Prirucnik Kodeks Etike 2015

International Ethics Standards
Board for Accountants
Prirunik s Kodeksom etike

za profesionalne raunovoe
Izdanje, 2015.
International Federation of Accountants
529 Fifth Avenue
New York, New York 10017 USA
Ovu publikaciju je objavila Meunarodna federacija raunovoa (International Federation of Accountants

(IFAC)). Njezina misija je sluiti javnom interesu: pridonoenjem razvoju visoko kvalitetnih standarda i
vodia; olakavanjem usvajanja i implementiranja visoko kvalitetnih standarda i vodia; pridonoenjem
razvoju snanih profesionalnih raunovodstvenih organizacija i raunovodstvenih drutava kao i visoko
kvalitetnih praksi profesionalnih raunovoa, te promoviranjem vrijednosti profesionalnih raunovoa
diljem svijeta. Ova publikacija moe se za osobnu uporabu uitati na raunalo ili kupiti od Odbora za
meunarodne standarde etike za raunovoe (International Ethics Standards Board for Accountants
(IESBA)) na web stranici: www.ethicsboard.org.
Kodeks etike za profesionalne raunovoe (The Code of Ethics for Professional Accountants), nacrte,
konzultativne dokumente i druge IESBA publikacije objavljuje i ima autorska prava, IFAC.
IESBA i IFAC ne prihvaaju odgovornost za tetu uzrokovanu bilo kojoj osobi koja djeluje ili se suzdrava
od djelovanja u skladu s materijalima u ovoj publikaciji, neovisno je li teta nastala zbog nemara ili drugog
uzroka.
International Ethics Standards Board for Accountants, Code of Ethics for Professional Accountants,
International Federation of Accountants, 'IESBA' , IFAC, IESBA logo i IFAC logo su zatitni znakovi
IFAC-a ili registrirani zatitni znakovi i usluni igovi IFAC-a u Sjedinjenim amerikim dravama i drugim
dravama.
Autorsko pravo kolovoz 2015. Meunarodne federacije raunovoa (IFAC). Sva prava pridrana.
Pisano doputenje IFAC-a je zahtijevano za umnaanje, pohranjivanje, prosljeivanje ili sline uporabe
ovog dokumenta. Kontaktirati permissions@ifac.org.
ISBN 978-1-60815-235-3
Ovaj Prirunik s Kodeksom etike za profesionalne raunovoe, izdanje 2015., International Ethics
Standards Board for Accountants (IESBA) kojeg je objavio International Federation of Accountants
(IFAC) u svibnju 2015. godine na engleskom jeziku, na hrvatski jezik prevela je Hrvatska revizorska
komora u rujnu 2016. godine i objavljuje se uz doputenje International Federation of Accountants
(IFAC). Postupak prevoenja Prirunika s Kodeksom etike za profesionalne raunovoe, izdanje 2015.,
razmotrio je International Federation of Accountants (IFAC) i prijevod je obavljen u skladu s pravilima
sadranim u Policy Statement - Policy for Translating and Reproducing Standards Published by
International Federation of Accountants (IFAC). Odobreni tekst Prirunika s Kodeksom etike za
profesionalne raunovoe, izdanje 2015., je onaj kojeg je International Federation of Accountants
(IFAC) objavio na engleskom jeziku.
Tekst na engleskom jeziku Prirunika s Kodeksom etike za profesionalne raunovoe, izdanje 2015.
2015. International Federation of Accountants (IFAC). Sva prava pridrana.
Tekst na hrvatskom jeziku Prirunika s Kodeksom etike za profesionalne raunovoe, izdanje 2015.
2016. International Federation of Accountants (IFAC). Sva prava pridrana.
Izvorni naslov: Handbook of the Code of Ethics for Professioanl Accountans, 2015 Edition, ISBN 978-1-
60815-235-3.
Objavio:
Nakladnik
HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA
Zagreb, Radnika cesta 52/V
Web: www.revizorska-komora.hr
E-mail: hrk@revizorska-komora.hr
Tel. +385 1 4649 618
Za nakladnika:
Zdenko Balen,dipl.oec.
Vijee za praenje prevoenja:

mr.sc. Damir Krajai, Ivana Vlak, dipl.oec., mr.sc.Ivan Bai
Joko Dida, dipl.oec., Zdenko Balen, dipl.oec.
Zlatko Beni, dipl.oec.
Glavni prevoditelj:
mr.sc. Damir Krajai
Lektorica:
Ivana Krajai, prof
ISBN:
978-953-56066-8-0
Zagreb, listopad 2016.

PRIRUNIK S KODEKSOM ETIKE ZA
PROFESIONALNE RAUNOVOE
Izdanje iz 2015.
Kako je ureen ovaj prirunik

Sadraj ovog prirunika je ureen po dijelovima kako slijedi:
Uvodno o Odboru za meunarodne standarde etike za raunovoe......................... 2
Uloga Meunarodne federacije raunovoa.................................................................. 3
Djelokrug ovog prirunika........................................................................................... 4
Izmjene izdanja iz 2012.godinu u odnosu na izdanje iz 2010. godine ................... 5
Izmjene izdanja iz 2013.godinu u odnosu na izdanje iz 2012. godine .................. 6
Izmjene izdanja iz 2014.godinu u odnosu na izdanje iz 2013. godine .................. 8
Izmjene sadraja ovog izdanja u odnosu na izdanje iz 2014. godine .....................9
Sadraj..................................................................................... 10
Predgovor................................................................................................... 12
Dio A Opa primjena Kodeksa............................................................. 13
Dio B Profesionalni raunovoe u javnoj praksi........................................ 27
Dio C Profesionalni raunovoe u gospodarstvu....................................... 140
Definicije....................................................................................................... 154
Datum stupanja na snagu.............................................................................. 161
Izmjene Kodeksa............................................ ............................................. 162
Autorsko pravo i prevoenje

IFAC objavljuje IESBA-ove prirunike, standarde i druge publikacije i ima autorska prava.
IFAC prihvaa kako je vano da sastavljai i korisnici financijskih izvjetaja, revizori i drugi
profesionalni raunovoe, regulatori, kreatori nacionalnih standarda, lanska tijela IFAC-a,
odvjetnici, akademski krugovi, studenti i ostale zainteresirane grupe u dravama neengleskog
govornog podruja imaju pristup standardima na materinskom jeziku te potie i olakava
reproduciranje ili prevoenje i reproduciranje svojih publikacija.
IFAC-ova politika u vezi s autorskim pravom nad svojim publikacijama navedena je u
dokumentima izvornog naziva Policy for Translating and Reproducing Standards Published by
the International Federation of Accountants i Policy for Reproducing or Reproducing and
Translating, Publications of the International Federation of Accountants. Zainteresirane strane
koje ele reproducirati ili prevesti i reproducirati ovaj prirunik, trebaju kontaktirati na
permissions@ifac.org radi odredbi i uvjeta pod kojima se to moe ostvariti.
OVA JE STRANICA NAMJERNO PRAZNA
UVODNO O ODBORU ZA MEUNARODNE
STANDARDE ETIKE ZA RAUNOVOE
Odbor za meunarodne standarde etike za raunovoe (International Ethics
Standards Board for Accountants, IESBA) je neovisno tijelo za donoenje
standarda koje razvija meunarodno primjereni Kodeks etike za profesionalne
raunovoe (Kodeks).
Cilj IESBA-a, kako je navedeno u osnivakom dokumentu tog Odbora, je
sluenje javnom interesu donoenjem visokokvalitetnih etikih standarda za
profesionalne raunovoe. Dugoroni cilj Odbora je pribliavanje etikih
standarda za profesionalne raunovoe, ukljuujui standarde neovisnosti
revizora, sadrane u Kodeksu, s onima koje izdaju regulatori i nacionalna tijela
za donoenje standarda. Pribliavanje u jedan skup standarda moe unaprijediti
kvalitetu i konzistentnost usluga koje pruaju profesionalni raunovoe diljem
svijeta i moe poboljati efikasnost globalnih trita kapitala.
IESBA se sastoji od 18 lanova iz raznih dijelova svijeta, od kojih ne vie od 9
su profesionalni raunovoe u javnoj praksi i ne manje od 3 su lanovi iz
javnosti (osobe za koje se oekuje, ili se ini, da odraavaju ire javne
interese). lanove imenuje Odbor IFAC-a, temeljeno na preporukama IFAC-
ovog Odbora za nominacije i uz odobrenje Odbora za nadzor javnog interesa
(Public Interest Oversight Board, PIOB), koji nadzire aktivnosti IESBA-e.
Postupak donoenja standarda IESBA-a ukljuuje angairanost PIOB-a i
IESBA-ove Konzultativno savjetodavne grupe (Consultative Advisory Group,
CAG), koji osiguravaju uzimanje u obzir javnog interesa pri razvijanju
IESBA-ovih standarda i uputa.
U donoenju standarda od IESBA-a se zahtijeva da bude transparentan u
svojim aktivnostima i da se pridrava propisanog postupka kako je odobrio
PIOB. Sjednice Odbora, ukljuujui one koje se odravaju telekonferencijski,
otvorene su za javnost i materijali za dnevni red dostupni su na njegovoj web-
stranici.
Za daljnje informacije vidjeti: http://www.ethicboardb.org.
ULOGA MEUNARODNE FEDERACIJE RAUNOVOA
Meunarodna federacija raunovoa (International Federation of Accountants,
IFAC) slui javnom interesu pridonoenjem razvoju jakih organizacija, trita i
ekonomija. Ona se zalae za transparentnost, odgovornost i usporedivost
financijskog izvjetavanja; pomae razvoju raunovodstvene profesije; i
priopava vanost i vrijednost raunovoa za globalnu financijsku
infrastrukturu. Osnovana je 1977. godine i trenutno obuhvaa vie od 175
lanica i pridruenih lanova 130 drava diljem svijeta, zastupajui priblino
2,5 milijuna raunovoa u javnoj praksi, obrazovanju, dravnim uslugama,
gospodarskim granama i trgovini.
Kao dio svog mandata povezanog s javnim interesom, IFAC doprinosi razvoju,
usvajanju i uvoenju visoko kvalitetnih etikih standarda za raunovoe,
prvenstveno kroz svoju podrku IESBA-u. IFAC osigurava ljudske resurse,
upravljanje kapacitetima, komunikacijsku podrku i financiranje tog neovisnog
odbora za donoenje standarda te olakava postupak nominiranja i selektiranja
lanova odbora.
IESBA odreuje svoj program rada i odobrava svoje publikacije u skladu sa
svojim propisanim postupkom bez ukljuenosti IFAC-a. IFAC nema
mogunost utjecati na program rada ili publikacije. IFAC objavljuje prirunike,
standarde i druge publikacije i ima autorska prava.
Neovisnost IESBA-a zatiena je na brojne naine:
propisanim neovisnim javnim nadzorom u donoenju standarda koji
provodi PIOB (za daljnje informacije vidjeti: www.piob.org), koji
ukljuuje rigorozan propisani postupak i konzultiranje javnosti;
javnim pozivom za nominiranje i propisanim neovisnim nadzorom nad
postupkom nominiranja i selektiranja koji obavlja PIOB;
potpunom transparentnou, kako u vezi s postupkom donoenja
standarda, tako i s pristupom javnosti materijalima povezanim s
programom rada, sjednicama i osnovama za zakljuke koje se publiciraju
za svaki konani standard;
ukljuivanjem CAG-a i promatraa u postupak donoenja standarda; i
zahtjevom da lanovi IESBA-a, kao i nominirajuih/poslodavnih
organizacija, budu privreni ostvarivanju neovisnosti, estitosti i javne
misije odbora.
Za daljnje informacije vidjeti: http://www.ifac.org.
DJELOKRUG OVOG PRIRUNIKA
Izdanje iz 2015.
Ovaj prirunik sadri osnovne informacije o ulozi IFAC-a i slubeni tekst

Kodeksa etike za profesionalne raunovoe (Kodeks) (Code of Ethics for
Professional Accountants (the Code)) koji je izdao Odbor za meunarodne
standarde etike za raunovoe (International Ethics Standards Board for
Accountants, IESBA).
IZMJENE IZ IZDANJA 2012.GODINE U ODNOSU NA
IZDANJE IZ 2010. GODINE
Kodeks etike za profesionalne raunovoe
Ovaj prirunik sadri Kodeks etike za profesionalne raunovoe (Kodeks) koji

je na snazi na 1. sijenja 2011. godine i koji je izdao Odbor za meunarodne
Ovaj prirunik zamjenjuje izdanje Prirunika s Kodeksom etike za
profesionalne raunovoe iz 2010. godine.
Izmjene
Izdanje prirunika iz 2012. godine ne sadri sutinske izmjene. Meutim,
izvrene su ureivake izmjene. Da biste vidjeli verzije prirunika u kojima su
prikazane izmjene izdanja iz 2012. godine u odnosu na izdanje iz 2010.
godine, kontaktirajte permissions@ifac.org.
Izmjene Kodeksa izdane nakon 30. lipnja 2012. godine i objavljeni nacrti
Za informacije o posljednjim dostignuima i dobivanje konanih objava
izdanih nakon 30. lipnja 2012. godine ili nacrta koji su u postupku usvajanja,
posjetite IESBA-ovu web-stranicu: www.ethicsboard.org.
Ovaj prirunik sadri Kodeks etike za profesionalne raunovoe (Kodeks) koji

je na snazi na 1. sijenja 2011. godine i koji je izdao Odbor za meunarodne
Izmjene
Izdanje prirunika iz 2013. godine sadri izmjene Kodeksa u tri nie navedena
podruja. Te promjene bile su objavljene u oujku 2013. godine na web-
stranici IESBA-a.
Krenje zahtjeva Kodeksa

IESBA je izmijenio Kodeks kako bi opsenije uredio radnje profesionalnog
raunovoe kada naie na krenje zahtjeva Kodeksa. Promjene poglavito
uspostavljaju snaan okvir za bavljenje s krenjem zahtjeva neovisnosti iz
Kodeksa.
Izmjene su na snazi od 1. travnja 2014. godine i doputena je ranija primjena.
Sukobi interesa
IESBA je izmijenio Kodeks kako bi uspostavio preciznije zahtjeve i pruio
opsenije upute kao podrku profesionalnim raunovoama u prepoznavanju,
ocjenjivanju i upravljanju sukoba interesa. Izmjene pojanjavaju to sukob
interesa znai prema Kodeksu. One utjeu na profesionalne raunovoe u
javnoj praksi i profesionalne raunovoe u gospodarstvu, uzimajui u obzir
razliite okolnosti u kojima djeluju.
Izmjene su na snazi od 1. srpnja 2014. godine i doputena je ranija primjena.
Definicija pojma angairani tim u Kodeksu

IESBA je izmijenio definiciju pojma angairani tim kako bi pojasnio odnos
izmeu internih revizora koji pruaju izravnu pomo vanjskoj reviziji i
znaenje angairanog tima prema Kodeksu. IESBA je izdao izmijenjenu
definiciju u vezi s Meunarodnim revizijskim standardom (MRevS-om) 610
(izmijenjenim 2013.), Koritenje radom internih revizora Odbora za
meunarodne standarde revidiranja i izraavanja uvjerenja. MRevS 610
(izmijenjen 2013.) sadri zahtjeve i upute koji se bave odgovornostima
eksternog revizora ako koriste interne revizore radi osiguravanja izravne
pomoi za potrebe revizije uz usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje koje
obavlja eksterni revizor, gdje takva pomo nije zabranjena zakonom ili
regulativom.
Izmijenjena definicija pojma angairani tim na snazi je za revizije
financijskih izvjetaja za razdoblja koja zavravaju na 31. prosinca 2014.
godine ili nakon tog datuma. Doputena je ranija primjena.
Izmjene Kodeksa izdane nakon 30. travnja 2013. godine i objavljeni nacrti
izdanih nakon 30. travnja 2013. godine ili nacrta koji su u postupku usvajanja,
posjetite IESBA-ovu web-stranicu: www.ethicsboard.org.

Izmjene
Definicija pojma oni koji su zadueni za upravljanje
IESBA je izmijenio definiciju pojma oni koji su zadueni za upravljanje
kako bi bila to blia onoj iz Meunarodnog revizijskog standarda (MRevS-a)
260, Komuniciranje s onima koji su zadueni za upravljanje Odbora za
meunarodne standarde revidiranja i izraavanja uvjerenja.
IESBA je takoer dodao novu toku 100.25 i izmijenio toku 290.28 kako bi
pojasnio da podgrupa onih koji su zadueni za upravljanje subjektom, kao to
je revizijski odbor, moe pomoi upravljakom tijelu u ispunjavanju njegovih
odgovornosti. U takvim sluajevima, ako profesionalni raunovoa ili
revizorsko drutvo komunicira s takvom podgrupom, ovaj Kodeks zahtijeva da
profesionalni raunovoa ili revizorsko drutvo utvrdi je li takoer potrebno
komunicirati i sa svima onima koji su zadueni za upravljanje tako da oni budu
primjereno informirani.
Izmijenjena definicija pojma oni koji su zadueni za upravljanje i
odgovarajue izmjene u Kodeksu su na snazi od 1. srpnja 2014. godine.
Promjene su bile objavljene u rujnu 2013. godine na web-stranici IESBA-a.
Usklaujue izmjene u Dijelu A Kodeksa temeljene na novo definiranom pojmu
profesionalne aktivnosti
Usklaujue izmjene su izvrene u tokama 100.5(c), 100.9, 100.12(b), 120.2,
130.1(b) i 130.6 temeljeno na novo definiranom pojmu profesionalne
aktivnosti nastalom uslijed promjena Kodeksa koje bave sa sukobima
interesa, a koje je IESBA izdao u oujku 2013. godine.
Izmjene Kodeksa izdane nakon 30. lipnja 2014. godine i objavljeni nacrti
izdanih nakon 30. lipnja 2014. godine ili nacrta koji su u postupku usvajanja,
posjetite IESBA-ovu web-stranicu: http://www.ethicsboard.org.
IZMJENE SADRAJA OVOG IZDANJA U ODNOSU NA
Izmjene
Izdanje iz 2015. godine sadri sljedee izmjene u Kodeksu koje se u Odjeljku
290 bavi pruanjem odreenih usluga bez izraavanja uvjerenja klijentima
revizije:
uklonjene su odredbe o iznimkama (toke 290.171 i 290.183) koje su
doputale revizorskom drutvu pruanje, u izvanrednim ili drugim
neuobiajenim situacijama, odreenih knjigovodstvenih i poreznih
usluga klijentima revizije koji su subjekti od javnog interesa;
odredbe koje se bave odgovornostima menadmenta osnaene su s
dodatnom uputom i pojanjenjem o tome to tvori odgovornosti
menadmenta; i
poboljane su i pojanjene upute u vezi s konceptom rutinskih ili
mehanikih usluga u vezi s pripremanjem raunovodstvenih
evidencija i financijskih izvjetaja za klijente revizije koji nisu subjekti
od javnog interesa.
U vezi s klijentima za koje se izraava uvjerenje obavljene su podudarne
izmjene u Odjeljku 291.
Izmjene e biti na snazi na 15. travnja 2016. godine, osim izmjena u Odjeljku
290, koje e biti na snazi za revizije financijskih izvjetaja za razdoblja
zapoeta 15. travnja 2016. godine ili nakon tog datuma. Ranija primjena je
doputena.
Izmjene su objavljene na web-stranici IESBA-a u travnju 2015. godine.
Izmjene Kodeksa izdane nakon 31. svibnja 2015. godine i objavljeni nacrti
izdanih nakon 31. svibnja 2015. godine ili nacrta koji su u postupku usvajanja,
posjetite IESBA-ovu web-stranicu: http://www.ethicsboard.org.
PRIRUNIK S KODEKSOM ETIKE ZA
PROFESIONALNE RAUNOVOE
SADRAJ
Stranica
PREDGOVOR.................................................................................... 12
DIO A OPA PRIMJENA KODEKSA ......................................... 13
100 Uvod i temeljna naela .................................................................. 14
110 Potenje ......................................................................................... 21
120 Objektivnost .................................................................................. 22
130 Profesionalna kompetentnost i duna panja ................................ 23
140 Povjerljivost 24
150 Profesionalno ponaanje26
DIO B PROFESIONALNI RAUNOVOE
U JAVNOJ PRAKSI ................................................................. 27
200 Uvod 28
210 Profesionalno imenovanje ............................................................. 33
220 Sukobi interesa .............................................................................. 37
230 Druga miljenja ............................................................................. 43
240 Naknade i ostale vrste nagrada...................................................... 44
250 Marketing profesionalnih usluga .................................................. 46
260 Darovi i ugoivanje ..................................................................... 47
270 uvanje imovine klijenta .............................................................. 48
280 Objektivnost sve usluge ............................................................. 49
290 Neovisnost angamani revizije i uvida ...................................... 50
291 Neovisnost ostali angamani s izraavanjem uvjerenja ............. 108
Tumaenje 2005-01136
DIO C PROFESIONALNI RAUNOVOE
U GOSPODARSTVU .............................................................. 140
300 Uvod ........................................................................................... 141
310 Sukobi interesa ............................................................................ 144
320 Priprema informacija i izvjetavanje informacija .. 147
330 Djelovanje s dovoljnom strunou .. . 149
340 Financijski interesi . 150
350 Poticaji 152
DEFINICIJE ..... 154
DATUM STUPANJA NA SNAGU .. 161
IESBA-ov KODEKS ETIKE ZA PROFESIONALNE RAUNOVOE
PREDGOVOR
Odbor za meunarodne standarde etike za raunovoe (International Ethics Standards
Board for Accountants (IESBA)) razvija i izdaje, prema svojoj vlastitoj ovlasti, Kodeks
etike za profesionalne raunovoe (Kodeks) za uporabu profesionalnim raunovoama
diljem svijeta.
lanice IFAC-a ili drutva nee primjenjivati blae standarde od onih koji su navedeni u
Kodeksu. Meutim, ukoliko je lanici ili drutvu zakonom ili regulativom zabranjeno
postupanje u skladu s odreenim dijelovima Kodeksa, postupat e u skladu s ostalim
dijelovima ovog Kodeksa.
Neka zakonodavstva mogu imati zahtjeve ili upute koji se razlikuju od onih sadranih u
ovom Kodeksu. U tim zakonodavstvima profesionalni raunovoe moraju voditi rauna
o tim razlikama i postupati u skladu sa stroim zahtjevima i uputama, osim ako nisu
zabranjene zakonom ili regulativom.
12
DIO A OPA PRIMJENA KODEKSA
Stranica
100 Uvod i temeljna naela ............................................................................. 14
110 Potenje ..................................................................................................... 21
120 Objektivnost .............................................................................................. 22
130 Profesionalna kompetentnost i duna panja ............................................ 23
140 Povjerljivost .............................................................................................. 24
150 Profesionalno ponaanje ........................................................................... 26
13
ODJELJAK 100
Uvod i temeljna naela
100.1 Razlikovno obiljeje raunovodstvene profesije jest njezino prihvaanje
odgovornosti da djeluje u javnom interesu. Stoga, odgovornost profesionalnog
raunovoe nije iskljuivo u tome da se zadovolje potrebe pojedinanog
klijenta ili poslodavca. Pri djelovanju u javnom interesu, profesionalni
raunovoe e sagledavati i postupati u skladu s ovim Kodeksom. Ako je
profesionalnom raunovoi zabranjeno zakonom ili regulativom postupanje u
skladu s odreenim dijelovima ovog Kodeksa, profesionalni raunovoa
postupat e u skladu s preostalim dijelovima ovog Kodeksa.
100.2 Ovaj Kodeks sastoji se od tri dijela. Dio A ustanovljuje temeljna naela
profesionalne etike za profesionalne raunovoe i prua konceptualni okvir
koji e profesionalni raunovoe primijeniti kako bi:
(a) prepoznali prijetnje potivanja temeljnih naela;
(b) ocijenili vanost prepoznatih prijetnji; i
(c) primijenili zatitu, kada je nuna, kako bi uklonili prijetnje ili ih
umanjili do prihvatljive razine. Mjere zatite nune kada su
profesionalni raunovoa utvrdi da prijetnje nisu takvog razmjera da bi
razumna i obavijetena trea stranka vjerojatno zakljuila da,
sagledavajui sve specifine injenice i okolnosti dostupne
profesionalnom raunovoi u to vrijeme, nije kompromitirano
potivanje temeljnih naela.
Profesionalni raunovoa e koristiti profesionalnu prosudbu u primjeni ovog
konceptualnog okvira.
100.3 Dijelovi B i C opisuju kako se konceptualni okvir primjenjuje u odreenim
situacijama. Oni sadre primjere mjera zatite koje mogu biti primjerene za
suoavanje s prijetnjama koje se odnose na potivanje temeljnih naela. Oni
takoer opisuju situacije gdje mjere zatite nisu dostupne za suoavanje s
prijetnjama te stoga okolnosti ili odnose koji stvaraju prijetnje treba
izbjegavati. Dio B primjenljiv je za profesionalne raunovoe u javnoj praksi.
Dio C primjenjiv je za profesionalne raunovoe u gospodarstvu. Profesionalni
raunovoe u javnoj praksi mogu ustanoviti da Dio C moe biti relevantan za
njih u odreenim okolnostima.
100.4 Upotreba rijei e u ovom Kodeksu namee zahtjev profesionalnom
raunovoi ili revizorskom drutvu da postupi u skladu s odreenom odredbom
u kojoj je koritena rije e. Sukladnost se zahtijeva, osim ako ovim
Kodeksom nije doputen izuzetak.
14
Temeljna naela
100.5 Profesionalni raunovoa e postupati u skladu sa sljedeim temeljnim
naelima:
(a) Potenje biti iskren i poten u svim profesionalnim i poslovnim
odnosima.
(b) Objektivnost ne dopustiti da pristranost, sukob interesa ili neprimjeren
utjecaj drugih nadvlada njegove profesionalne ili poslovne prosudbe.
(c) Profesionalna kompetentnost i duna panja odravati profesionalna
znanja i vjetine na razini potrebnoj za osiguranje da e klijent ili
poslodavac primiti kompetentnu profesionalnu uslugu temeljenu na
suvremenim dostignuima prakse, zakonodavstva i tehnika te djelovati
marljivo i u skladu s primjenjivim strunim i profesionalnim
standardima.
(d) Povjerljivost potivati povjerljivost informacija steenih temeljem
profesionalnih i poslovnih odnosa te stoga ne objavljivati bilo koju
takvu informaciju treim osobama bez posebnog i odgovarajueg
odobrenja, osim ako nema zakonskog ili profesionalnog prava ili
obveze da se objavi, niti koristiti informacije za osobnu korist
profesionalnog raunovoe ili treih stranaka.
(e) Profesionalno ponaanje postupati u skladu s relevantnim zakonima i
regulativama te izbjei svaku radnju koja diskreditira profesiju.
Svako od ovih temeljnih naela detaljnije je razmatrano u Odjeljcima 110-150.
Pristup konceptualnog okvira

