tlana vrstoa kamena za zidove mora
biti najmanje 70,0 MN/m2 a za svodove najmanje 100,0MN/m2.
Upijanje vode smije iznositi najvie 1% m/m. Ako je upijanje vode vee, mora biti
dokazana postojanost kamena na smrzavanje u 50 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja te na
djelovanje vode, odreivanjem koeficijenta razmekavanja, tj. odnosa vrstoe kamena u
suhom stanju i vodozasienom stanju. Ostala svojstva kamena moraju zadovoljavati
uvjete kakvoe iz ovih OTU.
Mort
Stranica
- 4-2 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI 4
Oplate
Pri izradi temelja potpornih zidova treba po mogunosti izbjegavati oplate. Oplate za
potporne zidove moraju biti izraene tako da su vidne povrine potpuno ravne i glatke, a
moraju odgovarati odgovarajuim odredbama propisa za beton i armirani beton i
odredbama iz ovih OTU.
Izrada
Prije poetka izrade zida izvoa i nadzorni inenjer moraju detaljno pregledati teren i
ustanoviti odgovara li teren i tlo odrednicama danim u projektu i POG-u. Ako to nije
sluaj, potrebno je projekt i tehnologiju rada prilagoditi stvarnim uvjetima na terenu.
Izvoa je duan o svom troku viak iskopa, ako je nastao njegovom pogrekom,
popuniti betonom, kamenim materijalom ili nabijenom zemljom, ovisno o terenskim
okolnostima, a prema odluci nadzornog inenjera.
Ako to zahtijevaju terenski uvjeti (vea dubina iskopa, nestabilnost terena), iskop treba
razuprijeti i osigurati odgovarajuom konstrukcijom i oplatom.
Ako se zidovi temelje u prainastim ili glinovitim materijalima, posljednjih 20-30 cm tla
potrebno je iskopati neposredno prije betoniranja kako bi se izbjeglo mogue
razmekavanje tla u dnu temelja zbog kie.
Dno temelja treba detaljno pregledati i utvrditi odgovara li za temeljenje zida, a ako ne
odgovara, iskop treba produbiti.
Betoniranjem temelja moe se zapoeti tek poto se o ispravnosti izvedbe temeljne jame
uvjerio projektant i nadzorni inenjer.
Kakvoa betona mora biti prema projektu i tehnikoj dokumentaciji. Beton mora
zadovoljavati odgovarajue odredbe propisa za beton i armirani beton i odredbe iz ovih
OTU.
Ako se iskopi za temelje zida razupiru, nije doputeno ostavljanje dijelova oplate ili
razupora u temelju. Betonu u temeljima moe se dodati odreena koliina zdravog i
jedrog lomljenog kamena koji mora biti ist, navlaen vodom i pravilno rasporeen po
temelju.
Dodatak kamena smije biti najvie 30% od volumena temelja, a maksimalna veliina
kamena moe biti kao polovica irine temelja, ali ne vie od 30 cm. Svaki kamen mora
biti potpuno zaliven betonom.
Zid izvan temelja treba betonirati u propisno izraenoj i pripremljenoj oplati, koja
osigurava mjere i poloaj zida prema projektu.
Obraeni lomljeni kamen je onaj koji se obradi dlijetom (picom) i ekiem ili na neki
drugi nain u komade razne veliine prikladne za zidanje, s najmanje dvije priblino
ravne leine povrine. Dimenzije kamena trebaju biti pogodne za veze u zidu. U takve
kamene ubraja se i prirodni ploasti kamen s dvije priblino ravne povrine. Kamen se
prije zidanja mora dobro oprati i oistiti od zemlje, gline i drugih neistoa.
Kamen treba imati volumen od priblino 0,02 m3, s tim da mu je najmanja mjera 20 cm.
Ne zahtijeva se izravnavanje kamena u slojevima. Pojedino kamenje treba dobro povezati
u uzdunom i poprenom smjeru zida, tako da ima to manje upljina.
Svaki kamen u zidu mora biti sa svih strana obloen mortom, i to odmah pri postavljanju
na njegovo mjesto, a ne naknadnim zalijevanjem spojnica. Ne doputa se neposredno
slaganje kamena na kamen, niti ostavljanje praznih upljina. Svaki se kamen prije
ugraivanja u zid mora dobro navlaiti vodom.
Vanjske povrine zida prilikom graenja, u vrijeme visokih temperatura, treba polijevati,
a za vrijeme prekida rada povrine izloene suncu treba tititi i vlaiti vodom. Ako se
zidanje prekine na due vrijeme, prije nastavljanja treba oistiti ispucani i troni mort kao
i oteene dijelove zida.
