Izvorni lanak UDK 316.42.063.

3
339.9.01
Primljeno 23. 11. 2008.

eljko Kaluerovi
Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, dr. Zorana inia 2, RS21000 Novi Sad
zeljko.kaludjerovic@gmail.com

Poimanje globalizacije

Saetak
Istraivanje poimanja globalizacije u mnogim je svojim elementima slojevito i difuzno, pa
nije jednostavno ak ni navesti sve sfere njene aplikacije, kao ni naine manifestiranja.
Multidimenzionalnost odreenja globalizacije oteana je i zbog toga to ona nije nekakvo
stanje, ve proces, pa su tekoe njenog opojmljenja povezane sa tematskim racionalnim
odnosom prema samom tom procesu. Nakon analize najpoznatijih definicija globalizacije
autor je zakljuio da je ona u bitnom smislu povezana sa deteritorijalizacijom i reteri
torijalizacijom socio-ekonomskog, politikog i kulturnog prostora. Globalizacija, drukije
reeno, donosi sa sobom zgunjavanje tj. kompresiju kako prostora tako i vremena, to
uzrokuje rast interpersonalnih veza i veu brzinu i protonost komunikacije meu ljudima.
Konano, globalizacija je, po autoru, kompleksan, ambivalentan pa i proturjean proces,
koji omoguava irenje meuzavisnosti i produbljivanje socijalnih veza izmeu razliitih
faktora u gotovo svim aspektima suvremenog ivota.

Kljune rijei
globalizacija, poimanje, deteritorijalizacija, reteritorijalizacija, prostor, vrijeme, David Held,
hiperglobalisti, skeptici, transformacionisti

Iako je sam termin globalizacija starijeg datuma, uveden je u upotrebu

ezdesetih godina XX. stoljea, stvarni poetak debat o globalizaciji puni
zamah zadobija tek od kraja osamdesetih i poetka devedesetih godina pro
log stoljea.1 Unato golemoj literaturi o globalizaciji, koja se publicira u
posljednja skoro dva desetljea, jo uvijek nema uvjerljive teorije globaliza
cije, pa ak ni sistematske analize njenih osnovnih karakteristika. Tekou ne
predstavljaju samo razliiti pristupi analizi globalizacije ve i razliite klasi
fikacije tih pristupa. Problem je izraen i zbog relativno este, diferencirane i
nekritike upotrebe globalizacije,2 kao i zbog toga to samorazumljivost
nekog termina nikada nije dovoljna, a njegova poznatost filozofski relevan
tna, jer ne govori mnogo o njemu samom niti omoguava njegovu spoznatost.
Globalizacija je, tovie, u opasnosti da postane, ako ve i nije postala, zgod
na fraza naeg vremena: omnipotentna re koja pokriva iroko polje aktivno
sti od globalnog financijskog trita do interneta,3 a koja istovremeno prua
malo istinskih uvida u suvremena zbivanja i jo manje ih objanjava.
1 3
Termin je, kako kae Giddens, doao niotku Ili kao to kae Clark, globalizacija se odnosi
da da bi danas postao kljuna tema u razma na bilo ta pokrivajui podruje od Interneta
tranjima ekonomskih, kulturnih i politikih do hamburgera. I. Clark, Globalization and
zbivanja. International Relations Theory, Oxford Uni
versity Press, Oxford 1999., str. 35.
2
Dovoljno je rei da je poetkom kolovoza
2008. godine postojalo preko 29 milijuna
Internet stranica o globalizaciji, i to samo na
engleskom jeziku!
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 16 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

Razliiti kriteriji za razvrstavanje pristupa globalizaciji i mnogostruka pitanja

koja se tom prilikom otvaraju, uzrokovala su teku dostinost zadatka kada
bi se htjelo, makar i ovla, navesti sve definicije i svi pristupi globalizaciji.
ak i kada bi tako neto bilo mogue, to svakako ne bi bila intencija autora
ovog rada, poto od pukog navoenja podataka ima malo koristi ako oni nisu
praeni iscrpnim naznakama o izvorima i kontekstu zabiljeene upotrebe. Za
filozofske svrhe, drugaije reeno, daleko su znaajnija odreenja i tumae
nja globalizacije koja su grupirana prema odgovarajuim standardima.
U nastavku teksta najprije e biti spomenute definicije koje odraavaju sta
vove nekih od najpoznatijih teoretiara globalizacije, a zatim i neke od naj
relevantnijih klasifikacija globalizacije. Da se istraivanje ne bi rasplinulo u
mnogobrojnim elaboracijama same globalizacije, najvie panje bit e posve
eno Heldovoj klasifikaciji. Autor pritom nee ulaziti u raspravu koliko su
navedene klasifikacije same iscrpne i dosljedne u klasificiranju, i gdje poinje
suptilna, ali ipak jasna, distinkcija izmeu teorije globalizacije i manje ili vie
razvijenih gledita ili teorijskih generalizacija.
Sljedee definicije izraavaju neke od vodeih koncepcija i poimanja globa
lizacije:4
Neumoljiva integracija trita, drava-nacija i tehnologija u do sada ne
vienom stupnju, koja omoguava pojedincima, korporacijama i drava
ma-nacijama da se proteu irom svijeta dalje, bre, dublje i jeftinije nego
ikada ranije () irenje slobodnog trita kapitalizma praktiki do svake
zemlje na svijetu. (T. L. Friedman, The Lexus and the Olive Tree, Farrar
Straus Giroux, New York 1999., str. 78);
Integracija svjetske ekonomije (R. Gilpin, Global Political Economy,
Princeton University Press, Princeton 2001., str. 364);
Integracija na temelju projekta koji slijedi pravila trita na globalnom
nivou (P. McMichael, Development and Social Change, Pine Forge Press,
Thousand Oaks 2000., str. xxiii, 149);
Deteritorijalizacija ili () rast suprateritorijalnih odnosa meu narodi
ma (A. J. Scholte, Globalization a critical introduction, Palgrave, Ba-
singstoke, Hampshire 2000., str. 46);
nije nita drugo do rekolonizacija u novom ruhu (J. Neeraj, Globa
lisation or Recolonisation, Pune: Elgar, 2001, str. 67);
Zgunjavanje svijeta i pojaavanje svjesnosti svijeta kao cjeline () zbilj
ska globalna meuzavisnost i svjesnost o globalnoj cjelini u dvadesetom
stoljeu (R. Robertson, Globalization, Sage, London 1992., str. 8);
Drutveni proces u kome se gube geografska ogranienja na socijalna i
kulturna zbivanja i u kome ljudi sve vie postaju toga svjesni (M. Waters,
Globalization, Routledge, London 1995., str. 3);
moe se definirati kao intenzifikacija iroko rasprostranjenih drutve
nih odnosa, koji povezuju udaljena mjesta na takav nain da se lokalna
zbivanja oblikuju posredstvom dogaaja koji se zbivaju miljama daleko
i vice versa. (A. Giddens, The Consequences of Modernity, Polity Press,
Cambridge 1990., str. 64);
Povijesna transformacija koju ini zbir odreenih formi i instanci koje
() postaju ili su postale globalne: a.) putem aktivnog irenja postupaka,
vrijednosti, tehnologija i drugih ljudskih proizvoda po itavom svijetu, b.)
kada globalni postupci i sl. vre rastui utjecaj na ivote ljudi, c.) kada
svijet slui kao sredite ili kao premisa za oblikovanje ljudskih aktivnosti
(M. Albrow, The Global Age, Polity, Cambridge 1996., str. 88);
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 17 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

