Professional Documents
Culture Documents
vrstoa materijala i
elemenata
2.1 Osnovna mehanika optereenja..............................................................2
2.1.1 Nauka o vrstoi i vrste mehanikih optereenja...................................................2
2.1.2 Rastezanje i sabijanje - optereenja........................................................................8
2.1.3 Savijanje - optereenja...........................................................................................9
2.1.4 Smicanje i uvijanje - optereenja...........................................................................9
2.2 Naprezanja i deformacije.........................................................................10
2.2.1 Osnove naprezanja i deformacija.........................................................................10
2.2.2 Rastezanje i sabijanje - naprezanja i deformacije................................................12
2.2.3 Savijanje - naprezanja i deformacije....................................................................14
2.2.4 Smicanje i uvijanje - naprezanja i deformacije....................................................16
2.2.5 Koncentracija naprezanja.....................................................................................17
2.2.6 Izvijanje................................................................................................................20
2.3 Radna optereenja....................................................................................21
2.3.1 Mehanika optereenja.........................................................................................21
2.3.2 Dinamika optereenja.........................................................................................24
2.3.3 Kontaktna naprezanja...........................................................................................27
2.4 Konstrukcijski materijali.........................................................................29
2.4.1 Proces deformiranja pri optereivanju.................................................................29
2.4.2 Svojstva i mehanike karakteristike materijala....................................................30
2.4.3 Promjene mehanikih karakteristika tijekom vremena........................................36
2.4.4 Izbor materijala....................................................................................................37
2.5 Prorauni jednostavnih elemenata.........................................................38
2.5.1 Naela prorauna..................................................................................................38
2.5.2 Primjeri prorauna (1): rastezanje, sabijanje, isto savijanje...............................39
2.5.3 Primjeri prorauna (2): smicanje, uvijanje...........................................................44
2.5.4 Primjeri prorauna (3): koncentracija naprezanja i izvijanje...............................47
2.5.5 Primjeri prorauna (4): Dinamiko optereenje...................................................50
Dodaci...............................................................................................................52
Literatura.........................................................................................................62
Ishodi uenja:
(a) Razumijevanje pojma nauka o vrstoi (definicija i metode) i osnovnih
mehanikih optereenja (rastezanje, sabijanje, savijanje, smicanje,
uvijanje).
(b) Razumijevanje posljedica osnovnih mehanikih optereenja
naprezanja i deformacija (naprezanja i deformacije) i specifinih
naprezanja i deformacija (koncentracija naprezanja i izvijanje).
(c) Usvajanje radnih optereenja (mehanika, dinamika, kontaktna).
(d) Obnovljena odabrana znanja iz konstrukcijskih materijala.
(e) Usvajanje prorauna jednostavnih elemenata.
2 Elementi strojeva 1
Vrste optereenja
Tijekom rada strojarskih sustava, elementi strojeva su izloeni razliitim vrstama
optereenja. Prema fizikoj prirodi razlikuju se:
Nazivna (nominalna) optereenja (optereenja, koja proizlaze iz nazivne snage i brzine vrtnje
pogonskih strojeva, nosivosti dizala) su optereenja pri kojima je proraunom predvien normalan
rad strojnih elemenata. Tijekom koritenja su elementi strojeva esto izloeni optereenjima
koja se znaajno razlikuju od nazivnih optereenja
Radna optereenja su odreena:
mehanika vektorskim silama i momentima
toplinska skalarnim temperaturama
pri emu se moraju uzeti u obzir promjene optereenja s vremenom (statika i dinamika
optereenja).
Sila
Sila, F (en, Force), N pokazatelj uzajamnog mehanikog djelovanje tijela.
S obzirom na nain djelovanja sila razlikuju se etiri osnovne vrste optereenja elemenata:
Sile djeluju:
4 Elementi strojeva 1
Moment sile
Moment sile, T (en, Torque), Nm pokazatelj uzajamnog mehanikog djelovanje tijela.
Ako na element s nepominom tokom, van nepomine toke djeluje sila, tada e vektor
momenta koji izaziva okretanje tijela biti jednak vektorskom produktu vektora poloaja
hvatita u odnosu na nepominu toku i vektora sile.
T = F d , T = F r
sin a , T = F
r sin a
T
= N
m
Moment klju:
T = F d , [ T ] = N m
Djelovanje momenta sprega sila moe se analizirati na primjeru volana, te klju za
demontau/montau kotaa automobila.
Hvatita i/ili intenziteti i/ili pravci i/ili smjerovi sila i/ili momenata u statikim se
optereenjima tijekom vremena ne mijenjaju, a u dinamikim mijenjaju.
