Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za pedagogiju

Ivana aki

Odnos prema radu i zadovoljstvo poslom kod

djelatnika odgojno obrazovne ustanove
Diplomski rad

Mentor: dr.sc. Ante Kolak, prof.

lipanj, 2015.
SADRAJ
1. TEORIJSKI DIO .......................................................................................... 4
1.1. UVOD.......................................................................................................... 4
1.2. ZADOVOLJSTVO POSLOM...................................................................... 5
1.3. ODNOS PREMA RADU ........................................................................... 10
1.4. UTJECAJI NA RAZINU ZADOVOLJSTVA POSLOM ........................... 12
1.4.1. Status uitelja u Hrvatskoj ............................................................... 12
1.4.2. Obrazovanje uitelja u Hrvatskoj ...................................................... 13
1.4.3. Odabir uiteljskog zanimanja i zapoljavanje .................................... 16
1.4.4. Struno usavravanje i napredovanje u profesiji ................................ 18
1.4.5. Uitelj roditelj - uenik u kvalitetnoj koli .................................... 23
1.4.6. kolsko ozraje ................................................................................. 25
1.5. UZROCI ODUSTAJANJA OD NASTAVNIKOG ZANIMANJA .......... 28
2. EMPIRIJSKI DIO ...................................................................................... 31
3. UVODNA RAZMATRANJA .................................................................... 31
3.1. PROBLEM ISTRAIVANJA .................................................................... 33
3.2. CILJ ISTRAIVANJA .............................................................................. 33
3.2.1. Spoznajni cilj .................................................................................... 33
3.2.2. Pragmatini cilj ................................................................................. 33
3.3. ZADACI ISTRAIVANJA ............................................................................................. 34
3.4. HIPOTEZE ISTRAIVANJA .......................................................................................... 34
3.5. PROVOENJE ISTRAIVANJA ................................................................................... 34
3.5.1. Uzorak .................................................................................................................... 35
3.5.2. Postupci i instrumenti ............................................................................................ 35
3.6. REZULTATI I RASPRAVA ............................................................................................ 36
3.6.1. Drutveni status uiteljskog posla .......................................................................... 36
3.6.2. Zadovoljstvo kolskim ozrajem ........................................................................... 38
3.6.3. Zadovoljstvo razrednim ozrajem .......................................................................... 40
3.6.4. Obrazovanje uitelja .............................................................................................. 42
 3.6.5. Intrinzina motivacija uitelja................................................................................ 44
3.7. ZAKLJUAK ............................................................................................................ 47
4. LITERATURA ................................................................................................................. 50
5. SAETAK ........................................................................................................................ 52
6. PRILOG ............................................................................................................................ 53
1. TEORIJSKI DIO

1.1. UVOD
Ovaj diplomski rad bavi se problematikom odnosa prema radu i zadovoljstva poslom
kod djelatnika odgojno obrazovne ustanove. Spomenuvi djelatnike odgojno obrazovne
ustanove te imajui na umu da su to i ravnatelj, struni suradnik, knjiniarka, domar i
istaice, treba naglasiti kako se teorijski i istraivaki dio ovog diplomskog temelji na
glavnom, ako ne i najvanijem nositelju nastavnog procesa uitelju. U radu se kree od
termina odnosa prema radu i njegove veoma vane sastavnice pomou kojeg se odnos
oblikuje - zadovoljstva poslom. Nakon definiranja kljunih termina, sastavnice zadovoljstva
poslom se opisuju i pomou njih se pokuava objasniti koji faktori utjeu na uiteljevo vee ili
manje zadovoljstvo poslom, tj. to utjee na uiteljevo ponaanje, percepciju sebe kao
kompetentnog uitelja, provoenje kvalitetne nastave, poimanje statusa profesije u drutvu,
oekivanja od posla te na kraju, potencijalno i veoma uestalo odustajanje od posla zbog
prevelikog stresa ili nepogodnosti koje su dio uiteljeva zanimanja.

Osim teorijskog dijela, rad se sastoji i od empirijskog dijela u kojem se istrauje

miljenje uitelja o kompetencijama steenim na fakultetu, drutvenom statusu zanimanja,
kolskom i razrednom okruenju, o prilikama za cjeloivotno obrazovanje te naposljetku,
miljenju uitelja o kompetentnosti za obavljanje uiteljskog zanimanja i ispunjenja na
trenutnom poslu.

Teorijsko bavljenje ovom temom i istraivanje koje slijedi nakon njega mogu pomoi
svim ljudima da poblie vide i shvate poziciju i status uitelja u odgojno obrazovnom
procesu. Nadreenima i svim ljudima koji imaju ulogu stvaranja kurikuluma, kolskih pravila
i openito ljudi koji svojim ponaanjem i odnosom prema uiteljima imaju velik utjecaj na
kolsko ozraje, uiteljevu samostalnost i kreativnost da shvate gdje u tom procesu ima mjesta
za ispravak i napredak. Ako ne i najvanije, ovaj rad slui tome da se uvidi kako je uiteljima
zapravo na njihovom poslu te da se dovede u pitanje uestalo miljenje u drutvu da je sve
osim visine plae u kolama - ruiasto.
1.2. ZADOVOLJSTVO POSLOM

Desetljeima se u znanstvenim vodama istrauje to to ljude ini sretnima ili

nesretnima na poslu. Istrauju se specifina zanimanja dok se nastavnikom zanimanju
posvetilo malo prostora u znanstvenoj literaturi. Najvie mjesta za razmiljanje se ostavilo
pitanju odnosa zadovoljstva poslom i radne uinkovitosti. to to ini ljude zadovoljnima da
ispunjaju sve zadatke svog posla s voljom i poletnou ili to ih tjera da svakim danom sve
manje sebe daju u posao i rade samo ono to moraju?

Termin zadovoljstvo poslom se veoma esto upotrjebljuje, no jo uvijek ne postoji

jasna i opeprihvaena definicija. Budui da ne postoji jedinstvena, opeprihvaena teorija
koja bi odgovorila na pitanje to je zadovoljstvo poslom, u daljnjem tekstu e se osvrnuti na
vie mogunosti definiranja.

Prva takva definicija zadovoljstva poslom bi bila zaposlenikovo ope, ukupno gledite
o poslu koji trenutano obavlja i o cjelokupnoj radnoj situaciji (Radeka, Sori,2006) ime bi
zadovoljstvo poslom bila sveukupnost svih dobrih i loih obiljeja nekog posla. imi-ai
(2010.) definira zadovoljstvo poslom kao ''stav zaposlenika prema poslu'', osjeaj koji ljudi
imaju o svom poslu ili pojedinim njegovim aspektima, odnosno kao stupanj u kojem se
ljudima njihov posao svia (zadovoljstvo) ili ne svia (nezadovoljstvo) dok Locke (1976.,
prema Vidi, 2009.) smatra da se zadovoljstvo poslom najee definira kao ugodno i
pozitivno emocionalno stanje koje je posljedica ocjene postignua u poslu ili podupiranja
postignua. Moe se rei da zadovoljstvo poslom ovisi o tome koliko e pojedineve osobne
potrebe biti zadovoljene u nekom poslu. Dakle, zadovoljstvo poslom openito se moe
definirati kao pojedinev pozitivan odgovor na cjelokupno iskustvo vezano uz posao.

Radeka i Sori (2006.) postojee teorije i modele dijele u dvije iroke skupine:
sadrajni ili kauzalni modeli i instrumentalni ili procesni modeli zadovoljstva poslom. Prva
skupina ukljuuje teorije koje pokuavaju odrediti specifine potrebe koje moraju biti
zadovoljene ili vrijednosti koje moraju biti prisutne da bi pojedinac bio zadovoljan poslom, a
druga ukljuuje teorije koje istiu vanost oekivanja pa zadovoljstvo odreuju kao nesklad
izmeu onoga to pojedinac postie i onoga to oekuje. Zadovoljstvo poslom, sudei po
imi ai (2010.), mogue je operacionalizirati na dva naina. Prvi, globalni pristup,
zadovoljstvo poslom promatra kao opi stav prema poslu. Ovaj pristup podrazumijeva da je
zadovoljstvo poslom vie od zbroja zadovoljstva pojedinih aspekta posla, to znai da
djelatnik moe biti nezadovoljan nekim aspektom posla, ali da je u konanici openito
zadovoljan svojim poslom. Drugi, facetni pristup, podrazumijeva ispitivanje razliitih
aspekata posla, koji pridonose ukupnom zadovoljstvu poslom.

No, to imati na umu kada se istrauje zadovoljstvo poslom? Locke je (1976., prema
Radeka, Sori, 2006.) sastavio dvanaest specifinih dimenzija povezanih sa zadovoljstvom
poslom : sam posao, plaa, napredovanje, priznanje, radni uvjeti, povlastice, sam zaposlenik
(njegove vjetine i sposobnosti), nadreeni, suradnici, klijenti, obitelj i ostali.

Porter i Miles (1974, prema Kutlea,2005) su podijelili faktore zadovoljstva u tri

grupe:

1. individualne karakteristike koje ukljuuju interese, stavove i potrebe

2. karakteristike posla kao to su samostalnost, sloenost zadataka i povratna informacija
o uspjenosti
3. karakteristike radne situacije od kojih su najvanije neposredna radna okolina (poloaj
i rukovoenje) i organizacijske aktivnosti (praksa nagraivanja i organizacijska
kultura

Slinu podjelu nudi Furham (1977. prema Radeka, Sori, 2005a) koji smatra da postoji
mnotvo varijabli koje bi mogle imati glavni, minorni i moderatorski utjecaj na zadovoljstvo
poslom koje je mogue podijeliti u tri skupine:

1. organizacijsku politiku i proceduru (ukljuuje sustav nagraivanja plae i

promaknua, nadreene i praksu donoenja odluka)
2. specifine aspekte posla (ukljuuju radno optereenje, potrebne vjetine, autonomiju,
povratne informacije te fizike uvjete okoline)
3. pojedineve osobine (ukljuuju samopotovanje, sposobnost tolerancije stresa i ope
zadovoljstvo poslom).

U svim dosadanjim istraivanjima ispitanici najvee nezadovoljstvo pokazuju upravo

u prvoj skupini, s imbenicima organizacijske politike. Sudei po tome, zadovoljstvo poslom
bi se itekako povealo ukoliko se definiraju kriteriji napredovanja, poveaju se plae po
zaslugama te se nastavnicima ukae vea sposobnost samostalnog odluivanja.

Dakle, postoje mnogi faktori i zadovoljstvo poslom upravo ovisi o pojedincu, radnoj
situaciji, karakteristikama organizacije i nadreenima. (Guzina, 1980; Smither, 1998.)
 U ovom diplomskom radu e se imajui na umu upravo te sastavnice istraivati i
problematizirati zadana tema.

Ukoliko potraite termin zadovoljstvo poslom u znanstvenim lancima u zadnjih

trideset godina, ono je postalo esto istraivan pojam najvie zbog njegovog utjecaja na
motivaciju radnika i njihov radni uinak. Takva istraivanja vezana za kolstvo su, pogotovo
u Hrvatskoj,veoma rijetka. Ukoliko govorimo o toj temi u pedagokoj literaturi, u njoj se
veoma esto istrauje perspektiva uenika i roditelja, naglasak se stavlja na odnos uenik
roditelj uitelj, ali uglavnom se zaboravlja na samog uitelja, njegove potrebe i faktore
boljeg i efektnijeg rada na nastavi. Naglasak se stavlja na to to uitelj mora raditi na nastavi,
kakav on mora biti prema drugima, koje administrativne kriterije mora zadovoljiti, no
uglavnom se zaboravlja na injenice i postupke usmjerene prema njemu da se on osjea
zadovoljno, kompetentno i uspjeno dok obavlja taj posao. Pred uitelja se stavlja jako puno
zahtjeva, ali veoma rijetko se u obzir uzimaju okolnosti i potekoe u kojima uitelj ispunja te
zahtjeve. Uitelji su oni koji su nositelji kvalitetne nastave, a kola nije samo mjesto stjecanja
znanja nego i mjesto razvijanja linosti, mjesto razvijanja osjeaja uspjeha. Uenici zasluuju
obrazovanje primjereno sposobnostima, interesima, potrebama svakog djeteta i iji je rezultat
osjeaj uspjenosti. Upravo o sposobnosti i motivaciji uitelja ovisi hoe li na pravi nain
motivirati uenike kako bi u to veoj mjeri iskoristili vlastite potencijale, kao i sposobnosti
da oblikuje njihovu osobnost, u mnogome ovisi uspjenost obrazovnog sustava. Stoga se od
kole oekuje da na najkompetentniji mogui nain potie osobni razvoj svakog pojedinog
uenika i time pridonosi razvoju humanoga, socijalnoga i intelektualnog kapitala drutva.
(Brezinovi i sur.,2009. prema Peri, 2011.) Uzimajui to u obzir, kakva e biti nastava
uenicima ako imaju nezadovoljnog uitelja koji loe, usporeno i bezvoljno odrauje svoj
posao? Nudi li onda kola obrazovanje primjereno sposobnostima, interesima, potrebama
svakog djeteta iji je rezultat osjeaj uspjenosti? Uenici pate i iz kole izlaze bez da im je
netko pruio sve mogunosti obrazovanja koje su im mogle pomoi da ostvare svoj
maksimum.

Ukoliko se obrati pozornost na istraivanja u Hrvatskoj provedena na ovu temu,

rezultati su uglavnom slini. Utjecaj gore navedenih faktora na zadovoljstvo poslom
uglavnom u svim istraivanjima daje isti rezultat. Upravo jedna od vanih sastavnica
drutvenog statusa jest njen profesionalni status koji sjedinjuje mo, prihode, zahtjeve glede
sposobnosti i obrazovne razine asociranih s odreenim zanimanjem ili s pozicijom tog
zanimanja u hijerarhijskoj strukturi ostalih zanimanja. Profesionalni status odraava rezultat
postignutog obrazovanja, informaciju o vjetinama i kompetencijama koje odreeni posao
zahtijeva te o financijskim i drugim oblicima nagraivanja povezanim s poslom. Profesionalni
status odraz je kako okolinskih radnih uvjeta, tako i psiholokih zahtjeva povezanih s
odreenim poslom pa je stoga dobar pokazatelj vrednovanja i pozicije zanimanja u
odreenom drutvu. (Radeka, Sori, 2006) Mjere profesionalnog statusa temelje se na
nekoliko aspekata meu kojima su najei : javno miljenje o tome koja je koliina
potovanja povezana s odreenim poslom (ugled, presti), drutvene veze koje kreiraju
poziciju (mo) drutvene skupine (klase), obrazovni zahtjevi i financijske nagrade povezane s
odreenim poloajem.

Tako Radeka i Sori (2006) u svom istraivanju tvrde da nastavniko zanimanje ne

donosi ugled u drutvu, nastavnici smatraju da je ugled loiji nego to bi trebao biti,
procjenjuju ivotni standard loim i radne uvjete nezadovoljavajuim. U odnosu na druga
zanimanja visokokolsko obrazovanih pojedinaca, nastavnici sebe postavljaju veoma nisko na
drutvenoj ljestvici pridajui sebi veoma malo ugleda. Sudei po istraivanjima, sebe
percipiraju nie na drutvenoj ljestvici nego to ih percipiraju drugi. U istraivanju 30 %
ispitanika bi prihvatilo neki drugi posao kada bi se ukazala prigoda, ak 33 % nastavniku
profesiju ne bi preporuilo drugima dok 45 % ispitanika ne bi ponovno izabralo posao
uitelja. ak polovica ispitanika smatra da je njihov ivotni standard osrednji. Vano je
naglasiti da veina ispitanika smatra da bi se njihovo zadovoljstvo poslom povealo ukoliko
profesija uitelja pone rasti na drutvenoj ljestvici i ukoliko im se ivotni standard povea.
Peri (2011.) je u svom istraivanju otkrila da je najvie ispitanika zadovoljno osnovnim
djelatnostima pouavanja (postignua uenika, profesionalni razvoj), puno manje
zadovoljstvo iskazano kod temeljnih faktora kole (komunikacija unutar kole i donoenja
odluka) dok je najmanje zadovoljstva iskazano vezano za razinu sustava, drutvene imbenike
(radno optereenje i utjecaj promjene, status i imid uitelja, napredovanje zbog zasluga). U
istraivanjima je pokazano da je nastavniki posao preteito enski posao dok s druge strane
isto tako disproporcionalno postiu mo i status, mukarci imaju vie prilike za promociju.