moe se razumjeti kao proces (ili niz procesa) koji otjelovljuje trans
formaciju u prostornoj organizaciji drutvenih relacija i poslova, izraen u
transkontinentalnim ili meuregionalnim tokovima i mreama aktivnosti,
uzajamnom djelovanju i moi (D. Held, A. McGrew, D. Goldblatt and J.
Perraton, Global Transformations: Politics, Economics and Culture, Polity
Press, Stanford 1999., str. 16).
Sama globalizacija, njeno poimanje i karakter polje su strasnih teorijskih i
ideolokih sporova i sukoba rivalskih koncepcija, o emu su pisali mnogi
autori. Jedni u globalizaciji vide otjelotvorenje eljezne povijesne nunosti,
za druge je ona samo jedan veliki mit. Na jednoj strani su oni koji tvrde da je
globalizacija objektivan i spontan planetarni proces, za druge ona je isklju
ivo projekt5 dominacije Zapada, preciznije reeno amerikanizacije svijeta.
Za neke je globalizacija nova i unikatna pojava u ljudskoj povijesti, dok je
za druge ona samo proces koji je dovren u dvadesetom stoljeu irenjem
svjetskog kapitalistikog6 poretka po itavoj planeti. Prema jednoj liniji argu
mentacije globalizacija oznaava kraj nacionalnih drava, dok drugi tvrde
da e, u sve integriranijem svijetu, uloga nacionalnih drava biti jo vanija.
Na jednoj strani kae se da je kulturna homogenizacija neizbjean rezultat
globalizacije, dok se na drugoj smatra da e interakcija koja e proizai iz
globalizacije proizvesti novu kulturnu heterogenost. Dok za jednu struju ona
oznaava integraciju svijeta, za druge ona neizbjeno izaziva fragmentaciju,
sve dublji socijalni jaz izmeu svjetova i sukob civilizacija. Ako dobitnici
u globalizaciji nalaze iskljuivo civilizacijski napredak i nove blagodati za
ovjeanstvo, za gubitnike ona je samo destruktivna sila.
Ima, zatim, autora kojima globalizacija jednostavno slui za zamijenu razli
itih pojmova, na primjer modernizacije i imperijalizama, ili je sinonimna
sa njima, to je sluaj sa pojmom internacionalizacije. U prva dva sluaja
globalizacija je naprosto posluila kao ideoloki neutralniji termin, dok je u
sluaju internacionalizacije rije o nepotrebnom preklapanju i neemu to
vodi teem razumijevanju same globalizacije.7
Kellner smatra da se stvar dodatno komplicira podjelom izmeu modernista
i postmodernista. Dok je za prve globalizacija proces standardizacije i homo
genizacije, za druge globalizacija predstavlja izvor hibridizacije i stvaranja
vee sloenosti drutvenih odnosa.

4
Jedno domae odreenje globalizacije kae
da se pod njenim pojmom misli () na
moni i divergentni proces razvitka savreme
nog svijeta, koji u sebe ukljuuje razvoj svjet
ske privrede i svjetskog financijskog trita,
enormni tehniki razvoj (elektronska svjetska
mrea, ali i interkontinentalne rakete), trans
formaciju klasinog politikog odluivanja
povezanu s liberalizacijom svjetskog trita,
kao i duboke drutvene i kulturne transfor
macije klasinih drutava. M. A. Perovi,
Praktika filozofija, Grafomedia, Novi Sad
2004., str. 120.
lokom projektu koji se, zahvaljujui utjecaj
nosti grupa koje ga podravaju, ostvaruje,
odnosno koji ima realan sadraj.
6
Kellner smatra, na Horkheimerovom tragu,
da se moe se rei da tko hoe priati o ka
pitalizmu mora govoriti o globalizaciji, i da je
nemogue teoretizirati o globalizaciji bez raz
govora o restruktuiranju kapitalizma. D. Kel
lner, Theorizing Globalization, Sociologi
cal Theory, Vol. 20, No. 3, 2002., str. 289.
7

5 Koliko treba biti paljiv prilikom uporabe

Ni stavovi autora koji globalizaciju vide kao
projekt nisu jedinstveni. Oni se dijele na one
koji smatraju da je globalizacija samo mit,
puka od sadraja ispranjena misaona kon
strukcija, i na one koji misle da je rije o ideo
odgovarajuih termina dobro ilustrira Beck,
istiui razliku izmeu globalizma s jedne
strane, i globaliteta i globalizacije s druge.
U. Beck, Was ist Globalisierung?, Suhrkamp,
Frankfurt a.M. 1997.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 18 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

Britanski sociolog Giddens8 je potom, kao dvije rivalske kole u analizi glo
balizacije, naveo teoriju internacionalnih odnosa i Wallernsteinovu teoriju
svjetskog sistema.9 U suvremenim analizama globalizacije mogue je uoiti
i vidne tragove naslijea koje daje za pravo onima koji razlikuju neomarksi
stike, postmodernizacijske i globalizacijske teorije o globalizaciji, ali i, na
tragu Scotta, interpretirati globalizaciju na politiki ili dijagnostiki nain.
Za razliku od prethodnog pristupa utjecajni mislilac Leslie Sklair govori o
etiri pristupa analizi globalizacije. Rije je o pristupima koji u centar panje
stavljaju: svjetski sistem, globalnu kulturu, globalno drutvo i globalni kapi
talizam.
Urlich Beck razlikuje dva osnovna pristupa, u analizi globalizacije. S jedne
strane su autori koji inzistiraju na postojanju dominantne logike globalizaci
je, poput Wallernsteina, Rosenaua, Gilpina, Helda, Robertsona ili Apaduraia,
dok su s druge strane oni autori koji sugeriraju i koriste itav skup uzronih
initelja u objanjenju globalizacije. Teko je i nabrojati ove autore, to zbog
permanentne rekonceptualizacije svojih pozicija, to zbog naglaavanja poje
dinih faktora globalizacije.
U tom smislu i sam Beck se proslavio istiui u prvi plan ideju rizika u kon
tekstu ekoloke dimenzije globalizacije. Robertson je, zatim, jedan od prvih
autora koji je naglaavao kulturne aspekte globalizacije. Shaw se istakao na
glaavanjem rata kao uzroka globalizacije. Held, Rosenau i Gilpin su na raz
liite naine svoju panju fokusirali na politiku dimenziju. Susan Strange i
Kenichi Ohmae su, izmeu ostalih, istakli tehnoloku dimenziju. Apadurai je,
premda istie znaaj komunikacijske tehnologije, najvie raspravljao o utje
caju migracija na proces globalizacije. Sklair stavlja kapitalizam u prvi plan,
a Soros govori o ulozi financijskih trita. Geografsku dimenziju afirmirao je
Harvey, a urbanu dimenziju globalizacije Saskia Sassen.10
Giddens je u poetku inzistirao na vie dimenzija neophodnih za razumije
vanje globalizacije, da bi s vremenom svoju panju ipak fokusirao na jednu
dimenziju, konkretno tehnoloku. Mittelman danas vie govori o globaliza
cijskom sindromu, dok je ranije vie bio zainteresiran za ue ekonomske i
nioce.
Postoji i podjela koja je nastala kao plod isticanja razliitih kljunih aktera
globalizacije, na tzv. globalizaciju odozdo (razni antiglobalizacijski po
kreti,11 osobito ljeviarske provenijencije) i globalizaciju odozgo12 (gdje
se kao pokretai globalizacije navode transnacionalne organizacije ili snane
nacionalne drave poput SAD, ili savezi monih drava koji se konstituiraju
u embrij tzv. svjetske vlade).
Meu autorima koji su dali znaajan doprinos irem i kompleksnijem shvaa
nju globalizacije nesumnjivo je i David Held, profesor politikih znanosti na
prestinoj London School of Economics.13 Ranije je spomenuta njegova defi
nicija, a na ovom mjestu treba dodati da globalizaciju, po Heldu, karakterizi
raju etiri vrste promjena. Prvo, globalizacija obuhvaa protezanje socijalnih,
ekonomskih i politikih aktivnosti preko granica drava, regija i kontinenata.
Drugo, ona je obiljeena jaanjem tj. rastuom vanou meusobne pove
zanosti i protoka trgovine, roba i kapitala, ali i kulture i samih ljudi. Tree,
globalizacija moe biti povezana sa ubrzavanjem globalnih procesa i uzaja
mnog djelovanja. I etvrto, rastue protezanje, jaanje i ubrzanje globalnih
interakcija moe biti povezano sa njihovim sve znaajnijim utjecajem na flu
idnost granica izmeu lokalnih dogaaja i globalnih dogaanja. Globalizacija
se, jednostavnije reeno, po Heldu, moe misliti kao irenje, intenzifikacija,
ubrzavanje i poveavanje znaaja i utjecaja meusobne povezanosti ljudi i
rom planete.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 19 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