Prema nainu djelovanja razlikuju se:
Osnovna se optereenja mogu opisati jednom rezultantom sila ili rezultantom momenata,
dok se sloena optereenja opisuju s dvije ili vie rezultanti sila/momenata.
Prema nainu djelovanja razlikuju se sljedee vrste osnovnih statikih optereenja:
2. vrstoa materijala 7
Rastezanje
Na element djeluju sile rastezanja koje su istog pravca i razliitih smjerova. Primjeri su:
Sabijanje
Na element djeluju sile sabijanja koje su istog pravca i razliitih smjerova. Primjeri su:
8 Elementi strojeva 1
isto savijanje
Smicanje
Na element djeluju sile smicanja koje su razliitih pravaca i razliitih smjerova. Primjeri
su:
2. vrstoa materijala 9
Uvijanje
(b) deformacije.
Rastezanje
F
sv = +
A
Ovisno o postavljenom zadatku, potrebno je izraunati:
Potrebni presjek Aktualno naprezanje Maksimalno dozvoljen optereenje
F F
Apot = sakt = FMax = sdoz
A
sdoz A
Produljenje Suenje
DL = L1 - L DL > 0 Dh = h1 - h Dh < 0
Relativno produljenje Relativno suenje
DL Dh
e= ep =
L h
Uzimajui u obzir modul elastinosti:
s = E
e
Materijal n
beton 0
elik i elini lijev 0,30
bakar 0,34
cink 0,39
elastomeri
Sabijanje
Naprezanje uzrokovano tlanom silom F okomitom na povrinu:
F
st = -
A
2. vrstoa materijala 13
Skraenje Proirenje
DL = L1 - L DL < 0 Dh = h1 - h Dh > 0
Relativno skraenje Relativno proirenje
DL Dh
e= ep =
L h
S A V IJ A N J E
p r a v o s a v ija n je s a v ija n je s ila m a
F F
F
M s v,x = const
x x
M = fx
M sv M sv
s v ,x
gdje je: I moment tromosti, u odnosu na os koja se nalazi u neutralnoj ravnini, m4.
Najvee naprezanje je na gornjoj/donjoj povrini:
Msv
ssv,Max =
zMax
Iy
dobiva se konano:
M sv
ssv,Max =
W
p p
krug I y = Iz = d4
Wy = Wz = d3
64 32
bh3 bh2
Iy = Wy =
12 6
pravokutnik
hb3 hb2
Iz = Wz =
12 6
Smicanje
Smina naprezanja spadaju u grupu tangencijalnih naprezanja:
Optereenje silom i
tangencijalno naprezanje:
F
ts =
A
djeluju paralelno s aktualnom
povrinom.
Kut smicanja:
Ds
tan g =
L
Zbog veoma malog kuta:
g tan g
Uvijanje
Uvijanja uzrokuju momenti torzije, a pratea naprezanja spadaju u tangencijalna
naprezanja.
http://tonuk.me.metu.edu.tr/ME206/torsional_stress.html
16 Elementi strojeva 1
T R
tt,max =
Ip
Nazivno je naprezanje:
F
sn =
A
Omjer najveeg lokalnog naprezanja smax i nominalnog naprezanja sn, (raunatog na sueni
presjek) naziva se geometrijskim faktorom koncentracije naprezanja ili jednostavno faktor
oblika:
smax
ak =
sn
gdje je: ak za vlano naprezanje
aks za savijanje
akt za torziju
Mjesta promjena oblika na konstrukcijskim elementima gdje dolazi do koncentracije
naprezanja nazivaju se koncentratori naprezanja.
Veliina maksimalnog lokalnog naprezanja ovisi o vrsti optereenja.
18 Elementi strojeva 1
Vlano naprezanje:
F
smax = ak sn = ak
A
Naprezanje na savijanje (a):
Ms
ss max = aks ssn = aks
W
Naprezanje na torziju (b):
T
tt max = akt ttn = akt
Wp
2.2.6 Izvijanje
Pri postupnom poveanju tlanih optereenja vitkih elemenata (duina mnogo vea u odnosu na
njihovu debljinu), dolazi kod odreenih kritinih optereenja do gubitka njihove elastine
stabilnosti i izvijanja. Mala dodatna optereenja iznad kritinog dovode do velikog porasta
naprezanja i loma.
p2
EI
Fk = 2
Lk
Elastino izvijanje (deformacija pri naprezanju u elementu < granice proporcionalnosti) , kritino
naprezanje izvijanja k odreuje se po Eulerovom izrazu:
Fk E I E
sk = = p2 2 min = p2 2
A Lk A
Optereenja uzrokuju:
Gravitacija
Uslijed djelovanja gravitacije element djeluje na hvatite ovjesa ili na podlogu silom:
Fg = m
g
Deformacija
Elementi se optereuju:
(c) elastinim deformacijama drugih elemenata s kojima su u dodiru i
(d) promjenama temperature u uvjetima ogranienih promjena dimenzija.