100.6 Okolnosti u kojima djeluje profesionalni raunovoa mogu stvarati odreene
prijetnje potivanja temeljnih naela. Nemogue je definirati svaku situaciju
koja stvara prijetnju postupanju u skladu s temeljnim naelima i odrediti
primjerenu radnju. Osim toga, vrste angamana i poslova mogu se razlikovati
te kao posljedica toga mogu se pojaviti razliite prijetnje koje zahtijevaju
primjenu razliitih zatita. Zbog toga ovaj Kodeks ustanovljuje konceptualni
okvir koji zahtijeva da profesionalni raunovoa prepozna, ocijeni i suoi se s
prijetnjama kako bi postupio u skladu s temeljnim naelima. Pristup
konceptualnog okvira pomae profesionalnim raunovoama u postupanju u
skladu s etikim zahtjevima ovog Kodeksa i ispunjavanju njihove
odgovornosti da djeluju u javnom interesu. On se prilagoava mnogim
promjenama u okolnostima koje ugroavaju potivanje temeljnih naela i moe
odvratiti profesionalnog raunovou od stvaranja zakljuka da je neka situacija
doputena kada ona nije izriito zabranjena.
100.7 Kada profesionalni raunovoa prepozna prijetnje potivanja temeljnih naela
i, na osnovi ocjene tih prijetnji, utvrdi da nisu na prihvatljivoj razini,
15
profesionalni raunovoa e utvrditi jesu li raspoloive odgovarajue zatite i

mogu li se primijeniti kako bi se uklonile te prijetnje ili umanjile na
prihvatljivu razinu. Pri tom odluivanju profesionalni raunovoa koristit e
profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razborita i obavijetena trea
stranka vjerojatno zakljuila da e, sagledavajui sve specifine injenice i
okolnosti poznate profesionalnom raunovoi u to vrijeme, prijetnje biti
uklonjene ili umanjene na prihvatljivu razinu primjenom zatita, tako da se ne
kompromitira potivanje temeljnih naela.
100.8 Profesionalni raunovoa e ocijeniti svaku prijetnju nepotivanja temeljnih
naela kada profesionalni raunovoa ima saznanja, ili je razumno oekivati da
ih ima, o okolnostima ili odnosima koji mogu kompromitirati postupanje u
skladu s temeljnim naelima.
100.9 Profesionalni raunovoa e uzeti u obzir kvalitativne, kao i kvantitativne,
imbenike kada ocjenjuje vanost prijetnje. Kada primjenjuje konceptualni
okvir, profesionalni raunovoa moe se nai u situacijama u kojima se
prijetnje ne mogu ukloniti ili umanjiti na prihvatljivu razinu, bilo stoga to je
prijetnja previe vana ili jer nisu dostupne primjerene zatite ili se one ne
mogu primijeniti. U takvim situacijama, profesionalni raunovoa e odbiti ili
prekinuti pruanje odreene profesionalne aktivnosti ili usluge na koju se to
odnosi ili, kada je nuno, otkazati angaman (u sluaju profesionalnih
raunovoa u javnoj praksi) ili dati otkaz poslodavnoj organizaciji (u sluaju
profesionalnog raunovoe u gospodarstvu).
100.10 Odjeljci 290 i 291 sadre odredbe u skladu s kojima profesionalni raunovoa
treba postupati ako prepozna krenje odredbi o neovisnosti iz ovog Kodeksa.
Ako profesionalni raunovoa prepozna krenje bilo koje druge odredbe iz
ovog Kodeksa, on e ocijeniti vanost krenja i njegov uinak na mogunost
da profesionalni raunovoa postupi u skladu s temeljnim naelima.
Raunovoa e poduzeti bilo koju aktivnost koja mu moe biti dostupna, im
je to prije mogue, kako bi se na zadovoljavajui nain pozabavio s
posljedicama krenja. Raunovoa e odrediti hoe li izvijestiti o krenju, na
primjer, one na koje je krenje moda imalo uinak, strukovno tijelo,
relevantnog regulatora ili nadzorno tijelo.
100.11 Kada se profesionalni raunovoa nae u neuobiajenim okolnostima u kojima
bi primjena odreenog zahtjeva Kodeksa imala za posljedicu nerazmjerni ishod
ili ishod koji ne bi bio u javnom interesu, preporuuje se da se posavjetuje s
odgovarajuim strukovnim tijelom ili relevantnim regulatorom.
16
Prijetnje i zatite
100.12 Prijetnje mogu stvarati raznovrsni odnosi i okolnosti. Kada odnos ili okolnost
stvara prijetnju, takva prijetnja moe ugroziti, ili moe stvoriti dojam da
ugroava, postupanje profesionalnog raunovoe u skladu s temeljnim
naelima. Okolnost ili odnos moe stvoriti vie prijetnji i prijetnja moe imati
uinak na potivanje vie od jednog temeljnih naela. Prijetnje se mogu svrstati
u jednu od ili vie sljedeih kategorija:
(a) prijetnja temeljem osobnog interesa (Self-interest threat) prijetnja da
e financijski ili drugi interes neprimjereno utjecati na prosudbu ili
ponaanje profesionalnog raunovoe;
(b) prijetnja temeljem samoprovjere (Self-review threat) prijetnja da
profesionalni raunovoa nee primjereno ocijeniti rezultate prethodne
prosudbe ili aktivnosti ili usluge koju je obavio profesionalni
raunovoa ili druga osoba iz revizorskog drutva profesionalnog
raunovoe ili organizacije njegovog poslodavca, na koje e se
raunovoa osloniti kada stvara prosudbu kao dio obavljanja tekue
aktivnosti ili pruanja tekue usluge;
(c) prijetnja temeljem propagiranja (Advocacy threat) prijetnja da e
profesionalni raunovoa uzdizati klijentov ili poslodavev poloaj do
mjere koja kompromitira objektivnost profesionalnog raunovoe;
(d) prijetnje uslijed zblienosti (Familiarity threat) prijetnja da e zbog
dugotrajnog ili bliskog odnosa s klijentom ili poslodavcem,
profesionalni raunovoa biti previe suosjeajan za njihove interese ili
olako prihvaati ono to oni rade; i
(e) prijetnja uslijed zastraenosti (Intimidation threat) prijetnja da e se
profesionalni raunovoa ustruavati djelovati na objektivan nain zbog
stvarnog ili umiljenog pritiska, ukljuujui i pokuaja da se
neprimjereno utjee na profesionalnog raunovou.
Dijelovi B i C ovog Kodeksa objanjavaju kako ove kategorije prijetnji mogu
nastajati profesionalnim raunovoama u javnoj praksi, odnosno
profesionalnim raunovoama u gospodarstvu. Profesionalnim raunovoama
u javnoj praksi Dio C takoer moe biti relevantan za njihove odreene
okolnosti.
100.13 Zatite su aktivnosti ili druge mjere koje otklanjaju prijetnje ili ih umanjuju na
prihvatljivu razinu. Mogu se svrstati u dvije osnovne kategorije:
(a) zatite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i
(b) zatite u radnoj okolini.
100.14 Zatite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom ukljuuju:
17
zahtjeve obrazovanosti, uvjebanosti i iskustva koji su u vezi s ulaskom

u profesiju;
zahtjeve trajnog strunog usavravanja;
pravila korporativnog upravljanja;
profesionalne standarde;
monitoring koji provodi profesija ili regulator i disciplinske postupke; i
vanjski pregled izvjea, proizvoda, komunikacija ili informacija koje
stvara profesionalni raunovoa koji provodi zakonski opunomoena
trea stranka.
100.15 U Dijelovima B i C ovog Kodeksa razmatraju se zatite u radnoj okolini za
profesionalne raunovoe u javnoj praksi, odnosno za profesionalne
raunovoe u gospodarstvu.
100.16 Odreene zatite mogu poveati vjerojatnost prepoznavanja neetikog
ponaanja ili odvraanja od njega. Takve zatite, koje mogu biti ustanovljene
profesijom, zakonom ili regulativom ili ih ustanovljuje poslodaveva
organizacija, ukljuuju:
uinkovite i dobro razglaene sustave za pritube koje vodi
poslodaveva organizacija, profesija ili regulator, i omoguavaju
suradnicima, zaposlenicima ili pripadnicima javnosti da ukau na
neprofesionalno ili neetiko ponaanje; i
izriito navedenu obvezu prijave povreda zahtjeva etike.
Sukob interesa
100.17 Profesionalni raunovoa moe se suoiti s pojavom sukoba interesa kada
poduzima profesionalne aktivnosti. Sukob interesa stvara prijetnju
objektivnosti i moe stvoriti prijetnje spram drugih temeljnih naela. Takve
prijetnje mogu nastati kada:
profesionalni raunovoa poduzima profesionalne aktivnosti u vezi s
odreenim pitanjem za dvije ili vie stranaka kojima su sukobljeni
interesi u vezi s tim pitanjem; ili
sukobljeni su interesi profesionalnog raunovoe u vezi s odreenim
pitanjem s interesima stranke za koju profesionalni raunovoa
poduzima profesionalnu aktivnost povezanu s tim pitanjem.
100.18 U Dijelovima B i C ovog Kodeksa razmatraju se sukobi interesa za
profesionalne raunovoe u javnoj praksi, odnosno za profesionalne
raunovoe u gospodarstvu.
18
Rjeavanje etikih sukoba

100.19 Od profesionalnog raunovoe moe se zahtijevati da rijei sukob u vezi s
postupanjem u skladu s temeljnim naelima.
100.20 Kada zapoinje slubeni ili neslubeni postupak rjeavanja sukoba, sljedei
imbenici, pojedinano ili zajedno s drugim imbenicima, mogu biti relevantni
za taj postupak:
(a) relevantne injenice;
(b) etika pitanja o kojima je rije;
(c) temeljna naela povezana s problematikom o kojoj se radi;
(d) ustanovljeni interni postupci; i
(e) alternativni postupci djelovanja.
Nakon to je razmotrio relevantne imbenike, profesionalni raunovoa e
odrediti prikladno postupanje, sagledavajui posljedice svakog mogueg
pravca djelovanja. Ako je problem i dalje nerazrijeen, profesionalni
raunovoa moe poeljeti posavjetovati se s odgovarajuim osobama u
revizorskom drutvu ili poslodavevoj organizaciji radi dobivanja pomoi u
postizanju rjeenja.
100.21 Gdje problem ukljuuje sukob s nekom organizacijom ili unutar nje,
profesionalni raunovoa e odrediti hoe li se posavjetovati s onima koji su
zadueni za upravljanje organizacijom, kao to su odbor direktora ili revizijski
odbor.
100.22 U najboljem interesu profesionalnog raunovoe moe biti da dokumentira
sutinu problema, pojedinosti svake odrane rasprave i odluke koje su
donesene u vezi tog problema.
100.23 Ako se znaajan sukob ne moe rijeiti, profesionalni raunovoa moe
razmotriti dobivanje profesionalnog savjeta od relevantnog profesionalnog
tijela ili pravnog savjetnika. Profesionalni raunovoa u naelu moe dobiti
upute u vezi s etikim pitanjem bez krenja temeljnog naela povjerljivost ako
se problem razmatra s relevantnim profesionalnim tijelom bez navoenja
imena ili s pravnim savjetnikom pod zatitom zakonskog prava i obveze
ouvanja povjerljivosti. Sluajevi u kojima profesionalni raunovoa moe
razmatrati dobivanje pravnog savjeta su razliiti. Na primjer, profesionalni
raunovoa moe naii na prijevaru, ije prijavljivanje moe predstavljati
krenje njegove odgovornosti u vezi s povjerljivou. U tom sluaju
profesionalni raunovoa moe razmotriti dobivanje pravnog savjeta kako bi
utvrdio postoji li zahtjev za prijavljivanjem prijevare.
100.24 Ako, nakon iscrpljivanja svih relevantnih mogunosti, etiki sukob ostane
nerijeen, profesionalni raunovoa e, gdje je mogue, odbiti da ostane
povezan s pitanjem koje stvara sukob. Profesionalni raunovoa e odrediti je
19
li se u danim okolnostima primjereno povui iz angairanog tima ili odreenog

angamana ili napustiti angaman i revizorsko drutvo ili poslodavevu
organizaciju.
Komuniciranje s onima koji su zadueni za upravljanje

100.25 Kada komunicira s onima koji su zadueni za upravljanje u skladu s ovim
Kodeksom, profesionalni raunovoa ili revizorsko drutvo e odrediti,
uzimajui u obzir sadraj i vanost odreenih okolnosti i pitanja o kojem treba
komunicirati, primjerenu osobu ili primjerene osobe unutar subjektove
strukture upravljanja s kojom, odnosno s kojima, e se komunicirati. Ako
profesionalni raunovoa ili revizorsko drutvo komunicira s podgrupom onih
koji su zadueni za upravljanje, na primjer, revizijskim odborom ili nekom
osobom, profesionalni raunovoa ili revizorsko drutvo e odrediti je li
takoer nuno komunicirati sa svim preostalim od onih koji su zadueni za
upravljanje kako bi bili primjereno informirani.
20
ODJELJAK 110
Potenje
110.1 Naelo potenja namee obvezu svim profesionalnim raunovoama da budu
iskreni i poteni u svim profesionalnim i poslovnim odnosima. Potenje
takoer podrazumijeva iskrenost i istinoljubivost.
110.2 Profesionalni raunovoa nee svjesno biti povezan s izvjeima, podnescima,
komuniciranjima ili drugim informacijama gdje profesionalni raunovoa
vjeruje da informacije:
(a) sadre znaajno pogreni navod ili navod koji dovodi u zabludu;
(b) sadre nemarno sroene izjave ili informacije; ili
(c) izostavljaju ili iskrivljuju informacije koje bi trebale biti ukljuene, gdje
bi takvo isputanje ili iskrivljavanje dovodilo do stvaranja zablude.
Kada profesionalni raunovoa postane svjestan da je povezan s takvim
informacijama, poduzet e mjere da raskine povezanost s tim informacijama.
110.3 Nee se smatrati da profesionalni raunovoa kri odredbu toke 110.2 ako
profesionalni raunovoa sastavi modificirano izvjee u vezi s pitanjem
sadranim u toki 110.2.
21
ODJELJAK 120
Objektivnost
120.1 Naelo objektivnosti namee obvezu svim profesionalnim raunovoama da
ne kompromitiraju svoje profesionalne ili poslovne prosudbe zbog pristranosti,
sukoba interesa ili neprimjerenog utjecaja drugih.
120.2 Profesionalni raunovoa moe biti u situacijama koje mogu naruiti
objektivnost. Nije mogue definirati ni propisati sve takve situacije.
Profesionalni raunovoa nee obaviti profesionalnu aktivnost ili uslugu ako
okolnost ili odnos stvara predrasudu ili neprimjereno utjee na profesionalnu
prosudbu raunovoe u vezi s tom uslugom.
P
22
ODJELJAK 130
Profesionalna kompetentnost i duna panja
130.1 Naelo profesionalne kompetentnosti i dune panje namee sljedee obveze
svim profesionalnim raunovoama:
(a) odravanje profesionalnih znanja i vjetina na razini potrebnoj da bi se
klijentima ili poslodavcima osiguralo dobivanje kompetentne
profesionalne usluge; i
(b) marljivo djelovanje u skladu s primjenjivim strunim i profesionalnim
standardima kada obavljaju profesionalne aktivnosti ili pruaju
profesionalne usluge.
130.2 Kompetentna profesionalna usluga zahtijeva valjanu prosudbu u
primjenjivanju profesionalnih znanja i vjetina u obavljanju takve usluge.
Profesionalna kompetentnost moe se razdvojiti u dvije odvojene etape:
(a) stjecanje profesionalne kompetentnosti; i
(b) odravanje profesionalne kompetentnosti.
130.3 Odravanje profesionalne kompetentnosti zahtijeva neprekidno praenje i
stjecanje razumijevanja relevantnih strunih, profesionalnih i poslovnih
dostignua. Trajno profesionalno usavravanje omoguava profesionalnom
raunovoi da usavrava i odrava sposobnosti kompetentnog rada u
profesionalnoj sredini.
130.4 Paljivost obuhvaa odgovornost da se djeluje u skladu sa zahtjevima
angamana, brino, temeljito i pravodobno.
130.5 Profesionalni raunovoa e poduzeti razumne mjere kako bi osigurao da su
odgovarajue uvjebani i nadzirani oni koji rade pod njegovim okriljem kao
pripadnici profesije.
130.6 Gdje je primjereno, profesionalni raunovoa e upoznati klijente, poslodavce
ili ostale korisnike profesionalnih usluga ili aktivnosti s ogranienjima
svojstvenim uslugama ili aktivnostima.
23
ODJELJAK 140
Povjerljivost
140.1 Naelo povjerljivosti namee obvezu svim profesionalnim raunovoama da se
suzdre od:
(a) objavljivanja izvan revizorskog drutva ili poslodaveve organizacije
povjerljivih informacija steenih temeljem profesionalnih i poslovnih
odnosa bez odgovarajueg i konkretnog odobrenja ili ako ne postoji
zakonsko ili profesionalno pravo ili dunost objavljivanja; i
(b) koritenja povjerljivih informacija steenih temeljem profesionalnih i
poslovnih odnosa za njihove osobne koristi ili koristi treih stranaka.
140.2 Profesionalni raunovoa e uvati povjerljivost, ukljuujui i u ivotnoj
sredini, i biti oprezni spram mogunosti nenamjernog objavljivanja, posebice
bliskim poslovnim suradnicima ili uim ili najuim lanovima obitelji.
140.3 Profesionalni raunovoa e ouvati povjerljivost informacija koje priope
osobe koje bi mogle postati klijent ili poslodavac.
140.4 Profesionalni raunovoa e uvati povjerljivost informacija unutar
revizorskog drutva ili poslodaveve organizacije.
140.5 Profesionalni raunovoa e poduzeti razumne mjere kako bi osigurao da
osoblje pod njegovom kontrolom i osobe od kojih prima savjete i pomo
potuju njegovu obvezu uvanja povjerljivosti.
140.6 Potreba pridravanja naela povjerljivosti nastavlja se ak i nakon kraja odnosa
izmeu profesionalnog raunovoe i klijenta ili poslodavca. Kada
profesionalni raunovoa promijeni zaposlenje ili stekne novog klijenta, ima
pravo koristiti ranije steena iskustva. Meutim, profesionalni raunovoa
nee koristiti ili objaviti bilo koju povjerljivu informaciju steenu ili primljenu
temeljem profesionalnog ili poslovnog odnosa.
140.7 Okolnosti u kojima se od profesionalnog raunovoe zahtijeva, ili moe
zahtijevati, objavljivanje povjerljivih informacija ili kada takvo objavljivanje
moe biti primjereno su sljedee:
(a) objavljivanje je doputeno zakonom i odobreno od klijenta ili
poslodavca;
(b) objavljivanje se zahtijeva zakonom, na primjer:
(i) izrada dokumenata ili drugo osiguravanje dokaza u tijeku
sudskih postupaka; ili
(ii) dojava uoenih krenja zakona nadlenim javnim tijelima; i
(c) postoji profesionalna dunost ili pravo objavljivanja, kada nije
zabranjeno zakonom, kako bi se:
24
(i) postupilo u skladu s pregledom kvalitete koju provodi tijelo

lanice ili profesionalno tijelo;
(ii) odgovorilo na upite ili odazvalo istrazi tijela lanice ili
profesionalnog tijela;
(iii) zatitili profesionalni interesi profesionalnog raunovoe u
sudskim postupcima; ili
(iv) postupilo u skladu sa strunim i etikim zahtjevima.
140.8 U odluivanju o tome hoe li se objaviti povjerljive informacije, relevantni
imbenici za razmatranje ukljuuju:
mogu li biti ugroeni interesi svih stranaka, ukljuujui i tree stranke
iji interesi mogu biti pogoeni, ako klijent ili poslodavac pristane da
profesionalni raunovoa objavi informacije;
jesu li sve relevantne informacije poznate i potvrene, u mjeri u kojoj je
to izvedivo; u situacijama koje ukljuuju nepotvrene injenice,
nepotpune informacije ili nepotvrene zakljuke, koristit e se
profesionalna prosudba pri odreivanju naina objavljivanja na koje se
ono treba obaviti, ako je objavljivanje potrebno;
vrstu priopavanja koja se oekuje i na koga je upueno; i
jesu li primjereni primatelji na koje se upuuje priopenje.
25
ODJELJAK 150
Profesionalno ponaanje
150.1 Naelo profesionalnog ponaanja namee obvezu svim profesionalnim
raunovoama da postupaju u skladu s relevantnim zakonima i regulativama te
izbjegavaju svako djelovanje za koje profesionalni raunovoa zna ili bi trebao
znati da naruava ugled profesije. To ukljuuje radnje za koje bi razborita i
obavijetena trea stranka, sagledavajui sve injenice i okolnosti poznate
profesionalnom raunovoi u to doba, vjerojatno zakljuila da negativno utjee
na dobar ugled profesije.
150.2 U marketingu i promoviranju sebe i svog posla, profesionalni raunovoe nee
naruiti ugled profesije. Profesionalni raunovoe bit e poteni i istinoljubivi i
nee:
(a) preuveliavati tvrdnje o uslugama koje mogu ponuditi, kvalifikacijama
koje imaju ili iskustvu koje su stekli; ili
(b) omalovaiti posao drugih ili stvarati neosnovane usporedbe s radom
drugih.
26
DIO B PROFESIONALNI RAUNOVOE U JAVNOJ

PRAKSI
Stranica
200 Uvod .......................................................................................................... 28
210 Profesionalno imenovanje ......................................................................... 33
220 Sukobi interesa .......................................................................................... 37
230 Druga miljenja ......................................................................................... 43
240 Naknade i ostale vrste nagrada ................................................................. 44
250 Marketing profesionalnih usluga ............................................................... 46
260 Darovi i ugoivanje ................................................................................. 47
270 uvanje imovine klijenta ........................................................................... 48
280 Objektivnost sve usluge ......................................................................... 49
290 Neovisnost angamani revizije i uvida .................................................. 50
291 Neovisnost ostali angamani s izraavanjem uvjerenja .......................... 108
Tumaenje 2005-01 ........................................................................................... 136
27
ODJELJAK 200
Uvod
200.1 Ovaj dio Kodeksa opisuje kako se konceptualni okvir sadran u Dijelu A
primjenjuje u odreenim situacijama na profesionalne raunovoe u javnoj
praksi. Ovaj dio ne opisuje sve okolnosti i odnose s kojima se moe suoiti
profesionalni raunovoa u javnoj praksi koji stvaraju ili mogu stvarati
prijetnje potivanja temeljnih naela. Zbog toga se profesionalni raunovoe u
javnoj praksi potiu na opreznost spram takvih okolnosti i odnosa.
200.2 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi nee se svjesno angairati u nekom
poslu, zanimanju ili djelovanju koji naruavaju ili mogu naruavati potenje,
objektivnost ili dobar ugled profesije i koji bi kao posljedicu imali nespojivost
s temeljnim naelima.
Prijetnje i zatite
200.3 Potivanje temeljnih naela moe biti potencijalno ugroeno brojnim
okolnostima i odnosima. Sadraj i vanost prijetnji mogu se razlikovati ovisno
o tome nastaju li u vezi s pruanjem usluga klijentu revizije te je li on subjekt
od javnog interesa, ovisno o klijentu za kojeg se izraava uvjerenje, ili su u
vezi s klijentom za kojeg se izraava uvjerenja ali koji nije i klijent revizije ili
su u vezi s klijentom za kojeg se ne izraava uvjerenje.
Prijetnje se ubrajaju u jednu ili vie od sljedeih kategorija, tj. u prijetnje
temeljem:
(a) osobnog interesa;
(b) samoprovjere;
(c) propagiranja;
(d) zblienosti; i
(e) zastraenosti.
Ove prijetnje podrobnije su razmatrane u Dijelu A ovog Kodeksa.
200.4 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog raunovou u javnoj praksi stvaraju
prijetnje temeljem osobnog interesa ukljuuju:
lan tima za izraavanje uvjerenja ima izravan financijski interes u
klijentu za kojeg se izraava uvjerenje;
revizorsko drutvo pretjerano je ovisno o ukupnoj naknadi od klijenta;
lan tima za izraavanje uvjerenja ima znaajan bliski poslovni odnos s
klijentom za kojeg se izraava uvjerenje;
revizorsko drutvo zabrinuto je zbog mogunosti gubitka vanog klijenta;
28
lan revizijskog tima zapoinje pregovore o zapoljavanju s klijentom

revizije;
revizorsko drutvo zakljuuje dogovor o uvjetovanoj naknadi u vezi s
angamanom s izraavanjem uvjerenja; i
profesionalni raunovoa otkriva znaajnu pogreku kada ocjenjuje
rezultate ranije profesionalne usluge koju je bio obavio lan
revizorskog drutva profesionalnog raunovoe.
prijetnje temeljem samoprovjere ukljuuju:
revizorsko drutvo izdaje izvjee s izraavanjem uvjerenja o
uinkovitosti djelovanja financijskog sustava nakon oblikovanja ili
implementiranja sustava;
revizorsko drutvo priprema izvorne podatke koritene za stvaranje
evidencija koje su predmet ispitivanja u angamanu s izraavanjem
uvjerenja;
lan tima za izraavanje uvjerenja je, ili je nedavno bio, direktor ili
odgovorna osoba klijenta;
lan tima za izraavanje uvjerenja je, ili je nedavno bio, zaposlen kod
klijenta na poloaju da izvri znaajni uinak na predmet angamana; i
revizorsko drutvo prua uslugu klijentu za kojeg se izraava uvjerenje
koja izravno utjee na predmetne informacije angamana s
izraavanjem uvjerenja.
prijetnje temeljem propagiranja ukljuuju:
revizorsko drutvo promovira dionice u nekom klijentu revizije; i
profesionalni raunovoa djeluje kao odvjetnik u ime klijenta revizije u
parnici ili sporovima s treim strankama.
prijetnje uslijed zblienosti ukljuuju:
lan angairanog tima ima ueg ili najueg lana obitelji koji je direktor
ili odgovorna osoba klijenta;
lan angairanog tima ima ueg ili najueg lana obitelji koji je
zaposlenik klijenta na poloaju da izvri znaajni uinak na predmet
angamana;
direktor ili odgovorna osoba klijenta ili zaposlenik na poloaju da izvri
znaajni uinak na predmet angamana do nedavno je imao ulogu
angairanog partnera;
29
profesionalni raunovoa prima poklone od klijenta ili mu klijent daje

povlateni tretman, osim ako vrijednost nije beznaajna ili nevana; i
osoblje na viem poloaju dugo je povezano s klijentom za kojeg se
izraava uvjerenje.
prijetnje uslijed zastraenosti ukljuuju:
revizorskom drutvu prijeti se raskidom angamana s klijentom;
klijent revizije nagovijeta da revizorskom drutvu nee dodijeliti
planirani ugovor o obavljanju usluge koja ne ukljuuje izraavanje
uvjerenja ako ustraje u neslaganju s raunovodstvenim tretmanom
klijenta za odreenu transakciju;
klijent prijeti revizorskom drutvu sudskim sporom;
vri se pritisak na revizorsko drutvo da neprimjereno smanji obujam
posla kako bi se smanjile naknade;
profesionalni raunovoa osjea pritisak da prihvati prosudbu
zaposlenika klijenta jer zaposlenik ima veu strunost u vezi s
predmetnom problematikom; i
partner revizorskog drutva obavijestio je profesionalnog raunovou
da nee biti provedeno planirano unaprjeenje ako se revizor ne sloi s
neprimjerenim raunovodstvenim tretmanom klijenta revizije.
200.9 Zatite koje mogu ukloniti ili smanjiti prijetnje na prihvatljivu razinu
razvrstavaju se u dvije kategorije:
(a) zatite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i
(b) zatite u radnoj okolini.
Primjeri zatite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom opisani su u
toki 100.14 Dijela A ovog Kodeksa.
200.10 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi e prosuditi kako da na najbolji nain
rijei prijetnje koje nisu na prihvatljivoj razini ili tako to e primijeniti zatite
radi uklanjanja prijetnje ili umanjivanja prijetnje na prihvatljivu razinu, ili tako
to e prekinuti ili odbiti angaman na koji se odnosi prijetnja. Pri tom
prosuivanju, profesionalni raunovoa u javnoj praksi e razmotriti bi li
razborita i obavijetena trea stranka vjerojatno zakljuila, sagledavajui sve
specifine injenice i okolnosti poznate profesionalnom raunovoi u to
vrijeme, da e prijetnje biti uklonjene ili umanjene na prihvatljivu razinu
primjenom zatita, tako da se ne kompromitira potivanje temeljnih naela. Na
to razmatranje utjecat e pitanja kao to su vanost prijetnje, vrsta angamana i
struktura revizorskog drutva.
30
200.11 U radnoj okolini relevantne zatite razlikovat e se ovisno o okolnostima.

Zatite u radnoj okolini obuhvaaju zatite na razini revizorskog drutva i
zatite specifine za angaman.
200.12 Primjeri zatite na razini revizorskog drutva u radnom okruenju ukljuuju:
voenje revizorskog drutva tako da se istie vanost potivanja
temeljnih naela;
voenje revizorskog drutva tako to se stvara oekivanje da lanovi
tima za izraavanje uvjerenja djeluju u javnom interesu;
politike i postupke za uvoenje i monitoring kontrole kvalitete
angamana;
dokumentirane politike u vezi s potrebom prepoznavanja prijetnji
potivanja temeljnih naela, ocjenjivanja vanosti tih prijetnji i
primjenjivanja zatite radi uklanjanja ili umanjivanja prijetnji na
prihvatljivu razinu, odnosno prekidanja ili odbijanja relevantnog
angamana kada primjerene zatite nisu dostupne ili se one ne mogu
primijeniti;
dokumentirane unutarnje politike i postupke koji zahtijevaju potivanje
temeljnih naela;
politike i postupke koji e omoguiti prepoznavanje interesa ili odnosa
izmeu lanova angairanih timova i klijenata;
politike i postupke za praenje i, ako je nuno, upravljanje oslanjanjem
na prihode primljene od pojedinog klijenta;
koritenje razliitih partnera i angairanih timova s odvojenim linijama
izvjeivanja za pruanje usluga koje ne ukljuuju izraavanje uvjerenja
klijentu za kojeg se izraava uvjerenje;
politike i postupke kako bi se zabranilo osobama koje nisu lanovi
angairanog tima da neprimjereno utjeu na ishod angamana;
pravodobno priopavanje politika i postupaka revizorskog drutva,
ukljuujui o bilo kakvim promjenama u njima, svim partnerima i
profesionalnom osoblju te odgovarajue uvjebavanje i edukacija za
takve politike i postupke;
dodjeljivanje lanu vieg menadmenta odgovornosti za nadziranje
primjerenog djelovanja sustava kontrole kvalitete revizorskog drutva;
obavjetavanje partnera i profesionalnog osoblja o klijentima kojima se
prua usluga s izraavanjem uvjerenja i povezanim subjektima za koje
se zahtijeva neovisnost;
disciplinske mjere radi promicanja potivanja politika i postupaka; i
31
objavljivanje politika i postupaka kako bi se ohrabrilo i ovlastilo

osoblje da priopava viim razinama unutar revizorskog drutva svako
pitanje u vezi s potivanjem temeljnih naela o kojemu ima dvojbe.
200.13 Primjeri zatita u radnom okruenju specifinih za angaman ukljuuju:
da profesionalni raunovoa koji nije bio ukljuen u uslugu bez
izraavanja uvjerenje pregledava posao koji je obavljen u vezi s tom
uslugom ili prema potrebi daje druge savjete;
da profesionalni raunovoa koji nije bio lan tima za izraavanje
uvjerenja pregledava posao koji je obavljen u vezi s tom uslugom ili
prema potrebi daje druge savjete;
konzultiranje s neovisnom treom strankom, kao to je odbor neovisnih
direktora, profesionalno regulatorno tijelo ili drugi profesionalni
raunovoa;
raspravljanje etikih pitanja s onima koji su zadueni za upravljanje
klijentom;
izvjeivanje onih koji su zadueni za upravljanje klijentom o vrsti
pruene usluge i zaraunatim iznosima naknada;
ukljuivanje drugog revizorskog drutva kako bi obavilo ili ponovno
obavilo dijelove angamana; i
rotiranje iskusnijeg osoblja tima za izraavanje uvjerenja.
200.14 Ovisno o vrsti angamana, profesionalni raunovoa u javnoj praksi takoer
moe biti u mogunosti osloniti se na zatite koje je uveo klijent. Meutim,
nije mogue osloniti se iskljuivo na takve zatite kako bi se ublaile prijetnje
na prihvatljivu razinu.
200.15 Primjeri zatite unutar klijentovih sustava i postupaka ukljuuju:
klijent zahtijeva da osobe koje nisu u menadmentu potvrde ili odobre
imenovanje revizorskog drutva za obavljanje angamana;
klijent ima kompetentne zaposlenike s iskustvom i staem za donoenje
upravljakih odluka;
klijent je implementirao unutarnje postupke koji osiguravaju objektivne
izbore u zakljuivanju angamana bez izraavanja uvjerenja; i
klijent ima strukturu korporativnog upravljanja koja osigurava
odgovarajui nadzor i komuniciranje u vezi s uslugama revizorskog
drutva.
32
ODJELJAK 210
Profesionalno imenovanje
Prihvaanje klijenta
210.1 Prije prihvaanja odnosa s novim klijentom, profesionalni raunovoa u javnoj
praksi e utvrditi hoe li prihvaanje stvoriti neku prijetnju potivanju
temeljnih naela. Mogue prijetnje potenju ili profesionalnom ponaanju
mogu nastati iz, na primjer, dvojbenih pitanja povezanih s klijentom (njegovim
vlasnicima, menadmentom ili aktivnostima).
210.2 Pitanja povezana s klijentom koja bi, ako su poznata, mogla ugroziti potivanje
temeljnih naela ukljuuju, na primjer, ukljuenost klijenta u nezakonite
aktivnosti (kao to je pranje novca), praksu nepotenog ili upitnog financijskog
izvjetavanja.
210.3 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi e ocijeniti vanost svake prijetnje i
primijeniti zatite kada su potrebne kako bi se uklonile ili umanjile na
prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zatita ukljuuju:
upoznavanje i stjecanje razumijevanja klijenta, njegovih vlasnika,
menadera i onih koji su odgovorni za njegovo upravljanje i njegove
poslovne aktivnosti; ili
osiguravanje privrenosti klijenta unapreivanju prakse korporativnog
upravljanja ili internih kontrola.
210.4 Gdje nije mogue umanjiti prijetnje na prihvatljivu razinu, profesionalni
raunovoa u javnoj praksi e odbiti ui u odnos s klijentom.
210.5 Preporuuje se da profesionalni raunovoa u javnoj praksi periodino
pregleda odluke o prihvaanju angamana koji se obavljaju iz godine u godinu.
Prihvaanje angamana
210.6 Temeljno naelo profesionalne kompetentnosti i dune panje namee obvezu
profesionalnom raunovoi u javnoj praksi da prua samo one usluge za koje
je profesionalni raunovoa u javnoj praksi kompetentan da ih obavi. Prije
prihvaanja odreenog angamana kod klijenta, profesionalni raunovoa u
javnoj praksi e utvrditi hoe li prihvaanje stvoriti prijetnju potivanju
temeljnih naela. Na primjer, prijetnja temeljem osobnog interesa koja
ugroava postupanje u skladu s profesionalnom kompetentnou i dunom
panjom nastaje kada angairani tim nema, ili ne moe osigurati,
kompetentnost potrebnu za ispravno obavljanje angamana.
210.7 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi e ocijeniti vanost prijetnje i
primijeniti zatite, kada su nune, kako bi ih uklonio ili ublaio na prihvatljivu
razinu. Primjeri takvih zatita ukljuuju:
33
stjecanje odgovarajueg razumijevanja vrste djelatnosti klijenta,

sloenosti njegovog poslovanja, posebnih zahtjeva angamana i svrhe,
sadraja i obujma posla koji treba obaviti;
stjecanje znanja o relevantnoj industriji ili relevantnom predmetnom
pitanju;
posjedovanje ili stjecanje iskustva u vezi s relevantnim zahtjevima
regulative ili izvjeivanja;
dodjeljivanje dovoljno brojnog osoblja s potrebnim kompetencijama;
angairanje strunjaka gdje je nuno;
dogovaranje realistinog vremenskog rasporeda za obavljanje
angamana; i
postupanje u skladu s politikama i postupcima kontrole kvalitete
oblikovanima za osiguravanje razumnog uvjerenja da su odreeni
angamani prihvaeni samo kada se mogu kompetentno obaviti.
210.8 Kada se profesionalni raunovoa u javnoj praksi namjerava osloniti na savjet
ili posao strunjaka, profesionalni raunovoa u javnoj praksi e utvrditi je li
takvo oslanjanje opravdano. imbenici za razmatranje ukljuuju: reputaciju,
strunost, dostupne resurse i raspoloive profesionalne i etike standarde.
Takve informacije mogu se stei iz prethodnih povezanosti sa strunjakom ili
savjetovanjem s drugima.
Promjene u profesionalnom imenovanju

