UvodUGeogebru32 PDF

Uvod u
GeoGebru
Judith i Markus Hohenwarter

www.geogebra.org
Uvod u GeoGebru
Uvod u GeoGebru
Posljednja promjena: 5. prosinca 2009.

Pisano za GeoGebru 3.2
Knjiga je namijenjena svladavanju osnova dinaminog matematikog raunalnog

programa GeoGebra. Moe se koristiti na radionicama ili za samostalno uenje.
Autori
Judith Hohenwarter, judith@geogebra.org
Markus Hohenwarter, markus@geogebra.org
Hrvatski prijevod
Aleksandra Brmbota, Sanja Grabusin, Diana Kadi, Josip Kliinovi, Ivana Klobuar, Ela
Rac-Marini-Kragi, ime ulji
Licenca / Autorsko pravo

Imenovanje Nekomercijalno - Dijeli pod istim uvjetima
Vidi http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/deed.hr
Slobodni ste:
dijeliti umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati djelo
preraivati djelo
Pod sljedeim uvjetima:

Imenovanje. Morate priznati autorstvo djela oznaivi originalne autore i
dodavi link www.geogebra.org (ali ne na nain koji bi sugerirao da vi ili vae
koritenje imate njihovu izravnu podrku).
Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe.
Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili nadogradite,
u preraenom obliku moete ga distribuirati samo pod licencom koja je ista ili
slina ovoj.
2
Uvod u GeoGebru
Kako koristiti ovu knjigu

Uvod u GeoGebru pokriva sve osnove dinaminog raunalnog matematikog programa
GeoGebra. S jedne strane, ova knjiga moe posluiti kao osnovni vodi za radionicu uz
iskusnog GeoGebrinog voditelja. S druge strane, moete koristiti ovaj dokument za
samostalno uenje ovoga programa.
Radei po knjizi nauit ete kako koristiti GeoGebru za uenje i pouavanje matematike
od viih razreda osnovne kole do fakultetske razine. Predvieni niz aktivnosti uvodi vas
u geometrijske alate, algebarski unos, naredbe, kao i u izbor razliitih mogunosti
GeoGebre. Na taj je nain obuhvaen niz razliitih matematikih tema kako biste se
upoznali sa svestranou softvera i usvojili neke metode ukljuivanja Geogebre u vae
svakodnevno pouavanje.
Osim toga, u strukturu ove uvodne knjige ukljueni su praktini radovi. Oni vam
omoguavaju uvjebavanje novih vjetina i samostalno istraivanje programa.
Datoteke sa svim konstrukcijama prikazanim u knjizi, kao i pratee datoteke (dodatne

GeoGebra datoteke, web-stranice s apletom, datoteke sa slikama) su dostupne online
na www.normala.hr/ggb/uvod.zip
elimo vam puno zabave i uspjeha u radu s GeoGebrom!
Judith & Markus
3
Uvod u GeoGebru
4
Uvod u GeoGebru
Sadraj
Uvod u GeoGebru 2
Licenca / Autorsko pravo 2
Kako koristiti ovu knjigu 3
Sadraj 5
1. Instalacija i uvod u GeoGebru 8
Vjeba 1: Instaliranje GeoGebre 8
Vjeba 2: Spremanje prateih datoteka 9
Uvod: to je GeoGebra i kako radi? 9
2. Crtanje nasuprot geometrijskom konstruiranju 11
Vjeba 3: Crtanje geometrijskih likova i drugih objekata 11
Vjeba 4: Spremanje GeoGebrinih datoteka 13
Vjeba 5: Crtei, konstrukcije i testiranje povlaenjem 14
Vjeba 6: Konstrukcija pravokutnika 15
Vjeba 7: Konstrukcija jednakostraninog trokuta 17
3. Praktini rad I 19
Savjeti i trikovi 19
Vjeba I.a: Konstrukcija kvadrata 20
Vjeba I.b: Konstrukcija pravilnog esterokuta 21
Vjeba I.c: Trokutu opisana krunica 22
Vjeba I.d: Predoenje Talesovog teorema 23
4. Osnovni algebarski unos, naredbe i funkcije 24
Vjeba 8a: Konstrukcija tangenata na krunicu (1. dio) 25
Vjeba 8b: Konstrukcija tangenata na krunicu (2. dio) 26
Vjeba 9: Istraivanje parametara kvadratne funkcije 28
Vjeba 10: Uporaba klizaa za promjenu parametara 29
Vjeba 11: Raspoloive funkcije 30
5. Izvoz slike u meuspremnik 32
Vjeba 12a: Izvoz slike u meuspremnik 32
Vjeba 12b: Umetanje slike u program za obradu teksta 34
6. Praktini rad II 35
Vjeba II.a: Parametri linearne jednadbe 36
Vjeba II.b: Uvod u derivacije - nagib funkcije 37
Vjeba II.c: Izrada igre domino s funkcijama 38
Vjeba II.d: Izrada igre Memori s geometrijskim likovima 39
7. Umetanje slike u grafiki prikaz 40
Vjeba 13: Alat za crtanje simetrinih figura 40
Vjeba 14a: Promjena veliine i zrcaljenje slike 42
Vjeba 14b: Deformiranje slike 43
Vjeba 14c: Istraivanje svojstava zrcaljenja 44
5
Uvod u GeoGebru
8. Umetanje teksta u grafiki prikaz 45

Vjeba 15: Koordinate zrcaljene toke 45
Vjeba 16: Rotacija mnogokuta 47
9. Praktini rad III 49
Vjeba III.a: Predodba sustava jednadbi 50
Vjeba III.b: Translacija slika 51
Vjeba III.c: Konstrukcija trokuta nagiba 52
Vjeba III.d: Istraivanje piramide u Louvreu 54
10. Izrada statinih obrazovnog materijala 56
Vjeba 17a: Spremanje slike kao datoteke 56
Vjeba 17b: Umetanje slika u MS Word 57
11. Izrada interaktivne web-stranice s apletom 59
Uvod: GeoGebraWiki i korisniki forum 59
Vjeba 18a: Izrada web-stranice s apletom 61
Vjeba 18b: Jo o web-stranici s apletom 64
Vjeba 18c: Davanje web-stranica s apletom uenicima 66
12. Praktini rad IV 67
Vjeba IV.a: Veze izmeu povrina slinih geometrijskih likova 68
Vjeba IV.b: Predodba zbroja kutova trokuta 70
Vjeba IV.c: Predodba zbrajanja cijelih brojeva na brojevnoj crti 71
Vjeba IV.d: Izrada Tangram slagalice 73
13. Izrada korisnikog alata 74
Vjeba 19a: Konstrukcija trokuta Sierpinskog 74
Vjeba 19b: Uvjetni prikaz 75
14. Mona naredba Niz 76
Uvod u naredbu 76
Vjeba 20a: Jednostavni nizovi 76
Vjeba 20b: Predoavanje mnoenja prirodnih brojeva 77
Vjeba 20c: Umjetniki nizovi temeljeni na Bzierovim krivuljama 79
15. Tablini prikaz i osnovni statistiki koncepti 80
Unos u elije tablinog prikaza 80
Vjeba 21a: Izbornik Zabiljei u tablicu 80
Vjeba 21b: Relativno kopiranje i linearne jednadbe 83
Vjeba 21c: Istraivanje brojevnih obrazaca 85
Vjeba 21d: Raspreni graf i pravac regresije 89
Vjeba 21e: Istraivanje osnovnih statistikih naredbi 91
16. Dodatak 92
Unaprijed definirane funkcije i aritmetike operacije 92
Logike operacije 93
Neke LaTeX naredbe 93
Tipkovnike kratice 94
Vani linkovi 96
6
Uvod u GeoGebru
7
Uvod u GeoGebru
1. Instalacija i uvod u GeoGebru

Vjeba 1: Instaliranje GeoGebre
Priprema
Na radnoj povrini izradite novu mapu pod nazivom Geogebra_uvod.
Napomena: Za vrijeme rada spremajte sve datoteke u ovu mapu kako biste ih kasnije
lake pronali.
Instalacija s pristupom Internetu

Instalacija GeoGebra WebStart
Otvorite Internet preglednik i idite na www.geogebra.org/webstart.
Kliknite na gumb GeoGebra WebStart.
Napomena: Program se automatski instalira na vae raunalo. Vi samo trebate
potvrditi sve poruke koje bi se mogle pojaviti sa OK ili YES.
Napomena: Koritenje inaice WebStart ima niz prednosti za sve koji imaju na
raspolaganju pristup internetu za poetnu instalaciju jer:
ne morate baratati s razliitim datotekama jer se GeoGebra automatski instalira
na vae raunalo.
ne trebaju vam posebna korisnika doputenja za koritenje GeoGebre
WebStart, to je posebno korisno za raunalne uionice i prijenosna raunala u
kolama.
Jednom kad instalirate GeoGebru WebStart moete raditi i bez ukljuene
internetske veze.
Ukoliko je vaa internetska veza ukljuena, Geogebra WebStart e esto
provjeravati dostupnost nadogradnje i automatski ju instalirati. Tako ste sigurni
da radite s najnovijom verzijom GeoGebre.
Instalacija bez pristupa Internetu

Va voditelj radionice dat e vam GeoGebrinu instalacijsku datoteku na
memorijskom stiku ili CD-u.
Kopirajte instalacijsku datoteku u mapu Geogebra_uvod na vaem raunalu.
Napomena: Provjerite imate li inaicu programa koja odgovara vaem
operativnom sustavu.
Primjeri: MS Windows: GeoGebra_3_2_0_0.exe
MacOS: GeoGebra_3_2_0_10.zip
Dvaput kliknite na instalacijsku datoteku i slijedite upute.
8
Uvod u GeoGebru
Vjeba 2: Spremanje prateih datoteka

Preuzimanje prateih datoteka i spremanje na raunalo
Voditelj radionice e vam dati pratee datoteke na USB memorijskom stiku ili na
CD-u. Kopirajte mapu Geogebra_uvod_datoteke sa ureaja u mapu
Geogebra_uvod na vaem raunalu.
Ili preuzmite komprimiranu datoteku sa www.normala.hr/ggb/uvod.zip

o Spremite komprimiranu datoteku u mapu Geogebra_uvod.
o Raspakirajte datoteku na vaem raunalu. Ovisno o operativnom sustavu
na vaem raunalu postoje razliiti naini kako to moete napraviti:
Primjer:
MS Windows XP: Desni klik mia na komprimiranu datoteku i slijedite
upute za raspakiravanje.
MacOS: Dvaput kliknite (dvostruki klik) na komprimiranu datoteku.
Uvod: to je GeoGebra i kako radi?

Program GeoGebra je interaktivni matematiki raunalni program koji povezuje
geometriju, algebru i analizu. Razvio ga je Markus Hohenwarter i meunarodni tim
programera za pouavanje matematike u kolama.
GeoGebrino korisniko suelje

GeoGebra ima tri razliita naina promatranja matematikih objekata: grafiki prikaz,
algebarski prikaz i tablini prikaz. Oni omoguavaju predstavljanje matematikih
objekata na tri razliita naina: grafiki (npr. toka, graf funkcije), algebarski (npr.
koordinate toke, jednadba) ili u elijama tablinog prikaza. Svi prikazi jednog objekta
su dinamiki povezani i automatski e se promijeniti ako promijenite bilo koji prikaz, bez
obzira na koji je nain objekt izvorno kreiran.
9
Uvod u GeoGebru
Korisniko suelje GeoGebre je fleksibilno i moe se prilagoditi potrebama vaih

uenika. Ukoliko elite koristiti GeoGebru u viim razredima osnovne kole, moda ete
eljeti sakriti algebarski prikaz, traku za unos, koordinatne osi i samo raditi na crtaoj
plohi s geometrijskim alatima. Kasnije, moete poeljeti ukljuiti koordinatni sustav i
koristei koordinatnu mreu olakati rad s cjelobrojnim koordinatama. U srednjoj koli
moda elite koristiti algebarski unos kako bi uenike uveli u algebru, analitiku
geometriju i analizu.
Osnove uporabe alata

Aktivirajte alat klikom na gumb koji prikazuje odgovarajuu ikonu.
Otvorite padajui izbornik alata klikom na strelicu u donjem desnom kutu
odgovarajueg gumba i odaberite drugi alat iz padajueg izbornika alata.
Napomena: Ne morate otvarati padajui izbornik alata svaki put kad elite
odabrati alat. Ako je ikona eljenoga alata ve prikazana moete ju izravno
aktivirati.
Napomena: Padajui izbornik alata sadri sline alate ili alate koji stvaraju isti tip
novih objekata.
Provjerite pomo na alatnoj traci kako biste saznali koji alat je trenutno aktivan i
kako radi.
10
Uvod u GeoGebru
2. Crtanje nasuprot geometrijskom konstruiranju

Vjeba 3: Crtanje geometrijskih likova i drugih objekata
Priprema
1. Sakrij algebarski prikaz i koordinatne osi (Izbornik Pogled).
2. Prikai koordinatnu mreu (Izbornik Pogled).
Crtanje slika s GeoGebrom

Koristite mi i ponueni odabir alata kako bi nacrtali figure na crtaoj plohi (npr. kvadrat,
pravokutnik, kuu, stablo,).
Nova toka Novo!
Pomicanje Novo!
Pravac kroz dvije toke Novo!
Duina izmeu dviju toaka Novo!
Brisanje objekta Novo!
Gumbi Poniti / Ponovi Novo!
Pomicanje crtae plohe Novo!
Poveanje / Smanjenje Novo!
to vjebati?
Kako odabrati ve postojei objekt?
Odgovor: Kad je pokaziva mia u blizini objekta naglaava objekt i pokaziva
mijenja svoj oblik iz kria u strelicu. Klikom odabirete odgovarajui objekt.
11
Uvod u GeoGebru
Kako konstruirati toku koja e pripadati objektu?

Odgovor: Koristei alat Nova toka kliknite miem na objekt. Nastala toka se
prikazuje u svijetlo plavoj boji. Uvijek provjerite lei li toka zaista na objektu
povlaei ju pomou mia.
Ispravite greke korak po korak koristei gumbe Poniti i Ponovi.
Savjet: Vie alata omoguuje stvaranje slobodnih toaka. Zato ne morate prethodno
konstruirati toke s alatom Nova toka.
Primjer: Alat Duina izmeu dviju toaka moe biti primijenjen ili na dvije ve postojee
toke ili na praznu crtau plohu. Klikom na crtau plohu stvorit e se odgovarajue toke
i duina izmeu njih.
12
Uvod u GeoGebru
Vjeba 4: Spremanje GeoGebrinih datoteka

Spremanje vaeg crtea
Otvorite izbornik Datoteka i odaberite Spremi.
Odaberite mapu Geogebra_uvod u dijalokom okviru prozora koji se pojavljuje.
Napiite naziv svoje GeoGebrine datoteke.
Kliknite Spremi kako biste zavrili ovaj postupak.
Napomena: Stvorena je datoteka s ekstenzijom .ggb. Ta ekstenzija identificira

GeoGebrine datoteke i ukazuje na to da one mogu biti otvorene samo s GeoGebrom.
Napomena: Izbjegavajte koristiti razmake ili specijalne znakove, ukljuivo hrvatska

dijakritika slova, u imenu datoteke jer mogu izazvati nepotrebne probleme kad datoteku
prenesete na druga raunala. Umjesto toga moete koristiti povlaku ili velika slova u
nazivu datoteke (npr. Prvi_Crtez.ggb).
to uvjebati?
Kako otvoriti novi prozor u GeoGebri (izbornik Datoteka Novi prozor).
Kako otvoriti prazno GeoGebrino suelje u istom prozoru (izbornik Datoteka
Nova)
Napomena: Ukoliko niste spremili postojeu konstrukciju GeoGebra e vas pitati
treba li to uiniti prije otvaranje praznog suelja.
Kako otvoriti postojeu GeoGebrinu datoteku (izbornik Datoteka Otvori).
o Upravljajte navigacijom kroz strukturu mapa u prikazanom prozoru
o Odaberite eljenu GeoGebrinu datoteku (ekstenzija .ggb).
o Kliknite na Otvori.
13
Uvod u GeoGebru
Vjeba 5: Crtei, konstrukcije i testiranje povlaenjem

Otvorite web-stranicu s apletom A05_Crtanje_Konstrukcija_Kvadrata.html.
Aplet prikazuje nekoliko kvadrata konstruiranih na razliite naine.

Provjerite kvadrate tako da miem doete na SVAKI vrh i povuete ga.
Pronaite koji od tih etverokuta su zaista kvadrati, a koji od njih samo izgledaju
kao kvadrati.
Pokuajte otkriti kako je svaki od tih kvadrata konstruiran.
Zapiite vaa zapaanja na papir.
Rasprava
Koja je razlika izmeu crtanja i konstrukcije?
to je test povlaenjem i zato je on vaan?
Zato je vano u interaktivnom geometrijskom programu konstruirati objekt, a ne
ga nacrtati?
to je potrebno znati o geometrijskim likovima prije njihove konstrukcije pomou
dinamikog matematikog programa?
14
Uvod u GeoGebru
Vjeba 6: Konstrukcija pravokutnika

Priprema
Prije poetka konstrukcije prisjetite se svojstava pravokutnika.
Napomena: Ukoliko ne znate potrebne korake neophodne za konstrukciju
pravokutnika moete otvoriti datoteku A06_konstrukcija_pravokutnika.ggb.
Koristei gumbe na Traci za korake konstrukcije moete ponoviti postupak
konstrukcije.
Otvorite novu GeoGebrinu datoteku.
Sakrijte algebarski prikaz, traka za unos i koordinatne osi (Izbornik Pogled).
Postavite Oznaavanje (u izborniku Postavke) na odabir samo novih toaka.
Uvod u nove alate

Alat Okomica i Usporednica
Napomena: Kliknite na ve postojei pravac (duinu) i toku kako biste kreirali
Okomica / Usporednica kroz tu toku.
Alat Sjecite dvaju objekata
Napomena: Kliknite na Sjecite dvaju objekata kako biste dobili toku sjecita.
Pojedinano kliknite na oba objekta kao bi dobili sve toke u kojima se ti objekti
sijeku.
Alat Mnogokut
Napomena: Kliknite na crtau plohu ili na ve postojee toke kako bi odredili
vrhove mnogokuta. Spojite zadnji i poetni vrh kako bi zatvorili mnogokut! Vrhove
uvijek povezujte u smjeru suprotnom od smjera kazaljki na satu!
Napomena: Ne zaboravite proitati pomo na alatnoj traci ukoliko ne znate kako se alat
upotrebljava.
Napomena: Isprobajte sve nove alate prije poetka konstrukcije.
Postupak konstrukcije
1 Duina AB
2 Okomica na duinu AB kroz toku B
3 Nova toka C na okomici
15
Uvod u GeoGebru
4 Usporednica sa duinom AB kroz toku C
5 Okomica na duinu AB kroz toku A
6 Sjecite D
7 Mnogokut ABCD
Napomena: Da bi zatvorili mnogokut kliknite ponovno na vrh A.
8 Spremite konstrukciju
Provjerite vau konstrukciju