Pogon
Tijekom pogona se javljaju pogonska optereenja element vrei korisni rad mora
savladavati odreene otpore te pri tome biva optereen. Optereenje se javlja u obliku sile ili
momenta. Pri prijenosu snage:
P P
F= T =
v w
gdje je: P snaga, W
v brzina, m/s
w kutna brzina, rad/s
22 Elementi strojeva 1
Inercija
Pri ubrzanjima ili usporenjima elemenata pojavljuju se inercijskih sile i momenti.
U sluaju pravocrtnog gibanja, inercijska je sila:
Fin = -m
a
gdje je: m masa elementa, kg ,
a aktualno ubrzanje, m/s2 .
Pravac djelovanja inercijskih sila se poklapa s pravcem ubrzanja, a znak je posljedica
suprotnog smjera djelovanja inercijskih sila od smjera ubrzanja.
U sluaju krunog gibanja inercijski je moment:
Tin = -J
a
Za statiko optereenje: k = 1.
jednosmjerno dinamiko optereenje
impulsno dinamiko optereenje
izmjenino dinamiko optereenje
isto izmjenino optereenje
Statiko optereenje: k = 1.
U strojarskim su sustavima este dvije vrste dinamikog optereenja:
1. pulzirajue optereenje:
Fmin = 0, FA = Fmax/2, Fsr = FMax/2, k=0
2. titrajue optereenje:
Fmin = FA, FA = Fmax, Fsr = 0, k=1
Dinamika optereenja (izuzev titrajueg s Fsr = 0) mogu se opisati kombinacijom statikog
optereenja Fsr i titrajueg optereenja amplitude FA.
Isti se pristup koristi za optereenja silama i momentima (torzije T i savijanja Ms), te za
naprezanja.
2. vrstoa materijala 25
Veza izmeu a k i b k
Prema Thumu:
bk = 1 + hk ( a k - 1)
1
hk = 3
8 Rp0,2
1+ 1-
r Rm
R2
-b b
-a
R1
+
E1 E2
Kidalica
Epruvete
2. vrstoa materijala 29
vrstoa materijala
Granica elastinosti, RE najvee naprezanje kod kojeg jo ne nastupa trajna
deformacija.
Granica proporcionalnosti, Rp najvee naprezanje koje jo prati proporcionalna
deformacija, te kod koga jo vrijedi Hookov zakon:
s = E
e
gdje je: E modul elastinosti, N/mm2
Iznad granice proporcionalnosti deformacije bre rastu od naprezanja (koriteni nain prikaza
dijagrama s = f(e) zbunjuje nedovoljno informirane).
Granica razvlaenja, Re, N/mm2 : najnie naprezanje kod koga poinje teenje
materijala i pri malim poveanjima naprezanja dolazi do velikih deformacija (ne vai Hookov
zakon)..
Krutost
Modul elastinosti, E, kN/mm2 : omjer naprezanja i deformacija u elastinom podruju:
s F DL
E = , N/mm2 s= , N/mm2 e= ,1
e A L0
Tvrdoa
Tvrdoa po Vickersu, HV , 1 : pokazatelj otpornosti materijala prodiranju normirane
dijamantne piramide definiranih dimenzija, optereene definiranom silom.
Dinamika vrstoa
Oprema laboratorija za ispitivanje zamorne vrstoe i mehanike loma:
Whlerov dijagram
Normirana epruveta se podvrgava vlanim dinamikim naprezanjima sdX (X = 1, 2, 3, , g),
manjim od Rm koja izazivaju zamorni lom nakon odreenog broja promjena optereenja NX.
Smithov dijagram
Smithov dijagram ovisnost dinamike vrstoe o srednjem naprezanju
Opisuje promjene dinamike vrstoe za razliite sm / tm, (razlite vrste dinamikih naprezanja)
za odreeni materijal ili grupu materijala slinih svojstava.
34 Elementi strojeva 1
1- b
RdG s + Rd-1 Re
b m
1-
2
Amplituda dinamike vrstoe bit e:
R
( 1- k)
Ra dG
2
Zamor poinje zaeem inicijalne (mikro) pukotine duljine reda veliine kristalnog zrna (oko
0,05 mm), a zaee pukotine zapoinje gomilanjem plastinih deformacija na mjestima
mikrokoncentracije naprezanja.
