Projiciranje

Projicirati znai prikazati toku, duinu, lik ili tijelo u jednoj

ravnini. Slika projicirane toke, duine, lika ili predmeta zove
se projekcija.

Svako tijelo ima tri dimenzije duinu,visinu, i irinu, pomou

projekcija prikazujemo meusobne prostorne odnose
geometrijskih likova nekog tijela u jednoj ravnini. Projekcije
tih likova na papiru imaju samo dvije dimenzije:irinu i visinu.
U tehnikom crtanju primjenjujemo usporedno projiciranje
kod kojega su zrake projiciranja meusobno usporedne i
okomito padaju na ravninu projiciranja, takvo se projiciranje
jonaziva pravokutno( ortogonalno, normalno ).
 Vrsta aksonometrije Karakteristi
ne izmjere

a b c
A Kosa aksonometrija
A. Kosa projekcija 30 45 0 1 1 1/2 ... 2/3

1
1
A. Frontalna (kavalir) 30 45 0 1 1
2 aksonometrija
B Ortogonalna aksonometrija
1
B. Izometrijska projekcija 30 30 1 1
1
1/2
B. Dimetrijska projekcija 42 7 1 1
2
B. Trimetrijska projekcija 30 45 <30 proizvoljne
3
Kocka s ucrtanim kru nicama u kosoj (a) i
dimetrijskoj projekciji (b)
Kocka s ucrtanim kru nicama u trimetrijskoj (a)
i izometrijskoj projekciji (b)
Prostoru
na skica predmeta u kosoj (a), dimetrijskoj (b)
i izometrijskoj (c) projekciji
Neomeene zamiljene ravnine projekcija dijele prostor
na osam dijelova koji se zovu oktanti. Ravnine
projekcija sijeku se u osima x, y, z koje idu ishoditem O
i meusobno su okomite .
- na horizontalnoj ravnini 1 (osnova 1 ili tlocrtna ravnina) crta
se tlocrt (pogled odozgo),
- na okomitoj ravnini2 (osnova 2 ili nacrtna ravnina) crta se
nacrt (pogled sprijeda),
- na ravnini 3 (osnova 3 ili bokocrtna ravnina) crta se bokocrt
(pogled slijeva).
Na slici je istaknut 5. prostorni oktant s pravilnim rasporedom ravnina 1 ,
2 i 3 za prikazivanje, tj. crtanje objekata koje zamiljamo da se nalaze u
5. prostornom oktantu:

Osnovna pravila ortogonalnog projiciranja:

predmet se nalazi izmeu ravnine projiciranja i crtaa

zrake projiciranja su okomite na ravninu projekcije (crtanja)
projekcija predstavlja crteonog dijela predmeta koji se vidi u smjeru gledanja
 Projiciranje toke na dvije ravnine

Toka M l naziva se tlocrt ili prva projekcija to

ke M.
Toka M ll naziva se nacrt ili druga projekcija to ke M.
Ravnina 1 je ravnina prve projekcije ili ravnina tlocrta.
Ravnina 2 je ravnina druge projekcije ili ravnina nacrta.
Rotiranje ravnine 1 oko osi x prikazano pomou knjige
 Pridru
ene ravnine projekcija i njihovo prelaganje

Ravnine 1 i 2 su meusobno okomite i nazivaju se pridru ene ravnine

projekcija.
Da bi se te ravnine mogle prikazati na papiru kojemu postoji samo jedna
ravnina prelo it emo ravninu 1 za 90 0 pa e ravnine 1 i 2 biti u jednoj,
zajedni koj ravnini
 Projiciranje duine na dvije ravnine

ina je usporedna s ravninom 1 i 2

a)Du

Du ina AB je usporedna sa ravninom 1 i 2 . Obje projekcije A lBl i

AllBll jednake su duine kao AB .
 ina je usporedna s ravninom 1 a okomita na ravninu 2
b) Du

Du ina AB se u ravnini 1 projicira kao duina jednake veli ina jer

je s njom usporedna,a u ravnini 2 kao to ka jer je na nju okomita.
 c) Duina je usporedna s ravninom 2 a okomita na ravninu 1

Du ina AB se u ravnini 2 projicira kao duina jednake veli ina jer je s

njom usporedna,a u ravnini 1 kao to ka jer je na nju okomita.
 ina je usporedna s ravninom 1, a kosa prema 2
d) Du

Duina AB se u ravnini 1 projicira kao du

ina jednake veli
ina jer je s
njom usporedna,a ravnini 2 njena je projekcija kra
a od AB.
 ina je usporedna s ravninom 2, a kosa prema 1
d) Du

Du ina AB u ravnini 2 se projicira kao du

ina jednake veli
ina jer je s
njom usporedna, a u ravnini 1 njena je projekcija kra
a od AB.
 Projiciranje na tri ravnine

Pri projiciranju nekih tijela esto nisu dovoljne samo dvije ravnine
projiciranja, veje potrebne i tre a. To u prvom redu vrijedi za
slo ena i nesimetri na tijela .
 ine okomite na ravninu 1Projiciranje
Projiciranje du
duine okomite na ravninu 1
 ine okomite na ravninu 2
Projiciranje du
 ine okomite na ravninu 3
Projiciranje du
 Projiciranje duine na tri ravnine
Na slici a) su prikazane tri projekcije duine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , duina je
usporedna sa 1 , a kosa prema 2 i 3 . Bokocrt i nacrt su usporedni s osi x, tlocrt
je u pravoj veliini.
Na slici b) su prikazane tri projekcije duine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , duina je
usporedna sa 2 , a kosa prema 1 i 3 . Bokocrt je okomit na os x, tlocrt je
usporedan s osi x, a nacrt je u pravoj veliini

a) b)
Na slici c) su prikazane tri projekcije duine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) ,
duina je usporedna sa 3, a kosa prema 2 i 1 . Bokocrt je jednak pravoj
veliini duine, a nacrt i tlocrt su okomiti na os x.

c)
Projiciranje duine paralelne s ravninom 1, a kose u
odnosu na ravnine 2 i 3
 ine paralelne s ravninom 2, a kose u
Projiciranje du
odnosu na ravnine 1 i 3
 ine paralelne s ravninom 3, a kose u
Projiciranje du
odnosu na ravnine 1 i 2
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 1
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 2
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 1, a
kose u odnosu na ravnine 2 i 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 2, a
kose u odnosu na ravnine 1 i 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 3, a
kose u odnosu na ravnine 1 i 2
 Smjerovi pogleda, nazivi i analiza projekcija

Za tehni ke crte e u pravilu se primjenjuje pravokutna projekcija ( nacrt,

tlocrt i bokocrt), te izometrina projekcija za prikaz predmeta u cjelini.