1. Primijenite test povlaenjem kako bi provjerili je li konstrukcija ispravna.
2. Prikaite Traku za korake konstrukcije (Izbornik Pogled) kako biste pregledali
konstrukciju korak po korak koristei gumbe.
3. Prikaite opis konstrukcije (Izbornik Pogled) i koristite ga za pregled konstrukcije
pravokutnika korak po korak.
o Pokuajte promijeniti redoslijed koraka konstrukcije povlaenjem miem
pojedinih redova. Zato ne moete uvijek promijeniti redoslijed?
o Grupirajte nekoliko koraka konstrukcije odreivanjem Kontrolnih toka:
Ukljuite stupac Kontrolna toka (izbornik Pogled > Opis
konstrukcije)
Grupirajte korake konstrukcije oznaavanjem kontrolnog okvira u
stupcu Kontrolna toka na zadnjem koraku grupe
Promijenite postavku na Pokai samo kontrolne toke (Izbornik
Pogled > Opis konstrukcije)
Koristei Traku za korake konstrukcije pregledajte konstrukciju
korak po korak. Jeste li dobro oznaili kontrolne toke?
16
Uvod u GeoGebru
Vjeba 7: Konstrukcija jednakostraninog trokuta

Priprema
Prije poetka konstrukcije prisjetite se svojstava jednakostraninog trokuta.
Napomena: Ukoliko ne znate potrebne korake konstrukcije za jednakostranian
trokut moete ih pogledati u datoteci: A07_kostrukcija_jednakostranicnog_t.ggb.
Koristei gumbe na Traci za korake konstrukcije moete proi kroz postupak
konstrukcije.
Sakrijte algebarski prikaz, traku za unos i koordinatne osi (Izbornik Pogled).
Postavite Oznaavanje na odabir samo novih toaka (izbornik Postavke
Oznaavanje).
Uvod u nove alate

Alat Krunica odreena sreditem i jednom tokom
Napomena: Prvi klik odreuje sredite krunice, drugi klik odreuje polumjer
krunice.
Alat Pokai / sakrij objekt
Napomena: Oznaite sve objekte koji trebaju biti skriveni, zatim kliknite na neki
drugi alat kako bi se primijenila promjena vidljivosti (tj. kako oznaeni objekti vie
ne bi bili vidljivi)!
Alat Kut
Napomena: Kliknite na toke u smjeru suprotnom od smjera kazaljki na satu!
GeoGebra uvijek stvara kut pozitivne orijentacije (u matematikom smislu).
Napomena: Ne zaboravite proitati pomo na alatnoj traci ukoliko ne znate kako se alat
upotrebljava.
Napomena: Isprobajte sve nove alate prije poetka konstrukcije.
1 Duina AB
2 Krunica sa sreditem u A kroz B
Napomena: Povucite toku A i B kako biste provjerili prolazi li njima

krunica (provjera ispravnosti konstrukcije).
17
Uvod u GeoGebru
3 Krunica sa sreditem u B kroz A
Napomena: Povucite toke kako bi provjerili prolazi li njima krunica.
4 Sjecite krunica je toka C
5 Mnogokut ABC u suprotnom smjeru od kazaljke na satu
6 Sakrijte krunice
7 Daje unutarnje kutove trokuta
Napomena: Odabir toaka u smjeru kazaljke na satu daje vanjske kutove

mnogokuta!
8 Spremite konstrukciju
Provjerite vau konstrukciju

1. Primijenite test povlaenjem za provjeru ispravnosti konstrukcije.
2. Prikaite Traku za korake konstrukcije ili koristite opis konstrukcije za pregled
vae konstrukcije korak po korak.
Uporaba dijalokog okvira Svojstva za poboljanje konstrukcije

Postoje razliiti naini pristupa dijalokom okviru Svojstva:
Desni klik mia (MacOS: Ctrl-klik) na objekt
Odaberite Svojstva... iz izbornika Ureivanje
Dvostruki klik na objekt ukoliko je izabrano Pomicanje.
to vjebati
Odaberite razliite objekte iz popisa na lijevoj strani i istraite koja sve svojstva i
kartice postoje za razliite tipove objekata
Odaberite nekoliko objekata i istovremeno im promijenite neka svojstva
Napomena: Drite Ctrl-tipku (MacOS: Otvorite Apple-klik) pritisnutu i odaberite
sve eljene objekte.
Odaberite sve objekte istog tipa tako da kliknete na odgovarajue zaglavlje. Na
primjer: toka, pravac, tekst ...
Prikaite vrijednosti razliitih objekata i isprobajte razliite stilove prikaza.
Promijenite svojstva odreenih objekata (npr. boju, stil,)
18
Uvod u GeoGebru
3. Praktini rad I
Ovaj praktini rad sadri niz geometrijskih aktivnosti podijeljenih u dva razliita nivoa
teine: Osnovni zadaci i Napredni zadaci. Moete odabrati zanimljive vam zadatke i
raditi na njima samostalno ili u paru.
Savjeti i trikovi
Prisjetite se svojstva geometrijskog lika kojeg elite konstruirati.
Pokuajte pronai koji se Geogebrini alati mogu koristiti u konstrukciji objekta
koristei neka od svojstava (npr. pravi kut alat Okomica).
Provjerite znate li kako se koristi svaki alat prije poetka konstrukcije. Ako ne
znate kako se pojedini alat koristi aktivirajte ga i proitajte pomo u alatnoj traci.
Za svaku od tih aktivnosti otvorite novu GeoGebra datoteku, sakrijte algebarski
prikaz, traku za unos, i koordinatne osi.
Moda elite spremiti vau datoteku prije poetka nove vjebe.
Ne zaboravite Poniti i Ponovi gumbe u sluaju da napravite pogreku.
esto koristite alat Pomicanje kako bi provjerili vau konstrukciju (npr. jesu li
objekti zaista povezani, jeste li kreirali nepotrebne objekte).
Ako imate pitanja, prije nego se obratite voditelju ili pomoniku pitajte kolege.
19
Uvod u GeoGebru
Vjeba I.a: Konstrukcija kvadrata

Klasifikacija: Osnovni zadatak
U ovoj vjebi koristit ete sljedee alate. Provjerite znate li kako se koristi pojedini alat
prije nego ponete konstrukciju kvadrata:
Duina izmeu dviju toaka Mnogokut
Okomica Pokai / sakrij objekt

Krunica odreena sreditem i
Pomicanje
jednom tokom
Sjecite dvaju objekata
Napomena: Moete pogledati datoteku A_1a_konstrukcija_kvadrata.html ukoliko niste

sigurni u postupak konstrukcije.
1. Nacrtajte duinu a = AB izmeu toaka A i B
2. Konstruirajte okomicu b na duinu AB u toki B
3. Konstruirajte krunicu c sa sreditem u B koja prolazi tokom A
4. Sjecite krunice c s okomicom b je presjena toka C
5. Konstruirajte okomicu d na duinu AB kroz toku A
6. Konstruirajte krunicu e sa sreditem u A kroz toku B
7. Sjecite okomica d s krunicom e je presjena toka D
8. Kreirajte Mnogokut ABCD.
Napomena: Nemojte zaboraviti zatvoriti mnogokut klikom na toku A nakon
odabira toke D.
9. Sakrijte krunice i okomice
10. Izvrite test povlaenjem radi provjere ispravnosti konstrukcije
Izazov: Moe li se na drugi nain konstruirati kvadrat?
20
Uvod u GeoGebru
Vjeba I.b: Konstrukcija pravilnog esterokuta

prije nego ponete konstrukciju esterokuta:

Kut
jednom tokom
Sjecite dvaju objekata Pokai / sakrij objekt
Mnogokut Pomicanje
Napomena: Moete pogledati datoteku A_1b_konstrukcija_sesterokuta.html ukoliko niste

sigurni u postupak konstrukcije.
1. Nacrtajte krunicu sa sreditem u A kroz toku B
2. Konstruirajte drugu krunicu sa sreditem u B kroz toku A
3. Sjecite te dvije krunice odreuje toke C i D.
4. Konstruirajte novu krunicu sa sreditem u C kroz toku A.
5. Sjecite te nove krunice s prvom odreuje vrh E.
6. Konstruirajte novu krunicu sa sreditem u D kroz toku A.
7. Sjecite te nove krunice sa prvom odreuje vrh F.
8. Konstruirajte novu krunicu sa sreditem u E kroz toku A.
9. Sjecite te nove krunice sa prvom odreuje vrh G.
10. Nacrtajte esterokut FGECBD.
11. Kreirajte kutove esterokuta.
12. Izvrite test povlaenjem radi provjere ispravnosti konstrukcije.
Izazov: Pokuajte nai objanjenje za ovaj postupak konstrukcije.

Napomena: to odreuje polumjer krunica i zato?
21
Uvod u GeoGebru
Vjeba I.c: Trokutu opisana krunica

Klasifikacija: Napredni zadatak
prije nego ponete konstrukciju trokutu opisane krunice:

Mnogokut
jednom tokom
Simetrala duine Novo! Pomicanje
Sjecite dvaju objekata
Napomena: Ako niste sigurni u postupak konstrukcije, moete pogledati datoteku

A_1c_trokutu_opisana_krunica.html.
1. Nacrtajte proizvoljan raznostranian trokut ABC
2. Konstruirajte simetrale svih stranica trokuta.
Napomena: Alat, Simetrala duine, moe se primijeniti na postojee duine.
3. Konstrirajte toku D kao sjecite dviju simetrala duina
Napomena: Alat Sjecite dvaju objekata ne moe se primijeniti na sjecite triju
linija. Moete odabrati dvije od tri simetrale duina sukcesivno, ili kliknuti na
presjenu toku i odabrati jednu od linija s popisa objekata koji se nalaze na tom
poloaju.
4. Konstruirajte krunicu sa sreditem u D kroz jedan od vrhova trokuta ABC
5. Izvrite test povlaenjem radi provjere ispravnosti konstrukcije.
Izazov: Promijenite konstrukciju i odgovorite na sljedea pitanja:

1. Moe li sredite krunice opisane trokutu biti izvan trokuta? Ako da, za koji tip
trokuta je to istina?
2. Pokuajte pronai objanjenje za upotrebu simetrale duine pri konstrukciji
krunice opisane trokutu.
22
Uvod u GeoGebru
Vjeba I.d: Predoenje Talesovog teorema

Prije poetka konstrukcije pogledajte web-stranicu 04_Talesov_teorem.html da vidite

kako uenici mogu otkriti to je Tales otkrio prije otprilike 2600 godina.
Provjerite znate li kako se koristi pojedini alat prije poetka konstrukcije.
Duina izmeu dviju toaka Mnogokut

Polukrunica odreena dvjema tokama
Kut
Novo!
Nova toka Pomicanje
Napomena: Ako niste sigurni u postupak konstrukcije, moete pogledati datoteku

A_1d_Talesov_teorem.ggb.
1. Nacrtajte duinu AB
2. Konstruirajte polukrunicu odreenu tokama A i B
Napomena: Redoslijed odabira toaka A i B odreuje smjer polukrunice.
3. Nacrtajte novu toka C na polukrunici
Napomena: Provjerite lei li toka C zaista na polukrunici povlaei ju s miem.
4. Nacrtajte trokut ABC
5. Nacrtajte unutarnje kutove trokuta ABC
Izazov: Pokuajte s grafikim dokazom ovog teorema.

Napomena: Nacrtajte polovite O duine AB i prikaite polumjer OC kao duinu.
23
Uvod u GeoGebru
4. Osnovni algebarski unos, naredbe i funkcije

Savjeti i trikovi
Novom objektu pridjeljujete ime upisivanjem ime = ispred njegovog
algebarskog prikaza. Primjer: P = (3, 2) kreira toku P.
Operator mnoenja treba upisivati koristei znak zvjezdice ili kao razmak
izmeu faktora. Primjer: a*x ili a x
GeoGebra razlikuje mala i velika slova! Dakle velika i mala slova se ne smiju
mijeati. Napomena:
o Toke se uvijek imenuju velikim slovima
Primjer: A = (1, 2)
o Duine, pravci, krunice, funkcijeuvijek se nazivaju malim slovima.
Primjer: krunica c: (x 2)^2 + (y 1)^2 = 16
o Varijabla x kao argument funkcije i varijable x i y u jednadbama konika
uvijek trebaju biti pisana malim slovima.
Primjer: f(x) = 3*x + 2
Ako elite koristiti neki objekt unutar algebarskog izraza ili naredbe trebate ga
napraviti i pridijeliti mu ime koristei traka za unos. Primjeri:
o y = m x + b kreira pravac iji parametri su ve postojee vrijednosti m i
b (npr. brojevi/klizai).
o Pravac[A, B] daje pravac kroz postojee toke A i B.
Potvrda izraza upisanog u polju za unos ostvaruje se pritiskom na tipku Enter.
Otvaranje prozora za pomo pri koritenju polja za unos i naredbi ostvaruje se
pritiskom na znak upitnika lijevo od polja za unos.
Poruke o pogreci: Uvijek proitajte poruku ona moe pomoi u otklanjanju
problema!
Naredbe moete upisivati ili odabrati iz popisa naredbi desno od polja za unos.
Napomena: Ako ne znate koji su potrebni parametri unutar zagrada odreene
naredbe, upiite puni naziv naredbe i pritisnite tipku F1. U padajuem prozoru
pojavljuje se objanjenje sintakse i potrebni parametri za naredbu.
Automatsko nadopunjavanje naredbe: Nakon to upiete prva dva slova
naredbe u traka za unos, GeoGebra pokuava dovriti naredbu.
o Ako GeoGebra predlae eljenu naredbu, pritisnite tipku Enter kako bi se
pokaziva - kursor smjestio unutar zagrada.
o Ukoliko predloenu naredbu nije eljena, samo nastavite upisivati
naredbu dok se ne pojavi eljena.
24
Uvod u GeoGebru
Vjeba 8a: Konstrukcija tangenata na krunicu (1. dio)

Povratak u kolu
Otvorite web-stranicu s apletom A08_tangente_kruznice.html. Slijedite upute na radnom
listu kako bi saznali kako konstruirati tangente krunice.
Diskusija
Koje naredbe ste koristili za izvoenje konstrukcije?
Koristi li se koji novi alat u predloenom postupku konstrukcije? Ako da, kako ste
saznali kako se koristi novi alat?
Jeste li zapazili neto u vezi s alatnom trakom prikazanoj na desnom apletu?
Mislite li da e vai uenici moi raditi s takvim dinaminim web-stranicama s
apletom i samostalno otkriti postupak konstrukcije?
25
Uvod u GeoGebru
Vjeba 8b: Konstrukcija tangenata na krunicu (2. dio)

to ako mi i touchpad ne rade?
Zamislite da vam mi i/ili touchpad prestanu raditi dok pripremate Geogebrinu datoteku
za sutranje predavanje. Kako moete dovriti konstrukciju?
GeoGebra nudi uz geometrijske alate i algebarski unos naredbi. Svakom alatu odgovara
naredba i stoga alate moete primjenjivati i bez uporabe mia.
Napomena: GeoGebra nudi vie naredbi nego geometrijskih alata. Stoga svaka naredba
nema odgovarajui geometrijski alat!
Zadatak 1: Provjerite listu naredbi upisivanjem u traka za unos i potraite njima

odgovarajue alate koje ste ve upoznali na ovoj radionici.
Kao to ste vidjeli u zadnjoj vjebi, konstruiranje tangenti na krunicu mogue je

napraviti koristei samo alate. Sada ete ponoviti tu konstrukciju ali koristei samo
tipkovnicu za unos naredbi.
Priprema
Prikaite algebarski prikaz i traka za unos, kao i koordinatne osi (Izbornik Pogled)
1 A = (0, 0) Toka A
Napomena: Provjerite jeste li zatvorili zagrade.
2 (3, 0) Toka B
Napomena: Ukoliko ne specificirate ime objekata oni
e biti imenovani abecednim redom.
3 c = Krunica[A, B] Krunica sa sreditem u A kroz toku B
Napomena: Krunica je zavisan objekt
Napomena: GeoGebra razlikuje nezavisne i zavisne objekte. Dok nezavisne objekte

moete direktno mijenjati koristei mia i tipkovnicu, zavisni objekti se prilagoavaju
promjenama svojih nadreenih objekata (roditelja). Pri tome je nebitno na koji nain je
(miem ili tipkovnicom) neki objekt kreiran!
Savjet 1: Ukljuite nain Pomicanje i dvaput kliknite na neki objekt u algebarskom

prozoru kako bi pomou tipkovnice promijenili njegovu algebarsku vrijednost. Nakon
zavrenog upisa pritisnite tipku Enter.
Savjet 2: Preciznije pomicanje nezavisnih objekata moete ostvariti pomou kursorske

strelica na tipkovnici. Ukljuite nain Pomicanje i odaberite objekt (npr. nezavisnu toku)
26
Uvod u GeoGebru
bilo u algebarskom bilo u geometrijskom prozoru. Pritiite strelice na tipkovnici

gore/dolje ili lijevo/desno kako bi pomaknuli objekt u eljenom smjeru.
4 C = (5, 4) Toka C
5 s = Duina[A, C] Duina AC
7 D = Polovite[s] Polovite D duine AC
8 d = Krunica[D, C] Krunica sa sreditem u D i prolazi tokom C
9 Sjecite[c, d] Sjecita E i F dviju krunica
10 Pravac[C, E] Tangenta kroz toke C i E
11 Pravac[C, F] Tangenta kroz toke C i F
Provjera i poboljanje konstrukcije

Izvrite test povlaenjem radi provjere ispravnosti konstrukcije.
Promijenite svojstva objektima kao bi poboljali izgled konstrukcije (npr. boju,
debljinu crta, stil crtkano za pomone objekte,)
Spremite konstrukciju.
Rasprava
Je li bilo kakvih problema ili potekoa pri postupku konstrukcije?
Koji nain konstrukcije (miem ili tipkovnicom) vam je drai i zato?
Zato trebamo koristi tipkovnicu za unos ako isto moemo napraviti alatima?
Napomena: Postoje naredbe koje nemaju pridruen odgovarajui alat.
Je li bitno kako je neki objekt kreiran? Moemo li ga promijeniti u algebarskom
prozoru (koristei tipkovnicu) kao i na crtaoj plohi (koristei mia)?
27
Uvod u GeoGebru
Vjeba 9: Istraivanje parametara kvadratne funkcije

Povratak u kolu
U ovoj vjebi istrait ete utjecaj parametara na kvadratni polinom. Iskusit ete kako se
GeoGebra moe integrirati u tradicionalni nain pouavanja i koristiti za aktivno uenje
usmjereno na uenika kao subjekta uenja.
Slijedite upute na radnom listu i zapiite svoje rezultate i zapaanja prilikom rada s
GeoGebrom. Vae zabiljeke pomoi e vam prilikom diskusije nakon ove vjebe.
Istraivanje parametara kvadratne funkcije
1. Otvorite novu GeoGebrinu datoteku

