SEMINARSKI RAD

NAZIV TEME
PRESUDA U PARNINOM POSTUPKU
1 SADRAJ

1 SADRAJ ............................................................................................................................ 0
2 UVOD .................................................................................................................................. 1
3 SUDSKE ODLUKE ............................................................................................................. 2
3.1 POJAM PREDUDE ...................................................................................................... 2
4 DONOENJE I SADRAJ PRESUDE ............................................................................... 3
4.1 SADRAJ PRESUDE .................................................................................................. 4
4.2 UVOD PRESUDE ........................................................................................................ 4
4.3 IZREKA PRESUDE ..................................................................................................... 6
4.4 OBRAZLOENJE PRESUDE ..................................................................................... 7
5 VRSTE PRESUDA .............................................................................................................. 9
6 ZAKLJUAK .................................................................................................................... 12
7 LITERATURA ................................................................................................................... 13
2 UVOD

Parnini postupak, kao i druge vrste postupaka, za cilj ima donoenje odluke o meritumu,
odnosno predmetu spora. Spor se dakle, nakon propisane procedure i provedenog postupka
rjeava sudskom odlukom, odnosno presudom, na osnovu dokaza koje su stranke iznijele, a po
slobodnom sudijskom uvjerenju. Upravo u ovoj konstataciji razlikuje se presuda u parninom
postupku od presude u krivinom postupku. Iako je naelo materijalne istine formalno brisano
iz Zakona o krivinom postupku, ostala je i dalje obaveza sudije da se brine da se predmet
svestrano pretrese i utvrdi istina. U parninom postupku, materijalna istina ima neto manji
znaaj nego u krivinom postupku. Pored presuda, sudske odluke u parninom postupku su i
rjeenja. Imajui u vidu brojne razliitosti koje karakteriu razliite sporove u graanskom
pravu, tu se i tube, ali i presude dijele u nekoliko vrsta ovisno od toga na ta je upravljen
tubeni zahtjev.
Kada je u pitanju sadraj presude, ona, kao i svaka druga sudska odluka ima obavezne
elemente, bez kojih nije pravovaljana. Obavezni elementi presude su: uvod, dispozitiv,
obrazloenje te pouka o pravnom lijeku. Presuda takoer moe sadravati i neke druge
elemente to e biti prikazano u radu. Osim dispozitiva kojim se primjenjuju procesne norme
na materijalno pravo, moda i najvaniji dio presude je obrazloenje. Obrazloenjem sud
ukazuje koji su ga dokazi i radnje stranki u postupku naveli da donese odluku kakvu jeste,
odnosno, obrazlae zato je odluka ba takva. Imajui u vidu naelo slobodne ocjene dokaza, u
parninom postupku je znaaj obrazloenja presude ogroman.
Presuda ne mora biti konana odluka i na nju postoji mogunost ulaganja redovnih i vanrednih
pravnih lijekova, ovisno o tome u kojem je stepenu donesena. Meutim, pravni lijekovi nee
biti tema ovog rada, jer je sam pojam presude, njeni elementi i osnovna klasifikacija i vie
nego iroka tema za obradu u jednom seminarskom radu.

1
3 SUDSKE ODLUKE

Sud kao subjekat parnice preduzima procesne radnje u ostvarivanju sudske funkcije, zajedno
sa ostalim uesnicima u postupku. Neke procesne radnje sud preduzima na prijedlog uesniaka
u postupku, dok druge (kada je to zakonom predvieno) preduzima u vlastitoj inicijativi.

Sve odluke suda (obzirom na procesnu formu u kojoj su uobliene) dijele se na presude i
rjeenja. Odluke u obliku presude donosi sud kada odluuje o predmetu spora, tj. tubenom
zahtjevu. Presudu donosi uvijek sud u pismenom obliku i uvijek je izrauje u obliku posebnog
dokumenta. Odluku u obliku rjeenja sud donosi kada zauzima stav o nekom pitanju koje se ne
tie neposredno predmeta spora, ali se pojavljuje u vezi sa raspravljavljanjem i odluivanjem o
predmetu spora. Zakon o parninom postupku FBiH je utvrdio nain donoenja sudskih
odluka, koje se mogu donijeti na roitu ili van roita.