Pavin, Rijavec i Miljevi -Riiki (2005., prema Vidi, 2009) svojim su istraivanjem
prikazale percepcije zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva poslom uitelja. Kao glavne izvore
zadovoljstva uitelji su istaknuli komunikaciju i rad s uenicima, uspjeh i napredak uenika
na svim podrujima njihova razvitka, aktivno i kreativno sudjelovanje uenika te njihovu
motiviranost, mogunost prenoenja znanja uenicima, sam nastavniki posao te zadovoljstvo
kada vide sretno i zadovoljno dijete, dok su glavni izvori nezadovoljstva materijalno stanje
kole i samih uitelja, poloaj uitelja u drutvu, previe administracije, preopirnost
nastavnih planova i programa te preoptereenost uenika, premala sloboda uitelja u nastavi,
osuvremenjivanje nastavnih metoda te prevelik broj uenika u razredu. Vezano za kolege na
poslu, ispitanici su se uglavnom izjanjavali neutralnim odgovorima, s kolegama se niti slau
niti ne slau niti ih kolege potiu da bolje rade ili ne dok smatraju da ih okruuje uglavnom
pozitivno radno okruenje. Zadovoljstvo nastavnim sredstvima je takoer nailo na
podijeljena miljenja te dosad uglavnom negativno percipirana sastavnica zadovoljstva
poslom, ispitanici su potpuno podjednako podijeljeni u smatranju da im nastavniki posao
osigurava sigurnu budunost. Najvee zadovoljstvo je pokazano vezano za nastavnike
kompetencije i samog pojedinca u njegovom odnosu s uenicima i spremnou za rad;
uglavnom se smatra da s uenicima imaju jako dobru suradnju i meusobno potovanje,
nastavnici su jako zadovoljni uenikim postignuima u kojima nalaze zadovoljstvo
obavljanja svog posla i razloge zato su odabrali upravo ovo zanimanje.

Vidi (2006) u svom istraivanju navodi kako ak 30 % uitelja u prve tri godine rada
naputa svoj posao dok navodi kako u istraivanjima uglavnom ne postoje podjele i znaajna
odstupanja od zadovoljstva poslom kod uitelja bilo kojeg nastavnog staa. ari (1982)
navodi kako su ljudi s manje staa zadovoljniji poslom dok ostala istraivanja navode kako se
zadovoljstvo poveava s godinama ili pak ima oblik slova U (najvee zadovoljstvo se
ostvaruje na poetku radnog staa i pri kraju pred odlazak u mirovinu).

Naime, viestruko je pokazana povezanost nezadovoljstva poslom s naputanjem

posla, izostancima i smanjenim uinkom. Cijena (ne)zadovoljstva poslom u bilo kojem
zanimanju je veoma visoka te joj se stoga treba pridodati velika pozornost. Veoma esto
nezadovoljstvo poslom ima loe posljedice kao to su stres, loe obavljanje posla,
nezainteresiranost za rad i slino to utjee na pojedinca i na njegovo okruje. Na taj nain,
pogotovo u kolama, nastavnici svojim nezadovoljstvom i smanjenim radnim uinkom
oteuju svoju radnu okolinu i negativno ili smanjeno utjeu na uenike to se na lo nain
pokazuje na njihovom obrazovanju i svim dobitima koje oni mogu dobiti obrazovanjem. No,
o tome vie u sljedeim poglavljima ovog rada.
1.3. ODNOS PREMA RADU
Znaenje rada u ivotu pojedinca odnosi se na skup pojedinevih opih stavova koji su
steeni u njegovoj interakciji sa socijalnom okolinom. Ti stavovi nisu rezultat ovjekovih
naslijeenih dispozicija ve su rezultat steenih uvjerenja koji se oblikuju pod odreenom
drutvenom i kulturnom sredinom i upravo zbog toga postoje razlike u razliitim socio
kulturnim sredinama. (verko, 2006). Stav prema radu se tijekom povijesti mijenjao, od
Rimljana koji su ga smatrali prokletstvom do danas kada se smatra da je rad potreban za
moralni i fiziki integritet pojedinca kada on omoguava razvoj sposobnosti i dovodi do
zadovoljstva i postignua. Stav o zanimanju uitelja se naveliko promijenio samo u zadnjih
100 godina gdje su nastavnici od veoma potovanih osoba i uvaenih u drutvu poeli padati
na drutvenoj ljestvici. U dananje vrijeme rad u ivotu jednog ovjeka ima veliku vanost.
Osoba provodi vrijeme na radu koje mu je potrebno za razvoj svog osobnog integriteta, no
veoma esto, zbog loih situacija u kakvoj je gospodarstvo diljem svijeta, provodi vrijeme na
radu koje mu je potrebno da normalno ivi i zadovoljava ivotne potrebe sebe i svojih
blinjih. U razvijenim zemljama svijeta izraunato je da osoba prosjeno provodi treinu svog
vremena na radu. Ukoliko tome pridodamo i vrijeme u kojem se pojedinac priprema za rad
(uitelj za svaki sat pie pripreme i smilja tijek nastave kako bi bila primjerena svakom
ueniku), moe se zakljuiti kako rad zauzima jako vano mjesto u ivotu jedne osobe. Kakve
funkcije rad ima u ivotu jedne osobe? Za poetak, ve spomenutu, ekonomsku funkciju,
odnosno osiguravanje egzistencije. Rad ima i socijalnu funkciju jer omoguava socijalnu
interakciju koja je vaan izvor ovjekovih zadovoljenja ovjekovih drutvenih potreba. Rad je
takoer izvor drutvenog statusa i prestia koji ovisi o tome to pojedinac radi, a isto tako ima
i vanu psiholoku funkciju u smislu zadovoljenja pojedinevih intrinzinih potreba, odnosno
rad moe biti izvod identiteta pojedinca, njegovog samopotovanja i uvjerenja o njegovoj
vlastitoj vrijednosti. (verko, 2006.)

Ukoliko se profesija uitelja i njegov rad provede po tim sastavnicama, dobio bi se,
nazovimo to, srednji rezultat. Ekonomska funkcija, osiguravanje egzistencije je potvreno
primarno zbog toga jer je to posao u dravnoj tvrtci u kojoj je posao veoma siguran i plae
dolaze svaki mjesec. Drugi aspekt tog posla je to se svakim danom vode sindikalni pregovori
s Vladom zbog toga jer su nastavnici kao dravni slubenici na samom zaelju visine plaa u
dravnim tvrtkama. U javnosti ih se percipira kao ljude s jako puno godinjeg odmora i jako
malo rada te je veoma esto miljenje da je plaa koju nastavnici dobiju sasvim razmjerna
koliini rada koji obavljaju. (Radeka, Sori, 2006) Ukoliko govorimo o socijalnoj integraciji,
nastavnici rade u velikim kolektivima, svakim danom vide velike koliine uenika, imaju
velik broj kolega na poslu te komuniciraju s roditeljima istih uenika. Samo govorei o
koliini socijalne interakcije, rad uitelja je tu na veoma visokoj razini. O kvaliteti interakcije
i zadovoljava li ona pojedineve potrebe, vie u sljedeim odlomcima rada. Ukoliko govorimo
o intrinzinim potrebama pojedinca u ispunjavanju njegove linosti i samopotovanju, u svim
navedenim istraivanjima uitelji pokazuju najvee zadovoljstvo; smatraju da se kroz nastavu
najvie ispunjaju tako da svojim radom uenicima pomau i vide njihov napredak u
ostvarenju najviih potencijala koje imaju.

Za znaenje rada u ivotu pojedinca vano je poznavanje radnih vrijednosti jer prvo
treba znati emu ovjek tei da bi razumjeli to mu rad znai. Takav pojam se istrauje
pomou ispitivanja stupnja zaokupljenosti radom. Zaokupljenost radom je vrsta stava prema
radu, odnosno stupanj u kojem je pojedinac psiholoki identificiran sa svojim radom, stupanj
u kojem je radna situacija odreujua za pojedinevu sliku o sebi te da je to stupanj u kojemu
ovjekov uinak utjee na njegovo samopotovanje. No, da ne bi bilo zabune, zaokupljenost
radom treba razlikovati od zaokupljenosti trenutnim poslom koji ovisi o tome ako posao
zadovoljava pojedineve potrebe. (Kanungo, 1982). Te dvije dimenzije su uglavnom u
koleraciji.
1.4. UTJECAJI NA RAZINU ZADOVOLJSTVA POSLOM
U prijanjem tekstu se navelo kako je Locke (1976., prema Radeka, Sori, 2006.)
sastavio dvanaest specifinih dimenzija povezanih sa zadovoljstvom poslom: sam posao,
plaa, napredovanje, priznanje, radni uvjeti, povlastice, sam zaposlenik (njegove vjetine i
sposobnosti), nadreeni, suradnici, klijenti, obitelj i ostali. Imajui na umu tu podjelu i nain
na koji one oblikuju pojedinev odnos prema radu, u daljnjem tekstu e se objasniti stanje tih
sastavnica u Republici Hrvatskoj.

1.4.1. Status uitelja u Hrvatskoj

Trenutna situacija u obrazovanju pokazuje da dio uitelja naputa posao u kolama
ukoliko su im se otvorile neke druge mogunosti zaposlenja. Vjerojatno bi taj odlazak bio i
vei kada bi razvoj gospodarstva omoguio njihovo brojnije zapoljavanje izvan prosvjetne
djelatnosti. eli li se zadrati kvalitetne uitelje i nastavnike u kolama, vano je dugorono
osiguravati mjere za ostvarenje boljih socijalnih i materijalnih uvjeta rada, poticajne radne
okoline i mogunosti cjeloivotnog uenja i obrazovanja.

Podaci govore da je bruto domai proizvod za 2014. godinu iznosio 89,76 milijuna
USD, to po glavi stanovnika iznosi 20 873 USD (Dravni zavod za statistiku, 2015).
Kronino nedostatna ulaganja u kolstvo dovela su do vrlo loeg materijalnog statusa kola i
uitelja. Prosjena neto mjesena primanja (sijeanj prosinac 2015.) u Hrvatskog iznosila su
5565 kn. Za isti period mjesena primanja u obrazovanju iznosila su 5484 kn. Najnia
mjesena primanja u obrazovanju (za uitelja i nastavnika poetnika) danas iznose oko 4400
kn, a najvia mjesena primanja u obrazovanju (za uitelja i nastavnika savjetnika) iznose
oko 6400 kn. (Nezavisni sindikat znanosti, 2015)

Nastavnici u Hrvatskog imaju poloaj dravnih slubenika. Treba napomenuti da je

unutar te drutvene skupine njihov poloaj, mjeren stupnjem prihoda, razmjerno nizak. To se
moe dokazati usporedbom mjesenih primanja uitelja i nastavnika poetnika s primanjem
poetnika u zdravstvenim ili pravnim dravnim slubama. Osim toga, ope ogranienje
budeta uzrokovalo je smanjivanje svih zarada u javnim slubama, ali se to posebno odrazilo
na zarade iskusnih uitelja i nastavnika.

Osim ovih materijalnih pokazatelja koji su dovoljno ilustrativni sami po sebi, poseban
je problem sam status profesije u drutvu. Uiteljska profesija koja je u prolosti imala
izrazito povoljan status,danas vie nije toliko cijenjena. Naprotiv, u drutvu se stvara slika da
se u nastavi malo radi (mala tjedna satnica a dugaki godinji odmori), te da je lo materijalni
status primjeren koliini rada. Uitelji se osjeaju nezatienima u javnosti i s pravom oekuju
da barem nadlena dravna tijela ukau na njihovu vanost, a to se ne dogaa. Istodobno se u
medijima iznose zamjerke programima i udbenicima to dio javnosti neopravdano doivljava
kao uiteljsku krivicu. S druge strane, nastavniki posao je sve sloeniji, zahtijeva se vie
znanja i vjetina tako da je status u potpunom neskladu sa zahtjevima profesije.

Materijalna situacija u kolama je jako loa, neki nastavnici rade u neprimjerenim

uvjetima: veini nisu dostupni ni najnoviji nastavni materijali niti nastavna tehnologija. Iako
je informatika opremljenost naih kola donekle poboljana, jo uvijek je na
nezadovoljavajuoj razini, a uz nedostatak opreme poseban je problem i nedovoljna
informatika pismenost nastavnika i uitelja. Ukoliko nastavnik ima elju obrazovati se po
pitanju informatike pismenosti, to bi mu kola u sklopu strunog usavravanja trebala pruiti
to, naalost, veoma esto ne radi.

1.4.2. Obrazovanje uitelja u Hrvatskoj

Uiteljsko zanimanje danas u Hrvatskoj nije posebno popularan izbor budueg
zanimanja. Bez sumnje, dijelu studenata je to prvi izbor. No dijelu studenata to je drugi izbor,
upisuju ga ukoliko nisu uspjeli realizirati svoj prvi izbor studija. Svjedoci smo injenice da
broj kandidata, onih koji su tu pri vrhu kvalifikacijskih lista esto upisuju neki drugi studij.
(Vidi, 2009) Jednako tako je zamijeeno kako veliki broj studenata humanistikih i
drutvenih smjerova na nastavnikim fakultetima misli kako nee raditi u koli ve se
planiraju zaposliti u nenastavnikim zanimanjima. Budui nastavnici su svjesni da je rije o
tekoj, a premalo cijenjenoj i plaenoj profesiji. U prednosti nastavnike profesije moe se
ubrojiti relativna sigurnost posla. Naime, za razliku od prijanjih vremena, zaposlenja vie
nisu toliko sigurna, tako da posao u dravnoj sluni, s redovnim prohodima i relativnom
sigurnou, moe biti privlana.

Tko su uitelji a tko nastavnici? Uvrijeeno je miljenje da su uitelji - uitelji nakon

zavretka Uiteljskog fakulteta koji predaju niim razredima (od 1. do 4.) te predaju 6
podruja znanja. Smatra se da su nastavnici oni koji predaju viim razredima (od 5. do 8.) 13
predmeta dok svaki nastavnik predaje jedan predmetni nastavnik u onoj struci za koju se na
svom fakultetu obrazovao. Takvo miljenje nije tono. Uitelje u osnovnoj koli dijelimo na
uitelje razredne nastave (od 1. do 4. razreda) te na uitelje predmetne nastave (od 5. do 8. ).
Nastavnici su oni profesori koji predaju predmetnu nastavu u srednjim kolama.
 Kvaliteta obrazovanja uitelja i nastavnika jedan je od glavnih imbenika koji djeluje
na razini uenikih obrazovnih postignua. Stoga je obrazovanje i profesionalni status uitelja
i nastavnika kljuno pitanje u svakoj zemlji koja nastoji unaprijediti obrazovni sustav i uiniti
ga dostupnijim, prohodnijim i fleksibilnijim.

Cjeloivotno uenje i kontinuirani profesionalni razvoj glavni su mehanizmi kojima se

potiu osobni rast i razvoj te spreavaju stagnaciju i rutinu u ivotu pojedinca i u drutvu.
Tijekom devedesetih godina prolog stoljea, obrazovna politika EU u vie je navrata istakla
koncept cjeloivotnog uenja (Sokrat, Erasmus+, Leonardo da Vinci) kao jedan od kljunih
instrumenata uspjenog suoavanja s drutvenim problemima. (Vizek Vidovi, 2005)

Koncept cjeloivotnog uenja ima dvostruku vanost za uiteljsku/nastavniku

profesiju. eli li uitelj uspjeno odgovoriti zahtjevima koje pred njega postavlja obveza
aktualizacije znanja i vjetina u akademskom podruju kao i u podruju uenja/pouavanja,
mora biti spreman i sposoban za cjeloivotno uenje i kontinuirano usavravanje. No, uitelji
su odgovorni i za sustavno poticanje motivacije kod svojih uenika, od predkolske dobi do za
cjeloivotnim uenjem i svladavanjem kognitivnih i socijalnih vjetina: time e stvoriti
samostalne uenike s trajnom potrebom za ulaganjem napora u osobni i profesionalni rast i
razvoj.

Moe se rei da se zbog promijenjenih okolinskih uvjeta u suvremenim drutvima

usmjerenima prema znanju, bitno se mijenja i proiruje uiteljska uloga.

Prema Vizek Vidovi (2005) se u zadnjih dvadeset godina nastoji to vie

profesionalizirati obrazovanje. Sve vie programa se podiglo na sveuilinu razinu, a
shvaanje o izobrazbi uitelja/nastavnika kao treningu za radno mjesto zamjenjuje se
shvaanjem o potrebi obrazovanja za profesiju.

Struktura i ustroj obrazovanja uitelja i nastavnika ureuje se na najvioj dravnoj

razini (Sabor Republike Hrvatske). Sustav je tako organiziran da predvia razliito
obrazovanje za uitelje i nastavnike na razliitim obrazovnim ustanovama.

U devedesetim godinama 20. stoljea u svim zemljama EU opaaju se znatno stroi

kriteriji za ulazak u inicijalne programe obrazovanja za uitelje i nastavnike negoli u
prethodnim desetljeima. U svim se zemljama zahtijeva svjedodba srednje kole, iza koje
stoji najmanje 12 godina osnovnog i srednjeg kolovanja, a u nekim su zemljama ti uvjeti i
stroi. U veini zemalja studiji za uitelje i nastavnike traju prema modelu 4+1 godina
sveuilinih studija i modela 3+2. Studij predkolskog odgoja i razredne nastave traje
minimalno 3 godine, a za uitelje predmetne nastave minimum je etverogodinji studij. Sve
te vrste diu se na razinu sveuilinih studija. U obrazovanju predmetnih nastavnika znatno
vea vanost pridaje se akademskim sadrajima, dok se u podruju obrazovnih znanosti
pridaje manje panje. No i tu se primjeuju odreeni pomaci u poveanju satnice praktine
nastave, kao i uvoenju jednogodinjeg superviziranog pripravnikog staa. No, sve odgojne
znanosti koje u svom programu imaju praktinu nastavu veoma esto ne doputaju primjenu
teorijskih spoznaja u planiranju i izvedbi praktinog rada niti doputaju problemski pristup
nastavi zbog veoma male satnice koja se odvija izvan samog prostora fakulteta. U Hrvatskoj
najvea promjena u vezi kolovanja uitelja i nastavnika se dogodila 1992. godine kad su
uiteljske vie kole koje pripremaju razredne uitelje ukljuene u sustav visokog kolstva.
Tom promjenom produen je studij buduih razrednih uitelja i nastavnika s 2 na 4 godine.
Takoer, velik napredak pokazan je 2001. godine potpisivanjem Bolonjske deklaracije kojom
je sustav usmjeren na osiguranje kvalitete, osiguravanje vee fleksibilnosti u profesionalnom
razvoju, povezivane znanstvenog i nastavnog rada, pomicanje mobilnosti studenata, bri
izlazak na trite rada. Bolonjskom deklaracijom se obrazovanje potrebno za predavanje u
koli (kako uitelja razredne i predmetne nastave i nastavnika) povisilo na 5 godina.