Inicijalne mikropukotine naprezanja su najee na povrini dinamiki napregnutog
elementa, na dnu povrinskih neravnina, u okolini nehomogenosti (gubitak ugljika pri kovanju ili
ukljuci pri lijevanju, produkti korozije).
irenja pukotine traje sve dok naprezanja u ostatku presjeka ne dostignu vrijednost Rm (Re ,
Rp0,02), nakon ega nastaje lom.
Sloena optereenja
Pri usvajanju (odreivanje i prihvaanje) dimenzija elemenata potrebno je imati na umu
ispunjavanje kriterija vrstoe: naprezanje koje se javlja u bilo kojoj toki elementa ne smije
biti vee od doputenog naprezanja:
s sdop t tdop
Rastezanje
Primjer P-02.01 Cijev prikazana na skici, izraena od elika za poboljanje 34CrMo4,
optereena je vlanom silom od 60 kN. [Lpple (2008), str. 5/22]
(b) Produljenje (e) i apsolutno produljenje (DL) tapa pri vlanom optereenju
zadatom silom.
(c) Vlanu silu (F1) pri kojoj dolazi do loma tapa.
Rjeenje:
(a) D = 8,29 mm.
(b) e = 0,137 %.
(c) DL = 1,96 mm.
(d) FL = 34,1 kN.
Sabijanje
Primjer P-02.03 Cijev prikazan na skici, od elika za poboljanje S235JR,
optereena je tlanom silom od 120 kN. [Lpple (2008), str. 9/34]
isto savijanje
Primjer P-02.07 Kutijasti nosa, prikazan na skici, izraen je od nelegiranog elika
S275JR te optereen statikom silom od 25 kN. [Lpple (2008), str.
11/38]
42 Elementi strojeva 1
Smicanje
Primjer P-02.05 Labavi spoj, prikazan na skici, treba prenijeti silu od 35 kN. Za
izradu spoja koriten je nelegirani elik E295. [Lpple (2006), str.
16/53]
Primjer P-02.06 Ovjes sa zakovinim spojem, prikazan na skici, treba prenijeti silu od
100 kN sa stupnjem sigurnosti np = 3,5. Za izradu zakovica koriten
je elik C22. [Lpple (2006), str. 17/57]
44 Elementi strojeva 1
Uvijanje
Primjer P-02.09 Cijev za prijenos okretnog momenta, prikazana na skici, izraen je
od nelegiranog elika S275JR. [Lpple (2006), str. 18/59]
Primjer P-02.10 tap izraen od nelegiranog elika S275JR prenosi okretni moment
uzrokovan statikim silama od 900 N koje djeluju na kvadratnu
plou, prikazanu na skici, zavarenu na nosa. [Lpple (2006), str.
18/60]
2. vrstoa materijala 45
Koncentracija naprezanja
Izvijanje
Primjer P-02.11 Profil prikazan na skici je izraen od elika za poboljanje C22 te
optereen statikom silom od 50 kN. [Lpple (2006), 166. str]
2. vrstoa materijala 47
Dodaci
Literatura
Alfirevic1996/249340, Androi 2008, Arndt2011, Avallone2006, Balke2010, Barber2011, Bassin1979,
Beer2010, Beer2011, Beer2001, Berger2005, BgeA2001, BgeL2011, BgeF2011, BgeM2011,
BgeT2011, Bge2007, Brown2005, Budynas2011, Budynas2008, Carvill2003, Case1999,
Czichos2008, daSilva2006, Dankert2011, Dorf2004, Eli1973, Fleischer 2009, Gekeler2006,
Gere2009, Gere2011, Gere2006, Gross2011, Grote 2009, Grote 2007, Haberhauer2011,
Haberhauer2009, Hartog1961, Hauger2008, Hearn1997, Hering2004, Hibbeler2010, Hibbeler2004,
Hicks2004, Hodi2004, Huston2009, Jelaska2005, Khan2006, Klebanov2008, Kolumbi2010,
Kraut1988, Kreith2005, Kudumovi2000, Knne2008, Kutz12005, Kutz1998, LppleT2006,
LppleT2008, LppleZ2007, LppleZ2008, Leckie2009, Lingaiah2002, Mack2006, Marghitu2001,
Mott2004, MuhsF2006, MuhsZ2006, Nahrstedt2006, Niemann2005, Norton2006, Oberg2004,
Oberg2008, Pandi2008, Patnaik2004, Podhorsky1963-1997, Podrug2008, Pustaic2009, Pytel2011,
Pytel-, Rakovi1985, Richard2008, Richard2006, Rothbart2006, Schier2011, Shigley1996,
Shigley2004, imi2002, imi1995, Singh2007, Smith2000, Spotts1961, Stark2006, Steinhilper2008,
Timings2005, Ulbrich2006, Wittel2009,
2.1 Optereenja i naprezanja
2.1.1 Mehanika optereenja
2.1.2 Statika i dinamika optereenja
2.1.3 Radna i proraunska optereenja
2.1.4 Naprezanja
2.2 Naprezanja i deformacije
Internet
52 Elementi strojeva 1
Oznake
Carvill2003/299300, Haberhauer2011/637, Shigley1996/A.2,
A povrina, mm2
D/d vanjski/unutarnji promjer, mm
F sila, N
m masa, kg
L/B/H duljina/irina/visina, mm
p tlak, N/mm2
t vrijeme, s
T apsolutna temperatura, K
V volumen, m3
v brzina, m/s
W rad, J
temperatura, C
h koeficijent gubitaka energije, 1 ; dinamika viskoznost, Pas
r gustoa, kg/dm3 ; elektrina otpornost, cm
2. vrstoa materijala 53
Rjenik
Carvill2003/322340,
Podloge
2. vrstoa materijala 55
56 Elementi strojeva 1
Razno
2. vrstoa materijala 57
Provjera znanja
Kod prezentacija i raunskih zadataka ocjenjuje se: zanimljivost, sadraj, obim, razina i estetika.
