HIDROGRAFSKO INENJERSTVO

UVOD
U svrhu definiranja hidrografske djelatnosti potrebno je pojmovno odrediti, te analizirati,
pravne i tehniko-tehnoloke aspekte povezane s hidrografskom djelatnosti. Budui da ova
djelatnost ima izraen medunarodni karakter, u njenom temelju su medunarodni pravni
propisi. Gotovo svaki proizvod hidrografskih organizacija ima medunarodnu namjenu i
znaaj. Zato je nuno da proces njegove izrade bude u skladu s tim propisima i zahtjevima.
U procesu izrade proizvoda hidrografskih organizacija zahtijeva se viedisciplinarni pristup.
lz tog razloga potrebno je pojmovno odrediti hidrografiju, ta analizirati stanje vezano za
hidrografski premjer. Svaki podatak u proizvodima hidrografskih organizacija zahtijeva
odredenu tonost, te propisanu metodologiju prikupljanja i obrade. Proizvodi hidrografskih
organizacija moraju biti pouzdani. Za njihovu pouzdanost vana je metodologija
hidrografskog premjera. Pored hidrografskog premjera valja analizirati i reambulaciju, kao
pomonu metodu provjere tonosti prikupljenih podataka.
Stanje i promjene podvodnog okolia prikazuju se na razliitim proizvodima hidrografskih
organizacija, kao to su pomorske karte i publikacije, te batimetrijske karte. U tom smislu
sredinje mjesto zauzima batimetrija. Zato se pojmovno odreduje batimetrija, analiziraju se
batimetrijska mjerenja, te koritenje tehniko-tehnolokih sredstava i suvremenih metoda u
batimetriji.
Takoder se analizira kartiranje morskog okolia, te razvoj pomorskog katastra u okruju
geografsko-informacijskog sustava.

PRAVNA UTEMELJENOST PROIZVODNJE

NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA

POMORSKIH

KARATA

Medunarodna hidrografska djelatnost ima iznimno vanu ulogu u pomorskoj djelatnosti. Ona
obuhvaa cijeli niz poslova, od normiranja, izrade karata i publikacija, pa sve do obuke. lako
danas ne postoje jedinstveni medunarodni standardi, moe se rei da je postignut visok
stupanj standardizacije u podruju hidrografije, a osobito u podruju hidrografskog premjera.
Propisi i standardi koji reguliraju tu djelatnost sadrani su u odredbama Konvencije
Ujedinjenih naroda o pravu mora 1982. (United Nations Convention on Law of the Sea 1982
UNCLOS), ugovorima i preporukama Medunarodne organizacije za pomorstvo
(lnternational Maritime Organization IMO), standardima Medunarodne organizacije za
hidrografiju (lnternational Hydrographic Organization IHO) i u nacionalnim propisima.
Hidrografska djelatnost danas je dio ukupne pomorske politike zemalja koje imaju izlaz na
more. Zbog svojih specifinosti i izraenog medunarodnog karaktera te djelatnosti u ime
drava obavljaju iskljuivo ovlatene hidrografske organizacije. Analizom podataka iz
1

Godinjaka IHO-a za 2010. zakljuuje se da su nacionalne hidrografske organizacije u

vlasnitvu drava, te da u njihovo ime obavljaju sve poslove vezane za hidrografsku
djelatnost.
lzmjenama i dopunama Medunarodne konvencije o zatiti ljudskog ivota na moru
(lnternational Convention on the Safety of Life at Sea SOLAS) iz 2002. (koje su stupile na
snagu 2004.) drave ugovornice imaju pravnu obvezu provoditi hidrografska istraivanja,
proizvoditi i odravati aurnima pomorske karte i navigacijske publikacije.
Pomorska karta posebno je konstruirana karta namijenjena da udovolji zahtjevima za
pomorsku navigaciju. Na njoj su (uz ostalo) prikazane dubine mora, vrsta dna, visine terena i
razliitih struktura kao to su svjetionici, ili tornjevi, konfiguracija i karakteristike obale, te
navigacijske opasnosti.
Sadraj pomorske karte ovisi o njenoj namjeni i razmjeru. Budui da se jedna oznaka na karti
moe pojaviti vie puta, ukupan broj prikazanih oznaka kree se od nekoliko desetaka do
priblino 50.000.
Pouzdanost pomorske karte izravno utjee na sigurnost plovidbe, zato propisi IMO-a i IHO-a
zahtijevaju da pomorske karte budu redovito odravane i osvjeavane. Hidrografski uredi
zadueni su za prikupljanje i distribuciju informacija vanih za odravanje pomorskih karata.
Hidrografska djelatnost ima izrazito medunarodni karakter i zato su medunarodni propisi i
standardi njena okosnica.

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora temeljni je pravni dokument vezan za
razgranienje obalnih drava u morskim podrujima i pitanjima sigurnosti plovidbe.
Konvencija takoder potie na razvoj medunarodne i nacionalnih hidrografskih djelatnosti. U
tom smislu, pomorska karta vrlo je bitan element brojnih tehnikih i pravnih pitanja sadranih
u UNCLOS-u. Takoder, moe se rei da je tumaenje, ali dobrim dijelom i razumijevanje
UNCLOS-a, gotovo nemogue bez valjanih pomorskih karata.
Pored brojnih pitanja UNCLOS se na pomorske karte referira u pitanjima morskih pojasa,
polaznih crta, unutranjih voda, ua rijeka, zaljeva, luka, sidrita, razine mora, pomorskih
ruta, shema odvojene plovidbe, zatvorenih i poluzatvorenih mora, itd.
Granice na moru odreduju se od polaznih crta naznaenih na pomorskim kartama, koje obalna
drava slubeno priznaje. Obalna drava moe izdavati vlastite pomorske karte, ali moe
koristiti i karte izdane u drugoj zemlji. Temelj za odredivanje tih granica jesu polazne crte, od
kojih se odreduje vanjska granica teritorijalnog mora, gospodarskog i epikontinentskog
pojasa.
Konvencija u svojim odredbama trai od obalnih drava da jedan primjerak svake takve karte
(ili popisa koordinata) deponira kod Glavnog tajnika UN-a.
2

U pogledu sigurnosti plovidbe Konvencija od obalne drave izriito zahtijeva da u svome

teritorijalnom moru objavi na prikladan nain svaku opasnost za plovidbu koja joj je poznata.
Takoder, odredbama UNCLOS-a zahtijeva se da pomorske rute i sheme odvojene plovidbe
budu naznaene na pomorskim kartama.
U Prilogu VI UNCLOS-a (Rezolucija o razvoju nacionalnih infrastruktura u podruju
znanosti o moru, pomorske tehnologije i oceanografskih slubi) sastavni je dio
Konvencije.UN potie drave na razvoj znanosti o moru, pomorske tehnologije i
oceanografskih slubi, jer je "svrha Konvencije o pravu mora uspostavljanje novog reima za
mora i oceane koji e pridonijeti ostvarivanju pravednog i pravinog medunarodnog
ekonomskog poretka omoguujui miroljubivu uporabu morskog prostora, pravino i
djelotvorno gospodarenje i iskoritavanje njegovih bogatstava, te prouavanje, zatitu i
ouvanje morskog okolia". Takoder se potie "sve drave lanice da daju odgovarajuu
prednost u svojim planovima razvoja poboljavanju znanosti o moru, pomorskoj tehnologiji i
oceanografskim slubama".
U sklopu pravnog sustava UN-a medunarodnoj hidrografskoj djelatnosti pridaje se posebna
pozornost kroz Otvoreni neformalni konzultativni proces o oceanima i pravu mora (Openended lnformal Consultative Process on Oceans and the Law of the Sea) i njegovu Upravu za
pitanja oceana i pravo mora (Division for Ocean Affairs and the Law of the Sea
DOALOS), koji godinje izvjeuju Glavnog tajnika o pitanjima prava mora. Opa skuptina
UN-a je na 53. sjednici odranoj 24. studenoga 1998. usvojila Rezoluciju nazvanu "Oceans
and the Law of the Sea", koja u lanku 21. eksplicitno "Poziva drave na suradnju u provedbi
hidrografskih istraivanja i nautikih slubi sa svrhom osiguranja sigurne plovidbe, kao i
osiguranja najvee mogue uniformnosti karata i navigacijskih publikacija i koordiniranja
njihovih aktivnosti kako bi hidrografske nautike informacije bile dostupne na svjetskoj
razini". Ova Rezolucija usvojena je (uz ostalo) i zbog vanosti pouzdanih hidrografskih i
nautikih informacija u poveanju sigurnosti plovidbe.
lz navedenog slijedi da je hidrografska djelatnost iznimno vana, a njen temeljni proizvod
pomorska karta puno vie od pukog navigacijskog pomagala.
Odredbe IMO-a, rezolucije i preporuke IHO-a

Pod okriljem IMO-a razvijene su odredbe koje se odnose na hidrografsku djelatnost. Te

odredbe sadrane su u Dijelu V SOLAS konvencije. Dio V, nazvan Sigurnost plovidbe, u
Pravilu 2, Stavak 2, donosi definiciju pomorske karte ili nautike publikacije. "Pomorska
karta ili nautika publikacija je karta ili publikacija posebne namjene, ili posebno kompilirana
baza podataka iz koje je ta karta ili publikacija derivirana, koja je slubeno izdana od ili po
ovlasti vlade ovlatenog hidrografskog ureda ili relevantne vladine institucije i koja je
dizajnirana da zadovolji zahtjeve pomorske plovidbe." Ova definicija pokriva papirnate i
elektronike karte. Objanjenje spomenutog Pravila eksplicitno upuuje da se pri njihovoj
izradi trebaju slijediti odgovarajue rezolucije i preporuke IHO-a.

