FAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU

EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD

JAVNE FINANSIJE

PRIHODI OD DATIH KONCESIJA

Mentor: Prof. dr. Halil Kala Student: Armin Avdi 2060

Kerim eko 2035

Nordin Hodi 2071
Samir Haznadar 2229
SADRAJ

1. Uvod...............................................................................................................................3
2. Koncesije-pojam i glavna obiljeja.................................................................................4
3. Koncesije u Bosni i Hercegovini....................................................................................7
4. Prihodi od datih koncesija u Bosni i Hercegovini..........................................................8
5. Prihodi od datih koncesija u EU...................................................................................13
6. Zakljuak.......................................................................................................................15
7. Literatura.......................................................................................................................16

2
UVOD
1
Koncesija u osnovi znai davanje prava na koritenje odreenih prirodnih resursa ili javnih
dobara koje organi vlasti ustupaju domaem ili stranom licu (prema zakonima u Bosni i
Hercegovini - pravnom licu) pod odreenim uvjetima i na odreeni rok.

Koncesije kao oblik ulaganja nastale su jo u doba Starog Rima, a davanje koncesija postaje
znaajnije i sve prisutnije nastankom i razvojem savremenog kapitalistikog sistema
privreivanja Koncesije korijene vuku jo iz rimskog prava te su predstavljale svojevrsnu
dozvolu vladarakoji je odreenim osobama doputao da se koriste njegovim dobrima. Latinski
izraz concessio,-onis i danas je kao korijen ostao u brojnim jezicima.U vrijeme kolonizacije
svijeta posebno se razvio oblik koncesije u meunarodnom pravu.Koncesijama su bili
nazivani ugovori koje su strani ulagatelji sklapali sa dravama radiiskoritavanja prirodnih
bogatstava ili obavljanja javne slube. Tokom 20. st. Koncesije su postale nepopularne zbog
neravnopravnog poloaja koloniziranih drava. Mnoge koncesije togavremena zapravo su
jednostrane u korist koncesionara jer su kolonijalne sile na koloniziranudravu vrile pritisak
kako bi koncesije bile dane po to povoljnijim uvjetima.Davale su se na dugi niz godina i
esto davatelji koncesija nisu imali nikakvu kontrolu nadkoncesionarom. Dravama
koncesionarima nisu bile tono odreene obveze tako da suneiskoritavanjem koncesija esto
dravu koja im je koncesiju dala ostavljale bez ikakvih prihoda. Postojao je jo jedan problem
vezan za to doba, a to je plaanje fiksnih naknada zakoliinu proizvoda, a ne za njihovu
vrijednost te bi tako drava davateljica koncesije bilauglavnom na gubitku, tj. inozemni bi
koncesionari imali daleko vie koristi od odnosne zemlje.Kako su se takve koncesije
uglavnom sklapale na dugi niz godina neke su trajale i do dananjihdana. Takav tipian
sluaj su koncesije za iskoritavanje zlata koje je Gana dala engleskoj korporaciji Ashanti
Glodfields Corporation 1897. godine i to na razdoblje od 90 godina.

Tokom 20.st. dolo je do promjena u ugovoru o koncesiji, tj. dolo je do brojnih promjena
unjegovu sadraju to je rezultiralo i promjenama imena ugovora o koncesiji. Poeli su se
razvijatiugovori o uslugama, ugovori o radu, ugovori o sudjelovanju itd
Tehniki i finansijski najzahtjevniji projekti, ostvareni koncesionim davanjima, bili su tunel
ispod kanala La Manch, Suecki kanal, Panamski kanal, mrea autoputeva u paniji i sl.

Savremeni procesi globalizacije i internacionalizacije nacionalnih privreda, te stvaranje

pretpostavki za jaanje tokova regionalnog povezivanja i ekonomskog integriranja u
Evropsku uniju aktueliziraju potrebu krupnih kapitalnih infrastukturnih investiranja, posebno
u oblasti saobraaja, energetike, komunikacija, vodoprivrede i sl. Nesumnjivo je da njihova
realizacija zahtijeva veoma znaajna investiciona sredstva, kojima ne raspolae veina
zemalja, posebno onih manje razvijenih i u procesu tranzicije. Zato su ove zemlje upuene na
potrebu angairanja stranog kapitala za realizaciju pomenutih ciljeva i interesa.
Davanje koncesija jedan je od posebno pogodnih oblika angairanja privatnog stranog i
domaeg kapitala s ciljem finansiranja investicija u oblasti koritenja prirodnih resursa ili
izgradnje infrastrukturnih objekata i drugih javnih dobara u opoj upotrebi.
S tim ciljem doneseni su zakoni o koncesijama u Bosni i Hercegovini, na entitetskom i
dravnom nivou. Zakoni su u potpunosti meusobno usklaeni a njima se utvruju uvjeti pod
kojima se domaim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za osiguravanje
infrastrukture i usluga, finansiranje, projektiranje, izgradnja, odravanje i rukovoenje radom
te infrastrukture i s njom povezanih objekata i ureaja, kao i koritenje prirodnih resursa.