Prezentacija
o Svaki student u grupi priprema prezentaciju uz koritenje programa: PowerPoint, CorelDraw i
Photoshop;
Izraunavanja
o Raunske zadatke rade timovi od po 3 studenta (2 ili 4);
o Tekst se pie u Word-u s formulama pisanim uz koritenje MathType-a;
o Crtei se izrauju u CorelDraw i/ili AutoCAD-u i/ili SolidWorks-u;
o Zadacima se prilau MATLAB semi-programi (format *.m);
OBAVEZNO:
svaki student po jednu prezentacju (a),
svaka grupa po jedan zadatak (b).
svaka grupa jedan zadatak po izboru (c) ili (d),
58 Elementi strojeva 1
Literatura
1. Alfirevic I., Sikic Z., Budin I.: Inzinjerski prirucnik IP 1 temelji inzenjerskih znanja; Skolska knjiga,
1996.
2. Androi B., Dujmovi D., Deba I.: Metalne konstrukcije 1 Eurocode; Institut graevinarstva
Hrvatske, 1994.
3. Arndt K.-D., Brggemann H., Ihme J.: Festigkeitslehre fr Wirtschaftsingenieure Kompaktwissen fr
den Bachelor; Vieweg+Teubner, 2011.
4. Ashby M. F., Johnson K.: Materials and Design The Art and Science of Material Selection in Product
Design; Butterworth-Heinemann, 2002.
5. Ashby M. F., Messler R. W., Asthana R., Furlani E. P., Smallman R. E., Ngan A. H. W., Mills N.:
Engineering Materials and Processes Desk Reference; Butterworth-Heinemann, 2009.
6. Ashby M. F., Shercliff H., Cebon D.: Materials Engineering, Science, Processing and Design;
Butterworth-Heinemann, 2007.
7. Ashby M. F.: Materials Selection in Mechanical Design, 3rd Edition; Elsevier Butterworth-Heinemann,
2005.
8. Avallone E. A., Baumeister T. Sadegh A.: Marks' Standard Handbook for Mechanical Engineers 11th
Edition; McGraw-Hill Professional 2006.
9. Balke H.: Einfhrung in die Technische Mechanik Festigkeitslehre, 2. Auflage; Springer, 2010.
10. Barber J. R.: Intermediate Mechanics of Materials, 2nd Edition; Springer, 2011.
11. Bassin M.G., Brodsky S. M., Wolkoff H.: Statics and Strength of Materials 3rd Edition; McDraw-Hill,
1979.
12. Beer F. P., Johnston R. E. Jr., DeWolf J. T., Mazurek D. F.: Mechanics of Materials, 5th Edition;
McGraw-Hill Higher Education, 2009.
13. Beer F. P., Johnston R. E. Jr., DeWolf J. T., Mazurek D. F.: Mechanics of Materials, 6th Edition;
McGraw-Hill Higher Education, 2011.
14. Beer F. P., Johnston R. E. Jr., DeWolf J. T., Mazurek D. F.: Mechanics of Materials, 3rd Edition,
Solutions Manual; rukopis, 2001.
15. Berger J.: Klausurentrainer Technische Mechanik, 2. Auflage; Vieweg+Teubner, 2005.
16. Bge A., Schlemmer W.: Aufgabensammlung Technische Mechanik, 20. Auflage; Vieweg+Teubner,
2011.