Heldova klasifikacija14 na hiperglobaliste, skeptike i transformacioniste je

svakako najpoznatija, iako samo jedna od obilja razliitih koncepcija, teorij
skih struja i kola miljenja. Budui da globalizacija nije neutralan termin,
svaka od ove tri kole daje razliite prikaze globalizacije, odnosno pokuava
na diverzificiran nain razumjeti i objasniti ovaj fenomen. Naravno, i pored
meusobne raznolikosti, svaka od spomenutih perspektiva reflektira i skup
opih argumenata o globalizaciji koji se tiu njene konceptualizacije, novuma
njenog pojavljivanja na povijesnoj pozornici, implikacija na poloaj i mo
drava, mogunosti njenog uljuivanja i demokratizacije, te povijesnih do
stignua i namjera.
O globalizaciji se, po hiperglobalistima, najee moe govoriti kao o pot
puno novoj eri koju karakterizira globalni kapitalizam, globalno upravljanje
i globalno graansko drutvo. Ono to razlikuje sadanje doba od proteklih
vremena je egzistencija jedne globalne ekonomije koja transcendira i ujedi
njuje najvee ekonomske regije u svijetu.15 U razliitim osvrtima na manini
kapitalizam, turbo-kapitalizam16 ili supra-teritorijalni kapitalizam, ovi
(hiper)globalisti nastoje da dokue kvalitativnu promjenu koja se pojavljuje u
prostornoj organizaciji i dinamici novog svjetskog kapitalistikog poretka. po
njima, imanentno dinamici ovog novog kapitalizma je izmjetanje stratekih
ekonomskih aktivnosti izvan okvira nacionalnih drava. Danas svjetski finan
cijski i korporativni kapital, vie nego drave, ostvaruje odluujui utjecaj na
organizaciju, mjesto i distribuciju ekonomske moi i dobara.
8 12
Giddens je poznat kao savjetnik biveg bri Parafrazirajui Foucaulta moe se rei da
tanskog premijera Tonya Blaira i biveg ame gdje god postoji globalizacija odozgo, kao
rikog predsjednika Billa Clintona, ali i kao nametanje kapitalistike logike, tamo e biti
promoter tzv. treeg puta u politici. i otpora i borbe.
9 13
Znaaj teoretiara svjetskog sistema za deba Tipovi globalizacije po Heldu su: gusta
te o globalizaciji je ipak posredan. Oni su globalizacija, rasprostrta (difuzna) glo
naime sve do nedavno izbjegavali koristiti balizacija, obuhvatna (ekspanzivna) glo
termin globalizacija, smatrajui ga potpuno balizacija i rijetka globalizacija. D. Held,
izlinim u teorijskom pogledu. Antropolog A. McGrew, D. Goldblatt i J. Perraton, Glo
Jonathan Friedman, inae blizak ovoj koli, bal Transformations: Politics, Economics and
pravio je razliku izmeu teorija o globalnom Culture, Polity Press, Stanford 1999., str.
sistemu, koje jesu znanstvene teorije, i kon 211222.
cepta globalizacije koji je, po njemu, puka 14
deskripcija suvremenih zbivanja bez teorijske
Kritika Heldove klasifikacije, odnosno ne
osnove i ozbiljnog znanstvenog pokria, i bez
adekvatnog odreenja globalizacije, moe se
stvarnog teorijskog znaaja. Sam Wallernstein
pronai u radu: B. Michael, Theorising the
je pak na stanovitu da je globalizacija napro
Politics of Globalisation: A Critique of Held
sto ideoloki mit.
et al.s Transformationalism. Preuzeto sa:
10 http://www.fatih.edu.tr/~jesr/Globalisation.
V. Vuleti, Rivalski pristupi u izuavanju glo pdf.
balizacije, str. 33, u: Aspekti globalizacije, 15
priredili V. Pavievi [et al.]. Preuzeto sa In K. Ohmae, The End of the Nation State, Free
ternet adrese: http://www.bos.org.yu/materijali/ Press, New York 1995.
aspekti.pdf.
16
11
U ekonomiji koja se temelji na bitovima,
Prvi masovni protesti protiv globalizacije trenutnost postaje glavni pokreta i glavna
registrirani su tokom odravanja summita varijabla u mjerenju ekonomskih aktivnosti i
WTO-a u amerikom gradu Seattleu 1999. go poslovnog uspjeha. ivotni vijek proizvoda
dine. Od tada razni antiglobalizacijski pokreti iz dana u dan sve je krai. Godine 1990. bilo
gotovo uvijek organiziraju protestne skupove je potrebno est godina da novi model auto
kada se susreu predstavnici WTO-a, Svjet mobila prijee put od projektantske ploe do
ske banke, G8 i sl. prodajnog salona, dok je danas za to potrebno
dvije godine, pa ak i manje.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 20 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

