1

SVEUILITE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET SPLIT
MENADMENT
U BRODARSTVU I LUKAMA
Prof. dr. sc. Frane Mitrovi
OPENITO O MARKETINGU I
MENADMENTU
Pomorstvo su u irem smislu sve djelatnosti na moru ili u
vezi s morem. U uem smislu, pomorstvo je umijee ili
vjetina upravljanja i manevriranja brodom.
Pomorski je promet najjeftinija grana prometa, a esto i
jedini nain transporta robe meu kontinentima te izmeu
kopna i otoka.
Marketing se najee shvaa kao suvremena poslovna
filozofija, strategija, djelatnost. Rije je zapravo o
poslovnoj koncepciji koja u sredite pozornosti stavlja
potroaa, korisnika prijevoznih usluga, tj. njegove
potrebe te, primjereno tomu, optimalno oblikuje proizvod
ili uslugu, cijene, prodaju, distribuciju i promociju, a sve
radi kvalitetnog zadovoljenja potroakih i uslunih
potreba.
2
Menadment je rukovoenje, upravljanje, gospodarenje,
planiranje, nadzor, itd. Moe se kazati da je to proces
kojim se slui vie osoba kako bi koordinirale aktivnost
drugih, radi postizanja to boljih rezultata.
Ekonomika brodarstva izuava iskoritavanje brodova
kao sredstva za prijevoz robe i putnika morem, osobito s
obzirom na specifine znaajke, pojave i zakonitosti na
podruju te gospodarske djelatnosti.
Ekonomika luka je znanost koja prouava prema kakvim
se zakonima odreuju tijekovi, gravitacijske zone,
proizvodnost rada i svi ostali imbenici o kojima ovisi
kakav e biti udio svake luke u meunarodnoj razmjeni
dobara.
3
Promet znai prijenos dobara, ljudi, energije i vijesti s
jednog mjesta na drugo, a dijeli se na:
pomorsko-putniki promet, i
pomorski-teretni promet.
Ukupni pomorski teretni promet dijeli se na: promet
suhog tereta i tekueg tereta. Promet suhog tereta dijeli
se na: promet sipkog tereta i generalnog tereta.
Promet generalnog tereta dijeli se na promet
kontejneriziranog tereta i nekontejneriziranog tereta.
Trgovaku mornaricu ine svi brodovi (trgovaki), tj.
brodovi koji prevoze teret ili putnike morem i za tu uslugu
naplauju vozarinu.
4
U vezi s predmetom prijevoza, razlikujemo dvije vrste
morskog brodarstva: putniko i teretno.
Prema organizacijskim i ekonomskim kriterijima, putniko
brodarstvo dijeli se na: linijsko i turistiko (kruzing
putovanja).
Najvaniji i najvei dio morskog brodarstva, teretno
brodarstvo, dijeli se na: slobodno-bulkersko, linijsko i
tankersko.
5
MARKETING
Marketing je sustav iji su osnovni elementi etiri funkcije
marketinga: (l) Proizvod usluga, (2) Promocija, (3)
Cijena i (4) Prodaja (distribucija).
Izravan marketing veina se poduzea za prodaju
svojih proizvoda i usluga u prvom redu oslanja (koristi) na
ekonomsku propagandu, unaprjeenje prodaje i osobnu
prodaju. Vertikalni marketing sustav zajednikih
marketinkih aktivnosti proizvoako-uslunih i
trgovakih poduzea, zasnovan na istinskoj primjeni
marketinke koncepcije vertikalno povezanih
gospodarskih subjekata, koji je usmjeren na ostvarenje
vee uinkovitosti. Kibernetiki marketing oznaava
nove oblike marketinga za koje je karakteristino da za
svoj rad koriste raunalo.
6
MARKETING U
BRODARSTVU I LUKAMA
Marketing u brodarstvu i lukama ima tri osnovne funkcije:
istraivanje trita i marketinke informacije,
planiranje i razvoj usluga, i
prodaja i raspodjela prijevoznih usluga.
U brodarstvu i lukama podruja marketinkih istraivanja
obuhvatiti u prvom redu definiranje i analiziranje trita i
istraivanja vezana za politiku vozarina -
mikroekonomska istraivanja. Marketinka istraivanja,
osim navedenih podruja, trebaju obuhvatiti i prouavanje
konjunkturnih ciklusa te opseg, strukturu, tendencije,
procese, pravce i dinamiku u kretanju meunarodne
trgovine i robnih tijekova uope makroekonomska.
7
Ova istraivanja moraju osobito obuhvatiti ova pitanja:
definiciju trita,
analizu stanja i izgleda robnih tijekova, i
utvrivanje korisnika usluga.
Definiranjem trita usluga prijevoza robe morem i
njihovim manipulacijama, kao uostalom prometnog trita
uope, marketinka istraivanja imaju svrhu utvrditi
stvarne obrise sadanjeg, mogueg, ali i budueg trita
na kojem e biti ugovoren odreeni brodski prostor, tj.
ukrcaj ili iskrcaj tereta.
Analiza stanja i robnih tijekova je analiza tereta koji je
predmet prijevoza. Omoguuje poznavanje svih bitnih
tehniko-tehnolokih i ekonomskih svojstava i obiljeja
tereta kao robe.
8
Prouavanje utvrivanje korisnika prijevoznih usluga
- predmet analize i studiranja nisu krajnji potroai robe,
nego se prouavanje odnosi na vlasnika robe koja se
pojavljuje u lukama za ukrcaj ili iskrcaj tereta na brodove.
U planiranju budueg razvoja prijevoznih usluga u
brodarstvu i lukama treba raunati da e sve sloeniji
uvjeti na tritu zahtijevati od pomorskih poduzea da
svoje usluge neprekidno unaprjeuju, usavravaju i
razvijaju.
Prodaja pruanja usluga treba biti u svakom pogledu
usklaena s istraivanjem trita, s planiranjem i
razvojem prijevoznih usluga i ekonomske propagande.
Od funkcije prodaje trai da izrauje i predvia budue
zapoljavanje svojih kapaciteta za terete odreenog
opsega i strukture.
9
MENADMENT
Menadment u pomorskom brodarstvu i lukama stavlja u
arite upravljanje pomorskim poduzeima, kao cjelinom,
te njihovim funkcijama i organizacijskim dijelovima.
Brodarsko i luko poduzee je pravna osoba koja se
osniva sa svrhom obavljanja gospodarske djelatnosti na
moru, radi stjecanja dobiti.
Sadraj organizacije brodarskih i lukih poduzea te
menadmenta u pomorstvu, jest svrhovito koordinirana
upotreba materijalnih i ljudskih resursa kojima raspolae
neko pomorsko poduzee u svrhu ostvarivanja optimalnih
poslovnih rezultata. Zadatak je menadmenta u
pomorstvu oblikovati proces upotrebe tih resursa, a
organizacijom se uspostavlja odreena struktura
brodarskog ili lukog poduzea, da se resursi koriste
racionalno, u skladu s uvjetima okruenja.
10
Menadment je disciplina koja potie na sistematski
pristup definiranju, upravljanju i razmjeni informacijskog
vlasnitva tvrtke. Informacijsko vlasnitvo ukljuuje
osnovne podatke, dokumente, pravila i nain voenja
posla, kao i formalizirano znanje i osobna iskustva
zaposlenika. Menader svojim znanjem daje konkurentnu
prednost organizaciji.
Proces upravljanja, ima svrhu poveati uinkovitost
pomorskih poduzea. Odnosi se na ljude, vrijednosti,
tehnologije i praksu.

11
Reinovacija pomou reinenjeringa treba omoguiti da u
brodarskim i lukim poduzeima dou do izraaja
kooperativne osobe s odgovarajuim znanjem i
sposobnostima traenja i oblikovanja novih rjeenja. Novi
oblici usmjereni su na osamostaljivanje dijelova
brodarskih i lukih poduzea i njihovo poslovno
povezivanje. Ovdje se javlja novi oblik organizacije
pomorskih poduzea i menadmenta kojim se nastoji
ralaniti gigantizam velikih pomorskih poduzea.
12
STRATEGIJA
MENADMENTA
Za menadment se moe kazati da je proces kojim se
slui/koristi vie osoba da bi koordinirale aktivnost rada
drugih, radi postizanja to boljeg rezultata.
Da bi ostvarilo svoje ciljeve, svako poduzee u ovom
sluaju brodarsko ili luko mora izabrati svoju strategiju.
Strategija treba definirati osnovne pravce razvoja
brodarskog i lukog poduzea u odreenom planskom
razdoblju, kao i nain ostvarivanja ciljeva poduzea. U
tom smislu, poduzeu stoje na raspolaganju razliiti tipovi
strategija.
Meutim, da bi izabrana strategija bila uinkovita, ona se
mora praktino verificirati, to se postie planovima
poduzea. Na taj se nain od openitih postavki
strategija ide prema konkretnim strateki plan pa
sve do detalja operativni planovi.
13
ZADACI MENADMENTA U
MOTIVIRANJUZAPOSLENIH
Upravljanje ljudskim potencijalima i motiviranje ljudi
postaje najvaniji zadatak modernog menadmenta.
Motivacija je, dakle, proces iniciranja i usmjeravanja
napora i aktivnosti u svrhu ostvarivanja osobnih i
organizacijskih ciljeva. Motivacijski sustav ini
sveukupnost motivacijskih imbenika, poticajnih mjera i
strategija motiviranja.
Kvalitetan motivacijski sustav mora osiguravati sljedee
tipove ponaanja:
zadrati najkvalitetnije kadrove i osigurati kvalitetno
obavljanje zadataka,
poticati kreativnost, i
razviti zainteresiranost za razvoj poduzea.
14
INDIVIDUALNA SVOJSTVA
USPJENIH MENADERA
Specifina individualna svojstva osobe bitna su
pretpostavka za uspjeno obavljanje menaderskog
poslovanja.
Temeljan su imbenik menadera njegov profil, osobnost
i stil ponaanja, tj. kako utjee i djeluje na one kojima
rukovodi. Tehnologija menadmenta moe se nauiti, ali
to nije dovoljno za kvalitetan i uspjean menadment jer
se ne smije zaboraviti da menadment nije rad sa
stvarima, nego u prvom redu rad s ljudima, nita drugo
nego motiviranje pomorskih djelatnika.
15
UPRAVLJAKI IZVRNI
MENADMENT
Strategijski menaderi su osobe na najvioj hijerarhijskoj
razini u poduzeima. Pritom strategijski menaderi
obavljaju jednu ili vie funkcija. Prva je upravljaka, a
druga izvrna ili menaderska.
U nekim zemljama iste osobe unutar pomorskih
poduzea mogu biti istodobno ukljuene u obje razine
(upravljaku i izvrnu), dok u Republici Hrvatskoj, na
temelju Zakona uprave, ne mogu biti istodobno lanovi
uprave i lanovi nadzornog odbora.Prema hrvatskim
propisima postoje upravni i nadzorni odbor.
lanovi nadzornog odbora imaju vlasniki autoritet. Oni
oblikuju strategiju i izraavaju svrhu opstojnosti
poduzea. Postavljaju globalnu organizacijsku strukturu,
biraju lanove izvrnog menadmenta, nadziru sve
njihove vane odluke i prate izvravaju li se.
16
Izvrna razina (executive) se sastoji od izvrnih
menadera. Kod nas se takvo izvrno tijelo zove uprava.
Nju sainjava jedan ili vie direktora. lanove uprave bira
nadzorni odbor, na najvie pet godina. Ako upravu
sainjava vei broj direktora (najee tri do pet), tada se
bira predsjednik uprave. Zadatak im je provoenje
strategijskih odluka koje je donio nadzorni odbor.
Odbori se sastoje od neparnog broja lanova. Skuptina
poduzea bira nadzorni odbor, a nadzorni odbor direktora
ili direktore, tj. upravni odbor.
17
Nadzorni odbor u naem
zakonodavstvu
Nadzorni odbori i glavna skuptina nisu ovlateni voditi
poslove drutva; ne mogu se mijeati u poslove uprave ili
na nju utjecati. Nadzorni odbor hrvatskog drutva kapitala
mora imati najmanje tri lana, a njihov ukupan broj mora
biti neparan.
Glavno je zaduenje nadzornog odbora nadziranje
voenja poslova drutva. Ostale su zakonske ovlasti
nadzornog odbora: imenovanje i opoziv lanova uprave,
predlaganje glavnoj skuptini imenovanja novoga
nadzornog odbora, donoenje odluka kojima se
ograniava uprava u voenju poslova, utvrivanje kriterija
za primanje lanova uprave i odreivanje njihova
primanja, davanje suglasnosti upravi za obavljanje
odreenih poslova
18
Uprava donosi odluke iz svoje nadlenosti samostalno.