Pravilo 9 (Hidrografske slube) u svoja etiri stavka regulira hidrografsku djelatnost drava
lanica. Sukladno Pravilu, drave lanice imaju pravnu obvezu prikupljanja, kompilacije,
obrade, razmjene i osvjeavanja svih nautikih informacija nunih za sigurnu plovidbu. Od
drava lanica zahtijeva se da osiguraju provedbu hidrografskog premjera, izdaju pomorske
karte i publikacije i distribuiraju oglase za pomorce.
Takoer se zahtijeva najvea mogua uniformnost u izradi karata i publikacija, te
koordiniranje aktivnosti na najveem moguem stupnju da bi se osigurala pravodobna,
pouzdana i nedvojbena dostupnost hidrografskih i nautikih informacija na svjetskoj razini. I
ovo Pravilo se u napomeni referira na odgovarajue rezolucije i preporuke IHO-a.
Najznaajnija novina Pravila 9 je uvoenje obveze dravama lanicama da izdaju pomorske
karte i publikacije, to prije 2002. nije bilo propisano. Do stupanja na snagu revidiranih
odredbi SOLAS-a od drava se zahtijevala samo provedba hidrografskih istraivanja i
suradnja s drugim vladama (u pitanjima sigurnosti plovidbe) gdje je to nuno, ali ne i obveza
proizvodnje navigacijskih karata.

Pravilom 19 (Zahtjevi za brodske navigacijske sustave i opremu) zahtijeva se od svih

brodova, bez obzira na veliinu, posjedovanje navigacijskih karata i publikacija, s time to se
smatra da posjedovanjem jedinstvenog informacijskog i navigacijskog brodskog sustava
(Electronic Chart Display and lnformation System ECDIS) brod udovoljava zahtjevima
ovoga Pravila.
Pravilo 27 (Pomorske karte i navigacijske publikacije) propisuje da pomorske karte i nautike
publikacije trebaju biti pogodne i aurne. IMO je jo 1980. uveo obvezu uporabe aurnih
pomorskih karata.
IHO je meuvladina konzultativna (Organizacija je konzultativna agencija koja nema ovlasti
nad hidrografskim uredima drava lanica Konvencije o IHO-u.) i tehnika organizacija. IHO
je nastao iz Medunarodnog hidrografskog ureda (lnternational Hydrographic Bureau IHB),
koji je osnovan 21. lipnja 1921. sa sjeditem u Monaku.
IHB je osnovan kao stalno tijelo koje bi koordiniralo rad hidrografskih ureda, a cilj je bio
"uiniti navigaciju diljem svijeta lakom i sigurnijom poboljavajui navigacijske karte i
dokumente".
Tijekom vremena uloga IHB-a postupno je proirivana. Tako je Konvencijom o IHO-u, koja
je stupila na snagu 22. rujna 1970., promijenjen naziv Organizacije iz IHB u IHO. IHB postoji
i danas. Njegova uloga regulirana je lancima VIII i IX Konvencije o IHO-u i odnosi se na
iroki spektar djelatnosti, od uskladivanja suradnje nacionalnih hidrografskih ureda, preko
tehnikih i administrativnih pitanja, do suradnje s medunarodnim organizacijama i srodnim
znanstvenim ustanovama. To je ujedno naziv sjedita Organizacije.
Danas IHO ima 78 drava lanica, dok je 10 drava u procesu prikljuenja Organizaciji.

Ciljevi IHO-a su:

a) uskladivanje djelatnosti nacionalnih hidrografskih organizacija,
b) postizanje najvee mogue uniformnosti nautikih karata i dokumenata,
c) prihvaanje pouzdanih i uinkovitih metoda provedbe i iskoritavanja hidrografskih
istraivanja i
d) razvoj znanosti u polju hidrografije i tehnika koritenih u deskriptivnoj oceanografiji.

lz tih ciljeva mogu se izvesti brojne aktivnosti IHO-a, od kojih se istiu normiranje, izradu
medunarodnih karata (lnternational Charts INT Charts) po preporukama IHO-a,
radionavigacijska upozorenja, digitalne baze podataka i njihov prikaz, obuku, tehniku
pomo, deponiranje i razmjenu karata i nautikih publikacija, digitalnu banku podataka
morskih mijena, uspostavu regionalnih hidrografskih komisija, suradnju s brojnim
medunarodnim tijelima i izdavanje periodinih publikacija. Svakako najznaajnije mjesto od
brojnih aktivnosti IHO-a pripada normiranju u podruju pomorskih karata i publikacija. IHO
je, radei dugi niz godina, razvio Medunarodne hidrografske standarde, koji su danas u svijetu
iroko prihvaeni.
Pored razvoja standarda u podruju hidrografske djelatnosti vano mjesto zauzimaju
rezolucije IHO-a. Sve rezolucije IHO-a nalaze se u publikaciji M-3 Resolutions of the
Intemational Hydrographic Organization. Publikacija M-3 nadopunjuje se i aurira u skladu s
dinamikom usvajanja novih rezolucija, izmjene ili dopune postojeih i brisanja onih koje se
stavljaju izvan snage.
Rezolucije IHO-a u Publikaciji M-3 organizirane su u tri programa. Program 1 "Korporativni
poslovi" (Corporate Affairs) sadri administrativne, financijske i upravne rezolucije.
Program 2 "Hidrografske slube i standardi" (Hydrographic Services and Standards) sadri
ope rezolucije, rezolucije o morskim mijenama i razinama morske vode, te rezolucije o
kartama i publikacijama. Rezolucije koje se odnose na karte organizirane su u tri medusobno
povezana dijela. Prvi dio sadri ope rezolucije. Drugi dio odnosi se na digitalne/elektronike
navigacijske karte. Ovdje se posebno upuuje na sukladnost tih karata sa standardima IHO-a,
zatitu podataka, a daju se i naela Svjetske baze podataka elektronikih navigacijskih karata
(Worldwide Electronic Navigational Chart Database) kako bi se udovoljilo zahtjevima
SOLAS-a i standardima IMO-a za ECDIS. Trei dio sadri rezolucije koje se odnose na
izradu, nadzor i propise o medunarodnim kartama.
Program 3 "Meuregionalna koordinacija i potpora" (Inter Regional Co-ordination and
Support) sadri rezolucije o regionalnim hidrografskim komisijama i izgradnji kapaciteta s
ciljem uspostave i poboljanja regionalne suradnje i koordinacije u irokom spektru poslova
hidrografske djelatnosti.

Nacionalni propisi o hidrografskoj djelatnosti

Hidrografsku djelatnost u Republici Hrvatskoj obavlja HHI sa sjeditem u Splitu. Pravni
status HHI reguliran je Zakonom o hidrografskoj djelatnosti. Sukladno Zakonu, hidrografska
djelatnost je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Zakon se sastoji od est
dijelova kojima se ureduju sadraj, uvjeti i nain obavljanja hidrografske djelatnosti, te se
osniva HHI.
Svrha hidrografske djelatnosti je hidro-navigacijsko osiguranje plovidbe u dijelovima mora u
kojima Republika Hrvatska ima suverenost i ostvaruje suverena prava. HHI je mjerodavan za
obavljanje hidrografske izmjere, hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe, obavljanje
poslova nacionalnog uskladivanja u prikupljanju, obradi i prosljedivanju pomorskih
sigurnosnih informacija u skladu s preporukama IHO-a i IMO-a.
U iskljuivoj nadlenosti HHI su poslovi projektiranja, izrade, izdavanja i odravanja
slubenih pomorskih navigacijskih karata i prirunika, njihovo uskladivanje s preporukama
IHO-a i IMO-a, te odravanje i pohranjivanje izvornika. HHI je takoder mjerodavan za
ucrtavanje i opisivanje dravne granice na moru, te vodenje pomorskog katastra. On je ujedno
predstavnik Republike Hrvatske u IHO-u, te drugim medunarodnim organizacijama iz
podruja svoje djelatnosti, s kojima samostalno suraduje.
Poslove hidrografske izmjere, marinske geodezije i snimanje objekata u priobalju, moru,
morskom dnu i podmorju mogu, pored HHI, obavljati i druge pravne osobe, ali tek po
odobrenju mjerodavnog ministarstva, na temelju prethodno pribavljenog miljenja HHI.
Svrha ovako formulirane odredbe je omoguiti drugim pravnim osobama koje se bave
istraivanjem i iskoritavanjem mora obavljanje navedenih poslova, ali uz suglasnost
institucija koje je ovlastila drava, kako bi se zatitio vlastiti nacionalni interes.
Podaci dobiveni istraivanjima drugih pravnih osoba smatraju se slubenima kada su
pregledani i ovjereni od strane Hrvatskog hidrografskog instituta.
Poslovi hidrografske izmjere, marinske geodezije i snimanja objekata moraju se obaviti na
nain i pod uvjetima propisanim u Zakonu, ali i prema standardima IHO-a i drugim
standardima koji proizlaze iz meunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, bilo
da te poslove obavlja HHI, ili druge pravne osobe. Ovom odredbom zakonodavac je izrijekom
uputio na potivanje standarda IHO-a i IMO-a u obavljanju hidrografske djelatnosti i poslova
koji iz nje proizlaze. Time spomenuti standardi predstavljaju pravnu obvezu za onoga tko
obavlja hidrografsku djelatnost.
Zakonom su regulirani osnivanje, sastav i djelatnost Hidrografsko-navigacijskog vijea, kao
strunog savjetodavnog tijela, koje strateki usmjerava razvoj hidrografske djelatnosti.
Takoer su regulirana i pitanja ustroja, ovlasti i nadlenosti Ravnatelja i Upravnog vijea
HHI, nadzor nad radom HHI, kao i ostala tehnika i pravna pitanja.