Unutar ovog pravca postoji znaajno normativno neslaganje izmeu neoli

berala, koji pozdravljaju trijumf autonomije pojedinca i trinih principa, i
radikalnih aktivista ili neomarksista, za koje suvremena globalizacija pred
stavlja pobjedu okrutnog i eksploatatorskog globalnog kapitalizma. Unato
divergentnim ideolokim stavovima zajedniko uvjerenje hiperglobalista je:
globalizacija je primarno ekonomski fenomen, ekonomija u svijetu je sve vie
integrirana i potreba za globalnim kapitalom namee odgovarajuu ekonom
sku disciplinu, koja aficira veinu vlada u svijetu do te mjere da je politika sve
manje umijee mogueg, a sve vie prakticiranje valjanog ekonomskog
upravljanja.
Hiperglobalisti, po Heldovoj interpretaciji, priznaju da globalizacija dovodi
do sve vee polarizacije u drutvu izmeu gubitnika17 i dobitnika novog eko
nomskog poretka. No, prema ambicioznom neoliberalnom pogledu, ovo ipak
nuno ne znai da jedni moraju izgubiti mnogo ili sve da bi drugi dobili isto
toliko. Pojedini segmenti unutar drava moda mogu i proi loe u globalnoj
utakmici, ali zato svaka drava ima svojih komparativnih prednosti koje e
prije ili kasnije doi do izraaja u otvorenoj i fer borbi na svjetskom tritu.
Neoliberali kao da ne ele vidjeti da globalni kapitalizam ne samo da stva
ra nego i direktno radi na osnaivanju strukturnih oblika nejednakosti, kako
unutar drava tako i izmeu drava. Neoliberalna ideja o demontiranju soci
jalne drave i drastinom suavanju ekonomske pomoi neizbjeno vodi k
malignim socijalnim posljedicama. Peujli u radu Globalizacija dva lika
sveta dodaje:
Nasuprot socijalnom kapitalizmu, projektu drave blagostanja, koji je istovremeno povea
vao bogatstvo i rasprostirao dobrobit na sve ire socijalne slojeve, neoliberalna formula sve bre
uveava bogatstvo uske elite ali istovremeno poveava socijalnu nejednakost i vodi ka globa
lizaciji siromatva () Uporedna slika dva istorijska razdoblja: perioda 19601980 i razdoblja
19802000, koja odgovara vladavini dva razliita ekonomska modela, ogoljeno pokazuje da je,
prema svim pokazateljima, napredak u posljednja dve decenije globalizacije izrazito manji, da
je znatno usporen ili potpuno zaustavljen. Rast bruto nacionalnog dohotka drastino je opao ()
U drugom razdoblju nezaposlenost je i u zemljama Europske unije uveana 36 puta () Dis
paritet u prihodima izmeu najbogatijih i najsiromanijih zemalja iznosio je poetkom 19. veka
1:3, da bi se meteorskom brzinom popeo na 1:13 poetkom XX veka. No, dok su ezdesetih
godina prolog veka, u ekonomiji drave blagostanja, razlike iznosile 1:30, u vreme vladavine
neoliberalizma (devedesetih) one su skoile na 1:60, a posle samo 7 godina na 1:74, i potom
na 1:84 (UN Report 1999; W. Robinson, 1995). Do pre dve decenije 10% najbogatijih zemalja
sveta imalo je prihod 77 puta vei od 10% najsiromanijih zemalja, danas je prihod vei 124
puta () Sve dulja socijalna polarizacija ne vlada samo izmeu Prvog i Treeg svijeta, kraci
Novog siromatva se ire i unutar bogatih drutava. Crne rupe globalizacije, ljudi i teritoriji
iskljueni iz napretka, nalaze se u svakom velikom gradu Prvog sveta, u amerikim gradskim
getoima, francuskim naseljima severnoafrikanaca, japanskim Zoseba etvrtima. One su naselje
ne milionima beskunika, svetom prostitucije, kriminala i droge, bolesnih i nepismenih. (M.
Castells, str. 168)18

U ekonomiji bez dravnih granica nacionalne vlade su svedene jedva na neto

vie do transmisiju globalnog kapitala, ili su naprosto posredne institucije iz
meu sve monijih lokalnih, regionalnih i globalnih organizama upravljanja.
Globalizacija, smatraju hiperglobalisti, oznaava kraj nacionalne drave, ona
je gotovo potpuno ispraznila njenu autonomiju i suverenitet. Propadanje ili
erodiranje moi i znaaja nacionalnih drava i starih struktura odvija se pod
okriljem i vodstvom kapitalizma i novih tehnologija. Postojee multilateralne
institucije koje dominiraju svjetskom ekonomijom, posebno G8, MMF, Svjet
ska banka i Svjetska trgovinska organizacija, najee funkcioniraju tako da
pothranjuju nastajuu civilizaciju globalnog trita.
Izvjesno je da to vie institucije regionalnog i globalnog upravljanja budu
igrale veu i znaajniju ulogu, suverenitet i autonomija samih drava bit e
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 21 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

manji i beznaajniji. Sa druge strane, sve su laki oblici suradnje ljudi iz raz
liitih drava, uz rast globalnih infrastruktura komunikacije i snanu svijest
o mnogim zajednikim interesima, bez obzira na to odakle tko potie. Ovo bi
trebalo, po hiperglobalistima, svjedoiti da je na djelu nastanak globalnog
graanskog drutva.19
Prema mnogim teoretiarima, i Fukuyamina slika svijeta, odnosno njegova
pretjerano optimistika najava kraja povijesti, treba biti shvaena kao hi
perglobalistika teza. Na planu drutvene strukture zbiva se preoblikovanje
sveukupnih drutvenih odnosa, to bi u konanom trebalo rezultirati, po Hel
du, stvaranjem jedne nove globalne civilizacije. Hiperglobalisti su na koncu
suglasni da globalizacija, bez obzira razmatra li se iz liberalne ili radikalno
ljeviarske perspektive, predstavlja utjelovljenje fundamentalnog preobliko
vanja poretka ljudskog djelovanja.20
Informatiko-medijska revolucija i njeni kulturni proizvodi prelaze geograf
ske granice i svojim kulturnim zraenjem preoblikuju lokalni kulturni prostor.
Beskrajno se proiruju lokalni horizonti, vri se homogenizacija ukusa, zaba
ve i hrane, kao i ivotnih stilova. Slike koje se neprestano smjenjuju na malim
ekranima (filmovi, TV serije, zabavne emisije, pop ikone, tzv. celebrity, pa
i obine vijesti) deteritorijaliziraju duhovni ivot, formiraju kulturu bogatu
globalnim informacijama. Usporedno sa planetarnom masovnom kulturom,
formira se i kozmopolitska kultura, duh otvorenosti prema svijetu, osjeanje
graanina svijeta koji nadilazi lokalni milje.21
Skeptici, sa druge strane, na tragu podataka o protoku roba, usluga, kapita
la i ljudi u posljednjih stotinjak godina, stoje na stanovitu da sadanji nivo
ekonomske meuzavisnosti u svijetu u povijesnom smislu ne predstavlja ni
kakav presedan.22 Po njima se manje moe govoriti o globalizaciji, jer ona
nuno implicira potpuno integriranu svjetsku ekonomiju, a vie o poveanom
nivou internacionalizacije odnosno interakcije izmeu preteno nacionalnih

17
Neki autori terorizam vide kao ekspresiju tam
ne strane globalizacije, ili kao radikalni izraz
tzv. globofoba, odnosno gubitnika globali
zacije.
18
M. Peujli, Globalizacija dva lika sveta,
str. 1314, u: Aspekti globalizacije, priredili
V. Pavievi[et al.]. Preuzeto sa: http://
www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.
19
Ekonomska i politika mo, po hipergloba
listima, premjeta se izvan dravnih i nacio
nalnih okvira i iri do te mjere da nacionalne
drave postaju prijelazni oblici organizacije
za upravljanje ekonomskim poslovima. (K.
Ohmae, The End of the Nation State, Free
Press, New York 1995.)
20
M. Albrow, The Impact of Globalization on
Sociological Concepts: Community, Culture
and Milieu, Routledge, New York-London
1996.
raskidanje lokalnih kulturnih okvira, krajnje
neravnomjeran. On zahvaa relativno mali
postotak svjetskog stanovnitva, situiranije
i mobilnije slojeve bogatih drutava, to po
kazuje da je u stvari rije o jednoj vrsti ve
sternizacije svijeta. Najveem dijelu itelja
Treeg svijeta borba za golo preivljavanje
ostavlja malo prostora za blagodati potroa
ke kulture ili prednosti satelitskih telefona i
irokopojasnog Interneta. Oni ostaju priko
vani za mikro-teritorij na kojem su roeni,
njihova sudbina je, kako kae Baumann, lo
kalni kavez.
22
Gordon (D. Gordon, The Global Economy:
New Edifice or Crumbling Foundations,
New Left Review, vol. 168, 1988.) i Weiss
(L. Weiss, The Myth of the Powerless State,
Cornell University Press, Ithaca 1988.), ak
smatraju da je u geografskom smislu, u uspo
redbi s vremenom velikih svjetskih imperija,
meunarodna ekonomija postala znaajno ma
nje globalna.