1 Komisija za koncesije ( http://www.koncesijebih.ba/ )

3
 1. KONCESIJE -POJAM I GLAVNA OBILJEJA

Pojam koncesije u teoriji upravnog prava se vrlo esto upotrebljava pa se o njemu

moegovoriti kroz njegovo jezino znaenje i kroz njegov sadraj tj. o koncesiji u sadrajnom
smislu.Prije svega, potjee od latinske rijei concessio, -onis, to znai doputanje,
doputenje, uopeopratanje kazne. Kada govorimo o jezinom znaenju, u hrvatskom jeziku
koncesija kao pojamznai izlaenje u susret neijim eljama, ustupak. Pojam se upotrebljava
i u osobitom znaenjukao ovlast koju drava kome daje da moe to raditi ili graditi.
2
Pravno se koncesija definirakao dozvola za obavljanje neke djelatnosti uvjetovana posebnim
odobrenjem. U najirem smislukoncesija predstavlja akt (garant, odobrenje, dozvola,
razrjeenje, Erlaubnis) vlasti jedne dravekojom se graanima te drave, drugoj dravi ili
stranim dravljanima dozvoljava na njenom podruju obavljanje onih djelatnosti za koje inae
postoji zabrana..Kako bi se osigurala ugovorna sloboda i poivanje ugovora, poduzetnika i
trina sloboda tesigurnost kapital-gospodarenja sustav koncesija pretpostavlja razraeni
pravni sustav te visokoustrojenu i sposobnu dravnu upravu te upravne i druge institucije.
Dakle, javna vlast dozvoljavaodreenom fizikom ili pravnom subjektu, domaem ili stranom
da upotrebljava ili iskoritavaodreena dobra, izvodi odreena radove ili obavlja neku
djelatnost. Javna vlast koncesiju moedodijeliti rjee pravnom normom, ali uglavnom je to
poseban akt koji je jednostran i utemeljenna odreenom pozitivnom propisu. Osim javne
vlasti, kao davatelja konceije, u tom odnosu nasuprot nje nalazi se koncesionar, podnositelj
zahtjeva za podjelu koncesije, odnosno fizika ili pravna osoba s kojom davatelj koncesije
sklapa ugovor o koncesiji.Bitno je napomenuti da se koncesija moe dati na odreeni rok koji
moe ovositi o odreenimimbenicima kao to su npr. vrsta koncesije, uvjeti pod kojima se
dodjeljuje konceija itd.
3
-Pojmovi koji se koriste u zakonu ko koncesijama :

"Koncedent" - sva nadlena ministarstva ili organi vlasti Republike Srpske koje odredi Vlada
da dodjeljuju koncesiju.
"Koncesija" - pravo koje koncedent dodjeljuje u svrhu obezbjeivanja izgradnje infrastrukture
i/ili usluga te eksploatacije prirodnih resursa, u rokovima i pod uslovima o kojima se
koncedent i koncesionar dogovore.
"Koncesionar" - pravno lice osnovano u skladu sa zakonima u vlasnitvu domaeg i/ili
stranog pravnog lica, kome se dodjeljuje koncesija i koje izvrava ugovor o koncesiji u skladu
sa ovim zakonom.

-Predmet koncesija mogu biti :

-koritenje ili izgradnja i koritenje:

- puteva i pripadajuih infrastrukturnih objekata,
- eljeznikih pruga, plovnih kanala i luka i
- aerodroma;
-koritenje vodotoka i drugih voda;
-izgradnja energetskih objekata;
-izgradnja i/ili koritenje hidroakumulacija, izuzev prenosa elektrine energije;
-istraivanje i/ili koritenje energetskih i drugih mineralnih sirovina;
-istraivanje i/ili koritenje sirove nafte i zemnog gasa;
2 Borkovi Ivo,Upravno pravo ,Narodne novine,Zagreb,2002,str.26
3 Komisija za koncesije Republike Srpske (http://www.koncesije-rs.org )

4
-koritenje graevinskih zemljita;
-koritenje uma i umskog zemljita;
-lovstvo i ribolov;
-izgradnja, koritenje i upravljanje cjevovodnim transportom nafte i gasa i skladitenje u
cjevovodima i terminalima;
-igre na sreu;
-potanske i telekomunikacijske usluge, izuzev zajednikih i meunarodnih komunikacija iz
lana III, taka 1. (x) Ustava Bosne i Hercegovine;
-putniki i teretni eljezniki saobraaj;
-javni linijski prevoz lica;koritenje ljekovitih, termalnih i mineralnih voda;
-istraivanje i/ili koritenje nemetalnih mineralnih sirovina, ukljuujui sve sekundarne
mineralne sirovine utvrene posebnim zakonom;
-hidromelioracioni sistemi i sistemi za vaenje materijala iz vodotoka i vodnih povrina;
-ureivanje i/ili koritenje korita, obala rijeka i jezera;
-koritenje poljoprivrednog zemljita;
-prostori i objekti prirodnog i graevinskog naslijea i druga dobra.

Prirodno bogatsvo se smatra neponovljivim resursom i na koristenje se daje pod

posebnimpropisanim uslovima koje nazivamo koncesija.Zbog toga svaka drzava za sebe
donosi Zakon o koncesijama.Posto odreena prirodna bogatstva mogu biti na lokalitetu
jednog ili vise kantona tada jenadlezna Federalna komisija za koncesije