Poredbeno pravo i nacionalni propisi vanijih pravnih sustava

Hidrografske organizacije u svijetu organizirane su kao vladina tijela, ija su djelatnost i
pravni status regulirani nacionalnim propisima. Glavnu ulogu u osnivanju hidrografskih
organizacija imale su glavne pomorske sile i njihove ratne mornarice. Danas se nacionalne
hidrografske organizacije uglavnom nalaze u sastavu ministarstva zaduenog za obranu,
ministarsva zaduenog za pomorstvo, ministarstva zaduenog za promet, ministarstva
zaduenog za okoli i sl.
Dalje se analizira pravni status hidrografskih organizacija u Velikoj Britaniji, Njemakoj i
Sjedinjenim Amerikim Dravama. Ove organizacije odabrane su na temelju njihova znaaja
u sklopu medunarodne hidrografske djelatnosti i pripadnosti glavnim svjetskim pravnim
sustavima.
Hidrografski ured Velike Britanije
Hidrografski ured Velike Britanije (United Kingdom Hydrographic Office UKHO)
najpoznatija je nacionalna hidrografska organizacija u svijetu, koja je osnovana jo 1795. za
potrebe Britanske kraljevske ratne mornarice. Uloga UKHO mijenjala se tijekom vremena.
Danas UKHO osigurava hidrografske informacije za Britansku kraljevsku ratnu mornaricu i
glavninu svjetske trgovake flote. Takoder, ima sredinju ulogu u ispunjenju obveza Velike
Britanije prema SOLAS konvenciji u smislu osiguranja hidrografskih slubi za vode pod
njenom nacionalnom odgovornosti.
U pravnom smislu UKHO je vladina organizacija, koja od 1990. djeluje kao izvrna agencija
u sastavu britanskog ministarstva obrane. UKHO od 1. travnja 1996. djeluje kao vladin
trgovaki fond.
U pitanjima nadlenosti za provedbu hidrografskih istraivanja UKHO ima dvojaku ulogu,
ovisno o tome radi li se o istraivanjima za potrebe obrane ili civilnih organizacija.
Hidrografska istraivanja za potrebe obrane provodi posebna sluba (Royal Navy Surveying
Service), vlastitim hidrografskim brodovima. UKHO koristi te podatke i objavljuje karte,
publikacije, ali i posebna izdanja za Britansku kraljevsku ratnu mornaricu. Hidrografska
istraivanja u vodama pod britanskim suverenitetom (United Kingdom Home Waters) za
civilne potrebe provode se pod Civilnim hidrografskim programom (Civil Hydrography
Programme CHP) kojim upravlja Agencija za pomorstvo i obalnu strau (Maritime and
Coastguard Agency MCA). U nadlenosti MCA su i komercijalna istraivanja. UKHO
osigurava planiranje, tehniki nadzor i procjenu tih istraivanja i odgovoran je za arhiviranje
dobivenih podataka. (Kako bi dobiveni podaci bili iskoristivi i udovoljili zahtjevima za
sigurnu plovidbu, sva istraivanja koja provodi CHP moraju minimalno odgovarati IHO 1A
standardima za hidrografske premjere.) UKHO zajedno s MCA odreduje prioritete za
podruja koja e se istraivati.
Budui da su proizvodi UKHO danas iroko prihvaeni u svjetskom pomorstvu, on ima
sklopljene ugovore sa oko osamdeset dravnih hidrografskih ureda i proizvodi 3442 papirnate
i oko 1600 elektronikih navigacijskih karata, te vie od 150 navigacijskih publikacija.
7

Savezna pomorska i hidrografska agencija Njemake

Savezna pomorska i hidrografska agencija (Bundesamt fr Seeschiffahrt und Hydrographie
BSH) Njemake odgovorna je za cijeli niz poslova vezanih uz pomorstvo, te u sklopu toga i
za provedbu hidrografskih istraivanja i kartiranje u njemakom dijelu Sjevernog i Baltikog
mora. BSH je vladina agencija koja djeluje u sastavu saveznog ministarstva prometa,
izgradnje i urbanog razvoja.
Pravni status BSH reguliran je Saveznim zakonom o odgovornostima u pomorstvu (Gesetz
uber die Aufgaben des Bundes auf dem Gebiet der Seeschiffahrt Seeaufgabengesetz).
Prema Zakonu, hidrografska djelatnost, proizvodnja i objavljivanje slubenih pomorskih
karata i navigacijskih publikacija i slubena distribucija navigacijskih upozorenja i drugih
informacija o sigurnosti plovidbe u iskljuivoj su nadlenosti Savezne drave i od nje
ovlatene Agencije BSH.
lako se nigdje u Zakonu izrijekom ne spominju standardi po kojima se obavlja hidrografski
premjer, lanak 9d. upuuje kako se imaju smatrati slubenima oni standardi IMO-a i drugih
meuvladinih organizacija koje su prihvatila mjerodavna njemaka tijela. Ovom opom
formulacijom obuhvaeni su i standardi IHO-a.
U nadlenosti BSH je i izdavanje odobrenja za obavljanje odobalnih (offshore) djelatnosti
(npr. postavljanje instalacija za iskoritavanje energije vjetra, podmorskih cjevovoda i kabela)
u njemakom gospodarskom pojasu u Sjevernom i Baltikom moru. Zbog stalnih promjena
morskog dna uzrokovanih morskim strujama, koje premjetaju sedimente, BSH provodi
periodike izmjere u njemakim teritorijalnim vodama, ime se osigurava auriranje podataka
nunih za izradu pouzdanih pomorskih karata. BSH je predstavnik Njemake u IHO i lan je
regionalnih komisija IHO-a za Baltiko i Sjeverno more.

Hidrografska sluba u Sjedinjenim Amerikim Dravama

Hidrografsku djelatnost u Sjedinjenim Amerikim Dravama obavljaju tri organizacije. Za
civilne potrebe tu djelatnost obavlja Nacionalna oceanska sluba (National Ocean Sen/ice NOS), koja se nalazi u sklopu Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (National Oceanic
and Atmospheric Administration NOAA). NOS djeluje u sastavu Ministarstva trgovine i
zaduen je za cijeli niz poslova vezanih uz istraivanja, zatitu i nadzor oceana i obale
Sjedinjenih Amerikih Drava. Posebno mjesto zauzima hidrografska djelatnost u sklopu koje
se obavljaju hidrografska istraivanja. U sastavu NOS-a nalazi se Ured za obalna istraivanja
(Office of Coast Survey OCS), koji obavlja hidrografska istraivanja, prikuplja, obraduje i
upravlja dobivenim podacima i proizvodi 1000 papirnatih pomorskih karata u Sjedinjenim
Amerikim Dravama.
Za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva domovinske sigurnosti Sjedinjenih Amerikih
Drava, te za potporu u provedbi vojnih operacija, hidrografsku slubu obavlja Nacionalna
geoprostorna obavjetajna agencija (National Geospatial Intelligence Agency NGA). NGA
se nalazi u sastavu Ministarstva obrane. Ona osigurava pomorske, zrakoplovne i topografske
8

karte, upute za plovidbu, popise svjetala, oglase za pomorce, pomorske i geodetske podatke,
te proizvode i usluge iz svoga podruja odgovornosti za potrebe Oruanih snaga Sjedinjenih
Amerikih Drava, drugih federalnih agencija, trgovake mornarice i pomoraca openito.
Budui da je NGA dio obavjetajnog aparata Sjedinjenih Amerikih Drava javnosti je
dostupan samo dio njenih proizvoda, dok je drugi dio namijenjen iskljuivo ovlatenim
saveznim agencijama i oruanim snagama.
U sastavu Ministarstva za Ratnu mornaricu i pod zapovjednitvom Ratne mornarice
Sjedinjenih Amerikih Drava djeluje sluba pod nazivom Zapovjednitvo za pomorsku
meteorologiju i oceanografiju (Commander, Naval Meteorology and Oceanography
Command CNMOC). CNMOC prikuplja, analizira i prikazuje oceanografske,
meteoroloke, hidrografske i geofizike podatke u funkciji potpore operacijama Ratne
mornarice Sjedinjenih Amerikih Drava.
CNMOC je vojni ekvivalent civilnoj Nacionalnoj oceanskoj slubi, s time to ne proizvodi
pomorske karte i navigacijske publikacije, iako u svom sastavu ima brodove za oceanografska
i hidrografska istraivanja. Sve tri organizacije lanice su IHO-a, a svaka od njih utemeljena
je i djeluje prema posebnim propisima. One svoje aktivnosti u pitanjima hidrografskih
istraivanja medusobno uskladuju. Tako je na temelju Zakona o unapredenju hidrografskih
slubi iz 1998., s amandmanima iz 2002., NOAA odgovorna za osiguranje potpune
geografske pokrivenosti hidrografskim slubama, odravanje nacionalne baze hidrografskih
podataka, te razvoj i implementaciju medunarodnih standarda za hidrografske podatke i
hidrografske slube u suradnji s ostalim federalnim agencijama. Tim Zakonom su i u
Sjedinjenim Amerikim Dravama prihvaeni standardi I HO-a.