210.9 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi od kojeg se trai da zamijeni drugog
profesionalnog raunovou u javnoj praksi ili koji razmatra davanje ponude za
angaman koji trenutno ima drugi profesionalni raunovoa u javnoj praksi,
utvrdit e postoje li neki razlozi, profesionalni ili drugaiji, za neprihvaanje
angamana, kao to su okolnosti koje stvaraju prijetnje potivanju temeljnih
naela koje se ne mogu ukloniti ili smanjiti na prihvatljivu razinu primjenom
zatite. Na primjer, moe postojati prijetnja u vezi s postupanjem u skladu s
profesionalnom kompetentnou i dunom panjom ako profesionalni
raunovoa u javnoj praksi prihvati angaman prije upoznavanja sa svim
vanim injenicama.
210.10 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi e ocijeniti vanost svake prijetnje.
Ovisno o vrsti angamana, to moe zahtijevati izravno komuniciranje s
postojeim raunovoom kako bi se ustanovile injenice i okolnosti u vezi s
predloenom promjenom tako da profesionalni raunovoa u javnoj praksi
moe odluiti je li primjereno prihvatiti angaman. Na primjer, prividni razlozi
za promjenu u imenovanju ne moraju potpuno odraavati injenino stanje i
mogu ukazivati na neslaganja s postojeim raunovoom koja mogu utjecati na
odluku o prihvaanju imenovanja.
34
210.11 Zatite e se primijeniti kada su nune za uklanjanje bilo koje prijetnje ili za
njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zatita ukljuuju:
kada odgovara na zahtjev za podnoenje ponuda, navoenje u ponudi
da e se prije prihvaanja angamana zahtijevati kontaktiranje s
postojeim raunovoom kako bi se mogli postaviti upiti o tome ima li
nekih profesionalnih ili drugih razloga zbog kojih se imenovanje ne bi
trebalo prihvatiti;
traenje od postojeeg raunovoe da priopi informacije o bilo kojoj
injenici ili okolnosti kojih, po miljenju postojeeg raunovoe,
predloeni raunovoa treba biti svjestan prije odluivanja o tome hoe
li prihvatiti angaman; ili
dobivanje potrebnih informacije iz drugih izvora.
Kada prijetnje ne mogu biti uklonjene ili umanjene na prihvatljivu razinu
primjenom zatite, profesionalni raunovoa u javnoj praksi e, osim ako ne
stekne uvjerenje o potrebnim injenicama na druge naine, odbiti angaman.
210.12 Od profesionalnog raunovoe u javnoj praksi moe se traiti da obavi posao
koji je komplementaran ili dopunski radu postojeeg raunovoe. Takve
okolnosti mogu stvoriti prijetnje postupanju u skladu s profesionalnom
kompetentnou i dunom panjom uslijed, na primjer, manjka ili nepotpunosti
informacija. Vanost svake prijetnje e se ocijeniti i zatite primijeniti kada je
to nuno za uklanjanje ili smanjivanje prijetnji na prihvatljivu razinu. Primjer
takve zatite je obavjetavanje postojeeg raunovoe o predloenom poslu,
to e omoguiti postojeem raunovoi da prui bilo koju relevantnu
informaciju potrebnu za ispravno obavljanje posla.
210.13 Postojei raunovoa ima obvezu u vezi s povjerljivou. Hoe li tom
profesionalnom raunovoi biti doputeno ili e se od njega zahtijevati da
raspravlja o poslovanju klijenta s predloenim raunovoom, ovisit e o vrsti
angamana i o:
(a) tome je li dobiveno doputenje od klijenta da se to uini; ili
(b) zakonskim ili etikim zahtjevima koji se odnose na takva
komuniciranja i objavljivanja koji se mogu razlikovati od
zakonodavstva do zakonodavstva.
Okolnosti gdje se od profesionalnog raunovoe zahtijeva ili moe zahtijevati
objavljivanje povjerljivih informacija ili gdje takvo objavljivanje moe inae
biti primjereno navedene su u odjeljku 140 Dijela A ovog Kodeksa.
210.14 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi e uobiajeno trebati dobiti
doputenje klijenta, najbolje u pisanom obliku, za pokretanje rasprave s
postojeim raunovoom. Jednom kada je takvo doputenje dobiveno,
postojei raunovoa e postupati u skladu s relevantnim zakonskim i drugim
regulativama koje ureuju takve zahtjeve. Kada postojei raunovoa daje
35
informacije, on e ih dati poteno i nedvosmisleno. Ako predloeni raunovoa

ne moe komunicirati s postojeim raunovoom, predloeni raunovoa e
poduzeti razumne mjere kako bi na druge naine pribavio informacije o
moguim prijetnjama, na primjer, pomou upita treim strankama ili rutinskom
provjerom vieg menadmenta ili onih koji su zadueni za upravljanje
klijentom.
PART B
36
ODJELJAK 220
Sukobi interesa
220.1 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi poduzet e razumne mjere kako bi
prepoznao okolnosti koje mogu dovesti do sukoba interesa. Sukob interesa
stvara prijetnju objektivnosti i moe stvoriti prijetnje potivanju drugih
temeljnih naela. Takve prijetnje mogu nastati kada:
profesionalni raunovoa u javnoj praksi prua profesionalne usluge u
vezi s odreenim pitanjem dvama ili vie klijenata kojima su sukobljeni
interesi u vezi s tim pitanjem; ili
su sukobljeni interesi profesionalnog raunovoe u vezi s odreenim
pitanjem i interesi klijenta kojem profesionalni raunovoa prua
profesionalnu uslugu u vezi s tim pitanjem.
Profesionalni raunovoa u javnoj praksi nee dopustiti da sukob interesa
kompromitira profesionalne ili poslovne prosudbe.
Kada je profesionalna usluga kakva usluga s izraavanjem uvjerenja,
postupanje u skladu s temeljnim naelom objektivnosti takoer zahtijeva da
profesionalni raunovoa bude neovisan od klijenta kojem prua uslugu s
izraavanjem uvjerenja u skladu s Odjeljkom 290 ili 291, ve prema tome koji
je odgovarajui.
220.2 Primjeri situacija u kojima mogu nastati sukobi interesa ukljuuju:
pruanje savjetodavne usluge za transakciju klijentu koji nastoji
preuzeti klijenta revizije, kada je revizorsko drutvo steklo povjerljive
informacije tijekom obavljanja revizije koje mogu biti relevantne za
transakciju;
savjetovanje dva klijenta istodobno dok se natjeu za stjecanje iste
kompanije gdje savjeti mogu biti relevantni za konkurentske pozicije
stranaka;
pruanje usluge i kupcu i prodavatelju u vezi s istom transakcijom;
obavljanje procjene vrijednosti imovine za dvije stranke koje su u
suprotstavljenim pozicijama u odnosu na imovinu;
zastupanje dva klijenta u vezi s istim pitanjem o kojem oni meusobno
vode sudski spor, kao to je brakorazvodna parnica ili razvrgnue
ortakluka;
izrada izvjea s izraavanjem uvjerenja davatelju licence o dospjelom
iznosu autorskih prava prema ugovoru o licenci kada se istodobno
savjetuje primatelja licence o ispravnosti iznosa obveza;
37
savjetovanje klijenta da ulae u poslovanje u kojem, na primjer

suprunik profesionalnog raunovoe u javnoj praksi ima financijski
interes;
pruanje stratekih savjetodavnih usluga klijentu o njegovom
konkurentskom poloaju dok se ima zajedniki pothvat ili slini interes
s glavnim konkurentom klijenta;
savjetovanje klijenta o stjecanju poslovanja za koje je revizorsko
drutvo takoer zainteresirano da ga stekne; i
savjetovanje klijenta da kupi proizvod ili uslugu dok se ima sporazum o
posredovanju ili komisiji s jednim od potencijalnih dobavljaa tih
proizvoda ili usluga.
220.3 Kada prepoznaje i ocjenjuje interese i odnose koji mogu stvarati sukob interesa
i primjenjuje zatite, kada je to nuno, da se ukloni ili umanji svaka prijetnja
potivanju temeljnih naela na prihvatljivu razinu, profesionalni raunovoa u
javnoj praksi koristit e profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razborita i
obavijetena trea stranka, sagledavajui sve injenice i okolnosti poznate
profesionalnom raunovoi u to vrijeme, vjerojatno zakljuila da nije
kompromitirano potivanje temeljnih naela.
220.4 Kada se bavi sa sukobom interesa, ukljuujui i kod objavljivanja i
razmjenjivanja informacija unutar revizorskog drutva ili mree revizorskog
drutva te kod traenja uputa od treih stranaka, profesionalni raunovoa u
javnoj praksi e zadrati opreznost spram temeljnog naela povjerljivosti.
220.5 Ako prijetnja nastala uslijed sukoba interesa nije na prihvatljivoj razini,
profesionalni raunovoa u javnoj praksi primijenit e zatite kako bi uklonio
prijetnju ili je umanjio na prihvatljivu razinu. Ako zatite ne mogu umanjiti
prijetnju na prihvatljivu razinu, profesionalni raunovoa u javnoj praksi odbit
e ili prestat e pruati profesionalne usluge koje bi imale za posljedicu sukob
interesa; ili e raskinuti relevantni odnos ili napustiti relevantne interese kako
bi uklonio prijetnju ili je umanjio na prihvatljivu razinu.
220.6 Prije prihvaanja odnosa, angamana ili poslovnih odnosa s novim klijentom,
profesionalni raunovoa u javnoj praksi poduzet e razumne mjere kako bi
prepoznao okolnosti koje mogu stvoriti sukob interesa, ukljuujui
prepoznavanje:
sadraja relevantnih interesa i odnosa izmeu ukljuenih stranaka; i
sadraja usluge i njezinih posljedica za relevantne stranke.
Sadraj usluga i relevantnih interesa i odnosa moe se mijenjati tijekom
angamana. To naroito vrijedi kada se od profesionalnog raunovoe u javnoj
praksi zahtijeva da obavlja angaman u situaciji u kojoj moe nastati
suparniki odnos, iako stranke koje su angairale profesionalnog raunovou
ne moraju poetno biti ukljuene u spor. Profesionalni raunovoa e ostati na
38
oprezu spram takvih promjena sa ciljem prepoznavanja okolnosti koje mogu

stvoriti sukob interesa.
220.7 Za svrhu prepoznavanja interesa i odnosa koji mogu stvoriti sukob interesa,
ustanovljivanje uinkovitog postupka prepoznavanja sukoba pomae
profesionalnom raunovoi u javnoj praksi da prepozna stvarne ili mogue
sukobe interesa prije odreivanja hoe li prihvatiti angaman i tijekom
angamana. On ukljuuje pitanja koja su prepoznale vanjske stranke, na
primjer, klijenti ili mogui klijenti. to se ranije prepozna stvarni ili mogui
sukob interesa, vea je vjerojatnost da e profesionalni raunovoa moi
primijeniti zatite, kada su nune, da ukloni prijetnju objektivnosti i svaku
prijetnju potivanju drugih temeljnih naela ili da je ublai na prihvatljivu
razinu. Postupak prepoznavanja stvarnih ili moguih sukoba interesa ovisit e
o imbenicima kao to su:
vrsta pruene profesionalne usluge;
veliina revizorskog drutva;
veliina i vrsta klijentele; i
struktura revizorskog drutva, na primjer broj i zemljopisna rasporeenost
ureda.
220.8 Ako je revizorsko drutvo lan mree, prepoznavanje sukoba e ukljuiti svaki
sukob interesa za koji profesionalni raunovoa u javnoj praksi ima razloga
vjerovati da moe postojati ili da moe nastati zbog interesa i odnosa
umreenih revizorskih drutava. Razumne mjere za prepoznavanje takvih
interesa i odnosa koji ukljuuju umreena revizorska drutva ovisit e o
imbenicima kao to su vrsta pruene profesionalne usluge, klijenti koje
opsluuje mrea i zemljopisna rasporeenost svih relevantnih stranaka.
220.9 Ako je prepoznat sukob interesa, profesionalni raunovoa u javnoj praksi
ocijenit e:
vanost relevantnih interesa ili odnosa; i
znaajnost prijetnji koje su nastale obavljanjem profesionalne usluge ili
usluga. Openito, to je izravnija veza izmeu profesionalne usluge i
pitanja oko kojeg su sukobljeni interesi stranaka, to e biti znaajnija
prijetnja objektivnosti i potivanju drugih temeljnih naela.
220.10 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi primijenit e zatite, kada je nuno,
kako bi uklonio prijetnje potivanju temeljnih naela nastale uslijed sukoba
interesa ili ih smanjio na prihvatljivu razinu. Primjeri zatita ukljuuju:
primjenu mehanizma za sprjeavanje neovlatenog objavljivanja
povjerljivih informacija kada se pruaju profesionalne usluge u vezi s
odreenim pitanjem dvama klijentima ili vie njih kojima su sukobljeni
interesi u odnosu na to pitanje. To bi ukljuilo:
39
o koritenje odvojenih timova za obavljanje angamana koji imaju

jasno odreene politike i postupke ouvanja povjerljivosti;
o organiziranje odvojenih poslovnih podruja za specijalistike funkcije
unutar revizorskog drutva, koja mogu djelovati kao prepreke za
prelijevanje povjerljivih informacija klijenta iz jednog podruja u
druga unutar revizorskog drutva; i
o uspostavljanje politika i postupaka za ograniavanje pristupa
dosjeima o klijentima, koritenje sporazuma o povjerljivosti
zakljuenim sa zaposlenicima i partnerima revizorskog drutva i/ili
fiziko ili elektroniko odvajanje povjerljivih informacija;
redoviti pregled primjene zatita koje obavlja iskusnija osoba koja nije
ukljuena u angaman ili angamane s klijentom;
pregled obavljenog posla, koji obavlja profesionalni raunovoa koji nije
ukljuen u pruanje usluge ili se na njega na drugi nain ne odraava
sukob, radi procjene jesu li kljune prosudbe i zakljuci primjereni; i
savjetovanje s treim strankama, kao to su profesionalna tijela, pravni
savjetnici ili drugi profesionalni raunovoe.
220.11 Osim toga, uobiajeno je nuno objaviti sadraj sukoba interesa i s njim
povezanih zatita, ako ih ima, klijentu na kojeg se odnosi sukob i, kada su
zatite potrebne da umanje prijetnju na prihvatljivu razinu, pribaviti njegov
pristanak za profesionalnog raunovou u javnoj praksi koji obavlja
profesionalne usluge. Obavjetavanje i pristanak mogu biti u razliitim
oblicima, na primjer:
naelno obavjetavanje klijenta o okolnostima gdje profesionalni
raunovoa, u skladu s uobiajenom poslovnom praksom, ne prua
usluge iskljuivo jednom klijentu (na primjer, u odreenom sektoru
trita) kako bi se od klijenta dobio naelni pristanka za takvo djelovanje.
Takvo objavljivanje moe, na primjer, biti uinjeno u standardnom
ugovoru profesionalnog raunovoe za angaman.
posebno obavjetavanje klijenta na kojeg se odnose okolnosti odreenog
sukoba, ukljuujui i detaljno prezentiranje situacije i sveobuhvatno
objanjavanje planiranih zatita i sadranih rizika, dostatno da omogui
klijentu odluivanje temeljeno na informacijama u vezi s pitanjem i da u
skladu s tim da izriiti pristanak; i
u odreenim okolnostima, moe se pretpostaviti da je klijent dao
pristanak gdje profesionalni raunovoa ima dostatne dokaze da zakljui
kako klijenti poznaju okolnosti od samog poetka i da su prihvatili sukob
interesa ako nisu dali prigovor na njegovo postojanje.
Profesionalni raunovoa e utvrditi jesu li sadraj i vanost sukoba interesa
takvi da je nuno posebno obavjetavanje i dobivanje izriitog pristanka. Za tu
40
svrhu profesionalni raunovoa e koristiti profesionalnu prosudbu u

prosuivanju ishoda procjena okolnosti koje stvaraju sukob interesa,
ukljuujui i prosuivanje stranaka na koje moe imati uinak, sadraja
problema koji mogu nastati i mogunosti da se odreeno pitanje odvija na
neoekivani nain.
220.12 Kada je profesionalni raunovoa u javnoj praksi traio izriiti pristanak od
klijenta i klijent odbije dati pristanak, profesionalni raunovoa u javnoj praksi
e odbiti ili prestati obavljanje profesionalne usluge koja bi imala za posljedicu
sukob interesa; ili e prekinuti relevantne odnose ili prodati relevantne interese
kako bi uklonio prijetnje ili umanjio ih na prihvatljivu razinu, tako da se moe
dobiti pristanak, nakon primjene bilo kakvih dodatnih zatita ako budu nune.
220.13 Kada su objave usmene ili je pristanak usmen ili se podrazumijeva,
profesionalnog raunovou u javnoj praksi potie se da dokumentira sadraj
okolnosti koje stvaraju sukob interesa, zatite primijenjene za smanjivanje
prijetnji na prihvatljivu razinu i dobiveni pristanak.
220.14 U odreenim okolnostima, koritenje posebnog obavjetavanja za svrhu
dobivanja izriitog pristanka imat e za posljedicu krenje povjerljivosti.
Primjeri takvih okolnosti mogu ukljuiti:
obavljanje usluge klijentu povezane s transakcijom u vezi s
neprijateljskim preuzimanjem drugog klijenta revizorskog drutva;
obavljanje forenzikih istraga za klijenta u vezi sa sumnjom na
postojanje prijevarne radnje gdje revizorsko drutvo ima povjerljive
informacije pribavljene obavljanjem profesionalne usluge za drugog
klijenta koji moe biti ukljuen u prijevaru.
Revizorsko drutvo nee prihvatiti ili zadrati angaman u takvim okolnostima,
osim ako nisu ispunjeni sljedei uvjeti:
revizorsko drutvo ne djeluje u zagovarakoj ulozi za jednog klijenta gdje
to zahtijeva da drutvo preuzme na sebe suparniku poziciju spram
drugog klijenta u vezi s istim pitanjem;
postoji posebni mehanizam za sprjeavanje objavljivanja povjerljivih
informacija izmeu angairanih timova koji opsluuju dva klijenta; i
revizorsko drutvo je uvjereno da bi razborita i obavijetena trea stranka,
sagledavajui sve specifine injenice i okolnosti poznate profesionalnom
raunovoi u javnoj praksi u to doba, vjerojatno zakljuila kako je
primjereno da revizorsko drutvo prihvati ili zadri angaman, jer bi
ograniavanje mogunosti revizorskog drutva da prui uslugu stvorilo
nerazmjerno nepovoljan ishod za klijenta ili druge relevantne tree
stranke.
Profesionalni raunovoa e dokumentirati sadraj okolnosti, ukljuujui ulogu
koju e preuzeti profesionalni raunovoa, specifini mehanizam koji postoji
41
za sprjeavanje objavljivanja informacija izmeu angairanih timova koji

opsluuju dva klijenta i obrazloenje za zakljuak da je primjereno prihvatiti
angaman.
PART B
42
ODJELJAK 230
Druga miljenja
230.1 Prijetnje potivanju temeljnih naela mogu stvoriti situacije gdje se trailo od
profesionalnog raunovoe u javnoj praksi davanje drugog miljenja, drutvu
koje nije postojei klijent ili u ime takvog drutva ili subjekta, o primjeni
raunovodstvenih, revizijskih, izvjetajnih ili drugih standarda ili naela u
odreenim okolnostima ili za odreene transakcije. Na primjer, moe postojati
prijetnja postupanju u skladu s profesionalnom kompetentnou i dunom
panjom u okolnostima gdje drugo miljenje nije temeljeno na istom skupu
injenica koje su bile dostupne postojeem raunovoi ili se zasniva na
neprimjerenim dokazima. Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o
okolnostima u kojima se postavlja zahtjev i svim drugim dostupnim
injenicama i pretpostavkama relevantnim za izraavanje profesionalne
prosudbe.
230.2 Kada se trai davanje takvog miljenja, profesionalni raunovoa u javnoj
praksi ocijenit e vanost svake prijetnje i primijeniti zatite kada je to nuno
za njihovo uklanjanje ili smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvi
zatita ukljuuju traenje doputenja od klijenta za kontaktiranje s postojeim
raunovoom, u komuniciranju s klijentom opisivanje ogranienja koja se
odnose na miljenje i davanje postojeem raunovoi kopije miljenja.
230.3 Ako drutvo ili subjekt koji trai miljenje nee dopustiti komuniciranje s
postojeim raunovoom, profesionalni raunovoa u javnoj praksi e utvrditi,
uzimajui u obzir sve okolnosti, je li primjereno dati zatraeno miljenje.
43
ODJELJAK 240
Naknade i ostale vrste nagrada
240.1 Kada ulazi u pregovore u vezi s profesionalnim uslugama, profesionalni
raunovoa u javnoj praksi moe navesti bilo koji iznos naknade koji smatra
primjerenim. injenica da neki profesionalni raunovoa u javnoj praksi moe
navesti niu naknadu nego drugi nije sama po sebi neetika. Ipak, mogu
postojati prijetnje postupanju u skladu s temeljnim naelima koje nastaju
temeljem iznosa navedenih naknada. Na primjer, nastaje prijetnja temeljem
osobnog interesa u vezi s postupanjem u skladu s profesionalnom
kompetentnou i dunom panjom ako je navedena tako niska naknada da je
teko obaviti angaman u skladu s primjenjivim strunim i profesionalnim
standardima za tu cijenu.
240.2 Postojanje i vanost svake nastale prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su
iznos naknade koji se navodi i usluga na koju se on odnosi. Ocijenit e se
vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to nuno za uklanjanje
prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zatita
ukljuuju:
upoznavanje klijenta s uvjetima angamana i, naroito, s osnovom po
kojoj se zaraunavaju naknade te o tome koje su usluge obuhvaene
navedenom naknadom; ili
odreivanje primjerenog vremena i kvalificiranog osoblja za obavljanje
posla.
240.3 Uvjetovane naknade uestalo se koriste za odreene vrste angamana bez
izraavanje uvjerenja.1 Meutim, u odreenim okolnostima one mogu stvoriti
prijetnje potivanju temeljnih naela. One mogu stvoriti prijetnju objektivnosti
temeljem postojanja osobnog interesa. Postojanje i vanost takvih prijetnji
ovisit e o imbenicima koji ukljuuju:
vrstu angamana;
raspon moguih iznosa naknada;
osnovicu za odreivanje naknade; i
hoe li ishod ili rezultat transakcije pregledati neovisna trea stranka.
240.4 Vanost svake takve prijetnje bit e ocijenjena i zatite e se primijeniti kada je
to nuno za uklanjanje ili smanjivanje prijetnji na prihvatljivu razinu. Primjeri
takvih zatita ukljuuju:
unaprijed napisani sporazum s klijentom o osnovici za nagradu;
1
U odjeljcima 290 i 291 ovog Kodeksa razmatrane su uvjetovane naknade za usluge bez izraavanja uvjerenja
pruene klijentima revizije i klijentima kojima se izraavaju druga uvjerenja.
44
pruanje informacija namjeravanim korisnicima o poslu koji je obavio

profesionalni raunovoa u javnoj praksi i osnovici za nagradu;
politike i postupke kontrole kvalitete; ili
pregled poslova koje je obavio profesionalni raunovoa u javnoj praksi
koji obavlja neovisna trea stranka.
240.5 U odreenim okolnostima, profesionalni raunovoa u javnoj praksi moe
primiti naknadu za posredovanje ili proviziju u vezi s klijentom. Na primjer,
gdje profesionalni raunovoa u javnoj praksi ne prua zahtijevane odreene
usluge, moe se primiti naknada za upuivanje klijenta s kojim se zadrava
poslovni odnos na drugog profesionalnog raunovou u javnoj praksi ili
drugog strunjaka. Profesionalni raunovoa u javnoj praksi moe primiti
proviziju od tree stranke (na primjer, dobavljaa softvera) u vezi s prodajom
roba ili usluga klijentu. Prihvaanje takve naknade za posredovanje ili
provizije stvara, temeljem osobnog interesa, prijetnje objektivnosti i
profesionalnoj kompetentnosti i dunoj panji.
240.6 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi takoer moe platiti posredniku
naknadu za dobivanje klijenta, na primjer, gdje je klijent i nadalje klijent
drugog profesionalnog raunovoe u javnoj praksi, ali zahtijeva specijalistiku
uslugu koju ne prua postojei raunovoa. Plaanje takve naknade takoer
stvara, temeljem osobnog interesa, prijetnje objektivnosti i profesionalnoj
kompetentnosti i dunoj panji.
240.7 Vanost prijetnje bit e ocijenjena i zatite primijenjene kada su nune za
uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjeri
objavljivanje informacije klijentu o bilo kakvom dogovoru o plaanju
posrednike naknade drugom profesionalnom raunovoi za posao koji je
bio predmetom posredovanja;
objavljivanje informacije klijentu o bilo kakvom dogovoru o primanju
posrednike naknade za upuivanje tog klijenta na drugog profesionalnog
raunovou u javnoj praksi; ili
dobivanje unaprijed napisanog sporazuma s klijentom o provizijama u
vezi s prodajom proizvoda ili usluga tree stranke klijentu.
240.8 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi moe kupiti cijelo ili dio drugog
drutva tako da e plaanja biti obavljena osobama koje su ranije posjedovale
drutvo ili njihovim nasljednicima ili zakladama. Takva plaanja ne smatraju
se provizijama ili naknadama za posredovanje u smislu prethodno navedenih u
tokama 240.5240.7.
45
ODJELJAK 250
Marketing profesionalnih usluga
250.1 Kada profesionalni raunovoa u javnoj praksi trai novi posao putem
oglaavanja ili drugih oblika marketinga, moe nastati prijetnja potivanju
temeljnih naela. Na primjer, prijetnja profesionalnom ponaanju temeljem
osobnog interesa nastala je ako se oglaavaju usluge, dostignua ili proizvodi
na nain koji nije u skladu s tim naelom.
250.2 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi nee stvarati lo ugled profesiji kada
provodi marketing profesionalnih usluga. Profesionalni raunovoa u javnoj
praksi bit e poten i istinoljubiv te nee:
(a) preuveliavati tvrdnje o uslugama koje nudi, o kvalifikacijama koje
posjeduje ili o steenom iskustvu; ili
(b) omalovaavati rad drugih ili neosnovano usporeivati svoj rad s radom
drugih.
Ako profesionalni raunovoa u javnoj praksi ima dvojbi o tome je li
primjeren predloeni oblik oglaavanja ili marketinga, profesionalni
raunovoa u javnoj praksi razmotrit e treba li se konzultirati s relevantnim
profesionalnim tijelom. B
46
ODJELJAK 260
Darovi i ugoivanje
260.1 Profesionalnom raunovoi u javnoj praksi ili njegovom uem ili najuem
lanu obitelji, klijent moe ponuditi darove i ugoivanje. Takva ponuda moe
stvoriti prijetnje potivanju temeljnih naela. Na primjer, prijetnja objektivnosti
temeljem osobnog interesa ili zblienosti moe nastati ako se prihvati dar od
klijenta; prijetnja objektivnosti uslijed zastraenosti moe nastati zbog
mogunosti da takve se ponude obznane.
260.2 Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o vrsti, vrijednosti i namjeri
ponude. Kada se nude pokloni i gostoprimstva za koje bi razumna i
obavijetena trea stranka, uzimajui u obzir sve dane injenice i okolnosti,
smatrala da su beznaajni i nevani, profesionalni raunovoa u javnoj praksi
moe zakljuiti da je ponuda dana u normalnom tijeku poslovanja bez posebne
namjere da se utjee na stvaranje odluka ili radi dobivanja informacija. U
takvim sluajevima, profesionalni raunovoa u javnoj praksi moe naelno
zakljuiti da je svaka prijetnja potivanju temeljnih naela u prihvatljivom
razmjeru.
260.3 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi ocijenit e vanost svake prijetnje i
primijeniti zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino
smanjivanje na prihvatljivu razinu. Kada prijetnje ne mogu biti uklonjene ili
smanjene na prihvatljivu razinu primjenom zatita, profesionalni raunovoa u
javnoj praksi nee prihvatiti takvu ponudu.
47
ODJELJAK 270
uvanje imovine klijenta
270.1 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi nee prihvatiti uvanje klijentovog
novca ili druge imovine osim ako to je to doputeno zakonom i, ako je to
sluaj, u skladu sa svakom dodatnom zakonskom obvezom koju ima
profesionalni raunovoa u javnoj praksi koji dri takvu imovinu.
270.2 Dranje imovine klijenta stvara prijetnje potivanju temeljnih naela; na
primjer, zbog dranja imovine klijenta postoji prijetnja profesionalnom
ponaanju temeljem osobnog interesa i moe postojati prijetnja objektivnosti
temeljem osobnog interesa. Profesionalni raunovoa u javnoj praksi kojem je
povjeren novac (ili druga imovina) koja pripada drugima e stoga:
(a) drati takvu imovinu odvojeno od osobne imovine ili imovine
revizorskog drutva;
(b) koristiti takvu imovinu samo za svrhu za koju je ta imovina
namijenjena;
(c) uvijek biti spreman za tu imovinu obraunati svaki prihod, dividendu ili
dobit koju ona stvara svakoj osobi ovlatenoj za dobivanje obrauna; i
(d) postupati u skladu sa svim relevantnim zakonima i regulativama
mjerodavnim za dranje i raunovodstvo takve imovine.
270.3 Kao dio postupka prihvaanja klijenta i angamana za usluge koje mogu
ukljuivati dranje imovine klijenta, profesionalni raunovoa u javnoj praksi
postavit e odgovarajue upite o izvoru takve imovine i razmotriti zakonske i
regulativne obveze. Na primjer, ako bi imovina bila stvorena nezakonitim
radnjama, na primjer pranjem novca, nastala bi prijetnja potivanju temeljnih
naela. U takvim situacijama, profesionalni raunovoa moe razmotriti
traenje pravnog savjeta.
PART B
48
ODJELJAK 280
Objektivnost sve usluge