Pravokutna ( ortogonalna) projekcija zadovoljava najbolje zahtjeve

prakse budu i da bridovi i plohe u projekciji imaju jednake odnose kao i
predmet u prirodi a i kutovi u projekciji i prirodi su jednaki.

Pri pravokutnom projiciranju predmet zami ljamo u prostornom kutu i

gledamo uvijek okomito na ravninu projiciranja (papir).

Osnovna pravila proiciranja

1. zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja,
2. predmet se nalazi izmedu ravnine crtanja (projiciranja) i crtaca,
3. u projekciji se crta onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.
 N - nacrt (pogled
sprijeda),
T - tlocrt (pogled
odozgo),
B - desni bokocrt
(pogled s lijeve
strane),
B1 - lijevi bokocrt
(pogled s desne
strane),
T1 - gornji tlocrt
(pogled odozdo),
N1 - stranji nacrt
(pogled straga).

Predmet se moe gledati s ukupno est strana, okomito na ravnine koje ga

tvore. Na taj se nain dobivaju nove pravokutne projekcije.
 Metoda projiciranja 1.
kvadranta predmeta koji se
nalazi u 1. kvadrantu (a) i
raspored projekcija kod ove
metode projiciranja (europski
na
in projiciranja, metoda E)
 Metoda projiciranja 3.
kvadranta predmeta koji se
nalazi unutar 3. kvadranta (a)
i raspored projekcija kod ove
metode projiciranja (ameri ki
nain projiciranja, metoda A)
Raspored
est ortogonalnih projekcija (pogleda) na
odgovaraju
em formatu papira
Pri izboru smjera pogleda koji
e definirati nacrt predmeta treba se
rukovoditi sljede
im preporukama:

a) Pri crtanju strojnih dijelova nacrt odabrati tako da on daje najvie

podataka o obliku, izmjerama i ostalim zna ajkama dijela. Takoer
treba voditi rauna i o tome da je to manji broj bridova zaklonjen
pogledima, odnosno da je to manje nevidljivih bridova.

b) Pri crtanju strojnih sklopova nacrt odabrati tako da on uz primjenu

presjeka omogu i prikazivanje
to ve
eg broja dijelova koji ulaze u
sklop, kao i da pru i podatke o meusobnom polo aju dijelova i
njihovim vezama.

c) Dio se crta ili u polo

aju koji on zauzima tijekom uporabe ili u polo
aju
koji zauzima u stroju prilikom njegove izrade.

d) Sklop se naj
e
e crta u polo
aju koji on zauzima tijekom uporabe.
Na jednom crte u koristi se onoliki broj pogleda koji je dovoljan za
prijenos svih va nih informacija o dimenzijama i obliku
objekta.Najee su dovoljna dva (nacrt i tlocrt) ili tri pogleda
(nacrt, tlocrt i bokocrt), a ponekad i samo jedan. Treba odabrati one
poglede koji na najzorniji na in prikazuju predmet.

U slu aju potrebe mogu e je predmet prikazati i u nekom pogledu koji

odstupa od osnovnih.U tom sluaju smjer pogleda ozna ava se
strelicom i velikim slovom.

Za prikazivanje pojedinih detalja mogu se primijeniti i djelomi

ni pogledi.
U tom slu aju ne crta se cijeli predmet u tom pogledu nego samo detalj
za koji je vaan taj pogled.
Primjer pogre
nog smjetaja bokocrta uz tlocrt (a) i pogre
nog
smjetaja projekcije
koja ne odgovara ispravnom smjeru pogleda (b)
Zna
ajke metode projiciranja 1. (Europski) i 3. kvadranta
(Ameri
ki) (ISO 5456-2)

Zna
ajka Metoda projiciranja 1. kvadranta Metoda projiciranja 3. kvadranta

Simbol na cre
ima

Raspored projekcija
Osnovna pravila za predoavanje oblika
Poloaj u kojemu se predmet crta
 Polo
aj u kojemu se predmet crta (1)

Predmet treba postaviti u takav poloaj da su njegove

plohe i sredi
njice paralelne i okomite na glavne ravnine
crtanja.
Predmet treba postaviti u onaj poloaj u kojemu stoji u
naravi, ali uz zadovoljenje uvjeta pod a).
Predmeti koji u naravi od slu aja do slu aja zauzimaju
razli
ite polo aje (npr. svornjaci, vijci, podlo ke, ru
ice,
poluge, matice i slino) postavljaju se obi no u poloaj u
kojemu se izrauju ili u uspravan polo aj
 Polo
aj u kojemu se predmet crta (2)

Od svih mogu ih pravilnih polo aja odabrati onaj u

kojemu e se vidjeti najvi
e ploha i bridova predmeta u
smjeru pogleda, a s ciljem da se izbjegne crtanje
nevidljivih bridova.
Ako predmet (osim paralelnih i okomitih ploha na
ravnine crtanja) ima i kose plohe, tada ih treba projicirati
na pomo ne ravnine koje se postavljaju paralelno s
njima.
Izbor i broj projekcija
 Puni presjek (a) dobije se ako se zamisli sje enje
cijelog strojnog dijela na dvije polovine.
Polovi ni presjek (b) dobije se ako se zamisli isje
ena
jedna etvrtina strojnog dijela (polovina odgovarajue
ortogonalne projekcije crta se kao pogled, a druga
polovina kao presjek).
Djelomi ni presjek (c) dobije se ako se zamisli
sjeenje manjeg dijela strojnog dijela.
Puni (a), polovi
ni (b) i djelomi
ni (c) presjek
 Slika 6.65. Postupak nastajanja zami
ljenog presjeka

Dio se predmeta (koji se nalazi izmeu promatra a i presje

ne ravnine) u
mislima uklanja, a na ravnini projekcija (crtanja) prikazuje se ono
to se
nalazi na presje
noj ravnini po svim pravilima ortogonalnog projiciranja
Okomitim presjekom naziva se presjek nastao presijecanjem presje
nom
ravninom, koja je okomita na vodoravnu ravninu projiciranja

Slika 6.66. Primjer vodoravnog presjeka

(tlocrt u presjeku)
Slika 6.67. Primjer popre nog okomitog presjeka
(bokocrt u presjeku)
Slika 6.68. Primjer uzdu nog okomitog presjeka
(nacrt u presjeku)
Slika 6.69. Primjer popre nog okomitog presjeka
(bokocrt u presjeku)
 c)

Primjer istodobnog uzdu nog i poprenog okomitog presjeka

(nacrt i bokocrt u presjeku)
 Kosim presjekom naziva se presjek nastao presijecanjem presje nom
ravninom koja s vodoravnom ravninom projiciranja zatvara kut koji je
razli
it od pravog kuta. Polo aj presje
ne ravnine oznaava se linijom
presjeka sa strelicama koje pokazuju smjer gledanja
Stupnjevani presjeci su presjeci koji nastaju ako se strojni
dio presijeca s dvije ili vi
e paralelnih presje
nih ravnina.

