SVEUČILIŠTE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

Evald Saković

IMPLEMENTACIJA EU PROPISA O PUTNIČKIM BRODOVIMA U NACIONALNO

ZAKONODAVSTVO

(seminarski rad)

Rijeka,ožujak 2017. godine

1
 SVEUČILIŠTE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

IMPLEMENTACIJA EU PROPISA O PUTNIČKIM BRODOVIMA U NACIONALNO

ZAKONODAVSTVO

(seminarski rad)

PREDMET: Tehnologija putničkog prijevoza

STUDIJSKI SMJER: Nautika
MENTOR: Doc.dr. sc. Vlado Frančić
IME I PREZIME: Evald Saković
BROJ INDEKSA: 0112050875

Rijeka, ožujak 2017. godine

2
 SADRŽAJ

1. UVOD.............................................................................................................................................4
2. PRAVNI ASPEKTI USKLAĐENOSTI PROPISA REPUBLIKE HRVATSKE SA
POMORSKOM POLITIKOM EUROPSKE UNIJE.....................................................................5
2.1. PRAVNA ISHODIŠTA EUROPSKOG PRISTUPA POMORSKE POLITIKE..................6
2.2. OSNOVNE ODREDNICE I KONCEPTI RAZVOJA POMORSKOPUTNIČKOG
PROMETA.........................................................................................................................................7
3. ZNAČAJKA I ULOGA POMORSKOPUTNIČKOG BRODARSTVA U
NACIONALNOM ZAKONODAVSTVU.......................................................................................8
3.1. TEMELJNA OBILJEŽJA KONCEPTA PUTNIČKIH BRODOVA....................................9
4. ZAKLJUČAK...............................................................................................................................12
5. LITERATURA.............................................................................................................................13

3
1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada je implementacija eu propisa o putničkim brodovima u

nacionalno zakonodavstvo. Ovaj seminarski rad ima četiri poglavlja.
U prvom dijelu, uvodu je obrazložena struktura rada. Naslov drugog dijela rada je pravni
aspekti usklađenosti propisa republike hrvatske s pomorskom politikom Europske unije. U tom
dijelu rada su opisana pravna ishodišta europskog pristupa pomorske politike s posebnom
naglaskom na osnovne odrednice i koncepti razvoja pomorskoputničkog prometa.
Značajka i uloga pomorskoputničkog brodarstva u nacionalnom zakonodavstvu je naslov
trećeg dijela rada. U njemu je opisan značaj i uloga pomorskoputničkog brodarstva u kojim su
opisane temeljne značajke putničkih brodova.
U posljednjem dijelu, zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja o primjeni eu propisa
u pomorskom zakonodavstvu Republike Hrvatske.

4
2. PRAVNI ASPEKTI USKLAĐENOSTI PROPISA REPUBLIKE HRVATSKE SA
POMORSKOM POLITIKOM EUROPSKE UNIJE

Prilikom donošenja hrvatskih pomorskih propisa je neophodno pratiti trendove odnosno

najnovija zbivanja kako na međunarodnoj tako i na regionalnoj razini. Naime, reguliranje i
primjena propisa pomorskog prometa podrazumijeva postojanje odnosno uključenost
međunarodnog elementa po raznovrsnim osnovama je posljedica potrebne primjene zakona
različitih država te neusklađeno djelovanje zainteresiranih subjekata, npr. brodara, inspekcijskih
tijela i sl. Kako bi se negativne posljedice neusklađenosti svele na najnižu moguću mjeru osnivaju
se različite međunarodne organizacije čiji je zadatak unifikacija pravne regulative.1
Razgranato europsko pomorsko poduzetništvo nastoji ukloniti razlike u
pomorskopravnom reguliranju. Različiti nacionalni propisi o pomorskim odnosima koče nesmetan
razvoj pomorske plovidbe i trgovine te izazivaju pravnu nesigurnost. Ujednačavanje javnog
europskog pomorskog prava imperativ je današnjice. Naime, plovidbena djelatnost obavlja se
području većeg broja država pa je nužno da se čitav pothvat kao jedinstvena cjelina, uredi
sadržajno jednakim propisima. Ujednačavanje se postiže donošenjem europskih propisa
(konvencije) koje države Europske unije koje ratificiraju i primjenjuju.2
U kontinuitetu unifikacije ne donose se samo nove konvencije nego se mijenjaju i
nadopunjavaju postojeće, a kao rezultat, najprije istaknemo razvoj stalnih tehničkih inovacija u
gradnji i novih specijaliziranih tipova brodova gradnji i uporabi koji dostižu znatne brzine,
prilagođenih potrebama tržišta sve rigoroznijih standarda o sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih
života i imovine na moru. Tim se nastojanjima pridodaju i sve zahtjevniji uvjeti zaštite morskog
okoliša. Tijela Europske Unije u posljednje vrijeme sve aktivnije sudjeluju u procesu usuglašavanja
propisa pod okriljem Međunarodne pomorske organizacije. I Republika Hrvatska mora i dalje
osiguravati dosljednu primjenu usvojenih standarda kako bi omogućila razvoj vlastite
flote i osigurala primjerenu zaštitu Jadrana.3