280.1 Kada prua svaku profesionalnu uslugu, profesionalni raunovoa u javnoj
praksi utvrdit e nastaju li prijetnje postupanju u skladu s temeljnim naelom
objektivnosti uslijed postojanja njegovog interesa ili odnosa s klijentom,
njegovim direktorima ili zaposlenicima. Na primjer, prijetnja objektivnosti
uslijed zblienosti moe biti stvorena iz obiteljskog, bliskog osobnog ili
poslovnog odnosa.
280.2 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi koji prua usluge s izraavanjem
uvjerenja bit e neovisan o klijentu za kojeg se izraava uvjerenje. Neovisnost
miljenja i neovisnost u nastupu nune su za omoguavanje profesionalnom
raunovoi u javnoj praksi da izrazi zakljuak i da se smatra kako je izrazio
zakljuak bez pristranosti, sukoba interesa ili prekomjernog utjecaja drugih.
Odjeljci 290 i 291 pruaju posebne upute o zahtjevima neovisnosti
profesionalnih raunovoa u javnoj praksi kada obavljaju angamane s
280.3 Kada se obavlja neka profesionalna usluga, postojanje prijetnje objektivnosti
ovisit e o odreenim okolnostima angamana i vrsti posla koji obavlja
profesionalni raunovoa u javnoj praksi.
280.4 Profesionalni raunovoa u javnoj praksi ocijenit e vanost svake prijetnje i
primijeniti zatite kada je to nuno za njihovo uklanjanje ili smanjivanje na
povlaenje iz angairanog tima;
postupke nadzora;
prekidanje financijskog ili poslovnog odnosa koji stvara prijetnju;
raspravljanje problema s viom razinom menadmenta revizorskog
drutva; ili
raspravljanje problema s onima koji su zadueni za upravljanje klijentom.
Ako zatite ne mogu ukloniti prijetnju ili je smanjiti na prihvatljivu razinu,
profesionalni raunovoa e odbiti ili prekinuti angaman na koji se prijetnja
odnosi.
49
ODJELJAK 290
NEOVISNOST ANGAMANI REVIZIJE I UVIDA
SADRAJ
Toka
Struktura odjeljka ............................................................................................ 290.1
Pristup neovisnosti prema konceptualnom okviru ........................................... 290.4
Mree i umreena revizorska drutva .............................................................. 290.13
Subjekti od javnog interesa .............................................................................. 290.25
Povezani subjekti ............................................................................................ 290.27
Oni koji su zadueni za upravljanje ................................................................. 290.28
Dokumentacija ............................................................................................... 290.29
Razdoblje angamana ..................................................................................... 290.30
Spajanja i stjecanja ......................................................................................... 290.33
Krenje odredbe ovog Odjeljka ...................................................................... 290.39
Primjena pristupa prema konceptualnom okviru na neovisnost ...................... 290.100
Financijski interesi ........................................................................................... 290.102
Zajmovi i garancije .......................................................................................... 290.117
Poslovni odnosi ............................................................................................... 290.123
Obiteljski i osobni odnosi ............................................................................... 290.126
Zapoljavanje u klijentu revizije ....................................................................... 290.132
Privremena dodjeljivanja osoblja ..................................................................... 290.140
Nedavno djelovanje u klijentu revizije ............................................................ 290.141
Rad u svojstvu direktora ili odgovorne osobe klijenta revizije ......................... 290.144
Duga povezanost iskusnijeg osoblja (ukljuujui rotiranje partnera)
s klijentom revizije ..................................................................................... 290.148
Pruanje usluga bez izraavanja uvjerenja klijentu revizije .............................. 290.154
Odgovornosti menadmenta .................................................................. 290.159
Izmjene u ovom Odjeljku nastale zbog izmjene Kodeksa koje su u vezi s pruanjem odreenih usluga bez
izraavanja uvjerenja klijentima revizije bit e na snazi za revizije financijskih izvjetaja za razdoblja
zapoeta na 15. prosinac 2016. ili nakon tog datuma. Vidjeti stranicu 169.
50
Pripremanje financijskih izvjetaja i raunovodstvenih evidencija ........ 290.164

Usluge procjene vrijednosti ................................................................... 290.172
Usluge poreznog savjetovanja ............................................................... 290.178
Usluge interne revizije ...................................................................... 290.192
Usluge u vezi sa sustavima informacijskih tehnologija ......................... 290.198
Usluge podrke u sudskim sporovima ................................................... 290.204
Pravne usluge ......................................................................................... 290.206
Usluge pronalaenja kadrova ................................................................. 290.211
Usluge korporativnog financiranja ........................................................ 290.213
Naknade .................................................................................................. 290.217
Naknade relativna veliina .................................................................. 290.217
Naknade dospjele a nenaplaene ................................................. 290.220
Uvjetovane naknade ........................................................................... 290.221
Politike plaa i ocjenjivanja .......................................................................... 290.225
Darovi i ugoivanje ....................................................................................... 290.227
Stvarni ili izgledni sudski spor ........................................................................ 290.228
Izvjea koja ukljuuju ogranienja uporabe i distribucije .............................. 290.500
51
Struktura odjeljka
290.1 Ovaj odjeljak bavi se zahtjevima neovisnosti za revizijske angamane i
angamane uvida, koji su angamani s izraavanjem uvjerenja u kojima
profesionalni raunovoa u javnoj praksi izraava zakljuak o financijskim
izvjetajima. Takvi angamani obuhvaaju angamane revizije i uvida kako bi
se izvijestilo o cjelovitom skupu financijskih izvjetaja i pojedinanom
financijskom izvjetaju. Zahtjevi neovisnosti za angamane s izraavanjem
uvjerenja koji nisu angamani revizije ili uvida razmatrani su u Odjeljku 291.
290.2 U odreenim okolnostima koje obuhvaaju revizijske angamane gdje
revizijsko izvjee ukljuuje ograniavanje upotrebe i distribucije te pod
uvjetom da su ispunjeni odreeni uvjeti, zahtjevi neovisnosti iz ovog odjeljka
mogu se modificirati kako je navedeno u tokama 290.500290.514. Te
modifikacije nisu doputene u sluaju revizije financijskih izvjetaja
zahtijevane zakonom ili regulativom.
290.3 U ovom odjeljku pojam, odnosno pojmovi:
(a) revizija, revizijski tim, revizijski angaman, klijent revizije i
revizijsko izvjee ukljuuju uvid, tim za uvid, angaman za
obavljanje uvida, klijenta uvida i izvjee o uvidu; i
(b) revizorsko drutvo ukljuuje umreeno revizorsko drutvo, osim ako
nije navedeno drugaije.
Pristup neovisnosti prema konceptualnom okviru
290.4 U sluaju revizijskih angamana, u javnom je interesu i stoga se zahtijeva
ovim Kodeksom da e lanovi revizijskih timova, revizorskih drutava i
umreenih revizorskih drutava biti neovisni o klijentu revizije.
290.5 Cilj ovog odjeljka jest pomoi revizorskim drutvima i lanovima revizijskih
timova u primjenjivanju pristupa prema nie opisanom konceptualnom okviru
kako bi se postigla i odrala neovisnost.
290.6 Neovisnost obuhvaa:
(a) Neovisnost miljenja
Stanje svjesnosti koje doputa izraavanje zakljuka bez da na njega
djeluju uinci koji kompromitiraju profesionalnu prosudbu te tako
omoguavajui osobi da djeluje na poten nain, objektivno i s
profesionalnim skepticizmom.
(b) Neovisnost u nastupu
Izbjegavanje injenica i okolnosti koje su toliko vane da bi razumna i
obavijetena trea stranka vjerojatno zakljuila, uzimajui u obzir sve
specifine injenice i okolnosti, da su kompromitirani potenje,
objektivnost ili profesionalni skepticizam revizorskog drutva ili lana
revizijskog tima.
52
290.7 Profesionalni raunovoe e primijeniti pristup prema konceptualnom okviru

kako bi:
(a) prepoznali prijetnje neovisnosti;
(c) primijenili zatite, kada je nuno, radi uklanjanja prijetnji ili njihovog
ublaivanja na prihvatljivu razinu.
Kada profesionalni raunovoa utvrdi da na raspolaganju nisu primjerene
zatite ili one ne mogu biti primijenjene kako bi se uklonile prijetnje ili
usmanjile na prihvatljivu razinu, profesionalni raunovoa e eliminirati
okolnost ili odnos koji stvaraju prijetnje ili odustati od revizijskog angamana
ili ga prekinuti.
Profesionalni raunovoa koristit e se profesionalnom prosudbom u
primjenjivanju ovoga konceptualnog okvira.
290.8 Mnoge razliite okolnosti ili kombinacije okolnosti mogu biti relevantne u
procjenjivanju prijetnji neovisnosti. Nije mogue definirati svaku situaciju koja
stvara prijetnje neovisnosti i odrediti primjereno djelovanje. Zbog toga ovaj
Kodeks ustanovljuje konceptualni okvir koji zahtijeva da revizorska drutva i
lanovi revizijskih timova prepoznaju, ocijene i suoe se s prijetnjama
neovisnosti. Pristup prema konceptualnom okviru pomae profesionalnim
raunovoama da u praksi postupaju u skladu s etikim zahtjevima iz ovog
Kodeksa. On se prilagoava promjenama u okolnostima koje stvaraju prijetnje
neovisnosti i moe odvratiti profesionalnog raunovou od stvaranja zakljuka
da je situacija doputena ako ona nije izriito zabranjena.
290.9 Toka 290.100 i one koje slijede iza nje opisuju kako treba primijeniti pristup
prema konceptualnom okviru u vezi s neovisnou. Te toke ne obrauju sve
okolnosti i odnose koji stvaraju ili mogu stvoriti prijetnje neovisnosti.
290.10 Pri odluivanju o tome treba li prihvatiti ili zadrati neki angaman ili moe li
odreena osoba biti lan revizijskog tima, revizorsko drutvo e otkrivati i
ocjenjivati prijetnje neovisnosti. Ako prijetnje nisu na prihvatljivoj razini i
treba donijeti odluku o tome da li da se prihvati angaman ili ukljui odreena
osoba u revizijski tim, revizorsko drutvo e utvrditi jesu li dostupne zatite za
uklanjanje prijetnji ili njihovo smanjivanje na prihvatljivu razinu. Ako se treba
donijeti odluka o tome hoe li zadrati neki angaman, revizorsko drutvo e
utvrditi hoe li neka postojea zatita i nadalje biti uinkovita u uklanjanju
prijetnji ili njihovom smanjivanju na prihvatljivu razinu ili hoe li se trebati
primijeniti druge zatite ili treba li prekinuti angaman. Svaki puta kada
tijekom angamana revizorsko drutvo spozna novu informaciju o prijetnji
neovisnosti, revizorsko drutvo e ocijeniti vanost prijetnje u skladu s
pristupom prema konceptualnom okviru.
53
290.11 Kroz itav ovaj odjeljak provlai se pozivanje na vanost prijetnji neovisnosti.
U ocjenjivanju vanosti prijetnji uzimaju se u obzir kvalitativni, kao i
kvantitativni imbenici.
290.12 Ovaj odjeljak, u veini sluajeva, ne propisuje odreenu odgovornost osoba
unutar revizorskog drutva za djelovanja u vezi s neovisnou jer se
odgovornosti mogu razlikovati ovisno o veliini, strukturi i organizaciji
revizorskog drutva. Meunarodnim standardima kontrole kvalitete zahtijeva
se od revizorskog drutva da ustanovi politike i postupke oblikovane kako bi se
osiguralo razumno uvjerenje da se odrava neovisnost kada je to potrebno
prema relevantnim etikim zahtjevima. Osim toga, Meunarodni revizijski
standardi zahtijevaju da angairani partner formira zakljuak o sukladnosti sa
zahtjevima neovisnosti koji su primjenjivi na angaman.
Mree i umreena revizorska drutva

290.13 Ako se smatra da je revizorsko drutvo umreeno revizorsko drutvo,
revizorsko drutvo bit e neovisno o klijentima revizija drugih revizorskih
drutava unutar mree (osim ako nije drugaije navedeno u ovom Kodeksu).
Zahtjevi neovisnosti u ovom odjeljku koji su primjenjivi na umreeno
revizorsko drutvo primjenjuju se na svaki subjekt, kao to je onaj koji se bavi
savjetovanjem ili profesionalnim pravnim uslugama, koji ispunjava kriterije
definicije umreene revizorskog drutva neovisno o tome ispunjava li sam
subjekt i kriterije iz definicije revizorskog drutva.
290.14 Kako bi poboljale sposobnosti pruanja profesionalnih usluga, revizorska
drutva esto tvore vee strukture s drugim revizorskim drutvima i
subjektima. Tvore li takve vee strukture mreu, ovisi o odreenim
injenicama i okolnostima te ne ovisi o tome jesu li revizorska drutva i
subjekti pravno odvojeni i zasebni. Na primjer, cilj vee strukture moe biti
samo da se olaka dobivanje posla, to samo za sebe ne ispunjava kriterije koji
su nuni za tvorenje mree. Umjesto toga, vea struktura moe biti takva da je
usmjerena na kooperaciju i revizorska drutva dijele zajedniki naziv,
zajedniki sustav kontrole kvalitete ili znaajne profesionalne resurse i
posljedino tome se za takvu strukturu smatra da je mrea.
290.15 Prosudba o tome je li vea struktura mrea, obavit e se polazei od toga bi li
razborita i obavijetena trea stranka vjerojatno zakljuila, sagledavajui sve
odreene injenice i okolnosti, da su subjekti tako povezani da mrea postoji.
Ta e se prosudba dosljedno primijeniti diljem mree.
290.16 Kada je vea struktura usmjerena na kooperaciju i oigledno usmjerena na
dijeljenje profita ili trokova izmeu subjekata unutar strukture, za nju se
smatra da je mrea. Meutim, dijeljenje neznaajnih trokova samo za sebe ne
tvori mreu. Osim toga, ako bi dijeljenje trokova bilo ogranieno samo na one
trokove koji su u vezi s razvijanjem revizijskih metodologija, prirunika ili
seminara za uvjebavanje, to samo za sebe ne bi tvorilo mreu. Nadalje,
povezanost revizorskog drutva i inae nepovezanog subjekta kako bi se
54
zajedniki pruila usluga ili razvio neki proizvod samo za sebe ne stvara
mreu.
290.17 Kada je vea struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture
dijele zajedniko vlasnitvo, kontrolu ili menadment, za nju se smatra da je
mrea. To moe biti postignuto ugovorom ili na druge naine.
dijele zajednike politike i postupke kontrole kvalitete, za nju se smatra da je
mrea. Za ovu svrhu, zajednike politike i postupci kontrole kvalitete su oni
koji su oblikovani, implementirani i nadzirani kroz cijelu veu strukturu.
dijele zajedniku poslovnu strategiju, za nju se smatra da je mrea. Dijeljenje
zajednike poslovne strategije ukljuuje sporazum revizorskih drutava o
postizanju zajednikih stratekih ciljeva. Neki se subjekt ne smatra umreenim
revizorskim drutvom samo zbog toga to surauje s drugim subjektom
iskljuivo da bi se zajedniki ispunio zahtjev za pruanjem profesionalne
usluge.
dijele zajedniki naziv (brand), za nju se smatra da je mrea. Zajedniki naziv
ukljuuje zajednike inicijale ili zajedniko ime. Za revizorsko drutvo smatra
se da koristi zajedniki naziv ako koristi, na primjer, zajedniki naziv kao dio
svojeg naziva ili zajedno s njim, kada partner revizorskog drutva potpisuje
revizijsko izvjee.
290.21 ak i kada revizorsko drutvo ne pripada mrei i ne koristi zajedniki naziv
kao dio svog naziva revizorskog drutva, ono moe stvarati dojam da pripada
mrei ako u memorandumu ili promotivnim materijalima navodi da je lan
asocijacije revizorskih drutava. U skladu s tim, ako se ne posveti pozornost
tome kako revizorsko drutvo opisuje takvo lanstvo, moe se stvoriti dojam
da ono pripada mrei.
290.22 Ako revizorsko drutvo proda komponentu iz svog poslovanja, sporazum o
prodaji ponekad omoguava da, kroz ogranieno razdoblje, komponenta moe
nastaviti koristiti naziv revizorskog drutva ili dio iz naziva revizorskog
drutva, iako vie nije povezana s revizorskim drutvom. U takvim
okolnostima, iako dva subjekta mogu djelovati pod zajednikim nazivom,
injenica je da oni ne pripadaju veoj strukturi usmjerenoj na kooperaciju te
stoga oni nisu umreena revizorska drutva. Ti e subjekti odrediti kako e
objaviti da nisu umreena revizorska drutva kada se predstavljaju drugim
strankama.
dijele znaajan dio profesionalnih resursa, za nju se smatra da je mrea.
Profesionalni resursi ukljuuju:
55
zajednike sustave koji omoguavaju revizorskim drutvima razmjenu

informacija, kao to su podaci o klijentima, podaci o izdanim raunima
i utroku vremena;
partnere i osoblje;
tehniki odjel koji prua savjete o odreenim strunim pitanjima i
specifinostima za pojedine djelatnosti, transakcije ili dogaaje pri
angamanima s izraavanjem uvjerenja;
revizijsku metodologiju ili revizijske prirunike; i
teajeve i resurse za uvjebavanje.
290.24 Odluivanje o tome jesu li profesionalni resursi koji se zajedniki dijele
znaajni te su revizorska drutva zbog toga umreena revizorska drutva,
obavit e se na osnovi relevantnih injenica i okolnosti. Kada su resursi koji se
meusobno dijele ogranieni na zajedniku revizijsku metodologiju ili
revizijske prirunike, bez razmjene osoblja ili klijenata ili trinih informacija,
nije vjerojatno da e ti resursi biti znaajni. Isto se odnosi i na zajednika
nastojanja u uvjebavanju. Meutim, vjerojatnije je da e razumna i
obavijetena trea stranka zakljuiti da su znaajni zajedniki resursi koji se
dijele gdje oni ukljuuju razmjenu osoba ili informacija, kao to je to kada se
osoblje odabire iz zajednikog skupa ili je unutar vee strukture stvoren
zajedniki odjel za strunu podrku kako bi pripadajuim revizorskim
drutvima pruio strune savjete za koje se od revizorskih drutava zahtijeva
da ih se pridravaju.
Subjekti od javnog interesa

290.25 Odjeljak 290 sadri dodatne odredbe koje odraavaju razmjer javnog interesa
za odreene subjekte. Za svrhu ovog odjeljka, subjekti od javnog interesa su:
(a) svi listani subjekti; i
(b) svaki subjekt:
(i) definiran regulativom ili zakonodavstvom kao subjekt od javnog
interesa; ili
(ii) za kojeg se regulativom ili zakonodavstvom zahtijeva da se
obavi revizija u skladu s istim zahtjevima neovisnosti koji se
primjenjuju u revizijama listanih subjekata. Takvu regulativu
moe objaviti svaki relevantni regulator, ukljuujui i regulator
revizija.
290.26 Potiu se revizorska drutva i lanice da utvrde treba li tretirati kao subjekte od
javnog interesa i dodatne subjekte ili odreene kategorije subjekata jer imaju
brojne i vrlo raznolike dionike. imbenici koje treba sagledati ukljuuju:
56
vrstu poslovanja, kao to je dranje imovine u fiducijarnom svojstvu za

veliki broj dionika. Primjeri mogu ukljuiti financijske institucije, kao
to su banke i drutva za osiguranje i mirovinski fondovi;
veliinu; i
broj zaposlenika.
Povezani subjekti
290.27 U sluaju klijenta revizije koji je listani subjekt, pozivi na klijenta revizije u
ovom odjeljku ukljuuju povezane subjekte klijenta (osim ako nije drugaije
navedeno). Za sve ostale klijente revizija, pozivi na klijenta revizije u ovom
odjeljku ukljuuju povezane subjekte nad kojima klijent ima izravnu ili
neizravnu kontrolu. Kada revizijski tim zna ili ima razloga vjerovati da je za
ocjenu neovisnosti revizorskog drutva o klijentu relevantan odnos ili okolnost
koji ukljuuju drugog povezanog subjekta klijenta, revizijski tim e ukljuiti
tog povezanog subjekta pri prepoznavanju i ocjenjivanju prijetnji neovisnosti
te pri primjenjivanju odgovarajue zatite.
Oni koji su zadueni za upravljanje

290.28 ak i kada se ne zahtijeva Kodeksom, primjenjivim revizijskim standardima,
zakonom ili regulativom, izmeu revizorskog drutva i onih koji su zadueni
za upravljanje klijentom revizije potie se redovito komuniciranje u vezi s
odnosima i drugim pitanjima za koje se razumno moe smatrati da, prema
miljenju revizorskog drutva, utjeu na neovisnost. Takvo komuniciranje
omoguava onima koji su zadueni za upravljanje da:
(a) razmotre prosudbe revizorskog drutva u vezi s prepoznavanjem i
ocjenjivanjem prijetnji neovisnosti,
(b) razmotre primjerenost zatita primijenjenih kako bi se prijetnje uklonile
ili ublaile na prihvatljivu razinu, i
(c) poduzmu odgovarajue radnje.
Takav pristup naroito moe biti od pomoi u vezi s prijetnjama uslijed
zastraenosti i prijetnjama uslijed zblienosti.
U postupanju u skladu sa zahtjevima u ovom odjeljku da se komunicira s
onima koji su zadueni za upravljanje, revizorsko drutvo e odrediti,
uzimajui u obzir sadraj i vanost odreenih okolnosti i pitanja o kojem treba
komunicirati, primjerenu osobu ili primjerene osobe unutar subjektove
strukture upravljanja s kojom, odnosno s kojima, e se komunicirati. Ako
revizorsko drutvo komunicira s podgrupom onih koji su zadueni za
upravljanje, na primjer, revizijskim odborom ili nekom osobom, revizorsko
drutvo e odrediti je li takoer nuno komunicirati sa svim preostalim od onih
koji su zadueni za upravljanje kako bi bili primjereno informirani.
57
Dokumentacija
290.29 Dokumentacija osigurava dokaze za prosudbe profesionalnog raunovoe u
stvaranju zakljuaka u vezi s potivanjem zahtjeva neovisnosti. Nepostojanje
dokumentacije nije odluujue u razmatranju je li revizorsko drutvo sagledalo
neko pitanje niti je li ono neovisno.
Profesionalni raunovoa e dokumentirati zakljuke u vezi s postupanjem u
skladu sa zahtjevima neovisnosti i sutinu svake relevantne rasprave koja
podupire te zakljuke. U skladu s tim:
(a) kada se zahtijeva zatita kako bi se smanjila prijetnja na prihvatljivu
razinu, profesionalni raunovoa e dokumentirati sadraj prijetnje i
postavljene ili primijenjene zatite koje smanjuju prijetnju na
prihvatljivu razinu; i
(b) kada prijetnja zahtijeva vane analize radi utvrivanja jesu li zatite
nune i profesionalni raunovoa zakljui da zatite nisu potrebne jer je
prijetnja ve na prihvatljivoj razini, profesionalni raunovoa e
dokumentirati sadraj prijetnje i logiku podlogu zakljuka.
Razdoblje angamana
290.30 Neovisnost o klijentu revizije zahtijeva se tijekom razdoblja angamana, kao i
u razdoblju obuhvaenim financijskim izvjetajima. Razdoblje angamana
poinje kada revizijski tim zapone pruati revizijsku uslugu. Razdoblje
angamana zavrava kada je izdano revizijsko izvjee. Kada je angaman
takav da se obavlja iz razdoblja u razdoblje, on zavrava ili s obavijeu bilo
koje stranke da se prekida profesionalni odnos ili izdavanjem zavrnog
revizijskog izvjea, ovisno o tome to je kasnije.
290.31 Kada subjekt postane klijent revizije tijekom ili poslije razdoblja obuhvaenog
financijskim izvjetajima o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje,
revizorsko drutvo e utvrditi je li nastala neka prijetnja neovisnosti:
(a) financijskim ili poslovnim odnosima s klijentom revizije tijekom ili
poslije razdoblja obuhvaenog financijskim izvjetajima, ali prije
prihvaanja revizijskog angamana; ili
(b) uslijed prethodnih usluga pruenih klijentu revizije.
290.32 Ako je klijentu revizije bila pruena usluga bez izraavanja uvjerenja tijekom
ili poslije razdoblja obuhvaenog financijskim izvjetajima, ali prije nego to
je revizijski tim zapoeo s obavljanjem revizijskih usluga i usluga ne bi bila
doputena tijekom razdoblja revizijskog angamana, revizorsko drutvo e
ocijeniti svaku prijetnju neovisnosti koju stvara usluga. Ako prijetnja nije na
prihvatljivoj razini, revizijski angaman prihvatit e se samo ako su
primijenjene zatite kako bi se uklonila svaka prijetnja ili smanjila na
58
neukljuivanje osoblja koje je obavljalo uslugu bez izraavanja uvjerenja

u lanstvo revizijskog tima;
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda poslova revizije ili
poslova bez izraavanja uvjerenja, ve prema tome to je primjereno; ili
angairanje drugog revizorskog drutva kako bi ocijenilo rezultate usluge
bez izraavanja uvjerenja ili raspolaganje radom nekog drugog
revizorskog drutva kojim bi se ponovno obavila usluga bez izraavanja
uvjerenja u onoj mjeri u kojoj bi bilo nuno da revizorsko drutvo moe
preuzeti odgovornost za uslugu.
Spajanja i stjecanja
290.33 Kada, kao posljedica spajanja ili stjecanja, subjekt postane povezani subjekt
nekog klijenta revizije, revizorsko drutvo e utvrditi i ocijeniti interese i
odnose s povezanim subjektom iz prethodnog i tekueg razdoblja koji,
uzimajui u obzir raspoloive zatite, mogu utjecati na neovisnost revizorskog
drutva te stoga i na njegovu mogunost da zadri revizijski angaman nakon
datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja.
290.34 Revizorsko drutvo e poduzeti radnje nune za prekidanje, do datuma
stupanja na snagu spajanja ili stjecanja, svakog interesa ili odnosa iz tekueg
razdoblja koji nije doputen ovim Kodeksom. Meutim, ako se takav interes ili
odnos iz tekueg razdoblja ne moe razumno prekinuti do datuma stupanja na
snagu spajanja ili stjecanja, na primjer, jer povezani subjekt ne moe do
datuma stupanja na snagu ostvariti normalan prijelaz na drugog pruatelja
usluge bez izraavanja uvjerenja koju prua revizorsko drutvo, revizorsko
drutvo e ocijeniti prijetnju koja nastaje temeljem takvog interesa ili odnosa.
to je prijetnja znaajnija, to je i vjerojatnije da e objektivnost revizorskog
drutva biti kompromitirana i da nee moi nastaviti s radom u svojstvu
revizora. Vanost prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
sadraj i vanost interesa ili odnosa;
vrsta i vanost odnosa s povezanim subjektom (na primjer, je li
povezani subjekt ovisno drutvo ili matica); i
razdoblje u kojem se razumno moe prekinuti interes ili odnos.
Revizorsko drutvo e raspraviti s onima koji su zadueni za upravljanje
razloge zbog kojih se interes ili odnos ne moe razumno prekinuti do datuma
stupanja na snagu spajanja ili stjecanja, kao i ocjenu vanosti prijetnje.
290.35 Ako oni koji su zadueni za upravljanje zahtijevaju da revizorsko drutvo
nastavi s radom kao revizor, revizorsko drutvo e to uiniti samo ako:
(a) e interes ili odnos biti prekinut im je to razumno mogue i u svakom
sluaju unutar est mjeseci od datuma stupanja na snagu spajanja ili
stjecanja;
59
(b) neka osoba koja ima takav interes ili odnos, ukljuujui onaj nastao
kroz obavljanje usluge bez izraavanja uvjerenja koja ne bi bila
doputena prema ovom odjeljku, nee biti lan angairanog tima za
reviziju ili osoba odgovorna za pregled kontrole kvalitete angamana; i
(c) e biti primijenjene odgovarajue prijelazne mjere prema potrebi te e
biti raspravljene s onima koji su zadueni za upravljanje. Primjeri
prijelaznih mjera ukljuuju:
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda revizije ili
posla bez izraavanja uvjerenja, ve prema tome to je
primjereno;
postojanje profesionalnog raunovoe, koji nije lan
revizorskog drutva koja izraava miljenje o financijskim
izvjetajima radi obavljanja pregleda koji je ekvivalentan
pregledu kontrole kvalitete angamana; ili
angairanje drugog revizorskog drutva kako bi ocijenilo
rezultate usluge bez izraavanja uvjerenja ili raspolaganje radom
nekog drugog revizorskog drutva kojim bi se ponovno obavila
usluga bez izraavanja uvjerenja u onoj mjeri u kojoj bi bilo
nuno da revizorsko drutvo moe preuzeti odgovornost za
uslugu.
290.36 Revizorsko drutvo moe dovriti znaajan dio posla u reviziji prije datuma
stupanja na snagu spajanja ili stjecanja te moe dovriti preostale revizijske
postupke u kratkom vremenu. U takvim okolnostima, ako oni koji su zadueni
za upravljanje zahtijevaju da revizorsko drutvo dovri reviziju iako zadrava
interese ili odnose navedene u toki 290.33, revizorsko drutvo e to uiniti
samo ako:
(a) je ocijenilo vanost prijetnje koju stvara takav interes ili odnos i
raspravilo ocjenu s onima koji su zadueni za upravljanje;
(b) postupa u skladu sa zahtjevima toaka 290.35(b)-(c); i
(c) prestane biti revizor ne kasnije od izdavanja revizijskog izvjea.
290.37 Kada razmatra interese i odnose iz prethodnog i tekueg razdoblja obuhvaene
tokama 290.33-290.36, revizorsko drutvo e utvrdit stvaraju li, ak ako se
mogu ispuniti svi zahtjevi, interesi i odnosi prijetnje koje bi ostale toliko
znaajne da bi se kompromitirala objektivnost te, ako je to sluaj, revizorsko
drutvo e prestati biti revizor.
290.38 Profesionalni raunovoa dokumentirat e svaki interes ili odnos obuhvaen
tokama 290.34 i 290.36 koji nee biti prekinut do datuma stupanja na snagu
spajanja ili stjecanja te razloge zbog kojih nee biti prekinut, primijenjene
prijelazne mjere, rezultate rasprava s onima koji su zadueni za upravljanje, te
logike podloge za stav o tome zato se smatra da interesi i odnosi iz
60
prethodnog i tekueg razdoblje ne stvaraju prijetnje koje bi bile toliko znaajne