Slika 6.73. Postupak nastajanja stepenastog

presjeka (presjek prikazan u nacrtu)
Slika 6.74. Primjeri stepenastog presjeka prikazanog u nacrtu (a) i tlocrtu (b)
Izlomljeni presjeci su presjeci koji nastaju ako se strojni dio presijeca
s dvije ili vi
e presje nih ravnina koje nisu paralelne, ali se sijeku.
Pravilo je da se dijelovi presjeka, nastali lomljenjem presje nih
ravnina, zakre u u ravninu crtanja, tj. u polo
aj paralelan s jednom od
ravnina projiciranja

Slika 6.77. Primjer izlomljenog presjeka smje

tenog u tlocrt
 ni presjek se koristi ako se
Djelomi eli razjasniti dio strojnoga dijela

Slika 6.80. Primjeri uporabe djelomi

nog presjeka
 Slika 6.81. Primjeri nekih posebnih dogovora kod djelomi
nih presjeka

Brid nikada ne mo e biti granica izme u djelomi nog presjeka i pogleda na predmet,
(a), crta loma ne smije se povla iti paralelno s bridom predmeta (b).U slu aju da je
predmet simetri an, ne obi ava se crtanje popre nog presjeka jer se oblik mo e bolje
prikazati polovi nim presjekom (c), kod nesimetri nih predmeta, kod kojih nije mogu e
primijeniti polovi an presjek, dopu ta se prikaz djelomi nim presjekom (d)
Zakrenuti ili zaokrenuti presjek je popre
ni presjek strojnog dijela,
zakrenut (zaokrenut) za kut 90 oko sredi
njice

Na
elo nastajanja zakrenutog presjeka
Zakrenuti presjek nosa
a
Strojni dio s razli
itim poprenim presjecima koji su prikazani
kao zakrenuti presjeci u nacrtu

Ako se zakrenuti presjek crta unutar promatrane projekcije rabi

se neprekidna uska crta
Ako se zakrenuti
presjek crta izvan
promatrane projekcije
rabi se neprekidna
iroka crta
 Pravila za crtanje presjeka
Veliki broj karakteristinih dijelova nikada se ne sije e uzdu no jer
takav presjek ne bi dao zornu ili pravilnu sliku strojnog dijela, vese
sijeku samo popre no (npr. rebra, profili, limovi, svi ulo eni dijelovi,
te duga ki i vitki dijelovi).

Slika 6.94. Rebra (a) i ramena (paoci) (b) se ne sijeku iako se zami
ljena
presjena ravnina vodi preko njih
Slika 6.97. Profili i limovi (plo
e) ne sijeku se uzdu
no

Slika 6.98. Osovine i vratila ne sijeku se uzdu

no

Slika 6.99. Ojnice (a) i poluge (b) ne sijeku se uzdu

no
 Slika 6.100. Spoj s vijkom i maticom (vijak ne sije
e se uzdu
no, vesamo popre
no)

Slika 6.101. Matica, podlo na ploica i vijak ne sijeku se (a), a ako se eli prikazati maticu u
presjeku, tada se presjena ravnina vodi preko u eg dijela matice (b)
Slika 6.104. Osovine i vratila, te klinovi i pera u spoju s glavinama se ne sijeku
(na slici a i d nisu nacrtani nasloni za glavinu)
Slika 6.105. Zakovice se crtaju u presjeku samo u popre
nom presjeku
 Slika 6.117. Predo
avanje detalja u presjeku

Detalji su tako er jedna vrst djelomi ne projekcije kojima se u mjerilu za

uve anje pojanjavaju nejasni dijelovi projekcije. Dio predmeta koji se eli
pojasniti ozna ava se kru nicom (neprekidna uska crta) i velikim slovom s
kraja abecede, a iznad pove ane slike dijela predmeta stavlja se slovo kojim
je isti oznaen (npr. X) i mjerilo u kojemu je slika nacrtana
 Zakrenuta projekcija dio je normalne projekcije strojnog dijela, ali nacrtana uz
postoje u projekciju i zbog toga zakrenuta za 90 na suprotnu stranu od normalne.
Zakrenute projekcije naj ee se primjenjuju za predo avanje oblika prirubnica i
rasporeda provrta u njima. Mo e se nacrtati samo jedan provrt, a ostali se oznae samo
sredi
njicama uz navo enje njihovog ukupnog broja (ponekad i dimenzije, npr. 8
provrta 10). Obi no se crta polovica projekcije, a druga polovica mora biti jednaka,
to znai da zakrenuta projekcija ima primjenu samo kod simetri nih strojnih dijelova

Slika 6.118. Provrti u prirubnicama i sli no prikazuju se obi no primjenom tzv. djelomi
nog presjeka
u istoj ravnini crtanja u kojoj je nacrtana osnovna projekcija
(zakrenuta projekcija nadokna uje propisanu)
Slika 6.120. Zakretanje provrta u ravninu crtanja
Kada se eli utedjeti na prostoru, dugi predmeti jednoli nog i jednoli no promjenjivog presjeka
mogu se crtati prekinuti. Prekidi se mogu primijeniti i u slu ajevima predmeta s jednoli no
promjenljivim presjecima, npr. kod su enja (d), konusa (e) i nagiba (f). Dijelovi unutar kojih ima
promjena ne smiju se prekidati.