21
Ono to hiperglobalisti tee priznaju je da je
veliki proces deteritorijalizacije kulture,
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 22 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

ekonomija.23 Skeptici se, prilikom obrazlaganja teze da je globalizacija mit, u

potpunosti oslanjaju na ekonomistiku koncepciju globalizacije, poistovjeu
jui je primarno sa savreno integriranim globalnim tritem. Tvrdei da nivo
ekonomske integracije ne zadovoljava ovaj ideal tip, i da je takva integra
cija manje osobena nego ona u XIX. stoljeu (eri klasinog zlatnog standar
da), skeptici samouvjereno zakljuuju da su dosezi suvremene globaliza
cije u potpunosti prenaglaeni. Oni zato smatraju da su hiperglobalistike
teze u osnovi pogrene i politiki naivne, s obzirom da potcjenjuju snanu i
permanentnu mo nacionalnih vlada da reguliraju meunarodne ekonomske
aktivnosti. Po skepticima intenzitet internacionalizacije ne samo da nije izvan
nacionalne kontrole, ve on zavisi od regulatornih moi nacionalnih vlada,
koje omoguuju i jame kontinuiranu ekonomsku liberalizaciju.
Ako se bilo kakav zakljuak moe izvui iz trenutne socio-politike situacije
onda je to, po skepticima, injenica da je ekonomska djelatnost podvrgnuta
svojevrsnoj regionalizaciji,24 jer se svjetska ekonomija dominantno odvija
izmeu tri velika financijska i trgovaka bloka: Europe, Azijsko-pacifike re
gije i Sjeverne Amerike.25
Skeptici su takoer skloni primati s rezervom pretpostavku da internacionali
zacija predstavlja raanje novog, manje dravocentrikog svjetskog poretka.
Oni ukazuju na rastuu vanost nacionalnih vlada u regulaciji i aktivnoj pro
mociji prekograninih ekonomskih djelatnosti. Vlade ne samo da nisu pasiv
ne rtve internacionalizacije, ve su one same njeni vodei kreatori. Gilpin
npr. razmatra internacionalizaciju kao nusprodukt amerikaniziranog multila
teralnog ekonomskog poretka koji, kao posljedica Drugog svjetskog rata, daje
zamanjak liberalizaciji nacionalnih ekonomija. Iz drugaije perspektive gle
dano, Callinicos26 objanjava trenutnu intenzifikaciju svjetske trgovine i ire
nje stranih investicija jednostavno kao novu fazu Zapadnog imperijalizma, u
koji su nacionalne vlade, inae u direktnoj vezi sa monopolskim kapitalom,
duboko involvirane.
Unato razlikama u naglaavanju pojedinih aspekata, postoji konvergencija
u stavovima samih skeptiara koja se ogleda u tvrdnjama da, koje god bile
njene stvarne pokretake sile, internacionalizacija nije praena erozijom i
smanjenjem nejednakosti izmeu razvijenog Sjevera i nerazvijenog Juga,
ve naprotiv, sve veom ekonomskom marginalizacijom velikog broja drava
koje se, pomalo eufemistiki, nazivaju zemljama u razvoju. Kako trgovina
i investicije izmeu bogatih zemalja razvijenog Sjevera rastu i intenzificiraju
se, jednako tako raste i iskljuenost i marginalizacija veine drava ostatka
svijeta. tovie, moe se dovesti u pitanje i uobiajeno vjerovanje da se nova
meunarodna podjela rada odvija tako da je deindustrijalizacija na Sjeveru
praena operacijama multinacionalnih kompanija koje premjetaju poslove
i tako industrijaliziraju Jug Zemljine polukugle. Allen i Thompson,27 reci
mo, razbijaju mit o globalnim korporacijama, naglaavajui injenicu
da strane investicije cirkuliraju i razmjenjuju se uglavnom izmeu najrazvije
nijih kapitalistikih drava,28 i da veina multinacionalnih kompanija ostaju
primarno tvorevina vlastitih drava ili regija. U skladu sa tim je i skeptika
teza koja odbacuje stav da internacionalizacija donosi temeljito ili barem zna
ajno restruktuiranje globalnih ekonomskih relacija. U ovom smislu, skeptici
stoje na poziciji duboko ukorijenjenih oblika nejednakosti i snane hijerarhije
u svjetskoj ekonomiji, koja se u strukturnom smislu promijenila vrlo malo u
posljednjem stoljeu.
Duboka nejednakost, po miljenju mnogih skeptika, pospjeuje sve vrste fun
damentalizama i agresivnih nacionalizama, vie nego to doprinosi nastanku
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 23 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

globalne civilizacije, i dovodi do fragmentiranja svijeta u civilizacijske blo

kove te kulturne i etnike enklave. Huntington29 je ukazivao da je novo doba
donijelo ogromne strahote, od estokih meudravnih i graanskih ratova
irom planete, preko jaanja terorizma i razliitih oblika organiziranog krimi
nala, donosei porast trenda ope nesigurnosti ivljenja. Sve ovo je on saeo
u poznatoj sintagmi o sukobu civilizacija, a Barber je novu epohu okarakte
rizirao kao vrijeme izbora izmeu dva zla, koja je simbolino nazvao McSvi
jet i Dihad. On je u stvari kontrastirao homogenizirajue, komercijalizirane
tendencije globalne ekonomije i kulture sa tradicionalnim kulturama, koje
se najee opiru globalizirajuim procesima. Thomas Friedman je napravio
naoko benigniju distinkciju izmeu Lexusa i masline. Lexus je automobil iz
poznate japanske tvornice Toyota, koji simbolizira modernizaciju, bogatstvo,
luksuz i potroaki mentalitet Zapada, dok drvo masline, nasuprot, reprezenti
ra korijene, tradiciju i stabilnu zajednicu. Produbljivanje globalne nejednako
sti, stvarna politika meunarodnih odnosa i sukob civilizacija, razotkrivaju
varljivu prirodu globalnog upravljanja (Global Governance) u tolikoj
mjeri da rukovoenje svjetskim poretkom ostaje, kao u to je i bilo u posljed
njih stotinjak godina, dominantno u rukama Zapadnih drava. U tom smislu
skeptiari razumiju globalno upravljanje i ekonomsku internacionalizaciju
kao primarno Zapadne projekte, iji je osnovni zadatak odranje dominacije
Zapada u svjetskim poslovima. Odluujue obiljeje meunarodnog poretka
stoga nije meuzavisnost, ve zavisnost.30 Na skeptikom tragu moglo bi se
rei da e meunarodni poredak i meunarodna solidarnost31 uvijek biti