HIDROGRAFIJA
Hidrografija je u irem smislu "znanstvena disciplina koja ukljuuje fizikalnu oceanografiju,
pomorsku oceanologiju i pomorsku geodeziju".
U uem smislu hidrografija je "grana primijenjene znanosti koja se bavi izmjerom i
opisivanjem obiljeja mora i obalnih podruja za potrebe navigacije i sve druge pomorske
potrebe i aktivnosti, ukljuivo inter alia odobalna istraivanja, zatitu okolia i
prognostike slube".
Uviajui znaaj i sve veu vanost unutranjih voda, IHO je na 4. izvanrednoj konferenciji
IHB-a, odranoj u lipnju 2009., usvojio novu slubenu definiciju hidrografije, koja glasi:
"Hidrografija se dri granom primijenjenih znanosti. Ona slui mjerenjima i opisivanjima
fizikih osobina oceana, mora, obalnih podruja, rijeka i jezera, te predvianja njihovih
promjena tijekom vremena, s primarnom upotrebom u sigurnosti plovidbe i potpori svim
drugim pomorskim aktivnostima, ukljuujui ekonomski razvoj, sigurnost, obranu,
znanstvena istraivanja i zatitu okolia".
Hidrografija tradicionalno pripada podruju pomorstva, meutim, novom slubenom
definicijom ona se "preselila" u hidrosferu.
9

Do prije desetak godina hidrografska istraivanja percipirana su kroz svoju primarnu svrhu, a
to je bilo poboljanje sigurnosti plovidbe. Danas je situacija bitno drukija. Porast interesa za
informacijama o morskim prostorima zahtijeva provedbu novih hidrografskih istraivanja,
koja e pruati vie informacija korisnicima. To je mogue postii jedino primjenom novih
tehnologija. Svojevrsnu revoluciju u hidrografskim istraivanjima izazvala je pojava
viesnopnih (Multibeam Echosounders) i panoramskih dubinomjera (Side Scan Sonars), koji
postiu vrlo veliku tonost mjerenja i prekrivenost dna uz poveanje brzine mjerenja i
smanjenje trokova istraivanja. Podaci dobiveni suvremenim hidrografskim istraivanjima
koriste se za potrebe navigacije i sigurnosti plovidbe, kartiranja, batimetrije, digitalnog
kartiranja, seizmikih istraivanja, postavljanja i odravanja podvodnih instalacija,
dubokomorskog rudarstva, jaruanja, razvoja geografskog informacijskog sustava i izrade
pomorskog katastra.
Temelj hidrografske djelatnosti je prikupljanje hidrografskih podataka. Bez pouzdanih
podataka nije mogue osigurati proizvodnju pomorskih karata i navigacijskih publikacija.
Budui da se hidrografskim premjerom osigurava prikupljanje hidrografskih podataka, moe
se rei da je on temeljna djelatnost hidrografije.

Pojam i vrste hidrografskog premjera

Hidrografski premjer (Hydrographic Survey) u uem smislu podrazumijeva premjer vodnih
podruja. U suvremenim uvjetima hidrografskim premjerom mogu se prikupljati razliiti
podaci, kao to su dubine voda, konfiguracija i prirodne osobine dna, smjerovi i brzine
morskih struja, vremena i visine nastupa visokih i niskih voda i pozicije vrstih objekata
vanih za navigaciju i premjer. Primarna svrha hidrografskog premjera je prikupljanje
podataka za izradu pomorskih karata.
Hidrografski premjer obuhvaa, pored prikupljanja, obradu i prikazivanje podataka. Njegovi
zavrni proizvodi su pomorske i batimetrijske karte, te navigacijske publikacije, ije su
tonost i pouzdanost izravno ovisne o tonosti podataka prikupljenih hidrografskim
premjerom.

Podjela standarda za hidrografski premjer

Standardi i vodii za hidrografske premjere vezani za sigurnost plovidbe obino se dijele u 3
razine svaki s razliitom sadrajem i primjenom.
Sveobuhvatni medunarodni standardi
Najviu razinu standarda za hidrografski premjer predstavljaju standardi koje usvoji
Medunarodna hidrografska organizicija. Oni tvore bazu po kojoj drave lanice IHO-a mogu
kreirati svoje vlastite nacionalne standarde s namjerom da osiguraju dosljednu kvalitetu
hidrografskih informacija koje se nalaze na medunarodno priznatim pomorskim kartama.
10

Skup minimalnih zahtjeva koji moraju biti ispunjeni kako bi se postigla eljena razina tonosti
navedeni su u Specijalnoj publikaciji IHO-a S-44.
Obino se Posebna odredba ili Odredba 1 primijenjuje na premjer luka. Odredba 1 ne sdri
detaljnu metodologiju premjera. Prirunik za hidrografiju IHO-a (M-13) prua vie
specifinih detalja o primjeni metodologije premjera.
Nacionalni hidrografski standardi
Druga razina ili Nacionalni standardi su proizvedeni od strane drava lanica IHO-a. Preteno
su temeljeni na S-44 i modificirani da bi se prilagodili jedinstvenim zahtjevima pojedine
drave. Ovi standardi su prilino detaljni i sadre propisane postupke.
Slino kao i S-44 svrha im je uspostvaljanje minimalnih standarda za prikupljanje podataka
hidrografske izmjere kao podrka proizvodnji slubenih pomorskih karata.
Upute i standardi za dobru praksu hidrografskih premjera
Trea razina su upute i standardi koje izdaju agencije i organizacije kako bi opisali dobru
praksu i procedure za specifine hidrografske premjere. Opseg ovakavih uputa obino je ui
od opsega nacionalnih standarda, fokus je na kljunim podrujima hidrografskog premjera
koji podupire konkretan tip operacije, npr. hidrografski premjeri
kao potpora operacijama u luci. Tako npr. krovna udruga inenjera amerike vojske izdaje
dokument koji se tie premjera prije i poslije jaruanja.

Kronologija razvoja standarda S-44

Medunarodna hidrografska organizacija razvila je niz standarda medu kojima su standardi za
hidrografski premjer. Primarni zadatak IHO-a i hidrografskih ureda u svijetu je sigurnost
plovidbe. Standarde hidrografskog premjera razvijale su radne skupine IHO-a. Razvoj tih
standarda ovisio je o tehniko-tehnolokim sredstvima i metodama premjera. IHO je do sada
razvio pet izdanja standarda hidrografskog premjera. IHO propisuje minimalne standarde
tonosti za hidrografski premjer. Ti standardi sadrani su u publikaciji "lHO standardi za
hidrografski premjer - SP-44". Trenutano je na snazi peto izdanje standarda iz 2008.
Prvo izdanje
Rasprave oko donoenja standarda za hidrografski premjer zapoele su na VII Medunarodnoj
hidrografskoj konferenciji (IHC-Intemational Hydrographic Conference) 1957. Nakon toga su
dravama lanicama, 1959. i 1962., poslana cirkularna pisma u kojima su predstavljeni
stavovi svih drava lanica. VIII Medunarodna hidrografska konferencija odrana je 1962. i
na njoj je osnovana Radna grupa (WG-Working Group) koja se sastojala od etiri lana: dva
iz SAD-a, jednog iz Brazila te jednog iz Finske.

11

Radna grupa komunicirala je putem pote i odrala dva sastanka sa sudionicima IX.
Medunarodne hidrografske konferencije 1967. te pripremila tekst za Specijalnu publikaciju S44.
Prvo izdanje standarda S-44 nazvano Accuracy Standards Recommended for Hydrographic
Surveys objavljeno je u sijenju 1968. Predgovor Prvog izdanja kae da se hidrografski
premjeri provode u svrhu sastavljanja nautikih karata koje se koriste pri voclenju broda.
Studija se ograniava na odreclivanje gustoe i preciznosti mjerenja
potrebnih za to realniji prikaz profila morskog dna i svih objekata u svrhu izrade to
preciznije navigacijske karte.
Knjiga je podijeljena 2 dijela:
A. Opi standardi koji pokrivaju skalu premjera, interval mjenih linija, interval ucrtanih
mjerenja, uzorkovanje osobina morskog dna, razmak medu ispravcima u pozicioniranju i
zapaanja o morskim strujama.
B. Posebi standardi
Maksimalna dozvoljena pogreka kod mjerenja dubina ovisi o dubini i iznosi kako slijedi:
0.3m

za dubine izmedu 0 i 20 m,

1.0

za dubine izmedu 20 i 100 m i

1%

dubine za dubine vie od 100 m.

Tekst je bio tiskan na lijevoj polovici svake stranice kako bi se olakalo unoenje specifinosti
za pojedinu dravu. Prihvaeno je da ovaj minimum standarda ne mora odgovarati strogim
zahtjevima pojedinih drava.

Drugo izdanje
Radna grupa, koja je predstavljala 11 drava lanica, 1982. izradila je Drugo izdanje koje je
nazvano IHO Standards for Hydrographic Surveys and Classification Criteria for Deep Sea
Soundings. Ciljevi knjige ostali su nepromijenjeni. Glavne promjene u strukturi su stapanje
Dijela A i B u Knjigu 1 koja se sastoji od 4 odjeljka:
I. Skala premjera i gustoa mjerenja
II. Pozicije
III. Dubine
IV. Razna mjerenja- priroda dna, praenje morskih mijena i struja...