17. Bge A., Schlemmer W.: Lsungen zur Aufgabensammlung Technische Mechanik, 14. Auflage;
Vieweg+Teubner, 2011.
18. Bge A.: Formeln und Tabellen zur Technischen Mechanik, 22. Auflage; Vieweg+Teubner, 2011.
19. Bge A.: Handbuch Maschinenbau Grundlagen und Anwendungen der Maschinenbau-Technik, 20.
Auflage; Vieweg+Teubner, 2011.
20. Bge A.: Technische Mechanik: Statik Dynamik Fluidmechanik Festigkeitslehre, 29. Auflage;
Vieweg+Teubner, 2011.
21. Bge A.: Vieweg Handbuch Maschinenbau Grundlagen und Anwendungen der Maschinenbau-
Technik, 18. Auflage; Vieweg, 2007.
22. Brown T. H. Jr.: Mark's Calculations For Machine Design; McGraw-Hill, 2005.
23. Budynas R. G., Nisbett J. K.: Shigley's Mechanical Engineering Design, 9th Edition; McGraw-Hill,
2011.
24. Budynas R. G., Nisbett K. J.: Shigleys Mechanical Engineering Design, 8th Edition; McGraw-Hill,
2008.
2. vrstoa materijala 63
25. Callister Jr. W. D.: Materials Science and Engineering: An Introduction, 7th Edition; John Wiley & Sons,
New York, 2007.
26. Carvill J.: Mechanical Engineer's Data Handbook; Butterworth-Heinemann, 2003.
27. Case J., Chilver L., Ross C. T. F.: Strength of Materials and Structures, 4th Edition; Arnold 1999.
28. Chapra S. C.: Applied Numerical Methods with MATLAB for Engineers and Scientists, 2nd Edition;
McGraw-Hill, 2006.
29. Czichos H., Hennecke M.: Htte Das Ingenieurwissen 33. Auflage; Springer, 2008.
30. da Silva V. D.: Mechanics and Strength of Materials; Springer, 2006.
31. Dankert J., Dankert H.: Statik, Festigkeitslehre, Kinematik / Kinetik, 6. Auflage; Vieweg+Teubner,
2011.
32. Dorf C.: The Engineering Handbook, 2nd Edition; CRC, 2004.
33. Eli Z., Grubjei N., Kosteli A., Maarevi B., Obermit E., Rai V., Senti B., Skalicky B., Vojta
D.: Praktiar 3 Strojarstvo 2; kolska knjiga, 1973.
34. Fleischer B., Theumert H.: Entwickeln Konstruieren Berechnen Komplexe praxisnahe Beispiele mit
Lsungsvarianten, 2. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.
35. Gekeler E. W.: Mathematische Methoden zur Mechanik Ein Handbuch mit MATLAB- Experimenten;
Springer, 2006.
36. Gere J. M., Goodno B. J.: Mechanics of Materials, 7th Edition; Cengage Learning, 2009.
37. Gere J. M., Goodno B. J.: Mechanics of Materials, Brief Edition; Cengage Learning, 2011.
38. Gere J. M.: Mechanics of Materials, 6th Edition; Thomson, 2003.
39. Gross D., Hauger W., Schrder J., Wall W. A., Bonet J.: Engineering Mechanics 2 Mechanics of
Materials; Springer, 2011.
40. Grote K.-H., Antonsson E. K.: Springer Handbook of Mechanical Engineering; Springer, 2009.
41. Grote K.-H., Feldhusen J.: Dubbel - Taschenbuch fr den Maschinenbau, 22. Auflage; Springer, 2007.
42. Haberhauer H., Bodenstein F.: Maschinenelemente Gestaltung Berechnung Anwendung, 16. Auflage;
Springer, 2011.
43. Haberhauer H., Bodenstein F.: Maschinenelemente Gestaltung, Berechnung, Anwendung, 15.
Auflage; Springer, 2009.
44. Hall A. S. Holowenko A. R., Laughlin H. G.: Schaum's Outline of Theory and Problems of Machine
Design; McGraw-Hill, 1968.
45. Hartog D. J. P.: Strength of Materials; Dover 1961.
46. Hauger W., Mannl V., Wall W., Werner E.: Aufgaben zu Technische Mechanik 1 - 3 Statik,
Elastostatik, Kinetik, 6. Auflage; Springer, 2008.
47. Hearn E. J.: Mechanics of Materials 1 An Introduction to the Mechanics of Elastic and Plastic
Deformation of Solids and Structural Materials, 3rd Edition; Butterworth-Heinemann, 1997.
48. Hearn E. J.: Mechanics of Materials 2 The Mechanics of Elastic and Plastic Deformation of Solids
and Structural Materials, 3rd Edition; Butterworth-Heinemann, 1997.