Postupak davanja koncesije - l. 16. st. 1. Postupak davanja koncesije zapoinje danom
objave obavijesti o namjeri davanjakoncesije u Narodnim novinama, a zavrava
konanou Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja ili konanou Odluke o ponitenju
postupka davanja koncesije.Ponude sedostavljaju u roku od 30 dana od objave obavijesti o
namjeri davanja koncesije u pisanomobliku. Ponuda je za ponuditelja obvezujua ako je
dostavljena prije isteka roka te je on tokomtog perioda ne moe mijenjati niti nadopunjavati.
Obavijest o namjeri davanja koncesije morasadravati naziv, adresu, telefonski broj, broj
faksa i adresu elektronike pote davateljakoncesije, predmet koncesije, prirodu i opseg
djelatnosti, mjesto obavljanja djelatnosti koncesije,rok trajanja koncesije, rok za predaju
ponuda, adresu na koju se moraju poslati ponude, jezik/jezike i pismo/pisma na kojima
ponude moraju biti napisane; osobne, strune, tehnike ifinancijske uvjete koje moraju
zadovoljiti ponuditelji te isprave kojima se dokazuje njihovoispunjenje.Po isteku roka od 30
dana za dostavu pisanih ponuda davatelj koncesije e odabrati najpovoljniju ponudu. Odabire
je na osnovi dva kriterija koja su propisana Zakonom o koncesijama.l. 21. st.1. Kriteriji na
kojima davatelj koncesija temelji odabir najpovoljnije ponude jesu:
u sluajuekonomski najpovoljnije ponude sa stajalita davatelja koncesije, kriteriji vezani uz
predmetkoncesije, kao to su: kvaliteta, visina naknade, cijena, tehniko dostignue,
estetske,funkcionalne i ekoloke osobine, operativni trokovi, ekonominost, servisiranje
nakon predaje itehnika pomo, datum isporuke i rokovi isporuke ili rokovi zavretka radova,
ili najvia ponuena naknada za koncesiju.
Prilikom odabira najpovoljnije ponude osim ova dva kriterija propisana zakonom davatelj je
duan primijeniti I kriterije koji su odreeni posebnim zakonom.Rok za donoenje odluke o
odabiru najpovoljnijeg ponuditelja je primjereni, a najdue moe bitido 30 dana od isteka roka
za dostavu ponude. Nakon donoenja odluke davatelj koncesijenajpovoljnijem ponuditelju
nudi sklapanje ugovora o koncesiji. Takoer svoju odluku alje, sa preslikom zapisnika o
pregledu i ocjeni ponuda, svakom ponuditelju. Ugovor o koncesiji smijese potpisati tek nakon
isteka roka od 15 dana (razdoblje mirovanja) od donoenja odluke akoalbom nije pokrenut
postupak pravne zatite. U tom sluaju se potpisuje konanou odluke, tj.ako je alba

5
odbaena ili odbijena. Postoji mogunost produljenja roka valjanosti ponude nazahtjev
davatelja koncesije te takoer ponuditelj ima pravo albe zbog nepotivanja zakonskih
rokova.

2. KONCESIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

6
4
U Bosni i Hercegovini dodjeljivanje koncesija od strane vlasti je regulisano odreenim
brojem zakona o koncesijama i prateih podzakonskih akata, koji su istovremeno na snazi na
dravnom, entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti.
Odluke o vrsti, predmetu i opsegu koncesija koje su u nadlenosti Bosne i Hercegovine
donosi Vijee ministara BiH, a potvruje ih Parlamentarna skuptina BiH. Odluke o vrsti,
predmetu i opsegu koncesija koje su u nadlenosti entiteta donose entitetske vlade, odnosno u
Federaciji BiH i kantonalne vlade.
Osnovni zakoni koji reguliu oblast davanja koncesija u Bosni i Hercegovini su:

- Zakon o koncesijama Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FBiH", br. 40/02 i
61/06);
- Zakon o koncesijama Republike Srpske (Slubeni glasnik RS", br. 25/02, 91/06 i 92/09); i
- Kantonalni zakoni o koncesijama.

Usvajanjem Zakona o koncesijama BiH, Zakona o koncesijama FBiH i Zakona o koncesijama

RS jasno je naglaeno opredjeljenje za unapreivanje razvoja infrastrukture, pruanja usluga i
eksploatisanja prirodnih resursa finansiranjem kroz dodjelu koncesija.
Ovim zakonima se naroito reguliu modaliteti i uslovi koji se odnose na dodjeljivanje
koncesija, ukljuujui nadlenosti i institucionalnu strukturu komisija za koncesije, tenderske
procedure, sadraj ugovora o koncesiji, te prava i dunosti koncesionara.
Moe se rei da se zakoni o koncesijama u Bosni i Hercegovini mogu smatrati korakom ka
uvoenju modernog pravnog sistema. Ovo je posebno naglaeno zbog injenice da su se vlasti
BiH oslanjale i na meunarodne eksperte pri izradi i pripremi zakona o koncesijama, kao i da
su uzeli u obzir meunarodne standarde u ovoj oblasti. Kao pozitivna moe se izdvojiti
injenica da zakoni odraavaju namjeru kreiranja pouzdane zakonske osnove za dodjeljivanje
koncesija na teritoriji Bosne i Hercegovine, koje bi mogle privui strane investitore.
Time se oigledno tei ka stvaranju opih uvjeta za promovisanje razvoja vanih
infrastrukturnih projekata u formi koncesionih modela u Bosni i Hercegovini.

Koncesija u osnovi znai davanje prava na koritenje odreenih prirodnih resursa ili javnih
dobara koje tijela vlasti ustupaju domaoj ili stranoj osobi (u skladu sa naprijed pobrojanim
zakonima u Bosni i Hercegovini) pod odreenim uvjetima i na odreeni rok.

Ovo davanje prava na koritenje prirodnih resursa ili javih dobara vri se putem javnog
objavljivanja poziva ili podnoenjem prijedloga za izdavanje koncesije nadlenom
ministarstvu i tad ministarstvo procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju. Kada
dodjela ide putem javnog poziva koncesija se dodjeljuje ponuau koji je ispunio sve kriterije
utvrene u tenderu i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuae.
Nakon odobrenja koncesije zakljuuje se koncesioni ugovor izmeu nadlenog dravnog
tijela i koncesionara. Koncesioni ugovor se zakljuuje na period koji ne moe biti dui od 30
godina. Ako se pojave izuzetne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koja je potreban dui
vremenski period, ugovoreni rok moe se produiti, ali ne moe biti dui od 50 godina.
Ugovor o koncesiji moe se obnoviti za period koji ne moe biti dui od polovine prvobitnog
roka.Kada su u pitanju prava koncesionara, on ima pravo posjedovanja i koritenja sredstava i
imovine koje mu koncedent (nadleno dravno tijelo) stavlja na raspolaganje, u skladu s
ugovorom o koncesiji.

