Talijansko razgraničenje gospodarskog pojasa i posljedice Šengena na moru

- Talijansko razgraničenje gospodarskog pojasa

Ugovor o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva Italija i Hrvatska potpisale su 23. svibnja 2023.
godine. Ovim ugovorom utvrdili su crtu razgraničenja isključivih gospodarskih pojaseva između dviju susjednih
i prijateljskih država te su tim činom uredili pitanje razgraničenja s međunarodnim pravom. Za potpisivanje
ugovora s Hrvatske strane bio je zadužen gospodin Grlić Radman, dok sa strane Italije to je bio Luigi Di Maio.
Ovaj čin nazvao je zaglavnim kamenom u odnosima Hrvatske i Italije, određivanjem granice učvrstili su
međusobnu suradnju, na Jadranu, našoj zajedničkoj kulturnoj, povijesnoj i geopolitičkoj baštini. Nadalje je
nadodao kako obije države igraju važnu u logu u zaštiti morskog okoliša, održivog korištenja more i njegovih
prirodnih resursa. U cilju je razvijanje i dobrosusjedskih odnosa sa Slovenijom u sklopu trilaterale
uspostavljene 2020. godine. Trgovinska razmjena između Hrvatske i Italije iznosila je prošle godine gotovo šest
milijardi eura, što je povećanje od 27 posto", rekao je Grlić Radman i ocijenio da dvije zemlje posljednjih godina
bilježe uzlet u bilateralnim odnosima. Ističe kako postoji potencijal za daljnje širenje u gospodarskim odnosim,
posebice u IT sektoru i digitalizaciji, ali i u prehrambenom sektoru. Hrvatski Sabor je u veljači 2021.
jednoglasno izglasao Odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, područja koje se nalazi izvan
teritorijalnog mora i uz njega. Postavilo se pitanje zašto je Zagreb proglasio IGP tek tada, nakon što je to sa svoje
strane inicirala Italija. Nadodaje kako Hrvatska i Italija možda nisu trebale u to i Sloveniju. Hrvatska je zaštitu
Jadrana do proglašenja IGP-a provodila putem Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) iz 2003. na
području do linije razgraničenja epikontinentalnog pojasa s Italijom. U odnosu na ZERP, Isključivi gospodarski
pojas u Jadranskom moru Hrvatskoj donosi dva nova prava: izgradnju umjetnih otoka te korištenje snage mora,
vjetra i struja.

- Što nam je donio ulazak u Schengen zonu na moru

Na ovo pitanje veoma jednostavno možemo odgovoriti, ulazak u Schengen omogućio nam je mnogo toga,
poput slobodnog prolaza za plovila u svim pomorskim lukama na hrvatskoj jadranskoj obali. Ovim činom
olakšan je promet na Jadranskom moru za sva plovila koja dolaze sa prostora Schengen zone. Za prijelaz iz
jedne u drugu državu sve što je potrebno imate je valjani dokument poput osobne iskaznice. Kruzeri moraju
prije uplovljavanja u luku dostaviti Crew-liste sa popisom djelatnika na adresu lučke kapetanije te se isto
odnosi na teretne brodove. Ono što je najbolje ukidaju se obavezne granične kontrole, te će se tim činom redovi
čekanja u lukama znatno smanjiti. Na snazi i dalje ostaju slobodne kontrole ispravnosti dokumenata i plovila od
strane pomorske policije i lučke kapetanije. Novopečena pravila odnose se na sve putnike Schengen zone, dok
će putnici trećih zemalja i dalje biti podvrgnuti graničnim kontrolama, koje su sada znatno ublažene i
pojednostavljene. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je prebacivanje vinjeta u
digitalni oblik, jer prisjetimo se po dolasku na prostor Hrvatske, baš poput autocesta mornari su dužni kupiti
vinjetu za plovidbu Hrvatskim vodama. Za kraj ponosno nadodaju kako je ovo jedan veliku vjetar u leđa te se
raduju budućim napredovanjima i razvoju trenutačne situacije.