49. Hering E., Schrder B.: Springer Ingenieurtabellen; Springer, 2004.
50. Hibbeler R. C.: Mechanics of Materials, 8th Edition; Prentice Hall, 2010.
51. Hibbeler R. C.: Statics and Mechanics of Materials SI Edition; Prentice Hall, 2004.
52. Hicks T. G.: Standard Handbook of Engineering Calculations, 4th Edition; McGraw-Hill, 2004.
53. Hodzic S., Mai S.: Zbirka rijesenih zadataka iz otpornosti materijala i teorije elastinosti; 2004.
54. Hodi S.: Otpornosti materijala i teorije elastinosti; Rudarsko geoloko graevinski fakultet; 2004
55. Huston R., Joseph H.: Practical Stress Analysis in Engineering Design, 3rd Edition; CRC, 2009.
56. Jelaska D.: Elementi strojeva skripta za studente Industrijskog inenjerstva; Fakultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, 2005.
57. Kalweit A., Paul C., Peters S., Wallbaum R.: Handbuch fr Technisches Produktdesign Material und
Fertigung Entscheidungsgrundlagen fr Designer und Ingenieure; Springer, 2006.
58. Kaw A. K.: Mechanics of Composite Materials, 2nd Edition; CRC 2005.
64 Elementi strojeva 1
59. Khan W. A., Raouf A.: Standards for Engineering Design and Manufacturing; CRC Taylor & Francis,
2006.
60. Klebanov B. M., Barlam D. M., Nystrom F. E.: Machine Elements Life and Design; CRC Taylor &
Francis Group, 2008.
61. Kolumbi Z., Kozak D.: Fizika podloge za studij strojarstva; Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010. http://www.sfsb.hr/~zkolum/Fizika/
62. Kolumbi Z., Tomac N.: Materijali podloge za diskusiju; Odsijek za politehniku Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, 2005. http://www.ffri.uniri.hr/~zvonimir/Materijali
63. Kraut B.: Strojarski prirunik, 9. izdanje; Tehnika knjiga, 1988.
64. Kreith F., Goswami D. Y.: The CRC Handbook of Mechanical Engineering, 2nd Edition; CRC 2005.
65. Kudumovi D., Alagi S.: Zbirka rijeenih zadataka iz otpornosti materijala; Promoteks, 2000.
66. Knne B.: Khler Rgnitz Maschinenteile Vol 1, 10. Auflage; Vieweg + Teubner, 2008.
67. Kutz M.: Mechanical Engineers' Handbook Four Volume Set, 3rd Edition Volume 1: Materials and
Mechanical Design; Wiley, 2005.
68. Kutz M.: Mechanical Engineers' Handbook, 2nd Edition; Wiley, 1998.
69. Lpple V.: Einfhrung in die Festigkeitslehre Lehr- und Ubungsbuch; Viewegs Fachbcher der
Technik, 2006.
70. Lpple V.: Einfhrung in die Festigkeitslehre Lehr- und bungsbuch, 2. Auflage; Vieweg+Teubner,
2008.
71. Lpple V.: Lsungsbuch zur Einfhrung in die Festigkeitslehre Ausfhrliche Lsungen und
Formelsammlung; Viewegs Fachbcher der Technik, 2007.
72. Lpple V.: Lsungsbuch zur Einfhrung in die Festigkeitslehre Aufgaben Ausfhrliche Lsungswege
Formelsammlung, 2. Auflage; Vieweg+Teubner, 2008.
73. Leckie F. A., Dal Bello D. J.: Strength and Stiffness of Engineering Systems; Springer, 2009.
74. Lingaiah K.: Machine Design Databook, 2nd Edition; McGraw-Hill, 2002.
75. Mack W., Lugner P., Plchl M.: Angewandte Mechanik Aufgaben und Lsungen aus Statik und
Festigkeitslehre; Springer, 2006.
76. Marghitu D. B.: Mechanical Engineer's Handbook; Academic Press, 2001.
77. Mott R. L.: Machine Elements in Mechanical Design, 4th Edition; Prentice Hall, 2004.
78. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Becker M., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Interaktive
Formelsammlung auf CD-ROM, 8. Auflage; Vieweg, 2006.
79. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Aufgabensammlung
Aufgaben, Lsungshinweise, Ergebnisse, 14. Auflage; Vieweg, 2007.
80. Nahrstedt H.: Algorithmen fr Ingenieure realisiert mit Visual Basic Eine anwendungsorientierte
Einfhrung Problemanalyse und Lsungsweg anhand konkreter Beispiele; Vieweg & Sohn, 2005.