2. Upiite f(x) = x^2 i pritisnite tipku Enter. Kojeg e oblika biti graf
funkcije? Napiite odgovor na papir.
3. Odaberite alat Pomicanje, oznaite polinom u algebarskom prozoru i
upotrijebite strelice gore /dolje na tipkovnici.
a. Kako ovo utjee na graf polinoma? Zapiite svoja opaanja.
b. Kako ovo utjee na jednadbu polinoma? Zapiite svoja opaanja.
4. Ponovno ukljuite alat Pomicanje, oznaite funkciju u algebarskom prozoru i
upotrijebite lijevo / desno strelice.
a. Na koji nain ovo utjee na graf polinoma? Zapiite svoja opaanja.
b. Na koji nain ovo utjee na jednadbu polinoma? Zapiite svoja
opaanja.
5. U nainu Pomicanje, dvaput kliknite na jednadbu polinoma. Koristei
tipkovnicu promijenite jednadbu u f(x) = 3 x^2.
Napomena: Za operaciju mnoenja upotrijebite * ili razmak.
a. Opiite kako se graf funkcije mijenja.
b. Ponovno promijenite jednadbu tako da upiete razliite vrijednosti
parametara (npr. 0.5, -2, -0.8, 3). Zapiite svoja opaanja.
Rasprava
Je li bilo kakvih problema ili potekoa pri koritenju GeoGebre?
Kako se ovakav nain rada (GeoGebra u kombinaciji s uputama na papiru) moe
uklopiti u tradicionalni oblik pouavanja?
Mislite li da je mogue dati takvu vjebu za domau zadau vaim uenicima?
Na koji nain bi dinamiko istraivanje parametara polinoma moglo utjecati na
razumijevanje i pouavanje vaih uenika?
Imate li ideja koje bi se jo matematike teme mogle poduavati na slian nain
(radni listovi na papiru u kombinaciji s raunalom)?
28
Uvod u GeoGebru
Vjeba 10: Uporaba klizaa za promjenu parametara

Isprobajmo dinaminiji nain istraivanja utjecaja parametara na polinom f(x) = a
x^2 koristei kliza kako bi mijenjali vrijednost parametra.
Priprema
Ukljuite opcije: algebarski prikaz, traka za unos i koordinatne osi (Izbornik
Pogled)
1 a = 1 Definirajte varijablu a
2 f(x) = a * x^2 Upiite kvadratni polinom f

Napomena: Ne zaboravite unijeti * ili razmak izmeu a i
x^2.
Predstavljanje broja klizaem

Kako biste broj prikazali kao kliza u grafikom prozoru, desnim klikom (MacOS: Ctrl-
klik) morate oznaiti varijablu u algebarskom prozoru i odabrati Pokai objekt.
Poboljanje konstrukcije
Izradite novi kliza b koji e predstavljati konstantu u jednadbi polinoma f(x) = a
x^2 + b.
5 Izradite kliza b koristei alat Kliza

Napomena: Odaberite alat i kliknite na crtau plohu.
Koristite poetnu vrijednost i kliknite Primjeni.
6 f(x) = a * x^2 + b Upiite polinom f
Napomena: GeoGebra e dodijeliti funkciji f nove
vrijednosti parametara.
Zadaci
Mijenjate vrijednost parametra a, pomiui uz pomo mia toku na klizau. Kako
ta promjena utjee na graf polinoma?
to se deava s grafom ako je vrijednost parametra (a) vea od 1, (b) izmeu 0 i
1, ili (c) negativna? Zapiite vaa zapaanja.
Mijenjajte vrijednost parametra b. Kakav to ima utjecaj na graf polinoma?
29
Uvod u GeoGebru
Vjeba 11: Raspoloive funkcije

Osim polinoma u GeoGebri su dostupne razliite vrste funkcija (npr. trigonometrijske
funkcije, funkcija apsolutne vrijednosti, eksponencijalna funkcija). Funkcije su obraene
kao objekti i mogu se upotrijebiti u kombinaciji s geometrijskim konstrukcijama.
Napomena: Neke od funkcija mogue je odabrati u padajuem izborniku desno od polja

za unos. Molimo vas pronaite kompletnu listu funkcija koje podrava GeoGebra u
internetskoj pomoi (http://www.geogebra.org/help/docuhr) ili pogledajte poglavlje
Dodatak ovog prirunika.
Zadatak 1: Predodba apsolutne vrijednosti

Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Provjerite da li su prikazani algebarski prikaz, traka
za unos i koordinatne osi.
1 f(x) = abs(x) Upiite funkciju apsolutne vrijednosti f
2 g(x) = 3 Upiite konstantnu funkciju g
3 Sjecite dviju funkcija
Napomena: Ako elite moete zatvoriti algebarski prikaz i kao oznaku objekata pokazati
imena i vrijednosti funkcija.
(a) Pomiite konstantnu funkciju uz pomo mia ili koristei strelice na tipkovnici.
Koordinata y svakog od sjecita predstavlja apsolutnu vrijednost koordinate x.
(b) Pomiite funkciju apsolutne vrijednosti gore/dolje koristei opet mi ili strelice na
tipkovnici. Kako se mijenja jednadba funkcije?
(c) Kako ovu konstrukciju moemo upotrijebiti u smislu to veeg pribliavanja pojma
apsolutne vrijednosti uenicima?
Napomena: Simetrija grafa funkcije upuuje na to da postoje dva rjeenja jednadbe s
apsolutnom vrijednost.
Zadatak 2: Slaganje sinusnih valova

Zvuni valovi se mogu matematiki prikazati kao kombinacija 'valova' funkcije sinus.
Svaki ton u glazbi je sastavljen od nekoliko 'sinusnih valova' oblika y(t) = a sin( t + ) .
30
Uvod u GeoGebru
Amplituda a utjee na glasnou tona dok kutna frekvencija odreuje visinu tona.
Parametar se naziva fazni pomak i oznaava je li se zvuni val pomaknuo u vremenu.
Ako se dva sinusna vala sudare doi e do poremeaja, odnosno mogu pojaati ili
oslabiti jedan drugog. Taj fenomen moemo uspjeno predoiti uz pomo GeoGebre,
kao i mnoge druge sluajeve koji se pojavljuju u prirodi.
1 Kreirajte tri klizaa a_1, _1, i _1

Napomena: a_1 predoava indeks. Grka slova
moete odabrati uz pomo izbornika koji se nalazi
desno od tekstualnog polja ime u dijalokom
prozoru Klizaa.
2 g(x)= a_1 sin(_1 x + _1) Upiite sinus funkciju g
Napomena: Ovdje moete odabrati Grka slova
uz pomo menija pokraj polja za unos.
(a) Ispitajte uinak promjene parametara na graf funkcije sinus mijenjajui vrijednosti
klizaa.
3 Kreirajte tri klizaa a_2, _2 i _2
4 h(x)= a_2 sin(_2 x + _2) Upiite drugu sinus funkciju h
5 sum(x) = g(x) + h(x) Kreirajte sumu ovih funkcija
(b) Promijenite boju svih triju funkcija kako biste ih to lake razlikovali.
(c) Neka su a1 = 1, 1 = 1 i 1 = 0. Za koje e vrijednosti a2, 2, i 2 suma imati

maksimalnu amplitudu?
Napomena: U tom e sluaju nastati ton maksimalne glasnoe.
(d) Za koje e vrijednosti a2, 2 i 2 ove dvije funkcije ponitavati jedna drugu?
Napomena: U tom se sluaju nee uti vie nikakav ton.
31
Uvod u GeoGebru
5. Izvoz slike u meuspremnik

GeoGebrin grafiki prikaz moe se kao slika prenijeti u meuspremnik raunala. Tako
moete svoju konstrukciju ili graf jednostavno umetnuti u tekstualni ili prezentacijski
dokument, to moe vae testove, kvizove, biljeke ili matematike igre uiniti
privlanima.
Vjeba 12a: Izvoz slike u meuspremnik

Izrada vae konstrukcije
Otvorite novi GeoGebrin dokument. Provjerite jesu li prikazani algebarski prikaz, traka za
unos i koordinatne osi.
1 f(x) = 0.5x3 + 2x2 + 0.2x - 1 Upiite polinom treeg stupnja f
2 R = Nultoka[ f ] Odredite nultoke polinoma f

Napomena: Ako postoji vie od jedne nultoke
GeoGebra e stvoriti indekse uz njihova imena,
ako ste upisali R = (npr. R1, R2, R3).
3 E = Ekstrem[ f ] Odredite ekstrem polinoma f
4 Konstruirajte tangente na f u E1 i E2
5 I = TokaPregiba[ f ] Odredite toku infleksije (pregiba) polinoma f
Napomena: Moete mijenjati Svojstva objekata (npr. boju toaka, stil tangenti, pokazati
ime i vrijednost funkcije).
32
Uvod u GeoGebru
Izvoz slike u meuspremnik

GeoGebra moe izvesti cijelu crtau plohu u meuspremnik. Stoga, kako bi se rijeili
neiskoritenog prostora, smanjite prozor crtae plohe:
Pomaknite sliku (ili odgovarajui dio) u gornji lijevi kut crtae plohe koristei alat
Pomicanje crtae plohe (pogledajte sliku to se nalazi dolje lijevo).
Napomena: Isto tako moete koristiti alate Poveanje i Smanjenje kako
biste uredili i pripremili vau sliku za Izvoz.
Ako elite promijeniti veliinu GeoGebrinog prozora to moete uiniti uz pomo
mia tako da pomiete donji desni kut (pogledajte sliku to se nalazi dolje desno).
Napomena: Pokaziva mia e promijeniti svoj oblik kada prijeemo iznad

rubova ili kuta GeoGebrinog prozora.
GeoGebrin prozor prije GeoGebrin prozor nakon

promjene veliine promjene veliine
Upotrijebite Izbornik Datoteka za Izvoz crtae plohe u meuspremnik:

Izvoz > Crtaa ploha u meuspremnik
Napomena: Umjesto toga moete koristiti kombinaciju tipki Ctrl+Shift+C.
Vaa je slika sada spremljena u meuspremnik raunala i moe biti umetnuta u
bilo koji tekstualni ili prezentacijski dokument.
33
Uvod u GeoGebru
Vjeba 12b: Umetanje slike u program za obradu teksta

Umetanje slike iz meuspremnika
Nakon Izvoza slike iz GeoGebre u meuspremnik vaeg raunala moete ju zalijepiti u
bilo koji tekst procesor (npr. MS Word).
Otvorite novi tekstualni dokument
Iz Izbornika Ureivanje odaberite Zalijepi. Slika e biti umetnuta tamo gdje se
trenutno nalazi pokaziva mia.
Napomena: Moete umjesto toga koristiti i kombinaciju tipki Ctrl + V .
Smanjivanje veliine slika

Ako je potrebno moete promijeniti veliinu slike u MS Word-u:
Dvaput kliknite na umetnutu sliku.
Odaberite Size (Veliina) karticu u prikazanom Format Picture (Oblikuj sliku)
prozoru.
Visinu / irinu slike moete mijenjati u cm (inima) ili u postotku.
Kliknite OK.
Napomena: Pri promijeni veliine slike, promijenilo se i mjerilo. Ako elite zadrati mjerilo
(npr. kako bi uenici mogli mjeriti udaljenosti) provjerite je li veliina slike 100%.
Napomena: Ako je slika prevelika da bi stala na jednu stranicu, MS Word e automatski

promijeniti njenu veliinu, a samim time i mjerilo.
34
Uvod u GeoGebru
6. Praktini rad II
Ovaj praktini rad sastoji se od niza aktivnosti za uvjebavanje algebarskog unosa,
naredbi i funkcija u GeoGebri. Aktivnosti su dostupne u dva razliita stupnja, s obzirom
na njihovu teinu: Osnovni zadaci i Napredni zadaci. Moete odabrati zadatke na
osnovu vlastitog interesa i raditi na njima sami ili zajedno sa drugima.
Savjeti i trikovi
Za svaku od ovih aktivnosti, otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Provjerite prije
poetka svake vjebe je li potrebno pokazati ili sakriti algebarski prikaz, traka za
unos i koordinatne osi.
Ako elite prije nego zaponete novu vjebu moete spremiti svoje datoteke.
Ne zaboravite na Poniti i Ponovi gumbe u sluaju pogreke.
esto koristite alat Pomicanje kako bi provjerili vau konstrukciju (npr. jesu li
objekti zaista povezani, jeste li kreirali nepotrebne objekte).
Provjerite znate li sintaksu algebarskih izraza i funkcija prije unosa. Proitajte dio
Savjeti i trikovi na poetku teme Osnovni algebarski unos, naredbe i funkcije. Ako
imate problema pitajte kolege.
Paljivo provjerite algebarski unos prije nego pritisnete tipku Enter. Ako vam se
pokae poruka o postojanju pogreke, proitajte ju! Moda vam pomogne u
otkrivanju i rjeavanju problema.
Provjerite znate li kako se koriste odgovarajui geometrijski alati, prije nego
ponete s konstrukcijom. Ako ne znate kako se koristi odgovarajui alat,
pokrenite ga pa proitajte pomo u alatnoj traci.
Ako imate pitanja, prije nego se obratite voditelju ili pomoniku pitajte kolege.
35
Uvod u GeoGebru
Vjeba II.a: Parametri linearne jednadbe

U ovoj vjebi koristit e se sljedei alati, algebarski unos i naredbe. Uvjerite se da

znate kako se koristi svaki alat prije poetka konstrukcije.
Kliza Sjecite dvaju objekata
pravac: y = m x + b Nagib Novo!
Duina izmeu dviju toaka Pokai / sakrij objekt
Sjecite[pravac, yOs] Pomicanje
Napomena: Ako elite najprije pogledajte datoteku A_2a_parametarski_pravac.html.
1. Upiite: pravac: y = 0.8 x + 3.2
Zadatak 1: Pomiite pravac u algebarskom

prozoru koristei tipkovnike strelice. Koji
parametar je mogue promijeniti na ovaj
nain?
Zadatak 2: Pomiite pravac u grafikom
prozoru uz pomo mia. Koju
transformaciju pravca moete primijeniti na
ovaj nain?
2. Obriite pravac. Kreirajte klizae m i b koristei poetne vrijednosti klizaa.
3. Upiite pravac: y = m x + b.
Napomena: Ne zaboravite unijeti * ili razmak izmeu m i x kako bi naznaili
operaciju mnoenja!
4. Zadatak 3: Napiite upute za uenike koje e ih voditi kroz postupak provjere
utjecaja parametara jednadbe pravca uz pomo klizaa. Te upute im moete
dati na papiru uz GeoGebrinu datoteku.
Izazov: Pokuajte ovu konstrukciju prikazati uz pomo nagiba i sjecita s y-osi.

5. Kreirajte Sjecite pravca i y-osi.
Napomena: Koristite alat Sjecite ili naredbu Sjecite[pravac, yOs].
6. Kreirajte toku u ishoditu pa nacrtajte duinu izmeu tih dviju toaka.
7. Koristite alat Nagib kako bi kreirali nagib (trokut) na pravcu.
8. Sakrijte nepotrebne objekte i prilagodite izgled ostalih.
36
Uvod u GeoGebru
Vjeba II.b: Uvod u derivacije - nagib funkcije

U ovoj vjebi koristit e se sljedei alati, algebarski unos i naredbe. Uvjerite se da znate
kako se koristi svaki alat prije poetka konstrukcije.
f(x) = x^2/2 + 1 S = (x(A), nagib)
Nova toka Duina izmeu dviju toaka
Tangenta Novo! Pomicanje
nagib = Nagib[t]
Napomena: Ako elite najprije pogledajte datoteku A_2b_Nagib_funkcije.html.
1. Upiite polinom: f(x) = x^2/2 + 1
2. Nacrtajte toku A na funkciji f.
Napomena: Pomiite toku A kako
biste provjerili pripada li ona zaista
grafu funkcije.
3. Konstruirajte tangentu t na funkciju f u
toki A.
4. Konstruirajte nagib tangente t
koristei: nagib = Nagib[t]
5. Definirajte toku S: S = (x(A), nagib)

Napomena: x(A) e vam dati x-koordinatu toke A.
6. Spojite toke A i S koristei duinu.
7. Zadatak: Pomiite toku A du grafa funkcije dok ne naslutite oblik putanje koji
odgovara nagibu funkcije.
Izazov: Odredite jednadbu funkcije Nagib.

8. Ukljuite trag toke S. Pomiite toku A kako biste provjerili svoju slutnju.
Napomena: Desnim klikom mia kliknite na toku S (MacOS: Ctrl-klik) i odaberite
Ukljui trag.
9. Odredite jednadbu novonastale nagib funkcije. Upiite funkciju i pomiite toku
A. Ako ste ju ispravno odredili, trag toke S pratit e graf.
10. Promijenite jednadbu poetnog polinoma f kako biste napravili novi problem.
37
Uvod u GeoGebru
Vjeba II.c: Izrada igre domino s funkcijama

U ovoj vjebi ete nauiti kako izvesti graf funkcije u meuspremnik i kako ga umetnuti u
neki word dokument. Uz pomo umetnutog grafa napravit emo kartice za igru
Domino. Provjerite znate li zapisati razliite vrste funkcija, prije nego zaponete s
ovom vjebom.
Postupak izrade
1. Upiite proizvoljnu funkciju. Primjer: e(x) = exp(x)
2. Pomaknite graf funkcije u gornji lijevi kut crtae plohe i
prilagodite veliinu prozora programa ili bolje pritisnite
lijevu tipku mia i crtajte sivi pravokutnik preko podruja
koje elite izvesti u sliku.
3. Odaberite izbornik Datoteka > Izvoz > Grafiki prikaz u
meuspremnik ili Ureivanje > Grafiki prikaz u
meuspremnik ili pritisnite istovremeno tipke
Ctrl+Shift+C.
4. Otvorite novi word dokument.
5. Kreirajte tablicu (Izbornik Tablica > Umetni > Tablica) s dva stupca i nekoliko
redaka.
6. Postavite pokaziva mia u jednu od elija vae tablice. Umetnite graf funkcije iz
meuspremnika (izbornik Ureivanje > Zalijepi ili kombinacijom tipki Ctrl + V).
7. Prilagodite veliinu slike ukoliko je potrebno. Kliknite na sliku i povlaite za jedan
ugao. Pritom slika nee izgubiti na kvaliteti jer GeoGebra producira vektorsku
grafiku.
8. Upiite jednadbu neke druge funkcije u susjednu eliju.
Napomena: Ovdje moete koristiti ureiva jednadbi.
9. Ponovite korake od 1 do 8 s nekom drugom funkcijom (npr. trigonometrijskom,
logaritamskom).
Napomena: Provjerite nalazi li se svakoj funkciji graf i jednadba na nekoj
domino kartici.
38
Uvod u GeoGebru
Vjeba II.d: Izrada igre Memori s geometrijskim likovima

U ovoj vjebi vjebat ete izvoz konstrukcije kao slike u meuspremnik i njeno umetanje
u dokument za obradu teksta u svrhu izrade kartica za igru pamenja s geometrijskim
likovima. Provjerite znate li konstruirati razliite geometrijske likove (npr. etverokute,
trokute) prije nego zaponete ovu vjebu.
Postupak izrade
1. Konstruirajte geometrijski lik u GeoGebri (npr. jednakostranian trokut).
2. Koristei dijaloki okvir Svojstva istaknite svoju konstrukciju.
3. Pomaknite lik u gornji lijevi kut crtae plohe i prilagodite veliinu Geogebrina
prozora.
4. Izvezite crtau plohu u meuspremnik (izbornik Ureivanje > Grafiki prikaz u
meuspremnik).
5. Otvorite novi dokument za obradu teksta.
6. Kreirajte tablicu (izbornik Tablica > Umetni > Tablica ... ) s tri stupca i nekoliko
redaka
7. Podesite visinu redaka i irinu stupaca na 5 cm (2 ina).
Napomena: Postavite pokaziva mia u tablicu i otvorite dijaloki okvir Svojstva
Tablice koritenjem izbornika Tablica. U kartici Redak odredite visinu retka. U
kartici Stupac unesite eljenu irinu. U kartici elija postavite okomito
poravnavanje na Sredina. Za kraj stisnite OK.
8. Postavite pokaziva mia u jednu od elija tablice. Umetnite sliku iz
meuspremnika (izbornik Ureivanje > Zalijepi ili kombinacija tipki Ctrl+V).
9. Ako je potrebno, prilagodite veliinu.
10. Unesite ime geometrijskog lika u drugu eliju tablice.
11. Ponovite korake 1 do 10 s razliitim geometrijskim likovima (npr. krugom,
etverokutima, trokutima).
39
Uvod u GeoGebru
7. Umetanje slike u grafiki prikaz

Vjeba 13: Alat za crtanje simetrinih figura
Povratak u kolu ...
Otvorite web-stranicu A13_alat_za_crtanje_simetrije.html. Slijedite upute na radnom listu
i iskusite kako vai uenici mogu istraiti osi simetrije cvijeta.
Napomena: U kasnijem tijeku radionice, nauit ete kako kreirati ovakvu web-stranicu s
apletom.
Rasprava
Kakvu bi korist mogli vai uenici izvui iz ove pripremljene konstrukcije?
Koji su alati koriteni za izradu dinaminog lika?
Priprema
Sakrijte algebarski prikaz, traku za unos i koordinatne osi (izbornik Pogled).
1 Nova toka A
2 Pokai oznaku toke A
3 Os simetrije pravac kroz dvije toke
4 Zrcaljenje toke na pravcu da se dobije toka A
5 Duina izmeu toke A i njene slike A
40
Uvod u GeoGebru
7 Ukljui trag za toke A i A

Napomena: Desnim klikom kliknite (MacOS: Ctrl klik) na toku i
odaberite Ukljui trag iz izbornika. Pri svakom pomicanju toka A ostavlja
trag na crtaoj plohi.
8 Pomicanjem toke A nacrtajte dinamini lik.
Diskusija
Mogunost Ukljui trag ima neke posebne karakteristike:
Trag je privremena pojava. Kad god se grafika osvjei, trag nestane.
Trag se ne moe spremiti i ne prikazuje se u algebarskom prozoru.
Kako biste izbrisali trag potrebno je osvjeiti pogled (izbornik Pogled > Osvjei ili
kombinacija tipaka Ctrl + F. MacOS: Open Apple-F).
Napomena: Provjerite jeste li spremili sliku A13_cvijet.jpg na svoje raunalo.
9 Umetnite sliku na crtau plohu

Napomena: Kliknite u donji lijevi kut crtae plohe radi umetanja slike na
tom mjestu.
10 Podesite poloaj umetnute slike.
Postavite sliku kao pozadinsku sliku (dijaloki okvir Svojstva, kartica
11
Osnovno).
12 Smanjite ispunu slike (dijaloki okvir Svojstva, kartica Stil).
Napomena: Nakon ureivanja slike kao pozadinske slike, potrebno je
otvoriti dijaloki okvir Svojstva koritenjem izbornika Ureivanje.
Pozadinsku sliku nije mogue oznaiti u grafikom prikazu.
41
Uvod u GeoGebru
Vjeba 14a: Promjena veliine i zrcaljenje slike

U ovoj vjebi nauit ete kako promijeniti veliinu umetnute slike na odreenu veliinu i
kako primijeniti preslikavanja na umetnutu sliku.
Priprema
Provjerite imate li sliku A14_zalazak_sunca.jpg na svom raunalu.
Zatvorite algebarski prikaz i sakrijte koordinatne osi.
1 Umetnite sliku A14_zalazak_sunca.jpg na lijevu stranu crtae plohe
2 Postavite novu toku A pri donjem lijevom uglu slike
3 Postavite toku A kao vrh prvog ugla vae slike.

Napomena: Otvorite dijaloki okvir Svojstva i odaberite sliku u listi
objekata. Kliknite karticu Osnovno i odaberite toku A iz padajue liste uz
Ugao 1.
4 B = A + (3, 0)
5 Postavite toku B kao vrh drugog ugla slike.
Napomena: Upravo ste promijenili irinu slike na 3 cm.
6 Vertikalni pravac kroz dvije toke po sredini crtae plohe
7 Zrcalite sliku preko pravca

Napomena: elite li bolje razlikovati zrcaljenu sliku od originala, moete
joj smanjiti ispunu.
Zadaci
(a) Pomiite toku A miem. Kako to utjee na
sliku?
(b) Pomiite sliku miem i promatrajte kako to
utjee na njenu presliku.
(c) Pomiite os simetrije povlaenjem obiju
toaka miem. Kako to utjee na presliku?
42
Uvod u GeoGebru
Vjeba 14b: Deformiranje slike

U ovoj vjebi nauit ete kako promijeniti veliinu slike na proizvoljnu veliinu i kako
iskriviti sliku u GeoGebri.
Sad ete izmijeniti konstrukciju nainjenu u vjebi 14a. elite li zadrati i original,
spremite datoteku.
1 Zaponite s oblikom nainjenim u vjebi 14a.
2 Izbriite toku B kako biste vratili sliku na poetnu veliinu.
3 Nacrtajte novu toku B u donjem desnom kutu izvorne slike.
4 Postavite novu toku B kao vrh drugog ugla vae slike.
Napomena: Sada moete mijenjati veliinu slike pomicanjem toke B.
5 Nacrtajte novu toku D u gornjem lijevom kutu izvorne slike.
6 Postavite novu toku D kao vrh etvrtog ugla vae slike.
Zadaci
(a) Kako pomicanje toke D utjee na sliku i njenu presliku?
(b) Koji geometrijski oblik ine slika i preslika u svakom trenutku?
43
Uvod u GeoGebru
Vjeba 14c: Istraivanje svojstava zrcaljenja

U ovoj vjebi izradit ete dinamini lik koji e omoguiti vaim uenicima istraivanje
svojstava zrcaljenja (osne simetrije).
Sad ete izmijeniti konstrukciju nainjenu u vjebi 14b. elite li zadrati i original
spremite datoteku.
1 Zaponite s oblikom nainjenim u vjebi 14b.
2 Duina izmeu toaka A i B
3 Duina izmeu toaka A i D
4 Usporednica s duinom AB kroz toku D
5 Usporednica s duinom AD kroz toku B
6 Sjecite dvaju pravaca za dobivanje sjecita C
7 Sakrijte pomone objekte

Zrcalite sve toke - vrhove kutova obzirom na pravac kako biste dobili
8
njihove preslike
9 Spojite odgovarajue toke duinama (npr. toke A i A)
10 Nacrtajte kutove izmeu osi simetrije (zrcaljenja) i duina
Zadatak
Pomiite toke vrhove kutova izvorne slike, kao i os simetrije. to moete rei o
kutovima izmeu duina i osi simetrije? Kako moemo nazvati os simetrije u odnosu na
duine dobivene spajanjem svake toke i njene preslike?
44
Uvod u GeoGebru
8. Umetanje teksta u grafiki prikaz

Vjeba 15: Koordinate zrcaljene toke
Priprema
Ukljuite algebarski prikaz, traku za unos, koordinatne osi i koordinatnu mreu
(Izbornik Pogled).
U izborniku Postavke postavite Vezivanje toke na mreu na ukljueno
(koordinatna mrea).
1 Nacrtajte toku A = (3, 2)
2 Nacrtajte pravac a: y = 0
3 Zrcalite toku A preko pravca a da dobijete A
4 Promijenite boju pravca a i toke A.
5 Nacrtajte pravac b: x = 0
6 Zrcalite toku A preko pravca b da dobijete A1
7 Promijenite boju pravca b i toke A1.
Umetanje statinog teksta

Umetnite naslov u grafiki prikaz GeoGebre kako bi vai uenici znali o emu dinamina
slika govori:
Ukljuite alat Umetanje teksta i kliknite na gornji dio crtae plohe.
Utipkajte sljedei tekst u otvoreni prozor:
Zrcaljenje toke preko koordinatnih osi
Kliknite Primjeni.
Prilagodite poloaj teksta koritenjem alata Pomicanje.
Napomena: Svojstva teksta moete promijeniti u dijalokom okviru Svojstva (npr. u

kartici Tekst - stil fonta, veliinu fonta, oblikovanje). U kartici Osnovno moete uiniti
tekst nepominim kako ga ne biste nehotice pomicali.
Umetanje dinaminog teksta

Dinamini tekst vezan je uz postojee objekte i automatski se prilagoava promjenama,
na primjer A = (3, 2).
Ukljuite alat Umetanje teksta i kliknite na crtau plohu.
Utipkajte A = u dijaloki okvir:
Napomena: Ovo e biti statini dio teksta i nee se mijenjati pri pomicanju toke
A.
45
Uvod u GeoGebru
Umetnite dinamini dio teksta tako da kliknete na toku A bilo u algebarskom ili
geometrijskom prikazu.
o GeoGebra e umetnuti ime toke u polje teksta i dodati navodnike oko
ve postojeeg (statinog) teksta.
o Dodatno, GeoGebra dodaje znak + za povezivanje statinog i dinaminog
dijela teksta.
Kliknite Primjeni.
Napomena: Tekst pokazuje koordinate toke A i automatski prati promjene njenog

poloaja.
Poveanje dinamine slike

Umetnite dinamini tekst koji prikazuje koordinate zrcaljenih toaka A i A1.
Smanjite veliinu prikaza kako biste prikazali vei dio koordinatne ravnine.
Napomena: Moete prilagoditi razmak linija koordinatne mree.
o Otvorite dijaloki okvir Svojstva crtae plohe (desni klik / MacOS: Ctrl-klik
na crtau plohu i odaberite Svojstva)
o Odaberite karticu Koordinatna mrea
o Kliknite na okvir Razmak i promijenite vrijednost u oba polja teksta u 1
Zatvorite algebarski prikaz i nainite sav tekst nepominim kako ga ne biste
nehotice pomicali.
Zadatak
Osmislite upute koje e pomoi vaim uenicima u otkrivanju odnosa izmeu koordinata
originalnih i zrcaljenih toaka. Upute se mogu prikazati zajedno s dinaminim likom.
46
Uvod u GeoGebru
Vjeba 16: Rotacija mnogokuta

Priprema
Sakrijte algebarski prikaz i traku za unos ako je potrebno.
Ukljuite prikaz koordinatnih osi i koordinatne mree.
Otvorite dijaloki okvir crtae plohe:
o U kartici Osi xOs promijenite Razmak za x-Os u 1
o U kartici Osi yOs promijenite Razmak za y-Os u 1
1 Nacrtajte proizvoljni trokut ABC
2 Nova toka D u ishoditu koordinatnog sustava
3 Preimenujte novu toku u O

Napomena: GeoGebra nudi mogunost brzog preimenovanja. Ukljuite
nain Pomicanje i odaberite objekt. Kad ponete tipkati novo ime
GeoGebra otvara dijaloki okvir Preimenovanje.
4 Kreirajte kliza za kut
Napomena: U dijalokom okviru klizaa kliknite potvrdni okvir Kut i
postavite korak poveanja na 90.
5 Rotirajte trokut ABC oko toke O za kut
Napomena: Oznaite rotaciju suprotno smjeru kazaljke na satu.
7 Duine AO i AO.
8 Kut AOA
Napomena: Odaberite toke u smjeru suprotnom kazaljkama na satu.
Sakrijte oznaku ovog kuta.
9 Pomaknite kliza i pogledajte sliku trokuta.
1 Umetnite statini tekst: Rotacija mnogokuta
2 Umetnite dinamini tekst: "A = " + A
3 Umetnite dinamini tekst: "A = " + A
4 Pomaknite kliza i tekst na eljene poloaje
47
Uvod u GeoGebru
5 Uinite kliza nepominim (Dijaloki okvir Svojstva kartica Kliza)
7 Uinite tekst nepominim (Dijaloki okvir Svojstva kartica Osnovno)
Rasprava
Na koji biste nain mogli iskoristiti ovu datoteku za upoznavanje vaih uenika s
pojmom rotacije objekta oko ishodita koordinatnog sustava?
48
Uvod u GeoGebru
9. Praktini rad III

Ovaj se praktini rad sastoji od niza aktivnosti za vjebanje umetanja slika i teksta u
grafiki prikaz Geogebre. Dostupne su aktivnosti dviju razina zahtjevnosti: Osnovni
zadaci i Napredni zadaci. Moete odabrati zadatke sukladno vlastitim interesima i raditi
na njima sami ili zajedno s kolegom.
Savjeti i trikovi
Za svaku od aktivnosti, otvorite novu GeoGebra datoteku. Prije poetka vjebe,
provjerite trebate li prikazati ili sakriti algebarski prikaz, traka za unos i
koordinatne osi.
Odluite li raditi vjebu koja ukljuuje umetanje slike u GeoGebru, prije nego
zaponete vjebu provjerite jeste li slike pohranili na svoje raunalo.
Dobro je spremiti datoteke prije prelaska na novu vjebu.
Ne zaboravite koristiti Poniti i Ponovi gumb u sluaju pogreke.
esto koristite alat Pomicanje kako biste provjerili vau konstrukciju (npr. jesu li
objekti stvarno spojeni, jeste li konstruirali neke nepotrebne objekte).
Provjerite znate li sintaksu za unos algebarskih izraza i funkcija. Ako budete imali
nedoumica, proitajte odlomak Savjeti i trikovi na poetku teme Osnovni
algebarski unos, naredbe i funkcije ili zamolite kolege za pomo.
Paljivo provjerite algebarski unos prije nego stisnete tipku Enter. Ukoliko se
pojavi poruka o greki, proitajte ju! Moe vam pomoi pri otklanjanju problema.
Prije nego zaponete konstrukciju, provjerite znate li se sluiti odgovarajuim
geometrijskim alatima. Ako ne znate koristiti odreeni alat, ukljuite ga i proitajte
pomo u alatnoj traci.
Ukoliko imate pitanja, molimo vas, upitajte kolege prije nego se obratite voditelju
ili pomoniku.
49
Uvod u GeoGebru
Vjeba III.a: Predodba sustava jednadbi

U ovoj vjebi koristit ete algebarski unos i naredbe. Prije nego zaponete, provjerite
znate li sintaksu za algebarski unos i naredbe.
Pogledajte web-stranicu s apletom imena A_3a_sustav_jednadzbi.html kako biste vidjeli

na koji nain uenici mogu iskoristiti ovu konstrukciju za grafiko rjeavanje sustava
linearnih jednadbi.
1. Konstruirajte klizae m_1 i b_1 koristei zadane postavke klizae.
2. Kreirajte linearnu jednadbu l_1: y = m_1 x + b_1.
3. Konstruirajte klizae m_2 i b_2 koristei zadane postavke za klizae.
4. Zadajte linearnu jednadbu l_2: y = m_2 x + b_2.
5. Umetnite dinamini tekst1: "pravac 1: y = " + l_1
6. Umetnite dinamini tekst2: "pravac 2: y = " + l_2
7. Konstruirajte sjecite A obaju pravaca bilo alatom Sjecite dvaju objekata ili
naredbom A = Sjecite[l_1, l_2].
8. Umetnite dinamini tekst3: "Rjeenje: x = " + x(A)
Napomena: x(A) daje x-koordinatu toke A.
9. Umetnite dinamini tekst4: "y = " + y(A)
Napomena: y(A) daje y-koordinatu toke A.
Izazov: Nainite slinu konstrukciju koja omoguava vizualizaciju grafikog rjeenja

sustava kvadratnih polinoma.
Napomena: Funkcije trebaju biti unijete pomou izraza f(x) =
Napomena: Takav dinamini oblik moe se iskoristiti za prikaz jednadbe s jednom

nepoznanicom tako da se svaka strana jednadbe unese kao jedna od dviju funkcija.
50
Uvod u GeoGebru
Vjeba III.b: Translacija slika

U ovoj ete vjebi koristiti sljedee alate i naredbe. Prije nego zaponete, provjerite
znate li koristiti sve alate i naredbe.
Umetanje slike Vektor izmeu dviju toaka Novo!
A = (1, 1) Translacija objekta za vektor Novo!
Mnogokut Pomicanje
Vektor[O, P] Umetanje teksta
1. Otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Prikaite algebarski prikaz, traku za unos,
koordinatne osi i koordinatnu mreu. U Izborniku Postavke postavite Vezivanje
toke na mreu > ukljueno (koordinatna mrea).
2. Umetnite sliku A_3b_Bart.png u prvi kvadrant.
3. Nacrtajte toke A = (1, 1), B = (3, 1) i D = (1, 4).
4. Postavite toku A kao vrh prvog, B kao drugog, a D kao etvrtog ugla slike
(Dijaloki okvir Svojstva, kartica Poloaj).
5. Nacrtajte trokut ABD.
6. Nacrtajte toku O = (0, 0) i toku P = (3, 1).
7. Nacrtajte vektor u = Vektor[O, P].
Napomena: Moete koristiti i alat Vektor izmeu dviju toaka.
8. Translatirajte sliku za vektor u pomou alata Translacija objekta za vektor.
Napomena: Moete smanjiti ispunu preslike.

9. Translatirajte tri toke u vrhovima kutova A, B i D za vektor u.
10. Nacrtajte trokut ABD.
11. Sakrijte toku O da ju ne biste
nehotice pomicali. Promijenite boju i
veliinu objekata kako biste
poboljali svoju konstrukciju.
Izazov
Umetnite dinamini tekst koji pokazuje
koordinate toaka A, B, C, A, B i D.
koordinate vektora u.
51
Uvod u GeoGebru
Vjeba III.c: Konstrukcija trokuta nagiba

U ovoj vjebi koristit ete sljedee alate i algebarski unos. Prije poetka provjerite znate
li koristiti sve alate i poznajete li sintaksu za algebarski unos.
Pravac kroz dvije toke pomak = x(B) - x(A)
Okomica Nagib = prirast / pomak
Sjecite dvaju objekata Tekst
Mnogokut Polovite ili sredite
prirast = y(B) - y(A) Pomicanje
1. Prikaite algebarski prikaz, koordinatne osi i koordinatnu mreu. Postavite
Vezivanje toke na mreu > ukljueno (koordinatna mrea) i Oznaavanje > svih
novih objekata.
2. Nacrtajte pravac kroz dvije toke A i B.
3. Konstruirajte okomicu b na x-os kroz toku A.
4. Konstruirajte okomicu c na y-os kroz toku B.
5. Presijecite okomice b i c da dobijete sjecite C.
Napomena: Moete sakriti okomice.
6. Nacrtajte mnogokut ACB i sakrijte oznake stranica.
7. Izraunajte prirast: prirast = y(B) - y(A)
Napomena: y(A) daje y-koordinatu toke A.
8. Izraunajte pomak: pomak =
x(B) - x(A)
Napomena: x(B) daje
x-koordinatu toke B.
9. Umetnite dinamini tekst1:
"prirast = " + prirast
10. Umetnite dinamini tekst2:
"pomak = " + pomak
11. Unesite sljedeu jednadbu u traka za unos kako biste izraunali nagib pravca
a: Nagib = prirast / pomak
12. Umetnite dinamini tekst3: "Nagib = " + Nagib.
13. Promijenite svojstva objekata kako biste poboljali svoju konstrukciju.
52
Uvod u GeoGebru
Izazov 1: Umetanje dinaminog teksta koji sadri razlomak.

Koristei formule LaTeX-a , tekst se moe unaprijediti za prikaz razlomaka, kvadratnih
korijena i ostalih matematikih simbola.
1. Ukljuite alat Umetanje teksta i kliknite na crtau plohu.

2. Upiite Nagib = u prozor polja za unos Umetanje teksta.
3. Oznaite potvrdni okvir LaTeX formula i odaberite a/b iz padajue liste.
4. Postavite pokaziva mia unutar prvog para vitiastih zagrada. Odaberite broj
prirast u algebarskom prozoru.
5. Postavite pokaziva mia unutar drugog para vitiastih zagrada. Odaberite broj
pomak u algebarskom prozoru.
6. Kliknite Primjeni.
Izazov 2: Vezivanje teksta uz objekt

Svaki puta kad objekt promijeni svoj poloaj, pridrueni se tekst prilagoava pomicanju i
prati promjenu.
1. Konstruirajte polovite D uspravne duine pomou alata Polovite ili sredite.

2. Konstruirajte polovite E vodoravne duine.
3. Otvorite dijaloki okvir Svojstva i odaberite tekst1 (prirast = ). Kliknite na karticu
Poloaj i odaberite toku D iz padajue liste uz izraz Poetna toka.
4. Odaberite tekst2 (pomak = ) u dijalokom okviru Svojstva i postavite toku E
kao poetnu toku.
5. Sakrijte polovita D i E.
53
Uvod u GeoGebru
Vjeba III.d: Istraivanje piramide u Louvreu

U ovoj vjebi koristit ete sljedee alate i nekoliko naredbi za algebarski unos. Prije nego
to ponete, provjerite znate li koristiti svaki alat i poznajete li sintaksu za algebarski
unos. Takoer, provjerite imate li sliku A_3d_Louvre.jpg pohranjenu na svom raunalu.
Umetanje slike Okomica
Pravac kroz dvije toke Sjecite dvaju objekata
Nagib Pokai / sakrij objekt
Kut Duina
Nova toka Pomicanje
Louvre u Parizu jedan je od najposjeenijih i najpoznatijih muzeja na svijetu. Graevina

uva neka od najpoznatijih svjetskih umjetnikih djela, kao to je Mona Lisa Leonarda da
Vincija. Godine 1989. obnavljan je glavni ulaz i izgraena je staklena piramida (prema
http://en.wikipedia.org/wiki/Louvre, 20. veljae 2008.).
Odreivanje nagiba strane piramide

1. Postavite Vezivanje toke na mreu na
iskljueno. Postavite decimalna mjesta na 1.
Promijenite postavku Oznaavanje na Svih
novih objekata (izbornik Postavke).
2. Umetnite sliku A_3d_Louvre.jpg u prvi
kvadrant koordinatnog sustava. Lijevi donji
kut treba biti u ishoditu.
3. Smanjite ispunu slike (oko 50%) i postavite ju
kao pozadinsku sliku (Dijaloki okvir
Svojstva).
4. Nacrtajte pravac kroz dvije toke s prvom tokom na bazi, a drugom tokom u
vrhu piramide.
Napomena: Promijenite svojstva pravca da poboljate njegovu vidljivost.
5. Iskoristite alat Nagib da dobijete trokut nagiba pravca.
Napomena: Promijenite svojstva trokuta nagiba da mu poboljate vidljivost.
Napomena: Trokut nagiba je pridruen toki koja je prva kreirana.
6. Zadatak: Odredite nagib poboki piramide izraen postotkom.
7. Kreirajte kut izmeu x-osi i pravca.
Zadatak: Odredite kut nagiba poboki piramide.
Izazov
Baza piramide je kvadrat ija je stranica 35 metara. Odredite visinu piramide koristei
slinost trokuta.
54
Uvod u GeoGebru
1. Nacrtajte novu toku C na pravcu.

2. Konstruirajte trokut nagiba pravca koritenjem toaka C i B u vrhu piramide.
Napomena: Nacrtajte pravac okomit na y-os kroz toku C i pravac okomit na x-os
kroz toku B u vrhu piramide.
Kreirajte sjecite D tih dvaju pravaca.
Napomena: Sakrijte pomone pravce.
3. Duinama spojite toku D s tokama B i C.
Napomena: Promijenite svojstva duina da im poveate vidljivost.
Napomena: Dobro bi bilo preimenovati okomitu duinu u visinu i vodoravnu
duinu u poluosnovicu.
4. Pomiite toku C du pravca dok se vodoravna duina trokuta ne podudari s
razinom ceste ispred piramide.
5. Zadatak: Izraunajte visinu piramide pomou slinih trokuta.
Napomena: Koristite trokut nagiba i svoj novi trokut. Sjetite se da je duljina
stranice baze 35 m.
Provjerite svoj odgovor pomou GeoGebre

6. Prikaite imena i vrijednosti duina
visina i poluosnovica.
7. Povlaite toku C dok okomita duina
ne bude duljine 35/2 = 17.5.
Napomena: Moda ete morati koristiti
smanjenje konstrukcije i / ili pomaknuti
crtau plohu kako biste mogli izvesti
ovaj korak.
8. Provjerite odgovara li visina piramide
vaem rezultatu.
Komentar
Izvoenjem gore navedenih uputa, bili ste u mogunosti grafiki odrediti priblinu
vrijednost visine piramide. U stvarnosti, piramida u Louvreu ima duljinu stranice baze 35
m i visinu 21.65 m. Poboke imaju nagib od 118% i kut nagiba oko 52 (prema
http://de.wikipedia.org/wiki/Glaspyramide_im_Innenhof_des_Louvre#Daten, 22. veljae
2008).
55
Uvod u GeoGebru
10. Izrada statinih obrazovnog materijala

Vjeba 17a: Spremanje slike kao datoteke
U ovoj ete vjebi nauiti kako izvesti sliku iz Geogebre u datoteku. U usporedbi s
izvozom slike u meuspremnik (vidi vjebu 12a), ova mogunost izvoza ima nekoliko
prednosti:
Moete spremiti sliku i ponovno je koristiti kasnije. Ovo nije mogue ako je slika u
meuspremniku jer se tamo podaci spremaju samo privremeno i ne mogu se
poslije ponovno koristiti.
Moete odrediti mjerilo slike, to dobro doe ako elite da uenici koriste sliku za
mjerenja.
Moete promijeniti razluivost slike i na taj nain promijeniti veliinu slikovne
datoteke. Razluivost odreuje kvalitetu slike: za dobru kvalitetu ispisa
preporuamo neto viu razluivost (oko 300 dpi). U sluaju postavljanja slike na
web-stranicu, potrebna vam je manja datoteka i tad je uobiajena razluivost 72
dpi.
Napomena: dpi znai tokica po inu (engl. dots per inch).
Moete odrediti format slike. GeoGebra nudi nekoliko razliitih formata slike.
Zadana postavka je Portable Network Graphics (png) koji je dobar za umetanje
slike u programe za obradu teksta i izradu prezentacija.
Napomena: Ako ne poznajete ostale formate, ne optereujte se njima.
Izrada vae slike

Napravite jednostavnu konstrukciju u GeoGebri. Na primjer, iskoristite alat Pravilni
mnogokut kako biste nacrtali kvadrat, peterokut ili esterokut na crtaoj plohi.
Ukljuite alat i kliknite na crtau plohu dvaput kako
biste odredili duljinu stranice pravilnog mnogokuta.
Utipkajte broj vrhova (npr. 6 za esterokut) u prozor
koji se otvori i kliknite Primjeni.
GeoGebra e izvesti cijeli geometrijski prozor u slikovnu

datoteku. Stoga je potrebno smanjiti prozor GeoGebre kako
biste smanjili nepotrebni prostor na crtaoj plohi:
Premjestite svoj lik (ili bitni dio konstrukcije) u gornji
lijevi kut crtae plohe pomou alata Pomicanje crtae plohe (pogledajte lijevu
sliicu ispod).
Napomena: Moete koristiti alate Poveanje i Smanjenje za pripremu
konstrukcije za izvoz.
Smanjite veliinu prozora GeoGebre povlaenjem donjeg desnog kuta miem
(pogledajte desnu sliicu ispod).
Napomena: Pokaziva mia e promijeniti oblik iznad rubova ili kutova prozora
Geogebre.
Izvoz slike u datoteku

Koristite izbornik Datoteka za izvoz grafikog prikaza kao slike:
Izvoz Grafiki prikaz kao slika
Napomena: Moete koristiti i kombinaciju tipaka Ctrl Shift P.
56
Uvod u GeoGebru
elite li, moete mijenjati postavke u dijalokom okviru koji se otvori (oblik crtea,
mjerilo, razluivost).
Napomena: Uvijek provjerite veliinu crtea (u cm ili dpi). Ako vam slika ne stane
na papir, bit e potrebno preinaiti ju prije izvoza. Ovo je osobito vano ako elite
zadrati mjerilo crtea u dokumentima za obradu teksta ili izradu prezentacija.
Kliknite Izvoz i spremite svoj crte u mapu Geogebra_uvod. Va crte je sada
spreman za umetanje u bilo koji dokument za obradu teksta ili izradu
prezentacija.
Vjeba 17b: Umetanje slika u MS Word

Umetanje slike kao datoteke u tekstualni dokument
Nakon izvoza crtea iz GeoGebre u
slikovnu datoteku moete ga umetnuti
u tekstualni dokument (npr. MS Word).
Otvorite novi tekstualni
dokument
Iz izbornika Umetanje
odaberite Slika Iz datoteke.
Odaberite svoj crte u
otvorenom dijalokom okviru.
Napomena: Moda ete morati
pretraivati mape kako biste ga
pronali.
Klik na gumb Umetanje
umetnut e crte na mjesto
gdje se nalazio pokaziva
mia.
57
Uvod u GeoGebru
Smanjivanje veliine slike

Po potrebi, veliinu slike moete smanjiti u MS Word-u:
Dvostrukim klikom kliknite na umetnutu sliku.
Odaberite karticu Veliina u prozoru koji se otvori.
Promijenite visinu / irinu slike bilo u cm (inima) ili u postotku.
Kliknite OK.
Napomena: Promijenite li veliinu slike, mijenja se i mjerilo. elite li zadrati omjer (npr.
kako bi vai uenici mogli mjeriti duljine) provjerite je li veliina slike na 100%.
Napomena: Ako je slika prevelika da bi stala na stranicu, MS Word e joj automatski

smanjiti veliinu i tako joj promijeniti mjerilo.
58
Uvod u GeoGebru
11. Izrada interaktivne web-stranice s apletom

Uvod: GeoGebraWiki i korisniki forum
Web-stranica s apletom
GeoGebra vam omoguuje izradu vlastitih obrazovnih interaktivnih materijala,
takozvanih web-stranica s apletom. Rije je o tome da se vaa konstrukcija moe
izdvojiti iz Geogebre kao programa i umetnuti kao interaktivna i dinamina slika u web
stranicu. Obino se web-stranica s apletom sastoji od naslova, kratkog objanjenja,
interaktivnog apleta, kao i zadataka i uputa za uenike.
Kako biste radili na web-stranici s apletom vai uenici uope ne moraju poznavati rad u
GeoGebri. Interaktivne web-stranice su neovisne o programu i mogu se koristiti ili online
ili na lokalnom ureaju za pohranu.
GeoGebraWiki
GeoGebraWiki (www.geogebra.org/wiki) je skladite besplatnih obrazovnih materijala
(npr. web-stranica s apletom) koje su izradili uitelji iz cijelog svijeta. Postoje zasebni
wikiji za nekoliko jezika (npr. njemaki, engleski, francuski) kako bi se bolje organizirao
njihov sadraj i omoguio laki pristup.
Svi materijali na GeoGebraWiki skladitu izdani su pod Creative Common licencom

(www.geogebra.org/en/cc_license/cc_license.htm). To znai da su dostupni za
59
Uvod u GeoGebru
besplatno i nekomercijalno koritenje, te da iz njih moete izraivati svoje materijale uz

navoenje izvornog autora. Na tom skladitu nema popratnih tekstova na hrvatskom
jeziku ali u samom skladitu postoje datoteke koje su postavili kolege iz Hrvatske. Nai
ete ih u mapi Home / hrvatski (http://www.geogebra.org/en/upload). Svakako posjetite i
domau stranicu http://apleti.normala.hr.
GeoGebrin korisniki forum

GeoGebrin je korisniki forum (www.geogebra.org/forum) nainjen za pruanje dodatne
podrke zajednici korisnika GeoGebre. Stvoren za uitelje i odravan od strane uitelja,
on je mjesto za postavljanje pitanja vezanih uz GeoGebru i odgovore na njih.
GeoGebrin korisniki forum se sastoji od nekoliko diskusijskih odsjeka na razliitim

jezicima, a izmeu ostalih i na hrvatskom, to omoguava korisnicima postavljanje
pitanja vezanih uz GeoGebru i odgovaranje na eljenom jeziku.
60
Uvod u GeoGebru
Vjeba 18a: Izrada web-stranice s apletom

U ovoj ete vjebi nauiti kako izraditi web-stranicu s
apletom. Za ilustraciju uzmimo kako se gornja i donja
suma mogu iskoristiti za priblino odreivanje povrine
izmeu funkcije i x-osi.
Priprema
Pokaite algebarski prikaz, traka za unos i
koordinatne osi (Izbornik Pogled).
Izrada vae slike
1 Unesite polinom treeg stupnja f(x) = -0.5x3 + 2x2 x + 1
2 Nacrtajte dvije toke A i B na x-osi.
Napomena: Ove toke odreuju interval.
3 Konstruirajte kliza za broj n (interval 1 do 50; korak poveanja 1)
4 Kreirajte gornjasuma = GornjaSuma[f, x(A), x(B), n]
Napomena: x(A) daje x-koordinatu toke A.
5 Kreirajte donjasuma = DonjaSuma[f, x(A), x(B), n]
6 Umetnite dinamini tekst "Gornja suma = " + gornjasuma
7 Umetnite dinamini tekst "Donja suma = " + donjasuma
8 Izraunajte razliku razlika = gornjasuma donjasuma
9 Umetnite dinamini tekst "Razlika = " + razlika

Napomena: Uinite kliza i tekst nepominim koristei dijaloki okvir
Svojstva.
Zadatak: Iskoristite kliza n kako biste mijenjali broj pravokutnika koji slue za
izraunavanje donje i gornje sume. to se dogaa s razlikom gornje i donje sume (a)
ako je n mali broj (b) ako je n velik broj?
Smanjenje veliine GeoGebrinog prozora

GeoGebra e izvesti algebarski i grafiki prikaz kao interaktivnu konstrukciju, odnosno
aplet, unutar web-stranice. Kako biste sauvali mjesta za obrazloenja i zadatke u
sklopu web-stranice, prije izvoza trebate smanjiti prozor GoeGebre. Alternativno,
61
Uvod u GeoGebru
moete drei lijevu tipku mia oznaiti sivi pravokutnik nad podrujem u grafikom
prikazu koje elite prenijeti u aplet.
Ako ne elite ukljuiti algebarski prikaz, trebate ga sakriti prije izvoza.
Premjestite svoj crte (ili bitni dio) u gornji lijevi kut crtae plohe koritenjem alata
Pomicanje crtae plohe (pogledajte lijevu sliicu ispod).
Napomena: Moete koristiti alate Poveanje i Smanjenje kako biste
pripremili svoj crte za izvoz.
Smanjite veliinu prozora GeoGebre povlaenjem njegova donjeg desnog kuta
miem.
Napomena: Pokaziva mia e promijeniti oblik iznad ruba ili kuta prozora
GeoGebre.
Napomena: Iako bi interaktivni aplet trebao veliinom odgovarati da na web-stranici

ostane mjesta za tekst, trebate provjeriti da veliina doputa uenicima manipulacije
objektima i eksperimentiranje.
Izvoz web-stranice s apletom

Nakon prilagodbe veliine GeoGebrinog prozora, spremni ste za izvoz vaeg
dinaminog uratka kao web-stranice s apletom koristei Izbornik Datoteka.
Izvoz Web-stranica s apletom
Napomena: Takoer moete koristiti kombinaciju tipaka Ctrl Shift W.
Popunite tekstualna polja u prozoru koji se otvori (naslov radnog lista, ime autora
i datum).
Upiite kratko objanjenje apleta u tekstualno polje Tekst iznad konstrukcije.
Unesite zadatke i upute za uenike u tekstualno polje Tekst ispod konstrukcije.
Kliknite Izvoz i spremite svoju web-stranicu s apletom.
Napomena: GeoGebra e izraditi nekoliko datoteka koje uvijek moraju ostati
zajedno kako bi web-stranica s apletom uredno radila. Preporuamo stvaranje
nove mape (npr. Dinamicne_web-stranice) unutar mape Geogebra_uvod prije
spremanja vae web-stranica s apletom.
62
Uvod u GeoGebru
Savjeti i trikovi za izradu web-stranica s apletom

Nakon spremanja web-stranice s apletom, ona e se automatski otvoriti u vaem
web pregledniku. Provjerite tekst koji ste umetnuli kao i funkcionalnost
interaktivnog apleta. elite li promijeniti svoju web-stranicu s apletom, vratite se u
GeoGebrinu datoteku i napravite promjene na uratku. Ponovno izvezite uradak
(moete koristiti isto ime datoteke i spremiti preko stare) kako biste aktivirali
promjene.
Napomena: Moete promijeniti tekst web-stranice s apletom na isti nain.
GeoGebra automatski sprema vae unose u prozoru za izvoz web-stranice s
apletom. elite li promijeniti uradak tijekom popunjavanja prozora za izvoz,
moete ga samo zatvoriti i nastaviti kasnije.
Provjerite da vam aplet nije prevelik. Vai uenici ne bi trebali 'skrolati' izmeu
teksta i uratka jer to oteava uenje.
Vaa web-stranica s apletom trebala bi stati na jedan ekran. elite li ukljuiti vie
od 3 zadatka trebali biste razmisliti o izradi druge stranice s istim uratkom, ali
drugim zadacima.
63
Uvod u GeoGebru
Vjeba 18b: Jo o web-stranici s apletom

Dijaloki se okvir Izvoz: Aplet (html) sastoji od dvije kartice: Osnovno i Dodatno. U
posljednjoj vjebi, koristili ste karticu Osnovno kako biste web-stranici dodali objanjenja,
zadatke i upute prije izvoza. Sad ete nauiti kako poboljati svoju web-stranicu
dodavanjem razliitih dodataka apletu pomou kartice Dodatno.
Funkcionalnost
Omogui desni klik: Vai e uenici moi koristiti desni klik na objektima ili crtaoj
plohi i tako pristupati mogunostima iz sadraja izbornika (npr. Pokai / sakrij
objekt ili oznaku , Ukljui trag / iskljui, Dijaloki okvir Svojstva).
Omogui povlaenje oznaka: Oznake nisu vrsto vezane za objekt i mogu se
pomicati u krug oko objekta.
Pokai ikonu za resetiranje apleta: Ikona se prikazuje u gornjem desnom kutu
interaktivnog apleta i omoguava uenicima vraanje dinaminog uratka na
poetno stanje.
Dvostruki klik otvara prozor programa (Geogebru): Vai e uenici moi otvoriti
kompletan prozor GeoGebre dvostrukim klikom na interaktivni aplet.
64
Uvod u GeoGebru
Korisniko suelje
Pokai traku izbornika: Traka izbornika je prikazana unutar interaktivnog apleta.
Ukoliko ukljuite opciju Spremi, ispis korisnik ak moe spremiti ili ispisati
konstrukciju izravno s web-stranice.
Pokai alatnu traku: Alatna traka je prikazana unutar interaktivnog apleta i tako
omoguava uenicima koritenje geometrijskih alata.
Napomena: Alatnu traku moete prilagoditi i ostaviti samo najnunije alate.
Pokai pomo u alatnoj traci: U kombinaciji s alatnom trakom, moete prikazati i
pomo u alatnoj traci unutar interaktivnog apleta. Ukoliko elite da vai uenici
koriste geometrijske alate, pomo u alatnoj traci e im dobro doi kako bi mogli
samostalno prouiti nain rada pojedinog alata.
Pokai traku za unos: Traka za unos je prikazana na dnu interaktivnog apleta te
omoguava uenicima koritenje algebarskog unosa i naredbi za svoja
prouavanja.
irina i visina interaktivnog apleta: Moete podesiti irinu i visinu interaktivnog
apleta.
Napomena: Smanjite li veliinu apleta, postoji mogunost da uenici nee vidjeti
vane dijelove web-stranice s apletom.
Napomena: Ukljuite li traku izbornika, alatnu traka ili traka za unos, dobro je
prilagoditi visinu interaktivnog apleta.
Zadatak
Iskoristite dinamini uradak koji ste izradili u vjeba 18 i izvezite je kao poboljanu web-
stranicu s apletom. Koristite karticu Dodatno i isprobajte razne mogunosti te provjerite
kako se aplet za stranicu mijenja sukladno tome.
65
Uvod u GeoGebru
Vjeba 18c: Davanje web-stranica s apletom uenicima

Svoju web-stranicu moete uenicima dati na koritenje na dva osnovna naina. Budite
oprezni kada prenosite datoteke s jednog raunala na drugo ili kada ih prenosite u drugu
mapu, da sve datoteke stvorene tijekom procesa izvoza drite zajedno.
Obratite panju na okvir Datoteke na dnu kartice Izvoz > Dodatno.

Ukoliko ne ukljuite opcije ggb datoteka i jar datoteke onda e GeoGebra
producirati samo jednu datoteku s nastavkom .html, a koja e funkcionirati
iskljuivo na raunalu spojenom na Internet. Tada aplet pokree izvrna datoteka
s Geogebrinog servera.
Ukoliko elite da aplet unutar web-stranice radi i bez spajanja na internet onda
ukljuite kontrolne okvire ggb datoteka i jar datoteke. Stvorene datoteke imaju
razliite ekstenzije u nazivu (.ggb, .html, .jar). Ako samo jedna od ovih datoteka
nedostaje web-stranica s apletom nee raditi. Vano drati zajedno sve datoteke
stvorene tijekom procesa izvoza.
Lokalni memorijski ureaji

Kopirajte sve datoteke u istu mapu prije nego spremite tu mapu na lokalni memorijski
ureaj (npr. memorijski stik, CD). Neka i vai uenici kopiraju cijelu mapu na svoja
raunala. Uenici trebaju otvoriti datoteku s nastavkom .html u web-pregledniku.
Internet i GeoGebrino skladite

elite li staviti web-stranicu s apletom online, morate postaviti SVE datoteke na isto
mjesto na web server.
Napomena: Ako nemate vlastiti web prostor, omoguili smo vam jednostavan nain
postavljanja svojih web-stranica s apletom na Geogebrino skladite datoteka
(www.geogebra.org/en/upload). Nakon stvaranja korisnikog rauna postavite svoje
datoteke u mapu Hrvatski. Obzirom da je GeoGebra Upload Manager stvoren ba za
postavljanje web-stranica s apletom dovoljno je postaviti SAMO datoteke s nastavcima
.html i .ggb (NE i datoteke s nastavkom .jar).
Nakon postavljanja datoteka na web server moete postaviti link na svoje osobnu
stranicu ili rei uenicima kako mogu izravno pristupiti radnom listu preko adresne trake
Internet preglednika.
66
Uvod u GeoGebru
12. Praktini rad IV

Ovaj praktini rad sastoji se od niza aktivnosti za vjebanje, izvoza GeoGebrinih
konstrukcija kao crtea te kreiranja web-stranica s apletom. Dostupne su dvije razine
zahtjevnosti: osnovni zadaci i napredni zadaci. Moete odabrati zadatke sukladno
vlastitim interesima i raditi na njima sami ili zajedno s kolegom.
Savjeti i trikovi
Za svaku od aktivnosti, otvorite novu GeoGebrinu datoteku. Prije poetka vjebe
provjerite trebate li prikazati ili sakriti algebarski prikaz, traku za unos i
koordinatne osi.
Dobro je spremiti datoteke prije prelaska na novu vjebu.
Ne zaboravite koristiti Poniti i Ponovi gumb u sluaju pogreke.
esto koristite alat Pomicanje kako biste provjerili va dinamini uradak (npr.
jeste li konstruirali neke nepotrebne objekte, jesu li klizai i tekst fiksirani da se
sluajno ne bi pomaknuli).
Prije nego zaponete konstrukciju, provjerite znate li se sluiti odgovarajuim
geometrijskim alatima. Ako ne znate koristiti odreeni alat, ukljuite ga i proitajte
pomo u alatnoj traci.
Provjerite znate li sintaksu za unos algebarskih izraza i funkcija. Proitajte
odlomak Savjeti i trikovi na poetku teme Osnovni algebarski unos, naredbe i
funkcije. Ako imate tekoa zamolite kolege za pomo.
Paljivo provjerite algebarski unos prije nego stisnete tipku Enter. Ukoliko se
pojavi poruka o greci, proitajte ju! Moe vam pomoi pri otklanjanju problema.
Isprobajte web-stranicu s apletom kako biste ispitali greke i ispravili ih ako je
potrebno.
Uvijek drite datoteke za web-stranicu s apletom zajedno u mapi (datoteke s
nastavcima .ggb, .html, .jar).
Moete spremiti nekoliko web-stranica s apletom u istu mapu.
Napomena: Datoteke s nastavkom .jar kreirane su samo jednom u ovoj mapi.
elite li uenicima postaviti neku od vaih web-stranica s apletom, morate
kopirati jar datoteke uz odgovarajue ggb i html datoteke.
Ukoliko imate pitanja, molimo vas, upitajte kolege prije nego se obratite voditelju
ili pomoniku.
Kada radite samostalno kod kue slobodno koristite slubeni forum na hrvatskom
jeziku (www.geogebra.org/forum).
67
Uvod u GeoGebru
Vjeba IV.a: Veze izmeu povrina slinih geometrijskih likova

U ovoj ete vjebi koristiti slijedee alate i algebarski unos. Prije nego to ponete,
provjerite znate li koristiti svaki alat.
a = 2 Pravilni mnogokut
Duina zadane duljine Novo! Pomicanje
Zadatak
U ovoj ete vjebi pripremiti slijedeu tablicu za vae uenike. Ona im omoguava da
otkriju posebnu vezu izmeu povrina kvadrata veliina stranica a, a/2 i 2a.
Veza izmeu povrina
1. Izmjerite duljine stranica tri kvadrata na slici. Usporedite duljinu stranice

plavog kvadrata s duljinama stranica crvenog i zelenog kvadrata. Koju vezu
uoavate?
2. Izraunajte povrine ova tri kvadrata. Usporedite povrinu plavog kvadrata s
povrinama crvenog i zelenog kvadrata. Koju vezu uoavate?
3. Formulirajte pretpostavku koja povezuje duljinu stranice i povrinu plavog
kvadrata s duljinama i povrinama crvenog i zelenog kvadrata.
4. Pokuajte dokazati svoju pretpostavku.
Napomena: Pretpostavite da je duljina stranice plavog kvadrata a te
izraunajte povrine odgovarajuih kvadrata.
1. Zaponite konstrukciju u GeoGebri odreivanjem broja a = 2.
2. Konstrukciju plavog kvadrata zaponite s Duina zadane duljine a. Zatim,
koristei krajnje toke duine kreirajte Pravilni mnogokut s 4 vrha.
68
Uvod u GeoGebru
3. Na isti nain konstruirajte crveni kvadrat stranice duljine a/2 te zeleni stranice
duljine 2a.
4. Preimenujte vrhove i promijenite Svojstva kvadrata (npr. boju, debljinu crta).
5. Pripremite GeoGebrin prozor za Izvoz > Grafiki prikaz kao slika: razmjestite
kvadrate, smanjite veliinu GeoGebrinog prozora.
6. Izvezite grafiki prikaz kao sliku i spremite datoteku.
Napomena: Dokle god od vaih uenika oekujete da mjere duljine strana
kvadrata, ne bi trebali mijenjati veliinu slike.
7. Otvorite novi Word dokument i upiite naslov i zadatke iz tablice.
8. Umetnite crte kvadrata u tablicu.
Napomena: Ispiite tablicu i pokuajte tada izmjeriti duljine stranica kvadrata.
Izazov 1
Napravite sline primjere za razliite geometrijske oblike (npr. krug sa zadanim
polumjerom, jednakostranian trokut, pravokutnik). Za koji od ovih oblika vrijedi ista veza
izmeu duljine zadane stranice (polumjera) i dobivene povrine? Pokuajte pronai
objanjenje za ovu vezu izmeu dane duljine i povrine lika.
Izazov 2
Napravite web-stranicu s apletom baziranu na vaoj konstrukciji koja pomae uenicima
da poope pretpostavku o vezi izmeu duljine stranice i povrine takvih geometrijskih
likova(npr., vidi A_4a_Povrsina_kruga.html).
69
Uvod u GeoGebru
Vjeba IV.b: Predodba zbroja kutova trokuta

U ovoj ete vjebi koristit slijedee alate. Prije nego to ponete, provjerite znate li
koristiti svaki alat.
Mnogokut Rotacija objekta oko toke za kut
Kut Pomicanje
Kliza Umetanje teksta
Polovite
1. Konstruirajte trokut ABC.
Napomena: Koristite smjer suprotan kazaljci na
satu.
2. Konstruirajte kutove , , i trokuta ABC.
3. Postavite broj decimalnih mjesta na 0 (izbornik
Postavke).
4. Kreirajte klizae i s podeenjem kut (tip); 0
do 180 (interval); 10 (korak poveanja).
5. Konstruirajte polovite D duine AC i polovite E duine AB.
6. Rotirajte trokut oko toke D za kut (podeenje u smjeru kazaljke na satu).
7. Rotirajte trokut oko toke E za kut (podeenje suprotno smjeru kazaljke na
satu).
8. Prije nego to konstruirate kutove (ACB) i (C'1B'1A'1) pomaknite oba klizaa
na 180.
9. Poboljajte svoju konstrukciju koritenjem dijalokog okvira Svojstva.
Napomena: Sukladni kutovi bi trebali biti iste boje.
Izazov 1
Ubacite dinamini tekst koji pokazuje da je zbroj unutarnjih kutova 180.
Napomena: Napravite dinamini tekst za unutarnje kutove (npr. " = " + ), zbrojite
kutove koritenjem zbroj = + + i ubacite zbroj kao dinamini tekst.
Prilagodite boje odgovarajuih kutova i tekst. Fiksirajte tekst na crtaoj plohi.
Izazov 2
Izvezite crte u web-stranicu s apletom. Osmislite upute koje e voditi vae uenike ka
otkrivanju zbroja kutova u trokutu. Neka provjere svoje pretpostavke koritenjem
pripremljene tablice.
70
Uvod u GeoGebru
Vjeba IV.c: Predodba zbrajanja cijelih brojeva na brojevnoj crti

U ovoj vjebi moete koristiti ili slijedee alate ili odgovarajue naredbe. Prije nego to
ponete, provjerite znate li se njima koristiti.
Kliza Duina izmeu dviju toaka
Nova toka Umetanje teksta

Kontrolni okvir za prikaz i skrivanje objekta
Vektor
Novo!
Pomicanje
1. Otvorite novi GeoGebrin prozor i algebarski prikaz sakrijte. Ukljuite
Oznaavanje svih novih objekata (izbornik Postavke).
2. Otvorite Dijaloki okvir Svojstva za crtau plohu. Na kartici yOs, iskljuite Pokai
yOs. Na kartici xOs, postavite Razmak izmeu podjela na 1 tako da ukljuite
kontrolni okvir za Udaljenost i upiete 1 u tekstualno polje. Upiite za minimum
na xOsi -21 a za maksimum 21.
3. Izradite klizae a i b (interval -10 do 10; korak poveanja 1). Umjesto naziva
prikaite vrijednosti Klizaa (Dijaloki okvir Svojstva).
4. Definirajte toke A = (0, 1) i B = A + (a, 0).
5. Konstruirajte vektor u = Vektor[A, B] duljine a.
6. Definirajte toke C = B + (0, 1) i D = C + (b, 0) kao i vektor v =
Vektor[C , D] duljine b.
7. Definirajte toku R = (x(D), 0).
Napomena: x(D) vam daje x-koordinatu toke D. Na taj nain toka R prikazuje
rezultat zbrajanja na brojevnoj crti.
8. Nacrtajte toku Z = (0, 0) kao i slijedee duine:
g = Duina[Z, A], h = Duina[B, C], i = Duina[D, R].
9. Za poboljanje svojih konstrukcija koristite Dijaloki okvir Svojstva (npr.
promijenite boju, oblik crte, fiksirajte klizae, sakrijte oznake).
71
Uvod u GeoGebru
Izazov 1
Poboljajte svoju interaktivnu sliku ubacivanjem dinaminog teksta koji predoava
odgovarajui postupak zbrajanja.
1. Izraunajte zbroj: r = a + b
2. Redoslijedom kojim rjeavate postupak zbrajanja, ubacujte, korak po korak,
dinamini tekst u razliitim bojama.
a. Umetanje tekst1: a
b. Umetanje tekst2: " + "
c. Umetanje tekst3: b
d. Umetanje tekst4: " = "
e. Umetanje tekst5: r
3. Uskladite boje za tekst1, tekst3 i tekst5 s bojama odgovarajuih klizaa i tokom
R. Sakrijte oznake klizaa i fiksirajte tekst (Dijaloki okvir Svojstva).
4. Izvezite interaktivni crte kao web-stranicu s apletom.
Izazov 2
Dodajte kontrolni okvir u geometrijski prozor kojim je mogue prikazati ili sakriti rezultat
zbrajanja (tekst5, toku R i duinu i).
1. Ukljuite alat Kontrolni okvir za prikaz i skrivanje objekta.
2. Kliknite na crtau plohu pored rezultata zbrajanja.
3. Upiite Prikai rezultat u tekstualno polje kod Natpisa.
4. Iz padajueg izbornika postupno odaberite sve objekte ija vidljivost bi trebala
biti uvjetovana kontrolnim okvirom (tekst5, tokom R i duinom i).
5. Za kreiranje kontrolnog okvira kliknite na Primjeni.
6. U nainu rada Pomicanje ukljuujte i iskljuujte kontrolni okvir kako bi provjerili
da li se sva tri objekta sakriju/pokau.
7. Fiksirajte kontrolni okvir kako se ne bi sluajno pomicao (Dijaloki okvir
Svojstva).
8. Izvezite ovaj dinamini crte kao web-stranicu s apletom.
Napomena: Moda bi trebali koristiti drugi naziv za ovu tablicu.
72
Uvod u GeoGebru
Vjeba IV.d: Izrada Tangram slagalice

U ovoj vjebi ete izraditi slagalicu Tangram priakazanu

na desnoj slici. Sastoji se od sedam geometrijskih likova
koji se mogu konstruirati koritenjem zadane duljine a (vidi
A_4d_tangram_puzzle.html).
Za ovu konstrukciju biti e vam potreban geometrijski alati.

Molimo da prije nego to ponete izraivati geometrijske
likove proitate slijedee napomene do kraja.
1. Unesite broj a = 6. Osigurat e vam osnovu za konstrukciju svih trokuta i

etverokuta potrebnih za slagalicu Tangram.
2. Pokuajte izraunati duljine stranica geometrijskih likova.
Napomena: U nekim sluajevima bi trebali promatrati dijagonale ili visinu. Za
razliku od odgovarajuih stranica, njihove se duljine mogu jednostavnije prikazati
koritenjem varijable a.
3. Svaki od geometrijskih likova zaponite crtati koristei Duine zadane duljine. To
e vam omoguiti kasnije rastezanje i rotiranje slike.
4. Sugestije za konstrukciju:
a. Ako je visina pravokutnog trokuta jednaka polovici duljine hipotenuze, za
konstrukciju biste mogli koristiti Talesov teorem. (vidi praktini rad 1).
b. Ako su vam poznate katete pravokutnog trokuta mogli biste izvesti
konstrukciju na isti nain kao i prije prikazanu konstrukciju kvadrata.
c. Za konstrukciju kvadrata koritenjem dijagonala dobro je znati da su
okomite i da se raspolavljaju.
d. Za konstrukciju paralelograma dobro je znati iljasti kut.
5. Provjerite vau konstrukciju tako da isprobate uspijevate li izraditi kvadrat
stranice duljine a koritenjem svih oblika.
Izazov 1: Proizvoljno poslaite geometrijske likove oko rubova interaktivnog apleta.

Izvezite sliku kao web-stranicu s apletom te dodajte objanjenje za svoje uenike.
(pogledajte web-stranicu s apletom A_4d_tangram_puzzle.html).
Izazov 2: Ovim geometrijskim likovima mogu se uspjeno kreirati i neki

drugi oblici osim kvadrata.(vidi A_4d_tangram_puzzle_cat.html). Potraite
na internetu jo neke 'tangram' oblike osim kvadrata, poput ove make na
slici (A_4d_tangram_cat.png) i uvezite ih u grafiki prikaz. Izvezite ponovno
GeoGebrinu konstrukciju koristei novo ime i dajte druge upute.
Napomena: Upiete li u Google trailicu 'geogebra tangram' nai ete puno zanimljivih
kreacija u GeoGebri. Probajte upisati 'geogebra stomakion' da bi upoznali priu o
najstarijoj slagalici.
73
Uvod u GeoGebru
13. Izrada korisnikog alata

Vjeba 19a: Konstrukcija trokuta
Sierpinskog
Sakrijte algebarski prikaz, koordinatne osi, i traku
za unos (alatna traka Pogled).
U alatnoj traci Postavke odaberite Oznaavanje -
samo novih toaka.
Upute
Kako napraviti korisniki alat koji e olakati konstrukciju trokuta Sierpinskog?
1 Nacrtajte proizvoljan trokut ABC
2 Promijenite boju trokuta u crnu (Izbornik Svojstva).
3 Toka D polovite stranice AB trokuta ABC
4 Toka E polovite stranice BC trokuta ABC
5 Toka F polovite stranice AC trokuta ABC
6 Trokut DEF
Promijenite boju trokuta DEF u bijelu I poveajte ispunu na 100%
7
(Izbornik Svojstva).
8 Promijenite boju stranica trokuta DEF u crnu (Izbornik Svojstva).
9 Izradite novi alat zvan Sierpinski.

Izlazni objekti: toke D, E, i F, trokut DEF, stranice trokuta DEF
Ulazni objekti: toke A, B, i C
Naziv: Sierpinski
Pomo za alat: Kliknite na tri toke
Primijenite svoj korisniki alat na tri crna trokuta ADF, DBE, i FEC kako
10
biste napravili drugu fazu Trokuta Sierpinskog.
Primijenite svoj korisniki alat na devet crnih trokuta kako biste napravili
11
treu fazu Trokuta Sierpinskog.
74
Uvod u GeoGebru
Vjeba 19b: Uvjetni prikaz

Umetnite kontrolne okvire kako biste dozvolili prikaz i skrivanje pojedinih koraka trokuta
Sierpinskog.
1 Sakrijte sve toke osim A, B, i C.

Napravite Kontrolni okvir za prikaz / skrivanje objekata prvog koraka
2
trokuta Sierpinskog.
Natpis: Korak 1
Odabrani objekti: Samo veliki bijeli trokut i njegove stranice.
Odaberite alat Pomicanje i provjerite da li se klikom na kontrolni okvir
3
prikazuje / skriva .bijeli trokut i njegove stranice.
Napravite Kontrolni okvir za prikaz / skrivanje objekata drugog koraka
4
trokuta Sierpinskog.
Natpis: Korak 2
Odabrani objekti: Tri srednje velika bijela trokuta i njihove stranice.
5
prikazuje / skriva drugi korak trokuta Sierpinskog.
Napravite Kontrolni okvir za prikaz / skrivanje objekata treeg koraka
6
trokuta Sierpinskog..
Natpis: Korak 3
Odabrani objekti: Devet malih bijelih trokuta i njihove stranice.
7
prikazuje / skriva trei korak trokuta Sierpinskog.
Korak 1 Korak 1
Korak 2 Korak 2
Korak 3 Korak 3
75
Uvod u GeoGebru
14. Mona naredba Niz

Uvod u naredbu
GeoGebra nudi naredbu Niz koja proizvodi listu objekata. Uz pomo te naredbe moemo
odrediti vrstu objekta, duljinu niza (broj objekata koji emo napraviti), i korak poveanja
(npr. udaljenost izmeu objekata) koristei sljedeu sintaksu).
Niz[<izraz>, <varijabla>, <od>, <do>, <korak poveanja>]
Objanjenje:
<izraz>: odreuje vrstu objekta koji izraujemo. Izraz mora sadravati varijablu
(npr. (i, 0) s varijablom i).
<varijabla>: govori GeoGebri koja se varijabla koristi
<od>, <do>: odreuje interval za varijablu koju koristimo (npr. od 1 do 10)
<korak poveanja>: nije obavezan, a odreuje korak poveanja za varijablu koju
koristimo (npr. 0.5)
Vjeba 20a: Jednostavni nizovi

Niz[(n, 0), n, 0, 10]
o izrauje listu 11 toaka na x-osi
o Toke imaju sljedee koordinate (0, 0), (1, 0), (2, 0), , (10, 0)
Niz[ (n, 0), n, 0, 10]
Niz[Duina[(a, 0), (0, a)], a, 1, 10, 0.5]

o Radi listu duina ija je udaljenost 0.5
o (1, 0) i (0, 1); toke (2, 0) i (0, 2)
Niz[Duina[ (a, 0), (0, a) ], a, 1, 10, 0.5]

Niz[ (i, i), i , 0, s ]
76
Uvod u GeoGebru
Ako je s kliza s intervalom od 1 do 10 i korakom poveanja 1, tada naredba

Niz[(i, i), i, 0, s]
o izrauje listu od s + 1 toaka iji se ukupan broj mijenja dinamiki
promjenom vrijednosti klizaa s
o toke imaju sljedee koordinate (0, 0), (1, 1), , (10, 10)
Vjeba 20b: Predoavanje mnoenja prirodnih brojeva

Priprema
Sakrijte algebarski prikaz i koordinatne osi.
(Izbornik Pogled).
Prikaite traku za unos (Izbornik Pogled).
U alatnoj traci Postavke odaberite
Oznaavanje - samo novih toaka.
Upute
Horizontalni kliza Stupci s intervalom od 1 do 10, korakom poveanja 1, i
1
irinom 300
2 Nova toka A
3 Duina a zadane duljine Stupci iz toke A

Odaberite alat Pomicanje, pomiite kliza Stupci i provjerite da li je duina
4
a zadane duljine
5 Okomica b na duinu a kroz toku A
6 Okomica c na duinu a kroz toku B

Vertikalan kliza Redci s intervalom od 1 do 10, korakom poveanja 1, i
7
irinom 300
8 Krunica d sa sreditem A i polumjerom Redci
9 Pomiite kliza Redci kako biste provjerili da li je krunica istog polumjera
10 Sjecite krunice d s pravcem b dat e nam toke C i D
11 Usporedni pravac e sa duinom a kroz toku C
12 Sjecite pravaca c i e dat e nam sjecite E
77
Uvod u GeoGebru
13 Mnogokut ABEC
14 Sakrijte sve pravce, krunicu d, duinu a i toku D
15 Sakrijte oznake duina
16 Postavite oba klizaa Stupci i Redci na vrijednost 10.

Napravite listu vertikalnih duina
17 Niz[Duina[A+i(1, 0), C+i(1, 0)], i, 1, Stupci]
Napomena:
A + i(1, 0) odreuje niz toaka, s poetnom tokom A, meusobno
udaljenih za 1
C + i(1, 0) odreuje niz toaka, s poetnom tokom C, meusobno
udaljenih za 1
Duina[A + i(1, 0), C + i(1, 0)] stvara niz duina izmeu
parova ovih toaka. Uoite, krajnje toke ovih duina nisu prikazane u
grafikom prikazu.
Kliza Stupci odreuje broj kreiranih duina.
Napravite niz horizontalnih duina
18 Niz[Duina[A+i(0, 1), B+i(0, 1)], i, 1, Redci]
19 Pomiite klizae Stupci i Redci kako biste provjerili konstrukciju.
Umetnite statini i dinamini tekst kako biste predoili mnoenje, pri emu
e nam vrijednosti klizaa Stupci i Redci predstavljati faktore:
tekst1: Stupci
20 tekst2: *
tekst3: Redci
tekst4: =
Izraunajte rezultat mnoenja:
21 rezultat = Stupci * Redci
22 Umetnite dinamini tekst5: rezultat
23 Sakrijte toke A, B, E i C
24 Uredite svoju konstrukciju koristei izbornik Svojstva.
78
Uvod u GeoGebru
Vjeba 20c: Umjetniki nizovi temeljeni na Bzierovim krivuljama

Bzierove se krivulje, zadane parametarski, koriste u
kompjutorskoj grafici. Na primjer, koristimo ih pri
izradi glatkih linija vektorskih fontova. Napravimo
neke umjetnike nizove temeljene na Bzierovim
krivuljama.
Priprema
Prikaite traku za unos (Izbornik Pogled).
Sakrijte algebarski prikaz i koordinatne osi.
(Izbornik Pogled).
U alatnoj traci Postavke odaberite
Oznaavanje - samo novih toaka.
Upute
1 Duina a s krajnjim tokama AB
2 Duina b s krajnjim tokama AC

Kliza za broj n s intervalom od 0 do 50, korakom poveanja 1, i irinom
3
200
4 Napravite Niz[A + i/n (B - A), i, 1, n]
Napomena: Ovaj niz odreuje listu od n toaka na duini AB iji je razmak
jedna n-tina duljine duine a.
5 Napravite Niz[A + i/n (C - A), i, 1, n]
Napomena: Ovaj niz odreuje listu od n toaka na duini AC iji je razmak
jedna n-tina duljine duine b.
6 Sakrijte obje liste toaka.
Napravite listu duina
7 Niz[Duina[Element[lista1,i],Element[lista2,n-i]],i,1,n]
Napomena: Ove duine spajaju prvu i zadnju, drugu i predzadnju,, zadnju
i prvu toku liste1 i liste2.
8 Uredite svoju konstrukciju koristei izbornik Svojstva.
9 Pomiite toke A, B, i C kako biste promijenili oblik Bzierove krivulje.
10 Pomiite kliza n kako biste promijenili broj duina Bzierove krivulje.
Napomena: Duine koje ste upravo napravili su tangente kvadratne Bzierove krivulje.
Zadatak
Napravite jo umjetnikih nizova uz pomo GeoGebre koristei nizove toaka i duina.
79
Uvod u GeoGebru
15. Tablini prikaz i osnovni statistiki koncepti

Unos u elije tablinog prikaza
U GeoGebri svaka elija tablinog prikaza ima specifini naziv ime je omogueno
izravno adresiranje svake elije. Na primjer, elija u stupcu A i redu 1 se zove elija A1.
Napomena: Naziv elije se moe upotrijebiti u izrazima i naredbama kako bi se adresirao

sadraj pripadajue elije.
U elije moete unijeti ne samo brojeve, ve sve tipove matematikih objekata (na
primjer, koordinate toaka, funkcije, naredbe). Ako je mogue, GeoGebra e odmah po
unosu objekta prikazati grafiki prikaz tog objekta. Takvim unosom naziv objekta e
odgovarati nazivu elije u kojoj je objekt izvorno kreiran (na primjer A5, C1).
Napomena: Prema poetnim postavkama objekti u elijama klasificiraju se kao pomoni

objekti u algebarskom prikazu. Moete prikazati ili sakriti pomone objekte odabirui
opciju Pomoni objekti iz izbornika Pogled.
Vjeba 21a: Izbornik Zabiljei u tablicu

Otvorite novi GeoGebrin dokument
Prikai Tablini prikaz (izbornik Pogled) ili tipkovnika kratica Ctrl+Shift+S
Sakrij Algebarski prikaz (izbornik Pogled)
80
Uvod u GeoGebru
Upute
Izradite kliza sa poetno postavljenim intervalom i korakom
1
poveanja 1.
Savjet: Odaberite alat Kliza i kliknite na grafiki prikaz da biste
odredili poziciju klizaa. U dijalokom okviru koji se otvorio
promijenite korak poveanja na 1 i kliknite na gumb Primijeni.
Nacrtajte toku A tako to ete u Traku za unos unijeti
2 A = (a, 2a)
A = (a, 2a).
Napomena: Vrijednost klizaa a odreuje x-koordinatu toke A
dok je y-koordinata viekratnik ove vrijednosti.
3 Pokaite oznaku toke A u grafikom prikazu.
Promijenite vrijednost klizaa a kako biste vidjeli razliite poloaje

4 toke A.
Upotrijebite alate Pomicanje grafikog prikaza, kao i Poveanje ili

5 Smanjenje kako biste prilagodili vidljivi dio grafikog prikaza i time
toku A mogli vidjeti u svim poloajima.
Ukljuite trag toke A.

6 Savjet: Desni klik (MacOS: Ctrl-klik) na toku A i odaberite Ukljui
trag iz skonog izbornika.
Mijenjajte vrijednost klizaa a kako biste vidjeli trag koji toka A
7
ostavlja za svaku vrijednost klizaa.
8 Postavite vrijednost klizaa a na -5.
9 Zabiljeite u tablicu koordinate za razliite poloaje toke A:
(1) Odaberite alat Zabiljei u tablicu. Zatim kliknite na

toku A kako biste je odabrali.
Napomena: Koordinate trenutnog poloaja toke A se
odmah unose u elije A1 (x-koordinata) i
B1 (y-koordinata).
(2) Sada promijenite vrijednost klizaa a kako biste

zabiljeili u tablicu sve mogue poloaje toke A.
Napomena: Nemojte odabrati neki drugi alat prije
mijenjanja vrijednosti klizaa.
Dodatni zadaci
Zadatak 1. Ispitivanje uzorka y vrijednosti u stupcu B
Moete dati konstrukciju vaim uenicima kako bi oni ispitali uzorak u stupcu B, koji je
kreiran od y-koordinata i razliitih poloaja toke A. Ohrabrite vae uenike da predvide
graf funkcije koja prolazi kroz sve poloaje toke A. Neka vai uenici upiu
81
Uvod u GeoGebru
odgovarajuu funkciju u Traku za unos kako bi provjerili je li funkcija koju su predvidjeli

ispravna (npr. uenici unose f(x) = 2x kako bi kreirali pravac kroz sve toke).
Zadatak 2: Izradite novi problem

Promijenite y koordinatu toke A kako biste kreirali novi problem:
Desni klik (MacOS: Ctrl-klik) na toku A i odaberite Svojstva iz skonog
izbornika
U kartici Osnovno moete promijeniti ordinatu toke A u polju Definicija u, na
primjer, a^2.
Koristei druge kartice dijalokog okvira Svojstva promijenite boju (kartica Boja)
ili veliinu (kartica Stil) toke A
Zatvorite dijaloki okvir Svojstva kada zavrite sa eljenim promjenama
Ponovite korake 7-9 iz Uputa iznad kako biste u tablicu zabiljeili koordinate
novih poloaja toke A
Napomena: Ukoliko ne izbriete stare vrijednosti iz stupaca A i B, GeoGebra e
automatski upotrijebiti idua dva prazna stupca (na primjer, stupce C i D) kako bi
zabiljeila nove vrijednosti x- i y-koordinata.
82
Uvod u GeoGebru
Vjeba 21b: Relativno kopiranje i linearne jednadbe

Otvorite novi GeoGebra dokument
Prikai Tablini prikaz (izbornik Pogled) ili kratica Ctrl+Shift+S.
Upute
Koristei alat Pomicanje grafikog prikaza pomaknite ishodite
1
koordinatnog sustava u donji lijevi kut grafikog prikaza.
2 (0, 0) U tablinom prikazu kliknite na eliju A1 i unesite koordinate (0, 0).
3 (1, 1) U tablinom prikazu kliknite na eliju A2 i unesite koordinate (1, 1).
4 Pokaite oznaku objema tokama u grafikom prikazu.
5 Relativno kopirajte unijete koordinate toaka u ostale elije stupca A:
(1) Obiljeite elije A1 i A2 koristei mia

(2) Kliknite na mali kvadrat u donjem desnom kutu oznaenih elija
(3) Pritisnite i drite lijevi gumb mia i vucite do elije A11.
Upotrijebite alate Pomicanje grafikog prikaza, kao i Poveanje ili

6 Smanjenje kako biste prilagodili vidljivi dio grafikog prikaza i time
mogli vidjeti sve toke
83
Uvod u GeoGebru
Dodatni zadaci
Zadatak 1: Ispitajte koordinate niza toaka
Koji niz brojeva je kreiran kada ste primijenili relativno kopiranje u GeoGebrinom
tablinom prikazu na nain prikazan iznad?
Savjet: Ispitajte x-koordinate svih kreiranih toaka i zakljuite u kakvom su odnosu.

Zatim taj zakljuak provjerite pomou y-koordinata toaka.
Zadatak 2: Naite odgovarajui funkciju

Predvidite funkciju koja bi kreirala graf koji prolazi kroz sve toke niza. Unesite funkciju u
Traku za unos kako biste provjerili jeste li dobro predvidjeli.
Zadatak 3: Izradite novi problem

Promijenite koordinate poetne toke kako biste kreirali novi niz toaka koji bi ispitivali
vai uenici.
Varijanta 1: Promijenite poetnu toku u tablinom prikazu.

Dvaput kliknite na eliju A2 i promijenite koordinate u (1, 2). Nakon to stisnete Enter,
sve toke koje su ovisile o toki A2 e se automatski promijeniti, i u tablinom prikazu i u
grafikom prikazu.
Varijanta 2: Promijenite poloaj poetne toke u grafikom prikazu

Aktivirajte alat Pomicanje i pomaknite toki A2 u drugaiji poloaj koordinatnog
sustava. Istodobno e se sve toke koje su ovisile o toj toki dinamiki prilagoditi toj
promjeni, i u grafikom prikazu i u tablinom prikazu.
Napomena: Kako biste ograniili koordinate toaka samo na cijele brojeve, moete
promijeniti postavku Vezivanje toaka na mreu u izborniku Postavke u ukljueno
(Koordinatna mrea). Moete prikazati koordinatnu mreu odabirui postavku
Koordinatna mrea u izborniku Pogled.
Savjet: Mijenjajui koordinate i toke A1 moete kreirati problem koji rezultira linearnom
funkcijom tipa y = k x + l koja ne prolazi ishoditem koordinatnog sustava.
84
Uvod u GeoGebru
Vjeba 21c: Istraivanje brojevnih obrazaca

Istraimo kako se oploje kocke mijenja u ovisnosti o duljini brida.
Priprema sa papirom i olovkom

Zajedno sa svojim susjedom izraunajte oploje kocke za danu duljinu brida.
Priprema
Otvorite novi GeoGebrin dokument
Prikai Tablini prikaz (izbornik Pogled)
U izborniku Postavke postavite Obiljeavanje samo novih toaka
85
Uvod u GeoGebru
Izrada rasprenog graf iz vaih podataka

Unesite sljedee brojeve u elije tablice u stupcu A:
1
A1: 1 A2: 2
Oznaite elije A1 i A2. Relativno kopirajte vrijednosti do elije A10 kako
2
biste kreirali niz razliitih duljina bridova.
Napomena: Ovako kreirate niz prirodnih brojeva od 1 do 10.
U stupac B unesite vrijednosti oploja izraunate ranije u ovisnosti o duljini

3
brida.
4 Izradite raspreni graf iz vaih podataka:

(1) Koristei mia oznaite sve elije stupaca A i u B koje sadre brojeve.
(2) Desni klik (MacOS: Ctrl-klik) na jednu od oznaenih elija i odaberite
Izradi listu toaka iz skonog izbornika
Napomena: Vrijednost iz stupca A odreuje x-koordinatu, a vrijednost iz
stupca B y-koordinatu toke.
Napomena: Toke kreirane iz danih podataka prikazane su u algebarskom
prikazu kao lista toaka. Po poetnoj postavci, GeoGebra ovaj niz imenuje
lista1.
Moete koristiti alat Pomicanje grafikog prikaza kako biste promijenili
5
razmjer y-osi i time mogli vidjeti sve toke u grafikom prikazu.
Savjet: Odaberite alat Pomicanje grafikog prikaza. Kliknite na y-os i
povucite je prema dolje kako biste oznake na osi do 600.
Istraite brojevni obrazac u stupcu B

U eliju C2 upiite formulu =B2-B1 kako biste izraunali razliku dva
7
uzastopna oploja.
Savjet: Nakon unosa znaka =, moete kliknuti na eliju B2 kako biste unijeli
njen naziv u trenutno aktivnu eliju (C2).
8 Oznaite eliju C2 i relativno kopirajte formula do elije C10.
U eliju D3 upiite formulu =C3-C2 kako biste izraunali razliku dviju

9
uzastopnih razlika.
10 Oznaite eliju D3 i relativno kopirajte formula do elije D10.
86
Uvod u GeoGebru
Zadatak 1.
Istraite niz brojeva u stupcima C i D. Izvedite pretpostavku o polinomnoj funkciji koja
prolazi kroz sve toke ucrtane u grafikom prikazu i omoguava vam da izraunate
oploje kocke za bilo koju danu duljinu brida.
Je li mogue odrediti stupanj ovog polinoma istraujui niz razlika generiranog u
stupcima C i D?
Objasnite svom susjedu zato smo raunali razliku susjednih vrijednosti i to one
zapravo znae.
Je li mogue odrediti koeficijent polinoma istraujui niz razlika generiranog u
stupcima C i D?
Je li tono da vrijednosti u stupcu A nisu uzastopni brojevi (npr, 1, 3, 5,)?
Obrazloite svoj odgovor!
Provjerite svoju pretpostavku o polinomu