12

Takoer je ukljuena i Knjiga 2 o kriterijima klasifikacije za premjer dubokog mora koja je

odobrena od strane II. Medunarodne hidrografske konferencije. Pola prazne stranice
ostavljene za komentare sada vie nije bilo ve su engleski i francuski tekst tiskani usporedno
na istoj stranici. Dobar dio sadraja Knjige 1 ostao je isti uz nekoliko dopuna:
Razmak medu linijama premjera moe se poveati ukoliko se koristi viesnopni dubinomjer
ili drugi uredaji koji otkrivaju anmomalije dna medu mjernim linijama
Granica za najmanju dozvoljenu dubinu iznad olupine ili prepreke poveava se s 30 na 40
m. Te prepreke otkrivane su uz pomo ronioca, ice ili dubinomjera visoke rezolucije
Novi stavak koji pokriva preporuene navigacijske rute zahtijeva da premjer rute treba biti
izvren najmanje jednom u oba smjera uzdu linija premjera. Preporuuje se upotpuniti
premjer dubinomjerom du cijele rute kao i po obje niene strane.
lzmjere koje su vrene bez primjene standarda ovog izdanja moraju uvijek biti jednoznano
opisane i tretirane kao podaci ograniene tonosti. Koji put, naime, zbog velike koliine posla
i ogranienog vremena za njegovu realizaciju, izvoda primjenjuje tzv. brze metode premjera.
Tim metodama pripada premjer po ruti, premjer samo odabranih toaka i premjer s upotrebom
telemetrijskih ili elektrooptinih uredaja. U odredenim okolnostima ti podaci mogu upotpuniti
ve postojeu informaciju o konfiguraciji dna. Ipak svi ti podaci moraju biti jasno oznaeni
kao nestandarni podaci.
Gradnja brodova sa sve veim gazom, a posljedino tome i potreba za stalnim poveanjem
tonosti dubina izmedu 20m i 30m, dovela je do promjene maksimalne dozvoljene pogreke:
0.3m

za dubine izmedu 0 i 30 m

1.0m

za dubine izmedu 30 i 100 m

1%

dubine za dubine vie od 100 m

Odjeljak B spominje satelitsko pozicioniranje koje se odnosilo na TRANZIT preteu GPS-a.

Prvi se put u ovim standardima spominje i GPS.
Tree izdanje
Tree izdanje objavljeno je u studenom 1987. Ciljevi su ostali nepromijenjeni. Knjiga 1 i
Knjiga 2 sada su postale Poglavlje 1 i Poglavlje 2, a dodano je i tree poglavlje koje je
naslovljeno The procedures for the elimination of doubtful data. Stavak o preporuenim
navigacijskim rutama proiren je preporukom da se koristi viesnopni, panoramski ili
dubinomjer visoke rezolucije kako bi se osigurala potpuna pokrivenost rute i pridruenog joj
podruja. Poveanje gaza brodova dovelo je do daljnjeg pootravanja maksimalne dozvoljene
pogreke pri mjerenju dubine:
0,3 m

za dubine izmedu 0 i 30 m

1% dubine

za dubine vee od 30 m.
13

U treem izdanju susreu se prve reference za statistike procjene pogreaka. to se tie

odredivanja poloaja za mjerene dubine, definirano je da mjerene dubine moraju biti tako
odredene da, uz 95% vjerojatnost, prava vrijednost poloaja lei unutar kruga polumjera 1.5
mm odredivane pozicije. Veliina polumjera od 1.5 mm je definirana mjerilom izmjere. Tako
npr. za mjerilo izmjere 1:10000 poloaji povratnih signala bit e odredeni unutar 15 m od
svojih pravih vrijednosti s vjerojatnou od 95%.
U odnosu na dubinu, kae da ukupna dozvoljena pogreka kod mjerenja dubina, s
vjerojatnou od 90%, ne bi trebala prelaziti: 0,3m za dubine manje od 30m ili 1% dubine za
dubine vee od 30m. Pri tom nisu uzete u obzir pogreke koje su povezane s mjerenjem plime
i oseke, te odredivanjem datuma mjerene dubine i transformacijom datuma mjerene dubine s
hidrografske nule na podruje mjerenja.

etvrto izdanje
Tijekom 1993. formirana je radna grupa od 13 strunjaka iz drava lanica Meunarodne
hidrografske organizacije. Oni su dobili zadatak promijeniti standard S-44 koji je trebao
postati standard novorazvijenih tehnika kao to su satelitsko odreivanje
poloaja, irokosnopni dubinomjeri te poveane mogunosti brodskih i ostalih raunala.
Prijedlog etvrtog izdanja standarda odobrio je glavni odbor IHO 1998. u sijenju nakon ega
su standardi objavljeni u travnju 1998. Zbog razvoja satelitskog pozicioniranja (GPS i
Glonass) i zbog sposobnosti tonog iscrtavanja tokastih podataka, S-44 je modificiran.
Standardi tonosti se temelje na pozicioniranju u metarskom sustavu. Znaajno poveanje
gustoe podataka kod viesnopnih dubinomjernih sustava i panoramskih dubinomjera
rezultiralo je promjenama standarda. Razvojem geoinformacijskih sustava, hidrografski
podaci su se poeli koristiti na irem podruju ljudskih djelatnosti. To je dovelo do poveane
potranje za podacima u digitalnom obliku i metapodacima.
etvrto izdanje dovelo je do znaajne promjene u strukturi i ciljevima S-44. Nazvano je
jednostavno- Standards for hydrographic surveys. Primarna svrha bila je specificirati
minimalne standarde za hidrografski premjer kako bi hidrografski podaci prikupljeni prema
vaeim standardima bili dovoljno toni i svi pomorci ih mogli sigurno koristiti.
Radna grupa predloila je klasifikacijsku shemu hidrografskih mjerenja koja je kao temelj
uzela stupanj sigurnosti plovidbe nekim podrujem. Razlike u standardima tonosti za svaku
odredbu etvrtog izdanja S-44 reflektiraju vanost te odredbe. Ovi novi standardi su trebali
uinkovito zamijeniti pozicioniranje temeljeno na mjerilu izmjere i standarde gustoe iz
prijanjih izdanja standarda.
Primijeeno je i da korisnici hidrografskih podataka ine mnogo raznolikiju skupinu nego to
je prije prepoznato, da su hidrografski podaci znaajni za upravljanje priobaljem, praenje
stanja okolia, pitanja jurisdikcije itd.

14

Treba napomenuti da uvodenje novog izdanja standarda ne ini podatke prikupljene na

temelju predhodnih standarda nevaeim, ve je temelj za budue radove.
Tekstovi na engleskom i francuskom jeziku pojavljuju se kao odvojeni svesci, a izdan je i
tekst na panjolskom.

etvrto izdanje zapoinje razvrstavnjem premjera u etiri kategorije:

Posebna odredba hidrograskog premjera obuhvaa podruja gdje se mora ploviti uz veliki
oprez zbog minimalne prozirnosti vode, gdje su karakteristike dna potencijalno opasne za
brodove (opasnost od podvodnih izboenih stijena). To su podruja s kritinom minimalnom
dubinom ispod kobilice broda, a konfiguracija dna opasna za plovidbu (luke, kanali, sidrita i
sl.). Treba umanjiti sve izvore pogreaka. Zahtijeva se uski razmak medu linijama snimanja
panoramskim dubinomjerimal, te koritenje vie transducera2 u nizu i viesnopnih
dubinomjera3 s visokom rezolucijom kako bi se postiglo potpuno snimanje dna. Treba uzeti u
obzir da se podruje vee od 1m moe razaznati zyunim instrumentarijem. Kombinacijom
viesnopnih dubinomjera i panoramskih dubinomjera otkrivaju se opasne prepreke na
morskom dnu.
Prva odredba odnosi se na luke, prilaze lukama, glavne medukopnene kanale i kanale koje
ulaze u kopno, a ukljuuje i one luke gdje je bolja prozirnost iznad morskog dna, podruja
velike gustoe prometa itd. gdje su geofizikalne osobine dna manje rizine za brodove (npr.
pjeskovito dno). Mjerenja prvog reda mogla bi se ograniiti na podruja s dubinom do 100m.
Zahtjevi za detaljnim snimanjem morskog dna su blai nego kod Posebne odredbe. Detaljna
mjerenja se zahtijevaju na podrujima gdje karakteristike dna predstavljaju potencijalnu
opasnost za brodove. Standardi ove odredbe jako su slini glavnom standardu iz prethodnog
izdanja S-44.
__________________________
1 Panoramski dubinomjer (Side Scan Sonar) je uredaj koji se koristi kod snimanja povrine morskog
dna pomou ultrazvuka. lz mjerenja panoramskog dubinomjera moe se dobiti slika irokog podruja
dna s obje strane putanje plovila.
2 Transducer je elektroniki uredaj koji pretvara energiju iz jednog oblika u drugi. Jedan je od
najvanijih elemenata ultrazvunog dubinomjera. alje upitni signal na jednoj frekvenciji, a prima
odgovor na drugoj. Njegove glavne funkcije su pretvaranje elektrinog u zvuni signal, odailjanje tog
istog zvunog signala u vodu, prihvaanje eha odbijenog zvunog signala i na kraju opet pretvaranje
zvunog u elektrini signal. Viesnopni dubinomjer (Multi Beam Echo Sounder) - uredaj koji emitira
viestruke zvune snopove (lepeze) iz sustava odailjaa. Snopovi se emitiraju okomito na kurs broda
pod razliitom kutevima ime se postie vea pokrivenost morskog dna nego kod jednosnopnih
dubinomjera. Suvremeni viesnopni dubinomjeri pruaju informacije o dubini (batimetrija) i slikoviti
prikaz (povratno rasprenje) dna ime omoguuju izradu detaljnih karata s batimetrijskim podacima i
podacima o karakteru morskog dna.