da bi objektivnost bila kompromitirana. 290
Krenje odredbe ovog Odjeljka

290.39 Mogu postojati sluajevi krenja odredbe ovog odjeljka iako revizorsko
drutvo ima politike i postupke oblikovane za osiguravanje razumnog
uvjerenja da se odrava neovisnost. Posljedica krenja mogu biti da je nuno
prekidanje revizijskog angamana.
290.40 Kada revizorsko drutvo zakljui da je krenje nastalo, revizorsko drutvo e
prekinuti, obustaviti ili ukloniti interes ili odnos koji uzrokuje krenje i
pozabaviti se s posljedicama krenja.
290.41 Kada je krenje otkriveno, revizorsko drutvo e razmotriti postoje li neki
zakonski ili regulatorni zahtjevi koji su primjenjivi u vezi s krenjem i, ako ih
ima, postupit e u skladu s njima. Revizorsko drutvo e razmotriti
izvjetavanje tijela lanice, relevantnog regulatora ili tijela ovlatenog za
nadzor o krenju ako je takvo izvjetavanje uobiajena praksa ili se oekuje u
odreenoj jurisdikciji.
290.42 Kada je krenje otkriveno, revizorsko drutvo e u skladu sa svojim politikama
i postupcima odmah priopiti informaciju o krenju angairanom partneru,
onima koji su odgovorni za politike i postupke u vezi s neovisnou, ostalom
relevantnom osoblju unutar revizorskog drutva i, gdje je odgovarajue, mree
i onima koji podlijeu zahtjevima neovisnostima a trebaju poduzeti
odgovarajue radnje. Revizorsko drutvo e ocijeniti vanost tog krenja i
njegovog utjecaja na objektivnost revizorskog drutva i mogunost da izda
revizijsko izvjee. Vanost krenja ovisit e o imbenicima kao to su:
sadraj i trajanje krenja;
broj i sadraj bilo kojih ranijih krenja u vezi s tekuim revizijskim
angamanom;
je li lan revizijskog tima imao saznanje o interesu ili odnosu koji je
uzrokovao krenje;
je li osoba koja je uzrokovala krenje lan revizijskog tima ili druga
osoba za koju vrijede zahtjevi neovisnosti;
ako se krenje odnosi na lana revizijskog tima, uloga te osobe;
ako je krenje uzrokovano pruanjem profesionalne usluge, utjecaj te
usluge, ako ga ima, na raunovodstvene evidencije ili iznose
evidentirane u financijskim izvjetajima o kojima e revizorsko drutvo
izraziti miljenje; i
razmjer prijetnji temeljem osobnog interesa, propagiranja, zblienosti
ili drugih prijetnji uzrokovanih krenjem.
61
290.43 Ovisno o vanosti krenja, moe biti nuno prekinuti revizijski angaman ili
moe biti mogue poduzeti radnje koje se na zadovoljavajui nain bave
posljedicama krenja. Revizorsko drutvo e odluiti mogu li se poduzeti takve
radnje i jesu li primjerene u danim okolnostima. U postupku tog odreivanja
revizorsko drutvo e koristiti profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li
razborita i obavijetena trea stranka vjerojatno zakljuila, sagledavajui
vanost krenja, radnje koje treba poduzeti i sve specifine injenice i
okolnosti poznate profesionalnom raunovoi u to vrijeme, da bi objektivnost
revizorskog drutva bila kompromitirana i stoga ona ne bi mogla izdati
revizijsko izvjee.
290.44 Primjeri radnji koje revizorsko drutvo moe razmatrati ukljuuju:
iskljuivanje relevantne osobe iz revizijskog tima;
obavljanje dodanog pregleda revizijskog posla na koji se odnosi krenje
ili ponovno obavljanje tog posla u razmjeru u kojem je to potrebno,
koristei u oba sluaja razliito osoblje;
preporuivanje da klijent revizije angaira drugo revizorsko drutvo
radi pregleda ili ponovnog obavljanja posla na koji se odnosi krenje, u
razmjeru u kojem je to potrebno;
gdje se krenje odnosi na uslugu bez izraavanja uvjerenja koja utjee
na raunovodstvene evidencije ili iznose evidentirane u financijskim
izvjetajima, angairanje drugog revizorskog drutva kako bi ocijenilo
rezultate usluge bez izraavanja uvjerenja ili raspolaganje radom nekog
drugog revizorskog drutva kojim bi se ponovno obavila usluga bez
izraavanja uvjerenja u onoj mjeri u kojoj bi bilo nuno da revizorsko
drutvo moe preuzeti odgovornost za uslugu.
290.45 Ako revizorsko drutvo odlui da nije mogue poduzeti radnje koje se na
zadovoljavajui nain bave posljedicama krenja, revizorsko drutvo e
informirati one koji su zadueni za upravljanje im je prije to mogue i
poduzeti radnje nune za prekidanje revizijskog angamana u skladu sa svakim
primjenjivim zakonskim ili regulatornim zahtjevom relevantnim za prekidanje
revizijskog angamana. Gdje prekidanje nije doputeno zakonom ili
regulativom, revizorsko drutvo e postupiti u skladu sa svim zahtjevima
izvjeivanja i objavljivanja.
290.46 Ako revizorsko drutvo odlui da je mogue poduzeti radnje koje se na
raspraviti s onima koji su zadueni za upravljanje problematiku krenja i radnji
koje je poduzelo ili predloilo da se poduzmu. Revizorsko drutvo e im je
prije mogue raspraviti problematiku krenja i radnji, osim ako oni koji su
zadueni za upravljanje nisu odredili drugo vrijeme, za izvjeivanje o manje
vanim krenjima. Pitanja koja treba raspraviti e ukljuiti:
vanost krenja, ukljuujui njegov sadraj i trajanje;
62
kako je nastalo krenje i kako je ono otkriveno;

poduzete radnje ili radnje koje se predlau poduzeti i obrazloenje
revizorskog drutva zato e se radnje na zadovoljavajui nain baviti
posljedicama krenja i omoguiti drutvu da izda revizijsko izvjee;
zakljuak da po profesionalnoj prosudbi revizorskog drutva
objektivnost nije bila kompromitirana i obrazloenje za takav
zakljuak; i
radnje koje je revizorsko drutvo poduzelo ili predloilo da bi se
smanjio ili izbjegao rizik nastanka daljnjih krenja.
290.47 Revizorsko drutvo e komunicirati s onima koji su zadueni za upravljanje u
pisanom obliku o svim pitanjima razmatranim u skladu s tokom 290.46 i
pribaviti njihovu suglasnost da se mogu poduzeti radnje koje se na
zadovoljavajui nain bave posljedicama krenja ili za takve radnje koje su ve
poduzete. Komuniciranje e ukljuiti opis politika i postupaka revizorskog
drutva relevantnih za krenje oblikovane radi osiguravanja razumnog
uvjerenja da je odriva neovisnost i sve radnje koje je revizorsko drutvo
poduzelo ili predloilo poduzeti da bi se smanjio ili izbjegao rizik nastajanja
daljnjih krenja. Ako oni koji su zadueni za upravljanje nisu suglasni da se
radnje na zadovoljavajui nain bave posljedicama krenja, revizorsko drutvo
e poduzeti radnje nune za prekidanje revizijskog angamana, gdje je
doputeno zakonom ili regulativom, u skladu sa zakonskim ili regulatornim
zahtjevima relevantnim za prekidanje revizijskog angamana. Gdje prekidanje
nije doputeno zakonom ili regulativom, revizorsko drutvo e postupiti u
skladu sa svim zahtjevima izvjeivanja i objavljivanja.
290.48 Ako je krenje nastalo prije izdavanja revizijskog izvjea za prethodno
razdoblje, revizorsko drutvo e postupiti u skladu s ovim odjeljkom u
ocjenjivanju vanosti krenja i njegovog utjecaja na objektivnost revizorskog
drutva i njegovu mogunost da izda revizijsko izvjee u tekuem razdoblju.
Revizorsko drutvo e takoer razmotriti utjecaj krenja, ako ga ima, na
objektivnost revizorskog drutva u vezi s bilo kojim ranije izdanim revizijskim
izvjeem i na mogunost povlaenja takvih revizijskih izvjea te e raspraviti
to s onima koji su zadueni za upravljanje.
290.49 Revizorsko drutvo e dokumentirati svako krenje, poduzete radnje, donesene
kljune odluke i sva pitanja raspravljena s onima koji su zadueni za
upravljanje te sve rasprave s tijelom lanice, relevantnim regulatorom ili
nadzornim tijelom. Kada revizorsko drutvo nastavlja s revizijskim
angamanom, pitanja koja trebaju biti dokumentirana ukljuuju i zakljuak da,
prema profesionalnoj prosudbi revizorskog drutva, objektivnost nije bila
kompromitirana i obrazloenje zato se za poduzete radnje smatra da se na
zadovoljavajui nain bave posljedicama krenja tako da revizorsko drutvo
moe izdati revizijsko izvjee.
Toke 290.50290.99 namjerno su izostavljene.
63
Primjena pristupa prema konceptualnom okviru na neovisnost

290.100 Toke 290.102290.228 opisuju odreene okolnosti i odnose koji stvaraju ili
mogu stvoriti prijetnje neovisnosti. Toke opisuju mogue prijetnje i vrste
zatita koje mogu biti primjerene za uklanjanje prijetnji ili njihovo
smanjivanje na prihvatljivu razinu i navode odreene situacije gdje nema
zatita koje bi mogle smanjiti prijetnje na prihvatljivu razinu. Ove toke ne
opisuju sve okolnosti i odnose koji stvaraju ili mogu stvoriti prijetnju
neovisnosti. Revizorsko drutvo i lanovi revizijskog tima ocijenit e
posljedice slinih, iako razliitih, okolnosti i odnosa te odrediti mogu li
zatite, ukljuujui i zatite iz toaka 200.12200.15, biti primijenjene kada
je to nuno za uklanjanje prijetnji neovisnosti ili njihovo smanjivanje na
prihvatljivu razinu.
290.101 Toke 290.102290.125 sadre pozive na znaajnost financijskog interesa,
kredita ili garancija ili vanost poslovnog odnosa. Za svrhe odreivanja je li
za osobu znaajan neki takav interes, moe se uzeti u obzir zbrojena neto
vrijednost koju ima za osobu i lanove njezine najue obitelji.
Financijski interesi
290.102 Postojanje financijskog interesa u kojem od klijenata revizije moe stvoriti
prijetnju temeljem osobnog interesa. Postojanje i vanost stvorene prijetnje
ovisi o:
(a) ulozi osobe koja ima financijski interes;
(b) tome je li financijski interes izravan ili neizravan; i
(c) znaajnosti financijskog interesa.
290.103 Financijski interesi mogu se imati preko posrednika (na primjer, zajednikog
investicijskog tijela, skrbnitva ili zaklade). Odreivanje jesu li takvi
financijski interesi izravni ili neizravni ovisit e o tome ima li imatelj koristi
kontrolu nad investicijskim tijelom ili mogunost da utjee na ulagateljske
odluke tog tijela. Kada postoji kontrola nad investicijskim tijelom ili
mogunost utjecanja na ulagateljske odluke, ovaj Kodeks definira da je taj
financijski interes izravan financijski interes. Nasuprot tome, kada imatelj
koristi nema kontrolu nad investicijskim tijelom ili mogunost utjecanja na
ulagateljske odluke tog tijela, ovaj Kodeks definira da je taj financijski
interes neizravan financijski interes.
290.104 Ako lan revizijskog tima, lan najue obitelji te osobe ili revizorsko drutvo
imaju izravni financijski interes ili znaajan neizravni financijski interes u
klijentu revizije, nastala prijetnja temeljem osobnog interesa bila bi toliko
vana da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog
toga, izravni financijski interes ili znaajan neizravni financijski interes u
klijentu nee imati nitko od sljedeih: lan revizijskog tima; lan najue
obitelji te osobe; i revizorsko drutvo.
64
290.105 Kada lan revizijskog tima ima lana ue obitelji za kojeg lan revizijskog
tima zna da ima izravni financijski interes ili znaajan neizravni financijski
interes u klijentu revizije, nastala je prijetnja temeljem osobnog interesa.
Vanost prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
vrsta odnosa izmeu lana revizijskog tima i ueg lana obitelji; i
znaajnost financijskog interesa za lana ue obitelji.
Ocijenit e se vanost prijetnje i primijenit e se zatite kada je to nuno za
da lan ue obitelji prestane raspolagati, im je to izvedivo, svim
financijskim interesima ili dovoljnim dijelom neizravnog financijskog
interesa tako da preostali interes vie nije znaajan;
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda posla lana
revizijskog tima; ili
iskljuivanje osobe iz revizijskog tima.
290.106 Ako bi lan revizijskog tima, lan najue obitelji te osobe ili revizorsko
drutvo imali izravni ili znaajan neizravni financijski interes u subjektu koji
ima kontrolni udio u klijentu revizije, i klijent je znaajan subjektu, nastala
prijetnja temeljem osobnog interesa bila bi toliko znaajna da nema zatite
koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga, takav financijski
interes nee imati nitko od sljedeih: lan revizijskog tima, lan najue
obitelji te osobe i revizorsko drutvo.
290.107 Imanje izravnog ili znaajnog neizravnog financijskog interesa od strane
klijentovog mirovinskog plana u klijentu revizije stvara prijetnju temeljem
osobnog interesa. Ocijenit e se vanost prijetnje i primijenit e se zatite
kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na
290.108 Ako bi drugi partneri u uredu u kojem djeluje partner angairan u vezi s
revizijskim angamanom, ili lanovi njihove najue obitelji, imali izravni
financijski interes ili znaajan neizravni financijski interes u klijentu revizije,
nastala prijetnja temeljem osobnog interesa bila bi toliko znaajna da nema
zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga, takve
financijske interese u kojem od takvih klijenata revizije nee imati ni takvi
partneri ni lanovi njihove najue obitelji.
290.109 Ured u kojem djeluje angairani partner u vezi s revizijskim angamanom
nije nuno i ured u koji je rasporeen taj partner. U skladu s tim, kada je
angairani partner smjeten u ured razliit od onoga za ostale lanove
revizijskog tima, koristit e se profesionalna prosudba kako bi se odredilo u
kojem uredu djeluje partner u vezi s tim angamanom.
65
290.110 Ako bi ostali partneri i zaposlenici s menaderskim funkcijama koji pruaju

nerevizijske usluge klijentu revizije, osim onih kojima je ukljuenost
minimalna, ili lanovi njihove najue obitelji, imali izravni financijski interes
ili znaajan neizravni financijski interes u klijentu revizije, nastala prijetnja
temeljem osobnog interesa bila bi toliko znaajna da nema zatite koja bi
smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, takve financijske
interese u kojem od takvih klijenata revizije nee imati ni takve osobe ni
lanovi njihove najue obitelji.
290.111 Unato tokama 290.108 i 290.110, imanje financijskog interesa u klijentu
revizije od strane lana najue obitelji:
(a) partnera smjetenog u uredu u kojem djeluje angairani partner u vezi
s revizijskim angamanom ili
(b) partnera ili zaposlenika s menaderskim funkcijama koji pruaju
nerevizijske usluge klijentu revizije,
ne smatra se da kompromitira neovisnost ako se financijski interes dobiva
kao posljedica prava iz radnog odnosa lana ue obitelji (na primjer, preko
mirovinskih planova ili planova s opcijama na dionice) te su, kada je nuno,
primijenjene zatite kako bi se uklonila svaka prijetnja neovisnosti ili
smanjila na prihvatljivu razinu.
Meutim, kada lan najue obitelji ima ili stekne pravo raspolaganja
financijskim interesom ili, u sluaju opcija na dionice, stekne pravo
iskoritenja opcije, financijski interes e se iskoristiti ili izgubiti im to
postane izvedivo.
290.112 Prijetnja temeljem osobnog interesa moe nastati ako revizorsko drutvo ili
lan revizijskog tima ili lan najue obitelji osobe imaju financijski interes u
subjektu i klijent revizije takoer ima financijski interes u tom subjektu.
Meutim, neovisnost se ne smatra kompromitiranom ako su ti interesi
neznaajni i klijent revizije ne moe imati znaajan utjecaj na subjekt. Ako su
takvi interesi znaajni za neku stranku i klijent revizije moe imati znaajni
utjecaj na drugi subjekt, nema zatite koja bi mogla smanjiti prijetnju na
prihvatljivu razinu. U skladu s tim, revizorsko drutvo nee imati takav
interes i svaka osoba s takvim interesom e, prije nego to postane lan
revizijskog tima:
(a) otuiti interes; ili
(b) otuiti dovoljan dio njega tako da preostali interes vie nije znaajan.
290.113 Prijetnja temeljem osobnog interesa, zbliavanja ili zastraenosti moe
nastati ako lan revizijskog tima ili lan najue obitelji te osobe ili revizorsko
drutvo, ima financijski interes u subjektu kada je poznato da direktor,
odgovorna osoba ili vlasnik koji ima kontrolu takoer ima financijski interes
u tom subjektu. Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o imbenicima
kao to su:
66
uloge profesionalne osobe u revizijskom timu;

je li vlasnitvo nad subjektom raspreno ili koncentrirano;
daje li interes ulagatelju mogunost kontrole nad subjektom ili
znaajnog utjecaja na subjekt; i
znaajnost financijskog interesa.
Ocijenit e se vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to
nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu.
Primjeri takvih zatita ukljuuju:
iskljuivanje lana revizijskog tima s financijskim interesom iz
revizijskog tima; ili
postojanje profesionalnog raunovoe koji pregledava posao lana
revizijskog tima.
290.114 Stvara se prijetnja temeljem osobnog interesa kada revizorsko drutvo ili lan
revizijskog tima ili lan najue obitelji te osobe ima u svojstvu skrbnika
izravni financijski interes ili znaajan neizravni financijski interes u klijentu
revizije. Slino tome, prijetnja temeljem osobnog interesa nastala je kada su
skrbnici:
(a) partner u uredu u kojem je angairani partner u vezi s revizijom;
(b) ostali partneri i zaposlenici s menaderskim funkcijama koji klijentu
revizije pruaju usluge bez izraavanja uvjerenja, osim onih kojima je
ukljuenost minimalna, ili
(c) lanovi njihove najue obitelji koji imaju izravni financijski interes ili
znaajan neizravni financijski interes u klijentu revizije.
Takav se interes nee imati osim ako:
(a) ni skrbnik, ni lan najue obitelji skrbnika, ni revizorsko drutvo nisu
korisnici skrbnitva;
(b) interes u klijentu revizije koji se dri u skrbnitvu nije znaajan za
skrbnitvo;
(c) se skrbnitvom ne moe imati znaajan utjecaj na klijenta revizije; i
(d) skrbnik, lan najue obitelji skrbnika ili revizorsko drutvo ne mogu
znaajno utjecati na neku odluku o ulaganju koja ukljuuje financijski
interes u klijentu revizije.
290.115 lanovi revizijskog tima e utvrditi je li nastala prijetnja temeljem osobnog
interesa zbog znanog financijskog interesa u klijentu revizije koji imaju
druge osobe ukljuujui:
67
(a) partnere i profesionalne osobe zaposlene u revizorskom drutvu,

razliite od onih koje su prethodno navedene ili lanove njihove
najue obitelji; i
(b) osobe s bliskim osobnim odnosom s lanom revizijskog tima.
Stvaraju li ti interesi prijetnje temeljem osobnog interesa ovisit e o
imbenicima kao to su:
organizacijska i poslovna struktura revizorskog drutva te njezina
struktura izvjetavanja;
vrsta odnosa izmeu osobe i lana revizijskog tima.
iskljuivanje lana revizijskog tima s osobnim odnosom iz revizijskog
tima;
iskljuivanje lana revizijskog tima iz svakog znaajnog donoenja
odluka u vezi s revizijskim angamanom; ili
postojanje profesionalnog raunovoe koji pregledava posao lana
revizijskog tima.
290.116 Ako revizorsko drutvo ili partner ili zaposlenik revizorskog drutva ili lan
najue obitelji te osobe prima izravni financijski interes ili znaajan neizravni
financijski interes u nekom klijentu revizije, na primjer, kroz nasljedstvo,
poklone ili kao posljedicu spajanja te dranje takvog interesa ne bi bilo
doputeno prema ovom odjeljku, tada:
(a) ako interes prima revizorsko drutvo, odmah e se prestati raspolagati
financijskim interesom ili e se prestati raspolagati dovoljnim dijelom
neizravnog financijskog interesa tako da preostali interes vie nije
znaajan;
(b) ako interes prima lan revizijskog tima ili lan najue obitelji te
osobe, osoba koja prima financijski interes, odmah e prestati
raspolagati financijskim interesom ili e prestati raspolagati
dovoljnim iznosom neizravnog financijskog interesa tako da preostali
interes vie nije znaajan; ili
(c) ako interes prima osoba koja nije lan revizijskog tima ili lan najue
obitelji te osobe, prestat e se raspolagati financijskim interesom im
je to izvedivo ili e se prestati raspolagati dovoljnim dijelom
znaajan. Ovisno o prestanku raspolaganja financijskim interesom,
utvrdit e se je li nuna neka zatita.
68
Zajmovi i garancije
290.117 Zajam ili garancija za zajam, lanu revizijskog tima ili lanu najue obitelji
te osobe ili revizorskom drutvu, od nekog klijenta revizije koji je banka ili
slina institucija mogu stvoriti prijetnju neovisnosti. Ako zajam ili garancija
ne bi bili dani prema uobiajenim postupcima, uvjetima i zahtjevima
pozajmljivanja, nastala bi prijetnja temeljem osobnog interesa koja bi bila
toliko znaajna da nema zatite koja bi mogla smanjiti prijetnju na
prihvatljivu razinu. U skladu s tim, lan revizijskog tima ili lan najue
obitelji te osobe ili revizorsko drutvo nee prihvatiti takav zajam ili
garanciju.
290.118 Ako je dan zajam revizorkom drutvu od nekog klijenta revizije koji je banka
ili slina institucija, prema uobiajenim postupcima, uvjetima i zahtjevima
pozajmljivanja i zajam je znaajan klijentu revizije ili revizorskom drutvu
koja primi kredit, moe biti mogue primijeniti zatite za smanjivanje
prijetnje temeljem osobnog interesa na prihvatljivu razinu. Primjer takve
zatite je da posao pregleda profesionalni raunovoa iz umreenog
revizorskog drutva koji nije ukljuen u reviziju niti je primio kredit.
290.119 Zajam, ili garancija za zajam, od klijenta revizije koji je banka ili slina
institucija, lanu revizijskog tima ili lanu najue obitelji te osobe, ne
stvaraju prijetnju neovisnosti ako su kredit ili garancija odobreni prema
uobiajenim postupcima, uvjetima i zahtjevima pozajmljivanja. Primjeri
takvih kredita ukljuuju stambene hipotekarne kredite, dozvoljeni minus na
raunima (okvirne kredite), kredite za automobile i dozvoljeni minus na
karticama.
290.120 Ako revizorsko drutvo ili lan revizijskog tima ili lan najue obitelji te
osobe prihvati zajam, ili ima garanciju za posudbu, od klijenta revizije koji
nije banka ili slina institucija, nastala prijetnja temeljem osobnog interesa
bila bi toliko znaajna da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na
prihvatljivu razinu, osim ako su zajam ili garancija neznaajni istodobno i (a)
revizorskom drutvu ili lanu revizijskog tima i lanu najue obitelji i (b)
klijentu.
290.121 Slino tome, ako bi revizorsko drutvo ili lan revizijskog tima ili lan najue
obitelji te osobe odobrili zajam klijentu revizije ili garantirali za njegov
zajam, nastala prijetnja temeljem osobnog interesa bila bi toliko znaajna da
nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu, osim ako su
zajam ili garancija neznaajni istodobno i (a) revizorskom drutvu ili lanu
revizijskog tima i lanu najue obitelji i (b) klijentu.
290.122 Ako revizorsko drutvo ili lan revizijskog tima ili lan najue obitelji te
osobe ima depozite ili brokerski raun kod klijenta revizije koji je banka,
broker ili slina institucija, ne nastaje prijetnja neovisnosti ako se depozit ili
raun vodi prema uobiajenim komercijalnim uvjetima.
69
Poslovni odnosi
290.123 Bliski poslovni odnos izmeu revizorskog drutva ili lana revizijskog tima
ili lana najue obitelji te osobe i klijenta revizije ili njegovog menadmenta
nastaje iz komercijalnog odnosa ili zajednikog financijskog interesa i moe
stvoriti prijetnje temeljem osobnog interesa ili prijetnje temeljem zblienosti.
Primjeri takvih odnosa ukljuuju:
postojanje financijskih interesa u zajednikom pothvatu s klijentom ili
vlasnikom koji ima kontrolu, direktorom, odgovornom osobom ili
drugom osobom koja obavlja vie menaderske poslove za tog
klijenta;
aranmane koji objedinjavaju jednu ili vie usluga ili proizvoda
revizorskog drutva s jednom ili vie usluga ili proizvoda klijenta i s
kojima se trguje u paketu u kojem se poziva na obje stranke; i
distribucijske ili marketinke aranmane prema kojima revizorsko
drutvo distribuira ili prodaje klijentove proizvode ili usluge, ili
klijent distribuira ili prodaje proizvode ili usluge revizorskog drutva.
Osim ako neki financijski interes nije beznaajan i poslovni odnos nije
nevaan revizorskom drutvu i klijentu ili njegovom menadmentu, nastala
prijetnja bila bi toliko vana da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na
prihvatljivu razinu. Stoga, osim ako financijski interes nije beznaajan i
poslovni odnos nije nevaan, nee se ui u poslovni odnos ili e se on
smanjiti do razine nevanosti ili e se prekinuti.
U sluaju lana revizijskog tima, osim ako neki financijski interes nije
beznaajan i poslovni odnos nije nevaan tom lanu, osobu e se maknuti
revizijskog tima.
Ako postoji poslovni odnos izmeu lana najue obitelji lana revizijskog
tima i klijenta revizije ili njegovog menadmenta, ocijenit e se vanost
svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to nuno za uklanjanje
prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu.
290.124 Poslovni odnos u kojem revizorsko drutvo ili lan revizijskog tima ili lan
najue obitelji te osobe ima interes u subjektu s malobrojnim vlasnicima,
kada klijent revizije ili direktor ili odgovorna osoba klijenta ili bilo koja
grupa njih takoer ima interes u tom subjektu, ne stvara prijetnju neovisnosti
ako:
(a) poslovni odnos je nevaan revizorskom drutvu, lanu revizijskog
tima i lanu najue obitelji i klijentu;
(b) financijski interes je beznaajan ulagatelju ili grupi ulagatelja; i
(c) financijski interes ne daje ulagatelju ili grupi ulagatelja mogunost
kontrole nad subjektom s malobrojnim vlasnicima.
70
290.125 Kupovanje roba i usluga od nekog klijenta revizije koje obavi revizorsko
drutvo ili lan revizijskog tima ili lan najue obitelji te osobe obino ne
stvara prijetnju neovisnosti ako se transakcija odvije kroz uobiajeni tijek
poslovanja i odmak koji imaju neovisne osobe. Meutim, te transakcije mogu
biti takvog sadraja ili veliine da stvaraju prijetnju temeljem osobnog
interesa. Ocijenit e se vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada
je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu
smanjivanje veliine transakcije ili odustajanje od nje; ili
iskljuivanje osobe iz revizijskog tima.
Obiteljski i osobni odnosi