3.1 POJAM PREDUDE

U parninom postupku sud uvijek donosi presudu kada odluuje o tubenom zahtjevu kao
predmetu spora. Presudom se okonava parnini postupak u prvom stepenu. Preciznije reeno,
presuda je zavrni akt kojim se okonava raspravljanje i odluivanje u prvostepenom postupku
o predmetu spora. Sve radnje koje subjekti parnice i ostali uesnici u parnici preduzimaju od
momenta podnoenja tube do zakljuenja glavne rasprave, u slubi su donoenja presude kao
zavrnog akta. Presudom se ostvaruje sadraj sudske funkcije, koja se sastoji u konkretizaciji
optih pravnih normi na pojedinane ivotne situacije.

Ukoliko se ima u vidu presuda sa aspekta sudskog silogizma, onda ona predstavlja sudsku
odluku o osnovanosti tubenog zahtjeva po principu ili ili, tj. ili usvaja tubeni zahtjev ili
ga odbija, kako u glavnoj stvari, tako i u sporednim traenjima. Takoe u teoriji se razmatraju
i pojmovna (logika) doktrina, teleoloka (ciljna) doktrina, gnoseoloka doktrina i peritatetika
doktrina, ali e se ovaj rad zadrati na praktinim izlaganjima o presudi.

2
4 DONOENJE I SADRAJ PRESUDE

Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih potraivanja. Ako
postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima, u pravilu, odluiti jednom presudom.
Donoenje presude ima odreene izmjene novim zakonodavstvom u parninom postupku.
Veina izmjena odnosi se na izmjene rokova i nain donoenja presude nakon zavrteka
glavne rasprave. Tako u parninom postupku ne postoji obaveza objavljivanja presude na
roitu, nego sud u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave donosi presudu izvan
roita i njen prepis stavlja na raspolaganje u zgradi suda.

U sluaju da sudija ne dostavi presudu u roku od 30 dana, duan je o razlozima pismeno

obavijestiti predsjednika suda. Rok za izvrenje inidbe nareene presudom je 30 dana, a ako
se ne radi o novanom davanju, taj rok moe biti i dui. Da bi se ublaile negativne posljedice
neuredne dostave presude i njihov utjecaj na dugo trajanje postupka, utvreno je da e sud,
nakon zakljuenja glavne rasprave, nazone stranske obavijestiti o nadnevku donoenja
presude, odustnu stranku o tome pismeno obavijestiti te presudu staviti strankama na
raspolaganje u zgradi suda. Rok za izjavljivanje albe tee od prvog narednog dana donoenja
presude odnosno stavljanja presude na raspolaganje strankama u zgradi suda neovisno o tome
da li je stranka primila presudu. Samo u izuzetnim okolnostima sud moe, na zahtjev stranke,
odluiti da se dostava presude izvri na nain predvien odredbama o dostavljanju.

Sud moe donijeti presudu donijeti i objaviti i na roitu. Ovakva presuda imala bi pravni
uinak vezanosti suda za presudu. U odnosu na stranke, pravni uinak i dalje, nastao bi tek
stavljanjem presude na raspolaganje strankama u zgradi suda odnosno nakon prijema presude
kada se dostavlja prema pravilima o dostavi. Izuzetak bi bio onda kada bi se stranke, nakon
objavljivanja presude na roitu, odrekle prava albe na presudu. Tada bi presuda bila
pravosnana danom donoenja, donosno objavljivanja na roitu i na isti bi nain vezivala i
sud i stranke.

3
4.1 SADRAJ PRESUDE

Presuda se uvijek mora pismeno izraditi u formi posebnog dokumenta (isprave). Time se na
nesumnjiv nain utvruje njen sadraj i obezbjeuje relativno trajan dokaz o njenom
postojanju. Sadraj presude je odreen zakonom. Pismeno izraena presuda mora imati uvod,
izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. U
odnosu na ranija pravila parninog postupka postoji razlika u tome to se uputstvo na
podnoenje pravnog lijeka unosi u sadraj presude, kao njen sastavni dio.