23
P. Hirst, G. Thompson, Global Myths and
National Policies, Renewal, Vol. 4, No. 2,
1996b.
24
Skeptici globalizaciju i regionalizaciju raz
matraju kao meusobno suprotstavljene poj
move.
25
Taj proces odnosa izmeu tri velika bloka
poznat je pod imenom trijadizacija. Posto
janje tri pola, po skepticima, vidi se sasvim
jasno u gotovo svim aspektima meunarodnih
odnosa. Na podruju globalnih komunikaci
ja, koncentriranje skupih kablova od optikih
vlakana u informacijske super autoceste
odvija se prvenstveno na relaciji Sjeverna
Amerika Europa Istona Azija. Linn tvrdi
da se otprilike 80% razmjene u svijetu odvi
ja izmeu SAD-a, Europe i Japana. T. Linn,
Globalization: Winners and Losers, Preuzeto
sa:http://www.iehei.org/bibliotheque/Anna
DIMITROVA.pdf.
26
A. Callinicos et al., Marxism and the New Im-
perialism, Bookmarks, London 1994.
drugim zapadnim industrijskim zemljama.
Podaci za 1993. god. pokazuju da iz takvih
drava potjee 77,81% njemakog uvoza i da
u njih ona izvozi 77,29% vlastitih proizvoda.
S afrikim, amerikim i azijskim zemljama s
relativno malim prihodima, odvijalo se iste
1993. godine svega oko 20% njemake vanj
ske trgovine.
29
S. Huntington, The Clash of Civilizations, Si
mon and Schuster, New York 1996.
30
Autor ima stav da odgovor na autoritarni lik
globalizacije i njene rizike ipak nije izolacija,
odnosno svojevrsni antiglobalizacijski funda
mentalizam. Samo ekstremisti, lieni osjea
nja za nove realnosti, nastupajue doba mogu
zamisliti kao svijet samodovoljnih nacional
nih ekonomija i da u novoj supertehnologiji
vide samo novo zlo. Samo fundamentalisti
vjeruju da nacionalnu kulturu treba potpuno
konzervirati, da je jedini put napretka radi
kalan raskid sa globalnim poretkom koji se
raa.
31

27
J. Allen, G. Thompson, Think global, then
think again economic globalization in con
text, Area, Vol. 29, No. 3, 1997.
28
injenica je da se vanjska trgovina npr. Nje
make jo uvijek veim dijelom odvija s
Da se i pojam meunarodne solidarnosti
moe relativizirati dobro ilustrira, na prvi po
gled neoekivan, podatak da se pomo zem
ljama u razvoju, kada se promatra u realnim
iznosima, drastino smanjuje, i da je za neko
liko desetljea ekonomska pomo najrazvije
nijih drava smanjena za 4 puta.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 24 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

slogani onih koji se osjeaju dovoljno snano i mono da ih mogu nametnuti

drugima.
Pojmovi kulturne homogenizacije i globalne kulture su takoer samo unapri
jeeni i zakamuflirani mitovi koji lako padaju pred snanim skeptikim argu
mentima. U stvarnosti se lako moe detektirati poriv ka kulturnoj hegemoniji
Zapada, k stvaranju monokulture, potpunoj uniformnosti i standardizaciji i
votnih stilova, razaranju svih drugih verzija i naina na koji ivot moe da
se ivi. Umjesto vesternizacije, preciznije je govoriti o amerikanizaciji,
odnosno mekdonaldizaciji i kokakol(on)izaciji kulture. Slijedei skepti
ke treba rei da kao to je u politikoj sferi duboko netona i kontraproduk
tivna teza hiperglobalista o smrti nacionalne drave i suvereniteta, jednako
je neistinita i tetna njihova predikcija o smrti nacionalnih, lokalnih kultura,
kao neizljeivo parohijalnih i konzervativnih, odnosno kao arhainih ostataka
prohujalih vremena.
Najzad, kao specifian odgovor na ove meusobno razliite, a djelomino i
suprotstavljene teze javili su se autori koji, moe se rei, danas ine main
stream, a koji pokuavaju pokazati da je globalizacija realan proces, ali isto
vremeno kompleksan i proturjean fenomen. Nosea teza transformacionista
je ta da globalizacija pokree i dinamizira socijalne, politike i ekonomske
promjene, i da preobraava kako moderna drutva tako i cjelokupan svjetski
poredak. Suvremeni procesi globalizacije su, prema njima, bez presedana u
ljudskoj povijesti, pa zajednice i vlade irom svijeta trebaju pronai moduse
prilagoavanja novoj realnosti, koju karakterizira nepostojanje otre razlike
izmeu meunarodnih i domaih, odnosno vanjskih i unutranjih poslova.
Za Rosenaua32 recimo, rast inter-domaih poslova odreuje nove grani
ce, irenje politikog, ekonomskog i drutvenog prostora u kome je sudbina
zajednic i drutava odluena. Globalizacija je stoga viena kao mona sila
koja ima zadatak transformirati svijet, pa je stoga i odgovorna za masivnu i
korjenitu reorganizaciju drutava, ekonomij, upravljakih institucija i svjet
skog poretka kao takvog.
Ipak, smjer ove reorganizacije nije unaprijed determiniran s obzirom na i
njenicu da se globalizacija razmatra kao proces koji je nepredvidiv u bitnom
smislu. U pitanju je, drugaije reeno, otvorena dinamika koncepcija koja
nema jasnu direkciju, ni nain transformacije svijeta. Usporedba sa hiperglo
balistikim i skeptikim pogledima, pokazuje da transformacionisti ne po
stavljaju precizne zahtjeve za buduim pravcima globalizacije, niti trae da se
sadanji ocjenjuju prema nekom pojedinanom i nepromjenjivom ideal-tipu
globaliziranog svijeta. Oni radije spominju globalizaciju kao dugoroan povi
jesni proces koji je obiljeen kontradiktornostima i koji je u znaajnoj mjeri
oblikovan nizom kombiniranih faktora.
Oprez transformacionista oko same budunosti globalizacije izraen je zbog
uvjerenja da su suvremeni modaliteti globalnih ekonomskih, politikih, kul
turnih, tehnolokih, vojnih, ekolokih i migratornih tokova teko predvidivi te
da se ne mogu usporediti ni sa jednim drugim razdobljem u ljudskoj povijesti.
Duboka povezanost svijeta u jednu cjelinu nije, naravno, uzeta kao potvrda
konvergencije ili skorog nadolaska jednog jedinstvenog svjetskog drutva.
Nasuprot tome, za transformacioniste, globalizacija je povezana sa novim
oblicima globalne stratifikacije u kojoj pojedine drave, drutva ili zajednice
postaju sve vie premreene i povezane u jedan globalni poredak, dok dru
ge drave, drutva ili zajednice bivaju sve vie marginalizirane. Govoriti o
podjeli na Sjever i Jug, odnosno o Prvom i Treem svijetu, znai previdjeti
naine na koje globalizacija preinauje tradicionalne forme uspostavljanja, ali
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 25 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