290.126 Obiteljski i osobni odnosi izmeu lana revizijskog tima i direktora ili
odgovorne osobe ili odreenih zaposlenika (ovisno o njihovim ulogama)
klijenta revizije mogu stvoriti prijetnje temeljem osobnog interesa, prijetnje
temeljem zblienosti i prijetnje uslijed zastraenosti. Postojanje i vanost
svake prijetnje ovisit e o brojnim imbenicima, ukljuujui o
odgovornostima osobe u revizijskom timu, ulozi lana obitelji ili druge osobe
unutar klijenta te o bliskosti odnosa.
290.127 Kada je lan najue obitelji lana revizijskog tima:
(a) direktor ili odgovorna osoba klijenta revizije, ili
(b) zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na pripremanje
klijentovih raunovodstvenih evidencija ili financijskih izvjetaja o
kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje,
ili je bio u takvom poloaju tijekom bilo kojeg razdoblja obuhvaenog
angamanom ili financijskim izvjetajima, prijetnje neovisnosti mogu se
smanjiti na prihvatljivu razinu samo iskljuivanjem osobe iz revizijskog tima.
Bliskost odnosa je takva da nema drugih zatita koje bi smanjile prijetnju na
prihvatljivu razinu. U skladu s tim, ni jedna osoba koja ima takav odnos nee
biti lan revizijskog tima.
290.128 Prijetnje neovisnosti nastaju kada je lan najue obitelji lana revizijskog
tima zaposlenik na poloaju da znaajno utjee na klijentov financijski
poloaj, financijsku uspjenost ili novane tijekove. Vanost prijetnje ovisit
e o imbenicima kao to su:
poloaj koji ima lan najue obitelji; i
uloga koju profesionalna osoba ima u revizijskom timu.
71
iskljuivanje osobe iz revizijskog tima; ili

strukturiranje odgovornosti revizijskog tima tako da se profesionalna
osoba ne bavi s pitanjima koja su u nadlenosti lana najue obitelji.
290.129 Prijetnje neovisnosti nastaju kada je lan ue obitelji lana revizijskog tima:
direktor ili odgovorna osoba klijenta revizije; ili
zaposlenik na poloaju da ima znaajni utjecaj na pripremanje
kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje.
vrsta odnosa izmeu lana revizijskog tima i lana ue obitelji;
poloaj koji ima lan ue obitelji; i
uloga profesionalne osobe u revizijskom timu.
osoba ne bavi s pitanjima koja su u nadlenosti lana ue obitelji.
290.130 Prijetnje neovisnosti nastaju kada lan revizijskog tima ima bliski odnos s
osobom koja nije lan najue ili ue obitelji, nego je direktor ili odgovorna
osoba ili zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na pripremanje
klijentovih raunovodstvenih evidencija ili financijskih izvjetaja o kojima e
revizorsko drutvo izraziti miljenje. lan revizijskog tima koji ima takav
odnos e se posavjetovati u skladu s politikama i postupcima revizorskog
drutva. Vanost prijetnji ovisit e o imbenicima kao to su:
vrsta odnosa izmeu osobe i lana revizijskog tima;
poloaj koji osoba ima kod klijenta; i
iskljuivanje profesionalne osobe iz revizijskog tima; ili
osoba ne bavi s pitanjima koja su u nadlenosti osobe s kojom ima
bliski odnos.
72
290.131 Prijetnje temeljem osobnog interesa, prijetnje temeljem zblienosti ili

prijetnje uslijed zastraenosti mogu nastati iz osobnog ili obiteljskog odnosa
izmeu (a) partnera ili zaposlenika revizorskog drutva koji nije lan
revizijskog tima i (b) direktora ili odgovorne osobe klijenta revizije ili
zaposlenika na poloaju sa znaajnim utjecajem na pripremanje klijentovih
raunovodstvenih evidencija ili financijskih izvjetaja o kojima e revizorsko
drutvo izraziti miljenje. Partneri i zaposlenici revizorskog drutva koji su
svjesni postojanja takvih odnosa posavjetovat e se u skladu s politikama i
postupcima revizorskog drutva. Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e
vrsta odnosa izmeu partnera ili zaposlenika revizorskog drutva i
direktora ili odgovorne osobe ili zaposlenika klijenta;
meusobni odnos partnera ili zaposlenika revizorskog drutva s
revizijskim timom;
poloaj partnera ili zaposlenika unutar revizorskog drutva; i
poloaj koji osoba ima unutar klijenta.
strukturiranje odgovornosti partnera ili zaposlenika kako bi se
smanjio svaki mogui utjecaj na revizijski angaman; ili
postojanje profesionalnog raunovoe koji pregledava obavljeni
relevantni revizijski posao.
Zapoljavanje u klijentu revizije

290.132 Prijetnje temeljem zblienosti ili prijetnje uslijed zastraenosti mogu nastati
ako je lan revizijskog tima ili partner revizorskog drutva bio direktor ili
odgovorna osoba klijenta revizije ili zaposlenik na poloaju sa znaajnim
utjecajem na pripremanje klijentovih raunovodstvenih evidencija ili
financijskih izvjetaja o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje.
290.133 Ako bi se bivi lan revizijskog tima ili partner revizorskog drutva pridruio
klijentu revizije na takvom poloaju i zadrana bi bila znaajna povezanost
izmeu revizorskog drutva i osobe, prijetnja bi bila toliko znaajna da nema
zatite koja bi je smanjila na prihvatljivu razinu. Zbog toga, smatralo bi se da
je kompromitirana neovisnost ako bi se bivi lan revizijskog tima ili partner
pridruio klijentu kao direktor ili odgovorna osoba ili kao zaposlenik na
poloaju sa znaajnim utjecajem na pripremanje klijentovih
raunovodstvenih evidencija ili financijskih izvjetaja o kojima e revizorsko
drutvo izraziti miljenje, osim ako:
73
(a) osoba nema pravo na neke beneficije ili isplate od revizorskog

drutva, osim onih koje su u skladu s nepromjenjivim ranije
utvrenim aranmanima i svaki iznos koji revizorsko drutvo duguje
osobi nije znaajan za tvrtku; i
(b) osoba ne prekine sudjelovati, ili stvarati dojam da sudjeluje, u
poslovanju revizorskog drutva ili profesionalnim aktivnostima.
290.134 Ako se bivi lan revizijskog tima ili partner revizorskog drutva pridruio
klijentu revizije na takvom poloaju i vie ne postoji znaajna povezanost
izmeu revizorskog drutva i osobe, postojanje i vanost svake prijetnje
temeljem zblienosti ili prijetnje uslijed zastraenosti ovisit e o imbenicima
kao to su:
poloaj koji osoba ima u klijentu;
bilo koja ukljuenost koju e imati osoba u vezi s revizijskim timom;
protek vremena od kada je osoba bila lan revizijskog tima ili partner
revizorskog drutva; i
prijanji poloaj osobe unutar revizijskog tima ili revizorskog drutva,
na primjer, je li osoba bila zaduena za redovito kontaktiranje s
klijentovim menadmentom ili s onima koji su zadueni za
upravljanje.
Ocijenit e se vanost svake nastale prijetnje i primijenit e se zatite kada je
to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu.
mijenjanje plana revizije;
dodjeljivanje osoba revizijskom timu koje imaju dostatno iskustvo u
odnosu na osobu koja se pridruila klijentu; ili
postojanje profesionalnog raunovoe koji pregledava posao biveg
lana revizijskog tima.
290.135 Ako se bivi partner revizorskog drutva ranije pridruio subjektu na takvom
poloaju i subjekt naknadno postane klijent revizije revizorskog drutva,
ocijenit e se vanost svake prijetnje neovisnosti i primijenit e se zatite
290.136 Prijetnja temeljem osobnog interesa nastaje kada lan revizijskog tima
sudjeluje u revizijskom angamanu, znajui pritom da e se, ili se moe,
pridruiti klijentu u neko vrijeme u budunosti. Politike i postupci
revizorskog drutva e od lanova revizijskog tima zahtijevati da obavijeste
revizorsko drutvo kada s klijentom zaponu pregovore o zapoljavanju. Po
primitku takve obavijesti, ocijenit e se vanost prijetnje i primijenit e se
74
zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na

pregled svake vane prosudbe koju je ta osoba obavila dok je bila u
timu.
Klijenti revizija koji su subjekti od javnog interesa

290.137 Prijetnje temeljem zblienosti ili prijetnje uslijed zastraenosti nastaju kada
se kljuni partner revizije pridrui klijentu revizije koji je subjekt od javnog
interesa kao:
(a) direktor ili odgovorna osoba subjekta; ili
(b) zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na pripremanje
kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje.
Neovisnost bi se smatrala kompromitiranom osim ako je, nakon to je partner
prestao biti kljuni partner revizije, subjekt od javnog interesa izdao
revidirane financijske izvjetaje koji obuhvaaju razdoblje ne krae od
dvanaest mjeseci i partner nije bio lan revizijskog tima u vezi s revizijom tih
financijskih izvjetaja.
290.138 Prijetnja uslijed zastraenosti nastaje kada osoba koja je bila vii ili
rukovodei partner revizorskog drutva (izvrni direktor ili ekvivalent tom
poloaju) pristupi klijentu revizije koji je subjekt od javnog interesa kao:
(a) zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na pripremanje
klijentovih raunovodstvenih evidencija ili njegovih financijskih
izvjetaja; ili
(b) direktor ili odgovorna osoba subjekta. Neovisnost bi se smatrala
kompromitiranom osim ako je prolo dvanaest mjeseci od kada je
osoba bila vii ili rukovodei partner (izvrni direktor ili ekvivalent
tom poloaju) revizorskog drutva.
290.139 Ne smatra se da je kompromitirana neovisnost ako je na poloaju opisanom u
tokama 290.137 i 290.138, kao posljedica poslovnog spajanja, bivi kljuni
partner revizije ili osoba koja je bila vii ili rukovodei partner i:
(a) poloaj nije steen u fazi promiljanja o poslovnom spajanju;
(b) sve beneficije ili potraivanja biveg partnera od revizorskog drutva
bila su podmirena u cijelosti, osim ako su nastala u skladu s
nepromjenjivim ranije utvrenim aranmanima i svaki iznos koji se
duguje partneru nije znaajan za revizorsko drutvo;
(c) bivi partner ne nastavlja sudjelovati, ili stvarati dojam da sudjeluje, u
poslovanju ili profesionalnim aktivnostima revizorskog drutva; i
75
(d) poloaj koji u klijentu revizije ima bivi partner raspravljen je s onima
koji su zadueni za upravljanje.
Privremena dodjeljivanja osoblja

290.140 Posuivanje osoblja revizorskog drutva nekom klijentu revizije moe
stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere. Takva se pomo moe dati, ali
samo za krae vrijeme, i osoblje revizorskog drutva nee biti ukljueno u:
(a) pruanje usluga bez izraavanja uvjerenja koje ne bi bile doputene
prema ovom odjeljku; ili
(b) preuzimanje odgovornosti menadmenta.
U svim okolnostima, klijent revizije bit e odgovoran za usmjeravanje i
nadziranje aktivnosti posuenog osoblja.
obavljanje dodatnog pregleda posla koje je obavilo posueno osoblje;
nedavanje posuenom osoblju revizijske odgovornosti za svaku
djelatnost ili aktivnost koju je ono obavljalo tijekom privremene
posudbe; ili
neukljuivanje posuenog osoblja u sastav revizijskog tima.
Nedavno djelovanje u klijentu revizije

290.141 Prijetnje temeljem osobnog interesa, prijetnje temeljem samoprovjere ili
prijetnje temeljem zblienosti mogle bi nastati ako je lan revizijskog tima
nedavno radio kao direktor, odgovorna osoba ili zaposlenik klijenta revizije.
To bi bio sluaj kada bi, na primjer, lan revizijskog tima trebao ocijeniti
elemente financijskih izvjetaja za koje je bio pripremao raunovodstvene
evidencije dok je radio kod klijenta.
290.142 Ako je, tijekom razdoblja obuhvaenog revizijskim izvjeem, lan
revizijskog tima bio radio kao direktor ili odgovorna osoba klijenta revizije
ili je bio zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na pripremanje
klijentovih raunovodstvenih evidencija ili financijskih izvjetaja o kojima e
revizorsko drutvo izraziti miljenje, nastala prijetnja bila bi toliko znaajna
da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s
tim, takve se osobe nee rasporediti u revizijski tim.
prijetnje temeljem zblienosti mogu nastati ako je, prije razdoblja
obuhvaenog revizijskim izvjeem, lan revizijskog tima radio kao direktor
ili odgovorna osoba klijenta revizije ili je bio zaposlenik na poloaju sa
znaajnim utjecajem na pripremanje klijentovih raunovodstvenih evidencija
76
ili financijskih izvjetaja o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje. Na

primjer, takve bi prijetnje nastale ako bi trebalo ocjenjivati u tekuem
razdoblju, kao dio revizijskog angamana, odluke koje je osoba bila donijela,
odnosno posao koji je bila obavila u ranijem razdoblju dok je bila zaposlena
u klijentu. Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o imbenicima kao
to su:
poloaj koji je osoba imala u klijentu;
protek vremena od kada je osoba napustila klijenta; i
Primjer takve zatite je obavljanje pregleda posla koji je osoba obavila kao
lan revizijskog tima.
Rad u svojstvu direktora ili odgovorne osobe klijenta revizije

290.144 Ako partner ili zaposlenik revizorskog drutva radi kao direktor ili odgovorna
osoba klijenta revizije, nastale prijetnje temeljem samoprovjere i prijetnje
temeljem osobnog interesa bile bi toliko znaajne da nema zatite koja bi
smanjila prijetnje na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, nijedan partner ili
zaposlenik nee raditi kao direktor ili odgovorna osoba klijenta revizije.
290.145 Poloaj tajnika ima razliite uinke u razliitim zakonodavstvima. Dunosti
mogu biti u rasponu od administrativnih dunosti, kao to su kadrovski
menadment i odravanje evidencija i registara kompanije, do dunosti toliko
razliitih, kao to su osiguravanje da kompanija postupa u skladu s
regulativama ili pruanje savjeta za pitanja iz problematike korporativnog
upravljanja. Uobiajeno, smatra se da taj poloaj podrazumijeva blisku
povezanost sa subjektom.
290.146 Ako partner ili zaposlenik revizorskog drutva radi kao tajnik za nekog
klijenta revizije, nastaju prijetnje temeljem samoprovjere i prijetnje temeljem
propagiranja koje bi uglavnom bile toliko znaajne da nema zatite koja bi
smanjila prijetnje na prihvatljivu razinu. Unato toki 290.144, kada je takva
praksa izriito doputena lokalnim zakonom, profesionalnim pravilima ili je
naprosto takva praksa, te pod uvjetom da menadment donosi sve relevantne
odluke, dunosti i aktivnosti bit e ograniene na one rutinske i
administrativne prirode, kao to su pripremanje zapisnika i odravanje
dokumentacije u vezi s poreznim prijavama i objavljivanjem financijskih
izvjetaja. U takvim okolnostima, ocijenit e se vanost svake prijetnje i
primijenit e se zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino
smanjivanje na prihvatljivu razinu.
290.147 Obavljanje rutinskih administrativnih usluga kako bi se poduprle funkcije
tajnika kompanije ili pruanje savjeta u vezi s tajnikim administrativnim
77
pitanjima uglavnom ne stvaraju prijetnju neovisnosti, sve dok menadment

klijenta donosi relevantne odluke.
Duga povezanost iskusnijeg osoblja (ukljuujui rotaciju partnera) s

klijentom revizije
Ope odredbe
290.148 Prijetnje temeljem zblienosti i prijetnje temeljem osobnog interesa nastaju
koritenjem istog iskusnog osoblja u revizijskom angamanu tijekom dugog
razdoblja. Vanost prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
koliko je dugo osoba bila lan revizijskog tima;
uloga osobe u revizijskom timu;
struktura revizorskog drutva;
sadraj revizijskog angamana;
je li se mijenjao tim menadera klijenta; i
jesu li se mijenjali sadraj ili sloenost klijentove raunovodstvene
problematike ili problematike izvjetavanja.
rotiranje iskusnijeg osoblja revizijskog tima;
postojanje pregleda posla iskusnijeg osoblja koji obavlja profesionalni
raunovoa koji nije bio lan revizijskog tima; ili
redovito neovisno interno ili eksterno pregledavanje kontrole kvalitete
angamana.
Klijenti revizije koji su subjekti od javnog interesa

290.149 U vezi revizije subjekta od javnog interesa, neka osoba nee biti kljuni
partner revizije due od sedam godina. Nakon tog vremena, osoba nee biti
lan angairanog tima ili nee biti kljuni revizijski partner za klijenta kroz
razdoblje od dvije godine. Tijekom tog razdoblja, osoba nee sudjelovati u
reviziji subjekta, obavljati kontrolu kvalitete za angaman, davati
konzultacije angairanom timu ili klijentu u vezi sa strunom problematikom
ili problematikom specifinom za djelatnost, transakcijama ili dogaajima ili
na drugi nain utjecati na ishod angamana.
290.150 Unato toki 290.149, kljunim partnerima revizije, iji je kontinuitet u
sudjelovanju u obavljanju revizije posebno vaan za kvalitetu revizije, u
rijetkim sluajevima zbog nepredvidivih okolnosti izvan kontrole
revizorskog drutva, moe biti doputena dodatna godina u revizijskom timu
sve dok se prijetnja neovisnosti moe ukloniti ili smanjiti na prihvatljivu
78
razinu primjenjivanjem zatite. Na primjer, kljuni partner revizije moe

ostati u revizijskom timu do jedne dodatne godine u okolnostima gdje, zbog
nepredvienih dogaaja, potrebna rotacija nije mogua, kao to moe biti u
sluaju teke bolesti partnera kojeg se namjeravalo angairati.
290.151 Duga povezanost drugih partnera s nekim klijentom revizije koji je subjekt
od javnog interesa stvara prijetnje temeljem zblienosti i prijetnje temeljem
osobnog interesa. Vanost prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
koliko je dugo neki takav partner povezan s klijentom revizije;
uloga, ako je ima, osobe u revizijskom timu; te
sadraj, uestalost i razmjer interakcije osobe s klijentovim
menadmentom ili onima koji su zadueni za upravljanje.
rotiranje partnera revizijskog tima ili drugaije raskidanje partnerove
povezanosti s klijentom revizije; ili
angamana.
290.152 Kada klijent revizije postane subjekt od javnog interesa, tijek vremena u
kojem je osoba pruala usluge klijentu revizije kao kljuni partner revizije
prije nego to je klijent postao subjekt od javnog interesa uzet e se u obzir
pri odreivanju vremena za rotaciju. Ako je osoba pruala usluge klijentu
revizije kao kljuni partner revizije kroz pet ili manje godina kada klijent
postane subjekt od javnog interesa, broj godina u kojem osoba moe nastaviti
pruati usluge klijentu u tom statusu prije rotiranja jest sedam godina
umanjeno za broj godina kroz koje je do tada pruala usluge. Ako je osoba
pruala usluge klijentu revizije kao kljuni partner revizije kroz est ili vie
godina kada klijent postane subjekt od javnog interesa, partner moe nastaviti
pruanje usluga u tom statusu kroz maksimalno dvije dodatne godine prije
rotiranja iz angamana.
290.153 Kada revizorsko drutvo ima svega nekoliko osoba s potrebnim znanjem i
iskustvom za pruanje usluga kao kljuni partner revizije u reviziji subjekta
od javnog interesa, mogue je da rotiranje kljunih partnera revizije nee biti
raspoloiva mogunost zatite. Ako je neovisni regulator u relevantnom
zakonodavstvu propisao izuzimanje od obveze rotacije partnera u takvim
okolnostima, neka osoba moe, u skladu s takvom regulativom, ostati kljuni
partner revizije kroz vie od sedam godina, pod uvjetom da je neovisni
regulator odredio alternativne zatite koje e se primijeniti, kao to je redoviti
neovisni eksterni pregled.
79
Pruanje usluga bez izraavanja uvjerenja klijentu revizije

290.154 Revizorska drutva uobiajeno pruaju svojim klijentima revizija raznovrsne
usluge bez izraavanja uvjerenja koje su u skladu s njihovim vjetinama i
strunou. Pruanje usluga bez izraavanja uvjerenja moe, meutim,
stvoriti prijetnje neovisnosti revizorskom drutvu ili lanovima revizijskog
tima. Nastale prijetnje uglavnom su prijetnje temeljem samoprovjere,
prijetnje temeljem osobnog interesa i prijetnje temeljem propagiranja.
290.155 Nova dostignua u poslovanju, evolucija financijskih trita i promjene u
informacijskim tehnologijama onemoguavaju stvaranje sveobuhvatnog
popisa usluga bez izraavanja uvjerenja koje se mogu pruati klijentu
revizije. Kada posebna uputa za odreenu uslugu bez izraavanja uvjerenja
nije ukljuena u ovom odjeljku, kod ocjenjivanja konkretnih okolnosti
primijenit e se konceptualni okvir.
290.156 Prije nego to revizorsko drutvo prihvati angaman za pruanje usluge bez
izraavanja uvjerenja klijentu revizije, utvrdit e se bi li pruanje takve
usluge stvorilo prijetnju neovisnosti. U ocjenjivanju vanosti svake prijetnje
nastale uslijed odreene usluge bez izraavanja uvjerenja, pozornost e se
usmjeriti na svaku prijetnju za koju revizijski tim ima razloga vjerovati da je
nastala pruanjem drugih povezanih usluga bez izraavanja uvjerenja. Ako je
nastala prijetnja koja se primjenom zatita ne moe smanjiti na prihvatljivu
razinu, nee se pruiti usluga bez izraavanja uvjerenja.
290.157 Revizorsko drutvo moe pruati usluge bez izraavanja uvjerenja, koje bi
inae bile zabranjene prema ovom odjeljku, sljedeim povezanim subjektima
klijenta revizije:
(a) subjektu, koji nije klijent revizije, koji ima izravnu ili neizravnu
kontrolu nad klijentom revizije;
(b) subjektu, koji nije klijent revizije, s izravnim financijskim interesom u
klijentu ako taj subjekt ima znaajan utjecaj na klijenta i interes u
klijentu je znaajan za takav subjekt; ili
(c) subjektu, koji nije klijent revizije, koji je pod zajednikom kontrolom
s klijentom revizije,
ako je razumno zakljuiti da (a) usluge ne stvaraju prijetnju temeljem
samopregleda jer rezultati usluga nee biti podvrgnuti revizijskim
postupcima i (b) primjenom zatita svaka prijetnja, koja nastane pruanjem
takve usluge, uklonjena je ili smanjena na prihvatljivu razinu.
290.158 Usluga bez izraavanja uvjerenja pruena klijentu revizije ne kompromitira
neovisnost revizorskog drutva kada klijent postane subjekt od javnog
interesa ako:
80
(a) ranije usluge bez izraavanja uvjerenja su u skladu s odredbama ovog

odjeljka koje se odnose na klijente revizija koji nisu subjekti od
javnog interesa;
(b) usluge koje nisu doputene prema ovom odjeljku za klijente revizija
koji su subjekti od javnog interesa su prekinute prije nego to je
klijent postao subjekt od javnog interesa ili nakon toga im je to bilo
izvedivo; i
(c) revizorsko drutvo primjenjuje zatite kada je to nuno za uklanjanje
ili smanjivanje na prihvatljivu razinu svake prijetnje neovisnosti
nastale temeljem usluge.
Odgovornosti menadmenta
290.159 Menadment subjekta obavlja mnoge aktivnosti pri rukovoenju subjektom u
najboljem interesu dionika subjekta. Nije mogue specificirati svaku
aktivnost za koju menadment snosi odgovornost. Meutim, odgovornosti
menadmenta ukljuuju voenje i usmjeravanje subjekta, ukljuujui i
donoenje znaajnih odluka u vezi sa stjecanjem, razvijanjem i kontrolom
ljudskih, financijskih, fizikih i nematerijalnih resursa.
290.160 Je li neka aktivnost iz domene odgovornosti menadmenta, ovisi o
okolnostima i zahtijeva prosuivanje. Primjeri aktivnosti za koje bi se
uobiajeno smatralo da su iz domene odgovornosti menadmenta ukljuuju:
odreivanje politika i strateko usmjeravanje;
usmjeravanje i prihvaanje odgovornosti za djelovanje zaposlenika
subjekta;
autorizaciju transakcija;
odreivanje koje preporuke revizorskog drutva ili neke tree stranke
treba provesti;
preuzimanje odgovornosti za sastavljanje i fer prezentaciju
financijskih izvjetaja u skladu s primjenjivim okvirom financijskog
izvjetavanja; i
preuzimanje odgovornosti za oblikovanje, implementaciju i
odravanje internih kontrola.
290.161 Za aktivnosti koje su rutinske i administrativne ili koje ukljuuju nevana
pitanja, uobiajeno se ne smatra da su u domeni odgovornosti menadmenta.
Na primjer, izvoenje nevane transakcije koju je bio odobrio menadment
ili praenje datuma u vezi sa zakonom propisanom obvezom podnoenja
obrauna ili savjetovanje klijenta revizije o tim datumima ne smatraju se
odgovornou menadmenta. Nadalje, pruanje savjeta i preporuka kako bi
se pomoglo menadmentu u ispunjavanju njegovih odgovornosti nije
preuzimanje odgovornosti menadmenta.
81
290.162 Ako bi revizorsko drutvo preuzelo odgovornost menadmenta kod nekog

klijenta revizije, prijetnja bi bila toliko znaajna da nema zatite koja bi
smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. Na primjer, odluivanje o tome koju
preporuku revizorskog drutva primijeniti stvorit e prijetnje temeljem
samoprovjere i prijetnje temeljem osobnog interesa. Nadalje, prihvaanje
odgovornosti menadmenta stvara prijetnju uslijed zblienosti jer revizorsko
drutvo postaje previe blisko stavovima i interesima menadmenta. Zbog
toga, revizorsko drutvo nee preuzeti odgovornost menadmenta kod nekog
klijenta revizije.
290.163 Kako bi se izbjegao rizik prihvaanja odgovornosti menadmenta kada se
pruaju usluge bez izraavanja uvjerenja nekom klijentu revizije, revizorsko
drutvo e se uvjeriti da je lan menadmenta odgovoran za stvaranje
znaajnih prosudbi i donoenje odluka koje su stvarna odgovornost
menadmenta, za ocjenjivanje rezultata usluge i za prihvaanje odgovornosti
za aktivnosti koje treba poduzeti temeljem rezultata usluge. To smanjuje rizik
da revizorsko drutvo nesvjesno stvori neku znaajnu prosudbu ili odluku u
ime menadmenta. Taj se rizik dodatno smanjuje kada revizorsko drutvo
prua klijentu mogunost stvaranja prosudbi i odluka temeljenih na
objektivnim i transparentnim analizama i prezentacijama problema.
Pripremanje financijskih izvjetaja i raunovodstvenih evidencija

Ope odredbe
290.164 Menadment je odgovoran za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih
izvjetaja u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvjetavanja. Te
odgovornosti ukljuuju:
iniciranje ili mijenjanje knjienja u dnevniku ili odreivanje konta za
klasifikaciju transakcija; i
pripremanje ili mijenjanje izvornih dokumenata ili kreiranje podataka,
u elektronikom ili drugom obliku, koji dokazuju nastanak transakcije
(na primjer, izlazne narudbenice, dokumenti o satima rada za
obraun plae i ulazne narudbenice).
290.165 Pruanje raunovodstvenih i knjigovodstvenih usluga nekom klijentu
revizije, kao to su pripremanje raunovodstvenih evidencija ili financijskih
izvjetaja, stvara prijetnju temeljem samoprovjere kada revizorsko drutvo
naknadno revidira financijske izvjetaje.
290.166 Proces revizije, meutim, zahtijeva raspravu izmeu revizorskog drutva i
menadmenta klijenta revizije, koja moe ukljuiti raspravu o:
primjeni raunovodstvenih standarda ili politika i zahtjevima
objavljivanja u financijskim izvjetajima;
primjerenosti financijskih i raunovodstvenih kontrola i o metodama
primijenjenim pri odreivanju prikazanih iznosa imovine i obveza; ili
82
predloenim ispravcima knjienja u dnevniku.

Te aktivnosti smatraju se uobiajenim dijelom procesa revizije i, uglavnom,
ne stvaraju prijetnje neovisnosti.
290.167 Slino tome, klijent moe traiti strunu pomo od revizorskog drutva o
problematici kao to je rjeavanje problema usklaivanja konta ili
analiziranja i prikupljanja informacija za potrebe izvjeivanja regulatora.
Nadalje, klijent moe traiti strunu pomo o raunovodstvenoj problematici
kao to je konverzija postojeih financijskih izvjetaja s jednog okvira
financijskog izvjetavanja u drugi (na primjer, da bi bili sukladni
raunovodstvenim politikama grupe ili kako bi se prelo na razliit okvir
financijskog izvjetavanja, kao to su Meunarodni standardi financijskog
izvjetavanja). Takve usluge, uglavnom, ne stvaraju prijetnje neovisnosti pod
uvjetom da revizorsko drutvo ne prihvaa odgovornosti menadmenta
klijenta.
Klijenti revizija koji nisu subjekti od javnog interesa

290.168 Revizorsko drutvo moe pruati usluge u vezi s pripremanjem
raunovodstvenih evidencija i financijskih izvjetaja nekom klijentu revizije
koji nije subjekt od javnog interesa gdje su usluge rutinske ili tehnike
prirode, sve dok je bilo koja prijetnja temeljem samoprovjere ublaena na
prihvatljivu razinu. Primjeri takve usluga ukljuuju:
pruanje usluge obrauna plaa temeljeno na podacima koje kreira
klijent;
evidentiranje transakcija za koje je klijent utvrdio ili odobrio
odgovarajuu klasifikaciju konta;
knjienje u glavnoj knjizi transakcija koje je kontirao klijent;
knjienje stavki u probnu bilancu koje je odobrio klijent; i
sastavljanje financijskih izvjetaja temeljeno na informacijama iz
probne bilance.
U svim sluajevima, ocijenit e se vanost svake nastale prijetnje i primijenit
e se zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje
na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zatita ukljuuju:
organiziranje da takve usluge obavlja osoba koja nije lan revizijskog
tima; ili
ako je takve usluge obavio lan revizijskog tima, koritenje partnera
ili iskusnijeg lana osoblja s odgovarajuom strunou koji nije lan
revizijskog tima kako bi pregledao obavljeni posao.
83
290.169 Osim u izvanrednim situacijama, revizorsko drutvo nee pruati klijentu

revizije koji je subjekt od javnog interesa raunovodstvene i knjigovodstvene
usluge, ukljuujui usluge obrauna plaa, ili pripremati financijske
izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje ili financijske
informacije koje tvore osnovicu za financijske izvjetaje.
290.170 Unato toki 290.169, revizorsko drutvo moe pruati raunovodstvene i
knjigovodstvene usluge, ukljuujui usluge obrauna plaa i pripremanja
financijskih izvjetaja ili drugih financijskih informacija, koje su rutinske ili
tehnike prirode, sektorima ili povezanim subjektima klijenta revizije koji je
subjekt od javnog interesa ako osoblje koje prua usluge nisu lanovi
revizijskog tima i:
(a) sektori ili povezani subjekti kojima se pruaju usluge u ukupnosti su
neznaajni za financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo
izraziti miljenje; ili
(b) usluge se odnose na problematiku koja je u ukupnosti neznaajna za
financijske izvjetaje sektora ili povezanog subjekta.
Izvanredne situacije
290.171 Raunovodstvene i knjigovodstvene usluge, koje inae ne bi bile doputene
prema ovom odjeljku, mogu se pruiti klijentima revizija u izvanrednim ili
drugim neuobiajenim situacijama kada za klijenta revizije nije izvedivo da
sklopi druge aranmane. To moe biti sluaj kada (a) samo revizorsko
drutvo ima resurse i potrebno poznavanje klijentovih sustava i postupaka za
pomaganje klijentu u pravodobnom pripremanju njegovih raunovodstvenih
evidencija i financijskih izvjetaja, i (b) ograniavanje mogunosti
revizorskog drutva da prui usluge bi imalo za posljedicu znaajne probleme
za klijenta (na primjer, kao to mogu rezultirati iz propusta da se ispune
zahtjevi regulatora u vezi s izvjeivanjem). U takvim situacijama, ispunit e
se sljedei uvjeti:
(a) oni koju pruaju usluge nisu lanovi revizijskog tima;
(b) usluge se pruaju samo za kratko razdoblje i ne oekuje se da e se
ponoviti; i
(c) situacija je raspravljena s onima koji su zadueni za upravljanje.
Usluge procjene vrijednosti

Ope odredbe
290.172 Vrednovanje obuhvaa stvaranje pretpostavki u vezi s buduim
dostignuima, primjenu odgovarajuih metodologija i tehnika te njihovo
kombiniranje kako bi se izraunala odreena vrijednost, ili raspon
vrijednosti, za imovinu, obveze ili za poslovanje u cjelini.
84
290.173 Obavljanje usluga procjena vrijednosti za nekog klijenta revizije mogu

stvoriti prijetnje temeljem samoprovjere. Postojanje i vanost svake prijetnje
ovisit e o imbenicima kao to su:
hoe li vrednovanje imati znaajan uinak na financijske izvjetaje;
razmjer ukljuenosti klijenta u odreivanje i odobravanje
metodologije vrednovanja i druga znaajna pitanja prosuivanja;
raspoloivost provjerenih metodologija i profesionalnih uputa;
za vrednovanja koja ukljuuju standardne ili provjerene metodologije,
stupanj subjektivnosti svojstven stavki koja se vrednuje;
pouzdanost i obujam potkrjepljujuih podataka;
stupanj ovisnosti o buduim dogaajima takve vrste da mogu stvoriti
znaajnu promjenjivost svojstvenu iznosima o kojima se radi; i
obujam i jasnoa objava u financijskim izvjetajima.
postojanje profesionalne osobe koja nije bila ukljuena u pruanje
usluge vrednovanja i koja pregledava reviziju ili obavljeni posao
vrednovanja; ili
sklapanje aranmana tako da osoblje za pruanje takvih usluga ne
sudjeluje u revizijskom angamanu.
290.174 Odreena vrednovanja ne ukljuuju znaajan stupanj subjektivnosti. To je
vjerojatno sluaj gdje su polazne pretpostavke ustanovljene zakonom ili
regulativom ili su iroko prihvaene i kada su tehnike i metodologije koje
treba koristiti temeljene na opeprihvaenim standardima ili su propisane
zakonom ili regulativom. U takvim okolnostima, nije vjerojatno da bi
rezultati vrednovanja koje bi obavile dvije stranke, ili vie njih, bili znaajno
razliiti.
290.175 Ako se od revizorskog drutva zahtijeva da obavi vrednovanje kako bi
pomoglo klijentu revizije u vezi s njegovim obvezama poreznog
izvjetavanja ili za svrhe planiranja poreza i rezultati vrednovanja nee imati
izravni uinak na financijske izvjetaje, primjenjuju se odredbe sadrane u
toki 290.188.