4.2 UVOD PRESUDE

U uvod presude sud je duan unijeti sljedee podatke: naziv suda, ime i prezime sudije,
odnosno predsjednika i lanova vijea u sluaju gdje je zadrano zborno suenje, ime i
prezime, prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku
oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku
stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su bili prisutni te dan kada je donesena
presuda.

Uvod presude ponekada nazivaju i glavom presude.

Sadraj uvoda presude ima poseban znaaj u postupku izvrenja pravosnane odluke. Naime,
u postupku izvrenja stranke e biti odreene na nain kako je to uinjeno u uvodu
pravosnane presude u pogledu njihovih linih podataka i adresa. Ako su ti podaci tani i
potpuni, presuda e biti izvrena bez ikakvih potekoa.

Poto se presude donose da bi se izvrio sadraj pruene pravne zatite povrijeenog ili
ugroenog odreenog graanskog prava, trebaju sadravati potpune podatke o identifikaciji
sudionika u postupku. Ako u parnici uestvuje vie lica, kao suparniara na strani tuitelja ili
tuenih, u uvodu sud je duan navesti ime, prezime, prebivalite ili boravite za svakog od
njih posebno. Pogreno je oznaiti samo line podatke za prvog suparniara, a za ostale
upotrebiti izraz i drugih, jer je takva presuda nejasna i nepodobna za izvrenje. U sluaju
kada sud rjeenjem odlui o dozvoljenosti spora o protivtubi, u uvodu presude stranke treba
oznaiti prema njihovim stranakim ulogama koje su imale u vrijeme podnoenja tube, a to

4
su tuitelj i tueni. Ne bi trebalo za istu stranku upotrebljavati oba zakonska termina, to jest za
tuitelja i protivtueni, a tuenog i protivtuitelj. Meutim, prema postojeoj sudskoj praksi u
Bosni i Hercegovini sudovi to najee ine (na primjer obino na ovakav nain: tuitelj-
protivtueni; tueni-protivtuitelj). Osim navedenog treba napomenuti i da termini
protivtuitelj i protivtueni nisu sadrani ni u jednom od procesnih zakona koji se primjenjuju
u graanskoj parnici na podruju Bosne i Hercegovine.

Poseban znaaj imaju podaci o zakonskom zastupniku u sluaju kada poduzima radnje u ime
poslovno nesposobne osobe, jer se njemu dostavljaju pozivi suda, podnesci suprotne strane,
sudske odluke i nalozi za plaanje takse. Imena zakonskih zastupnika privrednih subjekata nije
potrebno unositi u uvod presude, jer uglavnom nisu relevantna u parninom postupku. Kada ih
treba sasluati u svojstvu stranke, o tome ih po nalogu suda obavjetava punomonik koji
zastupa takvu pravnu osobu. U ovakvom sluaju u uvodu je dovoljno navesti podatke o
punomoniku privrednog subjekta koga je ovlastio zakonski zastupnik da u konkretnom sporu
poduzima radnje u postupku u granicama punomoi. To moe biti advokat ili zaposlenik
pravnog lica koji ima struno znanje. Meutim, u uvodu presude treba navoditi podatke o
zakonskim zastupnicima drave, entiteta, Brko Distrikta, organa uprave i drugih institucija
BiH ili entiteta i to u nazivu koji je odreen zakonom.

Sudovi ne mogu nita mijenjati u zvaninom nazivu zakonskih zastupnika drutveno-politikih

zajednica, ali se dogaa da uine ovu greku.

to se tie kratke oznake predmeta spora, sud ne mora u uvod presude doslovno unijeti
tuiteljeve podatke o ovoj injenici ve ih moe preformulisati na nain to e upotrijebiti
zakonski termin, ako je to proputeno uiniti u tubi. Pri ovome sud ne smije promijeniti
sutinu naznake spora, ali je ovlaten ispraviti pogreku stranke o ovoj injenici.

Primjer 1: u jednoj tubi tuitelj je kao predmet spora naveo da je to utvrenje vlasnitva od
jedne osmine dijela. Sud je nekritiki prihvatio u konkretnom sluaju tuiteljevu nepravilnu
formulaciju i istu unio u uvod presude koju je donio nakon provedenog postupka. U ovakvoj
situaciji sud je bio duan ispraviti uinjenu pogreku u tubi na nain to e u uvodu presude

5
oznaiti da je predmet spora utvrenje suvlasnikog dijela, jer je to zakonski termin u
konkretnom sluaju.