15

 Druga odredba odnosi se na obalna podruja do 200 m dubine koja nisu pokrivena
posebnom i prvom odredbom. Kao dokaz da na tom podruju nema opasnih prepreka
dovoljna je opa batimetrija. Detaljno snimanje dna zahtijeva se na podrujima gdje
karakteristike dna predstavljaju potencijalnu opasnost za brodove.
Trea odredba odnosi se na sva podruja koja nisu pokrivena posebnom, prvom i drugom
odredbom kao i sve dubine vee od 200 m.

Ovi standardi postavljaju zahtjeve za tonou premjera, kriterije za pretraivanje dna,

sposobnost detekcije sustava koritnih za pretraivanje morskog dna i maksimalan doputen
razmak medu linijama premjera za svaku njegovu odredbu. U slijedeim poglavijima
opirnije se govori o navedenoj materiji uzimajui u obzir pozicioniranje, dubinu i druga
mjerenja.
Vjerojatnost razine pouzdanosti poveana je na 95% jer se ta vrijednost ee koristi za
geodetska mjerenja. U standarde tonosti dubine ukljuene su konstantne pogreke i pogreke
koje ovise o dubini i one su razliite za svaku odredbu izmjere.
Radna grupa prvi je put koristila geostatistiku pri odredivanju vrijednosti dubina i to nazvala
batimetrijski model.
Primarne kontrolne stanice trebale bi biti odredene s relativnom tonou od 1:100.000, ako
se koriste terestrike metode pozicioniranja, dok kod koritenja satelitskog odredivanja
poloaja pogreka nebi smjela premaiti 10 cm uz pouzdanost od 95%.
Standardi za odredivanje poloaja navigacijskih pomagala takoder su promijenjeni u skladu s
etiri odredbe hidrografskog premjera.
Fiksna pomagala bi trebala imati odreden poloaj unutar 2 m prema posebnoj i prvoj odredbi,
odnosno, unutar 5 m prema drugoj i treoj odredbi, dok su standardi za plutajua pomagala 1
Om prema posebnoj i prvoj odredbi, a 20m prema drugoj i treoj odredbi. Poloaj ostalih
topografskih oblika ukljuujui prirodnu liniju obale treba biti
odreen unutar 10 m prema posebnoj i 20 m prema prvoj, drugoj i treoj odredbi premjera.
Dodatna poglavlja pokrivaju dva nova predmeta:
1. Pripisivanje podataka: pokriva premjer u globalu, kao i pojedine toke podataka i
2. Smjernice za kontrolu kvalitete.

16

Tablica 1. Saetak etvrtog izdanja minimalnih standarda za hidrografski premjer

* Razina pouzdanosti 95%

(1) Za raunanje granica greaka za tonost dubina, odgovarajue vrijednosti a i b prikazane u
tablici trebaju se uvesti u formulu:

a ( b d )
2

pri emu su:

a dio greke koji ne varira s dubinom, npr. suma svih konstantih greaka
b x d dio greke koji varira s dubinom, npr. suma svih greaka koje variraju s dubinom
b koeficijent koji predstavlja dio greke koji varira s dubinom
17

d dubina
(2) U svrhu sigurne plovidbe uporaba jedne tono odredene mehanike motke jami
minimalnu sigurnu dubinu kroz neko podruje pa se moe smatrati zadovoljavajuom za
Posebnu i Odredbu 1 premjera.
(3) Vrijednost 40 m izabrana je uzimajui u obzir maksimalni oekivani gaz broda.
(4) Linijsko razdvajanje moe se proiriti ako se koriste procedure za osiguranje odgovarajue
gustoe izmjerenih dubina. U tablici su prikazana prikladna linijska razdvajanja za razne
odredbe. Rezultate premjera ocjenjuje se postupcima koje razvija agencija odgovorna za
kvalitetu premjera. Temeljem ovih postupaka odluuje se je li opseg pretraivanja dna
adekvatan i treba li razmak medu linijama suziti ili proiriti.
Ovi postupci mogu ukljuivati odgovarajue statistike procjene pogreaka koje bi trebale
uzimati u obzir pogreke interpolacije, kao i pogreke dubina i pozicioniranja izmjerenih
dubina.

Tablica 2. Saetak minimalnih standarda za pozicioniranje pomou navigacijskih

pomagala i vanih objekata

18

Peto izdanje
Na prijedlog Australije, IHO je 2005. ponovo uspostavio radnu grupu zaduivi je za pregled
etvrtog izdanja i izradu nacrta novog petog izdanja standarda S-44.
Radna grupa sastavljena je od 22 lana iz 15 drava. Razmatrane su sljedee teme:
Openito: struktura, tonost, varijabilnost i politika ponovnih premjera
Tehnologija: relevantna za postojanje, tehnologija u nastajanju i budua tehnologija,
standard neovisan o tehnici
IzIazi: koje bi proizvode podaci trebali podravati
Detekcija: 100%tna prekrivenost otkrivanje i klasifikacija, ispitivanje pragova, veliina
otiska i gustoa podataka
Rukovanje podacima: skladitenje podataka, obrada i arhiviranje, velike koliine podataka
Metapodaci: potreba za uskladivanjem sa ZOC-om, kriteriji klasifikacije za izmjeru
dubokog mora, razine pouzanosti, limiti greaka.
lanovi Radne grupe odluili su zapoeti rad odravanjem neformalne rasprave kad god dva
ili vie lanova pohadaju sastanke, seminare, radionice i sl. Takoder, uvelike se savjetuju s
akademskim i industrijskim strunjacima kako bi proirili svoje vidike. Otvoren je online
forum kako bi se olakala razmjena miljenja. Radna grupa otvorena je za prijedloge
zainteresiranih pojedinaca ili organizacija. Taj proces je trebao omoguiti znaajan napredak
do idueg sastanka koji se trebao odrati u svibnju 2006.
Publikacija S-44 dobila je na znaenju 1989. kada je IMO usvojio rezoluciju u kojoj se navodi
da su minimalni standardi po kojima se provode premjeri zbog provjere dubina ucrtanih na
kartu na plovnim putevima...oni definirani u Specijalnoj publikaciji 44 IHO-a.
Peto izdanje dijeli se u 6 poglavlja:
Poglavlje 1 klasifikacija premjera u kom se donose prihvatljive odredbe po kojima
hidrografske organizacije obavljaju izmjeru podruja za koja izdaju navigacijske proizvode na
nain da premjerena podruja omogue siguran prolaz brodova. Kako zahtjevi standarda
variraju s dubinom vode i oekivanom vrstom prijevoza, definirane su 4 razliite odredbe.
Te odredbe opisane su u nastavku. Tablica 3 odreduje minimalne standarde za svaku od tih
odredbi i mora se itati zajedno s detaljnim tekstom u sljedeim poglavljima publikacije.
Organizacija odgovorna za provodenje premjera bi trebala odabrati odredbu koja je
najprikladnija zahtjevima sigurne plovidbe u tom podruju. Samo jedna odredba moda nije
prikladna za cijelo podruje pa bi organizacija u takvom sluaju trebala izriito definirati u
kom dijelu se primjenjuje koja odredba. Moe se, takoder, tijekom mjerenja dogoditi da
situacija ispadne drugaija od zamiljene i tada je opravdano zamijeniti odredbu drugom,
prikladnijom situaciji. Npr. u podruju kojim prolaze VLCC tankeri i oekuje se dubina preko
19

40 m primjenjuje se Prva a odredba, ali ako se otkriju pliine, prikladnije ih je premjeriti

Posebnom odredbom.
Poglavlje 2 pozicioniranje
Poglavlje 3 dubine
Poglavlje 4 opisuje ostala mjerenja kao to su uzorkovanje morskog dna, predvidanja
pojave plime i oseke, promatranje morskih struja i struja morskih mijena. Ova mjerenja nisu
uvijek neophodna, ali ukoliko se trae, trebaju udovoljavati ovim standardima
Poglavlje 5 pripisivanje podataka. Kako bi se omoguila sveobuhvatna procjena kvalitete
podataka potrebno je snimiti ili dokumentirati odredene informacije zajedno s podacima iz
premjera.
Poglavlje 6 posveeno je eliminaciji podataka dvojbene kvalitete
Standardima se klasificira hidrografski premjer na:
- hidrografski premjer za posebne namjene,
- prvu a,
- prvu b i
- drugu kategoriju.
Hidrografski premjer za posebne namjene reguliran je posebnom odredbom (Special Order).
Ovo je najrigoroznija odredba i odnosi se na podruja gdje je dubina mora u odnosu na
oekivani gaz brodova kritina. lz tog razloga zahtijeva se potpuni pregled morskog dna (full
sea floor search)4 i otkrivanje premjerom relativno malih prepreka (features).5
Dri se vjerojatnim kako e se hidrografski premjer prema posebnoj odredbi provoditi do
dubina mora od 40 m. Ona se odnosi na premjer sidrita, luka i kritinih podruja kanala.
Prva a odredba odnosi se na uska morska podruja u kojima je mogue da su prirodne ili
umjetne prepreke opasnost za povrinske brodove iji se promet oekuje u tim podrujima, ali
gdje je dubina mora ispod kobilice manje kritina nego kod posebne odredbe. I ovom
odredbom propisan je potpuni pregled morskog dna, ali su prepreke
__________________
Pod pojmom potpunog (100-postotnog) pregleda morskog dna podrazumijeva se "sustavna metoda
istraivanja morskog dna poduzeta radi detektiranja veine prepreka koristei odgovarajue sustave za
detekciju, procedure i obueno osoblje. U praksi je nemogue postii 100-postotnu batimetrijsku
pokrivenost".
Pod pojmom prepreka "u kontekstu ovoga standarda, podrazumijeva se bilo koji objekt, prirodna
umjetna, izboina iznad morskog dna, koji moe predstavljati opasnost za povrinsku navigaciju".