4 BH news (http://www.bh-news.com/ba/vijest/11826/koncesije_u_bosni_i_hercegovini.html )

7
 3. PRIHODI OD DATIH KONCESIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

BiH i entiteti imaju zakone o koncesijama, ali budeti od toga jo uvijek nemaju gotovo
nikakve koristi. Na dravnom nivou postoji Komisija za koncesije, ali jo uvijek nisu
dodijelili niti jednu niti je neko to od njih traio. U Federaciji nije do kraja jasno ko je
nadlean za dodjeljivanje koncesija, ali je generalno sve preneseno na kantone. Entitet je
zaduen za podruja koja su na granicama kantona ili zahvataju dva ili vie kantona. Ured za
reviziju Federacije prole je godine radio izvjetaj o dodjeljivanju koncesija u Federaciji.

Godinji prihodi od koncesionih naknada mogli bi se znaajno poveati ukoliko bi sve

kompanije koje imaju dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina potpisale ugovor o
koncesijama. U tom sluaju koncesione naknade godinje za sve kantone u oblasti
eksploatacije mineralnih sirovina mogle bi biti oko 10 miliona KM. Pored toga, iz
raspoloivih podataka, procjenjuje se da u Federaciji BiH postoji preko 100 kamenoloma koji
rade bez odobrenja i potpisanih ugovora o koncesijama i ne plaaju nikakve naknade, navode
revizori u svom izvjetaju.

Federacija trenutno pokuava poveati prihode od koncesija za vodu. Problem je u tome to je

svih deset ugovora o koritenju vode potpisano prije nego to je donesen Zakon o
koncesijama. Naknade koje su propisane Zakonom o vodama iz 1998. godine, na osnovu
kojeg su potpisani ugovori, znatno su manje od onih predvienih novim zakonom..Zbog toga
se sa nekoliko korisnika vode jo uvijek pregovara o cijeni, ali je izvjesno da, ak i sa novim
cijenama, Federacija godinje od njih nee zaraivati ni 100.000 maraka. A tim ugovorima se
vodom snabdijevaju gradovi poput Zenice i Travnika, ili najpoznatiji domai proizvoa
kisele vode Sarajevski kiseljak.Budeti u Bosni i Hercegovini nemaju gotovo nikakve koristi
od kvalitetnih izvora pitke vode irom drave, a Federacija mora da moli firme i gradove da
plate koritenje vode. Jo uvijek nije zavren proces potpisivanja koncesija za deset korisnika
izvora koji su dobili koncesije na 30 godina po starom Zakonu o vodama i vrlo povoljnim
uslovima. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva sada pokuava
provesti preporuke Vlade Federacije da se ugovori obnove i prilagode novom Zakonu o
koncesijama. Za korisnike vode to znai poskupljenje, a Sarajevski kiseljak jo uvijek
pregovara sa Vladom o uslovima novog ugovora.

Po novom bi zakonu Sarajevski kiseljak trebao plaati 3,2 posto od svog godinjeg prihoda
bez obzira na koliinu vode koju potroe. Na to ta kompanija jo uvijek nije pristala.
5
Nove koncesije nisu potpisane ni sa Vodovodom u Tuzli.-Postupak je pokrenut i sada se
ekaju komentari kae omor i dodaje da nita nije rijeeno ni u Sanskom Mostu: Iz javnog
komunalnog preduzea izdvojio se Vodovod i poslije toga nisu podnijeli zahtjev za koncesiju.
Koriste vodu, a ne plaaju koncesiju.Novi detalji koncesije trebaju tek biti potpisani sa
Banjom Ilidom, ali i velikokladukim Ciprexom koji je naelno pristao na nove uslove, mada
i dodao svoj da sve to izgrade oko izvora ostane u njihovom vlasnitvu nakon isteka
koncesije.

Ilidanski dijamant nije pristao na nove uslove nakon ega je kompanija dobila novog
vlasnika i ime tako da se pregovori sa firmom KAP tek oekuju.

5 Portal Zurnal-info

8
Meu prvima koji su pristali da potpiu anekse ugovora u skladu sa novim zakonom bila je
Optina Zenica za dva izvora Kruica kod Viteza i Plava voda u Travniku.U starom
ugovoru izmeu Federacije i Travnika i Zenice nije bio predvien rok za poetak koritenja
vode odnosno plaanja za projekat koji je zamiljen jo 60-ih godina prolog stoljea. Zenica
jo uvijek koristi vodu sa izvora Kruica kod Viteza, ali godinama eli svom vodovodu
dodati i izvor Plava voda u Travniku. Nekoliko puta u posljednjih nekoliko godina
najavljivano je da e se izgraditi vodovod od Travnika do Zenice, ali to do danas jo uvijek
nije uraeno. Plavu vodu bi trebali koristiti Zenica, Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovaa.
Bez obzira na to kada e biti zavrena izgradnja vodovoda, ti e gradovi morati uskoro da
ponu plaati vodu to je predvieno aneksom na stari ugovor.