Slika 6.122. Primjeri uporabe prekida (crta loma)

Ravne plohe ozna avaju se samo na predmetima iji je osnovni oblik rotacijski te
ako takvi predmeti nisu esti, npr.
esterokute i osmerokute matice. Ozna avaju se
dijagonalnim neprekidnom uskom crtom. Ovim se oznakama ravna ploha bolje
e, a
isti esto i nije potrebno crtanje druge projekcije jer crtanje dijagonala tako er
predstavlja jedan od na ina u tede u broju projekcija

Slika 6.124. Primjeri uporabe prekida (crta loma) i zavr

etaka
Slika 6.126. Oznaavanje ravnih ploha kod Slika 6.127. Oznaavanje ravnih ploha kod
etverokuta esterokuta
Slika 6.130. Osovine i vratila (a) te glavine (b) s utorima za pera ili klinove crtaju se
kao da prodori ne postoje
KOTIRANJE

Dimenzija ili izmjera broj ana je vrijednost izraena u naravnoj

jedinici mjerenja (u strojarstvu je to milimetar, mm) i ozna ena
grafiki na tehni kom crte u s crtom, simbolima i znakovljem.
Dimenzije ili izmjere klasificirane su prema sljede im vrstima:
Funkcijska dimenzija ili izmjera je ona koja je bitna za funkcioniranje
strojnog dijela ili prostora (ozna ena s F na).
Nefunkcijska dimenzija ili izmjera je ona koja nije bitna za
funkcioniranje strojnog dijela ili prostora (ozna ena s NF ).
Pomo na dimenzija ili izmjera je ona koja je samo informacijska i ne
upotrebljava se u procesu proizvodnje i kontrole. Uputno ju je stavljati
u zagrade. Na pomo nu dimenziju ne primjenjuju se tolerancije
(ozna ena je s POM )
Slika 9.1. Funkcijske, nefunkcijske i pomo
ne dimenzije (izmjere)
 Pravila za primjenu
Svaka zna ajka kotirana je samo jedanput na crte u.
Kote se smje taju na projekciji (pogledu) ili presjeku koji najjasnije prikazuje
odgovaraju e zna ajke.
Svaki crtekoristi se istom jedinicom mjere (npr. milimetar, mm) za sve izmjere, ali
bez oznake jedinice (dakle bez mm).
Ako se druge jedinice pojavljuju kao dio specifikacije crte a ili u primjedbi (npr.
Nm za moment ili kPa za tlak), izdvojena oznaka jedinice prikazuje se s pripadnom
vrijednosti.
Na crte u se ne prikazuje vie izmjera no to je potrebno za definiranje strojnog
dijela ili kona nog proizvoda. Meutim, iznimka se mo e napraviti:
gdje je potrebno dati dopunsku izmjeru u meustupnjevima proizvodnje (npr.
duljina konture prije cementiranja i zavr ne obrade);
gdje je korisna dopuna pomo nom izmjerom.
Proizvodne procese (tehnologiju izrade) ili na ine kontrole ne treba nazna iti, osim
ako su bitni za osiguranje zadovoljavaju eg funkcioniranja ili zamjenjivosti.
Funkcijske dimenzije prikazuju se izravno na crte u gdje god je to mogu e.
Nefunkcijske dimenzije smje taju se na na in koji najvie odgovara proizvodnji i
kontroli.
Slika 9.4. Elementi kotiranja (1 glavna ili pokazna crta, 2 oznaka po etka, 3 mjernica,
4 pomo na mjerna crta, 5 vrijednost dimenzije i 6 zavr etak mjernice)

Slika 9.5. Elementi kotiranja

(1 mjernica, 2 vrijednost dimenzije, 3 pomo na mjerna crta i 4 zavr
etak mjernice)

Pomo
ne mjerne crte produljuju se malo izvan svoje
mjernice (od 1 do 3 mm) (slike 9.4. i 9.5.).
 Slika 9.6. Slika 9.7. Slika 9.8.

Pomo ne mjerne crte crtaju se okomito na znaajku (crtu) koja se kotira. Me utim,
gdje je to potrebno, one mogu biti nacrtane koso, ali paralelne jedna drugoj (slika
9.6.).
Konture i pomo na mjerna crta produljuju se malo izvan sjeci
ta
(slika 9.7.)
Op enito, pomone mjerne crte i mjernice ne smiju sje
i druge crte,
osim ako je to neizbje
no (slika 9.8.)
 Slika 9.9. Slika 9.10.

Mjernica se prikazuje neprekinuta tamo gdje je zna ajka (crta) na

koju se ona odnosi prikazana prekinuta (slika 9.9.)
Presijecanje pomo nih mjernih crta i mjernica treba izbjegavati.
Meutim, gdje je to neizbjeno, nijedna crta se ne prekida (slika
9.10.)
 Prikazivanje vrijednosti dimenzija na crte
ima

Vrijednosti dimenzija ili izmjera smje taju se tako da one mogu biti itljive slijeva
nadesno. Mjernice koje nisu horizontalne prekidaju se u srednjem dijelu, tako da
se vrijednost mo e upisati (slike 9.19. i 9.20.).
Vrijednosti dimenzija kutova moraju biti orijentirane kao to je prikazano na
slikama 9.18. ili 9.21. Smje tanje vrijednosti dimenzija ili izmjera esto treba
prilagoditi razli itim sluajevima.
U svezi s tim vrijednosti mogu biti:
upotrijebljene na dijelu mjernice s kojom je mogu e jasnije definirati dimenziju ili
izmjeru (slika 9.22.),
upotrijebljene izvan prostora za upisivanje u slu aju kada je prostor ograni en
(nedovoljan)(slika 9.23.),
upotrijebljene na kraju glavne crte (pokazne crte) koja se odnosi na mjernicu koja
je prekratka za upisivanje vrijednosti dimenzije na uobi ajeni na in (slika 9.23.),
upotrijebljene iznad vodoravnog produljenja mjernice u slu aju da prostor ne
dopu ta smje taj u prekidu mjernice koja nije horizontalna (slika 9.24.).
 Slika 9.19. Slika 9.20.

Slika 9.21. Slika 9.22.

Slika 9.23. Slika 9.24.

 a) b)

Slika 9.25.

Vrijednosti dimenzija koje nisu nacrtane u mjerilu (izuzev slu ajeva

gdje se koriste prekinute crte) moraju se podvu i neprekidnom
uskom crtom (slika 9.25.). Ako se zahtijeva to na izmjera ili izmjera
na koju treba obratiti posebnu pozornost, tada se oko dimenzija crta
poseban okvir nacrtan neprekidnom uskom crtom (slika 9.25.b)
 U kombinaciji s dimenzijama koriste se radi pobolj anja interpretacije crte
ai
stanovite oznake kao identifikacija oblika. Naj ei su simboli: promjer, R
polumjer, kvadrat, SR polumjer kugle (sferi ni polumjer) i S promjer
kugle (sferi
ni promjer). U sluaju kada je oblik jasno prikazan, simboli za promjer i
kvadrat mogu se izostaviti

Slika 9.26. Slika 9.27. Slika 9.28.