Stranica
- 4-4 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI 4
Oblik kamena i obrada isti su kao u potpoglavlju 4-01.4.1. samo to kamen mora biti
krupniji i ujednaenijih dimenzija, od kojih je najmanja 30 cm. Izrada zidova u suho, tj.
bez morta, uglavnom je ista kao i u mortu, samo to zahtijeva znatno vie panje. Treba
teiti za to boljim izravnim meusobnim nalijeganjem kamena sa to manje klinova.
Zabranjeno je stavljanje zemlje ili otpadaka unutar zidova.
Poluklesani je kamen onaj koji se obradi u pravilan geometrijski oblik ekiem i dlijetom
(picom) ili na bilo koji drugi nain, s ravnim naleuim i sudarnim povrinama.
Dimenzije su pojedinih komada razliite. Tonost obrade mora biti takva da kamenje
sloeno u zidu ne smije imati spojnice unutar zida deblje od 3cm, a na licu zida i u dubinu
do 15 cm ne smiju biti deblje od 1 do 1,5 cm.
Obrada lica kamenih zidova i obloga sastoji se u paljivoj obradi i nainu slaganja
pojedinih komada kamena. Za obradu lica bira se kamen i nain slaganja u ovisnosti o
obliku kamena dobivenog iz kamenoloma i o estetskom uinku koji se eli postii.
U obradu lica ulazi fugiranje spojnica izmeu kamenja koje se radi naknadno, nakon
zidanja. Prilikom zidanja, vanjske se spojnice moraju ostaviti prazne do dubine od 5 cm
ili se naknadno oiste do te dubine. Spojnice se fugiraju cementnim mortom u omjeru 1:3.
Fuga mora biti uvuena u zid 1 cm.
Prema obliku veza kamena na licu zida razlikujemo ove vrste vezova:
Kod proizvoljnog oblika veza fugiranje spojnica i dotjerivanje povrinskih bunja obavlja
se dlijetom (picom).
Kod veza pravilnih horizontalnih redova mogu biti redovi razliitih visina, ali kamenje u
jednom redu mora biti iste visine.
Obrade vidnih povrina kamena opisane su u potpoglavlju 4-01.4.6. ovih Opih tehnikih
uvjeta.
Bunjasta obrada
Bunjasta obrada jest obrada povrine kamena ekiem i dlijetom (picom). Bunje ne
smiju izlaziti izvan lica zida vie od 5 cm.
picanje
picanje je obrada povrine kamena picom. Obraena povrina mora biti ravna.
tokanje (ozrnjavanje)
Obrubljivanje
Obrubi su dlijetom obraene rubne povrine kamena. Na jednom licu zida irina obruba
kamenja mora biti ista. irina mora biti naznaena u projektu jer o njoj ovisi jedinina
cijena obrade kamena.
Kamenje mora biti obrubljeno prema opisu u ovom potpoglavlju.
Iza potpornih zidova radi se betonska tajaa i postavlja perforirana drenana cijev za
prihvat podzemne vode u svemu prema projektu za izradu potpornog zida. Kakvoa
betona dana je u projektu. Visinski poloaj tajae provjerava nadzorni inenjer. Drenane
cijevi mogu biti betonske, azbestcementne ili plastine, a promjer im je odreen
projektom.
Cijevi moraju biti poloene u neprekidnom padu, na to treba obratiti osobitu panju kod
malih projektiranih padova.
Stranica
- 4-6 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI 4
Kamena zaloga iza potpornog zida radi se prema projektu. Zalogu treba izraditi od
zdravog, probranog lomljenog kamena minimalne dimenzije 20 cm. Zaloga se slae kao
suhozid u slojevima, tako da nosi sama sebe, jer ona ima i statiko djelovanje pri
preuzimanju potiska.
Filtarski sloj radi se iza zida, izmeu glinenog materijala iskopa i kamene zaloge. Izbor
materijala i debljina filtra trebaju biti odreeni na osnovi prethodnih laboratorijskih
ispitivanja i moraju biti u skladu s HRN U.S4.062 i odgovarajuim poglavljem ovih
OTU. Ako je potrebno, filtar se moe raditi iz vie vertikalnih slojeva razliitih materijala
(na primjer: 10 cm krupnozrnatog pijeska i 15 cm granuliranog ljunka). Filtarski
materijal nabija se laganim nabijaem. Ne smije se dopustiti mijeanje zemljanog
materijala iz padine s materijalom filtra. Filtarski se sloj moe izvesti i uz primjenu
geotekstila ako je to predvieno projektom.
Iznad kamene zaloge i filtra iza potpornog zida radi se glineni ep. Glineni ep mora biti
debljine 0,5 m kako bi se sprijeilo mijeanje povrinske i podzemne vode u drenanom
sustavu. Glina se ugrauje u slojevima debljine 15 cm, vlanost joj mora biti blizu
optimalne, a nabija se runim nabijaima.
Kakvou rada i sastav filtra treba kontrolirati prema zahtjevima iz projekta i ovih OTU.