Sav prihod od koncesija za vodu u Federaciji dijeli se na tri dijela 45 posto ide kantonima,
40 posto federalnoj Agenciji za vodno podruje rijeke Save i 15 posto za zatitu voda.
6
-Austrijska firma Alpine Bau je 2008. godine u jablanikom kamenolomu kupila velike
koliine granita za 70 feninga po kubinom metru, zatim ga preradila i prodavala
eljeznicama Federacije Bosne i Hercegovine po 60 puta veoj cijeni.Alpine Bau je u
protekle tri godine eljeznicama isporuila 236.000 kubinih metara granitnog tucanika za 9,9
milijuna KM. Nepreraen, taj kamen je Alpine Bau kotao samo 165.000 KM.Kamen je
kupljen od nekadanjeg dravnog poduzea Granit iz Jablanice, posredstvom firme Alpine
koju je Alpine Bau registrirala u Banjoj Luci. Upotrijebljen je kao podloga za obnovu pruge
od Konjica do apljine, a posao su obavile austrijske firme Alpine Bau i Swietelsky.

Podaci Bosanskohercegovake eljeznike javne korporacije, koja je rukovodila projektom,

pokazuju da je obnova ove dionice kotala oko 100 milijuna KM. Novac za obnovu,
ukljuujui i nabavu kamena, eljeznice su osigurale iz europskih razvojnih kredita, koje e
godinama otplaivati graani BiH.Dio novca je u proraune trebao biti vraen naplatom
koncesijskih naknada za iskopani granit. Meutim, Vlada Hercegovako-neretvanskog
kantona (HNK), u ijoj nadlenosti su jablanika nalazita, ne naplauje ove javne prihode,
propisane Zakonom o koncesijama HNK, koji je donesen 2003. Godini.Prema vaeem
cjeniku, godinja naknada za granit u HNK iznosi 25 KM po kubinom metru. Tako su
opinske i kantonalne vlasti HNK za koliinu granita koji je Alpine Bau isporuila
eljeznicama mogle naplatiti najmanje 5,9 milijuna KM.
Od prosinca 2008. godine, koncesionari nakon potpisivanja ugovora moraju plaati i
jednokratnu koncesijsku naknadu koja iznosi najmanje 1,5 posto vrijednosti nalazita ili
prihoda koji firma planira ostvariti u toku koncesijskog ugovora. Meutim, ni Granit ni Alpine
nemaju koncesiju pa, samim tim, ne plaaju koncesijske naknade.

Granit ima odobrenje za iskopavanje koje je dobio jo prije rata, a leite koje eksploatira ve
due od 65 godina obuhvaa 15,2 milijuna kubiniih metara kamena.Vlada HNK je 2004.
godine prodala Granit Ortakoj grupi koju je predvodio Muhamed Mari, bivi direktor
poduzea. Meutim, kupac nije ispunio obavezu da e uloiti skoro 14 milijuna KM i zaposli
85 novih radnika, pa je privatizacijski ugovor nakon trogodinjeg sudskog spora raskinut u
oujku 2010. godine.Dva mjeseca ranije, proizvodnja u Granitu je obustavljena i proglaen je
steaj koji traje i danas. Granit je u svibnju 2012. godine ponovo poeo eksploataciju kamena,
pokuavajui njegovom prodajom izmiriti dugove.Zahtjev za koncesiju Granit je podnio jo
2006. godine, ali je Vlada HNK potpisivanje koncesijskog ugovora uvjetovala prenoenjem
vlasnitva nad firmom sa Ortake grupe na Alpine Bau. Ortaka grupa nije pristala pa je

6 Magazin-Hrvatska rijec (http://www.hrvatska-rijec.com/2012/06/nitko-ne-placa-koncesiju-za-vadenje-granita-

milijuni-ostaju-privatnicima/ )

9
austrijska firma odustala od preuzimanja Granita, kupivi samo kamen.Prema ugovoru, za 1,8
milijuna KM Alpine Bau je od Granita kupila ukupno 2,5 milijuna kubinih metara granitnih
stijena, a za posao sa eljeznicama iskoristila je manje od desetine. Vei dio se jo nalazi u
kamenolomu.Poduzea u HNK eksploatiraju i druge vrste kamena. Gotovo osam godina
nakon donoenja Zakona o koncesijama na podruju ovog kantona 53 firme, ukljuujui i one
iz Jablanice, iskopavaju kamen i rude. Meutim, Vlada HNK koncesiju naplauje jedino od
firme PBP iz Konjica koja eksploatira dolomit, graevinski kamen slabije kvalitete od
granita.Dakle,postoji potreba da se sistem koncesija u FBiH znaajno pobolja. Na
Federalnom nivou skoro da nema prihoda od datih koncesija, dok kantoni biljee neznatne
prihode. FBiH de facto ne izdaje nove koncesije dugi niz godina. Poboljanje sistema davanja
koncesija se treba bazirati na principima zatite javnog interesa i odreivanja realnih
vrijednosti za date koncesije.

to se tie Republike SrpskeVlada je konstatovala da su sistemom koncesija do sada ostvareni

minimalni prihodi,od oko tri miliona konvertibilnih maraka. U RS-u do sada je raskinuto 28
ugovora o datim koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana. Naime od 112 koncesija za
izgradbnju malih hidroelektrana samo MAHE Diva na rijeci Vrbanji radi
Slika 1.Struktura koncesija u Republici Srpskoj

punom snagom,te su dvije jos dovrene i nalaze se u probnom radu.