Slika 9.29. Slika 9.30.

Na ini kotiranja
Lan ano kotiranje
Lanci pojedina nih dimenzija (slika 9.31.) primjenjuju se isklju ivo
tamo gdje zbroj odstupanja pojedina nih izmjera ne e utjecati na
zahtjeve funkcije strojnog dijela
Kotiranje od zajedni ke osnove mo e biti izvedeno kao paralelno
kotiranje (slika 9.32) ili kao nadreeno slijedno kotiranje

Slika 9.31. Lan

ano kotiranje Slika 9.32. Paralelno kotiranje
 Slika 9.36. Slika 9.37.

Slika 9.38. Slika 9.39.

Kombinirano kotiranje
Pojedina no kotiranje, lanano kotiranje i kotiranje od zajedni
ke
referentne crte (znaajke) mo e biti kombinirano na crte u.

Kombinirano kotiranje
 Slika 9.42.

Slika 9.43.

Gdje veli
ina polumjera mo e biti izvedena od drugih dimenzija, ona mo
e biti
oznaena polumjerom, strelicom i simbolom R bez oznake vrijednosti kao na slici 9.39

Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri

 Linearno raspore eni razmaci
izme u provrta mogu biti
dimenzionirani kao to je
Slika 9.45.
prikazano na slici 9.45.

Kutno raspore eni razmaci

izme u provrta mogu biti kotirani
kao to je to prikazano na slici
9.46
Slika 9.46.

Kutovi razmaka mogu biti

izostavljeni ako je njihov broj
vidljiv, bez mogu nosti zabune
(slika 9.47.)

Kru no raspore eni razmaci

mogu biti kotirani neizravno
navo enjem broja elemenata kao
to je dano na slici 9.48
Slika 9.47. Slika 9.48.
Skoeni rubovi i upu teni
rubovi provrta i rupa
Slika 9.51.

Sko eni rubovi kotiraju se

kao to je to prikazano na slici
9.51.
Slika 9.52.

Gdje je kut sko enja 45,

kotiranje se mo e izvesti kao
to je prikazano na slikama
9.52. i 9.53.
Slika 9.53.

Upu teni rubovi rupa i

provrta kotiraju se kao
to je
prikazano na slici 9.54
Slika 9.54.
 Slika 9.55. Slika 9.56.

Upotrebom referentnih slova mo e se kotiranje provrta

znatno pojednostavniti (slika 9.51.)
 Utori koji slu e za ove spojeve kotiraju se na na in prikazan na slici 9.60.
Slika 9.60.a prikazuje na in crtanja i kotiranja kada je utor za pero ili klin na
kraju vratila, slika 9.60.b prikazuje na in crtanja i kotiranja kada je utor za
pero ili klin na sredini vratila i slika 9.60.c prikazuje na in crtanja i kotiranja
kada je utor za pero u glavini
Kotiranje rupa se izvodi tako da polo aj se rupe kotira s polo ajem
sredinjice. Dubina rupe definira se dubinom cilindri nog dijela, uz crtanje
koni nog zavr etka s kutom od 120, koji je rezultat bu enja svrdlom. Ovaj
se zavr etak ne kotira. Dubina i promjer rupe kotiraju se na istoj projekciji
(npr. u nacrtu)(slika 9.61.).
Ako se kotiraju provrti i rupe s promjerom manjim od 5 mm (slika 9.62.a),
mogu e je prema DIN 30 pojednostavnjeno crtanje i kotiranje (slika 9.62.b).
Slika 9.60. Kotiranje utora za pero ili klin (a i b na vratilu, c u glavini)

Slika 9.61. Kotiranje rupa

Slika 9.62. Pojednostavnjeno kotiranje rupa

Kotiranje konusa, su
enja i nagiba
Primjer kotiranja vanjskog konusa s navedenim omjerom i oznakom za konus,
promjerom i duljinom koni nog suenja te postavnim kutom kao pomo
nom kotom
u zagradama dan je na slici 9.65.

Slika 9.66. prikazuje primjer ozna

avanja dvostrukog konusa (vanjski je 1 : 5, a
unutarnji je 1 : 10).

Slika 9.65. Slika 9.66. Slika 9.67.

U crteima se su enje i nagib predo avaju izvodnicama, a osim
brojane vrijednosti (omjera) stavlja se i oznaka suenja, odnosno
nagiba (slika 9.73.). Kut nagiba stavlja se u zagrade.

Slika 9.73. Slika 9.74. Profil U 350 prema DIN 1026

U nekim se slu ajevima nagib daje u postotku s obzirom na referentnu
ravnu plohu (slike 9.75).

Na slici 9.76. dan je primjer ozna

avanja nagiba kod klina, a na slici
9.77. kod utora za klin.

Slika 9.75. I - podlo

na plo
ica Slika 9.76. Klin Slika 9.77. Utor za klin
prema DIN 435-25
 Op
enito o tolerancijama, osnovni pojmovi/1

Izmjera je izmjerena vrijednost fizikalne veli ine duljine.

Nazivna izmjera je izmjera od koje se dobivaju grani ne izmjere ako joj se
dodaju gornje ili donje odstupanje izmjere. .
Stvarna izmjera je izmjera koja se dobiva mjerenjem na izra enom strojnom.
Najve a izmjera je najve a dopu tena izmjera nekog oblikovanog elementa.
Najmanja izmjera je najmanja dopu tena izmjera nekog oblikovanog elementa.
Sustav grani nih izmjera je sustav normiranih tolerancija i odstupanja izmjera.
Nul-crta je pri grafikom prikazu grani nih izmjera i dosjeda crta koja odgovara
nazivnoj izmjeri na koju se nanose odstupanja izmjera i tolerancija.
Odstupanje izmjere je razlika izme u stvarne i nazivne izmjere.
Gornje odstupanje izmjere (ES za provrt, es za rukavac) je razlika izme u
najve e izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje mo e biti ili
pozitivno ili negativno (prije se ozna avalo s Ag ili ag).
Donje odstupanje izmjere (EI za provrt, ei za rukavac) je razlika izme u
najmanje izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje mo e biti ili
pozitivno ili negativno (prije se ozna avalo s Ad ili ad).
 Op
enitoo tolerancijama,osnovni pojmovi/2
Tolerancijska izmjera (T). kra e tolerancija) je razlika izme u najveei
najmanje izmjere. Tolerancija je apsolutna vrijednost i zato je bez predznaka.
Tolerancijsko polje odre eno je veli inom tolerancije i njezinom udaljeno u
od nul-crte.
Tolerancijska izmjera sastoji se od nazivne izmjere i oznake odgovaraju eg
tolerancijskog razreda (npr. 32 H7, 80 js15, 100 g6) ili od nazivne izmjere i
odstupanja
Provrt je unutarnja izmjera vanjskog dijela u dosjedu.
Rukavac je vanjska izmjera unutarnjeg dijela u dosjedu.
Dosjed dobivena na temelju razlike izmjera dvaju spojno oblikovanih
elemenata (provrta i rukavca)(slika 4.4.).
Zra nost (zazor) (z) je pozitivna razlika izme u izmjere provrta i izmjere
rukavca prije spajanja, (slika 4.4.a bez tolerancija i slika 4.4.b s
tolerancijama).
Prisnost (p) je negativna razlika izme u izmjere provrta i izmjere rukavca
prije spajanja, (slika 4.4.a bez tolerancija i 4.4.b s tolerancijama).
Slika 4.3. Pojam donjih i gornjih odstupanja izmjere kod provrta i rukavca
 a) b)