Programi za obrazovanje predmetnih nastavnika u podruju obrazovnih znanosti i

metodologija odvijaju se prema razliitim modelima. Uoena su tri bazina modela s obzirom
na stjecanje akademskih i nastavnikih kompetencija: paralelni, sukcesivni i modularni,
Ovisno o vrsti modela, razlikuje se i organizacija studija. U nekim zemljama obrazovanje za
stjecanje nastavnikih kompetencija dio je cjelovitog studija, a studenti se opredjeljuju za
nastavniki program upisom na studij, drugdje na razliitim odjelima i u treoj na jednom
fakultetu akademski dio programa zavravaju dok u drugoj instituciji potrebno obrazovanje iz
nastavnikih kompetencija.

Uitelji i nastavnici u Republici Hrvatskoj upisuju fakultet nakon to iza sebe imaju 12
godina obaveznog kolovanja na temelju razredbenog ispita. Kvote upisa na fakultet odreuje
Ministarstvo kolstva, znanosti i porta. Potpisivanjem Bolonjske deklaracije, fakultetsko
obrazovanje traje 5 godina na svim fakultetima potrebnim za zvanje uitelja/nastavnika.
Obrazovanje je podijeljeno na 2 dijela: studenti prvo zavre preddiplomski studij na kojem
stjeu 180 ECTS bodova i stjeu znanje baccalareus nakon kojeg slijedi diplomski studij na
kojem stjeu 120 ECTS boda i zvanje magistra. (FFZG, 2015) Svi studenti imaju strune
prakse u dogovoru s mentorima na fakultetima te odlaze u odabrane kole. Na drutvenim
fakultetima nastavnike kompetencije se stjeu na samom fakultetu dok na prirodoslovnim se
stjeu izvan samog fakulteta. Na svim nastavnikim i uiteljskim fakultetima postotak gradiva
i kolegija koji se polau iz praksi i nastavnikih kompetencija iznosi oko 20 %.

Zavretkom studija, diplomirani student treba imati kompetencije za provedbu

nastavnih ciljeva na odgovarajuoj kolskoj razini, to ukljuuje mogunosti transformacije
akademskih znanja u sadraje prikladne za kolsko pouavanje, utvrivanje i praenja uenja i
razvoja komunikacijske vjetine za priopavanje rezultata roditeljima i skrbnicima, prijenosa
temeljnih drutvenih vrijednosti i demokratskog svjetonazora, bavljenje temama vezanima za
drutvenu odgovornost (ljudska prava, ekologija i primjene u okruenju), uvaavanje
razliitosti, posebice spolnih i kulturnih razlika u prezentiranju gradiva, planiranje i izvoenja
izvannastavnih aktivnosti, primjenu istraivakih metoda za unapreivanje vlastite prakse,
primjenu informacijske tehnologije u nastavi. (Vizek Vidovi, 2005)

1.4.3. Odabir uiteljskog zanimanja i zapoljavanje

Imajui na umu uiteljski kadar u osnovnim kolama, on se sastoji od uitelja
predmetne nastave i uitelja prirodnih, drutvenih, humanistikih i tehnikih znanosti. Za
potrebe ovog diplomskog rada e se u tekstu koji slijedi navesti samo neka od njih u svrhu
opisivanja situacije pri odabiru zanimanja i zapoljavanju.

Analizirajui podatke, pokazalo se da nastavnika zanimanja nisu ba popularan prvi

izbor zanimanja. Kvota za dvopredmetnu kroatistiku (hrvatski jezik i knjievnost) na
Sveuilitu u Zagrebu iznosi 80 mjesta. Broj prijavljenih 2013. godine na taj studij je iznosio
512 dok je broj studenata kojima je taj studij bio prvi izbor bio samo 52. Matematika na
istom sveuilitu iste godine ima kvotu od 180, prijavljenih 918 dok je broj buduih
studenata kojima je to prvi izbor 235. Engleski jezik ima kvotu od 120, broj prijavljenih 840 i
broj prvog izbora je 218. Geografija na Sveuilitu u Zadru ima kvotu od 40 studenata, 179
prijava i 32 studenta kojima je to prvi izbor fakulteta. Kemija na PMF-u u Zagrebu ima kvotu
od 85 dok je 72 studenta to prvi izbor fakulteta. Fizika u Zagrebu prima 32 studenta, imala je
68 prijava dok je samo 22 studenta to bio prvi izbor fakulteta. (www.studij.hr, 2015)

Sudei po tim brojevima, skoro svi studiji osim matematike i engleskog jezika ne
upisuju samo uenici kojima je to prvi izbor studija. 2013./2014. godine je u kvoti upisanih
studenata bilo od 52 % do 84 % studenata kojima je to bio prvi izbor studija. Veoma je vano
napomenuti da su to studiji koji tek na svojim diplomskim studijima imaju nastavniki smjer.
No, uzmimo za primjer engleski jezik i knjievnost. Kvota za upise iznosi 120, broj
prijavljenih 840 i broj prvog odabira studija ak 218. Na prvi pogled engleski jezik se ini kao
da je to jedino nastavniko zanimanje koje upisuju samo uenici koji ga stvarno ele studirati.
Da situacija nije tako svijetla ni u tim zanimanjima, pokazuje injenica da pri upisu na
diplomski studij engleskog jezika se uvijek prvo popune kvote za prevodilaki smjer pa za
lingvistiki smjer i tek onda za nastavniki smjer. Ukoliko se analizira rang lista upisanih na
diplomski studij (Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2015), pri vrhu tablice
(studenata s visokim prosjekom ocjena; 4,9 do 4,0 ) stoji odabir prevodilakog smjera te
pokoji nastavniki dok na dnu rang ljestvice (studenata s niim prosjekom ocjena 3,4 do 2,5)
zbog ve ispunjene kvote ostalih smjerova, stoje samo nastavniki odabir diplomskog studija.
Situacija na matematici i fizici nije nita bolja, nastavniki smjer u akademskoj godini
2013./2014. je upisalo 36 studenata od kojih je samo njih 14 to bio prvi izbor studija.

Bolja je situacija kod nastavnikog studija povijesti i zemljopisa koji je u istoj godini
primao 10 studenata od kojih je na popisu prijavljenih ak 17 studenata kojima je to bio prvi
izbor. Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu te iste godine na diplomski studij upisivao 78
studenata dok je ukupni broj studenata kojima je to bio prvi izbor 166 zbog studenata iz
drugih gradova koji ele upisati diplomski studij u Zagrebu i preseliti se iz nekog drugog
grada.

Kada se uzme u obzir broj studenata koji upisuju programe koji imaju nastavniki
smjer na diplomskom studiju, promatrajui navedene injenice, moe se rei da ih ne upisuju
ljudi kojima je to prvi izbor studija. Jedini zakljuak koji se iz toga moe izvui je da veina
uitelja i nastavnika koja predaje u hrvatskim kolama to primarno nije htjela raditi.

No, stavimo na stranu uitelje i njihov izbor zanimanja, vee je pitanje u kojem je
odnosu broj ljudi koji diplomira u nastavnikim zanimanjima i koji ljudi koji se zapoljava u
tom zanimanju. Broj nezaposlenih uitelja razredne nastave u 2015. godini je 587 (38
mukaraca i 549 ena). Za razliku od 2014. godine broj nezaposlenih se ak i smanjio.
Analizirajui statistike podatke od 2004. godine, broj nezaposlenih uitelja razredne nastave
se skoro uetverostruio. Broj nezaposlenih nastavnika hrvatskog jezika iznosi 470 ljudi,
engleskog jezika 204, povijesti 263, tjelesnog 454, likovnog 178, geografije 68. (Zavod za
zapoljavanje, 2015)

Promatrajui navedene brojke, zakljuuje se da broj diplomiranih studenata i stvarne

potranje za uiteljskim kadrom nije u korelaciji, tj. da diplomira vie ljudi u nekoj struci
nego to ih se na tritu moe zaposliti, tj. koliko se radnih mjesta otvori. Nakon toga se
uiteljski kadar kada ne moe nai posao u struci, okree drugim zanimanjima u kojima na
kraju zarauju vie novaca nego u uiteljskom zanimanju.

Kao jedan od glavnih uzroka takvog stanja je neusklaenost obrazovnog sustava s

realnim potrebama gospodarstva; s jedne strane postoji odreeni broj prijavljenih potreba za
zapoljavanjem koji ostaje nepopunjen jer nema dovoljno obrazovanih osoba s odgovarajuim
znanjima i vjetinama, dok s druge strane postoji velik broj osoba sa zanimanjima za koje ne
postoji potreba na tritu rada. Uitelji u Hrvatskoj su u drugoj kategoriji navedenog. Upravo
zbog toga se trebaju sagledati realne potrebe na tritu rada, struktura zaposlenosti i
nezaposlenosti i realne potrebe na tritu rada kako bi se stvorio program koji bi pratio
aktualnu situaciju na tritu rada.

No, vratimo se na prvotni termin ovog diplomskog rada, zadovoljstvo poslom.

Ukoliko studenti odaberu uiteljsko zanimanje a da im pritom to nije prvi odabir studija,
kasnije zadovoljstvo poslom e, bez sumnje, najvjerojatnije biti manje nego kod osoba koji su
taj studij imali kao prvi izbor. Govorei o velikoj produkciji uiteljskog kadra i
neusklaenosti s potrebama trita, suludo je uope govoriti o zadovoljstvu poslom
nezaposlenih osoba ali, ivei u uvjerenju da e veina njih uskoro nai posao, koliko e oni
biti nezadovoljni poslom imajui na umu sve nedostatke tog zanimanja tijekom traenja
zaposlenja ili pak zadovoljni jer su napokon nali traeni posao, ostaje za otkriti nekom
drugom prilikom.

1.4.4. Struno usavravanje i napredovanje u profesiji

Vizek Vidovi (2005) smatra da bi glavni ishod strunog usavravanja trebao biti
usvajanje novih znanja i kompetencija korisnih za nastavniko zanimanje i svakodnevni rad s
uenicima. Stalno struno usavravanje uitelja i strunih suradnika praktino poinje danom
poetka radnog odnosa u koli. Ono je obavezno, a odnosi se na struno, pedagoko
psiholoko i metodiko usavravanje, smatra Cindri (1995).

Prva etapa strunog usavravanja provodi se ostvarivanjem pripravnikog staa

uitelja. U osnovnoj koli stairanje moe trajati najdulje godinu dana (u srednjoj koli dvije
godine). Tijekom stairanja pripravnika u radu ga prate i pruaju mu strunu pomo lanovi
komisije koju ine ravnatelj, struni suradnik, pripravnikov mentor i prosvjetni savjetnik.
Nakon uspjeno obavljenog stairanja, pripravnik polae struni ispit pred komisijom u
sastavu: sveuilini nastavnik metodike, prosvjetni savjetnik, pripravnikov sustrunjak,
ravnatelj kole i uitelj hrvatskog jezika. (Cindri,1995)
 Uitelji se stalno usavravaju tijekom cijelog radnog vijeka. Usavravaju se na
razliitim skupovima; seminarima, savjetovanjima, simpozijima, teajevima, okruglim
stolovima, panel raspravama i struno pedagokim radionicama. Kada govorimo koliko
sudjeluju uitelji u pojedinim oblicima strunog usavravanja, najzastupljeniji njegovi oblici,
i u sluaju razredne nastave i u sluaju predmetnih nastavnika, jesu seminari, predavanja i
radionice. (Blaevi i Juki, 2004) Skupovi na koje se odaziva najvei broj uitelja odravaju
se tijekom zimskih i ljetnih praznika. Najee su to poludnevni, jednodnevni ili dvodnevni
skupovi na razini jedne ili vie opina i upanija. Uobiajeno je da se skupovi odravaju u
nenastavno vrijeme kako se ne bi remetio nastavni ritam tijekom kolske godine. (Cindri,
isto)

Pavin, Mijavec, Riiki (2005) u svom istraivanju navode kako je u prosjeku 62 %

uitelja/nastavnika redovito sudjeluje na strunim usavravanjima, od toga na predavanjima
oko 61 %, a na radionicama oko 55 %. Ostali oblici strunog usavravanja poput konferencija,
studijskih putovanja, usavravanja u inozemstvu su prosjeku oko 2 %. Predavanja, seminari i
radionice su zapravo i najei oblici usavravanja koji se nude nastavnicima i uiteljima.
Ostali oblici nisu toliko zastupljeni jer oni ukljuuju velike financijske izdatke koje kole nisu
u mogunosti snositi. Polaznici najbolje ocjenjuju radionice jer su one interaktivan oblik
strunog usavravanja to motivirajue djeluje na polaznike i ostavlja dojam da se radi neto
konkretno i korisno za buduu praksu. Najei organizator strunih usavravanja je Agencija
za odgoj i obrazovanje, nakon toga sama kola i veoma rijetko neka organizacija.

Poetkom svake godine obrazovnoj se javnosti nudi poseban katalog tematskih

seminara za struno usavravanje. Ponueni seminari spadaju u tri kategorije: seminari iz
strunih predmeta, seminari iz obrazovne znanosti, seminari drutvenog/ graanskog
obrazovanja. (Vizek Vidovi, 2005.) Oblik seminara je obino spoj predavanja i radionica,
trajanje mu je razliito, od 4 do 30 sati. Poetkom godine svaki nastavnik / uitelj planira
svoje struno usavravanje. Svaki nastavnik/uitelj je obavezan pohaati jedan program
godinje, a pohaanje financijski podrava kola.

Permanentno usavravanje nastavnika nije sustavno razraeno niti funkcionalno

povezano s inicijalnim obrazovanjem u kvalitetan model cjeloivotnog obrazovanja
nastavnika u Hrvatskoj. Primjenjuje se netransparentan i nerazraen model na tragu
centraliziranog koncepta obrazovanja uz rad, voenog ponudom u Europskoj uniji taj se
koncept danas zamjenjuje decentraliziranim i potranjom upravljanim konceptom
nastavnikog profesionalnog razvitka koji omoguuje zadovoljavanje specifinih potreba
svakog pojedinog nastavnika. (Zaferiakou, 2002. prema Radeka, Sori, 2005a) Iako 9/10
nastavnika iskazuje potrebu za daljnjim usavravanjem, ak 3/4 nastavnika u Hrvatskoj nije
zadovoljno kvalitetom vlastitog usavravanja kako glede planiranja, programiranja i
usavravanja, tako i opsegom ponuenog sadraja: oblike, metode i nain usavravanja
smatraju te smatraju da je organizacija cjelokupnog sustava usavravanja loa. Usavravanju
se ne posveuje dostatno pozornosti niti na razini ukupne koliine skupnih oblika i njihove
redovitosti. Oni ne doseu do svih nastavnika i njihovih potreba, tako da neki nastavnici
godinama nisu sudjelovali ni u jednom obliku usavravanja. (Vrgo, 2000. prema Radeka,
Sori, 2005a) Nastavnici smatraju da bi utjecaj usavravanja na njihov status i napredovanje
trebao biti vei te, budui da nema osmiljene drutvene potpore, za usavravanjem poseu
najprije zbog intrinzine motiviranosti koja svoje korijenje vue od samog upisa na
nastavniki studij. No, pitanje se postavlja; kako da tako vaan segment suvremenog drutva
kao to je kolstvo moe funkcionirati iskljuivo na entuzijazmu i osobnim ambicijama
nastavnika bez sustavne, cjelovite i razraene drutvene potpore te koje su krajnje posljedice
takvog stanja?

Radeka, Sori (2005a) u svom istraivanju navode da kad se nastavnici usavravaju,

to je usavravanje najee putem tzv. frontalnog oblika, potom kombinacijom razliitih
oblika, neto su manje zastupljeni grupni i individualni rad, a najmanje je zastupljen rad u
radionici. Potrebe nastavnika (procjena koliko bi eljeli da su ovi oblici usavravanja
koriteni) bitno su drugaije: nakon kombinacije razliitih oblika usavravanja, poeljnim
smatraju rad u radionici, individualni i grupni rad, a daleko najmanje ele kao oblik svog
usavravanja, uobiajeno najee koriteni, frontalni rad. Frontalni oblik rada znaajno je
vie zastupljen od potrebe za njim, dok su svi ostali oblici znaajno manje zastupljeni nego
to bi, prema procjenama nastavnika, trebali biti. Frontalni rad, kao najstariji oblik
pouavanja, ve godinama se pokuava skinuti s trona no on i dalje prevladava zbog
ekonominosti i vremena. Glavni nedostaci frontalnog rada su razlog zato uiteljima i
nastavnicima on najvie ne odgovara; zbog jednolinih monologa predavaa, na taj nain ne
komuniciraju s drugima, sve nove spoznaje su teoretske prirode koja im skoro i ne slue u
nastavi i u unapreivanju svog posla. Situacija se po tom pitanju ve godinama ne mijenja,
kako tvrde Radeka i Sori (isto), jer su nastavnici razredne nastave u njihovom istraivanju iz
1994. godine najvie cijenili grupni rad i kombinaciju razliitih oblika usavravanja. Potom je
slijedio individualni rad, a najnepoeljniji je, ve tada, bio frontalni oblik rada. Unato
oiglednom nezadovoljstvu nastavnika nainom koritenja navedenih oblika, usavravanjem i
dalje dominira frontalni oblik, neprikladan za rad s iskusnim strunjacima kao to su
nastavnici. Stvarno najvie koriteno dominantno monoloko predavanje s pasivnom
pozicijom nastavnika u isto je vrijeme najmanje poeljna metoda. Isto tako, stvarno se
najmanje koriste metode s neposrednim praktinim radom (bilo predavaa ili polaznika) a
upravo te metode nastavnici jako cijene i prieljkuju u svom usavravanju.