i raskidanja veza izmeu drav, tvorei ubrzano nove hijerarhijske odnose i

prodirui u sve regije i drave svijeta. Transformacionisti misle da vie ne tre
ba govoriti o klasinoj piramidalnoj shemi socijalne strukture, s uskom i ma
lobrojnom elitom na vrhu i sve irim i brojnijim slojevima kako se ide k dnu
ljestvice, ve o troslojnoj shemi nalik koncentrinim krugovima. Svaki krug u
ovoj shemi prelazi nacionalne okvire i granice, reprezentirajui najprije elitu,
zatim tzv. zadovoljne, dok trei krug ine oni koji su na margini.33
Preureivanje oblika globalne stratifikacije povezano je sa rastuom deteri
torijalizacijom ekonomskih, i ne samo ekonomskih, aktivnosti kao to i pro
izvodnja i financijsko poslovanje sve vie zadobivaju globalnu i transnacio
nalnu dimenziju. Transformacionisti smatraju da se nacionalne ekonomije
preobraavaju procesom ekonomske globalizacije u tolikoj mjeri da nacional
ni ekonomski prostor naprosto ne koincidira vie sa nacionalnim i dravnim
granicama. U tako globaliziranoj ekonomiji sistemi proizvodnje koji nadilaze
granice pojedinih drava, trgovina i financijsko poslovanje ak su vre po
vezani nego neke tradicionalne vrijednosti koje povezuju zajednice i ljude na
razliitim kontinentima.
Suvremena globalizacija, po miljenju transformacionista, rekonstituira ili
re-dizajnira mo, funkcije i autoritet nacionalnih vlada. Premda ne dovode
u pitanje pravo drava na efektivnu kontrolu onoga to se zbiva na njenom
teritoriju, transformacionisti smatraju da rame uz rame sa uobiajenim po
imanjem suvereniteta i integriteta moe, do odreene mjere, korespondirati
i nadlenost meunarodnih institucija, kao i obveze koje proizilaze iz normi
meunarodnog prava. Ovo je vidljivo u mnogim transnacionalnim organi
zacijama poput ASEAN-a, NAFTA-e, APEC-a, OECD-a, WTO-a ili EU. U
Europskoj uniji, na primjer, postoji koegzistencija i paralelno funkcionira
nje nacionalnih vlada, regionalnih i lokalnih skuptina, kao i odluka i normi
koje se donose u sreditu ove organizacije. Prenoenje nadlenosti i njihovo
nadopunjavanje omoguava da za mnoge graane Europe, pored vlastite pri
jestolnice, postoji jo jedan glavni grad (Bruxelles), i to ne samo u simbo
likoj ravni. U ovakvim izmijenjenim okolnostima pojam nacionalne drave
kao samostalne, autonomne i potpuno nezavisne jedinice predstavlja sve vie
eho prolih vremena, a sve manje sliku stvarnog stanja stvari u nekoj moder
noj dravi. Globalizacija je, po transformacionistikom pristupu, povezana
sa rekonceptualizacijom, transformacijom ili diferencijacijom relacija izmeu
suvereniteta, teritorijalnog integriteta i moi drave.34
Tvrdei da globalizacija transformira ili rekonstituira mo i autoritet nacio
nalnih vlada, transformacionisti odbacuju hiperglobalistiku tezu o prestanku
suvereniteta nacionalnih drava, ali i skeptiki stav o odsustvu bilo kakvih
znaajnijih promjena u posljednjim desteljeima. Umjesto ovih, esto do
krajnosti polariziranih, stanovita, transformacionisti jednostavno misle da
novi model suvereniteta samo potiskuje tradicionalnu koncepciju drave kao
apsolutne, nedjeljive, teritorijalno ekskluzivne i cjelovite forme javne moi.
Pojam suvereniteta danas, po njima, treba razumjeti manje kao teritori

32 34
J. N. Rosenau, Along the domestic-foreign Naravno, postoje drave, prije svega one naj
frontier, Cambridge University Press, Cam vee, koje ideju suvereniteta bez ikakvih pro
bridge 1997. mjena i dalje prakticiraju, najee ignorira
jui (novo)uspostavljene norme i institucije.
33
A. Hoogvelt, Globalisation and the Postcolo
nial World: The New Political Economy of De
velopment, Macmillan Press, London 1997.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 26 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

jalno omeen prostor, a vie kao politiki resurs pogaanja koji karakterizira
sloene transnacionalne mree.35
Ovo naravno ne znai da, po transformacionistima, dravne granice vie ne
maju nikakvu politiku, vojnu ili simboliku funkciju ili znaaj, nego prizna
nje da njihovo razmatranje kao primarno prostornih repera modernog ivota
oznaava da se one mogu relativizirati u eri sve intenzivnije globalizacije.
Stav transformacionista je da je globalizacija povezana ne samo sa novim mo
dusima suvereniteta nego i sa nastankom monih i snanih ne-teritorijalnih
formi ekonomskog i politikog organiziranja na globalnom nivou, kao to su
multinacionalne korporacije, transnacionalni drutveni pokreti, internacional
ne regulatorne agencije i slino. Svijet ne moe vie biti razmatran iskljui
vo kao dravocentrian, ili kao onaj u kome drave dominiraju, jer se danas
autoritet difuzno rasprostire izmeu javnih i privatnih agencija na lokalnom,
nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.
U ovako izmijenjenom globalnom poretku, potrebno je prilagoavanje oblika
i funkcija drave, kao to i samo upravljanje zahtijeva koherentnu strategiju
povezivanja u globaliziranom svijetu. Relevantne strategije kreu se u raspo
nu od neoliberalnog modela minimalne drave preko tzv. razvojnog modela
drave (u kome je vlada kljuni promotor ekonomske ekspanzije) pa sve do
katalitike drave (u kojoj je vlada ona koja omoguava i olakava zajedniko
djelovanje). Globalizacija ne dovodi do smrti drave, nego ona, po trans
formacionistima, potie itav spektar adaptabilnih strategija, i u odreenom
smislu omoguava djelotvorniju dravu. Prema tome, mo nacionalnih vlada
nije nuno oslabljena procesom globalizacije, ve je naprotiv rekonstituirana i
restrukturirana, odgovarajui tako na rastuu sloenost postupaka upravljanja
u sve vie povezanom svijetu.
Specifian posredni stav transformacionista dobro se ogleda i u novim poj
movima koji su stvoreni da bi se opisao sadraj aktualne globalizacije. An
titeza globalizacija-lokalizacija sintetizirana je u pojmu glokalizacija, koji
generalno upuuje na proimanje lokalnih sadraja globalnim uticajima (R.
Robertson). Spor oko kljunih aktera koji djeluju u suvremenom svijetu, gdje
jedni istiu nacionalne drave, a drugi transnacionalne organizacije, pokuava
se nadii shvaanjem o tzv. postinternacionalnom dobu politike. Kada je o
kulturi rije, dihotomija homogenizacija-heterogenizacija nadiena je uvoe
njem pojma hibridizacija kulture.36
Adaptacija lokalnih drutava novom redu stvari postaje nalog XXI. stoljea
koji se teko moe ignorirati. No, adaptacija nije imperativ samo zbog sna
nih pritisaka izvana, ona predstavlja i imanentnu potrebu svakog drutva, na
in preuzimanja i kvalitativne prerade superiornijih civilizacijskih tekovina,
moderne tehnologije, efikasnijeg trinog gospodarstva, demokratskih formi
politikog ivota i ljudskih prava, proirivanja lokalnih kulturnih horizonata.
Neophodnost demokratizacije globalnog poretka transnacionalnih i nadna
cionalnih institucija, formi vladavine druga je strana istog izazova: stvaranja
pristojnog svjetskog drutva. Niz je grupa i socijalnih pokreta, kulturnih,
znanstvenih, filozofskih i politikih elita, koje tamne strane i rizici autori
tarne forme globalizacije pokreu u potragu za korekcijama i alternativama,
za jednom drugaijom formom mondijalizacije. U ekonomsko-socijalnoj
sferi, umjesto globalizacije siromatva zahtijeva se ublaavanje siromatva,
umanjivanje jaza izmeu drutava, otpisivanje dugova siromanim zemljama,
oporezivanje pekulativnog financijskog kapitala i uvoenje bazinog, mini
malnog dohotka za sve graane. Na politikoj areni nastaju projekti kozmo
politske demokracije od lokalne participacije graana, preko uea u od
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 27 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