Slika 4.6. Pojam dosjeda (a bez tolerancija, b s tolerancijama)

 Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera

Za prakti ku primjenu i za pravilno funkcioniranje strojnih dijelova vane su

tolerancije dijelova u dosjedu. Za istu kvalitetu nekog dosjeda tolerancija mora
biti razmjerna veli ini izmjere, tj. izra
ena u postocima od izmjere ona mora biti
za isti karakter dosjeda prakti ki jednaka. Iz tog se razloga kod ISO-sustava
tolerancija svake kvalitete mijenja u zavisnosti od nazivne izmjere. Ova
zavisnost izra ava se standardnim tolerancijskim koeficijentom i za nazivne
izmjere od 1 do zaklju no 500 mm, odnosno I za nazivne izmjere iznad 500 do
zaklju no 3150 mm. Izra unavaju se po sljede im formulama

i 0, 45
3
D 0,001
D
gdje je D geometrijska sredina grani nog podruja nazivnih izmjera u mm.
Vrijednosti temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjere za svako
podru je nazivnih izmjera izra
unavaju se iz geometrijske srednje vrijednosti D
grani nih podru ja D1 i D2

D D1
D2
D1 - 3) 6) 10) 18) 30) 50) 80) 120) 180) 250) 315) 400)
D2 3 6 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400 500
gdje je: D1 - po
etak podru ja, D2 - kraj podru
ja
Za izbor stupnja temeljneto lerancijemogu poslu
iti sljede
e iskustvene preporuke:
A. IT01 IT4 - za precizni mjernipr ibor,
B. IT5 IT7 - za mjernipr ibor radioni ke kontrolei najfinijedosjede,
C. IT6 IT9 - za fini dosjed,
D. IT7 IT10 - za prosje
no dosjedanje,
E. IT9 IT11 - za grubo dosjedanjei
F. IT12 IT18 - za izmjere i povr ine koji nisu u dosjedu (npr. kovani ili valjani
dijelovi).
 Polo
aj i ozna
avanje tolerancijskih polja

Polo aj tolerancijskih polja odre

uje temeljno odstupanje koje se ozna ava
s obzirom na nul-crtu slovima abecede (me unarodne), i to: za vanjske
izmjere (rukavca) malim slovima abecede, za unutarnje izmjere (provrte)
velikim slovima abecede.
Oznaku tolerancije duljinske izmjere ini tolerancijski razred, tj.
kombinacija simbola za temeljno odstupanje i temeljnu toleranciju, tj.
polo inu tolerancijskog polja. Tako npr. oznaku 80F8 ili 40h7
aj i veli
ine nazivne izmjere 80 odnosno 40, polo aj tolerancijskog polja F za
provrt odnosno h za rukavac i stupanj temeljne tolerancije IT8 odnosno
IT7
Slika 4.7. Polo
aj tolerancijskih polja za vanjske izmjere (rukavce)
Slika 4.8. Polo
aj tolerancijskih polja za unutarnje izmjere (provrte)
 Tolerancije slobodnih izmjera op
e tolerancije
Izmjere kod kojih odstupanja od nazivnih vrijednosti praktino ne utje u na upotrebljivost
dijelova nazivaju se slobodnim izmjerama. Dopu tena odstupanja slobodnih izmjera je
utvrena prema ISO 2768 i svrstana u etiri razreda tonosti: f - fino, m - srednje, c -
grubo i v - vrlo grubo.
Slika 4.9. Zatvoren lanac izmjera (a - pogre
no i b ispravno)
Dosjedni sustavi
Dosjedni sustav je sustav dosjeda koji sadr i rukavce i provrte, U praksi se upotrebljavaju dva
dosjedna sustava:
Dosjedni sustav provrta dosjedni je sustav u kojemu se potrebna zra nost i prisnost postiu
tako da se rukavci razliitih tolerancijskih razreda sparuju s provrtom samo jednog
tolerancijskog razreda.
Dosjedni sustav rukavca dosjedni je sustav u kojemu se potrebna zra nost i prisnost postiu
tako da se provrti razli
itih tolerancijskih razreda sparuju s rukavcem samo jednog
tolerancijskog razreda.

Slika 4.12. Dosjedni sustav provrta (a) i dosjedni sustav rukavca (b)
Slika 4.13. Dosjedi kod dosjednog sustava rukavca (DSR)

Slika 4.14. Dosjedi kod dosjednog sustava provrta (DSP)

Ozna
avanje tolerancija duljinskih izmjera na tehni
kim crte
ima

Slika 4.20. prikazuje na

in ozna avanja tolerancija duljinskih izmjera na tehni
kim
crteima za dosjed, rukavac i provrt

Slika 4.20. Na
in ozna
avanja tolerancija duljinskih izmjera na tehni
kim crte
ima
Slika 4.21. Ozna
avanje tolerancija i dosjeda na crte
ima
Slika 4.22. Na
ini uno
enja tolerancija duljinskih izmjera u tehni
ke crte
e
 Nazivna izmjera kuta uvijek se unosi na tehni ke crte e u stupnjevima, a
odstupanja mogu biti izra ena bilo u stupnjevima, minutama i sekundama (slike
4.23.a i 4.23.b), bilo kao decimalni dio stupnja (slike 4.23.c i 4.23.d).