Prema tome, prijenos sadraja tzv. frontalnim oblikom nije u skladu s oekivanjima i
eljama nastavnika.

U istraivanju (isto, 2005) navode kako su nastavnici ponuene sadraje nastavnici

visoko vrednovali. Pridavanje neto veeg znaaja sadrajima koji se odnose na nastavna
umijea, te odmah potom sadrajima koji se odnose na rad s darovitim uenicima i
vrednovanje uenika, pokazuje dominantnu potrebu nastavnika za jaanjem vlastitih
nastavnikih umijea, odnosno, naina pouavanja. Utvrdili su prijanjim istraivanjima da je
permanentno usavravanje doista dominantno usmjereno na razvijanje nastavnih umijea
(kako pouavati i uiti) (Radeka i Sori, 2005), a unato tome potrebe se ne uspijevaju
zadovoljiti (i dalje najistaknutija potreba za ovim podrujem razvoja nastavnikih
kompetencija), namee se zakljuak da ili ponueni sadraji nisu prikladni ili opseg ponude
nije dovoljan. Svakako, injenica da su oekivanja od permanentnog usavravanja nastavnika
na planu sadraja i naina pouavanja vea od stvarnog stanja. Meutim, unato tome, dobar
dio njih ne usavrava se dovoljno (preko 4/5 nastavnika u 2002/03. godini usavravalo se
manje od 10 kolskih sati). (Radeka, Sori, isto)

Oito je da se nastavnici usavravaju prije svega zato to im to priinja osobno

zadovoljstvo, te radi poboljanja vlastitog naina i sadraja pouavanja. Znaajno manji
utjecaj usavravanje ima na napredak u nastavnim zvanjima i porast ugleda u koli i drutvu, a
daleko najmanji na poboljanje ivotnog standarda. Prema tome, nastavnici se prilikom
usavravanja rukovode prije svega osobnim motivima (samoostvarenjem i unapreenjem
vlastitih nastavnikih kompetencija), pri emu izostaje osmiljena podrka sustava (bilo u
pogledu napretka u zvanjima, bilo pozitivnom promocijom u financijskom ili drutvenom
pogledu). Takvo stanje situacije Radeka i Sori (2005b) opisuju umjesto da se razvojem
usavravanja u kontekstu propulzivnog sustava kolstva promovira istovremeni napredak
nastavnika i kole, svoenje usavravanja na osobnu (ne)zainteresiranost svakog pojedinog
nastavnika osnauje sindrom uravnilovke. Radeka i Sori (2005b) u svom istraivanju
otkrivaju da nastavnici smatraju da bi usavravanje najvie trebalo djelovati na njihovo
osobno zadovoljstvo i nain kako pouavaju (stjecanje nastavnih umijea), ali isto tako
smatraju da bi usavravanje trebalo omoguiti poboljanje njihova ivotnog standarda i
napredak u nastavnim zvanjima. Utjecaj usavravanja trebao bi se prema njihovu miljenju
puno manje odraziti na sadraje koje pouavaju (a koji su veim dijelom predmet
dodiplomskog nastavnikog obrazovanja).

Povezivanje sudjelovanja na strunom usavravanju s napredovanjem u nastavnikoj

profesiji od iznimne je vanosti jer bi taj sustav trebao omoguiti, poticati i regulirati
kontinuirano usavravanje nastavnika. Dobro osmiljena povezanost strunog usavravanja
trebala bi biti jedan od imbenika koji nastavnike potie na trajan rad na osobnom
usavravanju te prepoznatost i vrednovanje njihova znaaja sa strane nadreenih i drutva u
cjelini. U Pravilniku o napredovanju uitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem kolstvu
navodi se kako je usavravanje od elemenata za vrednovanje strunosti i kvalitete rada uitelja
odnosno nastavnika u svrhu napredovanja, tj. stjecanja zvanja mentora i zvanja savjetnika.

Novi zakon otvara vie prostora za nove oblike cjeloivotnog obrazovanja na

akademskoj razini. Transformacija uiteljskih studija u sveuiline studije omoguila je
stjecanje poslijediplomskog obrazovanja te titule magistre specijaliste i doktora za znanosti i
za uitelje. Napredovanje uitelja i nastavnika odreeno je posebnim pravilnikom
Ministarstva, koji odreuje stupnjeve i uvjete napredovanja. Uitelji imaju mogunost
napredovanja kroz 3 stupnja :

- uitelj s poloenim dravnim ispitom

- uitelj mentor
- uitelj - savjetnik

Napredovanje se temelji na procjeni uiteljevog djelovanja u trima podrujima: rad s

uenicima u nastavi, izvannastavne djelatnosti te struno usavravanje. Procjenu o kvaliteti
rada uitelja i nastavnika donose ravnatelj kole i savjetnik Zavoda za kolstvo. Sveobuhvatna
procjena donosi se prema dvama kriterijima: postignuima iz svih podruja koja su propisana
pravilnikom te godinama rada provedenog u nastavi. Uitelj mentor ima najmanje 6 godina
radnog iskustva, a uitelj - savjetnik najmanje 11 godina. Uiteljima i nastavnicima sukladno
zvanjima i obavezama, tijekom vremena im i raste osobni dohodak uz da im se redovito prati
kvaliteta rada. Na taj nain nastavniki poziv se ini puno atraktivnijim i zadravaju se
kvalitetni nastavnici u profesiji. Naalost, nije svim nastavnicima napredovanje u profesiji
dostupno ime se, naalost,postie suprotni efekt od eljenog.

1.4.5. Uitelj roditelj - uenik u kvalitetnoj koli

Uz vanjske sastavnice zadovoljstva poslom (status, plaa, obrazovanje i napredak),
pojavljuju se i unutarnje, one koje su vezane za sam kolski kolektiv i sudionike odgojno
obrazovnog procesa. Takvi bi bili uenici i njihovi roditelji, ozraje i suradnici.

Kvalitetna kola je ustanova gdje svi kontinuirano rade i sami vrednuju svoj rad, u
kojoj se disciplina odrava bez ikakve prisile, te koja svim sudionicima odgojno obrazovnog
procesa omoguuje kvalitetno zadovoljenje njihovih psiholokih potreba. (Glasser,
1993,prema Sekuli-Majurec, 2006) Danas postoji, velik broj znanstvenih, strunih i
popularnih radova koji govore o tome to sve treba uiniti da bi uenicima u koli bilo bolje, a
jako malo ih govori o tome to je mogue uiniti da bi i uiteljima tamo bilo bolje. Nastavnik
roditelj uenik je jedan od najvanijih trokuta komunikacije u odgojno obrazovnom
procesu i o njemu veoma esto zavisi uspjeh i ispunjanje zadae kole. Koji je poloaj
nastavnika u tom trokutu, objanjenje se daje u sljedeem tekstu.

Za poetak, Glasser (1993) navodi etiri uvjeta za kvalitetan rad uitelja i uenika:

da uenici poznaju nastavnika kao osobu koja stvara ugodno razredno ozraje
da vjeruju da sve to se trai od njih korisno
da su volji dati sve od sebe
da su nauili vrednovati svoj rad i na temelju toga ga i poboljati

Vizek Vidovi (2005) smatra da su temeljne profesionalne zadae uitelja: prenoenje

kulturalnih vrijednosti i spoznaja, poticanje viestrukih kompetencija i samoreguliranog
uenja u uenika, modelirane komunikacijskih i socijalnih vjetina potrebnih za uinkovito
ukljuivanje u civilno drutvo i ivot u multikulturalnom okruenju te davanje podrke djeci i
roditeljima u rjeavanju razvojnih i ivotnih kriza. Pitanje je kako se osjea uitelj, pred kojeg
se svakog dana stavljaju sve tei i zahtjevniji zadaci, posve je zanemareno, ak i u radovima
koji eksplicite govore o stvaranju kvalitetne kole (Glossen, 1996., prema Sekuli Majurec,
2006)
 Znanstvena literatura, kao to je ve napomenuto, obiluje teorijom i istraivanjima o
tome koje su uiteljeve obaveze i potrebit nain komuniciranja s drugim sudionicima odgojno
obrazovnog procesa s ostavljanjem jako malo mjesta za osvrt na poloaj uitelja i
zahtjevnost zadaa koje se pred njega stavljaju. Jedna od najpoznatijih teorijskih podloga u
odnosu uitelja s drugima nude Gruden i Gruden (2006) koji tvrde da je najznaajnija obaveza
nastavnika paljivost. Obaveza paljivosti i uitelja i skrbnika jest u tome da u odnosima s
uenikom najprije misli na njegovu, a ne na svoju korist. Odgojni rad zbog posebnih i
razliitih osobnosti uenika oteava ovu obavezu. Neuspjeh u koli bio bi jednostavan i
dovoljan dokaz da se uitelj ogrijeio o obavezu paljivosti. Odgojni proces je nevidljiv dio
sveobuhvatnog rada s uenicima i trai od svakog uitelja posebnu pozornost. Zbog
transfernih odnosa uenika prema uitelju, velika je mo koju uitelj ima nad uenikom.
Najosjetljivije je podruje odnos uenika prema roditeljima i prijateljima. O takvim
problemima uvijek treba razgovarati i s roditeljima uenika, a pomo uitelja uglavnom se
sastoji u boljem osvjetljivanju konfliktnih situacija. Druga obaveza uitelja je da uenika i
njegove roditelje informira o nekim planiranim odgojnim postupcima koji uenika oekuju u
predstojeoj kolskoj godini te o eventualnim problemima koji te godine oekuju kolarce.
Uitelj je i obavezan da ueniku i njegovu roditelju da uvid u postignuti uspjeh (tj. ocjene),
smatraju Gruden i Gruden (2006). Oni takoer navode kako se veoma esto u koli uitelji
susreu s nemirnim uenicima koji ometaju nastavu i koji su nezainteresirani za kolsko
gradivo zbog ega dolazi do kolskog neuspjeha to, ve napisano, je glavni faktor intrinzine
motivacije uitelja u ovoj profesiji. Takva razmiljanja mogu u uitelja stvoriti osjeaj
krivnje. Uitelji se moraju baviti i s drugom djecom, prosjenom i natprosjenom, a s
problematinim uenicima koliko stignu i koliko znaju. Uitelj radi koliko moe i koliko zna,
u sluaju da do kakvih veih problema doe, on se savjetuje s pedopsihijatrijskom slubom.
Imajui u vidu vanost uspostavljanja suradnikih odnosa izmeu kole i obitelji, od
suvremene se kole oekuje da koncipira i organizira suradnju kao kontinuirani proces. Da bi
to mogla, potrebno je poraditi na poboljanju uvjeta za uspostavljanje uspjene komunikacije
s roditeljima te unaprijediti oblike suradnje koji bi omoguavali vee sudjelovanje roditelja u
radu kole, smatra Male (1993).

Promatrajui osnovne odrednice kvalitetne kola i hrvatske osnovne kole, vrlo je lako
uoiti koliko nae kole odstupaju od ideja kvalitetne kole. Najbitnija je razlika ta da je u
ideji kvalitetne kole odgojno-obrazovni proces usmjeren na spoznavanje vrijednosti uenja i
stvaranje potrebe da se ui, te na kvalitetno zadovoljavanje potreba svih sudionika, dok je u
naoj koli odgojno-obrazovni proces usmjeren na realizaciju nastavnog plana i programa.
Naalost, ni HNOS tu ne uvodi neke bitnije promjene, jer se puno vie bavi nastavnim planom
i programom nego kurikulom kao sveukupnim ozrajem kole. Dubljim uvidom u
funkcioniranje naih kola vidljivim postaje da je osnovna znaajka nae kole njezina jo
uvijek prisutna velika otuenost. Cijela je kola, naime, koncipirana tako da je svaki uitelj u
njoj prisiljen vie pozornosti usmjeravati na to je li realizirao predvieni nastavni plan i
program nego na okolnosti u kojima se to ostvarilo i ishode. U naoj je koli puno vanije je li
uitelj u odreeno vrijeme u kvadratie, one male "kuice" u dnevnicima rada upisao da je
obradio neku nastavnu jedinicu {mikro i makro planom predvienu za obradu upravo u to
vrijeme) nego- kako ju je obradio, to su od toga uenici stvarno usvojili, koliko ih je to
motiviralo za daljnje uenje, a da se i ne spominje kako su se pritom osjeali, koje su
vrijednosti kroz to usvojili, zakljuuje Sekuli Majurec (2006).

1.4.6. kolsko ozraje

Kada se govori o ozraju u odgojno obrazovnim ustanovama, treba znati da taj opi
dojam u sebi ukljuuje pojmove: kolsko i razredno ozraje. U literaturi se pojam kolskog
ozraja veoma esto moe nai i kao kolska klima to je termin starijeg datuma. Ovi pojmovi
su metodoloki i sadrajno povezani, ali i relativno samostalni. Vrgo (1997) smatra da se
kolsko ozraje odnosi na irok spektar odnosa u vodstvu kole, meu nastavnicima,
uenicima i svim zaposlenima u koli dok razredno okruje, najjednostavnije govorei,
obuhvaa procese u razrednom odjelu ili u manjim podskupinama uenika. Pojmovi kolsko i
razredno ozraje se veoma esto mijeaju jer im se ne zna tona definicija. Zabukovec (1997)
kolsko ozraje smatra spektrom odnosa izmeu vodstva kole, uitelja, uenika i svih ostalih
zaposlenih u koli. To znai openit odnos spram kole, odnos meu osobljem, poticanje
strunog razvitka uitelja, profesionalni interes, slobodu pri odluivanju i kreativnost uitelja.
kolsko ozraje se definira na temelju nastavnikih percepcija i upravo kolsko ozraje je
imbenik po kojem se kole razlikuju. Naalost, literatura obiluje definicijama kolskog i
razrednog okruja samo u vidu razgraniavanja odnosa izmeu ozraja i kako bi se definiralo
to e se tono o razrednom okruju podobnije analizirati ili istraivati. Time kolsko ozraje
ostaje samo slovo na papiru kojemu nitko ne pridaje dovoljno pozornosti. kolsko ozraje je
itekako vaan segment ovog diplomskog rada i openito vaan faktor uiteljskog zadovoljstva
poslom. Banalizirajui situaciju u vidu podobnijeg opisivanja vanosti kolskog ozraja,
recimo da jedan uitelj dolazi na posao nakon proljetnih praznika. U dvoritu kole ga
pozdravi nekolicina uenika, nekolicina ga ignorira. S onom nekolicinom koja ga je
pozdravila ima veoma dobar odnos, osim to su veoma dobri uenici i dolaze kod njega na
dodatnu, veoma esto rade projekte u kojima im je uitelj od velike pomoi. Uitelj voli te
uenike i voli svoj posao zbog njih, u njima vidi velike napretke za koje je on djelomino
zasluan. Ulazi u prostore kole, domar i istaica obavljaju svoj posao jedva pozdravivi.
Uitelj dolazi do zbornice i u njoj se nalazi par nastavnika koje nije vidio niti uo otkad su
poeli proljetni praznici. S nekim od tih nastavnika vjerojatno nije u dobrim odnosima, kada
ulazi u zbornicu primjeuje da se odjednom zautjelo. uka se da je i ravnatelj doao u kolu,
svi odmah u sekundu odlaze u uionice bez kanjenja kako ne bi sluali lekciju o pravilima na
poslu. Ravnatelj sve radi po pravilima bez iti malo osjeaja za meuljudske odnose.
Eventualno tijekom odmora ulazi pedagog kako bi neku uiteljevu odluku proglasio
nevaljalom i kako bi mu bez ikakvih dodatnih objanjenja ukazao da treba napraviti drugaije.
Jer se tako mora. Kako da uitelj na poslu kojeg obavlja pronalazi zadovoljstvo vodei se
samo intrinzinom motivacijom i dobrim razrednim okrujem jer je veoma dobar i
kompetentan uitelj? Voli li taj uitelj svoj posao? Voli li dolaziti na posao? Smatra li se
ispunjenim na poslu? Smatra li se dovoljno slobodnim rei to eli i napraviti to eli? Moe
li takav uitelj dati sve od sebe na nastavi? Osjea li se zadovoljnim u toj koli i sretnim
odabirom svoje profesije u tom trenutku? Naalost, ne.