Primjer 2: Ili u uvodu sudske odluke napisano je da je predmet spora izmjena odluke o dodjeli
djeteta, jer je tako navedeno u tubi. I u ovom sluaju sud je trebao upotrijebiti zakonski
termin i napisati da je predmet spora izmjena odluka o povjeravanju malodobnog djeteta na
zatitu, vaspitanje i izdravanje.

Pravilno oznaena vrijednost spora je bitna zbog primjene posebnih pravila parninog
postupka predvienih na primjer za sporove male vrijednosti, zatim prilikom odreivanja
visine dosuenih trokova postupka, za naplatu sudske takse i za pravo na izjavljivanje revizije
protiv drugostepene presude.

Ako su zahtjevi u tubi istaknuti protiv vie tuenih, vrijednost spora se odreuje prema
vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. Neki sudovi su u ovakvim predmetima u uvodu odluka
kao vrijednost spora oznaavali zbir svih opredijeljenih zahtjeva, to nije pravilno.

Prema dosadanjoj sudskoj praksi najee manjkavosti uvoda presuda su: nenavoenje
prebivalita ili boravita stranaka, posebno u sluaju kada imaju punomonika ili zakonskog
zastupnika za poslovno nesposobna lica, neoznaavanje vrijednosti spora ili pogreno
navoenje ove injenice, neoznaavanje dana zakljuenja glavne rasprave, prisustva stranaka,
njihovih zakonskih zastupnika i punomonika na glavnoj raspravi.

4.3 IZREKA PRESUDE

Izrekom presude sud odluuje o prihvatanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne
stvari i sporednih potraivanja, ili o postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi
prebijanja. Izrekom presude sud je duan odluiti o svim tubenim zahtjevima koji su istaknuti
u toku raspravljanja, to jest o tubenom i protivtubenom zahtjevu, kako o glavnom
potraivanju tako i o sporednom potraivanju.

Izreka je glavni dio presude koji proizvodi materijalno-pravne posljedice i procesno-pravne

6
posljedice presuene stvari (res iudicata). Naime, pravosnana postaje jedino izreka presude, a
njeni razlozi slue samo za identifikaciju pravnog odnosa o kojem je sud odluio. esto se za
izreku upotrebljavaju i drugi termini i to: dispozitiv i tenor. Presuda predstavlja odgovor suda
na tubeni zahtjev i njen sadraj postaje zakon za stranke. Izrekom treba odluiti o
osnovanosti tubenog zahtjeva, a ne o tuitelju kao stranci. Zato nije pravilno odbiti tuitelja
sa zahtjevom ve u izreci navesti sadraj odbijenog tubenog zahtjeva.

Pomou autoriteta drave sud odreuje sadraj pravnog odnosa, nalae tuenom da neto
uini, propusti ili trpi, ili sud svojom odlukom mijenja sadraj nekog pravnog odnosa meu
strankama.
Izreka presude mora biti jasna, odreena i detaljna u tolikoj mjeri da je nesumnjivo kojem je
povrijeenom ili ugroenom graanskom pravu sud pruio pravnu zatitu u konkretnom sporu
izmeu stranaka, ili ju je pak uskratio zbog nepostojanja pravnog osnova za dosuenje.
Formulacija izreke presude ne moe biti identina u svim predmetima, jer njen sadraj zavisi o
konkretnom sporu izmeu stranaka, to jest da li se trai predaja u posjed odreene stvari,
naknada tete iz odreenog tetnog dogaaja, isplata novanog potraivanja, utvrenje prava
slunosti, utvrenje prava vlasnitva na cijeloj nekretnini ili samo njenom jednom dijelu,
utvrenje nitavosti ugovora,ispunjenje zakonske obaveze izdravanja drugih lica i slino.

U izreku presude sud je duan unijeti samo podatke koji su sadrani u stavu 3 svih navedenih
zakonskih propisa iz oblasti parninog postupka. Zato nije potrebno u izreku presude ponoviti
ime, prezime i adresu stranaka, jer ove podatke, prema zakonskoj odredbi, sud je duan
navesti u uvodu svoje odluke.

4.4 OBRAZLOENJE PRESUDE

Najopseniji dio presude je obrazloenje. Ono sadri sve objektivne i subjektivne elemente
spora, kao i razloge injenine i pravne naravi zbog kojih je odlueno kao u izreci presude.
Slijedom redoslijeda u sastavljanju presude, u obrazloenju se prvo navode zahtjevi stranaka,
jer oni odreuju granice raspravljanja i odluivanja, zatim injenice na kojima se ti zahtjevi
temelje, potom dokazi i ocjena dokaza i na kraju se navode propisi na osnovu kojih je presuda
donesena.

7
U praksi nije rijedak sluaj optereenosti presuda nepotrebnim injenicama i navodima
stranaka to zamagljuje sutinu stvari i nije u slubi ekonominosti postupka. Tubeni zahtjev
je potrebno jasno izraziti, bilo izrekom, interpretirajui ga u tekstu u kojem glasi, ili, pak,
pozivajui se na njegov tekst iz izreke presude. Na izriit i jasan nain potrebno je da sud
obrazloi zbog ega je poklonio vjeru pojedinim dokazima i koje injenice je na temelju njih
utvrdio, a kojim dokazima i zato nije poklonio vjeru i zbog toga, koje injenice nisu
dokazane.

Najkrae reeno, taksativno, obrazloenje presude sadrava:

- Izloene zahtjeve stranaka;

- Njihovi navodi o injenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve;

- Dokaze i ocjenu dokaza ( razlozi za odluku o glavnom zahtjevu, za odluku o

sporednom zahtjevu, za odluku o trokovima postupka, za ostale odluke protiv kojih
nije doputena posebna alba);

- Propise na osnovu kojih je presueno;

- injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev sud iznosi prema navodima tuitelja;

- Kad je mijenjan tubeni zahtjev, navodi se samo onaj konano opredijeljeni;

- injenice kojima se osporava zahtjev sud iznosi prema navodima tuenog;

- Iznose se samo relevantne injenice;

- Ako se vie dokaza odnosi na istu bitnu injenicu, mogu se interpretirati zajedno;

- U tom sluaju sud je duan navesti zbog ega je povjerovao svim tim dokazima
zajedno;

- Pri interpretaciji nalaza i miljenja vjetaka ograniiti se na one injenice kojima sud
utvruje ili razjanjava druge bitne injenice za presuenje, a za koje nema struno
znanje;

- Upotrebljavati pravilan termin: nalaz vjetaka ( ne vjetaki nalaz )

- Utvreno injenino stanje sud vezuje za konkretnu pravnu normu koja je bitna za
donoenje odluke o tubenom zahtjevu;

8
 - Zakone i druge propise treba navesti u njihovom punom nazivu, uz mogunost naznake
skraenog naziva u daljem tekstu, uz naznaku broja i godine slubenog glasila u kome
su objavljeni.

Pored navedenih elemenata, svaka presuda mora sadravati i pouku o pravnom lijeku kako
stranke ne bi ostale uskraene za pravo na drugostepeno preispitivanje odluke. U uputi o
pravnom lijeku informiu se stranke mogu li uloiti pravni lijek, kome i u kojem roku.

5 VRSTE PRESUDA

Primjenom razliitih kriterija se mogu presude razvrstavati u vie grupa. Uobiajena je podjela
presuda:
a) Prema vrsti pravne zatite koja se presudom ostvaruje: kondemnatorne, deklaratorne i
konstitutivne;
b) Prema predmetu odluivanja: potpune i dopunske. (Ranija podjela na konane i
meupresude je ukinuta posljednjim zakonodavstvom).
c) Prema postupku koji je prethodio donoenju presude:, kontradiktorne, presude po
osnovu priznanja, presude zbog proputanja i presude na osnovu odricanja.

Presudom se utvruje sadraj pravnog odnosa (deklaratorna zatita), presudom se nalae

tueniku da u korist tuitelja neto uini, trpi ili propusti (kondemnatorna zatita) i presudom
se postojei pravni odnos preinauje ili ukida (konstitutivna zatita).