1
Luttenberger, A., Rukavina, B., Pravni aspekti usklađivanja pomorskih propisa Republike Hrvatske s propisima
Europske agencije za pomorsku sigurnost, Pomorstvo, br. 18., 2004., str. 236.
2
Grabovac, I., Ujednačavanje pomorskog prava i interesi Hrvatske, Poredbeno pomorsko pravo, god. 43, br. 158.,
2004., str. 2.
3
loc.cit.

5
2.1. PRAVNA ISHODIŠTA EUROPSKOG PRISTUPA POMORSKE POLITIKE

Republika Hrvatska kao pomorska država ima osobiti interes pratiti unifikacijske težnje u
uređenju pomorskopravnih odnosa. Republika Hrvatska je dužna unificirati i primjenjivati
konvencije, dogovore i druge europske izvore iz područja pomorske politike, njihove česte
promjene i dopune jer je riječ o danas o općeprihvaćenim obvezama koje se moraju pridržavati sve
članice Europske unije. Stoga se moramo prilagođavati suvremenim težnjama za povišenjem
granica odgovornosti i pooštrenjem odgovornosti pomorskog poduzetnika u zaštiti oštećenih osoba.
U Republici Hrvatskoj se ostvaruju ciljevi ujednačavanja i primjene pomorskog prava u izmjenama
i dopunama Pomorskog zakona kao najvažnijeg izvora pomorskog prava.4
Pomorsko nacionalno zakonodavstvo bi trebalo biti podložni izmjenama i dopunama i
usklađeno s novijim europskim pravnim tendencijama naravno u pretpostavci da odgovaraju
bitnim odrednicama domaćeg prava. Dvojbeno ipak može biti kada pristupi promjenama. Svakako
je ozbiljan test kada europski propisi stupe na snagu, a država je prihvatila, a to prihvaćanje može
po procjeni države uslijediti i prije formalnog stupanja na snagu europskih propisa. Međutim bilo je
slučajeva i u našem pravu da se domaće zakonodavstvo usklađivalo s tekstovima europskih propisa
i prije nego što je ih je država ratificirala i primjenjivala. Danas su promjene intenzivno na
području sigurnosti na moru. Konvencije o sigurnosti plovidbe podliježu stalnim izmjenama i
dopunama (osobito SOLAS Konvencija). Republika Hrvatska je dužna promptno prihvaćati te
promjene razrađujući ih zakonskim i podzakonskim aktima, jer bi inače moglo biti velikih
poteškoća za naše brodove koji uplovljavaju u razne inozemne luke.5
Dakle, interesi Republike Hrvatske u pomorskom poduzetništvu upravo su dosljedno
prihvaćanje brojnih europskih propisa koji imaju važni utjecaj na domaće reguliranje. Dosljedno
znači i što vjernije usuglašavanja s izričaja s izvornim tekstovima europskih propisa kako bi se
izbjegle nesuglasice u tumačenju. Izmjene i dopune Pomorskog zakonika Republike Hrvatske
imale su kao glavni zadatak usuglašavanja s tekstovima europskih propisa poglavito njihovim
nadopunama i promjenama. Stanovita dvojba ubuduće bi mogla bi biti da li se prikloniti Haaško -
Visbyjskim ili Hamburškim pravilima. Za sada smo se opredijelili za Haaško – Visbyjskim pravila
koja još uvijek prevladavaju i koje nama kao državi više odgovaraju.6