290.176 U sluaju klijenta revizije koji nije subjekt od javnog interesa, ako usluga
vrednovanja ima znaajan uinak na financijske izvjetaje o kojima e
revizorsko drutvo izraziti miljenje i vrednovanje ukljuuje znaajan stupanj
subjektivnosti, nema zatita koje bismanjile prijetnju temeljem samoprovjere
85
na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, revizorsko drutvo nee pruiti takvu

uslugu vrednovanja nekom klijentu revizije.

290.177 Revizorsko drutvo nee pruiti usluge procjene vrijednosti nekom klijentu
revizije koji je subjekt od javnog interesa ako bi vrednovanja imala znaajan
uinak, samostalno ili u zbroju, na financijske izvjetaje o kojima e
revizorsko drutvo izraziti miljenje.
Usluge poreznog savjetovanja

290.178 Usluge poreznog savjetovanja obuhvaaju iroki raspon usluga, ukljuujui:
pripremanje poreznih prijava;
izraunavanje poreza za svrhe pripremanja raunovodstvenih unosa;
planiranje poreza i ostale usluge poreznog savjetovanja; i
pomo u rjeavanju sporova povezanih s porezima.
Iako se usluge poreznog savjetovanja koje revizorsko drutvo prua klijentu
revizije razmatraju odvojeno u podnaslovima s takvim irokim nazivima, u
praksi su te aktivnosti esto isprepletene.
290.179 Obavljanje odreenih poreznih usluga stvara prijetnje temeljem
samoprovjere i prijetnje temeljem propagiranja. Postojanje i vanost svake
prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
sustav kojim porezne vlasti procjenjuju porez i administriraju
porezom o kojim se radi i uloga revizorskog drutva u tom procesu;
sloenost relevantnog poreznog reima i stupanj prosudbe nuan za
njegovo primjenjivanje;
odreene karakteristike angamana; i
razina strunosti zaposlenika klijenta u vezi s porezima.
Pripremanje poreznih prijava

290.180 Usluge pripremanja poreznih prijava obuhvaaju pomaganje klijentima u
njihovim obvezama poreznog izvjeivanja sastavljanjem nacrta obrauna
poreza i upotpunjavanjem informacija, ukljuujui i poreznog duga (obino
pomou standardiziranih obrazaca) koje treba podnijeti odgovarajuim
poreznim vlastima. Takve usluge takoer ukljuuju savjetovanje o poreznom
tretmanu prolih transakcija i odgovaranje u ime klijenta revizije na zahtjeve
poreznih vlasti za dodatne informacije i analize (ukljuujui davanje
objanjenja i strune pomoi u vezi s primijenjenim pristupom). Usluge
pripremanja poreznih prijava naelno se temelje na povijesnim
informacijama i uglavnom sadre analize i prezentacije takvih povijesnih
86
informacija prema postojeem poreznom zakonu, ukljuujui i prema

presedanima i stvorenoj praksi. Nadalje, prijave poreza podlone su postupku
pregleda ili odobravanja, ve prema tome to porezne vlasti smatraju
odgovarajuim. U skladu s tim, pruanje takvih usluga uglavnom ne stvara
prijetnju neovisnosti ako menadment preuzima odgovornost za prijave,
ukljuujui i za svaku koritenu znaajnu prosudbu.
Izraunavanja poreza za svrhe pripremanja raunovodstvenih unosa

290.181 Pripremanje izrauna tekuih i odgoenih poreznih obveza (ili imovine) za
nekog klijenta revizije za svrhu pripremanja raunovodstvenih unosa koje e
revizorsko drutvo naknadno revidirati stvara prijetnju temeljem
samoprovjere. Vanost prijetnje ovisit e o:
(a) sloenosti relevantnog poreznog zakona i regulative te razmjera
prosuivanja potrebnog za njihovo primjenjivanje;
(b) razine strunosti osoblja klijenta u vezi s poreznom problematikom; i
(c) znaajnosti iznosa za financijske izvjetaje.
Zatite e se primijeniti kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino
smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zatita ukljuuju:
koritenje profesionalnih osoba koje nisu lanovi revizijskog tima radi
pruanja usluge;
ako je uslugu obavio lan revizijskog tima, koritenje partnera ili
iskusnijeg lana s odgovarajuom strunou koji nije lan
revizijskog tima radi pregleda izrauna poreza; ili
dobivanje savjeta u vezi s uslugom od vanjske profesionalne osobe za
poreze.

290.182 Osim u izvanrednim situacijama, u sluaju klijenta revizije koji je subjekt od
javnog interesa, revizorsko drutvo nee pripremati izraune tekuih i
odgoenih poreznih obveza (ili imovine) za svrhu pripremanja
raunovodstvenih unosa koji su znaajni za financijske izvjetaje o kojima e
revizorsko drutvo izraziti miljenje.
290.183 Pripremanja izrauna tekuih i odgoenih poreznih obveza (ili imovine) za
nekog klijenta revizije za svrhu pripremanja raunovodstvenih unosa, koja
inae ne bi bile doputena prema ovom odjeljku, mogu se pruiti klijentima
revizija u izvanrednim ili drugim neuobiajenim situacijama kada za klijenta
revizije nije izvedivo da sklopi druge aranmane. To moe biti sluaj kada (a)
samo revizorsko drutvo ima resurse i potrebno poznavanje klijentovog
poslovanja za pomaganje klijentu u pravodobnom pripremanju njegovih
87
izrauna tekuih i odgoenih poreznih obveza (ili imovine) i (b)

ograniavanje mogunosti revizorskog drutva da prui usluge bi imalo za
posljedicu znaajne probleme za klijenta (na primjer, kao to mogu rezultirati
iz propusta da se ispune zahtjevi regulatora u vezi s izvjeivanjem). U
takvim situacijama, bit e ispunjeni sljedei uvjeti:
(a) oni koji pruaju usluge nisu lanovi revizijskog tima;
(b) usluge se pruaju samo za kratko razdoblje i ne oekuje se da e se
ponoviti; i
(c) situacija je raspravljena s onima koji su zadueni za upravljanje.
Planiranje poreza i ostale usluge poreznog savjetovanja

290.184 Usluge planiranja poreza i ostale usluge poreznog savjetovanja obuhvaaju
iroki raspon usluga, kao to su savjetovanje klijenta o tome kako
strukturirati svoje poslovanje na porezno uinkoviti nain ili savjetovanje o
primjeni novog poreznog zakona ili regulative.
290.185 Prijetnja temeljem samoprovjere moe nastati tamo gdje e savjet utjecati na
pitanja koja se odraavaju u financijskim izvjetajima. Postojanje i vanost
svake prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
stupanj subjektivnosti sadran u odreivanju primjerenog tretmana
poreznog savjeta u financijskim izvjetajima;
razmjer u kojem e ishod poreznog savjeta imati znaajan uinak na
financijske izvjetaje;
ovisi li uinkovitost poreznog savjeta o raunovodstvenom tretmanu
ili prezentaciji u financijskim izvjetajima i postoji li dvojba o
primjerenosti raunovodstvenog tretmana ili prezentacije prema
relevantnom okviru financijskog izvjetavanja;
razine strunosti osoblja klijenta u vezi s poreznom problematikom;
razmjer u kojem je savjet podran poreznim zakonom ili regulativom,
drugim presedanima ili stvorenom praksom; i
je li porezni tretman potkrijepljen miljenjem porezne uprave ili su ga
porezne vlasti razjasnile na drugi nain prije pripremanja financijskih
izvjetaja.
Na primjer, pruanje usluge planiranja poreza i ostalih usluga poreznog
savjetovanja, gdje je savjet jasno potkrijepljen sa stavovima poreznih vlasti
ili sudskim presedanima ili je utemeljen na poreznom zakonu za koji je
vjerojatno da je prevladavajui, uglavnom ne stvara prijetnju neovisnosti.
290.186 Ocijenit e se vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to
88

pruanja usluge;
postojanje vanjske profesionalne osobe za poreze, koja nije ukljuena
u pruanje porezne usluge, radi savjetovanja revizijskog tima u vezi s
uslugom i pregleda tretmana u financijskom izvjetaju;
poreze; ili
pribavljanje preliminarnog oitovanja ili savjeta od poreznih vlasti.
290.187 Kada uinkovitost poreznog savjeta ovisi o odreenom raunovodstvenom
tretmanu ili prezentaciji u financijskim izvjetajima i:
(a) revizijski tim ima razumnu dvojbu u vezi s primjerenou tog
raunovodstvenog tretmana ili prezentacije prema relevantnom okviru
financijskog izvjetavanja; i
(b) ishod ili posljedice poreznog savjeta imat e znaajan uinak na
financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti
miljenje;
prijetnje temeljem samoprovjere bile bi toliko znaajne da nema zatite koja
bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, revizorsko
drutvo nee pruati takav porezni savjet nekom klijentu revizije.
290.188 U pruanju poreznih usluga nekom klijentu revizije, od revizorskog drutva
moe se zahtijevati obavljanje procjene vrijednosti kako bi se pomoglo
klijentu u vezi s njegovim obvezama poreznog izvjeivanja ili za svrhe
planiranja poreza. Gdje e rezultat procjene vrijednosti imati izravan uinak
na financijske izvjetaje, primjenjive su odredbe u vezi s uslugama procjene
vrijednosti ukljuene u tokama 290.172290.177. Gdje se procjena
vrijednosti obavlja samo za porezne svrhe i rezultat procjene vrijednosti nee
imati izravni uinak na financijske izvjetaje (tj. na financijske izvjetaje e
se utjecati samo kroz raunovodstvene unose povezane s porezom), to
naelno nee stvarati prijetnju neovisnosti ako je takav uinak na financijske
izvjetaje neznaajan ili ako je procjena vrijednosti podlona vanjskom
pregledu koji obavljaju porezne vlasti ili slino regulatorno tijelo. Ako
procjena vrijednosti nije podlona takvom vanjskom pregledu i uinak je
znaajan za financijske izvjetaje, postojanje i vanost svake nastale prijetnje
razmjer u kojem metodologiju procjene vrijednosti podrava porezni
zakon ili regulativa, drugi sudski presedani ili stvorena praksa i
stupanj subjektivnosti svojstven procjeni vrijednosti; i
pouzdanost i obujam potkrjepljujuih podataka.
89

pruanja usluge;
postojanje profesionalne osobe radi pregleda revizijskog posla ili
rezultata porezne usluge; ili
pribavljanje preliminarnog oitovanja ili savjeta od poreznih vlasti.
Pomo u rjeavanju sporova povezanih s porezima

290.189 Prijetnja temeljem propagiranja ili prijetnja temeljem samoprovjere moe
nastati kada revizorsko drutvo zastupa nekog klijenta revizije u rjeavanju
spora povezanog s porezima nakon to su porezne vlasti obavijestile klijenta
da su odbacile argumente klijenta za odreeno pitanje te bilo porezne vlasti
bilo klijent razmatraju pitanje radi odreivanja postupanja u formalnom
postupku, na primjer prije sasluanja ili sudskog postupka. Postojanje i
vanost svake prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
je li revizorsko drutvo pruilo savjet koji je predmet spora
povezanog s porezima;
razmjer u kojem e ishod spora imati znaajan uinak na financijske
izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje;
razmjer u kojem je pitanje potkrijepljeno poreznim zakonom ili
regulativom, drugim presedanom ili uspostavljenom praksom;
vodi li se postupak javno; i
uloga koju menadment ima u rjeavanju spora.
pruanja usluge;
postojanje profesionalne osobe za poreze, koja nije bila ukljuena u
pruanje porezne usluge, radi savjetovanja revizijskog tima o usluzi i
pregleda tretmana u financijskim izvjetajima; ili
poreze.
290.190 Gdje usluge poreznog savjetovanja ukljuuju djelovanje u svojstvu
zastupnika u rjeavanju porezne problematike nekog klijenta revizije prije
javnog sasluanja ili sudskog spora i iznosi o kojima se radi su znaajni za
90
financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje,

nastala prijetnja temeljem propagiranja bila bi toliko znaajna da nema
zatite koja bi uklonila ili smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s
tim, revizorsko drutvo nee pruati takvu vrstu usluge nekom klijentu
revizije. to se smatra javnim sasluanjem ili sudskim sporom odredit e se
prema tome kako se sudski postupci odvijaju u pojedinom zakonodavstvu.
290.191 Revizorskom drutvu se, meutim, ne onemoguava da ima trajnu
savjetodavnu ulogu u klijentu revizije (na primjer, ispunjavanje posebnih
zahtjeva u vezi s informacijama, davanje injeninog stanja ili svjedoenje o
obavljenom poslu ili pomaganje klijentu u analiziranju porezne
problematike) u vezi s pitanjima koja se razmatraju prije javnog sasluanja ili
sudskog spora.
Usluge interne revizije

Ope odredbe
290.192 Djelokrug i ciljevi aktivnosti interne revizije vrlo se razlikuju i ovise o
veliini i strukturi subjekta te zahtjevima menadmenta i onih koji su
zadueni za upravljanje. Aktivnosti interne revizije mogu ukljuivati:
nadziranje internih kontrola pregledavanje kontrola, nadziranje
njihovog djelovanja i davanje preporuka za njihovo unaprjeivanje;
ispitivanje financijskih i poslovnih informacija pregledavanje
naina na koji se prepoznaju, mjere, klasificiraju i izvjetavaju
financijske i poslovne informacije, i postavljanje upita za pojedine
stavke, ukljuujui detaljno testiranje transakcija, stanja i postupaka;
pregledavanje ekonominosti, uinkovitosti i djelotvornosti poslovnih
aktivnosti, ukljuujui nefinancijskih aktivnosti subjekta; i
pregledavanje potivanja zakona, regulativa i ostalih vanjskih
zahtjeva te politika menadmenta, uputa i drugih unutarnjih zahtjeva.
290.193 Usluge interne revizije ukljuuju pomaganje klijentu revizije u obavljanju
njegovih aktivnosti interne revizije. Pruanje usluge interne revizije nekom
klijentu revizije stvara prijetnju neovisnosti temeljem samoprovjere ako se
revizorsko drutvo koristi radom interne revizije tijekom kasnije vanjske
revizije. Obavljanje znaajnog dijela klijentovih aktivnosti interne revizije
poveava mogunost da e osoblje revizorskog drutva koje prua usluge
interne revizije preuzeti odgovornost menadmenta. Ako osoblje revizorskog
drutva preuzme odgovornost menadmenta kada prua usluge interne
revizije nekom klijentu revizije, nastala prijetnja bila bi toliko znaajna da
nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim,
osoblje revizorskog drutva nee preuzeti odgovornost menadmenta kada
prua usluge interne revizije nekom klijentu revizije.
91
290.194 Primjeri usluga interne revizije koje sadre preuzimanje odgovornosti

menadmenta ukljuuju:
(a) ustanovljivanje politika u vezi s internom revizijom ili stratekim
usmjeravanjem aktivnosti interne revizije;
(b) usmjeravanje i preuzimanje odgovornosti za djelovanje zaposlenika
subjekta u uinternoj reviziji;
(c) odluivanje o tome koje e se preporuke, nastale temeljem aktivnosti
interne revizije, implementirati;
(d) izvjetavanje onih koji su zadueni za upravljanje, u ime
menadmenta, o rezultatima aktivnosti interne revizije;
(e) obavljanje postupaka koji ine dio internih kontrola, kao to su
pregledavanje i odobravanje promjena u pravima zaposlenika u
pristupanju podacima;
(f) preuzimanje odgovornosti za oblikovanje, uvoenje i odravanje
internih kontrola; i
(g) obavljanje usluga interne revizije kroz tzv. outsourcing, koji obuhvaa
sve ili znaajni dio poslova interne revizije, gdje je revizorsko drutvo
odgovorna za jedno ili vie pitanja navedenih gore pod tokama (a)-
(f).
290.195 Kako bi se izbjeglo preuzimanje odgovornosti menadmenta, revizorsko
drutvo e pruati usluge interne revizije nekom klijentu revizije samo ako se
uvjeri da:
(a) klijent namjenjuje odgovarajue i kompetentne resurse, po
mogunosti iz iskusnijeg menadmenta, radi preuzimanja trajne
odgovornosti za aktivnosti interne revizije i prihvaanja odgovornosti
za oblikovanje, uvoenje i odravanje internih kontrola;
(b) klijentov menadment ili oni koji su zadueni za upravljanje
pregledavaju, procjenjuju i odobravaju djelokrug, rizinost i
uestalost usluga interne revizije;
(c) menadment klijenta ocjenjuje primjerenost usluga interne revizije i
nalaze otkrivene njezinim obavljanjem;
(d) menadment klijenta ocjenjuje i odreuje koje preporuke proizale iz
usluga interne revizije treba implementirati i rukovodi procesom
implementacije; i
(e) menadment klijenta izvjeuje one koji su zadueni za upravljanje o
znaajnim nalazima i preporukama koje se temelje na uslugama
interne revizije.
92
290.196 Kada revizorsko drutvo koristi rad slube interne revizije, Meunarodni
revizijski standardi zahtijevaju obavljanje postupaka kako bi se ocijenila
primjerenost tog rada. Kada revizorsko drutvo prihvati angaman radi
pruanja usluga interne revizije nekom klijentu revizije, i rezultati tih usluga
koristit e se pri obavljanju eksterne revizije, nastaje prijetnja temeljem
samoprovjere zbog mogunosti da e revizijski tim koristiti rezultate usluge
interne revizije bez odgovarajueg ocjenjivanja tih rezultata ili primjenjivanja
iste one razine profesionalnog skepticizma koja bi se koristila da su posao
interne revizije obavile osobe koje nisu lanovi revizorskog drutva. Vanost
znaajnost iznosa iz financijskih izvjetaja na koje se odnosi;
rizik pogrenog prikazivanja tvrdnji povezanih s tim iznosima iz
financijskih izvjetaja; i
stupanj pouzdanosti koji e se pridati usluzi interne revizije.
uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjer
takve zatite je koritenje profesionalnih osoba koje nisu lanovi revizijskog
tima kako bi obavile usluge interne revizije.

290.197 U sluaju klijenta revizije koji je subjekt od javnog interesa, revizorsko
drutvo nee pruati usluge interne revizije koje se odnose na:
(a) znaajan dio internih kontrola nad financijskim izvjetavanjem;
(b) sustave financijskog raunovodstva koji stvaraju informacije koje su,
pojedinano ili skupno, znaajne za klijentove raunovodstvene
evidencije ili financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo
(c) iznose ili objave koji su, pojedinano ili skupno, znaajni za
financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti
miljenje.
Usluge u vezi sa sustavima informacijskih tehnologija

Ope odredbe
290.198 Usluge u vezi sa sustavima informacijskih tehnologija (IT) ukljuuju
oblikovanje ili implementiranje softverskih ili hardverskih sustava. Sustavi
mogu sakupljati izvorne podatke, tvoriti dio internih kontrola nad
financijskim izvjetavanjem ili stvarati informacije koje utjeu na
raunovodstvene evidencije ili financijske izvjetaje ili sustavi mogu biti
nepovezani s raunovodstvenim evidencijama, internim kontrolama nad
financijskim izvjetavanjem ili financijskim izvjetajima klijenta revizije.
93
Pruanje usluga u vezi sa sustavima moe stvoriti prijetnju temeljem

samoprovjere ovisno o vrsti usluge i IT sustava.
290.199 Za sljedee usluge u vezi sa sustavima informacijskih tehnologija smatra se
da ne stvaraju prijetnju neovisnosti sve dok osoblje revizorskog drutva ne
prihvaa odgovornosti menadmenta za:
(a) oblikovanje ili uvoenje IT sustava nepovezanih s internim
kontrolama nad financijskim izvjetavanjem;
(b) oblikovanje ili uvoenje IT sustava koji ne stvaraju informacije koje
tvore znaajan dio raunovodstvenih evidencija ili financijskih
izvjetaja;
(c) uvoenje openamjenskog raunovodstvenog softvera ili softvera za
izvjetavanje financijskih informacija koji nisu sastavljeni za
specifine potrebe pojedinog korisnika i koje nije kreiralo revizorsko
drutvo, ako nisu potrebne znaajne prilagodbe radi ispunjavanja
klijentovih potreba; i
(d) ocjenjivanje i davanje preporuka u vezi sa sustavima koje je
oblikovao, implementirao ili kojima upravlja drugi pruatelj usluga ili
klijent.

290.200 Pruanje usluga nekom klijentu revizije koji nije subjekt od javnog interesa
koje ukljuuju oblikovanje ili uvoenje sustava informacijskih tehnologija
koji (a) tvore znaajan dio internih kontrola nad financijskim izvjetavanjem
ili (b) stvaraju informacije koje su znaajne za klijentove raunovodstvene
evidencije ili financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti
miljenje, stvara prijetnju temeljem samoprovjere.
290.201 Prijetnja temeljem samoprovjere previe je znaajna da bi se dopustile takve
usluge, osim ako nisu uspostavljene odgovarajue zatite koje osiguravaju
da:
(a) klijent prihvaa svoju odgovornost za uspostavljanje i nadziranje
sustava internih kontrola;
(b) klijent dodjeljuje odgovornosti za donoenje svih menaderskih
odluka u vezi s oblikovanjem i implementacijom hardverskog ili
softverskog sustava kompetentnom zaposleniku koji je po mogunosti
iz iskusnijeg menadmenta;
(c) klijent donosi sve menaderske odluke u vezi s procesom oblikovanja
i implementacije;
(d) klijent ocjenjuje primjerenost i rezultate oblikovanosti i
implementacije sustava; i
94
(e) klijent je odgovoran za djelovanje sustava (hardvera ili softvera) i za

podatke koje on koristi ili stvara.
290.202 Ovisno o stupnju pouzdavanja koji se pridaje odreenom sustavu
informacijskih tehnologija kao dijelu revizije, trebat e se odrediti hoe li se
pruati takve usluge bez izraavanja uvjerenja samo koritenjem osoba koje
nisu lanovi revizijskog tima i koje imaju razliite linije izvjetavanja unutar
revizorskog drutva. Ocijenit e se vanost svake preostale prijetnje i
smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjer takve zatite je postojanje
profesionalnog raunovoe koji pregledava reviziju ili posao koji ne
ukljuuje izraavanje uvjerenja.

drutvo nee pruati usluge koje ukljuuju oblikovanje ili uvoenje sustava
informacijskih tehnologija koji:
(a) ini znaajan dio internih kontrola nad financijskim izvjetavanjem;
ili
(b) stvara informacije koje su znaajne za klijentove raunovodstvene
evidencije ili financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo
izraziti miljenje.
Usluge podrke u sudskim sporovima

290.204 Usluge podrke u sudskim sporovima mogu ukljuiti aktivnosti kao to su
djelovanje u svojstvu strunog svjedoka, izraunavanje procijenjenih teta ili
drugih iznosa koji mogu postati potraivanja ili obveze kao posljedica
parnice ili drugog sudskog spora i pomo u voenju dokumentacije i
pretraivanju. Te usluge mogu stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere ili
prijetnju temeljem propagiranja.
290.205 Ako revizorsko drutvo prua uslugu podrke u sudskom sporu nekom
klijentu revizije i usluga ukljuuje procjenjivanje tete ili drugog iznosa koji
utjee na financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti
miljenje, slijedit e se odredbe o uslugama procjene vrijednosti sadrane u
tokama 290.172290.177. U sluaju drugih usluga podrke u sudskim
sporovima, ocijenit e se vanost svake preostale prijetnje i primijenit e se
zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na
Pravne usluge
290.206 Za svrhe ovog odjeljka, pravne usluge se definiraju kao svaka usluga za koju
osoba koja je prua mora biti ili ovlatena za zastupanje na sudu jurisdikcije
u kojoj se takva usluga prua ili imati potrebnu uvjebanost za djelovanje u
95
podruju prava. Takve pravne usluge mogu ukljuiti, ovisno o

zakonodavstvu, iroka i raznovrsna podruja koja obuhvaaju korporativne i
komercijalne usluge klijentima, kao to su podrka u zakljuivanju ugovora,
voenju parnice, pravni savjeti kod spajanja i stjecanja te pomaganje pravnim
odjelima klijenta. Pruanje pravne usluge subjektu koji je klijent revizije
moe stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere i prijetnju temeljem
propagiranja.
290.207 Pravne usluge koje su podrka nekom klijentu revizije u izvoenju
transakcije (na primjer, podrka u zakljuivanju ugovora, pravni savjet,
pravni due diligence i restrukturiranje) mogu stvoriti prijetnje temeljem
samoprovjere. Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o imbenicima
kao to su:
vrsta usluge;
prua li uslugu lan revizijskog tima; i
znaajnost svakog pitanja u odnosu na financijske izvjetaje klijenta.
koritenje profesionalnih osoba koje nisu lanovi revizijskog tima
kako bi obavile uslugu; ili
pravne usluge kako bi savjetovala revizijski tim u vezi s uslugom i
pregledala svaki njezin tretman u financijskim izvjetajima.
290.208 Djelovanje u ulozi advokata za nekog klijenta revizije u rjeavanju sudskog
spora ili parnice kada su sadrani iznosi koji su znaajni za financijske
izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje stvorilo bi
prijetnje temeljem propagiranja i prijetnje temeljem samoprovjere koje bi
bile toliko znaajne da nema zatite koja bi smanjila prijetnje na prihvatljivu
razinu. U skladu s tim, revizorsko drutvo nee pruati takvu vrstu usluge
nekom klijentu revizije.
290.209 Kada se od revizorskog drutva trai da djeluje u ulozi advokata za nekog
klijenta revizije u rjeavanju sudskog spora ili parnice kada sadrani iznosi
nisu znaajni za financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti
miljenje, revizorsko drutvo e ocijeniti vanost svake nastale prijetnje
temeljem propagiranja i prijetnje temeljem samoprovjere i primijeniti zatite
kako bi obavile uslugu; ili
96

pravne usluge kako bi savjetovala revizijski tim u vezi s uslugom i
pregledala svaki njezin tretman u financijskim izvjetajima.
290.210 Imenovanje partnera ili nekog zaposlenika revizorskog drutva kao glavnog
savjetnika za pravna pitanja klijenta revizije stvorilo bi prijetnje temeljem
propagiranja i prijetnje temeljem samoprovjere koje bi bile toliko znaajne da
nema zatite koja bi smanjila prijetnje na prihvatljivu razinu. Poloaj glavnog
savjetnika uglavnom je poloaj koji ima iskusniji menadment sa irokim
odgovornostima za pravna pitanja kompanije i u skladu s tim nijedan lan
revizorskog drutva nee prihvatiti takvo imenovanje kod nekog klijenta
revizije.
Usluge pronalaenja kadrova

Ope odredbe
290.211 Pruanje usluge pronalaenja kadrova za nekog klijenta revizije mogu
stvoriti prijetnje temeljem osobnog interesa, prijetnje temeljem zblienosti ili
prijetnje temeljem zastraenosti. Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e
vrsta zahtijevane pomoi; i
uloge osobe koju treba pronai.
U svim sluajevima, revizorsko drutvo nee preuzeti odgovornosti
menadmenta, ukljuujui za djelovanje kao pregovara u ime klijenta i
odluka o zapoljavanju bit e u nadlenosti klijenta.
Revizorsko drutvo naelno moe pruati takve usluge kao to su
pregledavanje profesionalnih kvalifikacija podnositelja ponuda i pruanje
savjeta o njihovoj prikladnosti za posao. Osim toga, revizorsko drutvo moe
intervjuirati kandidate i davati savjete o kompetentnosti kandidata za
financijske, raunovodstvene, administrativne ili kontrolne poslove.