Deklaratornom presudom se u odnose meu strankama unosi izvjesnost i sigurnost. Presuda

ove vrste, na primjer, bila bi ona kojom se utvruje da je tuilac vlasnik nekretnine na osnovu
dosjelosti ili bilo kojem drugom osnovu, da postoji pravo slunosti na poslunom dobru u
korist povlasnog dobra, da je prestao dug prema tueniku i svaka druga utvrujua presuda.
Kondemnatornom presudom se ne mijenja postojei pravni odnos, ve se tuenoj stranci
nalae da neto uini, trpi ili propusti. Ukoliko sud u kondemnatornoj presudi nalae injenje,
potrebno je odrediti i rok za ispunjenje inidbe, tzv. paricioni rok, ija je svrha garancija
tuenoj strani da tuitelj u tom roku ne moe ostvariti svoje pravo prisilnim putem. Ovo iz
razloga to pravosnanou ove presude tuilac ne ostvaruje potpunu pravnu zatitu, nego tek
9
njenim izvrenjem, po isteku roka ostavljenog za dobrovoljno ispunjenje.
Konstitutivnom presudom mijenja se ili ukida postojei pravni odnos, tako da se krajnji cilj
postie pravosnanou presude. Presuda ove vrste, bila bi, na primjer, da se ukida ili
ustanovljava pravo slunosti, da prestaje obaveza izdravanja i td.
Dopunsku presudu, na zahtjev stranaka donosi sud kada je propustio odluiti o dijelu
zahtjeva koji je raspravljen u postupku.

Za razliku od dosadanjeg, u novom zakonodavstvu vie ne postoji djelimina presuda niti

meupresuda. Eliminacija ovih vrsta presuda imala je za cilj veu efikasnost postupka.

Meutim, miljenja praktiara ija je literatura i koritena pri izradi ovog rada, tee ka tome da
se ove vrste presuda trebaju vratiti u zakonodavstvo.

Presuda na osnovu priznanja, moe se donijeti ako tueni do zakljuenja glavne rasprave
prizna tubeni zahtjev. U tom sluaju, sud e donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev.
Izjava o priznanju je jednostrana parnina radnja tuenog kojom priznaje da je tubeni zahtjev
osnovan (data usmeno ili u podnesku). Ova izjava ne moe biti vezana ni za kakav uslov ili
rok, a za njeno davanje nije potreban pristanak tuitelja (ostvario je pravnu zatitu jer e
dobiti traenu presudu). Sud nee donijeti ovu odluku ako ocijeni da je predmet spora zahtjev
kojim stranke ne mogu raspolagati. Tako na primjer: ukolikozatezna kamata nije traena u
skladu sa zakonom; ukoliko potpisi na ugovoru o prometu nekretnina nisu ovjereni u sudu i td.

Praktiari istiu da sud treba razlikovati:

- priznanje tubenog zahtjeva od priznanja injenica
- priznanje tubenog zahtjeva: mora biti jasno, potpuno i odreeno (nepotrebno
dalje raspravljanje)
- priznanje injenica: ne treba ih dokazivati

Presuda zbog odricanjaodnosi se na situaciju da se tuitelj odrekne tubenog zahtjeva do

zakljuenja glavne rasprave. U takvom sluaju, sud e donijeti presudu kojom odbija tubeni
zahtjev. Za ovu presudu je karakteristino da nije potreban pristanak tuenog. Takoer,

10
mogunost opoziva odricanja od tubenog zahtjevau praksi je svedena na minimum jer sud
donosi presudu odmah nakon date izjave o odricanju .
Presuda zbog proputanjamoe se donijeti ukoliko je tuitelj u tubi predloio donoenje
ove presude. Uslovi za njeno donoenje su:
- da je tueni uredno primio ovu tubu i
- da je sud obavijestio tuenog o posljedicama proputanja odgovora na tubu.
I ako su ispunjeni navedeni uslovi, presuda zbog proputanja se ne moe donijeti ako je
tubeni zahtjev oigledno neosnovan.