Nadzorni odbor i glavna skuptina mogu samo iznimno
sudjelovati u voenju poslova drutva, ako je tako
predvieno statutom drutva, tj. kad to zatrai uprava.
lanovi nadzornog odbora biraju se u mandate koji mogu
trajati najvie etiri godine, a nakon isteka mandata mogu
biti ponovno izabrani, tj. imenovani.
Odluke nadzornog odbora moraju biti donesene onom
veinom koju propisuje statut drutva. Ako u statutu ne
postoji nikakva odredba, odluke se donose veinom
glasova.
Za rad u nadzornom odboru lanovima se moe, ali i ne
mora, isplatiti odreena naknada.
19
IZVRNI MENADMENT
(UPRAVA) PODUZEA
Pod menadmentom (executive management uprava)
se podrazumijevaju oni menaderi u brodarskom i lukom
poduzeu koji se nalaze u vrhu hijerarhijske ljestvice (top
management). Ovamo, dakle, ne pripadaju nie izvrne
razine menadmenta na kojima djeluju direktori niih
organizacijskih jedinica.
Na Zakon o trgovakim drutvima uvodi pojam uprave
kao naziv za izvrni menadment. Ako upravu ini samo
jedan lan, on se naziva direktorom, a u protivnom su to
lanovi uprave i njihov predsjednik.
Kao i u svim ostalim djelatnostima, uspjeh menadmenta
mjeavina je osobnog talenta, steenog znanja i ivotnog
iskustva.
20
Dunosti i odgovornosti
uprave
Uprava poduzea ima odreene dunost glede realizacije
ciljeva poduzea, a istodobno ima i odgovornost prema
vlasniku ili osnivau, kao i nadzornom odboru. Glavna je
dunost uprave voditi poslove poduzea.
Uprava je izvrni organ koji priprema i provodi odluke
glavne skuptine. Osim to izvrava odluke glavne
skuptine, uprava tehniki i struno priprema odluke i
ope akte koje donosi glavna skuptina. Izvjee o
svojem radu uprava predaje nadzornom odboru.
Posebne su dunosti uprave glede gubitaka,
prezaduenja i nesposobnosti za plaanje.
21
BUSINESS (POSLOVNI)
PLAN PODUZEA
Osnovna je svrha planiranja da pomogne organizaciji
postii postavljene ciljeve, a afirmativna joj je uloga
poveati stupanj uspjeha poduzea. Zbog svrhe i
zadataka koje treba ostvariti, planiranja se smatraju
najvanijom funkcijom menadmenta. Planovi
predstavljaju akcije za ostvarenje tih ciljeva.
Osnovna je svrha planiranja identificiranje komercijalnih
prilika te njihovo koritenje pribavljanjem potrebnih
resursa na pravom mjestu i u pravo vrijeme.
Poslovni plan brodarskog poduzea iznosi ciljeve
kompanije za razdoblje od pet do deset godina, ovisno o
prirodi posla. Poslovni plan brodarskih, a i lukih
poduzea, treba se periodino preispitati kako bi se uzele
u obzir bilo kakve znaajne promjene okolnosti.
22
Business plan predstavlja detaljan program ciljeva
poduzea za odreeno vremensko razdoblje, strategiju
njihova ostvarivanja, izraun potrebnih sredstava i
procjenu oekivanih uinaka.
Glavni sadraji svakog business plana su:
ciljevi,
strategija,
rezultati, i
osobe koje e to ostvariti.
Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti projekta mogu biti
uvjerljivi samo ako se iskazuju odgovarajuim priljevom
gotova novca. Stabilnost novanog tijeka i zarada po
dionici, osnovni su pokazatelji uspjenosti poduzea.
23
POSLOVNI REINENJERING
NOVA MENADERSKA
FILOZOFIJA
Pod pojmom reinenjeringa podrazumijevaju se zahvati u
organizaciji i dizajnu poslovnih procesa koji donose
sutinske promjene. Izvori problema u organizacijama
koje se trebaju podvrgnuti reinenjeringu, obino su slini
i mogu se podijeliti na nekoliko kategorija:
poslovi koji trae koordinaciju dijelova brodarskih i lukih
poduzea nisu uinkovito organizirani, i
za mnoge bitne poslove nitko nije zaduen ni odgovoran.
Reinenjering se najkrae moe opisati kao temeljno
redefiniranje i korjeniti redizajn poslovnih procesa, radi
postizanja drastinih poboljanja kljunih parametara
poslovanja.
24
MENADMENT U
BRODARSTVU
25
Prijevozni se posao temelji na ekonomskom uinku koji
se oekuje od plovidbe. Taj uinak ovisi o odnosu
trokova koji nastaju za vrijeme trajanja nekog putovanja,
i prihoda koji se ostvare na tom putovanju. Postoje dva, u
biti suprotna interesa koja se moraju podudarati :
1. Interes brodara da ostvari to vei prihod od obavljenog
prijevoza, i
2. Interes vlasnika tereta da se teret preveze uz to niu
cijenu.
Ako koliine raspoloiva tereta za prevoenje nadmauju
raspoloivu tonau, vozarine e rasti. Ako tonaa
premauje koliine tereta koji se prevozi, vozarine e
padati. Visina vozarine rezultat je ponude i potranje.
26
Pomorsko je trite vrlo osjetljivo i reagira na svaku
promjenu i u svakom smjeru svjetske trgovine. Opseg
svjetske trgovine vrlo je kolebljiv pa se potranja
brodskog prostora mora prilagoditi tom kolebanju, a i
pomorski prijevozni stavovi. Ponuda brodskog prostora
jako je neelastina jer se kapaciteti svjetske flote ne
mogu u kraim vremenskim razmacima prilagoavati
estim promjenama u elastinosti potranje.
Porast i pad vozarina ne mogu ii unedogled, nego se
zaustavljaju na granici interesa koje ima brodar za
obavljanje plovidbe i vlasnik tereta za prijevoz robe. Ako
vozarina padne tako nisko da prihodi ne mogu pokriti
trokove plovidbe, onda se brodovi, ili jedan njihov dio,
povlae s prijevoznog trita. Ako pak poraste toliko
visoko da onemoguuje prodaju robe, onda se povlai
onaj tko ima teret.
27
PODJELA MORSKOG
BRODARSTVA
U vezi s predmetom prijevoza, razlikuju se dvije osnovne
vrste morskog brodarstva: putniko i teretno.
Putniko brodarstvo moe se prema organizacijskim i
ekonomskim kriterijima podijeliti na linijsko i turistiko.
Teretno brodarstvo, kao najvei i najvaniji dio morskog
brodarstva, dijeli se na slobodno (trampersko)-
bulkersko te linijsko i tankersko brodarstvo.
28
Slobodno-bulkerska
plovidba
Slobodno-bulkerska plovidba (tramp ili skitnika plovidba,
brodovi lutalice) obavlja prijevoz sezonskih artikala (ito,
ria, eer, pamuk I sl.). Brodovi slobodne plovidbe nisu
vezani za neki odreeni smjer, nego lutaju svim morima
svijeta prenosei, ekajui, traei teret, oni nisu vezani
ni za luku ni za vrijeme. Takva sloboda u plovidbi daje
mogunost breg prilagoivanja odreenim promjenama
na tritu nego ostalim oblicima brodarstva.
Kod trampera je jeftinoa prijevoza vanija od brzine
prijevoza.
Brodovi se u slobodnoj plovidbi redovito iskoritavaju
punim kapacitetom za jedno ili vie putovanja, ili na
odreeno vremensko razdoblje.
29
U iznalaenju najpovoljnijih rjeenja za eksploataciju
brodova, slobodni brodar uvijek ima na umu i tzv.
nekorisnu plovidbu, tj. plovidbu u balastu, koja je
karakteristina za slobodno brodarstvo, a posljedica je
fleksibilnosti. Taj imbenik bitno umanjuje rentabilnost
poslovanja u slobodnoj plovidbi.
Trokove ukrcaja i iskrcaja tereta redovito ne snosi
brodar, nego krcatelj.
Vozarinski se stavovi ugovaraju za svako pojedino
putovanje, a njegovu trenutanu visinu odreuje u prvom
redu odnos ponude i potranje brodskog prostora na
svjetskom tritu.
30
Tankersko brodarstvo
Tankersko brodarstvo prijevozom tekuih tereta obavlja
glavni dio industrijske proizvodnje i u posljednje vrijeme
imalo je najvei razvoj i to u dva smjera:
u smjeru porasta tonae, i
u smjeru porasta veliine brodova.
Tankersko je brodarstvo po svojim ekonomskim
karakteristikama slinije linijskog plovidbi nego slobodnoj.
Tankerska se plovidba odvija iz manjeg broja uglavnom
uvijek istih luka ili podruja, zemalja koje izvoze ulje i
njegove derivate u luke zemalja potroaa tih sirovina u
kojima se dalje prerauju. Tankerska se plovidba
razlikuje od linijske plovidbe u tomu to brod linijske
plovidbe tie i usputne luke.
31
Tankeri se normalno iskoritavaju punim kapacitetom
zajedno ili vie putovanja ili na neko odreeno vrijeme.
Tankeri su redovito jednosmjerni pa u obrnutom pravcu u
pravilu plove bez tereta. Potranja brodskog prostora na
tankerskom tritu izvedena je iz potranje manje vrsta
robe jer se ustvari svodi na jednu vrstu robe naftu. Na
strani potranje tankerskog brodskog prostora javljaju se
preraivai nafte koji su u svjetskim razmjerima svedeni
na nekoliko jakih grupacija.
Karakteristika je tankerskog brodarstva i ta da prevozi
vrlo ogranien broj vrsta tereta. U irem smislu, moe se
govoriti samo o jednoj vrsti tereta, a preciznije o dvjema
ili, u novije vrijeme, trima vrstama tereta: o sirovoj nafti,
naftnim derivatima i tekuem plinu. Prema tomu, u
pogledu vrste tereta koji se prevozi, tankersko brodarstvo
je najue specijalizirana vrsta brodarske djelatnosti.
32
Linijsko brodarstvo
Linijsko brodarstvo je brodarstvo koje stalno odrava
odreene utvrene linije. Trgovina i prodaja mogu uvijek
raunati s linijskom plovidbom i prema njoj organizirati
svoju djelatnost. Linijska plovidba mora imati svoje
agente u svim lukama koje dodiruje u zemlji i inozemstvu,
pa to poveava trokove.
Trokovi linijskih prijevoza daleko su vei nego oni kod
slobodne ili tankerske plovidbe jer se brodovi kreu
neovisno o koliini tereta ili broju putnika na nekoj liniji.
Trgovaka roba mora pri prijevozu u linijskoj plovidbi biti
optereena veim vozarinskim stavovima. Stoga se ovim
oblikom morskog brodarstva mogu prevoziti prvenstveno
materijalna dobra vee vrijednosti, za koje je od
prvenstvenog znaaja brzina i pravilnost transporta
(vremenska), a ne cijena.
33
Problem skraenja plovidbe u balastu ne postavlja se u
linijskoj plovidbi. Linijsko putovanje broda redovito se
planira u polaznom i povratnom smjeru putovanja pa se
osnovne luke iskrcaja tereta polaznog smjera pojavljuju
kao osnovne luke ukrcaja u povratnom smjeru.
Osnovni pisani ugovor u linijskom brodarstvu obino je
teretnica, za razliku od brodarskog ugovora koji je
uobiajen u slobodnoj i tankerskoj plovidbi.
Vozarinski stavovi u linijskom brodarstvu ne ugovaraju se
pojedinano za svaki prijevoz, nego su sloeni i
izraunati u obliku linijskih tarifa te se primjenjuju na due
vrijeme.
Znaajka je linijskog brodarstva da su linije udruene u
brodske konferencije.
34
Pomorsko trite
Za pomorsko trite, a to znai za ponudu i potranju
brodskog prostora, i te kako vanu funkciju imaju trini
ciklusi. Gospodarski rast (ili recesija) utjeu na potranju
potroaa i kupovnu mo. Stoga je to stimulacija
pomorskoj trgovini kao pokretau potranje (gospodarski
ciklusi).
Ciklusi u brodarstvu - Brodogradnja postoji da bi gradila
brodove. eli biti profitabilna sama po sebi, ali postizanje
ovoga esto zahtijeva da navozi budu popunjeni dugo
unaprijed. Dakle, ak i ako brodarsko trite (ili njegovi
sektori) zaista ne treba novu dodatnu tonau. Brodarska
trita doivjela su niz ozbiljnih kriza. Razlog je u ciklusu
temeljenom na prekomjernom naruivanju na jakim
tritima, pogoravajui pritom ozbiljnost pada potranje.
35
U praksi, trendovi na kupoprodajnom tritu uglavnom
odraavaju one viene na dotinom brodskom tritu
vozarina.
Trite novogradnje -cijene novogradnje pokazale su
zadivljujuu stabilnost unato dramatinom napretku u
aktivnostima narudbi.
Izbor brodogradilita za popravak brodova i dokovanje -
Iako postoji odreena fleksibilnost u preciznom
tempiranju, ulazak plovila u remontno brodogradilite ili
suhi dok mora biti uraunat u reim planiranog
odravanja. Osim ogranienja koje izaziva veliina
dokova i broj vezova, brodogradilita se razlikuju prema
popravcima koje mogu obavljati.
36
Ciklusi u sektoru brodskih financija - Brodske su financije
ak i ciklinije od brodarstva. Dostupnost financiranja i
njegovih trokova presudna je za veinu nabava i na
tritima novoizgraenih i rabljenih brodova. Trokovi
financiranja ovisit e o imbenicima poput vlasnikova
statusa, o postojeim odnosima s bankom i agresivnosti
banke u smislu potranje za poslom. Riskantniji prijedlozi
mogu se podrati viim kamatnim stopama koje bi se
primjenjivale.
Ciklusi trita vozarina - Meunarodni pomorski promet i
svjetska trgovaka mornarica dvije su temeljne
sastavnice vozarinskih trita. Potranja za prijevozima
morem iskazuje se svjetskim robnim prometom morem, a
ponuda ukupnou kapaciteta svjetskog brodarstva.
Svaki individualni brodar treba neprestano prilagoavati
vlastitu ponudu brodskih kapaciteta kretanju vozarina na
tritu. U vremenu poveanja vozarina, individualni
brodar poveat e ponudu svojih brodskih prijevoznih
kapaciteta, a u vremenu smanjenja vozarina, smanjivat
e svoju ponudu.
37
Pomorski robni prijevozi
Potranju za novim brodovima inicira i permanentno
podrava potranja za brodskim prostorom. Budui da je
potranja za brodskim prostorom rezultanta zahtjeva za
morskim prijevozima robe i putnika, govori se o kauzalnoj
uvjetovanosti razvoja brodogradnje s razvojem
prijevoznih potreba morem.
Osnovna podjela na tekue i suhe terete poblie e
odrediti potranju za brodskim prostorom, to se takoer
smatra znaajnim za odreivanje utjecaja na razvoj
brodogradnje.
Robna trgovina morem proizlazi iz potranje za razliitim
dobrima. Trgovina poljoprivrednim proizvodima pokriva
13 posto svjetske trgovine, energentima oko 45 posto,
metalima pokriva 25 posto .
38
Razvoj tehnologije izgradnje brodova i bolja organizacija,
donose sve vee brodove, to ini brodski prijevoz
uinkovitijim. Usporedno s tim, primjeuje se stalno
sniavanje prijevoznih trokova po jedinici tereta jer se za
isto vrijeme moe prevesti vea koliina tereta, to
pogoduje rastu robne trgovine. Najvei udio u koliinama
ukrcanih (izvezenih) dobara ima Azija s vie od 35 posto,
a slijede je Amerika i Europa, Pacifik i, na kraju, Afrika.
Kratkorono robna trgovina morem oscilira zbog
sezonskih obiljeja pojedine vrste robe (itarice, citrusi,
nafta). Dugoroni utjecaj robne trgovine izraava se
promjenama u potranji izvora nabave, to mijenja i
robne tijekove, promjenama uslijed premjetanja
industrijskih postrojenja te promjenama u prijevoznoj
politici krcatelja.
39
ORGANIZACIJSKA FUNKCIJA I
POSLOVANJE U MORSKOM
BRODARSTVU
Pomorsko-prijevozni proces osnovni je i opi zadatak
morskog brodarstva pa se organizacija morskog
brodarstva moe shvatiti kao integrativno strukturiranje i
integrativno usklaivanje izmeu ljudi i brodova kao
osnovnih initelja pomorsko-prijevoznog procesa koji
brodar obavlja.
Kao osnovni pokazatelj uinkovitosti poslovanja u
organizacijskom smislu, moe se uzeti organiziranost.
Organiziranost je odnos izmeu stvarne i optimalne
organizacijske strukture u odreenom trenutku
promatranja.
Organizacija i izbor brodova smatra se vanim
elementom organizacijske strukture brodara.
40
U razvoju organizacije brodarskih poduzea i
menadmenta u pomorstvu, prisutna su dva razliita
pravca:
prvi je usmjeren prema traenju novih oblika organizacije u
postojeim okvirima brodarskih poduzea, i
drugi je usmjeren prema podjeli velikih i sloenih brodarskih
poduzea stvaranjem manjih brodarskih jedinica od dijelova
velikih te njihovo osamostaljenje uz vee zajedniko
nastupanje na tritu.
Sadraj organizacije brodarskih poduzea u duhu
menadmenta u pomorstvu, jest svrhovito, koordinirano
koritenje materijalnih i ljudskih resursa kojim raspolae
neko brodarsko poduzee, radi ostvarivanja optimalnih
poslovnih rezultata. Zadatak je menadmenta u
brodarskim poduzeima oblikovati proces koritenja tih
resursa, a organizacijom se uspostavlja odreena
struktura brodarskih poduzea kako bi se resursi koristili
racionalno, u skladu s uvjetima okruenja.
41
Organizacijska struktura brodara ue se pokazuje kao
sustav odreenih organizacijskih jedinica ili kao sustav
unutarnjih odnosa meu samim pomorcima i
zaposlenicima na kopnu.
Organizacija se kao proces stalno mijenja jer u procesu
ukupne radne aktivnosti dolazi do odreenih promjena u
nekom dijelu ukupnih elemenata tog procesa.
Kao prijevozna djelatnost, morsko brodarstvo nalazi se u
sferi proizvodnih djelatnosti, iako rezultat pomorsko-
prijevoznog procesa nije novi proizvod, nego samo
usluga, ali usluga koja kompletira druge proizvode
ljudskog rada kao vrijednosti.
42
43
FUNKCIJE U MORSKOM
BRODARSTVU
- Razvojna funkcija
- Kadrovska funkcija
- Nabavna funkcija
- Prodajna funkcija
- Pomorsko prijevozna funkcija
- Financijsko-raunovodstvena funkcija
Razvojna funkcija
Razvojna funkcija razvila se iz nabavne funkcije koja je
sintetizirala sve one poslove vezane za nabavu i
osiguranje osnovnih imbenika pomorskog prijevoza, a to
su brodovi i ljudi.
Model razvojne funkcije trebao bi obuhvaati tri osnovne
skupine zadataka: istraivanje razvoja, programiranje i
planiranje razvoja te investiranje u brodove.
Istraivanje i analiza brodskog prostora u okviru razvojne
funkcije imaju karakter marketinga jer se rezultati u
prvom redu koriste da bi se ponuda brodara u budunosti
prilagodila eljama i potrebama trita. Vano je i
poznavanje trita za nabavu brodova, gdje se koristi
programiranje i planiranje razvoja.
44
Kadrovska funkcija
Poseban je zadatak kadrovske funkcije osiguranje
dovoljnog broja strunih i osposobljenih djelatnika za sve
poslove i zadatke pomorsko-prijevoznog procesa
brodara.
Znaenje kadrovske funkcije se ogleda u:
razvoju kadrova koji obuhvaa istraivanje kadrova, izvor i
plan kadrova,
radnom odnosu koji ukljuuje nove djelatnike,
rasporeivanje, raskid radnog odnosa i evidenciju kadrova, i
socijalno-zdravstvenoj zatiti koja obuhvaa standard
zaposlenih, psihologa, socijalnog radnika i ambulantu.
Djelomice se ti zadaci mogu obavljati i izvan kadrovske
funkcije, a kod nekih brodara uope se ne obavljaju.
45
Nabavna funkcija
Nabavna funkcija u irem smislu ima poseban zadatak
nabavljati i priskrbiti poduzeu sve imbenike pomorsko-
prijevoznog procesa, sredstva za rad i predmet rada. U
morskom brodarstvu nema materijalne proizvodnje jer se
kao rezultat pomorsko-prijevoznog procesa ne dobiva
novi proizvod, nego samo usluga, koja se tijekom
procesa koristi i svretkom procesa potpuno potroi,
dakle ne moe uskladititi i koristiti u neko drugo vrijeme.
Poseban je zadatak nabavne funkcije u brodarstvu
nabavljanje potronog i inventarskog materijala za
brodove i urede i eventualno za druge djelatnosti
brodara. Mnogi poslovi nabavne funkcije mogu obavljati
na brodu.
46
Prodajna funkcija
Ovom funkcijom pomorski brodar obavlja realizaciju svoje
osnovne djelatnosti, prodaju brodskoga kapaciteta, tj.
prijevoza. Poslovi traenja tereta ili putnika prije poetka
putovanja broda, upravo su poslovi i zadaci prodajne
funkcije brodara.
Aktivnost prodajne funkcije preteito je usmjerena na
postizanje odreene uspjenosti poslovanja u nekom
odreenom razdoblju. Smatra se da uspjenost
poslovanja brodara ovisi o dvjema sposobnostima. Prva
je sposobnost gledanja unaprijed te pravodobno i tono
djelovanje, radi stvaranja ili iskoritavanja odreenog
poslovnog prostora. Druga je sposobnost uinkovitog i
ekonominog iskoritavanja brodova, osobito novih
tipova broda.
47
Te dvije sposobnosti mogu se ponajvie nai u djelovanju
razvojne i prodajne funkcije brodara, u smislu da je
razvojna funkcija ta koja, gledajui u budunost, stalno
vodi rauna da je brodar opremljen suvremenim
brodovljem, a prodajna funkcija da stalno nastoji
optimalno uposliti to brodovlje. Neskladom djelovanja tih
dviju funkcija dolazi do opadanja uspjenosti poslovanja
brodara. Poslovi prodajne funkcije moraju se skladno
povezati s poslovima i zadacima svih ostalih funkcija u
integrativnu organizacijsku cjelinu.
Organizacijska rjeenja prodajne funkcije razliitog su
pristupa, s obzirom na to da je morsko brodarstvo izrazito
meunarodna djelatnost. Organizacije prodajne funkcije
razlikuju se s obzirom na vrstu brodarstva, tj. vrstu
prijevozne slube brodara.
48
Pomorsko-prijevozna
funkcija
Pomorsko-prijevozna funkcija obuhvaa sve poslove i
zadatke koji su neposredno povezani s pomorskim
prijevozom u uem smislu, tj. s primanjem tereta u luci
ukrcaja, prijevozom tereta od luke ukrcaja do luke
iskrcaja, kao i predajom tereta u luci iskrcaja. Obuhvaa
odreene poslove i zadatke koji se obavljaju u
organizaciji brodara na kopnu i na brodovima.
Najvei dio poslova i zadataka pomorsko-prijevozne
funkcije brodara obavljaju se na brodovima. Brodski
poslovi dijele se obino na poslove slube palube,
poslove slube stroja, poslove ope slube i poslove
primanja tereta.
49
Financijsko-
raunovodstvena funkcija
Da bi se pomorsko-prijevozni proces kontinuirano odvijao
i uspjeno priveo kraju, prethodno je potrebno nabaviti
novac i dalje osiguravati njegov redoviti priljev. Taj vrlo
vaan zadatak pripada financijsko-raunovodstvenoj
funkciji brodara. Budui da se proces odvija u stalnim
promjenama novanog i robnog oblika, to znai da ga
treba kontrolirati u novanom i robnom obliku.
Financijsko-raunovodstvena funkcija odgovorna je za
prikupljanje i davanje informacija o pomorsko-
prijevoznom procesu iskazanom u novanom obliku.
Financiranje, tj. pribavljanje novca javlja se u poetku
pomorsko-prijevoznog procesa pa se u vezi s tim ti
poslovi prvi i razmatraju.
50
Poslovi financiranja dijele se na:
financiranja s nacionalnom valutom,
poslove deviznog financiranja,
financijsko knjigovodstvo,
knjigovodstvo osnovnih primanja, materijalno knjigovodstvo,
obraun brodskog prijevoza i
poslove zakljunih rauna.
51
Suvremeniji oblici organiziranja
brodarskih poduzea
Postoje razliiti stupnjevi razvitka i primjene
organizacijskih tipova.
Uspostavljanje veza ovisi u velikoj mjeri o tipu
organizacije. Kod centraliziranog tipa, nalozi i preporuke
idu od centra prema izvriteljima, a nadzor i kontrola
izvrenja osigurani su povratnom vezom. Decentralizirani
tip organizacije predvia vea prava glede donoenja
odluka, ali i preuzimanje odgovornosti za poslovni
rezultat. Rukovoditelji na niim razinama i izvritelji,
nadzor i kontrolu izvrenja naloga dobrim dijelom
obavljaju sami. Naime, preporuke i informacije dolaze iz
centra, a centar povratno dobiva informaciju o tomu to
se odluilo i poduzelo. Alternativno, mogue je prethodno
meusobno izmijeniti informacije i potom zajedniki
donijeti odluke.
52
Tradicionalna organizacija
Tradicionalni tip organizacije brodara, tj. standardna
organizacija 1930-ih godina, razvijala se iz doba propasti
jedrenjaka. Oito je da ovaj tip organizacije jo uvijek
moe zadovoljiti brodare koji nemaju sofisticirane
brodove, a posade i asnici im imaju samo temeljna
znanja i minimalnu potrebnu strunu osposobljenost.
Veina komunikacija usmjeravala se preko vijea
direktora, tj. uprave poduzea. Izbor zapovjednika i
upravitelja stroja za brodove takvih poduzea od vitalnog
je znaenja za brodara. U takvim poduzeima vrlo je
tanka organizacija na kopnu. Najvei dio ljudi iz uprave
poduzea ima iroko polje odgovornosti i velik broj veza u
komunikacijama, osobito ako su se izbjegle strogo
formalistike veze i odnosi pa mogu biti vrlo brzi u
donoenju odluka.
53
Opisana organizacija moe se openito ocijeniti kao
centralizirana jer, bez obzira na to kolike su ovlasti
zapovjednika, nisu mu prenesene sve odgovornosti u
smislu upravljanja poduzeem, tj. odgovornost za
poslovni rezultat koji se oekuje na temelju donoenja
nekih odluka menadmenta.
Slubeno nije bilo predvieno da bilo tko koordinira razne
funkcije koje imaju veze s brodovima, ali kad god se za to
javila potreba, u mnogih su brodara tu funkciju preuzeli
operativni i komercijalni sektori.
U traenju naprednijih tipova organizacije koji bi popravili
tu situaciju (izrazita snaga funkcijski orijentiranih odjela
nasuprot koordinatora bez veih ovlasti), neki su brodari
obratili pozornost na matrinu organizaciju (matrix
organisation) koja je ve bila usvojena u drugim
gospodarskim djelatnostima.
54
Suvremeniji oblici organiziranja na
brodovima i upravljanje brodova
Primjerena organizacijska struktura brodarskog poduzea
trebala bi omoguiti postizanje eljenog rezultata, to
znai da mora biti djelotvorna.
Jedan od osnovnih ciljeva u uspostavljanju organizacije,
jest i uspostava sustava koji omoguuje brzo
komuniciranje, tj. brzo protjecanje informacija, odluka,
obavijesti i preporuka, itd., izmeu njezinih pojedinih
dijelova. Bez takvog sustava komuniciranja, upravljanje i
rukovoenje ne bi bilo mogue provoditi na odgovarajui
nain.
55
Komunikacija i njezin utjecaj na
kvalitetnije poslovanje na brodu
Uinkovit sustav komunikacija znai neprekidnu
mogunost traenja i dobivanja informacija tijekom
radnog procesa od drugog lana posade ili od
zapovjednika. Zapovjednik djeluje na pojedine nositelje
poslova, ali i oni djeluju svojim odlukama i izvrenjem na
zapovjednika jer je rukovoenje rad pomou drugih.
Nikakvo savrenstvo organizacijske strukture na
brodovima i formalnog sustava komunikacija ne moe
pridonijeti uinkovitosti ako ne postoji takav sustav
meuljudskih odnosa koji postupno eliminira osjeaj
nepovjerenja i neprestano budi osjeaj pripadanja i
postojanja zajednikog interesa.
Neke komunikacijske mree omoguuju veu brzinu od
drugih, no ta brzina moe ii na raun tonosti i morala.
56
U brodskom kolektivu najfunkcionalnija je mrea
slobodnog tipa kod koje su svi sa svima u vezi, tako da
svatko moe neposredno komunicirati sa svakim.
Meutim, ovo je shvaanje nepotpuno: u veini brodskih
organizacija postoje jasna poimanja o tomu tko treba s
kim razgovarati i tko stvarno govori. Razlikujemo
formalnu i neformalnu mreu. Formalno, svatko sa
svakim moe razgovarati, dok u stvarnosti mrea katkad
izgleda drugaije. Mrea komuniciranja dokazuje
postojanje formalne i neformalne organizacije.
Slobodne mree bolje su od hijerarhijskih. Slobodne,
krune mree utjeu na relativno izjednaavanje
sudionika procesa rada, ine da svakomu bude dostupan
otprilike jednak broj kanala i imaju prednost pred
hijerarhijskim mreama u kojima jedna osoba ima mnogo
susjeda, a ni jednog suradnika.
57
Ako elimo postii brzinu i uinkovitost, onda emo
izabrati oblik mree koja je brza. U tom sluaju,
hijerarhizirana mrea s rukovoditeljem prema kojem vodi
jedna veza, bolja je jer postoji centar organizacije, postoji
jasna organizacija, odreeni posao svakog lana posade
koji ne ostavlja mnogo mogunosti lutanja u izvrenju.
Takva skupina brzo zapoinje rad na zadatku, bre
djeluje i bre obavlja zadatke. Meutim, dugorono takve
hijerarhijske mree u brodskoj organizaciji mogu biti funk-
cionalne, ali zato to sprjeavaju inicijativu i motiviranost
veine posade u procesu rada.
58
DJELATNOSTI UPRAVLJANJA
BRODOVIMA
U svjetskom brodarstvu, mnogi se brodari odluuju prenositi
svoje funkcije upravljanja brodovima na specijalizirane tvrtke
za poslove upravljanja brodovima (Ship management
Companies).
Potpuno upravljanje brodovima se javlja kad
menadmentska kompanija preuzima sve funkcije brodara.
Djelomino upravljanje je ono kad menadmentska
kompanija preuzima jednu ili vie funkcija, pa se prema
tomu kriteriju dijeli na:
trgovaki/komercijalni menadment, to znai da je
menadmentska kompanija preuzela obavljanje
operativnih komercijalnih poslova,
tehniki menadment, tj. voenje operativnih tehnikih
poslova, i
administracija.
59
MENADMENT NA
BRODU
Pod ship management podrazumijeva se voenje broda,
poslovanje, upravljanje, rukovoenje brodom, brodovima.
Menadment broda je skup radnji vezanih uz brod, ve
od ideje da se u neku investiciju u brod uope ue, tj. od
ideje da se brod sagradi ili nabavi rabljeni brod, pa sve do
kasnije prodaje tog broda na tritu rabljene tonae ili,
konano, prodaje u staro eljezo.
Kad se danas govori o menadmentu broda, tj. o
djelatnosti upravljanja brodom, prvenstveno se misli na
menadment treih, koji nisu vlasnici broda i s kojima
vlasnici zakljuuju ugovor kojim odreenu funkciju, ili
nekoliko funkcija, preputaju specijaliziranim tvrtkama
koje ugovorene poslove obavljaju u ime vlasnika i za
njegov raun, uz ugovorenu naknadu.
60
Menadment na brodu predstavlja novi pristup brodskim
operacijama, a cilj je ove vrste menadmenta da se
jednostavno cjelokupno ekonomsko voenje broda
prepusti oficirima na brodu, s organizacijom na kopnu
koja prua samo usluge potpore. Za takvo izvrenje
zadataka, brod mora imati stalnu posadu jer je rad
razliitih posada neprihvatljiv. Glavna prepreka sastoji se
u tomu to bi u tom sluaju morale revidirati postojee
radne ugovore, a danas mnogi brodovi posluju na osnovi
izmjene posade.
Potencijalne prednosti ovog sustava tako su izvanredne
da bi trebalo razmotriti uvoenje pilot-programa.
Vlasnici se moraju odluiti izmeu rjeavanja unutar
tvrtke I outsourcinga/ustupanja (eksternaliziranja) za (1)
komercijalna pitanja, (2) tehnika pitanja i (3)
administrativna pitanja.
61
Rijetko se odobrava outsourcing za administrativne
aspekte. Outsourcing za trgovaki menadment imbenik
je koji e vlasnici uzeti u obzir, ali samo e ogranien broj
njih krenuti ovim smjerom, vjerojatno u specifinom
sektoru brodova. Dakle, u sreditu je pozornosti za
outsourcing tehniki menadment (ili njegova glavna
potkomponenta, menadment posade).
Da bi se odabrao brodski menader, glavni kriteriji za
donoenje odluke varira ovisno o veliini tvrtke
brodovlasnika te o poslovnom iskustvu vlasnika koje je
stekao s tim tipom/tipovima brodova za koje se razmatra
outsourcing (eksternaliziranje).
62
63
Posjedovanje i upravljanje brodovima je sloena
djelatnost
Bilo koja aktivnost koja je povezana u svezi voenja,
upravljanja, rukovoenja brodskim aktivnostima, moe se
nazvati brodskim menadmentom. Glavni elementi
upravljanja brodom:
- trgovaki menadment, kojeg neki nazivaju I
komercijalni menadment;
- tehniki menadment.
- administracija
TO JE BRODSKI MENADMENT?
64
TRGOVAKI MENADMENT-
KOMERCIJALNI MENADMENT
Sve aktivnosti povezane sa stjecanjem ukupnih prihoda od broda.
- Iznajmljivanje, odnosi s posrednicima,
dogovaranje i naplaivanje vozarine;
- Skladitenje;
-Odnosi s lukim agentima, brodarima, lukim
vlastima, itd;
-Obraun i upravljanje rashodima i prihodima.
Veina vlasnika smatra da je trgovaka pitanja najbolje zadrati
unutar tvrtke, iako je eksternaliziranje ustupanje trgovakog
menadmenta vaan aspekt u raunici vanjskog menadmenta.
65
TEHNIKI MENADMENT
Sve to je na bilo koj i nain povezano s odravanjem i ispravnim
radom broda.
- Upravljanje posadom;
- Planirano tehniko odravanje;
- Popravci;
- Smjetanje broda u luke;
- Smjetanje broda na suhom, dokovanje, klasa i dr.;
- Nabavljanje zaliha i dodatnih dijelova te njihovo dostavljanje na brod;
- Osiguranja: rukovodenje radnim mjestima i albama;
- Raunovodstvo, upravljanje novcem i budetom;
- Suradnja s nadzomim vlastima i tijelima,
- osigurati da su potrebni standardi i propisi ispunjeni.
66
MENADMENT POSADE-
CREWMAN
Menadment posade je najvaniji imbenik u Tehnikom
menadmentu
Sve to je povezano s posadama i njihovim radom na brodu spada pod
menadmentom posade:
- Obuka i obrazovanje posade;
- Odabir posade: intervjuiranje i regrutiranje;
- Administracija prije ukrcaja: lijeniki pregledi, kretanja, dokumenti;
- Administracija nakon ukrcaja: opskrbljivanje posade hranom,
stvaranje osjeaja zadovoljstva, odnosi s obitelji, lijenika
administracija, obuka na brodu;
- Administracija na obali: isplate, udjeli, odnosi s obitelji,
raunovodstvo, upravljanje ljudskim resursima, agenti za odabir
posade, itd.
67
ADMINISTRACIJA
Kod nekih poduzea za upravljanje brodovima-menadment broda,
pored trgovakog i tehnikog menadmenta upotrebljava se i
kategorija administracija, pod kojom se navodi:
- Financiranje i raunovodstvo;
- Oporezivanje, pravni poslovi;
- Reija;
- Planiranje,
- Oglaavanje / marketing.
MENADMENT PRODAJNE FUNKCIJE
U BRODARSKOM PODUZEU
LINIJSKOG BRODARA
Prodajom putnikih mjesta rukovodi menader direktor
ili ef prodajnog odjeljenja. Za svoj je posao menader
odgovoran izvrnom potpredsjedniku drutva ili glavnom
menaderu za putniki promet. Menader ili direktor
zastupa brodara na sjednicama putnikih konferencija na
kojima se, odgovoran je za suradnju s kopnenim i
zranim prijevoznicima koji prethode putnikom prometa
morem ili se nastavljaju na njega. Zatim, promotivne
aktivnosti, zatim poslovi rezervacija i prodaja putnikih
mjesta te suradnja s turistikim putnikim uredima.
Prodajna funkcija linijskog brodara koji prevozi teret,
moe se razlikovati s obzirom na veliinu brodarskog
poduzea, broj linija, plovidbene pravce, tehnologiju
prijevoza
68
Organizacija linijskog
brodarskog poduzea
Organizacijske jedinice linijskog brodarskog poduzea
mogu biti na razini sektora ili odjela, to ovisi o veliini
poduzea i drugim odluujuim imbenicima.
Opi sektor na elu kojeg je glavni menader ili direktor
ili je izravno njemu subordiniran. Taj sektor ili odjel
koordinira rad drugih sektora ili odjela i obavjetava
glavnog menadera o njihovu djelovanju. Zadae su mu
povezane s opom politikom poduzea.
Komercijalnom sektoru glavni je zadatak zapoljavanje
brodova. Uobiajeno je da se sastoji od vie odjela kao
to su: linije, odjel charteringa, odjel za opskrbu gorivom,
odjel za marketing, odjel za rukovanje teretom, odjel
osiguranja i reklamacija.
69
Tehniki sektor odgovoran je za sve tehnike operativne
poslove u vezi s brodovima poduzea. Odgovara za rad
cjelokupnog porivnog sustava, sustav sigurnosti, za
nadzor i odravanje ureaja za voenje navigacije,
suradnja s klasifikacijskim zavodima, izobrazba kadrova.
Financijsko-raunovodstveni sektor upravlja
financijskim sredstvima brodarskog poduzea. Evidentira
sve tijekove novca, prati i analizira stanje likvidnosti,
zaduenosti, kreditne sposobnosti i profitabilnosti
poslovanja, izrauje financijske planove.
Sektor za rad s konferencijama obavlja sve poslove koji
proizlaze iz lanstva poduzea u linijskim brodarskim
konferencijama.
Kadrovski sektor obavlja sve poslove u vezi sa svim
zaposlenicima. U mnogim brodarskim poduzeima to
vodi opi sektor, a u velikim brodarskim poduzeima
obino poseban odjel.
Razvojni sektor organizacijska je jedinica koja se
uspostavlja samo u velikim brodarskim poduzeima.
70
MENADMENT PRODAJNE FUNKCIJE U
BRODARSKOM PODUZEU SLOBODNOG-
BULKERSKOG BRODARA
Poslovi i zadaci prodajne funkcije slobodnog brodara
povezani su u organizacijsku jedinicu koja nosi naziv
chartering. Rukovoditelj odjela za chartering treba
svakodnevno biti informiran o osnovnim uvjetima na
tritu slobodnog prostora.
Chartering odjel dijeli se na tri skupine poslova, i to:
prodaja brodskog prostora,
obraun vozarina, i
obraun brokera (eventualno agenata).
Traenje i nalaenje optimalnog zaposlenja za brodovlje
brodara u odreenom vremenu i u odreenoj situaciji
slobodnog trita, smatra se posebnim zadatkom
prodajne funkcije.
71
Organizacija slobodnog-
bulkerskog brodarskog
poduzea
Glavni je imbenik organizacije slobodnog brodarstva
(tramperskog i bulkerskog poduzea) njegova veliina.
to je manji broj brodova, to je organizacija poduzea
sve jednostavnija. ak i poduzea srednje veliine
nemaju neke sektore ili odjele, a ako ih imaju, u njima je
daleko manji broj zaposlenika i na neki nain imaju ire
podruje poslovanja, a u prosjeku su veeg stupnja
osposobljenosti nego oni u linijskom brodarstvu.
Openito vrijedi da je organizacija poduzea slobodnog
brodara slina onoj u linijskom poduzeu. Ona takoer
imaju komercijalni sektor, tehniki sektor, financijski
sektor, itd.
72
Komercijalni sektor, tj. odjel charteringa, znatno je
razvijeniji od onog u linijskom poduzeu. Osnovni je
zadatak te jedinice zapoljavanje broda. Stoga,
permanentno prati aktualne zakljuke drugih brodara i
unajmitelja te nastoji doi do saznanja o glavnim
lancima zakljuenih ugovora. Mora se informirati o
politikim i gospodarskim dogaajima koji se reflektiraju
na trite brodskog prostora. Stalno se informira o lukim
trokovima i u nekim brodarskim poduzeima o
trokovima goriva, a prati i kretanja operativnih trokova
broda. Uz poslove prodaje brodskog prostora, obavlja i
poslove obrauna vozarina.
Vrlo esto e bulkersko poduzee zapoljavati svoje
brodove za raun srednjih i velikih industrijskih poduzea,
i to na temelju ugovora na vrijeme na dulji rok, pa ak i
viegodinji. Jasno je da u takvim sluajevima ne treba
sloena organizacijska struktura.
73
MENADMENT PRODAJNE FUNKCIJE U
BRODARSKOM PODUZEU TANKERSKOG
BRODARA
Menader prodaje razlikuje se prema tipu zavisnog i
nezavisnog tankerskog brodara. U sastava oligopola
proizvoaa nafte nalazi se u veini sluajeva i sektor u
kojem se vodi brodarstvo tog poduzea ili kompanije. U
takvoj situaciji, menader ili direktor tog sektora skrbi o
tehnikim i kadrovskim operativnim poslovima, a
zapoljavanje brodovlja obavlja se u koordinaciji s drugim
menaderima tih kompanija. Slina je situacija i s
tankerskim poduzeima koji sklope ugovor na vrijeme, i
to dugogodinji ugovor da e svojim brodovljem obavljati
usluge velikih proizvoaa i preraivaa nafte.

74
MENADMENT PRODAJNE FUNKCIJE U
BRODARSKOM PODUZEU TANKERSKOG
BRODARA
Neto je drugaija situacija kod nezavisnih tankerskih
poduzea, koji svoje brodove zapoljavaju na spot tritu,
na kojem menader prodaje brodski prostor. Menader
ima i te kako vanu ulogu pri sklapanju takvih ugovora jer
se za svako novo putovanje ugovara i nova cijena
vozarine, a za razliku od gore navedenog dugogodinjeg
unajmljivanja broda, cijena vozarine za cijelo vrijeme
koritenja ostaje u biti nepromijenjena. Stoga su poslovi
menadera kod nezavisnih brodara u tankerskim
poduzeima slini i poslovima menadera prodajne
funkcije u poduzeima slobodnog brodarstva.
75
Organizacija tankerskog
brodarskog poduzea
Organizacija tankerskog brodarskog poduzea slina je
organizaciji tramperskog i bulkerskog brodarskog
poduzea zato to su im prijevozne djelatnosti sline.
Tankersko se brodarstvo moe podijeliti na dva tipa tip
kompanija iji su brodovi, njih zapoljavaju naftne
kompanije i njima upravljaju kao industrijskom flotom, i
drugi je tip nezavisnih tankerskih poduzea.
U prvom sluaju, tankersko brodarsko poduzee ustvari
postaje sektor u sveukupnoj organizacijskoj jedinici
naftne kompanije. Gotovo je jednak sluaj kad naftna
kompanija s tankerskim brodarom sklopi ugovor o time
charteru. Na temelju toga ugovora, tehniki i kadrovski
operativni poslovi ostaju u potpunosti obveza
brodovlasnika ili brodara, a poslovi zapoljavanja obveza
su naftne kompanije.
76
Organizacija tankerskog
brodarskog poduzea
Organizacijska struktura nezavisnih tankerskih poduzea
vrlo je slina organizaciji tramperskog i bulkerskog
poduzea, a ponajvie je ovisno o veliini poduzea i
nainu zapoljavanja broda. Ako se radi o brodaru koji
radi na tzv. otvorenom tritu, posebno istaknutu ulogu
imat e chartering odjel. Ako se radi o nezavisnom
tankerskom poduzeu ija je prednost, dakle, na temelju
dugoronih ugovora na vrijeme, operativni poslovi svode
se uglavnom na tehniko-operativne poslove, to znai i
jednostavniju organizacijsku strukturu.
77
78
TO NE MOEMO
SMATRATI DA SPADA U BRODSKI
MENADMENT?
Strateko planiranje, strateki menadment.
Openito, sve djelatnosti koje ne ukljuuju
izravno fiziku prisutnost broda.
79
POSTOJE TRI TIPA
ORGANIZACIJE BRODSKOG
MENADMENTA
Starogrki nain. Svi su ukljueni u sve, a vlasnik
broda donosi konanu odluku o svemu. Antika
struktura - jog uvijek se koristi u malim tvrtkama.
Brodski menadment unutar tvrtke: neovisni odjel
tvrtke odgovoran je za sam menadment tvrtke.
Uinak odjela mjeri se prema unaprijed
dogovorenim indikatorima. Ovo je uglavnom sluaj
u velikim tvrtkama.
Neovisni brodski menadment: nepovezana tvrtka
djeluje pod istim uvjetima koji su navedeni gore.
80
NEOVISNI BRODSKI
MENADMENT- USTUPANJE
- Rije o eksternaliziranju je postala krilatica krajem 90-tih
godina prolog stoljea.Razvilo je dobre i loe konotacije.
Negativne uglavnom dolaze zbog gubitka radnih mjesta u
tradicionalno pomorskim zemljama, znai pristup radnim
mjestima i jeftinoj radnoj snazi.
- Eksternaliziranje menadmenta plovila postao je klasian
nain upravljanja flotom za male tvrtke ili tvrtke srednje
veliine u zadnjih 10 do 15 godina.
- Menaderova izvedba openito se mjeri prema njegovoj
sposobnosti da se dri unaprijed dogovorenog budeta.
- Odluka o eksternaliziranju je sloena...
81
RANE MOTIVACIJE
Na samom poetku ('70-ih i'80-ih), motivacije vlasnika bile
su uglavnom ekonomske.Prvi i drugi naftni ok.
Menader broda znao je upravljati brodom s manjim
trokovima nego sam vlasnik. Takoder je imao i druge
prednosti:
Koritenje neeuropskih posada;
Sustavnije funkcije kupnje i ugovaranja, koje vode do
smanjenja cijene;
Ekonomija razmijera postignuta koliinskom nabavom.
82
NEOVISNI BRODSKI
MENADMENT
Zapoeo'70-ih godina 20. stoljea.
Procijenjeno je da danas u svijetu postoji oko 500 neovisnih tvrtki
za brodski menadment.
Veina neovisnih menaderskih aktivnosti ukljuuje samo funkcije
upravljanja trokovima: tehniki menadment i menadment
posade.
Procjene: danas je od 20% do 25% svjetske prekooceanske flote
tee od 500 grt, ili oko 10.000 plovila, pod nekom vrstom
menadmenta.
- S 2000 brodova upravlja se u potpunosti ili tehniki;
- oko 8000 brodova predstavlja uglavnom menad-'.ment posade
(ponekad djelomino tehniki).
(Izvori: Equasis, Drewry)
83
U BUDUNOSTI VEI - UDIO
Procijenjeno je da e flota koja je pod nekim menadmentom, u sljedeih 10
godina porasti na otprilike 22.000 brodova, predstavijajui 34% svjetske
flote, tada procijenjene na 65.000 brodova teih od 500 grt.
Puni ili tehniki menadment porast e na oko 4500 brodova tijekom
sljedeih 10 godina, predstavljajui oko 7% svjetske flote.
S prosjekom od 20 lanova posade po brodu, predstavlja skupinu od 440.000
stalno ukrcanih pomoraca, ili oko 800.000 pomoraca pod menadmentom u
bilo koje vrijeme.
Ovo predstavlja potpuni godinji rast trita menadmenta od oko 8%, a
gotovo 10% na godinu za puni ili tehniki menadment. Ovo se treba
usporediti s punim rastom flote procijenjenim na 2.5% na godinu tijekom
sljedeih 10 godina.
Stoga, predviamo veliko irenje aktivnosti brodskog menadmenta u
brodarski svijet. No, ovo se irenje ne bi trebalo postii po cijenu
kvalitete...
(Izvori: Equasis, Drewry)
84
VODEI MENADERI
Menadment ljudskih resursa
Razliiti izvori, obuka, kontinuitet, motivacija.
Menadment informacija
Prijenos podataka, koliina, fleksibilnost, pridravanje propisa
Menadment korisnika usluga
Dvosmjerni odnos, povjerenje, pouzdanost
Menadment prihoda
Sposobnost odravanja prihvatljive razine honorara za menadment u
konkurentnoj djelatnosti, gdje je rezanje trokova laka odluka, a njezini su
uinci razorni.
Menadment reputacije: najvei izazov.
Konzistentnost, transparentnost, poslovanja.
85
DANAS SU SE MOTIVACIJE
PROMJENILE
Unutarnje:
- Fleksibilnost u smislu trgovanja sredstvima;
- Mogunost fokusiranja na stjecanje ukupnih prihoda;
- Prebacivanje odgovornosti i dijeljenje dunosti.
Vanjske:
- Nove vrste brodova;
- Dostupnost posade (najvanije danas);
- Nadzorni zahtjevi.
Financijske:
- Stjecanje reputacije iznajmljiivanjima;
- Laka dostupnost dionica;
- Laka dostupnost zajmova: zahtjevi banaka.
86
No, kao to je to uobiajeno u
sluaju eksternalizacije, postoje i
nedostaci
Gubitak kontrole;
Nepostojanje vlastitog osoblja;
Nedostatak transparentnosti u trokovima;
Nema kontrole unajmiteljeve reakcije;
Rizik irenja loge reputacije zbog drugih klijenata;
Nije lako mijenjati menadera.
87
Kako posao funkcionira?
Obala + struktura;
Dogovara se pogonski budet. Menader e se potruditi da ne
prijede granice budeta;
Menaderu se plaa fiksni godinji honorar, prema kojemu
menader plaa svoje fiksne ope trokove (osoblje, reije).
Profit poslovanja je:
Zbroj menaderskih honorara (minus) Fiksni trokovi
Vrlo vrsta struktura trokova, koja zahtijeva jednak broj brodova
pod menadmentom na bilo kojoj razini;
No, marginalni dodatni brod pod menadmentom je dobitak!
Ovo objanjava izuzetno konkurentsko okruenje.
88
Dali je ovo profitabilan
posao?
Sektor je jako konkurentan, pa je iskuenje da se
usluge naplate po krajnjoj cijeni dosta veliko;
Brodarski boom, koji se dogodio zadnjih 5
godina, nije se proirio na brodski menadment,
gdje su honorari za menadment stagnirali ili su
smanjeni;
Pa je stoga zarada ostala niska;
Ipak, mnogi ljudi uputaju se u to zbog niske
granice ulaska. I ovo stvara izazove...
89
Izazovi s kojima se suoava
djelatnost neovisnog brodskog
menadmenta
Menadment reputacije: najvei izazov.
- Konzistentnost, transparentnost.
Menadment ljudskih resursa
- Razliiti izvori, obuka, kontinuitet, motivacija.
Menadment informacija
- Prijenos podataka, koliina, fleksibilnost, pridravanje
propisa
Menadment korisnika usluga
- Dvosmjerni odnos, povjerenje, pouzdanost
Menadment prihoda
- Sposobnost odravanja prihvatljive razine honorara za
menadment u konkurentnoj djelatnosti, gdje je rezanje
trokova laka odluka, a njezini su uinci razorni.
ISMA
ISMA - Meunarodno udruenje brodskih menadera,
neprofitna je organizacija, registrirana na Cipru, a
tajnitvo se nalazi u Londonu. Osnovana 1991 godine.
Kljuni aspekt naveden u ISMA-inu razlogu osnivanja,
jest tenja za viim standardima kvalitete od onih koje
zahtijevaju meunarodni propisi.
Ciljevi i tenje ISMA-e moda su bila nadanja da e
drutvo postati neto poput elitne skupine. Meutim,
dananji popis lanova ISMA-e ne sadri imena nekih
najveih operacija brodskog menadmenta, ukljuujui V-
Ships, Anglo Eastern, Univan, itd. Je li ISMA sredstvo za
ovo ili nije, predmet je rasprave, ali predstavlja prednost
koja omoguuje lanstvo u elitnoj skupini, a koja se
temelji na pristajanju na standard kvalitete.
90
91
Ovo su izazovi s kojima se trenutano
susree InterManager, te eli doprinijeti
njihovu rjeenju za dobrobit svojih
lanova.
InterMenager je nastavak unaprijeenja ISMA-
u ka tenji da jo kvalitetnije I sveobuhvatnije
rade Shipmanageri, odnosno
Poduzea/Djelatnosti za upravljanje brodovim.
InterMenager je naslijedio ISMA-u i preuzeo
sve njene funkcije, ka tenji da jo kvalitetnije i
sveobuhvatnije radi Ship menageri, odnosno
poduzea/dijelatnosti za upravljanje brodovima.
92
Menaderi brodova u okruenju koje
se nadzire
Brodski menadment je usluna djelatnost;
Zato brodski menaderi ne dobivaju dodatne honorare za
vodenje brodova loe kvalitete;
Suprotno, svi oni radije rade s kvalitetnim brodovima
unutar umjerena budeta za pogonske trokove.
Godinji honorar za menadment bit e odreden s manje
problema.
Ovo ini brodske menadere skupinom koja ima vie
razumijevanja za medunarodne nadzornike.
Ovo je poruka koju InterManager danas eli prenijeti
Europskoj komisiji.
93
ISMA - InterManager
Struna organizacija koja predstavlja sve tvrtke koje upravljaju svojim
brodovima, bilo da su one vlasnici-menaderi ili neovisni brodski
menaderi.
Danas InterManager ima oko 30 punopravnih lanova, od kojih je broj
neovisnih menadera i vlasnika-menadera gotovo jednak. Takoder,
ima oko 50 lanovasuradnika, koji predstavljaju djelatnosti koje
suraduju s brodskim menaderima ili vlasnicima brodova.
Veina veih neovisnih menadera su lanovi.
Kao i mnogo velikih brodovlasnikih grupacija koje djeluju na razini
menadmenta unutar tvrtke. (popis se nalazi u dodatnim materijalima)
InterManager predstavlja oko 2500 brodova koji su pod
menadmentom (djelominim ili punim), te ima otprilike 100.000
pomoraca na moru u bilo koje vrijeme.
94
ORGANIZACIJA
Neprofitna organizacija, ISMA- Meunarodno udruenje
brodskih menadera,registrirana na Cipru, a tajnitvo se nalazi
u Londonu: Osnovana 1991 godine.
lanstvo u ISMA temelji se na odobrenju Izvrnog odbora.
Postoje uvjeti za Ulanjenje. (pogledaj materijale)
Ukupni prihodi iskljuivo se temelje na lanarini.
Prijateljske tvrtke:IMO(NGO status), Equasis, KPI, ICSW,
BIMCO,Intertanko,Intercargo, itd.
Predsjednik (dvogodinji mandat): Ole Stene, Aboitiz Jebsen,
Manila.
Glavni tajnik: Guy Morel, Monaco.
95
CILJEVI (ISMA-e Manadera)
INTER MENAGERA
(A) Poboljati vidljivost, transparentnost i reputaciju sektora,
zagovarajui kvalitetu u brodskommenadmentu.
(B) Razgovarati o uobiajenim problemima djelatnosti, te
doprinijeti njihovu rjeenju.
(C) Sakupiti vrijedne informacije i distribuirati ih naim
lanovima.
96
TRANSPARENTNOST I
REPUTACIJA
Ukljuiti se u djelovanja koje je inicirala djelatnost pokazujui
nag osjeaj za korporativnu drutvenu odgovornost:
-InterManagerov Kodeks ponaanja uveden je 2007.
godine. Svi se lanovi moraju ponaati prema njegovim
odrednicama. (tekst je u priloenim materijalima)
Obraati se medijima kao predstavniko tijelo djelatnosti
brodskog menadmenta.
Suradnja s drugim brodarskim vlasnicima udjela u podrujima
u kojima se slika brodarstva moe poboljati.
97
Kako pridonijeti rjeavanju
problema djelatnosti (1)
Kod manjak pomoraca:
Odgovor: Odbor za regrutiranje i obuku osnovan je da
bi se bavio tim problemom i predloio rjeenja.
Djelovanje: Pravilo o kadetima uvedeno je 2007. godine.
lanovi InterManagera obvezuju se da e preuzeti u
prosjeku jednog kadeta po brodu koji je pod
menadmentom.
Projekt: Potvrda pomorskih kola da garantiraju
kvalitetnu poduku.
Ostali projekti: zajedniki razmatrani s Intertankom i
Intercargom.
98
Kako pridonijeti rjeavanju
problema djelatnosti (2)
Kontakti s nadzornicima:
Djelovanje: IMO-EU odbor osnovan je da bi odravao
kontakte s nadzornicima i prenosio njihove zahtjeve.
Potreba za voenjem inicijativa djelatnosti:
Odgovor: osnovan je novi Odbor za projekte, koji e
razmisliti o moguim aktivnostima koje mogu doprinijeti
naoj djelatnosti.
Djelovanje: Projekti.
Primjer: Projekt Baze podataka tekuih trokova. Projekt
kadrova. Projekt infiormacijskog sustava, itd.
99
InterManager i Europska komisija
InterManager je voljan uiniti vie za poboljanje djelatnosti,
ali je ogranien svojom veliinom i financijskim sredstvima.
Voljeli bismo odrediti zajednike projekte s Europskom
komisijom, koji bi nam dopustili postizanje naih ciljeva
poboljanja kvalitete, te dobivanje potrebne financijske i
administrativne potpore.
Primjeri:
Financijski doprinosi za financiranje potvrda pomorskih kola;
Financijska potpora za stvaranje javne Baze podataka tekuih
trokova;
Smanjena stopa PSC-a za brodove pod InterManagerom
SHIPMAN 98
SHIPMAN (Ship Management Agreement) standardni
tipizirani ugovor za upravljanje brodovima osnovao je
BIMCO1988. godine.
Glavni je zadatak osnivake skuptine u vrijeme
razvijanja SHIPMAN-a bio pripremiti dokument koji e
dati jasne propise, koji e pak omoguiti ujednaenost
izmeu prava i obveza brodovlasnika i upravitelja,
reducirajui rizik neslaganja i omoguujui laku
interpretaciju ugovora. Moemo rei da je ovim ugovorom
i ta tenja uspjeno ostvarena.
100
CREWMAN
Menadment posade moe initi poseban dio dogovora.
BIMCO se potrudio dati pomo u ovom segmentu svojim
Standardnim dogovorom o menadmentu posade
(CREWMAN). Postoje dvije verzije dokumentacije:
CREWMAN A trokovi i honorar i CREWMAN B
paual.
Osnove ugovora u skladu s pojmovima i uvjetima
ovog ugovora, za vrijeme njegova trajanja, menaderi e
obavljati poslove oko upravljanja brodovima kao agent u
ime brodovlasnika.
101
STCW
STCW konvencija je 1978. godine bila prvo orue za
unoenje osnovnih uvjeta za izuavanje, certificiranje i
dranje strae pomoraca na meunarodnoj razini. Prije
nje, standardi primjenjivani na asnike i pomorce donosili
su se na razini drave, bez obzira na prakse drugdje.
STCW je doveo minimalne zahtjeve u vezi s izobrazbom,
certifikacijom i dranjem strae pomoraca kojih se sve
zemlje moraju drati.
STCW se ne bavi razinama posade (ovim se bavi
regulacija 13 SOLAS, poglavlje V., i IMO rezolucija
A890(21) dodana 1999.).
STCW je proao radikalne izmjene koje su dovele do
usvajanja STCW 95.
102
103
MENADMENT U LUKAMA
Meunarodni pomorski promet u posljednjih sto godina uvean je
dvadeset puta, a zadnjih je pet desetljea povean gotovo deset
puta, to je uvjetovano ponajprije porastom stanovnitva,
porastom svjetske industrijske proizvodnje i meunarodne robne
razmjene te razvojem prometne tehnologije. Kretanje svjetskoga
pomorskog prometa rezultat je kretanja svjetske privrede i
meunarodne trgovine.
U odvijanju pomorskog prometa postoji neizbjena meuovisnost
u razvoju svih elemenata pomorske privrede brodarstva,
brodogradnje i luka.
Brodarstvo mnogo fleksibilnije nego luke. Brod se danas otpisuje
u razdoblju od osam do deset godina, a trajanje je lukih
kapaciteta mnogo due, brodar moe promijeniti relaciju broda, a
luke su fiksirane na svojim lokacijama.
104
ULOGA I VANOST LUKE U
GOSPODARSKOM SUSTAVU
Osnovni je zadatak i svrha postojanja luka povezivanje kopnenog i
pomorskog prometa te slue kao zbirno mjesto u koje se slijeva
promet sa svih prometnih putova i prijevoznih sredstava. Morske
luke nisu i ne mogu biti same sebi svrha, njihov je zadatak da
pruanjem najpovoljnijih usluga, pri to niim izdacima, pomau
irenju gospodarske djelatnosti na to vea prostranstva svijeta.
Luke svoju ulogu i znaenje iskazuju time to su:
sredita koordinacije prometnih grana,
robno-prometna sredita kojima se obavlja transfer tereta izmeu
prometnih grana i unutar luka i regija, i
amortizeri za neutralizaciju neravnomjernosti u prevoenju
pojedinim prometnim granama i u distribuciji robe i prometa na tritu.
TENDENCIJE U RAZVOJU
LUKA
Razvoj svjetskog lukog prometa mora biti tako definiran
da udovoljava kretanju meunarodne robne razmjene i
promjenama morskog brodarstva.
Pri prilagoavanju luka tendencijama pomorske robne
razmjene, treba voditi rauna o koliini tereta, pravcima
kretanja tereta i strukturi prometa.
Glavnina svjetskoga kontejnerskog prometa tee na
relaciji Daleki istok SAD, tj. Daleki istok Zapadna
Europa. Uoljivo je da je od 11 vodeih svjetskih
kontejnerskih luka, njih devet smjeteno na Dalekom
istoku, a dvije su u Europi.
105
FUNKCIJE LUKE
Osnovne tehnoloko-ekonomske funkcije luka:
prometna funkcija,
trgovaka funkcija, i
industrijska funkcija.
Osnovni je sadraj prometne funkcije luke prekrcaj tereta
ili putnika i veza izmeu pomorskog i kopnenog prometa.
Trgovaka funkcija u luci obuhvaa kupoprodaju robe te
dodatne zahvate na robi koji poveavaju njezinu trinu
vrijednost.
Luke postaju optimalna mjesta za smjetaj itava niza
industrijskih grana, u njima se obavlja industrijska
prerada sirovina i proizvodnja gotovih proizvoda.
106
RAZVOJNO PLANIRANJE
LUKOG SUSTAVA
Planiranje cjelokupnog lukog sustava zemlje
(makroplaniranje) treba se uskladiti s potrebama i
mogunostima okruenja, a plan svake luke posebno
(mikroplaniranje) treba se uskladiti s opim planom
razvoja cijelog lukog sustava. Izmeu makroplaniranja i
mikroplaniranja djeluju povratne veze.
Osnova je dobrog mikroplaniranja i makroplaniranja luka
prognoziranje sadanjih i buduih robnih tijekova. Dobra
analiza robnih tijekova osnova je za odreivanje
prometnog trita i gravitacijske luke zone. Na temelju
podataka o robnim tijekovima i prometnom tritu koje
gravitira prema nekoj luci ili lukom sustavu, moe se
izraditi prognoza budueg prometa.
107
Metodologija razvojnog
planiranja luka
Razvojno planiranje luka kompleksan
je i odgovoran posao koji se odvija u
vie razliitih faza (UNCTAD
metodologija).
Posebnu pozornost treba posvetiti
prognoziranju prometa te
ekonomskom i financijskom
vrednovanju plana.
108
Planiranje razvoja luka
Prognoza lukog prometa -
utvrivanje koliine, vrste i strukture
tereta koji e se u iduem razdoblju
kretati lukom, i svojstva brodova koji
e uplovljavati u luku.
Plan razvoja djelatnosti na osnovi
analize trita i marketinga
109
Planiranje razvoja luka
Plan razvoja investicija i lukih
kapaciteta - Luke moraju
investiranjima u svoje kapacitete
pratiti zbivanja na svjetskom tritu.
Planiranje razvoja kadrova - sve
vea potreba za strunim i usko
specijaliziranim kadrovima.
Planiranje unaprjeenja poslovanja
110
Planiranje razvoja luka
Potrebno je provesti usklaivanje i
povezivanje planova svih subjekata u
lukom poslovanju te planova
donesenih za svaku luku djelatnost
zasebno.
U sluaju da imbenici koji djeluju na
poslovanje luke vie nisu realni,
potrebno je mijenjati donesene
planove (rebalansiranje planova).
111
Planiranje razvoja luka
Pri izradi lukog razvojnog plana,
pozornost treba posvetiti
ekonomskom (koliko je planirani
objekt koristan sa stajalita
nacionalnoga gospodarstva) i
financijskom (komercijalna isplativost
investicije) vrednovanju plana, kao
temeljnom pokazatelju ekonomske
opravdanosti planiranja mjera.
112
Vrste razvojnih planova
Razvoj luke sastoji se od kombinacije
srednjoronog i dugoronog planiranja
novih kapaciteta te programa
kratkoronih akcija za unaprjeenje
rukovoenja i obnove postojeih
kapaciteta. Luki se planovi dijele na:
kratkorone,
srednjorone, i
dugorone planove.
113
Sudionici u lukom
poslovanju
Kvalitetna se usluga moe ponuditi i
proizvesti jedino ako svi sudionici
sinkronizirano obavljaju postavljene
zadatke.
Pri obavljanju radnji u luci javljaju se
mnogobrojni djelatnici koji se s
obzirom na svoje zadatke dijele na:
tijela uprave
privredne subjekte
114
Vrste tereta u luci
1. generalni teret (engl. general cargo)
je komadni teret heterogenog
sastava, u suvremenoj tehnologiji
rukovanja dolazi do unitizacije
(kontejnerizacija, Ro-Ro, i slino).
2. rasuti (sipki) teret (engl. bulk-
cargo) homogenog je sastava, krca
se u rasutu stanju, bez ambalae.
3. tekui i plinoviti tereti su homogeni
tereti.
Vrste tereta u luci
Prema pravcima kretanja u lukom
prometu, teret se kategorizira na:
1. domai teret: uvozni, izvozni, i
2. tranzitni teret.
Luki promet izraava se u tonama.
Pritom se koriste tri vrste tona:
prometne tone,
manipulativne tone, i
tarifne tone.
116
Prometno-tehnoloki
proces rada u luci
Na prometno-tehnoloki proces u luci
utjee vie imbenika:promet brodova u
luci, obrt brodova u luci, radna snaga,
produktivnost veza, prekrcajni sustav.
Da bi se prometno-tehnoloki proces
mogao optimalno obavljati, luka mora biti
osposobljena za razne manipulacije
teretima.
117
Isprave u lukom
poslovanju
Najvanije isprave su: Dispozicija,
Brojaki listi, asnika potvrda, Iskaz
vaganja, Potvrda o primitku tereta,
Potvrda o uskladitenju, Prigovor o
koliini tereta, Prigovor zbog oteenja
tereta, Lista faktura, Dostavnica, Dnevni
zadatak grupe, Nalog za uskladitenje,
Skladina evidencija, Brodska mapa.
118
Dnevno operativno
planiranje ili koordinacija
Koordinacija obuhvaa plan preuzimanja
radova, raspored radne snage i
sredstava za obavljanje tih radova.
Svakodnevno se obavlja u ovisnosti o
dnevnim potrebama.
Treba sadravati: plan prometa robe,
plan kapaciteta obala i prihvata brodova,
plan skladinog prostora, plan vagona,
plan mehanizacije i radne snage.
119
Organizacijska struktura
lukog poduzea
Svaka organizacijska struktura gradi se i oblikuje s
namjerom da obavi odgovarajuu funkciju. Luki
koncesionar, tj. luko poduzee (stivador) moralo bi se
pritom povoditi trima temeljnim funkcijama:
prva funkcija treba omoguiti poduzeu da smanji internu i
eksternu neizvjesnost
druga funkcija odnosi se na osposobljavanje poduzea za
obavljanje razliitih aktivnosti, uz prilagoavanje utjecajima
okoline
trea funkcija svodi se na osiguranje uspjene koordinacije
svih aktivnosti.
120
Izbor organizacijske
strukture
Izbor organizacijske strukture poduzea zadatak je
najvieg rukovodstva u poduzeu. Jedan od najveih
problema s kojima se ono suoava pri izboru strukture,
jest postizanje ravnotee izmeu stabilnosti i
fleksibilnosti organizacijske strukture poduzea.
S obzirom na svjetska iskustva, u lukama se najee
javlja klasina tipologija organizacijskih struktura, prema
kojoj postoje tri osnovna tipa organizacijskih struktura:
funkcijska,
divizijska:
produktna divizijska
teritorijalna divizijska
potroaka divizijska
matrina.
121
Funkcijska organizacijska
struktura
Funkcijska ili funkcionalna organizacijska struktura je
struktura kod koje se podjela rada u poduzeu te
grupiranje i povezivanje poslova, kao i formiranje
organizacijskih jedinica, obavljaju prema odgovarajuim
funkcijama u poduzeu.
Najvanija je prednost ove strukture to je logina i
potvrena dugom primjenom te je jednostavnija i jeftinija
od ostalih alternativa. Ona potie specijalizaciju po
pojedinim funkcijama, lake obavlja planiranje i
organiziranje posla, vea je motivacija za rad i bolje se
kontroliraju skupine zaposlenih, ime se minimalizira
potreba za sloenim sustavom kontrole.
122
Meutim, ova struktura ima i nekih nedostataka: sporo
ulaganje i prilagoavanje promjenama u poslu i okolini,
umanjenje znaenja ukupnih ciljeva poduzea, pretjerana
specijalizacija i suen vidokrug kljunih ljudi, iskljuiva
odgovornost top-menadera za postizanje ciljeva
poduzea. Razgrananjem funkcijskih odjela sve tee
dolazi do meusobne suradnje, a to moe dovesti do
meufunkcijskih rivalstva i konflikata.
123
Divizijska organizacijska
struktura
Primjena divizijske organizacijske strukture u morskim
lukama prvenstveno bi se mogla odnositi na podjelu rada
u poduzeu, kao i na grupiranje i povezivanje srodnih i
slinih poslova te formiranje niih organizacijskih jedinica
koje bi se obavljalo prvenstveno prema vrsti tereta,
geografskom podruju i znaajnijim komitentima. Iz toga
proizlaze tri osnovne vrste divizijske organizacijske
strukture koje bi se mogle implementirati u lukama, a to
su: predmetna (prema vrsti tereta), teritorijalna (prema
geografskom podruju ako se radi o luci s vie
specijaliziranih terminala/bazena) i organizacijska
struktura prema komitentima (pravcima kretanja).
124
Projektna organizacijska
struktura
Projektna organizacijska struktura predstavlja privremenu
organizacijsku formu, i to onu koja se uspostavlja za
realizaciju jednog odreenog zadatka, tj. projekta. Bit je
projektne strukture skupiti najbolje strunjake (talente)
koji stoje na raspolaganju organizaciji, da bi se rijeio
neki problem ili sloeni zadatak, uz odreene trokove,
za odreeno vrijeme i uz zahtijevanu kvalitetu obavljena
posla. Kad je projekt zavren, projektni tim se rasputa.
Zbog toga projektna organizacija ima karakteristike
fleksibilne organizacije, koja se sposobna brzo
prilagoavati promjenama u tehnologiji i zahtjevima
okoline poduzea.
125
Matrina organizacijska
struktura
Matrina organizacijska struktura kombinira obrasce
funkcionalne i projektne strukture u istoj organizacijskoj
strukturi. Dakle, matrina struktura ukljuuje klasinu
podjelu na organizacijske jedinice te upravljanje i
rukovoenje projektom. U postojeim specijaliziranim
organizacijskim jedinicama osnivaju se i oblikuju timovi
za rad na projektu.
Primarna organizacijska struktura i dalje ostaje ona koja
je bila na snazi prije uvoenja matrine strukture, dok
projektna organizacija funkcionira kao dodatna
struktura.
126
LUKA I
POSLOVNA
POLITIKA
127
Uloga drave u razvoju
luka
Svojim utjecajem i politikom, drava moe poticati
jai ili slabiji razvoj svojeg lukog sustava.
Subvencioniranjem razvoja luka se omoguuje
poveanje prometa luke i kvantitetom i kvalitetom,
poveavaju se ekonomski uinci poslovanja, a
povratno se potie gospodarski razvoj zalea.
Multiplikativni imbenik djelovanja luke na
nacionalno gospodarstvo je velik.
Drava moe pomoi lukama ulaui u izgradnju i
odravanje luka i lukih ureaja, uvoenjem
posebnih mjera eljezniko-tarifne politike,
povoljnim uvjetima kreditiranja dravne i razvojne
investicije u lukama.
128
Nunost dravnog ulaganja u luki sustav proizlazi
iz specifinosti luke kao gospodarskog subjekta.
Luka je istodobno javna institucija jer slui javnom
prijevozu robe, ali je i zatvoreni privredni subjekt jer
se razvija iz vlastitih sredstava. Za ekonomsko
opravdanje javne intervencije nuno da drutvene
koristi budu proporcionalne intenzitetu javne
intervencija.
U razvijenim pomorskim zemljama razvojne
koncepcije osobito su usmjerene na koncentraciju
sredstava i prometa jedne do dvije velike luke.