4
Grabovac, I.,op.cit., str. 1.
5
loc.cit.
6
loc.cit.

6
 2.2. OSNOVNE ODREDNICE I KONCEPTI RAZVOJA POMORSKOPUTNIČKOG
PROMETA

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju se nastavlja proces prilagodbe i

usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom se nastavlja. U pogledu propisa o
prijevozu putnika morem acquis se temeljila uglavnom na konvencijama i drugim aktima
Međunarodne pomorske organizacije. Kako je Republika Hrvatska temeljem notifikacije o sukcesiji
je postala strankom mnogobrojnih međunarodnih ugovora može se reći da su nacionalni zakoni i
propisi iz oblasti pomorstva u velikoj mjeri usklađeni s pomorskim propisima Europske unije. To
je konstatirano u Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji. S
obzirom na to da je pravna stečevina Europske unije svojim obujmom mnogo šira od međunarodnih
ugovora kojih je Republika Hrvatska već potpisnica postojala je potreba da u postupku usklađivanja
i implementacije postajala je potreba da se u postupku usklađivanja i implemetacije zakonskih
prijedloga s pravnom stečevinom donesu novi zakoni i podzakonski pravni akti. Tako su doneseni
mnogobrojni zakoni koji su usklađeni s direktivama Europske unije pa time je izvršen postupak
implementacije u nacionalno zakonodavstvo poput Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom
obalnom pomorskom prometu, Pomorski zakonik i dr. dok detaljnije usklađivanje će se sprovesti
donesenim podzakonskim aktima, npr. uredbama, pravilnicima i sl. Stoga možemo smatrati da
europska pomorska regulativa se znatno poboljšala dok Europska komisija je dužna osigurati da ta
pravila budu primjenjena na primjeren i unificiran način u tom smislu naš zakonodavac mora
pozornost usmjeriti na cjelokupnu zakonodavnu djelatnost Europske unije.7
Iako je Republika Hrvatska potpisnica svih značajnih međunarodnih ugovora donijetih od
međunarodne pomorske organizacije prilikom donošenja novih zakonskih i podzakonskih akata
domaći zakonodavac treba posebnu pozornost obratiti na pravnu stečevinu Europske unije koja
nerijetko postavlja više standarde od kojih su važeći na međunarodnoj razini. Unatoč i dalje
nezamjenljivoj ulozi u pomorsko – pravnoj regulativi međunarodne pomorske organizacije
Republika Hrvatska mora kontinuirano pratiti cjelokupnu pravnu stečevinu Europske unije prilikom
donošenja novih propisa i postupaka usklađenja propisa iz područja pomorskog prometa.8