Prije nego otpone rad izvoa je duan predoiti nadzornom inenjeru dokaze o
upotrebljivosti materijala koji namjerava ugraditi u filtar.
Kontrola kakvoe materijala temeljnog tla provodi se na ovaj nain: po zavretku iskopa
temeljne jame na projektiranu dubinu, potrebno je ustanoviti da li materijal u kojem e se
temeljiti potporni zid odgovara projektom predvienom materijalu.
Izvoa je duan izvoditi radove prema projektu, odredbama ovih OTU, uputi nadzornog
inenjera te ovih normi:
Iskop se mjeri u kubinim metrima prema projektu ili naknadno odobrenim izmjenama.
Kod objekata u usjeku ili zasjeku iskop temelja rauna se samo ispod kote planuma
posteljice, a ostali iskop obraunava se kao iroki iskop.
Stranica
- 4-8 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI 4
Betonska tajaa i drenana cijev mjere se u dunim metrima izraene tajae i postavljene
drenane cijevi.
Filtarski sloj iza potpornog zida mjeri se u kubinim metrima izraenog filtra.
Stranica
- 4-10 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI 4
Opis rada
Rad obuhvaa izradu montanih potpornih i oblonih zidova raznih tipova, s iskopom za
temelje, izradom drenaa i poprenih ispusta drenaa, izradom, nabavom i montiranjem
predgotovljenih izraenih armiranobetonskih elemenata, gabionskih koara, mrea i
koeva za izradu zida od armiranog tla i slino, te ureenjem okolia po zavretku radova.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog
inenjera i ovim OTU. Dodatni i naknadni radovi mogu se izvoditi samo po prethodnom
odobrenju nadzornog inenjera.
Materijali
Beton
Beton u temeljima i izvan temelja mora u svemu odgovarati zahtjevima danim u projektu,
odgovarajuim odredbama propisa za beton i armirani beton i odredbama iz ovih OTU.
Ako se primjenjuje tip potpornog zida kod kojeg je potrebno injektiranje i sidrenje
elemenata zida, radovi i materijali moraju u svemu odgovarati uvjetima danim u projektu.
Oplate
Oplate moraju biti izraene tako da su vidne povrine potpuno glatke, odnosno kako je
definirano projektom. Oplata mora odgovarati zahtjevima iz projekta, odgovarajuim
odredbama propisa za beton i armirani beton i odredbama iz ovih OTU.
Montani elementi
Svi montani elementi moraju odgovarati zahtjevima iz projekta, ovih OTU te moraju
imati dokaze u originalu o potrebnoj kakvoi prema HRN U.E3.050. Njihovu primjenu na
osnovi projekta odobrava nadzorni inenjer.
Sidra
Ako se radi zid koji treba sidriti, sidra moraju odgovarati zahtjevima kakvoe norme
HRN C.K6.020, zahtjevima iz projekta i ovih OTU.
Filtar za drenae
Materijal za filtre u drenaama treba odrediti uzevi u obzir svojstva glinovitog materijala
uz koji se nalazi filtarski sloj, a prema HRN U.S4.062 i odgovarajuim odredbama ovih
OTU.
Izrada
Iskop za temelje montanih potpornih zidova treba raditi prema dimenzijama i zahtjevima
iz projekta i ovih OTU.
Prijevoz, montiranje i gradnja montanih potpornih i oblonih zidova mora u svemu biti
prema zahtjevima iz projekta za odreeni tip montanog zida, prema POG-u ili prema
posebnim tehnikim uvjetima za izradu zidova koji su sastavni dio projekta.
Prije ugradnje izvoa mora osigurati visinske kote krune i temelja zida. Ugraivati se
mogu samo neoteeni montani elementi.
Kakvou montanih elemenata za izradu zidova izvoa mora dokazati prije poetka
radova odgovarajuom tehnikom dokumentacijom, certfikatom sukladnosti te dokazom
o kakvoi od proizvoaa elemenata koju izdaje ovlateno tijelo i u originalu predati na
suglasnost nadzornom inenjeru.
Iskop temelja mjeri se u kubinim metrima u okviru projekta ili prema naknadnim
izmjenama koje je odobrio nadzorni inenjer. Kad je objekt u usjeku ili zasjeku, iskop
temelja rauna se samo ispod kote planuma posteljice, a ostali se iskop obraunava kao
iroki iskop.
Stranica
- 4-12 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II
POTPORNI I OBLONI ZIDOVI 4
Montani zid ili zid od armiranog tla mjeri se u kubinim metrima izraenog zida.
Sidra za sidrenje elemenata zida mjere se u stvarnoj duini ugraenih sidara u dunim
metrima.
Betonske tajae i drenane cijevi mjere se u dunim metrima izraene tajae i postavljene
drenane cijevi.
Stranica
- 4-14 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA II