DO WE NEED A NEW SCHENGEN AGREEMENT?

Schengenski sporazum potpisan je 14. lipnja 1985. godine blizu grada Schengena u
Luxemburgu. Sporazum se bazira na ideji da ako su vanjske granice dobro očuvane, onda se
unutrašnje granice sa sigurnošću mogu ukloniti.
Sporazum je ugrađen u zakonodavstvo Unije, što daje velik doprinos nesmetanom
prolazu ljudi i dobara, jednom od najvažnijih načela zajedničkog unutrašnjeg tržišta.
„Brisanjem“ unutrašnjih granica, nadzor nad vanjskim granicama Unije znatno se povećao.
Danas postoje mnoge prijetnje, kako za Europu, tako i za sam Schengenski sustav. Tako da
sve češće čujemo pitanje: „Trebamo li novi Schengenski sporazum?“. Postoje mnogi
argumenti za, ali i protiv toga. Ova tema je vrlo kontroverzna i zahtijeva puno dijaloga i
opsežnu raspravu koja se treba provesti. Danas, jedan od najvećih problema i iskušenja je
izbjeglička kriza. To direktno utječe na Schengenski sustav i stavlja teret na čitavu Europu.
Tu su i mnoga krijumčarenja koja, među ostalom, podrazumijevaju dobru koordinacijama
među državama članicama. U 2015. priljev više od milijun migranata- mnogi od njih bili su
sirijske izbjeglice- također je povećao pritisak na europske političare da poduzmu nešto po
tom pitanju. I jedna za drugom, zemlje Unije ponovno su uvodile privremene granične
kontrole. Sve je to dovelo do mnogih iskušenja cijelog Schengenskog sustava. Činjenica je
da je povjerenje među članicama EU- a narušeno. Neke države priželjkuju da se sve vrati na
staro: da se uvedu stroge granične kontrole, barijere na granicama…- sve to vodi ka
suspendiranju Schengena. To može dovesti budućnost Schengenskog sporazuma pod veliki
upitnik! Ali, svjesni smo da to ne rješava izazove s kojima se Europa susreće. Ovome se
treba pristupiti na jedan drugačiji način. Zajedničkim pristupom. Taj pristup treba biti plod
konsenzusa svih zemalja članica jer samo zajedničkim dogovorom bi se Schengen očuvao i
zaštitio od jednostranih poteza nekih zemalja Unije. Političari bi ovaj puta trebali ostaviti
svoje političke interese po strani i imati na umu sve europske građane i gospodarstvenike
kojima Schengenski sustav puno znači. Naravno, svatko bi trebao iznijeti svoj stav i na
temelju tih stavova iznjedriti rješenje koje bi bilo najbolje za interese građana Unije.
Nadamo se da će se Schengenski sustav očuvati i da će sve biti onako kako je bilo
zanišljeno na samim početcima! Hvala!

Mateo Lozić, 1.b