Investitori u elektroenergetski sektor su nedostatak pravnog okivra kojim se reguliraju premije
i poticaji za obnovljive izvore energije navodili kao glavni razlog neuspjene izgradnje malih
hidroelektrana u Republikoj Srpskoj, a koje imaju koncesije.
Republika Srpska je u cijeloj regiji imala najniu otkupnu cijenu za obnovljive izvore
energije, te je to negativno djelovalo na investitore u male hidroelektrane koji su zbog te niske

cijene ak proizvodili i gubitke.Otkupna cijena dosada je bila 6,6 feninga po kWh, a nova za
male hidroelektrane do 10 MW bi trebala biti 11,8 do 14,6 pfeninga po kWh. Za
vjetroelektrane bi pak otkupna cijena trebala bit 17,1 feninga, za solarne elektrane 57,9, za
biomasu 13,6 do 14,9, a za bioplin 14,6 feninga.

Procjenjuje se da lokalne zajednice godinje gube od oko 1,5 milijona konvertibilnih maraka
zbog ne izgradnje tih malih hidroelektrana.

10
Milioni KM izmiu zbog nenaplaivanja koncesija za koritenje prirodnih dobara u vlasnitvu
drave. Iako ve godinama mnogi upozoravaju na ovu pojavu ili propust vlasti, entitetski
revizori su proteklih mjeseci objavili reviziju uinka u oblasti dodjele koncesija i egzaktno
potvrdili sve ranija upozorenja: sistem izdavanja koncesija je neuinkovit, entitetski budeti
gube milione KM, a istovremeno sprijeavaju otvaranje veeg broja radnih mjesta.
7
Ilustracije radi, u FBiH samo benzinske pumpe, restorani, trgovaki centri i servisi uz
magistralne ceste godinje bi trebali platiti koncesione naknade u iznosu od oko 35 miliona
KM, koncesije u elektroenergetskom sektoru bi donijele 77 miliona KM, koritenje umskih
resursa bi moglo donijeti oko 14,5 miliona KM, dok bi vie od 100 ilegalnih kamenoloma
takoer moglo donijeti vie miliona KM, pa eljeznika pruga, plovni kanali, luke, aerodromi,
vodotoci, naftovodi i cjevovodi za transport gasa. Ogromni su gubici i po osnovu
neplaanja koncesija na vodu koje bi se trebale plaati 0,03 feninga po litru, ali su sve
donedavno, u skladu sa Zakonom o vodama, plaane 150 do 200 KM godinje, pa je tako
fabrika mineralne vode Ilidanski dijamant jedne godine za crpljenje vode platila 107, a
Oaza 275 KM! Gubitak na koncesijama za ugalj i mineralne sirovine u FBiH je prema
procjeni revizora, iako neka preduzea plaaju naknadu nekim kantonima, oko 3 miliona KM.
U RS su se pak vlasti skoncentrisale na izdavanje koncesija za gradnju mini hidroelektrane i
koritenje poljoprivrednog zemljita, pa je potpisano 112 ugovora za MHE od ega je tek
jedna sagraena i putena u rad, a jedna samo sagraena. Revizori upozoravaju da bi RS
samo od mini hidroelektrana mogla imati prihod vei od 2,5 miliona KM godinje jer je,
prema proraunima revizora, koncesiona naknada oko 3 posto prihoda (mini hidroelektrana
od 3 MW pravi prihod od oko 400.000 KM, a vlasnik Vladi RS daje oko 12.000 KM).
Ilustracije radi, sada u budet RS, po osnovu koritenja prirodnih dobara, ulazi
oko 750.000KM.
Da ne ostanemo sve na MHE ili rudnicima, u Hrvatskoj i zemalja EU pod koncesiju daju
pomorsko zemljite, ienje septikih jama, javni prevoz, zdravstveni sektor, kupalita,
parkinge, auto-puteve, rijeke bogate ribom No entitetske vlade u BiH nikada nisu napravile
spisak svih dobara koja bi mogla ii pod koncesiju, a kada je to pokuala uraditi Komisija za
koncesije u BiH, iz RS je odmah problem prebaen na politiki teritorij uz opomenu da je
nedopustivo da koncesije budu izuzete iz ingerencija entiteta.
No, koliko god entiteti voljeli ovo svoje ovlatenje, oblast koncesija je veoma neureena.
Prije svega, koncesije valja dodjeljivati javno, putem javnih poziva i kroz procesa nadmetanja
koji bi morao biti to je mogue javniji. Meutim, u BiH su koncesije najee dodijeljene na
osnovu samoinicijativne ponude investitora i upravo zbog toga esto dolazi do nerealizacije
koncesionog ugovora. Naime, kada drava nudi koncesiju, onda ona izrauje sve predstudije i
istraivanja, a kada je rije o samoinicijativnoj ponudi, ona ne mora biti temeljena na
kvalitetnim provjerama. Upravo zbog ovog se nerijetko deavalo da je na lokaciji dodijeljenoj
kroz koncesiju naselje ili minsko polje i izvor pitke vode za lokalnu zajednicu.
Problem su i sloene i dugotrajne procedure koje podrazumijevaju veliki broj koraka i veliki
broj dokumenata koji negdje dostie i stotinu, pa sa graevinskom dozvolom, tamo gdje je
potrebna, procedura dodjele koncesije traje do 750 dana u RS i do 950 dana u FBiH. Revizori
pak cijene da bi cijeli proces mogao biti zavren za 200 do 400 dana i upozoravaju da proces
skupljanja svih potrebnih dokumenata esto traje due od roka koji je ugovorom propisan za
poetka gradnje. No da moe i bre pokazuje sluaj iz RS iz 2009-te godine o kom je
izvjetavala agencija FENA prema kojoj je preduzeu Agrovoe iz Laktaa, u vlasnitvu
brata Milorada Dodika, dobilo koncesiju na dravno poljoprivredno zemljite povrine
234.409 hektara za 5,5 mjeseci ili za oko 150 dana: Agrovoe je registrovano 13. maja,
samoinicijativnu ponudu za dodjelu koncesije je podnijelo 26. maja iste godine, Ministarstvo
7 Portal Gdje je lova? (http://www.gdjejelova.ba/ )