Slika 4.23. Na
ini uno
enja tolerancija kutnih izmjera u tehni
ke crte
e
Tolerancije oblika, orijentacije, smje
taja i vrtnje
Radi osiguranja kvalitete proizvoda nije dovoljno definirati samo
tolerancije duljinskih izmjera. Potrebno je unutar granica tolerancija
sprijeiti i druge promjene koje se odra avaju na to nost geometrije
strojnog dijela. Op enito (prema ISO 1101), ove se tolerancije zovu
tolerancije oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje odnosno geometrijske
tolerancije. Prema karakteristikama koje se toleriraju tolerirana
podru ja mogu biti:
povr ina unutar kruga,
povr ina izme u dva koncentri na kruga,
povr ina izme u dvije ekvidistantne crte ili dva paralelna pravca,
prostor unutar valjka,
prostor izmedu dva koaksijalna valjka,
prostor izmedu dvije ekvidistantne ravnine ili dvije paralelne
ravnine i
prostor unutar paralelepipeda.
Tablica 4.35. Osnovne oznake tolerancija oblika, orijentacije, smje
taja i vrtnje
Vrste zna
ajki i tolerancija Svojstvo Simbol
Pravocrtnost
Ravnost
Pojedinane
zna ajke Kru
nost
Tolerancije
oblika Cilindri
nost

Pojedinane i Oblik crte

povezane znaajke Oblik plohe

Paralelnost
Tolerancije
orijentacije Okomitost
Kut (nagib)

Polo
aj (pozicija)
Povezane
Tolerancije
znaajke Koncentri
nost i koaksijalnost
smjetaja
Simetri
nost

Kru
nost vrtnje
Tolerancije
vrtnje
Ravnost i kru
nost vrtnje
Tablica 4.36. Dopunske oznake za kombiniranje s osnovnim oznakama tolerancija oblika, orijentacije, smje
taja i
vrtnje
Opis Simbol

izravno

Oznaka toleriranog elementa

slovom

izravno
Oznaka referentnog elementa
(osnovice)
slovom

Mjesto referentnog elementa

Teorijski to
na izmjera

Projicirano podru
je tolerancije

Uvjet maksimum - materijala

Okvir tolerancije
Tablica 4.37. Neka pravila kombiniranja osnovnih i dopunskih oznaka tolerancija oblika, orijentacije, smje
taja i
vrtnje
Pravilo Simbol
1) Kod tolerancija oblika crtaju se samo dva pravokutnika.
2) Kod tolerancija poloaja stavljaju se i slovne oznake
izabranog referentnog elementa prema kojemu se svojstvo
uspore uje (D E: nain za oznaku odvojenih osnovica).
3) Dopunske oznake rije ima, npr. 6 provrta ili 6x pi
u se
iznad okvira tolerancije.
4) Oznake ostalih svojstava elemenata vezanih za podru je
tolerancije pi u se uz okvir tolerancije ili se pokaznom crtom
povezuju s njime.
5) Ako je potrebno ozna iti vie toleriranih svojstava jednog
elementa, oznake se upisuju u posebne okvire postavljene
jedan ispod drugog.
6) Vrijedi li tolerancija na ograni enoj du ini, duljina se
odvaja kosom crtom od tolerancije (lijevo). Kada se neka u a
tolerancija na ograni enoj du ini doda toleranciji cijelog
elementa, tada se to upisuje u donjem dijelu okvira (desno).
7) Ako za navedenu toleranciju vrijedi uvjet maksimuma
materijala (DIN ISO 2692), upisuje se odgovaraju i simbol iz
tablice 4.36. na jedan od moguih na ina.
 Tolerancija pravocrtnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni
eno s dva paralelna pravca na udaljenosti t,
paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili valjkom promjera t.
Definicija podru
ja tolerancije Primjeri (prikaz i poja
njenja)

Svaka crta gornje plohe mora le ati izme

u dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,1.

Izvodnica plata na svakih 200 mm duljine mora le

ati
izme u dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1.

Os grede mora le
ati unutar paralelepipeda osnovice
0,1 x 0,2.

Os osovinice mora le
ati unutar valjka promjera 0,08.
 Tablica 4.39. Tolerancija ravnosti

Tolerancija ravnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni

eno dvjema paralelnim ravninama na udaljenosti t.

Definicija podru
ja tolerancije Primjeri (prikaz i poja
njenja)

Ploha mora biti izme

u dvije paralelne ravnine na
udaljenosti 0,08.
 Tablica 4.41. Tolerancija kru
nosti
Tolerancija kru
nosti definirana je kao odstupanje koje je ograni
eno dvjema koncentri
nim kru
nicama na
udaljenosti t.
Definicija podru
ja tolerancije Primjeri (prikaz i poja
njenja)

Opseg bilo kojeg poprenog presjeka na vanjskom

promjeru mora biti izme
u dvije koncentri
ne krunice
na udaljenosti 0,03.

Opseg bilo kojeg poprenog presjeka mora biti izme

u
dvije koncentri
ne krunice na udaljenosti 0,1.
 Tablica 4.42. Tolerancija cilindri
nosti
Tolerancija cilindri
nosti definirana je kao odstupanje koje je ograni
eno dvama koncentri
nim (koaksijalnim)
valjcima na udaljenosti t.
Definicija podru
ja tolerancije Primjeri (prikaz i poja
njenja)

Tolerirana ploha mora biti izme u dva koncentri

na
(koaksijalna) valjka na udaljenosti 0,1.
 Tablica 4.44. Tolerancija oblika crte

Tolerancija oblika crte definirana je kao odstupanje koje je ograni

eno dvjema crtama koje obuhva
aju kru
nicu
promjera t, ije je sredi
te na idealnoj geometrijskoj crti.

Definicija podru
ja tolerancije Primjeri (prikaz i poja
njenja)

U bilo kojem presjeku oblik crte mora biti izme u dviju

crta koje omataju krunice promjera 0,04, ija su
sredita na geometrijski idealnoj crti.
 Tablica 4.45. Tolerancija oblika plohe

Tolerancija oblika plohe definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema plohama koje obuhva
aju kugle
promjera t, ija su sredi
ta na plohi koja ima pravilan geometrijski oblik.