U literaturi o kolskom ozraju esto se susree pretpostavka o povezanosti ozraja i

zadovoljstva poslom uitelja. Potvrdu ove povezanosti Hoyl i Miskel (1991.prema Domovi,
2003) i mnogi drugi iznose u svojim istraivanjima koji upuuju na zakljuak da s
poveanjem stupnja otvorenosti i participacije unutar kolskog ozraja raste i stupanj
zadovoljstva poslom uitelja. Imajui na umu da se nije podobnije pisalo o kolskom ozraju
ve imalo na umu samo razredno okruje, veoma je logino kada Taylor i Tashakkori (1995.
prema Domovi, 2003.) kau da je odnos izmeu kolske klime i zadovoljstva poslom
zauujue malo istraivan, odnosno da se o ovoj povezanosti vie spekuliralo nego se tragalo
za njenom empirijskom potvrdom.

Halpin i Croft (1966, prema Domovi, 2000) su identificirali est osnovnih tipova
kolske klime (ozraja) koje su poredali od otvorene do zatvorene: otvorena, autonomna,
kontrolirana, familijarna, patrenalistika i zatvorena. Za potrebe ovog rada i kao primjer e se
navesti dvije koje predstavljaju stereotipno poimanje dobre i loe klime: otvorena i zatvorena
klima. Halpin i Croft (isto) otvorenu klimu opisuju tako da nastavnici dobro surauju, bez
pritubi. Oni nisu iscrpljeni administrativnim poslovima, a ravnateljev nain upravljanja
olakava im ostvarivanje zadaa. lanovi skupine su u prijateljskim odnosima, ali ne
izraavaju potrebu za visokim stupnjem prisnosti. Nastavnici su zadovoljni poslom i dovoljno
su motivirani za svladavanje potekoa i frustracija. Oni pokazuju inicijativu u rjeavanju
potekoa i razvoju organizacije. Nastavnici su ponosni na svoju kolu. Zatvorena klima,
nasuprot, se odnosi na klimu u kojoj lanovi postiu malo zadovoljstva, kako s obzirom na
ostvarivanje zadataka, tako i u ostvarivanju socijalnih potreba. Ravnatelj je neuinkovit u
usmjeravanju aktivnosti uitelj, a te istodobno ne vodi rauna o njihovim osobnim potrebama
te postavlja arbitrarna pravila. Nastavnici nisu angairani i ne surauju meusobno stoga je
njihovo postignue minimalno. Nastavnici ispunjaju rutinske obaveze dok im ravnatelj ne
olakava ostvarivanje zadaa. Duh odraava nisko zadovoljstvo poslom i slabo
zadovoljavanje socijalnih potreba.

Domovi (2003.) je u svom istraivanju provedenom u hrvatskim osnovnim kolama

utvrdila povezanost kolskog ozraja i zadovoljstva poslom uitelja. Rezultati provedenih
analiza pokazuju da najveu vanost u predikciji zadovoljstva poslom uitelja imaju sljedee
supskale radne klime -ukljuenost, kontrola, kolegijalna kohezija i jasnoa. Ovaj nalaz
upuuje na zakljuak da se u kolama u kojima je percepcija klime povoljnija, uitelji su
zadovoljniji poslom nego u kolama s manje povezanim ozrajem. Dakle, opravdano je
oekivati da e zadovoljstvo poslom uitelja biti vee u kolama u kojima se rad doivljava
kao profesionalni izazov; u kojima nastavnici ulau velik trud i napor i doivljavaju ga
zanimljivim; spremni su, kada je potrebno raditi dragovoljno, koje se percipiraju kao vesele i
ivahne, u kojima su djelatnici ponosni na svoju kolu i u kojima prevladava osjeaj
zajednitva, a da pritom ne osjeaju strogu i krutu kontrolu. S druge strane, nepostojanje
opisanih atributa, Domovi (2003.) smatra da e vjerojatno rezultirati manjim zadovoljstvom
uitelja.

Koja je uloga pedagoga u kolskom ozraju? Kako bi uitelj sluio ostvarenju

odgojnih i obrazovnih ciljeva svoje kole, pedagog mu treba omoguiti sigurnost do odreene
mjere i omoguiti mu osobni rast i struni razvitak. Pedagog u suradnji s ravnateljem treba,
smatra Stanii (1997) nastojati uspostaviti i poboljavati formalnu i neformalnu
komunikaciju s uiteljima, paljivo analizirati miljenja djelatnika potucajui ih na stvaranje
pedagokih ideja, osigurati uiteljima uvjete i prilike za trajno uenje i struno usavravanje,
razvijati sustav nagraivanja onih koji ulau svoje znanje u prosperitet kole, uvesti praksu
stalnog formalnog i neformalnog druenja (no imati to dvoje odvojeno), priznati i isticati
uspjehe svojih uitelja, omoguiti pravo na pogreku (smatrati je normalnom), poticati
promjene i promovirati ih, utjecati da se pojedinci neformalno povezuju bez formalnog
posredovanja, sprijeiti svaki pokuaj omalovaavanja osobe, razvijati toleranciju te
preputati uiteljima da samostalno donose odluke kada su po srijedi struna pitanja. To su
pedagogove zadae, no koliko je pedagog kompetentan i uporan u ostvarenju istih kako bi
uitelji i nastavnici bili zadovoljniji na poslu i pokazivali veu elju za razvojem i napretkom,
ponovno ovisi od pedagoga do pedagoga.

Kakvo je kolsko ozraje u hrvatskim kolama i na koji nain ono utjee na

zadovoljstvo poslom, tek e istraivanjem u ovom diplomskom radu otkriti.

1.5. UZROCI ODUSTAJANJA OD NASTAVNIKOG ZANIMANJA

Zato velik broj uitelja smatra da bi, da im se prui druga prilika, odabrali drugo
zanimanje ili pak nakon par godina odustaju od pouavanja i nalaze posao izvan kole? Brojni
autori istiu da je kolsko poduavanje izrazito stresna djelatnost, obrazlaui to injenicom
da uitelj provodi mnogo sati u nastavi, s nedovoljno motiviranim i dobrim dijelom
distanciranim uenicima. Lortie (1975, prema Brki i Rijavec, 2011) nam nudi neke izvore
stresa kod uitelja: zahtjevnost brojnih uloga koje jedan uitelj mora igrati - roditelja,
voditelja, motivatora, te osobe koja predstavlja izvor brojnih informacija. Nadalje, uitelj
mora uspjeno komunicirati sa kolskom administracijom, roditeljima uenika, upravom i
drugim kolskim organima. Ukratko, brojni zahtjevi naruavaju akademsku i profesionalnu
slobodu, dakle autonomiju uitelja koji uz brojne afektivne pritiske jo mora biti i vedar i
raspoloen, skoro bez prava na negativne emocije.

Pojava nezadovoljstva na poslu nije univerzalna nego pak ovisi o radnom iskustvu,
razini kompetentnosti, karakteristikama linosti, razini samopotovanja ili strahu od negativne
evaluacije radnoga postignua. Mlai nastavnici doivljavaju veu emocionalnu iscrpljenost u
odnosu na starije, to bi se moglo pripisati neostvarenim nerealistinim oekivanjima od
nastavnike profesije. Mogui uzroci su i preplavljenost poslom u poetnikim danima, stalna
potreba za podrkom koja je esto nedovoljna te potreba da budu jednako uspjeni u
pouavanju i odnosima s uenicima i suradnicima kao i iskusnije kolege. Druga pak
istraivanja pokazuju da stariji nastavnici bivaju emocionalno iscrpljenijima, jer smatraju da
ne poznaju suvremene metode pouavanja. (Koludrovi i sur., 2009) Nezadovoljstvo poslom
za posljedicu ima pojave kao to su anksioznost, depresija, frustriranost, neprijateljsko
ponaanje prema uenicima i kolegama, emocionalna iscrpljenost i prekomjerna napetost.
Zdravstveni i psihiki problemi dalje dovode do smanjenja samopotovanja, donoenja
pogrenih odluka, nezadovoljstva poslom, a ponekad i naputanja profesije. (Grgin i sur.,
1995, prema Brki i Rijavec, 2011)

Problemi s disciplinom znaajno doprinose sagorijevanju na poslu. Loe razredno

ozraje emocionalno iscrpljuje uitelje te dovodi do razvijanja negativnih stavova prema
uenicima i poslu (Ozdemir, 2007, prema Koludrovi i sur., 2009). Takva situacija veoma
loe utjee na uitelje koji ne mogu doi na kraj s uenicima ime se osjeaju veoma
nekompetentno i promiljaju o tome da su odabrali krivo zanimanje. Takvi uitelji, nakon to
im u nastavi ponestane pozitivnog razrednog okruja koji je uglavnom najjai izvor
zadovoljstva poslom u kolskim klupama, odustaju od posla.

Kao jedan od uzronika sagorijevanja kod uitelja se spominje i nedovoljna potpora

svojih kolega, strunih suradnika i nadreenih s kojima ne mogu priati o profesionalnim
iskustvima i nadogradnji znanja. Takve situacije su upravo suprotno od onoga to je potrebno
za suoavanje s problemom. Takav razvoj dogaaja je itekako veoma nepovoljan za
zadovoljstvo poslom i ono je uzronik odustajanja od posla. Ukoliko su ravnatelj i uprava
kole otvoreni za suradnju i transparentni u davanju povratnih informacija te podupiranju
uitelja u njihovom radu, utoliko nastavnici imaju vei osjeaj pripadnosti koli te
doivljavaju manje razine stresa. Potekoe se mogu javiti kada nastavnici osjeaju da potpora
uprave izostaje ili nije na oekivanoj razini. Paradoksalno je da kao izvor stresa nastavnici
navode svoju nedovoljnu ukljuenost u proces odluivanja unutar kole. Veoma je poznato da
se uitelji suoavaju sa stresom u profesionalnoj izolaciji, nasamo s uenikom ili nekim od
kolega. Potpora, bilo nadreenih, bilo suradnika i kolega na poslu, je veoma vana sastavnica
zadovoljstva na poslu. Stavljajui na stranu ravnatelja i upravu, odnos s drugim uiteljima i
njihova potpora su najvanije sastavnice kolskog ozraja. Ukoliko uitelji nemaju dobar
odnos s kolegama, ne komuniciraju s njima u zbornici ili njihova komunikacija prestaje onog
trenutka kada izau iz kole, nalaze se u stalnim konfliktima od kojih niti jedan nije za
dobrobit nekog uenika nego su izrazito osobne prirode, poveava se ansa da e uitelj
odustati od posla. Pouavati, a da zna da je svaki odlazak u zbornicu veliki stres, ne nalaziti
nikakvo zadovoljstvo u druenjima s kolegama veoma esto rezultira naputanjem profesije.
U trenucima u kojima uitelj dolazi u konfliktnu ili problematinu situaciju a da pritom
nailazi na podupirujuu atmosferu od ostatka kolskog osoblja naveliko utjee na to hoe li on
odustati od rjeavanja problema ili pak od cijelog posla pouavanja.
 Koliko autonomija uitelja zapravo utjee na njihovo zadovoljstvo, stres, osjeaj
potpore i profesionalnosti i kako te sastavnice utjeu na profesionalno sagorijevanje i na
odustajanje od nastavnikog posla? Nastavnici smatraju da im autonomija pripada jer su
kvalificirani za izvoenje procesa nastave i imaju potrebna struna znanja, prema tome imaju
pravo sami odluivati kako e izgledati proces uenja na nastavi. Smatraju da mrea bezlinih
kolskih pravila prestaje pri ulasku u razred jer uitelj formulira svoja osobna, fleksibilna
pravila te se ponaa u uionici kako misli da najbolje odgovara specifinoj razrednoj situaciji
(Franklin, 1988, Hanson, 1991, prema Pearson, 2005). Jedan od veih razloga za naputanje
svoje profesije je upravo nedostatak autonomije i nepriznavanje nastavnike profesije.

Imajui na umu nepriznavanje nastavnike profesije, veoma vana sastavnica u

drutvu je i novana nagrada za rad plaa. Veoma je poznato da su plae u hrvatskom
kolstvu male i da nitko od njih ne moe dobro ivjeti. Tijekom kolovanja za profesiju, od
prvog dana se studentima ukazuje na loe ekonomske prilike koje e imati po zavretku
studija to veoma esto loe utjee na studente koji su upisali taj fakultet imajui visoka
oekivanja i koji su smatrali da e nai osobno ispunjenje u toj profesiji. Uitelje najvie
pogaa miljenje u drutvu da su im plae primjerene radu koji obavljaju; drue se s djecom,
neto ih naue, odlaze na izlete i imaju veoma duge praznike. Uitelje takvo poimanje u
drutvu veoma frustrira, osjeaju se neprihvaeno i podcijenjeno zbog ega veoma esto
odustaju od posla, kako zbog kvalitete ivota i u potrazi za boljim prilikama, tako i zbog
drutvenog statusa uiteljske profesije.

elja za postignuem uenika, postizanje promjene u drutvu, osjeaj zadovoljstva kad

uenici ue i steknu neka nova znanja i dobre rezultate samo su neke osobitosti koje ine
intrinzinu motivaciju. Kod istraivanja razloga za odustajanje od profesije, veinom se
spominju sljedei uzroci: potreba za profesionalnim napretkom, nedovoljno priznanje i
potivanje uitelja zbog njegovog truda i uspjeha; za njihov ostanak na radnom mjestu su pak
najvie zasluni pozitivni osjeaji koji se javljaju dok pouavaju uenike, kolegijalnost na
poslu, fleksibilnost te refleksivnost s ostalim nastavnicima. Iz toga proizlazi da intrinzina
motivacija vie i jae djeluje na uitelje te da treba upotrijebiti intrinzine motivatore za
zadravanje uitelja u njihovoj profesiji (Brown, 1996, Sarafoglu, 1997, prema Pearson,
2005.). to su nastavnici vie intrinzino motivirani, to su zadovoljniji poslom. To je
zastupljeno u mnogim teorijama te potvreno mnogim istraivanjima. Za motivacijski faktor
je, dakle, esencijalno zadovoljstvo uitelja poslom. Bitno je naglasiti da zadovoljstvo poslom
ovisi upravo o autonomiji koja se uitelju doputa te o uvjetima u kojima radi. Pozitivna
kolska klima, dobro ueniko ponaanje, administrativna podrka nastavnicima samo su neki
od faktora koji uvjetuju njihovo zadovoljstvo. Ukoliko je autonomija ograniena, ukoliko
uitelj ima manjak kontrole te osjeaj bespomonosti, javlja se nezadovoljstvo, napetost,
frustracija i anksioznost, to dovodi do izgaranja i naputanja posla.

2. EMPIRIJSKI DIO

3. UVODNA RAZMATRANJA
Predmet ovog diplomskog rada je odnos prema radu i zadovoljstvo poslom kod djelatnika
odgojno obrazovne ustanove. Pri djelatnicima odgojno obrazovne ustanove se misli na
glavne nositelje nastavnog procesa uitelje. Zadovoljstvo poslom je veoma vaan dio ivota
svake osobe, zadovoljstvo utjee na samu osobu, na njena oekivanja od ivota, utjee na
razmiljanja i pogotovo na ponaanje i predanost tom poslu kojeg obavlja. Zadnjih 60 godina
se poeo detaljnije istraivati aspekt zadovoljstva poslom dok se uitelje u ta istraivanja
ukljuilo tek prije 30-ak godina. Posebno se u svijetu navodi kako nezadovoljstvo poslom
toliko utjee na pojedinca da on, nakon prvotnog voljenja posla i velikih oekivanja od njega,
svakim danom sve loije i manje predano se ponaa na poslu, nije produktivan koliko moe
biti te na kraju, barem oni hrabriji, odustaju od posla i mijenjaju profesiju. Kvaliteta
obrazovanja, a time i budunost zajednice, u velikoj je mjeri ovisna o kvaliteti rada kola.
Gledajui uiteljsku profesiju kroz te izjave, uitelj svojim nezadovoljstvom na poslu najvie
utjee na uenike koji su najvie zakinuti u kolama; nastavnik ne daje sve od sebe u nastavi
i uenike u koli ne potie da dou do svog punog potencijala ime, uz oteenog uitelja
zbog vanjskih utjecaja, iz kole takvi izlaze i uenici no, naalost, uiteljevom neizravnom
krivicom.

U Hrvatskoj se u zadnjih 30 godina provelo mnogo istraivanja na temu zadovoljstva

poslom. (Brki, Rijavec, 2011.,Klarin, Lapi, imi-ai, 2011., Koludrovi, Juki,
Ercegovac, 2009., Peri, 2011., Radeka, Sori, 2006.) Po njihovim rezultatima istraivanja,
uitelji prvo pokazuju veliko nezadovoljstvo inicijalnim obrazovanjem, nezadovoljstvo kako
ih obrazovanje na fakultetima veoma loe pripremi na rad na nastavi te nezadovoljstvo
cjeloivotnim obrazovanjem. (Radeka, Sori, 2006) Uitelji smatraju da je omjer prakse i
teorijskih znanja na fakultetima neravnomjeran i da nedovoljno vremena provode na
praksama izvan fakultetske nastave zbog ega nisu dovoljno pripremljeni za rad nakon to
dobiju posao (Vizek Vidovi, 2005). to se tie strunog usavravanja, 9/10 nastavnika u
Hrvatskoj iskazuje potrebu za daljnjim usavravanjem, dok ak 3/4 nastavnika u Hrvatskoj
nije zadovoljno kvalitetom vlastitog usavravanja glede planiranja, programiranja i
financiranja usavravanja, tako i opsegom ponuenih sadraja: oblike i metode usavravanja
smatraju neprimjerenima, a nain vrednovanja neprikladnim te smatraju da je organizacija
cjelokupnog sustava usavravanja loa. (Radeka i Sori, 2005). Uitelji takoer iskazuju
veliko nezadovoljstvo upravo realizacijom strunih usavravanja koji se najee provode u
obliku frontalnog rada za kojeg smatraju da im prua najmanje informacija koje mogu
iskoristiti i iz njega ne ue nita novo to je dobro za svoj rad u uionici. (Radeka, Sori, isto).

to se tie pozicije u drutvenoj hijerarhiji, uitelji pokazuju jo vee nezadovoljstvo.

Sami sebe pozicioniraju jo nie u drutvu nego to ih pozicioniraju ljudi drugih zanimanja.
(Peri, 2011) Takoer, pokazuju visok stupanj nezadovoljstva plaom, mogunosti
napredovanja te smatraju da su veoma ogranieni time to ne mogu koristiti godinji odmor
kada ele nego onda kada moraju. (Vidi, 2009) U drutvu se smatra da uitelji malo rade,
imaju puno godinjeg odmora i da su im plae sukladne radu kojeg obavljaju to uitelje
najvie pogaa.

Peri (2011.) je uoila da je najvei stupanj zadovoljstva osnovnim djelatnostima

pouavanja (npr. postignua uenika, profesionalni razvoj). Vea ambivalencija uoena je kod
temeljnih faktora kole (npr. komunikacija unutar kole i donoenja odluka), a najmanje
zadovoljstvo iskazano je razinom sustava / drutvenim imbenicima (npr. radno optereenje i
utjecaj promjene, status i imid uitelja, napredovanje zbog zasluga). Imajui to na umu,
Domovi (2000) tvrdi kako u koli postoje dva ozraja: kolsko i razredno. kolsko je
povezano s komunikacijom s kolskim osobljem, nadreenima, kolegama, openitim
drutvenim odnosima, raspodjelom moi i radnom atmosferom dok je razredno okruje
vezano za uitelja i uenike, njihov odnos u razredu, uvaavanje i rad na nastavnom gradivu.
Tako Domovi (isto) tvrdi da uitelji veoma esto pokazuju nezadovoljstvo kolskim
ozrajem, odnosom ravnatelja prema nastavnom osoblju i neuvaavanju njihovih potreba i
molbi. Veoma esto nisu zadovoljni strunim suradnicima koji im ne pomau vezano za
probleme s kojima im se povjere nego samo slue kao nadzornici. U koli, imajui na umu
razliite karaktere ljudi koji tamo rade, veoma je normalno da dolazi do sukoba interesa i
meusobnih prepirki uglavnom zbog uenika, pojedinaca ili same dobrobiti jednog razreda.
No, isto tako, uitelji su esto nezadovoljni meuljudskim odnosima u koli. Pritom se misli
na manjak komunikacije izvan kole te na veoma esta prianja drugima iza lea to loe
utjee na zadovoljstvo poslom. Ispitivanje razrednog okruja pokazuje potpuno druge
rezultate. Uitelji imaju slobodu komunikacije s uenicima, kreativni procesi im nisu
ogranieni. Uiteljeva intrinzina motivacija je visoka zbog uenikovog napretka na nastavi.
Naravno, veoma esto se rezultati istraivanja razlikuju u manjim sastavnicama ali jedno
uvijek ostaje isto: niske plae, visoka intrinzina motiviranost i loe kolsko ozraje.

Prouavajui razne autore moe se zakljuiti da se zadovoljstvo poslom kod uitelja

zadnjih godina poelo podobnije istraivati. Uglavnom se istrauje zadovoljstvo drutvenim
statusom, obrazovanjem, odnosom s kolegama, nadreenima, percepcija kompetentnosti za
obavljanje tog posla te odnos s razredom i ponaanje u komunikaciji s uenicima. Vano je
naglasiti da veoma esto istraivanja, zavisno o zemlji u kojima se istraivanje radi, pokazuju
razliite rezultate. U sklopu problematike odnosa prema radu i zadovoljstva poslom kod
uitelja bi se trebalo poraditi na tome da se mnoga istraivanja i njihovi rezultati, ako ve
postoje, iskoriste za dobrobit uitelja i uenika jer ovim tempom i rezultatima koje se kroz
godine ne mijenjaju, pokazuje da se u praksi po tom pitanju napretka ne dogaa skoro nita.

3.1. PROBLEM ISTRAIVANJA

Problem ovog istraivanja je stupanj zadovoljstva poslom kod uitelja u osnovnim kolama.
Drugim rijeima, istrauje se stupanj zadovoljstva poslom u vidu drutvenog statusa, kolskog
i razrednog okruja, suradnika, uvjeta u kojima se radi te odnosa s uenicima.

3.2. CILJ ISTRAIVANJA

Cilj ovog istraivanja je identificiranje i razumijevanje imbenika koji utjeu na uiteljevo
zadovoljstvo poslom u osnovnim kolama. Stupanj zadovoljstva poslom e se utvrditi na
temelju ispitivanja svakog od imbenika uiteljeva posla.

3.2.1. Spoznajni cilj

Utvrditi koje sastavnice posla utjeu na zadovoljstvo pojedinca poslom, na bolji odnos prema
suradnicima i uenicima te na percepciju sebe kao kompetentnog uitelja. Istraivanjem
navedenih fenomena istraivanje bi doprinijelo pedagogijskoj teoriji.

3.2.2. Pragmatini cilj

Osvijestiti kako zadovoljstvo poslom, ponaanje na istom, kolsko ozraje i drutveni status
uitelja utjeu na uitelja i na njihov odnos prema kolegama i na ispunjanje svih zadaa u
nastavi te poboljavaju ili pogoravaju time cjelokupni odgojno obrazovni proces te uvidjeti
status zadovoljstva u toj profesiji na naim prostorima. Time istraivanje direktno pridonosi
pedagokoj praksi.

3.3. ZADACI ISTRAIVANJA

Zadatak ovog istraivanja je utvrditi stupanj zadovoljstva s odreenim imbenicima
uiteljske profesije. Tako je zadatak istraivanja utvrditi stupanj zadovoljstva drutvenim
statusom uiteljske profesije, stupanj zadovoljstva kolskim i razrednim ozrajem, stupanj
zadovoljstva dosadanjim obrazovanjem uitelja te stupanj motivacije kojeg uitelji imaju pri
obavljanju svog posla.

3.4. HIPOTEZE ISTRAIVANJA

Hipoteze i zadaci istraivanja su sljedei:

H1 Uitelji pokazuju nezadovoljstvo drutvenim statusom svog posla.

H2 Uitelji pokazuju nezadovoljstvo kolskim ozrajem.

H3 Uitelji pokazuju zadovoljstvo razrednim ozrajem.

H4 Uitelji su nezadovoljni svojim obrazovanjem.

H5 Uitelji imaju visok stupanj intrinzine motivacije za svoj posao.

Temeljem dobivenih rezultata postavljene hipoteze e se potvrditi ili odbaciti.

3.5. PROVOENJE ISTRAIVANJA

Pristup istraivanju je kvantitativni zbog vee pouzdanosti podataka pomou kojih e
se verificirati hipoteze i to znanstvenije i objektivnije doi do zakljuka. Ovo istraivanje je
kvantitativno kako bi se statistiki obradili podaci. Instrument pomou kojeg e se hipoteze
dovesti u pitanje je anketni upitnik, ime je postupak anketiranje. Anketiranje se provodilo u
5. mjesecu kolske godine 2014./2015.
3.5.1. Uzorak
Uzorak ovog istraivanja je uzorak grupe, odnosno grupa uitelja koji predaju u
osnovnoj koli predmetnu i razrednu nastavu. Ispitanici rade u dvije osnovne kole (O
Eugena Kumiia, O Nikole Hribara) u Velikoj Gorici. Broj ispitanika koji su sudjelovali u
ovom istraivanju je 54.

Uzorak istraivanja
92.6
83.33 Mukarci

62.96 62.68 ene

Visoka struna sprema
37.03 Via struna sprema
18.51 Predmetna
16.66
7.4 14.81
Razredna
vie od 30 godina
1. Spol 2. Stupanj 3. Predavanje 4. Duljina
od 15 do 30
obrazovanja na razrednoj ili radnog staa
predmetnoj manje od 15
nastavi

Grafikon 1 Uzorak istraivanja

Od ispitanika se trailo da navedu stupanj obrazovanja. Tako 7 % ispitanika ima viu
strunu spremu dok njih 93 % ima visoku strunu spremu. Pretpostavljeno je da e situacija
biti takva zbog modernizacije obrazovanja u kojemu su se duljine studija produljile na 5
godina. Prikazani su podaci o tome kojem razredu ispitanici predaju (razredna ili predmetna
nastava). Tako 37,03 % ispitanika su uitelji razredne, dok ostatak, njih 62,96 %, predaje
predmetnu nastavu. Prikazuje se i radni sta ispitanika. Njih 62,68 % radi ovaj posao manje
od 15 godina, 15 30 godina njih 14,81 % te dulje od 30 godina njih 18,51 %. Na taj nain se
prikazuje raznovrsnost ispitanika svih dobi koji rade u koli i razliitih vremena provedenih
na nastavi to pridonosi boljim i pouzdanijim rezultatima istraivanja.

3.5.2. Postupci i instrumenti

U istraivanju se koristio anketni upitnik i postupak anketiranje. Na prvoj stranici
anketnog upitnika nalaze se pitanja na zaokruivanje i nadopisivanje koja koriste kako bi se
utvrdio uzorak ispitivanja. Preostalih 27 su pitanja zaokruivanja jednog od navedenih
stupnjeva koji slue za ispitivanje teme istraivanja. Ti stupnjevi su bazirani na Likertovoj
skali; odgovor na svako od tih pitanja daje se zaokruivanjem jednog od pet ponuenih
stupnjeva (1. u potpunosti se slaem, 2. slaem se, 3. niti se slae niti se ne slaem, 4. ne
slaem se, 5. u potpunosti se ne slaem).

Anketa koja se koristila nalazi se u Prilogu 1.

3.6. REZULTATI I RASPRAVA

3.6.1. Drutveni status uiteljskog posla
Pogledom na Tablice moe se iitati u kojoj mjeri se uitelji slau ili ne slau s
ponuenim navedenim tvrdnjama, tj. esticama instrumenta te kakve su relativne frekvencije
odgovora na iste tvrdnje. Pomou ovih tablica se moe zakljuiti uestalost odgovora
ispitanika na odreene estice; u potpunosti se ne slaem (1), ne slaem se (2), niti se ne
slaem niti se slaem (3) do slaem se (4) i u potpunosti se slaem (5).

Prikupljeni odgovori u tablicama donose odgovore na stanje i koliinu zadovoljstva statusom

svog posla kod uitelja; visine plae, pozicije u drutvu i slobodnog vremena.

Tablica 1 : Drutveni status uiteljske profesije relativne frekvencije odgovora na estice

instrumenta

Niti se
U U
Ne slaem slaem niti
Sadraj estice potpunosti Slaem se potpunosti
se se ne
se ne slaem se slaem
slaem
Uiteljska plaa mi prua sigurnu
19,23 % 38,46 % 23,08 % 19,23 % 0%
budunost.
Ljudi mog zanimanja su visoko po
23,08 % 26, 92 % 50,00 % 0% 0%
ugledu na drutvenoj ljestvici.
Moj posao ima svojih povlastica u
19,23 % 23,08 % 23,08 % 30,77 % 3,85 %
odnosu na druge profesije.
U ovom poslu imam puno slobodnog
vremena u odnosu na ljude drugih 15,38 % 26,92 % 26,92 % 26,92 % 3,85 %
zanimanja.

Iz navedenih odgovora se moe zakljuiti da uitelji iskazuju zadovoljstvo nekim

sastavnicama drutvenog statusa uitelja te u nekim pokazuju nezadovoljstvo. Tako smatraju
da im uiteljska plaa ne prua sigurnu budunost (61,4 %). Zatim, s tvrdnjom Ljudi mog
zanimanja su visoko po ugledu na drutvenoj ljestvici se nije sloilo 50 % ispitanika, 50 % ih
je bilo neodluno te je veoma vano napomenuti da se nije niti jedan ispitanik sloio s tom
tvrdnjom. estice 4 i 5 pruaju raznolike informacije. Ispitanici su se veoma ravnomjerno
podijelili po odgovorima tako da se s esticom Moj posao ima svojih povlastica u odnosu na
druge profesije 42,31 % ispitanika ne slae, 34,62 % ispitanika se slae s tom esticom dok je
23,08 % ispitanika neodluno. Veoma je zanimljiva estica U ovom poslu imam puno
slobodnog vremena u odnosu na ljude drugih zanimanja u kojoj se ne moe doi do nekog
konanog odgovora jer se s njome ne slae, niti se slae niti ne, te ne slae se isti broj
ispitanika, njih 26,92 %.

Zbog veoma raznolikih odgovora i nemogunosti dolaska do zakljuka, kako bismo dobili
detaljnije podatke o odgovorima ispitanika, izraunali smo neke deskriptivne parametre
(aritmetika sredina i mod). U Tablici 2 prikazani su upravo ti parametri.

Tablica 2 : Drutveni status uiteljske profesije - deskriptivni parametri estica koritenih u

instrumentu

Sadraj estice M Mo N Min Max

Uiteljska plaa mi prua sigurnu
2,49 3 52 1 5
budunost.
Ljudi mog zanimanja su visoko po ugledu
2,26 3 52 1 5
na drutvenoj ljestvici.
Moj posao ima svojih povlastica u odnosu
2,36 4 52 1 5
na druge profesije.
U ovom poslu imam puno slobodnog
vremena u odnosu na ljude drugih 2,65 3 52 1 5
zanimanja.

Ponovno, razmiljanja i stavovi uitelja o statusu osoba njihove profesije u drutvu je u ovom
istraivanju pokazalo veoma raznolike rezultate. Uglavnom se kreu od jedne do druge
krajnosti (od uope se ne slaem do uope se slaem). Veoma rijetko se moe rei da je jedna
od sastavnica u anketnom listii ostala nezaokruena. Time se dokazuje kako su stavovi
uitelja veoma razliiti i kako se jednostavno ne mogu donijeti zakljuci, primarno uzimajui
osobnost uitelja i njegovu intrinzinu motivaciju za posao.

Uzimajui u obzir prvu hipotezu i uestalost odgovora na nju,; Uitelji pokazuju

nezadovoljstvo drutvenim statusom svog posla moe se zakljuiti da uitelji nisu zadovoljni
plaama i pozicijom uiteljskog zanimanja u drutvu. U esticama vezanim za slobodno
vrijeme uitelja i povlasticama u odnosu na druga zanimanja, uitelji su podijeljeni u
miljenjima, no najmanje slaganja ima s tvrdnjom da se s tom esticom u potpunosti slau
ime nam se otvara put ka zakljuku da koliinom slobodnog vremena nisu zadovoljni.

3.6.2. Zadovoljstvo kolskim ozrajem

Tablica 3 : Zadovoljstvo kolskim ozrajem - relativne frekvencije odgovora na estice

instrumenta

U Niti se
U
potpunosti Ne slaem slaem niti
Sadraj estice Slaem se potpunosti
se ne se se ne
se slaem
slaem slaem
Ozraje u koli je pozitivno i poticajno. 0% 7,69 % 19,23 % 50,00 % 23,08 %
S kolegama dijelim informacije o
7,69 % 26,92 % 38,46 % 29,92 % 0%
privatnim problemima.
U slobodno vrijeme se druim s
3,85 % 26,92 % 30,77 % 19,23 % 19,23 %
kolegama i izvan kole.
Kada je vrijeme za odluke, imam
0% 15,38 % 53,85 % 30,77 % 0%
veliku slobodu u donoenju istih.
Ne osjeam se ogranieno tijekom rada
3,85 % 3,85 % 23,08 % 50,00 % 19,23 %
u mom poslu.
Sa strunim timom dobro suraujem. 0% 3,85 % 15,38 % 61,54 % 19,23 %
Obratim se pedagogu ukoliko naiem
0% 0% 3,85 % 53,85 % 42,31 %
na problem na nastavi.
Pedagog mi pomogne ukoliko mu se
0% 0% 0% 61,54 % 38,46 %
obratim za pomo.

kolsko ozraje se, kao to je navedeno u poglavlju 1.4.6., odnosi na irok spektar odnosa u
vodstvu kole, odnose meu uiteljima, uenicima i svim zaposlenima u koli. Ispitanici ovog
istraivanja u veoma visokom postotku (69,23 %) smatraju da je sveukupno ozraje u
njihovim kolama pozitivno i poticajno, dok se samo mali broj ispitanika s tom tvrdnjom ne
slae (7,69 %). Govorei pak o odnosima meu uiteljima, imajui na umu prijateljske odnose
meu kolegama, meu ispitanicima je utvreno da su podijeljeni po tom pitanju. Tako 34,61
% uitelja ne dijeli privatne probleme s kolegama u koli dok ih 29,62 % dijeli s kolegama. Iz
tih postotaka se moe zakljuiti kako je slian broj uitelja koji ne dijele s kolegama osobne
informacije i broj uitelja koji s kolegama komuniciraju o osobnim problemima. to se tie
estice U slobodno vrijeme se druim s kolegama i izvan kole, rezultati su se pokazali
slinima. Tako 33,77 % uitelja se ne slae s tom esticom i 38,52 % uitelja se slae.
Ponovno ravnomjerno podijeljeni rezultati nadograuju prethodnu esticu o tome kako
priblino isti postotak uitelja koji ne dijeli privatne informacije s kolegama se ne drui s
njima izvan kole i postotak uitelja koji dijele informacije s postotkom uitelja koji se drui s
kolegama izvan prostora kole. to se tie strunog tima, dok je u ovom sluaju stavljen
naglasak na pedagoga, ispitanici daju pozitivne odgovore. Visokih 80,77 % uitelja smatra da
dobro surauje sa strunim timom, 69,23 % ih nije ogranieno u svom radu. Pokazalo se da
pedagog u ispitanim kolama veoma dobro obavlja svoj posao; 96,16 % ispitanika se obrati
pedagogu za savjet vezano za problem na nastavi i njih ak 100 % je pedagog pomogao kada
su mu se obratili za pomo.