129
Luka politika
Opa tendencija razvitka gotovo svih svjetskih luka je
koncentracija prometa u nekoliko vanih luka,
koncentracija razliitih ekonomskih funkcija u istoj luci,
tendencija industrijalizaciji, poboljanje prometnih veza
sa zaleem i tendencija za autonomnu administraciju
luke.
Uloga, organizacija poslovanje i razvoj luke, tj. cijelog
lukog sustava, odreuju se mjerama luke politike i
mjerama poslovne politike luke.
Luka politika je skup mjera kojima pomorska drava
regulira i determinira razvoj svojeg lukog sustava.
Optimalan razvoj lukog sustava mogu je samo pravilno
voenom lukom politikom koja je usklaena s ciljevima i
mjerama prometne, logistike i ire gospodarske politike
zemlje.
130
Mjerama luke politike potrebno je definirati i determinirati
prije svega sljedee odrednice i ciljeve:
mjesto i ulogu lukog sustava u ukupnom prometnom,
logistikom i gospodarskom sustavu zemlje,
znaenje, poloaj i djelokrug poslovanja pojedine luke
unutar lukog sustava,
odnos cjelokupnog lukog sustava, tj. pojedinih luka prema
konkurentnim lukim sustavima i lukama, i
nain i veliinu financiranja itavog lukog sustava te
pojedinih luka tog sustava.
Odluke vezane uz razvoj luka moraju imati srednjoroan
ili dugoroan karakter, a to znai da se moraju temeljiti na
predvianjima odreenih uvjeta na tritu.
131
Razvoj luka, primjerenim mjerama luke politike, treba se
uskladiti sa stanjem i razvojnim tendencijama
gospodarstva u zaleu i s kapacitetima eljeznikih i
cestovnih prometnica.
Mjerama luke politike, radi osmiljenog profiliranja
hrvatskih luka, potrebno je definirati, konkretizirati i
pojednostavniti:
naine financiranja i veliine ulaganja u luku infrastrukturu,
izgradnju kopnenih prometnica prema kopnenom zaleu,
nain odreivanja lukog podruja i dodjele koncesija, i
upravljanje u lukama od osobnog znaenja za Republiku
Hrvatsku, odnosno upanijskim i lokalnim lukama.
132
Poslovna politika luka
Poslovna politika luke skup je mjera kojima luka djeluje
na svoj poloaj i poveava svoju vanost na prometnom
tritu.
Mjere mikropolitike luke trebaju se usmjeriti prema:
modernizaciji lukih kapaciteta, prije svega suprastrukturnih
objekata,
poboljanju kadrovske strukturu zaposlenih i obrazovanju
kadrova,
reguliranju tarifne mikropolitike luke,
moderniziranju tehnolokog postupka rada,
poboljanju organizacije rada, i
uvoenju informacijskog sustava u rad luke.
133
Vanjske mjere poslovne politike luke ogledaju se u
stvaranju pravilnog odnosa s korisnicima luke usluge.
Za realizaciju tih ciljeva upotrebljavaju se razliite mjere:
tarifna politika, davanje raznih koncesija, sklapanje
dugoronih ugovora s korisnicima, organiziranje sajmova
ili posjeti znaajnim komitentima.
Unutranje mjere poslovne politike obuhvaaju
poslovanje luke, a cilj im je postii operativnost luke i
stvoriti glas o poslovnosti luke.
Za uinkovito uvoenje i provoenje unutranjih i vanjskih
mjera poslovne politikepristupa se izradi SWOT analize.
134
OBLICI UPRAVLJANJA U
LUKAMA
Postoje razliiti oblici organizacije upravljanja lukama,
svaki sa svojim prednostima i nedostacima, ali uvijek se
kao osnovni element u odreivanju oblika organizacije
uzimaju veliina (broj putnika i automobila) i struktura
lukog prometa (putnici na krunim putovanjima ili putnici
u linijskom prometu).
Postoje razne podjele organizacije upravljanja u lukama,
a one obuhvaaju:
nacionalno kontrolirane luke,
luke koje kontroliraju drava ili pokrajina,
luke pod gradskom upravom,
luke s autonomnom administracijom, i
privatne luke.
135
Privatizacija luka
Privatizacija se provodi podjelom dionica zaposlenicima.
Oblici privatizacije u lukama su razliiti:
davanje u zakup zemljita i lukih kapaciteta,
davanje u zakup zemljita i infrastrukture, a prodaja
suprastrukture,
davanje u zakup zemljita, prodaja kapaciteta, i
prodaja zemljita i svih kapaciteta.
U praksi se kao prednosti jaanja privatnog sektora u lukama
najee spominje:
smanjenje financijskog udjela i obveze javnog sektora,
poveanje produktivnosti konkurentskim nadmetanjem,
poveanje prorauna u drugim javnim slubama,
izbjegavanja birokratskih problema.
136
U Hrvatskoj se upravljanje lukom razlikuje s obzirom na
karakter luke. Ako je rije o lukama otvorenima za javni
promet, njima upravljaju luke uprave, dok u lukama
posebne namjene upravlja ministarstvo.
Luka uprava je neprofitna pravna osoba ije je
ustrojstvo, kao i djelatnost, ureeno Zakonom o morskim
lukama. Djelatnost luke uprave je: briga o izgradnji,
odravanju, upravljanju, zatiti i unaprjeenju pomorskog
dobra, zemljita, osiguravanje pruanja usluga od opeg
interesa, nadziranje rada trgovakih drutava koja
obavljaju gospodarsku djelatnost na lukom podruju,
upravljanje slobodnom zonom ...
137
Trgovaka drutva na podruju luke pod jurisdikcijom
lukih uprava, mogu obavljati vie djelatnosti u luci jedino
na osnovi koncesije koju daje luka uprava na temelju
natjeaja.
Pri dodjeli koncesija, prioritet je poboljanje kvalitete
usluga te poveanje prometa. Koncesija se moe davati
za obavljanje jedne trgovake djelatnosti, a ne moe se
dati koncesija jednom trgovakom drutvu za obavljanje
svih djelatnosti. Time se nastoji stvoriti klima zdrave
konkurencije meu poduzeima koja obavljaju istu
djelatnost.
138
SURADNJA MEU
LUKAMA
Bez obzira na uvijek isticane prednosti udruivanja, u
praksi je to teko provedivo jer je konkurencija meu
lukama na svim razinama u pravilu snanija od elje i
potrebe za suradnjom.
Svijetli primjer uspjene suradnje meu lukama u
povijesti je HANSA ili Hanzeatski savez. Suradnja
sjevernojadranskih luka tenja je koja je prisutna
posljednjih pedeset godina (udruga Alpe Adria, NAPAN),
ali do realizacije ideje nikad nije dolo.
Jedan od modaliteta prilagodbe i zadovoljavanja narasle
potranje za lukim uslugama, jest i suradnja meu
lukama.
139
Mogui i potrebni oblici suradnje su:
zajednika promocija na tritu,
zatita okolia,
sigurnost plovidbe,
usklaivanje lukih politika
povezivanje sa zaleem,
jaanje kruzinga.
Ovakav nain djelovanja omoguuje:
jaanje konkurentne sposobnosti,
ravnomjeran razvitak razliitih luka,
otvara se prostor za nove investicije
140
Iako brojni argumenti u korist suradnje i dogaanja na
drugim prometnim pravcima opravdavaju i nameu
suradnju meu jadranskim lukama, postoje problemi i
opravdane zapreke koje oteavaju takav proces:
velike razlike meu pojedinim lukama,
razliite pomorske i luke politike,
potreba brze izgradnje i modernizacija pojedinih luka i
kopnenih prometnica prema zaleu,
organiziranje zajednikih distributivnih sredita u zaleu koji
bi opsluivali vie luka koje pripadaju razliitim dravama,
primjerice, Trst, Rijeka, Kopar,
razliiti zakonski reimi i zakoni o slobodnim zonama, i
razliita trita radne snage.
141
ULOGA I ZNAENJE JADRANSKIH LUKA
NA SVJETSKOM POMORSKOM TRITU
Jadranske luke, kao i ostale mediteranske luke,
zanimljive su za ulaz i izlaz robe kroz Sueski kanal na
relaciji Daleki i Srednji istok Europa.
Porast prometa vei na Mediteranu nego u atlantskim
lukama. Glavni razlozi tomu su zakrenost
sjevernoeuropskih i zapadnoeuropskih luka te
poskupljenja cijena nafte pa se trai krai, jeftiniji
pomorski put.
Vodee jadranske luke u teretnom prometu jesu Trst,
Venecija, Ravena, Kopar i Rijeka. U ukupnom prometu,
najvei dio apsorbira luka Trst (vie od 70 posto) dok luka
Rijeka i luka Kopar imaju udio izmeu 16 posto i 13
posto.
142
Vodee teretne sjevernojadranske luke na svjetskom i
europskom pomorskom tritu mogu se svrstati u
kategoriju srednjih i malih luka. Osnovna je prednost ovih
luka duboka uvuenost u europsko kopno i time
skraivanje kopnenog puta prema srednjoj Europi.
Udio luke Zadar u ukupnom prometu luka od osobitog
znaenja za Republiku Hrvatsku, iznosi oko 2 posto, pa
luku Zadar i njezin daljnji razvoj treba prvenstveno
sagledavati u okviru razvitka putnikog prometa.
Luka ibenik je tijekom rata gotovo u cijelosti prestala s
radom, ali je posljednjih godina dolo do oivljavanja
prometa na terminalu za soju i umjetno gnojivo. Putniki
promet u luci ibenik u konstantnom je porastu od 2000.
143
Za splitski luki bazen podaci pokazuju da je teretni
promet gotovo u cijelosti u funkciji industrije u
Katelanskom zaljevu te da je uloga luke Split u
meunarodnom teretnom prometu minorna. Stoga
proizlazi da je upravo u razvijanju industrijske funkcije,
budunost Splita kao teretne luke. Luka Split, u ukupnom
prometu putnikih luka Hrvatske, istie se kao luka s
najveim brojem putnika.
Luka Dubrovnik biljei stalan pad teretnog prometa, to
potvruje davno postavljenu tezu o suvinosti razvijanja
teretne luke. Iako prema broju putnika luka Dubrovnik
zaostaje za vodeim lukama Split i Zadar, njezina je
uloga u sustavu putnikih luka RH od izuzetne vanosti.
144
POKAZATELJI MJERILA
USPJENOSTI POSLOVANJA
Uspjenost poslovanja u trinom gospodarstvu temelji
se na primjeni naela maksimalne racionalnosti. Bit je tog
naela da se odreenom koliinom ulaganja u
reprodukciju ostvari maksimalan poslovni rezultat.
Budui da se poslovanje zbiva u uvjetima sloenog
djelovanja raznih tehnikih, organizacijskih, trinih,
drutvenih i drugih imbenika, uspjeh poslovanja
ostvaruje se kao kompleksan rezultat djelovanja svih njih.
Zato se uspjeh poslovanja moe pouzdano ocijeniti
jedino ako se osiguraju metodoloke pretpostavke
svoenja parcijalnih uinaka pojedinih imbenika na
zbirni uinak.
145
Pojmovno odreenje
uspjenosti poslovanja
Za ekonomsku uspjenost poslovanja svakog poduzea,
osobito su znaajna ova pitanja:
jesu li usluge kvalitativno i kvantitativno dovoljno obavljene,
zadovoljava li odnos izmeu vrijednosti uinaka i vrijednosti
uloenih elemenata, i
jesu li sredstva koja su bila na raspolaganju iskoritena tako
da je poslovanjem ostvaren najvei mogui iznos za
naknadu utroenih sredstava za proizvodnju, za isplatu
plaa radnicima i za pokrie raznovrsnih drutvenih potreba.
Mjerila uspjenosti poslovanja:
proizvodnost rada,
ekonominost, i
rentabilnost.
146
Kao element radnog procesa uzima se:
u proizvodnosti rada: ukupan broj zaposlenih ili broj
uloenih sati,
u ekonominosti: koliina rada, koliina utroka predmeta
rada i vrijednost utroka sredstava za rad, ili trokovi, i
u rentabilnosti: prosjeno koriteni vlastiti kapital ili
prosjeno uloena sredstva koja su koritena za ostvarenje
poslovnog rezultata.
147
Proizvodnost rada
Proizvodnost rada je odnos izmeu koliine proizvedene
robe i usluga i utroenog ivog ljudskog rada u
odreenom vremenu. To znai da je proizvodnost rada
zapravo uinkovitost koritenja ljudskog rada.
U praksi se to naelo iskazuje kao tenja da se:
povea broj uinaka po jedinici rada, tj.
smanji koliina rada po jedinici uinka.
148