luivanju na regionalnom nivou (zajedniki, podijeljeni suverenitet), do

reforme OUN-a i donoenja demokratskog svjetskog zakonodavstva. Snana
je tenja za preokretima od unipolarnog k multipolarnoj svjetskoj zajednici.
Na mjesto ponitavanja nacionalne kulture i sukoba civilizacija stupaju pro
jekti pluralizma kultura, uzajamnog obogaivanja i ukrtanja civilizacija.
Autor smatra da se epoha nastajanja svjetskog drutva odnosno globalnog
poretka ne svodi primarno na borbu za ili protiv globalizacije. Stvarni sukob
se vodi oko socijalne prirode i povijesne forme globalizacije. Kakav e oblik i
formu zadobiti globalizacija: da li humaniji i drutveno odgovorniji aspekt ili
nehumaniji i profitabilniji aspekt, da li demokratiniji ili moda autoritaran
lik oko toga se u stvari lome koplja. Stoga je vrlo vano da filozofi u svojim
spoznajama i uvidima, koji u humanistikim znanostima esto imaju karakter
vrijednosnih uvjerenja, ne idu ispod dostignutih civilizacijskih standarda eti
ko-moralne kulture i da globalizaciju promiljaju uz duan oprez i svjesnost
dilema sa kojima se mogu susresti u svom profesionalnom radu. Odgovaraju
i interdisciplinarni pristup, kao i svijest o odgovornosti, trebao bi rezultirati
delikatnijim i odgovornijim odnosom samih filozof prema mogunostima
vlastite discipline i znaaju njenih uinaka. Rasplet spora oko dominantnog
oblika globalizacije, konano, u temeljnom i doslovnom smislu e odluiti na
koji nain e ivjeti milijarde obinih ljudi na svijetu.

Literatura
Albrow, M., The Global Age, Polity, Cambridge 1996.
Albrow, M., The Impact of Globalization on Sociological Concepts: Community, Culture
and Milieu, u: Eade J. (ed.), Living in the Global City, Rotledge, New YorkLondon
1996.
Allen, J.; Thompson, G., Think global, then think again economic globalization in con
text, Area, Vol. 29, No. 3, 1997.
Barber, B., Jihad vs. McWorld, How Globalism and Tribalism Are Reshaping the World,
Ballantine Books, New York 1995.
Bauman, Z., Globalization, Polity Press, Cambridge 1998.
Beck, U., Was ist Globalisierung?, Suhrkamp, Frankfurt a.M. 1997.
Callinicos A. et al., Marxism and the New Imperialism, Bookmarks, London 1994.
Clark, I., Globalization and International Relations Theory, Oxford University Press,
Oxford 1999.
Friedman, T. L., The Lexus and the Olive Tree, Farrar Straus Giroux, New York 1999.
Fukuyama, F., The End of History and the Last Man, Hamish Hamilton, London 1992.
Giddens, A., The Consequences of Modernity, Polity Press, Cambridge 1990.
Gilpin, R., Global Political Economy, Princeton University Press, Princeton 2001.
Gordon, D., The Global Economy: New Edifice or Crumbling Foundations, New Left
Review, vol. 168, 1988.

35
R. O. Keohane, Hobbess Dilemma and
Institutional Change in World Politics: So
vereignty in International Society, u: H-H.
Holm, G. Sorensen, (ur.), Whose World Or-
der? Uneven Globalization and the End of the
Cold War, Westview Press, Boulder 1995.,
str. 165186.
36
Stavovi D. Helda i istomiljenika koji su
ovdje navedeni, osim u njihovim knjigama,
mogu se pronai i na: Global Transformations
Website, http://www.polity.co.uk/global/.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 28 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

Held, D.; McGrew, A.; Goldblatt, D.; Perraton, J., Global Transformations: Politics, Eco
nomics and Culture, Polity Press, Stanford 1999.
Hirst, P., Thompson, G., Global Myths and National Policies, Renewal, Vol. 4, No. 2,
1996b.
Huntington, S., The Clash of Civilizations, Simon and Schuster, New York 1996.
Hoogvelt, A., Globalisation and the Postcolonial World: The New Political Economy of
Development, Macmillan Press, London 1997.
Kellner, D., Theorizing Globalization, Sociological Theory, Vol. 20, No. 3, 2002.
Keohane, R. O., Hobbess Dilemma and Institutional Change in World Politics: Sove
reignty in International Society, u: H-H. Holm, G. Sorensen, (ur.), Whose World Order?
Uneven Globalization and the End of the Cold War, Westview Press, Boulder 1995.
Linn, T., Globalization: Winners and Losers. Preuzeto sa: http://www.iehei.org/bibliotheque
/Anna DIMITROVA.pdf.
McMichael, P., Development and Social Change, Pine Forge Press, Thousand Oaks,
2000.
Michael, B., Teorising the Politics of Globalisation: A Critique of Held et al.s Transfor
mationalism. Preuzeto sa: http://www.fatih.edu.tr/~jesr/Globalisation.pdf.
Neeraj, J., Globalisation or Recolonisation, Pune: Elgar, 2001.
Ohmae, K., The End of the Nation State, Free Press, New York 1995.
Peujli, M., Globalizacija dva lika sveta, u: Aspekti globalizacije, priredili V. Pavie
vi [et al.]. Preuzeto sa: http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.
Perovi, M. A., Praktika filozofija, Grafomedia, Novi Sad 2004.
Robertson, R., Globalization, Sage, London 1992.
Rosenau, J. N., Along the domesticforeign frontier, Cambridge University Press, Cam
bridge 1997.
Scholte, A. J., Globalization a critical introduction, Palgrave, Basingstoke, Hampshire
2000.
Stiglitz, J., Globalization and Its Discontents, Penguin Books, London 2001.
Vuleti, V., Rivalski pristupi u izuavanju globalizacije, u: Aspekti globalizacije, prire
dili V. Pavievi [et al.]. Preuzeto sa: http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.
Waters, M., Globalization, Routledge, London 1995.
Weiss, L., The Myth of the Powerless State, Cornell University Press, Ithaca 1988.
World Bank Research, Globalization, Growth and Poverty: Building an Inclusive World
Economy, The World Bank Group, 2002. Preuzeto sa: http://econ.worldbank.org/prr/
subpage.php?sp=2477.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (1529) 29 . Kaluerovi, Poimanje globalizacije

eljko Kaluerovi

The Concept of Globalization

Abstract
The exploring of the concepts of globalization is, in many of its elements, multilayered and dif
fuse and therefore it is not simple even to list all of the spheres of its application, as well as the
ways in which it manifests itself. Multidimensionality of the definition is made even more diffi
cult due to the fact that globalization is not some kind of a state, but a process, so the difficulties
of its conceptualization are related to the thematic rational approach to this process. Having
analyzed the most famous definitions of globalization, the author concludes that the globaliza
tion in its substantiality is related to the de-territorialization and re-territorialization of socio-
economic, political and cultural space. In other words, globalization brings about the density
i.e. compression of the space as well as the time, which results in the increase of interpersonal
relations and greater velocity and flowability of communication among people. Finally, accord
ing to the author, globalization is a complex, ambivalent and also a controversial process, which
enables the spread of interconnectedness and deepening of social relations among different fac
tors in almost all aspects of modern life.
Key words
globalization, concept, de-territorialization, re-territorialization, space, time, David Held, hyperglo
balists, sceptics, transformationalists