Ponovno, kako bismo dobili detaljnije podatke o odgovorima ispitanika, izraunali smo neke
deskriptivne parametre (aritmetika sredina i mod). U Tablici 4 prikazani su upravo ti
parametri.

Tablica 4 : Zadovoljstvo kolskim ozrajem - deskriptivni parametri estica koritenih u

instrumentu

Sadraj estice M Mo N Min Max

Ozraje u koli je pozitivno i poticajno. 3,69 4 52 1 5
S kolegama dijelim informacije o
2,30 3 52 1 5
privatnim problemima.
U slobodno vrijeme se druim s
2,69 3 52 1 5
kolegama i izvan kole.
Kada je vrijeme za odluke, imam
2,46 3 52 1 5
veliku slobodu u donoenju istih.
Ne osjeam se ogranieno tijekom rada
3,26 4 52 1 5
u mom poslu.
Sa strunim timom dobro suraujem. 3,96 4 52 1 5
Obratim se pedagogu ukoliko naiem
4,38 4 52 1 5
na problem na nastavi.
Pedagog mi pomogne ukoliko mu se
4,61 5 52 1 5
obratim za pomo.
Prikazani rezultati potvruju rezultate s relativnim frekvencijama; uitelji su veinski
zadovoljni sa kolskim ozrajem, podijeljeni su u dijeljenju informacija s kolegama te ukazuju
zadovoljstvo u odnosu sa strunim timom, u ovom sluaju posebno pedagogom.

Uzimajui u obzir drugu hipotezu Uitelji pokazuju nezadovoljstvo kolskim ozrajem i

uestalost odgovora na nju, moe se zakljuiti da se nisu dobili predvieni rezultati. Tako su
ispitanici zadovoljni sveukupnim kolskim ozrajem, slobodom pri donoenju odluka i
odnosom sa strunim timom, dok su ravnomjerno podijeljeni u (ne)prisnosti u odnosu s
kolegama. injenica da manji dio uitelja dijeli informacije o svom privatnom ivotu s
kolegama ne pobija dobivene podatke da su ispitanici zadovoljni kolskim ozrajem zbog
toga jer, ukoliko se u obzir uzme broj uitelja koji u koli rade, ak je i nemogue imati takav
odnos sa svakim od uitelja. kolskim ozrajem su, barem u onim svojim glavnim
sastavnicama u ovom istraivanju, uitelji zadovoljni.

3.6.3. Zadovoljstvo razrednim ozrajem

Tablica 5: Zadovoljstvo razrednim ozrajem - relativne frekvencije odgovora na estice
instrumenta

Niti se
U U
Ne slaem slaem niti
Sadraj estice potpunosti Slaem se potpunosti
se se ne
se ne slaem se slaem
slaem
Moji me uenici potuju i s njima
0% 0% 0% 61,54 % 38,46 %
dobro suraujem.
Postignua mojih uenika me potiu za
0% 0% 7,69 % 53,85 % 38,46 %
daljnji napredak.
Uionica je mjesto gdje sve moje
0% 3,85 % 11,54 % 57,69 % 26,92 %
sposobnosti dolaze do izraaja.
U uionici se osjeam sigurno. 0% 0% 7,69 % 50,00 % 42,31 %

to se tie razrednog ozraja, meu ispitanicima je otkriveno da su uitelji s uenicima u

veoma dobrom odnosu meusobnog potivanja (100 %), postignua njihovih uenika ih
potiu na daljnji napredak (92,31 %), u uionici sve njihove sposobnosti dolaze do izraaja
(84,61 %) te se u uionici osjeaju sigurno ( 92,31 %). Meu ispitanicima na navedene
tvrdnje se nije u niti jednom sluaju pojavio negativni odgovor osim kod estice Uionica je
mjesto gdje sve moje sposobnosti dolaze do izraaja., njih 3,85 % (2 ispitanika) no ipak je
vano naglasiti kako je zadnje tri estice mali broj ispitanika bio neodluan to ukazuje da su
u svom poslu imali i jednu i drugu situaciju. Prije navedene tvrdnje da se u uionici osjeaju
sigurno, da ih uenici potiu na napredak te da sve njihove sposobnosti dolaze do izraaja ne
baca u vodu ali isto tako treba napomenuti da se postavljena hipoteza, iako se pokazala
tonom u veini ispitanika, kod nekih ispitanika pokazala netonom.

Tablica 6: Zadovoljstvo razrednim ozrajem - deskriptivni parametri estica koritenih u

instrumentu

Redni broj i sadraj estice M Mo N Min Max

Moji me uenici potuju i s njima
4,38 4 52 1 5
dobro suraujem.
Postignua mojih uenika me potiu za
4,30 4 52 1 5
daljnji napredak.
Uionica je mjesto gdje sve moje
4,07 4 52 1 5
sposobnosti dolaze do izraaja.
U uionici se osjeam sigurno. 4,34 4 52 1 5

Deskriptivni parametri dodatno opisuju navedene injenice, najei odgovor u ovoj grupi
estica je bio 4 (slaem se) ime se izravno ukazuje na uiteljevo zadovoljstvo razrednim
ozrajem.

Relativne frekvencije i deskriptivni parametri su pokazali da su nastavnike kompetencije i

sam pojedinac u svom odnosu s uenicima imaju dobre rezultate. Uitelj i njegov dobar odnos
s uenicima rezultira time da imaju dobru suradnju i meusobno potivanje zbog ega su
uitelji zadovoljni uenikim postignuima u kojima nalaze zadovoljstvo obavljanja svog
posla i kasnije pronalaze razlog zato su odabrali upravo ovo zanimanje.

Trea hipoteza, Uitelji pokazuju zadovoljstvo razrednim ozrajem se pokazala tonom; ak

92,30 % ispitanika se sloilo s navedenim pozitivnim esticama hipoteze ime su potvrdili
pretpostavku da uitelji smatraju razredno ozraje jako dobrim, kvalitetnim i u njemu veoma
esto nalaze najvee zadovoljstvo i razlog visoke intrinzine motivacije za uiteljsko
zanimanje.
3.6.4. Obrazovanje uitelja
Tablica 7: Obrazovanje uitelja - relativne frekvencije odgovora na estice instrumenta

Niti se
U U
Ne slaem slaem niti
Redni broj i sadraj estice potpunosti Slaem se potpunosti
se se ne
se ne slaem se slaem
slaem
Posao mi je onakav kakvog sam
7,69 % 11,54 % 34,62 % 46,15 % 0%
zamiljao/la po zavretku studija.
Na fakultetu sam stekla dostatne
kompetencije potrebne za izvoenje 11,54 % 34,62 % 15, 38 % 23,08 % 15,38 %
nastave.
Nastavniko zanimanje mi je bilo 1.
7,69 % 15,38 % 11,54 % 19,23 % 46,15 %
izbor pri upisu na fakultet.
U mom poslu su este prilike za
0% 19,23 % 30,77 % 42,31 % 7,69 %
napredovanje.
Imam elju dodatno se obrazovati za
0% 7,69 % 11,54 % 53,85 % 26,92 %
posao koji obavljam.

S esticom Posao mi je onakav kakvog sam zamiljao/la po zavretku studija, 46,15 %

ispitanika se slae dok isti broj ispitanika (46,15 %) smatra da na studiju nije stekao potrebne
kompetencije za obavljanje uiteljskog posla. Zanimljiva je estica Nastavniko zanimanje mi
je bilo 1. izbor pri upisu na fakultet s kojom se slae 65,38 % ispitanika no, veoma je vano
naglasiti kako je svaki ispitanik koji predaje razrednu nastavu odgovorio da se slae s ovom
tvrdnjom (to od 65,38 % ispitanika ini 37,03 %). Takva situacija se opisuje u poglavlju
1.4.3. u kojem se navodi kako predmetni nastavnici veoma esto, nemajui izbora zbog
ocjena na upis na diplomski studij, upisuju nastavniki. Meu ispitanicima njih 50 % smatra
da su u uiteljskom poslu este prilike za napredovanje. Isto tako, meu ispitanicima se nalo
onih koji se s time ne slau to upuuje na to da bi se zadovoljstvo poslom povealo ukoliko
se omogue i definiraju toni kriteriji napredovanja. Njih 80,77 % ima elju dodatno se
obrazovati za posao koji obavljaju to ukazuje na visok postotak ispitanika koji ele
napredovati u svom zanimanju, kako zbog sebe tako i zbog uenika. Ova estica je veoma
vana zbog toga jer nam ukazuje da su uitelji svjesni potrebe za stalnim usavravanjem i
uenjem to pokazuje da se koncept i potreba za cjeloivotnim obrazovanjem u osnovnim
kolama ustalio i osvijestio.
Tablica 8: Obrazovanje uitelja - deskriptivni parametri estica koritenih u instrumentu

Redni broj i sadraj estice M Mo N Min Max

Posao mi je onakav kakvog sam
3,19 4 52 1 5
zamiljao/la po zavretku studija.
Na fakultetu sam stekla dostatne
kompetencije potrebne za izvoenje 2,96 2 52 1 5
nastave.
Nastavniko zanimanje mi je bilo 1.
3,80 5 52 1 5
izbor pri upisu na fakultet.
U mom poslu su este prilike za
3,38 4 52 1 5
napredovanje.
Imam elju dodatno se obrazovati za
4,00 4 52 1 5
posao koji obavljam.

Iz deskriptivnih parametara se moe zakljuiti sljedee; uitelji su znali u to se uputaju kada

su zavravali studij no na studiju nisu stekli dovoljna znanja i kompetencije koja su im
potrebna u radu na nastavi. Visokom postotku uitelja je to bio prvi izbor pri upisu na fakultet
no vano je naglasiti kako se tim postocima najvie istiu uitelji razredne nastave. Uitelji
pokazuju visoku elju za daljnjim napredovanjem i obrazovanjem u svom poslu za kojeg
smatraju da imaju mogunosti.

Zbog navedenog, etvrta hipoteza Uitelji su nezadovoljni svojim obrazovanjem se pokazala

istinitom; najvie zbog toga jer veina nastavnika smatra da na fakultetu nije stekla
kompetencije potrebne za svoj posao te zbog toga jer uitelji smatraju da se jo trebaju
obrazovati za rad s uenicima. Nezadovoljstvo odabranom profesijom, pogotovo kod
predmetnih uitelja, se ne moe promijeniti niti na nju utjecati tako da ostaje jedino nadati se
da ti uitelji voeni time nisu zadovoljni svojom profesijom.
3.6.5. Intrinzina motivacija uitelja
Tablica 9: Intrinzina motivacija uitelja - relativne frekvencije odgovora na estice
instrumenta

Niti se
U U
Ne slaem slaem niti
Redni broj i sadraj estice potpunosti Slaem se potpunosti
se se ne
se ne slaem se slaem
slaem
Volim svoj posao. 0% 0% 0% 34,62 % 65,38 %
Sviaju mi se ljudi s kojima radim. 0% 0% 7,69 % 50,00 % 42,31 %
Smatram da sam kompetentan i
0% 0% 3,85 % 53,85 % 42,31 %
sposoban uitelj.
Moj posao je zanimljiv. 0% 0% 3,85 % 30,77 % 65,38 %

Najvei mogu postotak, njih 100 %, voli svoj posao. 92,31 % ispitanika smatra da im se
sviaju ljudi s kojima rade. Veoma vana estica Smatram da sam kompetentan i sposoban
uitelj nema niti jedan negativni odgovor, njih ak 96,16 % smatra da su kompetentni i
sposobni uitelji to je veoma vano za kvalitetu nastavnog procesa i odnosa s uenicima.
Njih ak 96,16 % smatra da je uiteljski posao zanimljiv ime se potvruju razmiljanja da je
uiteljski posao pun izazova i pun dogaanja koji se svaki put drugaije realiziraju.

Tablica 10: Uitelji imaju visok stupanj intrinzine motivacije za svoj posao- deskriptivni
parametri estica koritenih u instrumentu

Redni broj i sadraj estice M Mo N Min Max

Volim svoj posao. 4,65 5 52 1 5
Sviaju mi se ljudi s kojima radim. 3,96 4 52 1 5
Smatram da sam kompetentan i
4,38 4 52 1 5
sposoban uitelj.
Moj posao je zanimljiv. 4,61 5 52 1 5

Deskriptivni parametri ponovno potvruju relativne frekvencije, u ovom sluaju ak i ukazuju

na najvie i najbolje rezultate u istraivanju. Tako je najei odgovor vezan za ljubav prema
svom poslu i zanimljivost istog bio da se potpuno slau s navedenim. U esticama da im se
sviaju ljudi s kojima rade te da su kompetentni i sposobni uitelji je najei odgovor bio 4
(slaem se).
Dobiveni rezultati istraivanja intrinzine motivacije su veoma ohrabrujui. Zbog visoke
motiviranosti uitelji pozitivno djeluju na sam proces uenja. Svakako treba napomenuti kako
su u koli openito uspjeniji oni uitelji koji se smatraju sposobnima za udovoljavanje
zahtjevima uenika i kole. Pritom je uspjeh iskazan ocjenama uenika i rezultatima na
odreenim testovima. Pozitivna percepcija vlastitog posla se moe pozitivno odraziti i na
socijalne odnose u grupi uitelja. Uitelji koji su u dobrim odnosima s kolegama udruenim
snagama mogu kvalitetu nastave cijele kole dii na viu razinu to uiteljima koji su izrazito
motivirani za taj posao donosi jo vee zadovoljstvo te, ako ne i najvanije, donosi uenicima
kvalitetnije uitelje i dobru nastavu. Veoma je vano napomenuti da uiteljski poziv
podrazumijeva izrazitu orijentaciju na druge te da su altruistini motivi veoma izraeni dok
uitelj obavlja svoj posao. Orijentacija na druge veoma je bitna zbog kohezije na poslu i zbog
boljitka uenika zbog ega se povezuje s drugima to njemu omoguuje visoku motivaciju za
obavljanje ovog posla koja se u sluaju uitelja pokazala najvanijim prediktorom
zadovoljstva poslom.

Tako se peta hipoteza Uitelji imaju visok stupanj intrinzine motivacije za svoj posao
pokazala tonom; uitelji vole svoj posao, sviaju im se kolege na poslu, smatraju sebe
sposobnim i kompetentnim te smatraju svoj posao zanimljivim. Takvi rezultati su jako
ohrabrujui za javnost i uiteljsku profesiju jer unato svim loim aspektima te profesije,
uitelji koji rade u svojoj struci su primarno zadovoljni svojim poslom i vole ga. Takvi uitelji
predano predaju, imaju dobar odnos s uenicima i kolegama te ono najvanije, zadovoljni su
svojim poslom.

3.6.5.1. Naputanje profesije

esticu koja je ostavljena za kraj te koja nije uvrtena u niti jednu hipotezu empirijskog dijela
je Da mi se prui prilika, promijenio/la bi profesiju. Ta estica je ostavljena kako bi se
ostvario zavrni dojam ovog istraivanja. Ponovno biranje iste profesije ili pak odustajanje od
nje je dobar pokazatelj sveukupnog zadovoljstva poslom jer nam ono ukazuje koliko je
situacija zapravo loa u nekom zanimanju. U ovom istraivanju njih ak 69,23 % smatra da
ne bi promijenili profesiju da im se ukae prilika, njih 15,38 % je neodluno dok se njih 15,38
% sloilo s tom tvrdnjom. Unato tome to uitelji nisu zadovoljni drutvenim statusom i
svojim obrazovanjem, ovakav rezultat je iznenaujui. Uitelji, barem veina, imajui na umu
sve negativne sastavnice svog posla, bi opet birali svoj posao i ne bi se mijenjali za drugi to
govori da u ovoj profesiji, unato nezadovoljstvu u nekim imbenicima, prevladava
zadovoljstvo kod uiteljskog zanimanja to navodi uitelje da se njime i dalje bave. Visok
postotak ispitanika koji nisu zadovoljni nekim sastavnicama ovog posla zbog kvalitete rada,
odnosa s uenicima i kolegama na poslu te primarno zbog motivacije za ovaj posao, ignoriraju
ekonomsku sastavnicu ovog posla i ne namjeravaju promijeniti profesiju. Takvi rezultati
istraivanja su pozitivni i pokazuju nam da unato loim sastavnicama uiteljske profesije
uitelji su jo uvijek motivirani i voljni obavljati taj posao to svima, a pogotovo uenicima, u
budunosti osigurava kvalitetnu nastavu i predane uitelje.
3.7. ZAKLJUAK
U ovom istraivanju se pokualo otkriti koji su stavovi uitelja o zadovoljstvu poslom
i zadovoljstvu s uiteljskom profesijom. Zadovoljstvo poslom i odnos prema radu je veoma
teko precizno odrediti pa je u ovom radu to pokuano kroz neke sastavnice koje taj posao
odreuju: drutveni status zanimanja, dosadanje i budue obrazovanje uitelja, kolsko
ozraje, razredno ozraje i najvaniji aspekt svakog zadovoljstva poslom; intrinzina
motivacija. U istraivanju se postavilo pet hipoteza s kojima su se upravo te sastavnice htjele
dodatno ispitati. Kroz istraivanje se pokazalo da raznovrstan uzorak, kao to je i predvieno,
daje razliite rezultate (od potpuno se ne slaem do potpuno se slaem) no u nekim esticama
su pokazali izrazito slaganje u miljenjima.