81. Niemann G., Winter H.,Hhn B.-R.: Maschinenelemente Band 1 Konstruktion und Berechnung
von Verbindungen, Lagern, Wellen, 4. Auflage; Springer, 2005.
82. Norton R. L.: Design of Machinery An Introduction to the Synthesis and Analysis of Mechanisms and
Machines, 2nd Edition; WCB/McGraw-Hill, 1999.
83. Norton R. L.: Machine Design An Integrated Approach, 3rd Edition; Prentice Hall, 2006.
84. Oberg E., Jones F. D., Horton H. L., Ryffel H. H.: Machinery's Handbook 27th Edition; Industrial Press,
2004.
85. Oberg E., Jones F. D., Horton H. L., Ryffel H. H.: Machinery's Handbook 28th Edition; Industrial Press,
2008.
86. Pandi J., Pasanovi B.: Elementi strojeva udbenik s DVD-om za 2. razred tehnikih kola u
podruju strojarstva i brodogradnje; Neodidacta, 2008.
87. Patnaik S., Hopkins D.: Strength of Materials A New Unified Theory for the 21st Century; Elsevier
Butterworth-Heinemann, 2004.
88. Podhorsky R.: Tehnika enciklopedija, sveske 113; Leksikografski zavod, 19631997.
2. vrstoa materijala 65
89. Podrug S.: Elementi strojeva predavanja za struni i preddiplomski studij brodogradnje; Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, 2008.
90. Pustai D., Cukor I.: Teorija plastinosti i viskoelastinosti saetak predavanja; Fakultet strojarstva i
brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, 2009.
91. Pytel A., Kiusalaas J.: Mechanics of Materials, 2nd Edition; Cengage Learning, 2011.
92. Pytel A.: Strength of Materials Solutions Manual
93. Rakovi D.: Tablice iz otpornosti materijala, XIII izdanje; Graevinska knjiga 1985.
94. Richard H. -A., Sander M.: Technische Mechanik Festigkeitslehre Lehrbuch mit Praxisbeispielen
Klausuraufgaben und Lsungen; Vieweg+Teubner, 2006.
95. Richard H. -A., Sander M.: Technische Mechanik Festigkeitslehre Lehrbuch mit Praxisbeispielen
Klausuraufgaben und Lsungen, 2. Auflage; Vieweg+Teubner, 2008.
96. Rothbart H. A., Brown T. H.: Mechanical Design Handbook Measurement, Analysis and Control of
Dynamic Systems, 2nd Edition; McGraw Hill, 2006.
97. Schier K.: Finite Elemente Modelle der Statik und Festigkeitslehre 101 Anwendungsflle zur
Modellbildung; Springer 2011.
98. Shigley J. E., Mischke C. R.: Standard handbook of machine design, 2nd Edition; McGraw-Hill
Professional, 1996.
99. Shigley J. E., Mischke C. R.: Standard handbook of machine design, 3rd Edition; McGraw-Hill
Professional, 2004.
100. imi V.: Otpornost materijala 1, II izdanje; kolska knjiga 2002.
101. imi V.: Otpornost materijala 2; kolska knjiga, 1995.
102. Singh U. K., Dwivedi M.: Problems and Solutions in Mechanical Engineering; New Age International,
2007.
103. Smith E. H.: Mechanical Engineer's Reference Book 12th Edition; Butterworth-Heinemann, 2000.
104. Spotts M. F.: Design of Machine Elements; 3rd Edition; Prentice Hall, 1961.
105. Stark R.: Festigkeitslehre Aufgaben und Lsungen; Springer, 2006.
106. Steinhilper W.,Sauer B.: Konstruktionselemente des Maschinenbaus 1 Grundlagen der Berechnung
und Gestaltung von Maschinenelementen, 7. Auflage; Springer, 2008.
107. Timings R.: Mechanical Engineer's Pocket Book, 3rd Edition; Newnes, 2005.
108. Totten G. E., Xie L., Funatani K.: Modeling and Simulation for Material Selection and Mechanical
Design; Marcel Dekker, 2004.
109. Ulbrich H., Weidemann H.-J., Pfeiffer F.: Technische Mechanik in Formeln Aufgaben und Lsungen;
Teubner, 2006.
110. Ullman D. G.: The Mechanical Design Process, 4th Edition; 2010.
111. Weibach W.: Werkstoffkunde Strukturen, Eigenschaften, Prfung, 16. Auflage; Vieweg & Sohn,
2007.
112. Wittel H., Muhs D., Jannasch D., Voiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente Lehrbuch und
Tabellenbuch Normung, Berechnung, Gestaltung, 19. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.