Neosnovan tubeni zahtjevje onaj koji je oigledno protivan injenicama navedenim u tubi i
u oiglednoj protivnosti sa dokazima koje je sam tuitelj predloio ili opte poznatim
injenicama (uz tubu za naknadu tete priloena oslobaajua krivina presuda).

Ukoliko se uporede odredbe novog zakona sa dosadanjim, moe se uoiti da su ostale

istovjetne odredbe koje se odnose na presudu na osnovu priznanja i presudu na osnovu
odricanja, jer su usvojene odredbe u skladu sa cijelim konceptom novog zakona, a to je da je
dato pravo raspolaganja strankama, to je vidljivo iz nepostojanja odredbi koje bi omoguile
da sud ne donese presudu na osnovu odricanja ako ocijeni da se radi o raspolaganjima kojima
stranke ne mogu raspolagati, kao to je to do sada bio sluaj.

11
6 ZAKLJUAK

Presuda u parninom postupku predstavlja krunu samog postupka. Nakon podizanja tube,
provoenja cjelokupnog praninog postupka, sasluanja svjedoka, ocjene njihovih iskaza,
analize analiza vjetaka, i sagledanja svih drugih relevantnih injenica koje su povodom
predmeta spora iznijete u postupku sud donosi odluku, odnosno presudu. Presuda predstavlja
slobodnu ocjenu injeninog stanja od strane sudije zanovanu na zakonskim odredbama i
onome to su stranke iznijele u svojim navodima, a to je prema sudiji, dokazano i
vjerodostojno.Potrebno je naglasiti da postoji mogunost da u odreenim situacijama i ne bude
proveden cjelokupan postupak a da presuda bude donesena. Upravo zbog takvih situacija i
prave se razlike prema presudama, odnosno vri se podjela presuda. Svaka presuda, neovisno
od toga u koju se vrstu prema podjeli klasificira, mora imati odreene elemente: uvod, izreku,
obrazloenje, te pouku o pravnom lijeku. U uvodu presude daju se osnovni podaci o strankama
i predmetu spora. Izreka je glavni dio presude koji nakon pravosnanosti postaje individualni
zakon za stranke u postupku. Bitno je pravilno formulisati izreku presude koja treba biti jasna,
odreena i detaljna u tolikoj mjeri da je nesumnjivo kojem je provrijeenom pravu pruena ili
uskraena sudska zatita. I kada je odbijen tubeni zahtjev, izreka presude mora imati cjelovit
sadraj kako bi bilo jasno o emu je sud odluivao. Obrazloenje predstavlja temelj izreke, jer
se u njemu pojaanjavaju razlozi donoenja izreke takve kakva jeste. Pouka o pravnom lijeku
neophodna je radi viestepenosti i mogunosti preispitivanja sudskih odluka, jer i sudije su
samo ljudi i neophodno je radi zatite ljudskih prava omoguiti strankama koritenje pravnih
lijekova.

12
7 LITERATURA

1. Branko alija, Sanjim Omanovi, Graansko procesno pravo, Univerzitet u Sarajevu,

Pravni fakultet, 2000.,
2. Zlatko Kulenovi, Stjepan Mikuli, Svjetlana Milii Velikovski, Jadranka Stanii,
Danka Vuina, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i
Hercegovine i Republici Srpskoj, Vijee Evrope i Evropska komisija, Sarajevo, 2005.,
3. Mladen Srdi, Predrag Krsmanovi, Nevenka Mitri, Mirza Jusufovi, Staka Gojkovi,
Violanda ubari, Asja Razi, Enisa Halilovi i Jovanka Jovanovi, Glavna rasprava i
sudske odluke graanska oblast, VSTV BiH, JU CEST FBiH, JU CEST RS,
Sarajevo, januar 2006.,
4. Miralem Porobi, Vedran Porobi, Jasmin Porobi, Zakoni o parninom postupku sa
komentarom i sudskom praksom, Privredna tampa dd Sarajevo, 2004.,
5. ida Jaarspahi, sudija Suda BiH, Modul8 :Metodologija izrade presude u graanskim
stvarima, VSTV, CEST FBiH i CEST RS, Sarajevo, 2007.,
6. Zakon o parninom postupku FBiH, Slubene novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06

13