Za poetak, istraivanje se provodilo pomou anketnog upitnika. U obje kole je bilo

veoma teko nagovoriti toliki broj uitelja da ispune anketne upitnike. Veinu sam morala
podsjeati da ga ispune te mnoge i nagovarati da ga uzmu u ruke. Neki ispitanici su rekli da
nemaju vremena za njega ili da ne vide svrhu istraivanja. Citiram jednog ispitanika koji je
rekao: Uvijek neka istraivanja, to je sve dosadno. Odustanite od toga.

U esticama se pokazalo da uitelji pokazuju nezadovoljstvo visinom plae, tj.

smatraju da im ona ne prua sigurnu budunost te veina ispitanika smatra da status osoba
uiteljskog zanimanja u drutvenoj ljestvici nije visoka. Takoer, uitelji ne smatraju da
njihovo zanimanje ima odreen broj povlastica u odnosu na ljude drugih zanimanja. Vezano
za naputanje profesije, pokazano je da postoji dio ispitanika koji bi napustili profesiju da im
se prui prilika no oni koji to ne bi napravili su u veini. Uitelji pokazuju nezadovoljstvo
kolskim ozrajem, ali samo u nekim sastavnicama. Na prvi pogled ozraje u koli je, sudei
po ispitanicima, pozitivno i poticajno no ispitanici u daljnjim esticama pokazuju
nezadovoljstvo istim. Tako manje od polovice uitelja se drui u slobodno vrijeme i pria o
privatnim problemima s ostalim uiteljima ime je njihova komunikacija odreena samo
kolom i prestaje im uitelj izae iz nje. Uitelji pokazuju neodlunost pri estici vezanoj za
slobodu donoenja odluka to ukazuje na to da je njihova sloboda postojana u onoj koliini i u
kojoj nije to bi znailo da stalnu slobodu nemaju. Jedine estice u kojoj ispitanici pokazuju
slaganje je odnos sa strunim timom. Tako svaki ispitanik se s problemom obrati pedagogu u
kojeg ima povjerenja i koji mu pomogne. Glavne sastavnice kolskog ozraja su struni tim,
odnos s kolegama uiteljima i sloboda u donoenju odluka. Tim sastavnicama su ispitanici
pokazali visok stupanj zadovoljstva ime je zadovoljstvo kolskim ozrajem neupitno. No,
imajui na umu kolsko ozraje, treba znati da nepostojanje mnogih prijateljskih odnosa meu
svim uiteljima u koli je i malo vjerojatno zbog velikog broja zaposlenika tako da mnogi
prijateljski odnosi meu uiteljima izravno ne ugroavaju kvalitetu kolskog ozraja.
Razrednim okrujem su ispitanici veoma zadovoljni, imaju meusobni odnos potovanja,
postignua uenika ih potiu na daljnji napredak te u uionici sve njihove sposobnosti dolaze
do izraaja. Najvee zadovoljstvo, kao to je predvieno, je pokazano u esticama intrinzine
motivacije gdje su uitelji u visokim postocima zadovoljni kolegama na poslu, vole svoj
posao i smatraju ga zanimljivim i, to je najvanije, smatraju sebe kompetentnim i sposobnim
uiteljem.

Vano je napomenuti da su se pri analiziraju rezultata istraivanja i donoenju

zakljuka uzeli oni parametri koji su se pokazali da su miljenje veine. Tako se u svakoj od
estica pronalo onih koji nisu imali isto miljenje kao to je zakljukom istraivanja
utvreno. Istraivanjem se dolo do vanog zakljuka da uitelji nisu zadovoljni
kompetencijama koje im je fakultet nudio te da nisu dostatne za posao koji obavljaju, ukazali
su na nezadovoljstvo drutvenim statusom posla (niske plae, koritenje godinjeg odmora,
slobodno vrijeme, povlastice, drutvena pozicija u odnosu na ljude drugih zanimanja) no
pokazali su zadovoljstvo u kolskom ozraju (odnos sa strunim timom, donoenje odluka,
odnos s pedagogom, kreativni rad), razrednom ozraju (odnos s uenicima, tijek nastave,
postignua uenika) te u viskom stupnju intrinzine motivacije. Ukoliko se ti pojmovi
podobnije analiziraju, moe se vidjeti da pojmovi razrednog ozraja, kolskog ozraja i
intrinzine motivacije i njihova kvaliteta se stvara meusobnim radom djelatnika odgojno
obrazovne ustanove u kojoj rade dok ostali pojmovi kao to je drutveni status zanimanja i
obrazovanje nastavnika dolaze izvana, nastavnici ne mogu izravno utjecati na njih jer ih
propisuju vie ustanove; ministarstva. Takva situacija nije povoljna za uitelje jer koliina
motivacije koju imaju za obavljanje uiteljskog posla nekada jednostavno nije dovoljna da bi
taj posao dobro obavljali. Od uitelja se i ne moe oekivati da svoj posao obavljaju
kvalitetno samo na temelju osobne motivacije i dobrog odnosa s kolegama na poslu.

Osnovne funkcije rada su osiguravanje integriteta pojedinca, razvoja socijalnih

vjetina i osiguravanje ekonomske funkcije. Uitelji su pokazali visoko nezadovoljstvo
drutvenim statusom koji je rezultat moi u drutvu, odnosno koliine novaca kojom osoba
raspolae. Uitelji u ovom istraivanju nemaju visok drutveni poloaj, odnosno rad u
kolama im ga ne omoguuje. elimo li poticajno djelovati na motivaciju nastavnika, a time i
na razvitak suvremene kole uope, moramo poveati njihovo zadovoljstvo poslom, odnosno
poboljati njihov ivotni standard (kroz bolji sustav financiranja), izgraditi drutveni ugled
nastavnikog zanimanja, poboljati radne uvjete u kojima nastavnici rade te sustavno raditi na
razvijanju njihovih nastavnikih kompetencija. Treba se dugorono planirati obrazovna
politika koja bi definirala to se oekuje od uitelja kako bi se jo bolje snali u obrazovanju.
Kompetentni i zadovoljni uitelji ine obrazovni sustav uspjenijim, kvalitetnijim, a samo
takav sustav moe kod uenika omoguiti da se on razvije u psihofiziki cjelovitu osobu.
4. LITERATURA

- Blaevi, I., Juki, T. (2004) Motivacija uitelja za permanentno usavravanje i oblici

strunog usavravanja. kolski vjesnik 3(4), 157-184
- Brki, I., Rijavec, M. (2011) Izvori stresa, suoavanje sa stresom i ivotno
zadovoljstvo uitelja razredne i predmetne nastave. Napredak, 152 (2), 211-225.
- Burza rada. URL: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1 (5.5. 2015)
- Cindri, M. (1995) Profesija uitelj u svijetu i Hrvatskoj. Zagreb: Persona
- Domovi, V. (2000) Odnos izmeu kolskog ozraja i uinkovitosti kole. Doktorska
disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu. Odsjek za pedagogiju
- Domovi, V. (2003). kolsko ozraje i uinkovitost kole. Zagreb: Naklapa Slap
- Glasser,W. (1993) Nastavnik u kvalitetnoj koli. Zagreb: Eudica
- Gruden, Z.,Gruden, V. (2006) Dijete kola roditelj. Zagreb: Medicinska naklada
Zagreb
- Hrvatski zavod za statistiku, URL: http://www.dzs.hr/ (15.4.2015.)
- Hrvatski zavod za zapoljavanje, Statistika URL: http://statistika.hzz.hr/ (12.5.2015)
- Juri, V. (2004) Metodika rada kolskog pedagoga. Zagreb: kolska knjiga
- Klarin, M., Lapi, L., imi-ai,S. (2011) Percepcija odgovornosti, drutvenog
statusa i zadovoljstvo poslom kod odgojiteljica. Magistra Iadertina, 6(6)
- Kolesari, V., Krizmani, Petz, B. Uvod u psihologiju, Zagreb: Prosvjeta.
- Koludrovi, M., Juki, T., Rei Ercegovac, I. (2009), Sagorijevanje na poslu kod
uitelja razredne i predmetne nastave te srednjokolskih nastavnika. ivot i kola, 22
(2), 235-249.
- Kultea, V. (2005) Povezanost nekih stavova prema radu s radnim uinkom i
namjerom naputanja organizacije kod znanstvenih djelatnika. Diplomski rad.
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za psihologiju.
- Male, D. (1993) kola - roditelji djeca. Obnovljeni ivot asopis za religioznu
kulturu 48(6), 587-953
- Nezavisni sindikat znanosti, URL:
http://www.nsz.hr/sites/default/files/koliko_vrijedi_obrazovanje_i_rad_u_obrazovanju
_u_rh.pdf (15.4.2015.)
- Pearson, C., Moomaw, W. (2005) The Relationship Between Teacher Autonomy and
Stress, Work Satisfaction, Empowerment, and Professionalism. Educational Research
Quarterly, 29 (1), 28-54. Dostupno na: http://eric.ed.gov/?id=EJ718115 (27.11.2013.)
- Peri, B. (2011) Zadovoljstvo uitelja kolom. kolski vjesnik, 60 (3), 295-310
- Pravilnik o napredovanju uitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem kolstvu , URL
: http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/propisi/Pravilnici_03.pdf (30.3.2015.)
- Radeka I., Sori, I. (2006) Zadovoljstvo poslom i profesionalni status nastavnika.
Napredak, 147 (2), 161-177
- Radeka, I., Sori, I. (2005a) Kvaliteta permanentnog usavravanja. Zbornik Uiteljske
akademije u Zagrebu, 7(2), 263-378
- Radeka, I., Sori, I. (2005b) Model permanentnog usavravanja. Pedagogijska
istraivanja
- Sekuli- Majurec, A. (2006) Uitelj refleksivni praktiar, osnovna pretpostavka
kvalitetne kole. Split: Zbornik radova 5. dani osnovne kole
- Stanii, S. (1997) Uloga strunih suradnika u unapreivanju odgojno obrazovnog
ozraja. Zagreb: Zbornik struno znanstvenog skupa kolsko i razredno nastavno
ozraje
- Strugar, V.(2000) Drutveni ugled uitelja. Napredak, 1, 17-25
- Usporedi studije, URL: https://www.studij.hr/?page=index&lang=hr (11.5.2015.)
- ari, J. (1982). Zadovoljstvo poslom i neke karakteristike radnika. Zadar: zbornik
Dani psihologije u Zadru.
- verko, B. (2009). Znaenje rada u ivotu pojedinca: radne vrijednosti, vanost rada i
alijenacija. Zadar: Zbornik radova Iacta Iadertina
- Vidi, T. (2009) Zadovoljstvo poslom uitelja u osnovnoj koli Napredak, 151 (1),
7-21
- Vizek Vidovi, V. (2005) , Cjeloivotno obrazovanje uitelja i nastavnika: viestruke
perspektive. Zagreb: Institut za dravna istraivanja u Zagrebu
- Vrgo, H. (1997) kolsko i razredno nastavno ozraje u funkciji unapreivanja
odgoja i obrazovanja . Zagreb: Zbornik struno- znanstvenog skupa kolsko i
razredno nastavno ozraje
- Zabukovec, V. (1997) Istraivanje razrednog ozraja slovensko iskustvo. Zagreb:
Zbornik struno- znanstvenog skupa kolsko i razredno nastavno ozraje
5. SAETAK

Zadnjih tridesetak godina se pozornost u istraivanju dala terminu zadovoljstva

poslom. Na taj nain se ispituju imbenici koji utjeu da osoba bolje i predanije ili loije
obavlja svoj posao. Osobe ije se zadovoljstvo ispituje u kolama su u ovom sluaju nositelji
nastavnog procesa uitelji. Ispitali su se neki od moguih utjecaja na zadovoljstvo uitelja:
drutveni status, kolsko ozraje, razredno ozraje, obrazovanje uitelja i intrinzina
motivacija. Uitelji su pokazali da nisu zadovoljni svojim drutvenim statusom i da se
smjetaju nisko u njemu, pokazali su zadovoljstvo kolskim ozrajem i odnosom sa strunim
timom no isto tako se pokazalo da su odnosi unutar kole kod ovih ispitanika uglavnom na
poslovnoj osnovi jer se polovica uitelja ne drui s ostalim kolegama i pria o privatnim
problemima. Razredno ozraje, pa time i intrinzina motivacija su na veoma visokoj razini
jer kvalitetom nastavnog procesa, odnosom s uenicima i njihovim postignuima raste
zadovoljstvo uitelja koji u tome vide svoje zasluge i po rezultatima sebe procjenjuju kao
kvalitetne uitelje.

Kljune rijei: uitelji, odnos prema radu, zadovoljstvo poslom

Key words: teachers, attitude towards work, job satisfaction

6. PRILOG
ANKETNI UPITNIK

Odnos prema radu i zadovoljstvo poslom kod djelatnika

odgojno obrazovne ustanove

Potovani uitelji,

za potrebe diplomskog rada elim istraiti Vae stavove i miljenja o sastavnicama

profesije u kojoj radite.

Anketa je anonimna stoga se nigdje ne potpisujte. Rezultati e biti obraeni grupno.

Molim Vas da iskreno odgovorite na svako pitanje.

Spol: M / (Molim zaokruite.)

Zvanje/struna sprema: (Molim zaokruite ili dopunite.)

a) via struna sprema

b) visoka struna sprema
c) neto drugo _______________________

U koli predajem : razrednu/predmetnu nastavu. (Molim zaokruite.)

Duljina staa: __________ (Molim dopunite.)

Okrenite stranicu.
U sljedeim tvrdnjama odgovarate zaokruivanjem jednog od ponuenih odgovora:

1 u potpunosti se ne slaem, 2 ne slaem se, 3- niti se slaem niti se ne slaem, 4

slaem se, 5 u potpunosti se slaem

Uiteljska plaa mi prua sigurnu

1 2 3 4 5
budunost.
Da mi se prui prilika, promijenio/la bi
1 2 3 4 5
profesiju.
Ljudi mog zanimanja su visoko po ugledu
1 2 3 4 5
na drutvenoj ljestvici.
Moj posao ima svojih povlastica u odnosu
1 2 3 4 5
na druge profesije.
U ovom poslu imam puno slobodnog
vremena u odnosu na ljude drugih 1 2 3 4 5
zanimanja.
Ozraje u koli je pozitivno i poticajno. 1 2 3 4 5

S kolegama dijelim informacije o privatnim

1 2 3 4 5
problemima.
U slobodno vrijeme se druim s kolegama i
1 2 3 4 5
izvan kole.
Kada je vrijeme za odluke, imam veliku
1 2 3 4 5
slobodu u donoenju istih.
Ne osjeam se ogranieno tijekom rada u
1 2 3 4 5
mom poslu.
Sa strunim timom dobro suraujem. 1 2 3 4 5

Obratim se pedagogu ukoliko naiem na

1 2 3 4 5
problem na nastavi.
Moji me uenici potuju i s njima dobro
1 2 3 4 5
suraujem.
Postignua mojih uenika me potiu za
1 2 3 4 5
daljnji napredak.
Okrenite stranicu.
Uionica je mjesto gdje sve moje
1 2 3 4 5
sposobnosti dolaze do izraaja.
U uionici se osjeam sigurno. 1 2 3 4 5

Posao mi je onakav kakvog sam zamiljao/la

1 2 3 4 5
po zavretku studija.
Na fakultetu sam stekla dostatne
1 2 3 4 5
kompetencije potrebne za izvoenje nastave.
Nastavniko zanimanje mi je bilo 1. izbor
1 2 3 4 5
pri upisu na fakultet.
U mom poslu su este prilike za
1 2 3 4 5
napredovanje.
Imam elju dodatno se obrazovati za posao
1 2 3 4 5
koji obavljam.
Uionica je mjesto gdje sve moje
1 2 3 4 5
sposobnosti dolaze do izraaja.
U uionici se osjeam sigurno. 1 2 3 4 5

Volim svoj posao. 1 2 3 4 5

Sviaju mi se ljudi s kojima radim. 1 2 3 4 5

Smatram da sam kompetentan i sposoban

1 2 3 4 5
uitelj.
Moj posao je zanimljiv. 1 2 3 4 5

Hvala na susretljivosti i suradnji!