Izradite kliza n sa intervalom 0 do 5 i korakom poveanja 1. Na kartici
11
Kliza promijenite orijentaciju klizaa iz horizontalan u vertikalan.
Izradite kliza a sa intervalom -10 do 10 i korakom poveanja 1. Na kartici
12
Kliza promijenite orijentaciju klizaa iz horizontalan u vertikalan.
U traci za unos unesite polinom f(x) = a * x^n kako biste stvorili
13
polinom stupnja n i koeficijenta a.
Napomena: Vrijednost stupnja n i vrijednost koeficijenta a se moe
promijeniti koristei odgovarajui kliza.
Mijenjajte vrijednosti klizaa a i n kako biste potvrdili svoju pretpostavku.
14
Prolazi li graf ovog polinoma kroz sve toke u grafikom prikazu?
Poboljajte svoju konstrukciju
15 Unesite jednadbu polinoma kao dinamiki tekst u grafikom prikazu.
Savjet: Odaberite alat Umetanje teksta i kliknite na grafiki prikaz kako

biste otvorili dijaloki okvir Tekst.
(1) Unesite f(x) = u dijaloki okvir.
(2) Kliknite na graf polinoma kako biste unijeli njegov naziv u
dijaloki okvir.
Napomena: GeoGebra e automatski unijeti sintaksu potrebnu
za dinamiki tekst.
(3) Kliknite na gumb U redu.
16 Stvorite kontrolni okvir kako biste prikazali/sakrili jednadbu polinoma.
Savjet: Odaberite alat Kontrolni prikaz za prikaz i skrivanje objekata i

kliknite na grafiki prikaz kako biste otvorili dijaloki okvir za taj alat.
(1) Unesite natpis Prikai jednadbu.
(2) Kliknite na mali strelicu kako biste otvorili popis svih
raspoloivih objekata.
(3) Odaberite tekst1 sa popisa i kliknite na gumb Primijeni.
87
Uvod u GeoGebru
Odaberite alat Pomicanje i iskuajte da li kontrolni okvir kontrolira vidljivost

17
teksta.
18 Otvorite dijaloki okvir Postavke i promijenite izgled objekata u grafikom

prikazu (na primjer, promijenite boju polinoma i toaka, uskladite boju
teksta sa bojom polinoma, fiksirajte poloaj klizaa, kontrolnog okvira i tekst
u grafikom prikazu).
Zadatak 2.
Iskuajte vrijedi li ovakav nain istraivanja razlika dviju uzastopnih vrijednosti za
svaki polinom f(x) = a xn.
Savjet: Moete unijeti formula u eliju B1 i relativno je kopirati do elije B10 kako
biste kreirali niz funkcijskih vrijednosti. Nemojte zaboraviti zapoeti formula sa
znakom = (na primjer., = x^2)
Koje modifikacije je potrebno napraviti u tablinom prikazu i grafikom prikazu
kako biste odredili koeficijente polinoma f(x) = a xn + b?
88
Uvod u GeoGebru
Vjeba 21d: Raspreni graf i pravac regresije

Otvorite novu GeoGebrinu datoteku
Prikai Tablini prikaz (izbornik Pogled)
U izborniku Postavke postavite Obiljeavanje samo novih toaka
Upute
Unesite sljedee vrijednosti u tablinom prikazu u stupac A:
1
A1: 1 A2: 5 A3: 2 A4: 8 A5: -2
Unesite sljedee vrijednosti u tablinom prikazu u stupac B:
2
B1: -1 B2: 2 B3: 3 B4: 4 B5: 1
3 Izradite raspreni graf od ovih podataka:

(1) Koristei mia oznaite sve elije stupca A i B koje sadre
podatke.
(2) Desni klik (MacOS: Ctrl-klik) na jednu od oznaenih elija i
odaberite Izradi listu toaka iz skonog izbornika.
Napomena: Vrijednosti u stupcu A odreuju x-koordinatu, a vrijednosti u
stupcu B y-koordinatu ucrtanih toaka.
89
Uvod u GeoGebru
Koristite alat Pravac regresije kako biste kreirali pravac koji najbolje
4
odgovara vaim tokama.
Savjet: Odaberite alat Pravac regresije i oznaite sve toke koristei
pravokutnik izbora: kliknite gornji lijevi ugao grafikog prikaza. Drite
lijevu tipku mia i povucite dolje desno kako biste odredili pravokutnik
izbora.
5 Promijenite boju i debljinu crte pravca koristei dijaloki okvir Svojstva.
Koristei ovu konstrukciju moete lako pokazati kako udaljene toke

6
utjeu na pravac regresije danog skupa podataka:
Pomaknite jednu od toaka miem i promatrajte kako ta promjena utjee
na pravac regresije.
Savjet: Takoer moete promijeniti poetne podatke u tablinom prikazu.
Uvoz podataka iz drugih tablica

Napomena: GeoGebra doputa kopiranje podataka iz drugih tablinim programa u
GeoGebrinu tablicu:
Oznaite i kopirajte podatke koje elite uvesti (npr, koristei tipkovniku kraticu
Ctrl-C kako biste kopirali podatke u spremnik raunala).
Napomena: Morate pritisnuti obje tipke (to jest, Ctrl i C) u isto vrijeme kako biste
iskoristili tu tipkovniku kraticu.
Otvorite prozor GeoGebre i pokaite tablini prikaz.
Kliknite na eliju tablice koja e sadravati prvu vrijednost podataka.
Zalijepite podatke iz spremnika raunala u GeoGebrin tablini prikaz. Kako biste
to uinili, moete upotrijebiti tipkovniku kraticu Ctrl-V ili desni klik (MacOS: Ctrl-
klik) na oznaenu eliju i odaberite Zalijepiti iz skonog izbornika.
90
Uvod u GeoGebru
Vjeba 21e: Istraivanje osnovnih statistikih naredbi

Juer ste dali matematiki kviz dvadeset petorici uenika svog prvog razreda. Nakon
kviza ste zamolili uenike da ocjene kviz ocjenama 1 (jako lagan) do 5 (jako teak).
4 vaa uenika su kviz ocijenila jako lagan (1)
6 vaih uenika su kviz ocijenila lagan (2)
6 vaih uenika su ocijenila kviz teak (4)
1 uenik je ocijenio kviz jako teak (5)
Ostatak uenika smatraju da je teina kviza bila u redu (3)
Zadatak 1: Napravite histogram

Unesite podatke u GeoGebrinu tablicu i kreirajte histogram koji vizualizira ove podatke.
Savjeti:
Ukoliko ne znate kako se koristi naredba Histogram, unesite tu naredbu u traku
za unos i pritisnite funkcijsku tipku F1.
Napomena: Lista granice razreda odreuje poloaj i irinu stupaca histograma.
Broj uenika koji su dali pojedinu ocjenu odreuje visinu stupca histograma
Odaberite granice razreda kako bi stvarna ocjena bila prikazana u sredini svakog
stupca histograma.
Morate stvoriti listu podataka svakog pojedinog stupca prije nego koristite
naredbu Histogram
Savjet: Oznaite sve podatke jednog stupca i desni klik (MacOS: Ctrl-klik) na
jednu od oznaenih elija. Odaberite Izradi listu iz skonog izbornika.
Zadatak 2: Odreivanje aritmetike sredine, medijana i moda

1. Pretpostavite koja e biti vrijednost aritmetike sredine, medijana i moda
vaih podataka.
Savjet: Koristei naredbu Sortiraj moete sortirati listu frekvencija uenika koji su
ocijenili kviz u pojedinoj kategoriji.
2. Provjerite svoje pretpostavke koristei naredbe AritmetikaSredina, Medijan i
Mod.
91
Uvod u GeoGebru
16. Dodatak
Unaprijed definirane funkcije i aritmetike operacije
Brojeve, jednadbe ili koordinate moemo unositi i pomou sljedeih unaprijed
definiranih funkcija i operacija.
Napomena: Predefinirane funkcije koristimo sa zagradama. Ne smijete ostaviti razmak

izmeu naziva funkcije i zagrada.
Operacija Unos
zbrajanje +
oduzimanje -
mnoenje * ili razmaknica
skalarni produkt * ili razmaknica
dijeljenje /
potenciranje ^ ili 2
faktorijela !
gama funkcija gamma( )
zagrade ()
x-koordinata x( )
y-koordinata y( )
apsolutna vrijednost abs( )
predznak sgn( )
kvadratni korijen sqrt( )
kubni korijen cbrt( )
sluajan broj izmeu 0 i 1 random( )
eksponencijalna funkcija exp( ) ili x
logaritam (prirodni po e) ln( ) ili log( )
logaritam po 2 ld( )
logaritam po 10 lg( )
kosinus cos( )
sinus sin( )
tangens tan( )
arkus kosinus acos( )
arkus sinus asin( )
arkus tangens atan( )
kosinus hiperbolni cosh( )
sinus hiperbolni sinh( )
tangens hiperbolni tanh( )
Area kosinus hiperbolni acosh( )
Area sinus hiperbolni asinh( )
Area tangens hiperbolni atanh( )
najvee cijelo manje od ili jednako floor( )
najmanje cijelo vee od ili jednako ceil( )
zaokrueno round( )
92
Uvod u GeoGebru
Logike operacije
U programu GeoGebra moete koristiti sljedee logike operacije tako da ih unesete u
traku za unos iz padajueg izbornika koji se nalazi pored trake za unos ili upiete preko
tipkovnice:
Izbornik Tipkovnica Primjer Tipovi

brojevi, toke,
jednako == a b ili a == b
pravci, konike a, b
brojevi, toke,
nije jednako != a b ili a != b
pravci, konike a, b
manje od < < a < b brojevi a, b
vee od > > a > b brojevi a, b
manje ili jednako <= a b ili a <= b brojevi a, b
vee ili jednako >= a b ili a >= b brojevi a, b
i && a b logiki a, b
ili || a b logiki a, b
ne ! a ili !a logiki a
usporedan || a || b pravci a, b
okomit a b pravci a, b
Neke LaTeX naredbe

Ovdje su navedene neke vane naredbe programa LaTeX. Pogledajte bilo koju LaTeX
dokumentaciju za potpuniju informaciju.
LaTeX unos Rezultat

a \cdot b ab
a
\frac{a}{b}
b
\sqrt{x} x
\sqrt[n]{x} n
x

\vec{v} v
\overline{AB} AB
x^{2} x2
a_{1} a1
\sin\alpha + \cos\beta sin + cos
b
\int_{a}^{b} x dx xdx
a
i
n 2
\sum_{i=1}^{n} i^2 i= 1
93
Uvod u GeoGebru
Tipkovnike kratice
Ctrl Ctrl-Shift Alt
Tipka [sama tipka]
(MacOS: Cmd) (Cmd-Shift) (MacOS: Ctrl)
Pokai/sakrij
A Oznai sve algebarski alfa
prikaz
B beta
Kopiraj Izvoz Grafiki
C (traka za unos, prikaz u
tablica, polje) meuspremnik'
D delta
Dijaloki okvir Eulerova
E
Svojstva konstanta
F Osvjei pogled fi
G gama
H
I
J
K
Oznai trenutnu
L lambda
razinu
M mi
N Novi prozor
O Otvori Stupanj
Izvoz grafikog
P Pretpregled ispisa pi
prikaza u sliku
Q Odaberi potomke Odaberi pretke
R
Pokai/sakrij
S Spremi sigma
Tablini prikaz
Izvoz kao
T theta
PSTricks
U
Zalijepi: traka za
V
unos, tablica, polje
Izvoz web-
Zatvori
W stranice s
(samo MacOS)
apletom (html)
X
Y Ponovi
Z Poniti
0 Eksponent 0
1 Eksponent 1
2 Eksponent 2
3 Eksponent 3
4 Eksponent 4
5 Eksponent 5
6 Eksponent 6
7 Eksponent 7
8 Eksponent 8
9 Eksponent 9
- Smanji odabrani broj/kut Smanjenje minus-ili-plus
94
Uvod u GeoGebru
Ctrl Ctrl-Shift Alt

Tipka [sama tipka]
+ Poveaj odabrani broj/kut Poveanje plus-ili-minus
= Poveaj odabrani broj/kut Poveanje nije-jednako
manje-ili-
<
jednako-od
manje-ili-
, zarez
jednako-od
vee-ili-
>
jednako-od
vee-ili-
. toka
jednako-od
* plus-minus
F1 Pomo
Redefiniranje ili ureivanje
F2
odabranog objekta
F3 Postavlja objekt u traku za unos
Vrijednost objekta u traku za
F4
unos
F5 Naziv objekta u traku za unos
F9 Osvjeava sluajne brojeve
Aktivira unose iz trake za unos
Enter
u grafikom prikazu
Lijevi Dri i povlai po pozadini:
klik pravokutnik odabira
Klik na objekt:
Otvara skoni izbornik
Desni
klik Klik u pozadini: Dijaloki okvir
(MacOS: Svojstva grafikog prikaza
Ctrl-klik) Klik na objekt i povlaenje:

u Omoguava trenutno
grafikom povlaenje
prikazu
Dri i povlai po pozadini:
Pravokutnik poveanja
Kotai Poveanje/
Poveanje /smanjenje
mia smanjenje u apletu
Delete Brie odabrano
Back
Brie odabrano
space
Poveava odabrani broj/kut
Pomie odabranu toku na gore

Deseterostruko
Stostruko
Strelica Deseterostruko smanjenje
Na prethodni unos trake za poveanje
gore poveanje brzine brzine
unos brzine
(samo Shift)
Skae prema gore u opisu
konstrukcije
95
Uvod u GeoGebru
Ctrl Ctrl-Shift Alt

Tipka [sama tipka]
Poveava odabrani broj/kut
Deseterostruko
Strelica Stostruko
Pomie odabranu toku udesno Deseterostruko smanjenje
desno poveanje
poveanje brzine brzine
brzine
Skae prema gore u opisu (samo Shift)
konstrukcije
Smanjuje odabrani broj/kut
Deseterostruko
Lijeva Stostruko
Pomie odabranu toku ulijevo Deseterostruko smanjenje
strelica poveanje
poveanje brzine brzine
brzine
Skae prema dolje u opisu (samo Shift)
konstrukcije
Smanjuje odabrani broj/kut
Pomie odabranu toku na

dolje Deseterostruko
Stostruko
Strelica Deseterostruko smanjenje
poveanje
dolje Skae na noviji unos u povijesti poveanje brzine brzine
brzine
trake za unos (samo Shift)
Skae prema dolje u opisu

konstrukcije
Home Skae na prvi redak opisa
/PgUp konstrukcije
End/Pg Skae na zadnji redak opisa
Dn konstrukcije
Vani linkovi
1. GeoGebrin portal s kojeg uvijek moete pokrenuti program bez instalacije
pomou gumba WebStart) - www.geogebra.org
2. Pomo slubeni prirunik u pdf formatu www.geogebra.org/help/docuhr.pdf
3. Ubrzani vodi - www.geogebra.org/help/geogebraquickstart_hr.pdf
4. Forum za pomo u radu s GeoGebrom; moete postavljati pitanja i na hrvatskom
jeziku - www.geogebra.org
5. Meunarodno skladite obrazovnih materijala - www.geogebra.org/en/wiki
6. Riznica matematikih apleta (hrvatski) - http://apleti.normala.hr
7. Interaktivna matematika, didaktiki oblikovani obrazovni materijali na hrvatskom
jeziku http://www.normala.hr/interaktivna_matematika
8. GeoGebra za poetnike, lekcije i snimke koraka konstrukcije dr. Linde Fahlberg-
Stojanovske (engleski) - http://math247.pbworks.com/Learn-and-Use-GeoGebra
96

UvodUGeogebru32 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

UvodUGeogebru32 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Uvod u

Judith i Markus Hohenwarter

Posljednja promjena: 5. prosinca 2009.

Knjiga je namijenjena svladavanju osnova dinaminog matematikog raunalnog

Licenca / Autorsko pravo

Pod sljedeim uvjetima:

Kako koristiti ovu knjigu

Datoteke sa svim konstrukcijama prikazanim u knjizi, kao i pratee datoteke (dodatne

elimo vam puno zabave i uspjeha u radu s GeoGebrom!

Judith & Markus

8. Umetanje teksta u grafiki prikaz 45

1. Instalacija i uvod u GeoGebru

Instalacija s pristupom Internetu

Instalacija bez pristupa Internetu

Vjeba 2: Spremanje prateih datoteka

Ili preuzmite komprimiranu datoteku sa www.normala.hr/ggb/uvod.zip

Uvod: to je GeoGebra i kako radi?

GeoGebrino korisniko suelje

Korisniko suelje GeoGebre je fleksibilno i moe se prilagoditi potrebama vaih

Osnove uporabe alata

2. Crtanje nasuprot geometrijskom konstruiranju

Crtanje slika s GeoGebrom

Nova toka Novo!

Pravac kroz dvije toke Novo!

Duina izmeu dviju toaka Novo!

Brisanje objekta Novo!

Gumbi Poniti / Ponovi Novo!

Pomicanje crtae plohe Novo!

Poveanje / Smanjenje Novo!

Kako konstruirati toku koja e pripadati objektu?

Vjeba 4: Spremanje GeoGebrinih datoteka

Napomena: Stvorena je datoteka s ekstenzijom .ggb. Ta ekstenzija identificira

Napomena: Izbjegavajte koristiti razmake ili specijalne znakove, ukljuivo hrvatska

Vjeba 5: Crtei, konstrukcije i testiranje povlaenjem

Aplet prikazuje nekoliko kvadrata konstruiranih na razliite naine.

Vjeba 6: Konstrukcija pravokutnika

Uvod u nove alate

2 Okomica na duinu AB kroz toku B

3 Nova toka C na okomici

4 Usporednica sa duinom AB kroz toku C

5 Okomica na duinu AB kroz toku A

Napomena: Da bi zatvorili mnogokut kliknite ponovno na vrh A.

Provjerite vau konstrukciju

Vjeba 7: Konstrukcija jednakostraninog trokuta

Uvod u nove alate

2 Krunica sa sreditem u A kroz B

Napomena: Povucite toku A i B kako biste provjerili prolazi li njima

3 Krunica sa sreditem u B kroz A

Napomena: Povucite toke kako bi provjerili prolazi li njima krunica.

4 Sjecite krunica je toka C

5 Mnogokut ABC u suprotnom smjeru od kazaljke na satu

7 Daje unutarnje kutove trokuta

Napomena: Odabir toaka u smjeru kazaljke na satu daje vanjske kutove

Provjerite vau konstrukciju

Uporaba dijalokog okvira Svojstva za poboljanje konstrukcije

Vjeba I.a: Konstrukcija kvadrata

Duina izmeu dviju toaka Mnogokut

Okomica Pokai / sakrij objekt

Napomena: Moete pogledati datoteku A_1a_konstrukcija_kvadrata.html ukoliko niste

Izazov: Moe li se na drugi nain konstruirati kvadrat?

Vjeba I.b: Konstrukcija pravilnog esterokuta

Krunica odreena sreditem i

Napomena: Moete pogledati datoteku A_1b_konstrukcija_sesterokuta.html ukoliko niste