Definicija podru
ja tolerancije Primjeri (prikaz i poja
njenja)

Tolerirana ploha mora biti izmeu dviju ploha koje

obuhva aju kugle promjera 0,02 ija su sredi
ta na plohi
koja ima pravilan geometrijski oblik.
 Tablica 4.46. Tolerancija paralelnosti
Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti
t, paralelepipedom osnovice t 1 x t2 , valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to paralelni referentnim
pravcima ili plohama.
Definicija podru ja tolerancije Primjeri (prikaz i poja
njenja)

Tolerirana os mora biti izme u dva pravca na udaljenosti

0,1, koji su paralelni s referentnom osi A i polo
eni u
okomitom pravcu.
 Tolerancija okomitosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim
pravcima na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema
plohama, koji su uz to okomiti na referentni pravac ili plohu.
Definicija podruja
Primjeri (prikaz i poja
njenja)
tolerancije
Os kosog provrta mora biti izme u dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,06, koji su
uz to okomiti na os vodoravnog provrta A
(referentni pravac).
 Tolerancija kuta definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim pravcima
na udaljenosti t ili dvjema paralelnim plohama na udaljenosti t, koji su uz to nagnuti za kut
s obzirom na referentni pravac ili referentnu plohu.
Definicija podruja
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
tolerancije

Os kosog provrta mora biti izme u dva

paralelna pravca na udaljenosti 0,08, koji su
uz to nagnuti za kut 60 s obzirom na
referentnu os A-B.
 Tolerancija simetri
nosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema paralelnim
plohama na udaljenosti t, dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili paralelepipedom
osnovice t 1 x t2.
Definicija podru ja
Primjeri (prikaz i poja
njenja)
tolerancije
Ravnina simetrije utora mora biti izmeu
dvije paralelne ravnine, koje su razmaknute
za 0,08 i simetrino smje tene prema ravnini
simetrije referentne zna ajke A.
 Tekstura (hrapavost) tehni
kih povr
ina
Tehni ke su povrine sve one povr ine strojnih dijelova koje su dobivene
nekom od obrada odvajanjem estica ili nekom od obrada bez odvajanja
estica..
Tehni ke povrine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju
dva medija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe
karakterizirane nizom neravnina raznih veli ina, oblika i rasporeda.
Veli ina hrapavosti tehni kih povr ina mo e utjecati:
na smanjenje dinami ke izdrljivosti (odnosno, smanjenje vrsto e
oblika);
na poja ano trenje i habanje tarno (tribolo ki) optere enih povr ina;
na smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjenje
nosivosti steznog spoja;
na ubrzavanje korozije
 Osnovni pojmovi
Povr inska hrapavost je sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na
povrini predmeta (koje su mnogo puta manje od povr ine cijelog predmeta), a
prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim drugim utjecajima.
Profil povrine predstavlja presjek realne povr
ine s odre enom ravninom

Profil hrapavosti (R) osnova je za mjerenje parametara hrapavosti profila.

Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnog profila (P)
primjenom profilnih filtera.
 Referentna duljina (duljina uzorka) je duljina u pravcu osi X koja se koristi
za ustanovljavanje nepravilnosti koje karakteriziraju profile koji se mjere.
Maksimalna visina profila Pz, Rz ili Wz zbroj je visine najve e visine izbo
ine
profila Zp i najve
e dubine udubine profila Zv na duljini vrednovanja.
Srednja visina elemenata profila Pc, Rc ili Wc srednja je vrijednost elementa
profila Zt na referentnoj duljini..

1 m
Pc, Rc,Wc Zt i
m i 1

Srednje aritmetiko odstupanje mjerenog profila Pa, Ra ili Wa aritmeti

ki je
prosjek apsolutne ordinatne vrijednosti Z(x) na referentnoj duljini
l
1
Pa, Ra,Wa Z ( x ) dx
l0
Ozna
avanje hrapavosti tehnikih povr
ina na tehni
kim
crteima

a) osnovni grafi
ki simbol za proireni grafi
ki simboli
teksturu povrine b) obrada odvajanjem estica c) obrada bez odvajanja
estica

potpuni grafi
ki simboli
d) svi postupci doputeni e) obrada odvajanjem
estica f) obrada bez odvajanja
estica

Slika 4.36. Grafi

ki simboli za ozna
avanje hrapavosti povr
ine
 Oznake smje
taja razli
itih zahtjeva na hrapavost povr
ine u
potpunom grafi kom simbolu

Poloaj a - zahtjev za hrapavo u povr ine.

Pokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti povr
ine, grani
nu broj
anu vrijednost i duljinu
vrednovanja ili duljinu uzorkovanja
Polo
aj a i b - dva ili vi
e zahtjeva na hrapavost povr
ine

Polo
aj c - postupak obrade.

Polo
aj d - smjer obrade
 Primjena oznaka hrapavosti na crte
ima i drugoj tehni
koj

Kao op e pravilo, grafiki simbol ili pokaznu crtu koja zavr ava strelicom (ili
nekim drugim odgovaraju im zavr etkom) treba pokazivati na povr inu materijala
izratka s vanjske strane, bilo da je to kontura (koja predstavlja povr inu) ili njezin
produ etak (vidi slike 4.45.,4.46. i 4.47.)

Slika 4.45. Smjer

itanja (grafi
kih simbola) Slika 4.46. Zahtjevi za stanjem povrine na
stanja povrine konturi koja predstavlja povrinu
 Slika 4.47. Alternativna uporaba pokazne crte

Slika 4.48. Zahtjev za stanjem povr

ine uz kotni broj

Ako ne postoji mogu nost zabune, zahtjev za stanjem povr

ine mo
e se postaviti zajedno
s istaknutim mjerama, kao na slici 4.48
Zahtjev za stanjem povr ine mo e se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira za
geometrijske tolerancije (prema ISO 1101), kao to je prikazano na slici 4.49.a,
ili iznad same oznake, kao to je prikazano na slici 4.49.b

a) b)

Slika 4.49. Zahtjev za stanjem povr

ine vezan uz tolerancije polo
aja i oblika
Slika 4.50. Uporaba pomo
nih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti cilindri
nih tijela

Slika 4.51. Zahtjev za stanjem povr

ine za cilindri
ne i prizmati
ne povr
ine
Ako je zahtijevano stanje povrine isto na ve
ini povrina izratka, tada se to
zahtijevano stanje povrine pojednostavnjeno definira skupnim znakom koji se
smje ta obi
no u gornji desni kut radionikog crtea.
Ako je u pitanju vi e proizvodnih postupaka, potrebno je definirati stanje povrine
prije i poslije pojedinog postupka obrade,
to treba objasniti u napomeni, kao to
prikazuje slika 4.56

Slika 4.56. Postavljanje zahtjeva za stanjem povr

ine, prije i poslije obrade (ovdje presvlaka)