11
je 1. jula donijelo rjeenje o utvrivanju javnog interesa za dodjelu koncesije, a Komisija za
koncesije RS-a je 7. jula donijela je odluku o davanju saglasnost i Koncesija je data 4.
novembra.No kada koncesija i bude dodijeljena, izostaje nadzor nad provedbom ugovora, a
najei problem neprovedbe ugovora je nedostatak novca, barem kada je u pitanju gradnja ili
pripreme za koritenje nekog drugog objekta koncesije. Istovremeno odlaganje izvrenja
koncesionog ugovora odlae poetak priliva novca u budet. Upravo zbog ovog, u RS se
pojavljuju pokuaji prodaje koncesija to je za sve iznad 30 posto vlasnikog udjela nemogue
bez saglasnosti resornog ministarstva. Da bi preduprijedila probleme, Komisija za koncesije
RS je nadlenim sudovima, Udruenju notara RS i resornim ministarstvima proslijedila dopis
u kojem im skreu panju na mogunost takvih pojava kako bi se one preduprijedile.Prema
podacima iz revizorskih izvjetaja, i u jednom i u drugom entitetu su od 2009-te stale sve
aktivnosti na sklapanju koncesionih ugovora. Tako je u RS tokom posljednjih devet godina
sklopljeno 264 ugovora (112 MHE, 88 za mineralne sirovine, 59 za poljoprivredu, 4 za
turizam i jedan za saobraaj i veze), a u FBiH 306 (131 za mineralne sirovine i materijal iz
vodotoka, 72 za gradnju hidroenergetskih projekata, 45 u poljoprivredi, po 18 za vodotoke i
za ljekovite i termalne vode, 7 za lov i ribolov, te 14 za razne druge oblasti).
Da je oblast koncesija i te kako sklisko tlo i u FBiH pokazuje podatak da je Tuilatvo FBiH
provjeravalo potivanje deset koncesijskih ugovora za vode koji su potpisani izmeu 1999. i
2002. godine kako bi utvrdilo ima li elemenata krivinog djela, pa je od Vlade FBiH
zatraeno da se izjasni ta je uradila s ciljem naplate koncesijskih naknada. Slian pokazatelj
je i nedavno podignuta krivina prijava protiv etiri osobe zaposlene u Ministarstvu za
privredu u Vladi Zeniko-dobojskog kantona koje jednom preduzeu iz Zavidovia nisu
naplaivale koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina i time otetile budet za oko 1,6
milionaKM.
Dobar primjer je i sluaj iz Tuzle gdje je jedna stranka u kantonalnoj Skuptini traila smjenu
Komisije za koncesije jer je nevoenjem odgovorne politike u ovom sektoru budet kantona
otetila za vie od 6 miliona KM samo za jednu godinu.No sa koncesijama ima i niz
nedoumica. Dok recimo iz Komisje za koncesije tvrde da odreena preduzea ne plaaju
koncesije u budet FBiH, iz tih preduzea trvde da je plaaju kantonima. To pokazuje da
nedostaje komunikacije meu razliitim nivoima vlasti.Primjer koji pokazuje da to moe da
izazove dalekosene posljedice jeste koncesije za koritenje gornjeg toka rijeke Neretve u
mjestu Bulozi za gradnju hidroelektrane koju je Vlade RS dodijelila kompaniji EFT. Lokalne
nevladine organizacije su upozorile da e ta HE sa ukupnom snagom od 70 MW imati visoku
branu i akumulaciju koja e smanjiti nivo vode u Neretvi du njenog toka od oko 40
kilometara u FBiH ime e biti ugroen i bioploki minimum.Na alost, Komisija za
koncesije BiH samo aurira spisak izdatih koncesija, ali ne uestvuje u dodjeljivanju.

4. PRIHODI OD DATIH KONCESIJA U EU

12
8
Koncesije u lanicama EU nisu ugraene u Sporazum ve su definirane direktivom broj
93/37/EEC (Works Directive).

Klasian je europski obrazac aranman drave i koncesionara o gradnji autocesta, pri emu se
trokovi izgradnje i eksploatacije pokrivaju naplatom cestarina. Trajanje prava naplate
najznaajniji je element ugovora prema kojemu koncesionar nema pravo traiti bilo kakvu
nadoknadu od vlasti, bez obzira na okolnosti. Pravo upotrebe takoer prebacuje odgovornost s
vlasti na operatera-koncesionara u svim tehnikim, financijskim ili upravljakim poslovima,
pa je koncesionar taj koji snosi sve vrste rizika iz poslovanja. Procjena je li koncesija u skladu
s principima unutranjeg trita EU (od prava pruanja usluga, preko slobode kretanja roba i
kapitala, do prava poslovnog nastana) temelji se na kompatibilnosti sa slovom Sporazuma,
direktivama i, naravno, presudama Europskog suda koji ustraje na jednakosti tretmana,
pogotovo onog po pripadnosti odreenoj dravi. Uvjeti da koncesija proe kao zakonita su
trasnparentnost postupka, jednak tretman svih sudionika natjeaja, sankcioniranje svakog
poteza koji na unutranjem tritu daje nepotenu, nedoputenu prednost bilo kojem od
zainteresiranih.