koje moraju biti otkrivene vee nego kod posebne odredbe. Veliina obvezno otkrivenih
prepreka poveava se porastom dubine. Prva a odredba ograniena je do dubina od 100 m.
20

Prva b odredba primjenjuje se u podrujima u kojima je dubina mora manja od 100 m i gdje
se openito profil morskog dna smatra odgovarajuim za plovidbu brodova iji se promet
oekuje u tome podruju. Ovdje se ne zahtijeva potpuni pregled morskog dna. Maksimalni
razmak izmeu mjernih linija ogranien je veliinom prepreka za koje je vjerojatno da se nee
otkriti.
Druga odredba je najmanje zahtjevna. Ona se primjenjuje u podrujima u kojima se dubina
mora smatra odgovarajuom u pogledu oekivanog prometa brodova. Ne zahtijeva se potpuni
pregled morskog dna. Preporuka je da se pod drugom odredbom imaju smatrati podruja
dublja od 100 m. Glavne promjene u odnosu na prethodno izdanje standarda su:
- podjela prve odredbe na prvu a (gdje se zahtijeva potpuno pretraivanje morskog dna) i prvu
b (gdje se ne zahtijeva potpuno pretraivanje morskog dna) i
- ukidanje tree odredbe, jer se smatralo kako ne postoji potreba za razlikom premjera u
odnosu na drugu odredbu.
- Zamjena, u veini sluajeva, uporabe rijei tonost i pogreka za rije nesigurnost. Pogreke
su razlika izmedu mjerenih vrijednosti i stvarnih vrijednosti. Budui prava vrijednost nije
poznata pogreka takoder ne moe biti poznata. Nesigurnost je statistika procjena vjerojatne
magnitude ove pogreke.
- Pojmovnik je auriran i neki pojmovi koje je radna grupa smatrala temeljnima za
razumijevanje ovih standarda ponovljeni su u uvodu. - Radna grupa je drala da informacija
Kako premjeriti nije prikladna za ove standarde te je uklonjena iz Petog izdanja, ali je
sauvana u aneksima.
Ni ovo izdanje standarda (kao niti prethodna izdanja) ne donosi odredbe o estoi
hidrografskog premjera, osim to se preporua provedba ponovnog premjera u onim morskim
podrujima u kojima su dinamine promjene morskog dna. Intervali
izmeu tih premjera ovise o lokalnim uvjetima i trebaju ih odrediti nacionalne hidrografske
organizacije.
U Tablici 3 prikazani su minimalni standardi za sve kategorije premjera.

3 Peto izdanje minimalnih standarda za hidrografski premjer

21

(1) Maksimalna doputena "ukupna vertikalna greka"*6 (uz 95-postotnu pouzdanost) rauna
se sljedeim izrazom:
22

 a + ( b d )
2

gdje su:
a dio greke koji ne varira s dubinom
b koeficijent koji predstavlja dio greke koji varira s dubinom
d dubina
b x d dio greke koji varira s dubinom
(2) Za potrebe sigurnosti plovidbe, uporaba tono specificirane mehanike motke jami
minimalnu sigurnu dubinu na nekom podruju pa se moe smatrati zadovoljavajuom za
posebnu i prvu a kategoriju premjera.
(3) Kubina prepreka podrazumijeva kocku ije su stranice jednake duine. Za posebnu i prvu
a kategoriju premjera minimalni zahtjevi su detekcija kubinih prepreka duine stranica od 1 i
2 m. U odredenim okolnostima, kako bi se minimizirao rizik od nedetektiranih opasnosti za
povrinsku navigaciju hidrografski ured/organizacija moe smatrati nunim detekciju i manjih
prepreka. Za prvu a kategoriju premjera kriterij dubine od 40 m izabran je uzimajui u obzir
maksimalni oekivani gaz broda.
(4) Linijsko razdvajanje moe se proiriti ako se koriste procedure za osiguranje odgovarajue
gustoe izmjerenih dubina. Maksimalno linijsko razdvajanje podrazumijeva razmak izmedu
mjernih linija jednosnopnog dubinomjera, ili razmak izmedu iskoristivih vanjskih granica kod
SWATH sustava.
(5) Primjenjuje se jedino kad se takva mjerenja zahtijevaju za premjer.
_____________________________
*6-Ukupna vertikalna greka je komponenta ukupne propagirane greke raunata u vertikalnoj
dimenziji. To je jednodimenzionalna veliina.

Rezolucije IHO-a
Rezolucije IHO-a koje se odnose na hidrografske slube i standarde sadre preporuke kojima
se reguliraju pitanja vezana za proizvodnju i odravanje pomorskih karata i navigacijskih
publikacija. lako se formalno radi o preporukama, one su prihvaene i primjenjuju ih drave
lanice IHO-a. Budui da se radi o velikom broju rezolucija koje se odnose na hidrografske
slube i standarde, ovdje e biti obraden samo dio opih rezolucija.
IHO preporuuje dravama lanicama koordinaciju prigodom prikupljanja svih vrsta
oceanografskih podataka njihovih hidrografskih slubi i drugih nacionalnih institucija.
Rezultati tih aktivnosti trebali bi biti proslijedeni odgovarajuim nacionalnim i medunarodnim
oceanografskim sreditima.*7

23

Kada hidrografska organizacija odlui objaviti novi proizvod*8 ili novo izdanje postojeega,
trebala bi unaprijed objaviti odgovarajuu obavijest putem oglasa za pomorce, te o tome
obavijestiti IHB, pogotovo u sluaju koritenja novih podataka ukljuenih u njegovu izradu.
S obzirom na izrazito medunarodni karakter hidrografske djelatnosti, hidrografske
organizacije upuuju se na suradnju i razmjenu proizvoda, kako bi se njihovim korisnicima
osigurala dostupnost aurnih proizvoda. One pritom trebaju izbjegavati proizvodnju onih
proizvoda za koje su mjerodavne druge hidrografske organizacije. Kako bi se poboljala
razina suradnje, hidrografskim organizacijama preporua se sklapanje odgovarajuih
bilateralnih sporazuma i koritenje medunarodno standardiziranih proizvoda kao to su INT i
elektronike navigacijske karte (Electronic Navigation Charts ENC).
IHO preporua hidrografskim organizacijama ukljuivanje u svoje programe redovitih i
sustavnih premjera oceanskih podruja iza kontinentalnog elfa. Ti programi ne bi trebali biti
ogranieni samo na prikupljanje podataka za potrebe plovidbe, nego bi trebali obuhvatiti i
istraivanja kojima bi se osigurali podaci o morfologiji morskog dna.
7 Cilj ove Rezolucije je maksimalna iskoristivost dobivenih podataka od svih pomorskih
znanstvenih hidrografskih korisnika.
8 U kontekstu Rezolucije, proizvodi ukljuuju pomorske karte i dokumente u analognom i
digitalnom formatu.
Ako postoji interes vie hidrografskih organizacija za premjer istog podruja, preporua se
postizanje odgovarajueg sporazuma koji pokriva interese svih strana. Sukladno novim
trendovima u hidrografiji, preporua se prikupljanje i razmjena (uglavnom u digitalnom
obliku) metapodataka i dodatnih informacija o premjeru oceanskih podruja.
Ove ope rezolucije daju okvir za suradnju nacionalnih hidrografskih organizacija i razmjenu
hidrografskih podataka na medunarodnoj razini. lako su napori IHO-a usmjereni na
medunarodnu hidrografsku djelatnost, ona poiva na djelatnosti nacionalnih hidrografskih
organizacija.