7
Luttenberger, A., op.cit., str. 240.
8
loc.cit.

7
3. ZNAČAJKA I ULOGA POMORSKOPUTNIČKOG BRODARSTVA U NACIONALNOM
ZAKONODAVSTVU

Zadnjih pedesetak godina prijevoz putnika bilježi značajni porast. U odnosu na pomorski
putnički promet prije II. Svjetskog rata u cijelosti je promijenio fizionomiju. Nakon II. Svjetskog
rata zbog velike konkurencije ostalih prijevoznih grana u prijevozu putnika posebno cestovnog i
zračnog prijevoz putnika morem je bio godinama zanemarivan. Nestali su klasični putnički brodovi,
a novi oblici prijevoza putnika još nisu bili afirmirali. Međutim pojavom trajekata, a poslije
razvojem kružnih putovanja u funkciji oplemenjivanja turističke ponude pomorski prijevoz putnika
postaje značajan segment pomorskog prometa i turizma. No usprkos znatnim prednostima pomorski
promet se u opsluživanju putničkih tokova najčešće koristi kada sredstvo druge prometne grane
nije prisutno na tom tržišnom segmentu. Naime znanstveni i tehnički napredak je kod drugih
prometnih grana rezultirao sredstvima posebno prilagođenima zahtjevima potražnje. U okviru
drugih prometnih grana na putničkom tržištu se nudi prijevoz sredstvima velikih brzina i udobnosti
neke prometne grane odlikuju se drugim tržišnim pogodnostima no pomorski promet nije u
dostatnoj mjeri i na vrijeme prilagodio potrebama putnika.9
Osnovno prometno sredstvo u pomorskom prometu je brod. Obilježja broda kao
prijevoznog sredstva su veliki kapacitet, relativno mala brzina, niski prijevozni troškovi te
elastičnost u odabiru rute između početne i završne luke. Uz vlak brod je najsigurnije prometno
sredstvo dok sigurnosni standardi neprekidno povećavaju konstrukcijskim poboljšanjima i
učinkovitijom organizacijom radnih procesa na brodu.10
U suvremenom prijevozu putnika morem razlikujemo linijsko putničko brodarstvo i kružna
putovanja. Linijsko putničko brodarstvo je nekada bilo jedina mogućnost međukontinentalnog
prijevoza ljudi i često najbolja mogućnost prijevoza ljudi između pojedinih važnijih mjesta u
obalnom području. Suvremene mogućnosti prijevoza putnika veoma se razlikuju u tom pogledu jer
u međukontinentalnom prijevozu preteže zračni prijevoz, a obalnom pomorskom linijskom
prijevozu putnika uvelike konkurira cestovni i željeznički obalni prijevoz. Kružna putovanja
odnosno pomorski prijevoz putnika radi razonode, obogaćivanja turističke ponude i zadovoljenja
takve potražnje dolazi sve više do izražaja. Smanjenje linijskog pomorskog prijevoza putnika je
praćeno određenim povećanjem putnika na kružnim putovanjima što se odrazilo na ukupnu

9
Kesić, B., Jugović, A., Menadžment pomorskoputničkih luka, Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet, Rijeka, 2006.,
str. 21.
10
loc.cit.

8
potražnju. Danas kružna putovanja čine najveći dio ponude putničkog brodarstva. Najnovije
strukturne promjene na oba tržišta pomorskoputničkog brodarstva ukazuju na približavanje odnosno
kombinaciju linijskog putničkog brodarstva i kružnih putovanja.11

3.1. TEMELJNA OBILJEŽJA KONCEPTA PUTNIČKIH BRODOVA

Od velikoga je značaja za države članice Europske unije je prijevoz putnika koji se odvija
putničkim brodovima. Putnički brod je brod koji se primjenjuje za prijevoz putnika. Prema
odredbama SOLAS Konvencije putnički brod je svaki brod koji prevozi više od 12 putnika.
Konvencija uzima u obzir činjenično stanje. Ako brod prevozi više od 12 putnika on je putnički.
Spomenuta SOLAS Konvencija obvezuje sve potpisnice kao i Republiku Hrvatsku da pri gradnji
putničkih brodova se pridržavaju odredaba o stabilitetu, poprečnim i uzdužnim vodonepropusnim
pregradama, protupožarnim pregradama i palubama, protupožarnoj opremi, sigurnosti pogona,
radiotelegrafskoj i radio- telefonskoj službi i opremi te sredstvima za spašavanje. Oni putnički
brodovi koji prevoze putnike u domaćem prometu pomorske države izdaju vlastite nacionalne
propise koji nastali ratifikacijom i impliciranjem ne samo međunarodnih konvencija već i putem
direktiva, smjernica i uredbi Europske unije. Time Pomorski Zakonik (NN, br. 181/04, 76/07,
146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) čl.5. st.8. definira putnički brod kao brod na mehanički pogon koji je
ovlašten prevoziti više od 12 putnika.12
U Hrvatskom pomorskom sustavu postoji više vrsta putničkih brodova. Brod za prijevoz
putnika na stalnoj pruzi po utvrđenom voznom redu se naziva linijski putnički brod. Klasični ili
uobičajeni putnički brodovi koji se koriste u linijskom brodarstvu su ponajprije namijenjeni obalnoj
plovidbi u organizaciji linijskog brodarstva smanjuje zbog jake konkurencije prijevoza putnika
zračnim putem koji potražnju za takvom vrstom prijevoza ljudi na dugim prometnim pravcima
zadovoljava mnogo bolje, brže i djelotvornije. Stoga su danas rijetko brodari specijalizirani za
prekomorski linijski prijevoz putnika. Suvremeni putnički brodari koji djeluju u prekomorskom
linijskom prijevozu upotpunjuju takvo djelovanje i drugim oblicima i vrstama pomorskog
brodarstva proširujući i ga prijevoz putnika i tereta te organizaciju turističkih putovanja.13
Putničko – teretni brod se održao do danas kao poseban tip putničko – linijskog broda koji
prevozi putnike, teret i poštu. Dvojna namjena ovog tipa brodova je da se zadovolji istovremeno

11
loc.cit.
12
čl.5. st. 8. Pomorski Zakonik (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15)
13
Kesić, B., Jugović, A., op.cit., str. 23.

9
uvjete putničkog i teretnog broda u sve većoj konkurenciji zračnog i cestovnog prometa možemo
zadovoljiti ekonomske kriterije trgovačkog broda. Osim toga ukrcavanje i iskrcavanje tereta
najčešće remeti planirano vrijeme uplovljavanja i isplovljavanja brodova iz pojedinih luka. Ovim se
objašnjava postojanje dvaju načina planiranja putovanja putničko – teretnih brodova.14
Putničke brodove sa stajališta veličine dijelimo u brodove za prijevoz do 200 putnika i
brodovi za prijevoz više od 200 putnika. Za obalnu linijsku plovidbu gradnja brodova većeg
prijevoznog kapaciteta danas razmjerno rijetka te se primjenjuje na onim prugama kojima je prilaz
RO –RO putničkim brodovima otežan ili onemogućen. Danas važno svojstvo koje se sve rjeđe sreće
je mogućnost ukrcaja stanovitih manjih količina tereta. Naime osnovna koncepcija suvremenih
putničkih brodova je razmjerno kratak boravak u lukama osim u matičnoj, a način rada je sve
sličniji putničkom prometu u cestovnom ili zračnom prijevozu. Ovo se temelji na činjenici da je u
većini država svijeta promet putničkih brodova dopunski u odnos na promet RO – RO putničkih
brodova koji preuzimaju teretni promet prema udaljenijim otocima. S obzirom na izraženu
nejednoliku prometnu potražnju zimskih i ljetnih mjeseci odnosno dvije osnovne vrste prometa
onoga koji služi mjesnom stanovništvu te onoga za potrebe turizma i povremenih stanovnika ovi
putnički brodovi nužno u radu moraju osigurati stanovitu elastičnost i to na način da omogućuju
restriktivnu vožnju manjim brzinama u uvjetima malog broja putnika te veću brzinu tijekom sezone
kada postoji velika prometna potražnja.15
Smanjenje klasičnih linijskih putničkih brodova i povećanje udjela brodova za kružna
putovanja te brodova za kombinirani prijevoz putnika znači napuštanje klasične linijske
organizacijske organizacije u pomorskom prijevozu putnika i prihvaćanje nove organizacije
pomorskog prijevoza putnika. Ona je primjerenija suvremenim tendencijama u razvoju turizma i
potrebama ljudi za promjenom mjesta te proširenjem međuljudskih komunikacija. Za organizaciju
turističkih putovanja se koriste putnički brodovi za krstarenje. Putnički brodovi za krstarenje je
namijenjen za putnička krstarenja na otvorenom moru i na većim udaljenostima zbog čega ima
dobra plovidbena svojstva prvenstveno povoljan stabilitet i veću brzinu udobne stambene prostorije
i dovoljno površine na šetnoj plovidbi. Kružna putovanja se smatraju drugi segment podsustava
putničkog brodarstva. Ono je istodobna turistička i prijevozna usluga jer se na brodu putnicima
pružaju razne vrste usluga. Kružna putovanja dijelimo na mini i uobičajena kružna putovanja. Ona
mogu imati međunarodni karakter ili se mogu odvijati unutar teritorijalnih voda neke države.

14
Pomorska enciklopedija, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1972., str. 541.
15
Kesić, B., Jugović, A., op.cit., str. 25.

10
Brodarsko poduzeće osigurava prijevoznu funkciju dok turistička agencija organizira komercijalnu
funkciju.16
Kao putnički brod se smatra trajektni brod ili trajekt. Trajekt je zajednički naziv za sve
brodove namijenjene prijevozu ljudi ili vozila preko neke vodene prepreke, od manjih rijeka i
tjesnaca do većih unutarnjih mora. U skladu s time, dizajn trajekata, uvjetovan mjestom plovidbe
za koje je izgrađen, znatno varira, od manjih i vrlo jednostavnih obalnih, do velikih trajekata za
otvoreno more, koji svojim dimenzijama i dizajnom podsjećaju na brodove za krstarenje. Prema
duljini rute trajekti se dijele na lokalne, koji prometuju preko rijeka, u lukama, preko tjesnaca, itd,
za srednje udaljenosti, koji prometuju između luka udaljenih ispod 100 nautičkih milja i trajekte za
velike udaljenosti, koji plove na linijama iznad 100 nautičkih milja. Glavna karakteristika svih
trajekata je prostrana slobodna ravna paluba za prijevoz vozila.17
U sljedećem razdoblju treba očekivati gradnju manjih brodova zahvaljujući novijoj tehnologiji
i manjim težinama, ali većim brzinama. To su tkz. putnički brodovi velikih brzina koje karakterizira
unutrašnje uređenju i kvaliteta usluga. Putnički brodovi velikih brzina su svi brodovi čije putovanje
ne traje dulje od četiri sata od luke polaska radnom brzinom kada su potpuno nakrcani. Oni prevoze
samo putnike, ali mogu prevoziti putnike i vozila. To su uglavnom brodovi dvotrupci ili katamarani
s brzinom blizu ili preko 20 čvorova će postati uobičajene pri čemu ne treba očekivati veći porast
potrošnje goriva ili drugih troškova iskorištavanja brodova. Time će doći do sve većeg korištenja
ovakvih brodova i smanjenja klasičnih putničkih brodova.18

16
loc.cit.
17
ibid., str.242.
18
Kesić, B., Jugović, A., op.cit., str. 25.

11
4. ZAKLJUČAK

Prilikom donošenja hrvatskih pomorskih propisa je neophodno pratiti trendove odnosno

najnovija zbivanja kako na međunarodnoj tako i na regionalnoj razini. Osim u svijetu, međunarodni
standardi za putničke brodove se primjenjuju u Europskoj uniji. Dakle, Međunarodnim
konvencijama za sigurnost života na moru (SOLAS Konvencija) i za sprečavanje onečišćenja s
brodova (MARPOL Konvencija ) primjenjuju se na države članice pa stoga brodovima koji plove
pod svojom zastavom. Države članice Europske unije su dužne utvrditi da prilikom plovidbe njihovi
putnički brodovi su u skladu sa SOLAS Konvencijom. Oni putnički brodovi koji djeluju u
nacionalnoj plovidbi, a koji nisu obuhvaćeni SOLAS Konvencijom su obuhvaćeni europskim
direktivama kojima se jamči maksimalnu sigurnost za putnike i u isto vrijeme je nužno osigurati
jednake uvjete na temelju konvergentnih standarda u Europskoj uniji.

12
5. LITERATURA

Grabovac, I., Ujednačavanje pomorskog prava i interesi Hrvatske, Poredbeno pomorsko pravo, god.
43, br. 158., 2004., str. 1 -9
Kesić, B., Jugović, A., Menadžment pomorskoputničkih luka, Sveučilište u Rijeci, Pomorski
fakultet, Rijeka, 2006.
Luttenberger, A., Rukavina, B., Pravni aspekti usklađivanja pomorskih propisa Republike Hrvatske
s propisima Europske agencije za pomorsku sigurnost, Pomorstvo, br. 18., 2004., str. 235- 242
Pomorska enciklopedija, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1972.

Pomorski Zakonik , NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15

13