Drave pri izboru koncesionara ne smiju odmjeravati tehnike, financijske ili profesionalne
preduvjete koji nisu u skladu s koncesijom, jednostavno, ne smije traiti previe. Pri izboru
koncesionara procedura je da vlasti koje raspisuju natjeaj moraju dati obavijest o njemu u
slubenom listu EU kako bi se natjeaj za koncesiju digao na europsku razinu. Praktina
primjena zajednike pravne steevine EU dobro se vidi iz francuskog sluaja s autocestama.
Prije osam godina francuske su vlasti odluile reformirati tadanji sustav koncesija na
autocestama koje su, slino kao u Hrvatskoj, sagraene davanjem koncesija tvrtkama koje
potom naplauju cestarinu. Francuska je odluila produiti koncesije za 12 do 15 godina, a
EK je autorizirala tu odluku istiui kako e produenje trajanja koncesija financijski pomoi
polujavnim tvrtkama-koncesionarima (SEMCA), za to su se one obvezale uskladiti voenje
svojih financija s acquisom i izmijeniti nain naplate cestarina. Komisija je zakljuila kako
nije rije o dravnim potporama te da su sve izmjene zadrale ravnoteu jer su na jednoj strani
koncesionari dobili, na drugoj izgubili.

Principi slobode kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana narueni su, meutim, u odluci
talijanske vlade o uvoenju novog reima koncesija na tamonjim autocestama, procijenili su
eksperti EK otvarajui postupak protiv Italije radi krenja Sporazuma. Novi e sustav stvoriti
nesigurnost meu ulagaima, manjkaju jasni ciljevi razvojne politike, predloene mjere nisu
elaborirane, ne znaju se parametri pregovora o obnovi postojeih koncesija, a Komisiju je
posebno zabrinula prijetnja vlade postojeim koncesionarima da e im povui koncesije ako
se ne postigne dogovor. Italija je morala izmijeniti zakon, a praksu uskladiti sa slovom
Sporazuma.

Njemacka kao primjer jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta ima ureen sistem koncesija
.Jedan od primjera je RWE.Naime, RWE je njemaki proizvoa struje koji
plaa koncesiju za koristenje ulicnih svijetiljki izmedju 8000-9000 eura po svjetiljki godisnje

8 Eukonomist (http://www.eukonomist.com/index.php/Koncesije )

13
te se te pare koriste za odrzavanje svjetiljki i mjesta na kojim se nalaze dakle plonika.
Aerodrom Flughafe u Frankfurtu novac od koncesija koristi za marketing i poboljsanje
aerodroma, 3/4 tih prihoda se potrosi na putnike a na radnike.

Novac od koncesija se moze utrositi na razne nacine,primjer je Njemacka pokrajina Nord

Rein Westfallen koja novcem od koncesija finansira socijalnu integraciju invalida kroz
investicije u istrazivanje i sprovodjenje projekata za edukacije i koordiniranje kroz
pokrajinske ili privatne institucije.

ZAKLJUAK

14
Pria o koncesijama je, naalost, jo jedna tipina pria o tome koliko se u Bosni i
Hercegovini dri do vladavine prava i kako funkcionisu institucije. Formalno-pravno Bosna i
Hercegovina je vrlo detaljno uredila podruje koncesija, na snazi je ak vie od 40 zakona,
uredbi i pravilnika, pa ipak mogue je, eto, da se dobra i usluge od posebnog interesa koriste
bez ugovora i bez naknade, i to godinama.Kako je vec napomenuto Bosna i Hercegovina te
entiteti imaju zakone o koncesijama, ali budeti od toga jo uvijek nemaju gotovo nikakve
koristi. Na dravnom nivou postoji Komisija za koncesije, ali jo uvijek nisu dodijelili niti
jednu niti je neko to od njih traio. U Federaciji nije do kraja jasno ko je nadlean za
dodjeljivanje koncesija, ali je generalno sve preneseno na kantone. Entitet je zaduen za
podruja koja su na granicama kantona ili zahvataju dva ili vie kantona. Ured za reviziju
Federacije prole je godine radio izvjetaj o dodjeljivanju koncesija u Federaciji. Godinji
prihodi od koncesionih naknada mogli bi se znaajno poveati ukoliko bi sve kompanije koje
imaju dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina potpisale ugovor o koncesijama.Svaki dan
se gube ogromne kolicine novca. Predpostostavlja se da bi se koncesione naknade godinje za
sve kantone u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina mogle biti oko 10 miliona KM
ukoliko bi vlasti reagovale na odgovarajuci nacin.

LITERATURA

15
1. Borkovic Ivo-Upravno pravo,Narodne novine,Zagreb 2002.godine
2. Komisija za koncesije RS -http://www.koncesije-rs.org/lat/index.php?
prikaz=stranica&id=13 (datum pristupa 10.06.2012 )
3. Komisija za koncesije BiH (http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?
option=com_content&task=view&id=21&Itemid=30 )(datum pristupa 11.06.2012 )
4. Portal Gdje je lova?
(http://www.gdjejelova.ba/ )(datum pristupa 11.06.2012 )
5. Magazin-Hrvatska rijec
(http://www.hrvatska-rijec.com/2012/06/nitko-ne-placa-koncesiju-za-vadenje-
granita-milijuni-ostaju-privatnicima/(datum pristupa 11.06.2012 )
6. BH news
(http://www.bh-news.com/ba/vijest/11826/koncesije_u_bosni_i_hercegovini.html
7. Eukonomist (http://www.eukonomist.com/index.php/Koncesije )(datum pristupa
11.06.2012 )
8. urnal http://www.zurnal.info/home/index.php?
option=com_content&view=article&id=13322:federacija-poklanja-vodu-velikim-
kompanijama&catid=18:istraga&Itemid=27 ) -(datum pristupa 10.06.2012 )

16