Djelatnosti nacionalnih organizacija

Primarna odgovornost nacionalnih hidrografskih organizacija je provedba hidrografske
djelatnosti u morskim podrujima u kojima drave imaju nacionalni suverenitet i suverena
prava. Kako je ve ranije reeno, pravna osnova te djelatnosti proizlazi iz medunarodnih
ugovora i nacionalnih propisa. Nacionalne hidrografske organizacije ispunjavaju
medunarodno preuzete obveze svojih drava prema UNCLOS-u, SOLAS-u, te druge obveze
prema IMO-u i IHO-u iz svog podruja odgovornosti. U tom smislu, one su od drava
ovlateni predstavnici u odgovarajuim medunarodnim organizacijama i tijelima.
Hidrografske organizacije danas se jako razlikuju od drave do drave po svojoj unutranjoj
organizaciji, obujmu poslova, resursima i sl. Bez obzira na te razlike, veina organizacija u
24

provedbi hidrografskih istraivanja slijedi medunarodne konvencije i standarde. Nacionalnim

propisima (uz ostalo) tono je reguliran obujam poslova hidrografskih organizacija, i on
uglavnom obuhvaa:
- hidrografski premjer, geodetska mjerenja i oceanoloka istraivanja,
- izradu pomorskih karata i navigacijskih publikacija,
- nadzor nad radovima i izdavanje odobrenja za razliite odobalne aktivnosti,
- nadzor i istraivanja vezana za zatitu morskog okolia,
- poslove vezane za sigurnost plovidbe, i sl.
Sve ove djelatnosti ovise prije svega o financijskim mogunostima drava. Tako se i
hidrografski premjer, kao tehnoloki sloen i skup postupak, u pravilu provodi sukladno
materijalnim mogunostima, a ne prema stvarnim potrebama.
lzravna posljedica je koritenje zastarjelih podataka i nepremjerena plovna podruja,*9 pa se
podaci na pomorskim kartama ne slau sa stvarnim podacima ili/i s podacima u navigacijskim
prirunicima.
lz tih razloga IHO je poduzeo cijeli niz aktivnosti kako bi se nacionalnim hidrografskim
organizacijama pomoglo u promicanju hidrografske djelatnosti. Te aktivnosti sadrane su u
Stratekom planu i Radnom programu, koji su usvojeni 2000.
Glavni ciljevi IHO-a su:
- svjetska pokrivenost pouzdanim hidrografskim podacima,
- izgradnja kapaciteta,
- osiguranje i drugih usluga osim onih za potrebe plovidbe,
- tranzicija u digitalno doba,
- odgovori prema vanjskom okruju i
- postizanje odgovarajueg financiranja.
Nacionalne organizacije drava lanica IHO-a usvojile su ove ciljeve u svojim programima.
Vezano za izgradnju kapaciteta, IHO potie uspostavu regionalnih hidrografskih komisija.
Regionalne komisije osnivaju zemlje lanice razliitih geografskih podruja s ciljem
uskladivanja hidrografske djelatnosti i suradnje na regionalnoj razini. To su neformalna tijela
IHO-a, koja s njim blisko suraduju i uskladuju pitanja i probleme vezane za hidrografiju,
proizvodnju karata, planiranje zajednikih hidrografskih premjera i sl.
*9 Prema studiji UN-a, oko 50% obalnih drava nema hidrografske sposobnosti. Oko 25%
ima ograniene, dok samo 25% ima odgovarajue hidrografske sposobnosti.

25

Danas su uspostavljene regionalne komisije za Skandinaviju i Baltiko more, Sredozemno i

Crno more, Istonu Aziju, Sjedinjene Amerike Drave i Kanadu, Istoni Atlantik, Jugoistoni
Pacifik, Jugozapadni Pacifik, te Karipsko more i Meksiki zaljev.
Tranzicija u digitalno doba novi je izazov za nacionalne hidrografske organizacije. U tom
smislu njihovi napori usmjereni su na izradu i izdavanje karata i publikacija u elektronikom
obliku, sukladno vaeim standardima IHO-a.
Treba spomenuti i razvoj digitalnih baza podataka, koje e u budunosti initi vaan segment
hidrografske djelatnosti i otvoriti nacionalne hidrografske organizacije prema veem broju
korisnika.
Od svih navedenih djelatnosti prikupljanje hidrografskih podataka je najvanije, jer bez
kvalitetnih podataka nije mogue osigurati ostale djelatnosti hidrografskih organizacija. Zato
e hidrografski premjer i dalje biti sredinja aktivnost hidrografije, a nove tehnologije ubrzat
e prikupljanje, tonost, obradu i kvalitetu podataka.

REAMBULACIJA
Reambulacija je postupak prikupljanja, analize i obrade pomorskih sigurnosnih informacija i
podataka o morskim plovidbenim podrujima radi odravanja pomorskih karata i
navigacijskih publikacija. To je nestandardizirani pomoni postupak, kojim se provjerava
uskladenost podataka na pomorskim kartama i navigacijskim publikacijama sa stvarnim
stanjem u prirodi. Pomorska karta i navigacijska publikacija trebaju sadravati tone podatke i
prikazivati stvarno stanje u prirodi. Zbog cijelog niza razloga dogadaju se odstupanja stanja
prikazanog na kartama i publikacijama u odnosu na stanje u prirodi. Hidrografske
organizacije dune su provjeravati uskladenost tih podataka sa stvarnim stanjem i u sluaju
promjena o tome izdati odgovarajue obavijesti.
Budui da se na morskom i obalnom podruju stalno dogadaju promjene, hidrografske
organizacije objavljuju te promjene, kojima se auriraju karte i publikacije.
Kada se u odredenom podruju dogodi veliki broj promjena, karta ili/i publikacija koja ga
pokriva ne moe se vie aurirati, pa je zbog toga potrebno novo izdanje.*10 Novo izdanje ili
izrada nove karte moe se obaviti jedino nakon provedenog hidrografskog premjera, to je
postupak koji je standardizirao IHO.
U tom smislu definiran je i odnos hidrografije i reambulacije. Reambulacijska mjerenja slue
iskljuivo za prikupljanje podataka za odravanje karata i publikacija i druge potrebe
hidrografskih slubi i ona ne mogu zamijeniti hidrografski premjer.*11
Na temelju podataka prikupljenih reambulacijom ne moe se izdati novo izdanje pomorske
karte i navigacijske publikacije. Rezultat reambulacije nije uvijek ispravljanje ili potvrda
tonosti podataka, ve moe rezultirati i uoavanjem potrebe za novim hidrografskim
premjerom.
26

Opravdano je razvrstati reambulaciju prema istim kriterijima kao i hidrografski premjer

(sukladno standardima IHO-a), jer se reambulacijom provjeravaju podaci dobiveni
hidrografskim premjerom. Tako bi se prema vaeim standardima IHO-a reambulacija danas
mogla razvrstati na reambulaciju za posebne namjene, prvu a, prvu b i drugu kategoriju. Za
svaku od navedenih kategorija primjenjuju se isti standardi tonosti kao i za hidrografski
premjer.
Osnovna prednost reambulacije u odnosu na hidrografski premjer je u znatno niim
trokovima. Reambulacija se provodi u tono odredenom podruju, ili bolje reeno samo za
provjeru podataka o tono odredenom entitetu ili entitetima. U tom smislu nema svako
podruje, niti svaki entitet, jednaku navigacijsku vanost. Zato je pri donoenju odluke o
pokretanju postupka reambulacije vano ocijeniti navigacijsku vanost entiteta. Za potrebe
reambulacije mogue je razvrstavanje entiteta u est skupina, prema kriteriju navigacijske
vanosti. Radi razlikovanja mjerenja obuhvaenih reambulacijom od mjerenja obuhvaenih
hidrografskim premjerom uvedena je odrednica nazvana kontrolna mjerenja.
*10 Ne postoje propisi kojima je regulirano koliki je maksimalan broj ispravaka koji se mogu
unijeti na jednu kartu ili publikaciju. IHO donosi jedino rezoluciju (IHO Resolution Chartlets,
24/1919 ) kojom se preporua hidrografskim uredima izdavanje posebnih naljepnica za karte i
publikacije, kada su ispravci u jednom podruju toliko detaljni da se ne mogu unijeti runo
(crtanjem).
*11Reambulacija ne moe zamijeniti hidrografski premjer. U prvom redu odnosi se na
provjeru tonosti i ukladenosti podataka za odravanje pomorskih karata i navigacijskih
publikacija, nakon obavljene hidrografske izmjere i drugih postupaka hidrografskih sluba,
kada je utjecaj nastalih promjena toliki da je valja provesti.

Tako se za razliite entitete mogu obavljati kontrolna mjerenja kojima je cilj prikupljanje
razliitih podataka, ili skupina podataka. Reambulacijom se mogu prikupljati podaci o
entitetima kao to su pozicija, dubina, visina, struja, slanost, vrsta i sastav morskog dna i sl.
Opravdano se pretpostavlja kako zbog razliitih razloga skupine podataka za svaki entitet
predstavljene na kartama i publikacijama mogu odstupati od stvarnog stanja. Zato je potrebno,
prema kriteriju navigacijske vanosti, obavljati kontrolna mjerenja.
Odstupanja podataka od stvarnog stanja mogua su zbog stalnih aktivnosti na obalnoj crti i
obalnom rubu, ali i zbog sve veeg broja odobalnih aktivnosti, te aktivnosti povezanih s
djelovanjem morskih struja, rijenih nanosa i slinih pojava.
Kako bi se smanjila odstupanja podataka na kartama i publikacijama u odnosu na stvarnost
mogua je provedba reambulacije prema godinjem planu, prije tiskanja nove karte ili
publikacije, kada je informacijski sadraj karte ili publikacije zaguen i kada je
nezadovoljavajua tonost. U svim ovim sluajevima mogue je unaprijed isplanirati
reambulaciju i predvidjeti njezine trokove. Reambulacija se moe provesti i u drugim
sluajevima, kada to nije predvideno planom, ili se zahtijeva vea tonost i/ili vie podataka.
27

Tada govorimo o izvanrednoj reambulaciji. Ona se moe provesti na zahtjev zainteresirane

organizacije, pa nije mogue predvidjeti njenu uestalost.
U ocjeni vanosti reambulacije treba voditi rauna o vanosti entiteta, ali i o tome kako je
mogue optimizirati proces i njime upravljati. Sve ovo u konanici rezultira smanjenjem
trokova i poveanjem tonosti pomorskih karata i navigacijskih publikacija, to je cilj svih
hidrografskih organizacija.

28