Politika kultura u

BiH
Sarajevo, 15.12.2014.
Politika kultura
Zbir temeljnih vrijednosti, osjeanja i znanja koji daju oblik i
sadraj politikim procesima (Pye)
Almond i Verba daju tri tipa politikih kultura
Parohijalna
Participativna graanska kultura
Podanika kultura
Parohijalna politika kultura
Graani su tek nejasno svjesni postojanja sredinje vlasti

Primjer: udaljena plemena na iji ivot odluke sredinje vlasti

ne utjeu
Podanika politika kultura
Graani se ne doivljavaju kao sudionici u politikom procesu
nego kao podanici vlasti.
Graani su ne subjekti nego objekti vlasti

Primjer: ljudi koji ive u diktaturama

Participativna politika kultura
Graani smatraju da doprinose politikom sustavu ali i da on
povratno utjee na njih
Graanska kultura
demokracija najstabilnija u drutvima u kojima podaniki i
parohijalni stavovi predstavljaju teret participativnoj politikoj
kulturi
Drutveni kapital
Jeste kultura povjerenja i saradnje koja omoguava djelotvorno
kolektivno djelovanje. To je sposobnost neke zajednice da
razvije ja umi. Politika kultura sa zalihom drutvenog
kapitala omoguava zajednici da razvije politike institucije
sposobne rjeavati kolektivne probleme .
Elitistika politika kultura
ine je uvjerenja, stavovi i zamisli o politici onih koji su
najblii sreditima politike moi
Vrijednosti elite koherentije su i utjecajnije od vrijednosti
ukupne poplacije
Za ocjenu utjecaja elitistike kulture na stabilnost vane su tri
domenzije
Elitistia politika kultura
Vjeruje li elita u svoje pravo da vlada
Prihvata li elita pojam nacionalnog (dravnog) interesa
odvojenog od pojedinanih i grupnih ambicija
Prihvataju li pripadnici elite pravila igre, posebno ona o
prenosu vlasti
Priroda politike kulture u Bosni i
Hercegovini
Preduslovi:

1. Post-socijalistiko naslijee
2. Post-konfliktno drutvo
3. Multikulturalni koncept/konsocijacijska demokratija
Priroda politike kulture u BiH
1. Post-socijalistiko naslijee
Istraivanja pokazuju da je socijalistiko naslijee ostavilo
dubokog traga u politikoj svijesti graana/ki
BiH: top down promjena: omoguila ouvanje tradicionalnih
vrijednosti i dominaciju kolektivnog nad individualnim
Transformacija iz socijalistikog u etno-nacionalistiku
politiku kulturu
Priroda politike kulture u BiH
2. Post-konfliktno drutvo
Nepostojanje jedinstvenog pogleda na prirodu sukoba u Bosni i
Hercegovinu
Prenoenje nerijeenih konflikata u institucije: pitanje
postojanja drave i njenog unutanog ureenja; stepena
centralizacije/decentralizacije, odnosno federalizacije;
Nivo povjerenje u novoostvarane institucije
Tolerancija, pomirenje te odnos povjerenja meu etnikim
grupama u Bosni i Hercegovini
Nepostojanje zajednike vizije o politikoj zajednici u BiH
meu etnikim grupama
Pitanje legitimiteta politikog predstavljanja grupa kroz izborni
sistem
Priroda politike kulture u BiH
3. Multikulturalni koncept/konsocijacijska demokratija
multikulturalno/multikulturalno i segmentirano drutvo
Verzija konsocijacijske demokratije: institutcionalizacija
kolektivnih prava, veto mehanizama (vitalni nacionalni
interes i entitetsko glasanje), principa rotacije,
konsenzualnog postupka donoenja odluka, kompleksne
dravne strukture, iroka koalicija na dravnom nivou
Formalni preduslovi demokratije: viepartijski izbori, sloboda
udruivanja i politikog djelovanja, sloboda medija, sloboda
govora
Nerijeeno pitanje pozicije Ostalih u politikom sistemu Bosne
i Hercegovine
Priroda politike kulture u BiH
Nerijeno identitetsko pitanje
Stepen razvoja civilnog drutva: formalno i aktivno djelovanje,
te mogunost utjecaja na procese donoenja odluka
Odnos individualnog i kolektivnog, odnosno nacionalnog I
graanskog u politikom sistemu Bosne i Hercegovine
Demokratizacija
Demokratizacije se odnosi na politike promjene u
smjeru demokratije (Potter 1997) i predstavlja spor i
bolan proces (Grugel 2003)
Tri faze demokratizacije (Beirevi):
1. demokratska liberalizacija ili propadanje autoritarnih
reima
2. demokratska tranzicija (formalni apsekt)
3. demokratska konsolidacija
Demokratizacija
Negativna demokratska konsolidacija: rjeavanje ustavnih pitanja,
ponaanje politike elite i odnos civilne i vojne vlasti
Pozitivna demokratska konsolidacija: institucionalizacija novih
demokratija, internalizacija pravila i procedura, irenje demokratskih
vrijednosti kroz aktivaciju civilnog drutva i prerada politike
kulture (Pridham, 2002)
Demokratizacija
Demokratsku konsolidaciju ukljuuje: stabilizacija,
rutinizacija, institutionalizacija i legitimizacija obrazaca
demokratskog ponaanja
Demokratska tranzicija moe trajati godinama i nikada ne
prei u konsolidovanu demokratiju
Demokratizacija
Tri varijable demokratizacije postkomunistikih zemalja
(Merkel, 2011):
1. modernizacija
2. dravnost (odnosno (ne)postojanje problema gradnje
drave, dravne teritorije, secesionizma,
etnonacionalizma ili sl)
3. vanjski akteri (utjecaj Evropske unije)