290.212 Revizorsko drutvo nee pruati sljedee usluge pronalaenja kadrova nekom
klijentu revizije koji je subjekt od javnog interesa za poslove direktora ili
odgovorne osobe subjekta ili iskusnijeg menadmenta s poloajem da
znaajno utjeu na pripremanje klijentovih raunovodstvenih evidencija ili
financijskih izvjetaja o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje:
traenja ili pronalaenja kandidata za takve poloaje; i
poduzimanja provjera referenci izglednih kandidata za takve poloaje.
97
Usluge korporativnog financiranja

290.213 Pruanje usluge korporativnog financiranja kao to su:
pomaganje klijentu revizije u razvijanju korporativnih strategija;
prepoznavanje moguih meta koje bi klijent revizije mogao stei;
savjetovanje o transakcijama otuivanja;
pomaganje u transakcijama pronalaenja izvora financiranja; i
pruanje savjeta u vezi sa strukturiranjem,
mogu stvoriti prijetnje temeljem propagiranja i prijetnje temeljem
samoprovjere. Ocijenit e se vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite
kako bi pruile uslugu; ili
usluge korporativnog financiranja kako bi savjetovala revizijski tim u
vezi s uslugom i pregledala svaki njihov tretman u financijskim
izvjetajima.
290.214 Pruanje usluge korporativnog financiranja, na primjer savjeta o
strukturiranju transakcije korporativnog financiranja ili o aranmanima
financiranja, koja e izravno utjecati na iznose koji e biti izvjetavani u
financijskim izvjetajima o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje
moe stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere. Postojanje i vanost svake
stupanj subjektivnosti sadran u odreivanju primjerenog tretmana u
financijskim izvjetajima ishoda ili posljedica savjeta u vezi s
korporativnim financijama;
razmjer u kojem e ishod savjeta u vezi s korporativnim financijama
izravno utjecati na iznose evidentirane u financijskim izvjetajima i
razmjer u kojem su iznosi znaajni za financijske izvjetaje; i
ovisi li uinkovitost savjeta u vezi s korporativnim financijama o
odreenom raunovodstvenom tretmanu ili prezentaciji u
financijskom izvjetaju te postoji li dvojba u pogledu primjerenosti
povezanog raunovodstvenog tretmana ili prezentacije prema
relevantnom okviru financijskog izvjetavanja.
98

kako bi pruile uslugu; ili
usluge korporativnog financiranja kako bi savjetovala revizijski tim u
vezi s uslugom i pregledala svaki njezin tretman u financijskim
izvjetajima.
290.215 Gdje uinkovitost savjeta u vezi s korporativnim financijama ovisi o
odreenom raunovodstvenom tretmanu ili prezentaciji u financijskim
izvjetajima i:
(a) revizijski tim ima razumnu dvojbu u pogledu primjerenosti
povezanog raunovodstvenog tretmana ili prezentacije prema
relevantnom okviru financijskog izvjetavanja; i
(b) ishod ili posljedica savjeta u vezi s korporativnim financijama imat e
znaajan uinak na financijske izvjetaje o kojima e revizorsko
drutvo izraziti miljenje;
prijetnja temeljem samoprovjere bila bi toliko znaajna da nema zatite koja
bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu i u tom se sluaju nee pruiti
savjet u vezi s korporativnim financijama.
290.216 Pruanje usluge korporativnog financiranja koje ukljuuje promoviranje,
poslovanje s ili pokroviteljstvo nad dionicama klijenta revizije stvorilo bi
prijetnju temeljem propagiranja ili prijetnju temeljem samoprovjere koja bi
bila toliko znaajna da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu
razinu. U skladu s tim, revizorsko drutvo nee pruati takve usluge nekom
klijentu revizije.
99
Naknade
Naknade relativna veliina
290.217 Kada ukupne naknade od nekog klijenta revizije predstavljaju veliki dio
ukupnih naknada revizorskog drutva koja izraava revizijsko miljenje,
ovisnost o tom klijentu i zabrinutost da bi ga se moglo izgubiti stvaraju
prijetnju temeljem osobnog interesa ili prijetnju uslijed zastraenosti. Vanost
struktura poslovanja revizorskog drutva;
je li revizorsko drutvo ve dobro etablirana ili novo; i
kvalitativna i/ili kvantitativna vanost klijenta za revizorsko drutvo.
smanjivanje ovisnosti o klijentu;
vanjski pregledi kontrole kvalitete; ili
savjetovanje s treom strankom, kao to je profesionalno regulatorno
tijelo ili profesionalni raunovoa, o kljunim revizijskim
prosudbama.
290.218 Prijetnja temeljem osobnog interesa ili prijetnja uslijed zastraenosti takoer
nastaje kada naknade ostvarene kod nekog klijenta revizije predstavljaju
veliki dio prihoda od klijenata pojedinog partnera ili veliki udio prihoda
pojedinog ureda revizorskog drutva. Vanost prijetnje ovisit e o
kvalitativna i/ili kvantitativna vanost klijenta za partnera ili ured; i
razmjer u kojem su primanja partnera, ili partnera iz ureda, ovisna o
naknadi koja se ostvaruje od klijenta.
smanjivanje ovisnosti o klijentu revizije;
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda posla ili drugih
savjeta kada su nuni; ili
redovito neovisno unutarnje ili vanjsko pregledavanje kontrole
kvalitete angamana.
100

290.219 Gdje je neki klijent revizije subjekt od javnog interesa i, za dvije uzastopne
godine, ukupne naknade od klijenta i njegovih povezanih subjekata (ovisno o
razmatranjima u toki 290.27) predstavljaju vie od 15 % od ukupnih
naknada koje je primilo revizorsko drutvo za izraavanje miljenja o
financijskim izvjetajima klijenata, revizorsko drutvo e objaviti onima koji
su zadueni za upravljanje klijentom revizije injenicu da zbroj takvih
naknada predstavlja vie od 15 % od ukupnih naknada koje je primilo
revizorsko drutvo, i raspraviti koju e od nie navedenih zatita primijeniti
kako bi ublailo prijetnju na prihvatljivu razinu, i primijeniti odabranu
zatitu:
prije izdavanja revizijskog miljenja za financijske izvjetaje druge
godine, profesionalni raunovoa, koji nije lan revizorskog drutva
koja izraava miljenje o financijskim izvjetajima, obavlja pregled
kontrole kvalitete angamana za taj angaman ili profesionalno
regulatorno tijelo obavlja pregled tog angamana koji je
jednakovrijedan pregledu kontrole kvalitete angamana (pregled
prije izdavanja); ili
nakon to je bilo izdano revizijsko miljenje za financijske izvjetaje
druge godine i prije izdavanja revizijskog miljenja za financijske
izvjetaje tree godine, profesionalni raunovoa, koji nije lan
revizorskog drutva koje izraava miljenje o financijskim
izvjetajima ili profesionalno regulatorno tijelo, obavlja pregled
revizije za drugu godinu koji je jednakovrijedan pregledu kontrole
kvalitete angamana (pregled poslije izdavanja).
Kada zbroj naknade znaajno prelazi preko 15 %, revizorsko drutvo e
utvrditi je li vanost prijetnje takva da pregled poslije izdavanja ne bi ublaio
prijetnju na prihvatljivu razinu, i zbog toga se zahtijeva pregled prije
izdavanja. U takvim okolnostima, obavit e se pregled prije izdavanja.
Poslije toga, kada naknada i nadalje prelazi 15 % svake godine, priopit e se
i raspraviti s onima koji su zadueni za upravljanje te primijeniti jedna od
gore navedenih zatita. Ako naknada znaajno prelazi 15 %, revizorsko
drutvo utvrdit e je li vanost prijetnje takva da pregled poslije izdavanja ne
bi ublaio prijetnju na prihvatljivu razinu i, zbog toga se zahtijeva pregled
prije izdavanja. U takvim okolnostima, obavit e se pregled prije izdavanja.
Naknade dospjele a nenaplaene

290.220 Prijetnja temeljem osobnog interesa moe nastati ako dospjele naknade od
nekog klijenta revizije ostanu nenaplaene due razdoblje, naroito ako
znaajan dio nije naplaen prije izdavanja revizijskog izvjea za narednu
godinu. Uglavnom od revizorskog drutva oekuje se da zahtijeva naplatu
takve naknade prije nego to je izdano takvo revizijsko izvjee. Ako
101
naknade ostanu nenaplaene nakon to je izvjee bilo izdano, ocijenit e se

postojanje i vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to nuno
za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjer
takve zatite je postojanje dodatnog profesionalnog raunovoe koji nije
sudjelovao u revizijskom angamanu kako bi pruio savjet ili pregledao
obavljeni posao. Revizorsko drutvo e utvrditi mogu li se dospjele a
nenaplaene naknade smatrati kao ekvivalent zajmu danom klijentu te je li,
zbog znaajnosti dospjele a nenaplaene naknade, primjereno da revizorsko
drutvo bude ponovno imenovano ili da nastavi revizijski angaman.
Uvjetovane naknade
290.221 Uvjetovane naknade su naknade izraunate prema unaprijed utvrenoj
osnovici povezanoj s ishodom transakcije ili rezultatom usluge koju je
obavilo revizorsko drutvo. Za svrhe ovog odjeljka, za naknadu se ne smatra
da je uvjetovana ako ju je ustanovio sud ili drugo javno tijelo.
290.222 Uvjetovana naknada koju revizorsko drutvo zaraunava izravno ili
neizravno, na primjer pomou posrednika, u vezi s nekim revizijskim
angamanom stvara prijetnju temeljem osobnog interesa koja je toliko
znaajna da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. U
skladu s tim, revizorsko drutvo nee ulaziti u takve aranmane za
odreivanje naknade.
neizravno, na primjer pomou posrednika, u vezi s uslugom bez izraavanja
uvjerenja pruenom klijentu revizije takoer moe stvoriti prijetnju temeljem
osobnog interesa. Nastala prijetnja bila bi toliko znaajna da nema zatite
koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu ako:
(a) naknadu zaraunava revizorsko drutvo koje izraava miljenje o
financijskim izvjetajima i iznos naknade je znaajan ili se oekuje da
e biti znaajan za to revizorsko drutvo;
(b) naknadu zaraunava umreeno revizorsko drutvo koje sudjeluje u
znaajnom dijelu revizije i iznos naknade je znaajan ili se oekuje da
e biti znaajan za to revizorsko drutvo; ili
(c) ishod usluge bez izraavanja uvjerenja, te stoga i iznos naknade,
ovisan je o buduoj ili sadanjoj prosudbi povezanoj s revizijom
znaajnog iznosa u financijskim izvjetajima.
U skladu s tim, takvi se aranmani nee prihvatiti.
290.224 Za ostale aranmane s uvjetovanom naknadom, koju revizorsko drutvo
zaraunava nekom klijentu revizije za uslugu bez izraavanja uvjerenja,
postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
raspon moguih iznosa naknade;
102
odreuje li odgovarajue ovlateno tijelo ishod pitanja na kojem e se

zasnivati odreivanje uvjetovane naknade;
vrsta usluge; i
uinak dogaaja ili transakcije na financijske izvjetaje.
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda relevantnog
revizijskog posla ili drugih savjeta ako su nuni; ili
kako bi obavile uslugu bez izraavanja uvjerenja.
Politike plaa i ocjenjivanja

290.225 Prijetnja temeljem osobnog interesa nastaje kada se lana revizijskog tima
ocjenjuje ili nagrauje za prodavanje usluga bez izraavanja uvjerenja tom
klijentu revizije. Vanost prijetnje ovisit e o:
udjelu u kojem je nagraivanje ili ocjenjivanje uspjenosti osobe
temeljeno na prodaji takvih usluga;
ulozi osobe u revizijskom timu; i
tom utjee li prodaja takvih usluga na odluku o unaprjeivanju
poloaja osobe.
Ocijenit e se vanost prijetnje i, ako prijetnja nije na prihvatljivoj razini,
revizorsko drutvo e ili izmijeniti plan nagraivanja, odnosno postupak
ocjenjivanja za te osobe, ili e primijeniti zatitu kako bi uklonila prijetnju ili
smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zatita ukljuuju:
iskljuivanje takvih lanova iz revizijskog tima; ili
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda rada lana
revizijskog tima.
290.226 Kljuni partner revizije nee biti ocjenjivan ili nagraivan na osnovi
partnerovog uspjeha u prodavanju usluga bez izraavanja uvjerenja svom
klijentu revizije. Namjera ovoga nije zabraniti uobiajene aranmane
raspodjele dobiti izmeu partnera revizorskog drutva.
Darovi i ugoivanje
290.227 Prihvaanje darova ili ugoivanje od nekog klijenta revizije moe stvoriti
prijetnje temeljem osobnog interesa i prijetnje temeljem zblienosti. Ako bi
revizorsko drutvo ili lan revizijskog tima prihvatili darove ili ugoivanje,
osim ako je vrijednost beznaajna i nevana, prijetnja bi bila toliko znaajna
da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga,
103
revizorsko drutvo ili lan revizijskog tima nee prihvatiti takve darove ili
ugoivanje.
Stvarni ili izgledni sudski spor

290.228 Kada se izmeu revizorskog drutva ili lana revizijskog tima i klijenta
revizije vodi sudski spor, ili se on ini vjerojatnim, nastaju prijetnje temeljem
osobnog interesa i prijetnje temeljem zastraenosti. Odnos izmeu
menadmenta klijenta i lanova revizijskog tima mora biti okarakteriziran
potpunom iskrenou i potpunim razotkrivanjem svih aspekata poslovnog
djelovanja klijenta. Kada su revizorsko drutvo i menadment klijenta u
suprotstavljenom poloaju zbog stvarnog ili izglednog sudskog spora, koji
utjee na spremnost menadmenta na davanje cjelovitih objava, nastaju
prijetnje temeljem osobnog interesa i prijetnje temeljem zastraenosti.
Vanost nastalih prijetnji ovisit e o imbenicima kao to su:
znaajnost sudskog spora; i
odnosi li se sudski spor na raniji revizijski angaman.
ako sudski spor ukljuuje lana revizijskog tima, iskljuivanje te
osobe iz revizijskog tima; ili
postojanje profesionalne osobe radi pregleda obavljenog posla.
Ako takve zatite ne umanje prijetnje na prihvatljivu razinu, jedina
primjerena radnja jest povlaenje ili odbijanje revizijskog angamana.
104
Izvjea koja ukljuuju ogranienja uporabe i distribucije

Uvod
290.500 Zahtjevi neovisnosti iz Odjeljka 290 primjenjuju se na sve revizijske
angamane. Meutim, u odreenim okolnostima, koje obuhvaaju revizijske
angamane gdje izvjea ukljuuju ogranienja uporabe i distribucije, i pod
uvjetom da su ispunjeni uvjeti opisani u tokama 290.501290.502, zahtjevi
neovisnosti u ovom odjeljku mogu biti izmijenjeni kako je navedeno u
tokama 290.505290.514. Te su toke primjenjive samo u revizijskom
angamanu za financijske izvjetaje posebne namjene (a) koji je namijenjen
za izraavanje zakljuka u pozitivnom ili negativnom obliku da su financijski
izvjetaji sastavljeni u svim znaajnim odrednicama u skladu s primjenjivim
okvirom financijskog izvjetavanja, ukljuujui da, u sluaju okvira fer
prezentacije, financijski izvjetaji daju istinit i fer prikaz ili fer prezentiraju, u
svim znaajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog
izvjetavanja, i (b) gdje revizijsko izvjee ukljuuje ogranienje uporabe i
distribucije. Izmjene nisu doputene u sluaju revizija financijskih izvjetaja
zahtijevanih zakonom ili regulativom.
290.501 Izmjene zahtjeva Odjeljka 290 doputene su ako su namjeravani korisnici
izvjea (a) upoznati sa svrhom i ogranienjima izvjea i (b) izriito
suglasni s primjenom izmijenjenih zahtjeva neovisnosti. Namjeravani
korisnici mogu saznati svrhu i ogranienja izvjea kroz svoje sudjelovanje,
izravno ili neizravno pomou svojih predstavnika koji imaju ovlast djelovati
u ime namjeravanih korisnika, pri ustanovljivanju sadraja i djelokruga
angamana. Takvo sudjelovanje poboljava mogunost revizorskog drutva
da komunicira s namjeravanim korisnicima o pitanjima neovisnosti,
ukljuujui o okolnostima koje su relevantne za ocjenjivanje prijetnji
neovisnosti i primjenjivim zatitama nunim za uklanjanje prijetnji ili
njihovo smanjivanje na prihvatljivu razinu, te da dobije njihov pristanak za
izmijene zahtjeva neovisnosti koje treba primijeniti.
290.502 Revizorsko drutvo e komunicirati s namjeravanim korisnicima (na primjer,
u pismu o preuzimanju angamana) u vezi sa zahtjevima neovisnosti koje
treba primijeniti pri obavljanju revizijskog angamana. Kada su namjeravani
korisnici skupina korisnika (na primjer, kreditori u sporazumu o sindiciranom
kreditu) koji nisu posebno prepoznatljivi poimence u vremenu kada se
utvruje angaman, takve e se korisnike naknadno, pomou predstavnika,
upoznati s dogovorenim zahtjevima neovisnosti (na primjer, tako to e
predstavnici omoguiti dostupnost pisma o preuzimanju angamana svim
korisnicima).
290.503 Ako revizorsko drutvo takoer izdaje za istog klijenta revizijsko izvjee
koje ne ukljuuje ogranienja uporabe i distribucije, odredbe toaka
290.500290.514 ne mijenjaju zahtjeve koje treba primijeniti prema
odredbama toaka 290.1290.228 na taj revizijski angaman.
105
290.504 Izmjene zahtjeva Odjeljka 290 koje su doputene u gore navedenim

okolnostima opisane su u tokama 290.505290.514. Zahtijeva se sukladnost
sa svim ostalim odrednicama odredbi Odjeljka 290.
Subjekti od javnog interesa
290.505 Kada su ispunjeni uvjeti navedeni u tokama 290.500290.502, nije nuno
primijeniti dodatne zahtjeve iz toaka 290.100290.228 koji se primjenjuju
na revizijske angamane za subjekte od javnog interesa.
Povezani subjekti
290.506 Kada su ispunjeni uvjeti navedeni u tokama 290.500290.502, pozivanje na
klijenta revizije ne ukljuuje njegove povezane subjekte. Meutim, kada
revizijski tim ima saznanja ili razloga vjerovati da su odnos ili okolnosti
povezani s povezanim subjektom klijenta relevantni za ocjenjivanje
neovisnosti spram klijenta, revizijski tim e ukljuiti tog povezanog subjekta
kada otkriva i ocjenjuje prijetnje neovisnosti i primjenjuje odgovarajue
zatite.
Mree i umreena revizorska drutva

290.507 Kada su ispunjeni uvjeti navedeni u tokama 290.500290.502, pozivanje na
revizorsko drutvo ne ukljuuje umreena revizorska drutva. Meutim, kada
revizorsko drutvo zna ili ima razloga vjerovati da su nastale prijetnje uslijed
nekog interesa i odnosa umreenog revizorskog drutava te e prijetnje biti
ukljuene u ocjenjivanje prijetnji neovisnosti.
Financijski interesi, zajmovi i garancije, bliski poslovni odnosi i

obiteljski i osobni odnosi
290.508 Kada su ispunjeni uvjeti navedeni u tokama 290.500290.502, relevantne
odredbe navedene u tokama 290.102290.143 primjenjuju se samo na
lanove angairanog tima, lanove njihove najue obitelji i lanove ue
obitelji.
290.509 Osim toga, utvrdit e se jesu li nastale prijetnje neovisnosti uslijed interesa i
odnosa, kako je opisano u tokama 290.102290.143, izmeu klijenta
revizije i sljedeih lanova revizijskog tima:
(a) onih koji pruaju konzultacije u vezi sa strunim pitanjima,
transakcijama ili dogaajima specifinim za djelatnost; i
(b) onih koji osiguravaju kontrolu kvalitete za angaman, ukljuujui one
koji obavljaju pregled kontrole kvalitete angamana.
Obavit e se ocjenjivanje vanosti svake prijetnje za koju angairani tim ima
razloga vjerovati da nastaje uslijed interesa i odnosa izmeu klijenta revizije i
ostalih unutar revizorskog drutva koji mogu izravno utjecati na ishod
revizijskog angamana, ukljuujui i s onima koji daju preporuke u vezi s
106
nagraivanjem ili s onima koji obavljaju izravni nadzor, rukovoenje ili drugi
nadzor nad partnerom revizijskog angamana u vezi s obavljanjem
revizijskog angamana (ukljuujui one na svim viim razinama iznad
angairanog partnera sve do osobe koja je izvrni ili glavni partner
revizorskog drutva (izvrni direktor ili ekvivalent)).
290.510 Takoer e se obaviti ocjenjivanje vanosti svake prijetnje za koju angairani
tim ima razloga vjerovati da nastaje uslijed financijskog interesa u klijentu
revizije koji imaju pojedinci, kako je opisano u tokama 290.108290.111 i
tokama 290.113290.115.
290.511 Gdje prijetnja neovisnosti nije na prihvatljivoj razini, zatite e se primijeniti
kako bi se uklonila prijetnja ili smanjila na prihvatljivu razinu.
290.512 U primjenjivanju odredbi navedenih u tokama 290.106 i 290.115 u vezi s
interesom revizorskog drutva, ako bi revizorsko drutvo imalo znaajan
financijski interes, izravni ili neizravni, u klijentu revizije, nastala prijetnja
temeljem osobnog interesa bila bi toliko znaajna da nema zatita koje bi
smanjile prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, revizorsko drutvo
nee imati takav financijski interes.
Zapoljavanje u klijentu revizije

290.513 Obavit e se ocjenjivanje vanosti svake prijetnje iz odnosa u vezi sa
zapoljavanjem, kako je opisano u tokama 290.134290.138. Gdje postoji
prijetnja koja nije na prihvatljivoj razini, primijenit e se zatite radi
uklanjanja prijetnje ili njezinog smanjivanja na prihvatljivu razinu. Primjeri
zatita koje mogu biti primjerene navedeni su u toki 290.136.
Pruanje usluga bez izraavanja uvjerenja

290.514 Ako revizorsko drutvo obavlja za klijenta revizije angaman kako bi izdalo
izvjee s ogranienom uporabom i distribucijom te prua klijentu revizije
uslugu bez izraavanja uvjerenja, postupat e se u skladu s tokama 290.154
290.228, ovisno o tokama 290.504290.507.
107
ODJELJAK 291
NEOVISNOST OSTALI ANGAMANI S IZRAAVANJEM
UVJERENJA
SADRAJ
Toka
Struktura odjeljka .................................................. 291.1
Pristup neovisnosti prema konceptualnom okviru ... 291.4
Angamani s izraavanjem uvjerenja ............................................................. 291.12
Angamani s izraavanjem uvjerenja temeljeni na tvrdnji .............................. 291.17
Angamani s izraavanjem uvjerenja s izravnim izvjeivanjem ............... 291.20
Izvjea koja ukljuuju ogranienja uporabe i distribucije ............................. 291.21
Brojne odgovorne stranke ....... 291.28
Dokumentacija ................................................................................................ 291.29
Razdoblje angamana ...................................................................................... 291.30
Krenje odredbe ovog Odjeljka ......................................................................... 291.33
Primjena pristupa prema konceptualnom okviru na neovisnost . 291.100
Financijski interesi ............................................................................................. 291.104
Zajmovi i garancije ........................................................................................... 291.112
Poslovni odnosi ................................................................................................. 291.118
Obiteljski i osobni odnosi ................................................................................... 291.120
Zapoljavanje kod klijenta za kojeg se izraava uvjerenje ............................... 291.126
Nedavno djelovanje u klijentu za kojeg se izraava uvjerenje .......... 291.130
Rad u svojstvu direktora ili odgovorne osobe klijenta za
kojeg se izraava uvjerenje .................................................................. 291.133
Duga povezanost iskusnijeg osoblja s klijentom za kojeg se izraava
uvjerenje...................... 291.137
Pruanje usluga koje ne ukljuuju izraavanje uvjerenja klijentu
Izmjene u ovom Odjeljku nastale zbog izmjene Kodeksa koje su u vezi s pruanjem odreenih usluga bez
izraavanja uvjerenja biti e na snazi za revizije financijskih izvjetaja za razdoblja zapoeta na 15. prosinca
2016. ili nakon tog datuma. Vidjeti stranicu 169.
108
za kojeg se izraava uvjerenje .................................................................. 291.138

Odgovornosti menadmenta .............................................................. 291.141
Ostala razmatranja................................................................................ 291.146
Naknade ............................................................................................................ 291.149
Naknade relativna veliina .............................................................. 291.149
Naknade dospjele a nenaplaene ..................................................... 291.151
Uvjetovane naknade ............................................................................ 291.152
Darovi i ugoivanje .......................................................................................... 291.156
Stvarni ili izgledni sudski spor ........................................................................... 291.157
109
Struktura odjeljka
291.1 Ovaj odjeljak bavi se zahtjevima neovisnosti za angamane s izraavanjem
uvjerenja koji nisu revizija ili uvid. Zahtjevi neovisnosti za angamane revizije
i uvida sadrani su u Odjeljku 290. Ako je klijent za kojeg se izraava
uvjerenje ujedno i klijent za reviziju ili uvid, zahtjevi iz Odjeljka 290 takoer
su primjenjivi na revizorsko drutvo, umreena revizorska drutva i lanove
revizijskog tima ili tima za obavljanje uvida. U odreenim okolnostima koje
ukljuuju angamane s izraavanjem uvjerenja, gdje izvjee s izraavanjem
uvjerenja sadri ogranienje uporabe i distribucije, te pod uvjetom da su
ispunjeni odreeni uvjeti, zahtjevi neovisnosti iz ovog odjeljka mogu se
izmijeniti kako je propisano u tokama 291.21291.27.
291.2 Angamani s izraavanjem uvjerenja oblikovani su da poveaju stupanj
povjerenja namjeravanih korisnika u ishod ocjenjivanja ili mjerenja predmeta
ispitivanja primjenom kriterija. Meunarodni okvir za angamane s
izraavanjem uvjerenja (Okvir za angamane s izraavanjem uvjerenja) koji je
objavio Odbor za meunarodne standarde revidiranja i izraavanja uvjerenja
(IAASB) opisuje elemente i ciljeve angamana s izraavanjem uvjerenja te
navodi angamane na koje su primjenjivi Meunarodni standardi za
angamane s izraavanjem uvjerenja (MSIU) (International Standards on
Assurance Engagements ISAEs). Za opis elemenata i ciljeva angamana s
izraavanjem uvjerenja, vidjeti Okvir za angamane s izraavanjem uvjerenja.
291.3 Sukladnost s temeljnim naelom objektivnosti zahtijeva da se bude neovisnim
spram klijenata za koje se izraavaju uvjerenja. U sluaju angamana s
izraavanjem uvjerenja, u javnom je interesu i, zbog toga se zahtijeva ovim
Kodeksom etike, da lanovi timova za izraavanje uvjerenja i revizorska
drutva budu neovisni o klijentima za koje se izraavaju uvjerenja te da se
ocijene sve prijetnje za koje revizorsko drutvo ima razloga vjerovati da su
nastale uslijed interesa i odnosa umreenih revizorskih drutava. Osim toga,
kada tim za izraavanje uvjerenja ima saznanja ili razloga vjerovati da su
odnos ili okolnost koji ukljuuju povezanog subjekta klijenta za kojeg se
izraava uvjerenje relevantni za ocjenjivanje neovisnosti revizorskog drutva
spram klijenta, tim za izraavanje uvjerenja e ukljuiti tog povezanog
subjekta pri prepoznavanju i ocjenjivanju prijetnji neovisnosti i primjenjivanju
odgovarajuih zatita.
Pristup neovisnosti prema konceptualnom okviru

291.4 Cilj ovog odjeljka je pomoi revizorskim drutvima i lanovima tima za
izraavanje uvjerenja u primjenjivanju pristupa prema nie opisanom
konceptualnom okviru kako bi se postigla i odrala neovisnost.
291.5 Neovisnost obuhvaa:
(a) Neovisnost miljenja
110
Stanje svjesnosti koje doputa izraavanje zakljuka bez da na njega

djeluju uinci koji kompromitiraju profesionalnu prosudbu te tako
omoguavajui osobi da djeluje na poten nain, objektivno i s
profesionalnim skepticizmom.
(b) Neovisnost u nastupu
Izbjegavanje injenica i okolnosti koje su toliko vane da bi razumna i
obavijetena trea stranka vjerojatno zakljuila, uzimajui u obzir sve
specifine injenice i okolnosti, da su kompromitirani potenje,
objektivnost ili profesionalni skepticizam revizorskog drutva ili lana
tima za izraavanje uvjerenja.
291.6 Profesionalni raunovoe e primijeniti pristup prema konceptualnom okviru
kako bi:
(a) prepoznali prijetnje neovisnosti;
(c) primijenili zatite, kada je nuno, radi uklanjanja prijetnji ili njihovog
smanjivanja na prihvatljivu razinu.
Kada profesionalni raunovoa utvrdi da primjerene zatite nisu na
raspolaganju ili one ne mogu biti primijenjene kako bi se uklonile prijetnje ili
umanjile na prihvatljivu razinu, profesionalni raunovoa e eliminirati
okolnost ili odnos koji stvaraju prijetnje ili odustati od angamana s
izraavanjem uvjerenja ili ga prekinuti.
Profesionalni raunovoa e se koristiti profesionalnom prosudbom pri
primjenjivanju ovoga konceptualnog okvira.
291.7 Mnoge razliite okolnosti ili kombinacije okolnosti mogu biti relevantne u
procjenjivanju prijetnji neovisnosti. Nije mogue definirati svaku situaciju koja
stvara prijetnje neovisnosti i odrediti primjereno djelovanje. Zbog toga ovaj
Kodeks ustanovljuje konceptualni okvir koji zahtijeva da revizorska drutva i
lanovi timova za izraavanje uvjerenja prepoznaju, ocijene i suoe se s
prijetnjama neovisnosti. Pristup prema konceptualnom okviru pomae
profesionalnim raunovoama u javnoj praksi da postupaju u skladu s etikim
zahtjevima iz ovog Kodeksa. On se prilagoava promjenama u okolnostima
koje stvaraju prijetnje neovisnosti i moe odvratiti profesionalnog raunovou
od stvaranja zakljuka da je situacija doputena ako ona nije izriito
zabranjena.
291.8 Toka 291.100 i one koji slijede iza nje opisuju kako treba primijeniti pristup
prema konceptualnom okviru u vezi s neovisnou. Te toke ne obrauju sve
okolnosti i odnose koji stvaraju ili mogu stvoriti prijetnje neovisnosti.
291.9 Pri odluivanju o tome treba li prihvatiti ili zadrati neki angaman ili moe li
odreena osoba biti lan tima za izraavanje uvjerenja, revizorsko drutvo e
otkrivati i ocjenjivati prijetnje neovisnosti. Ako prijetnje nisu na prihvatljivoj
111
razini i treba donijeti odluku o tome hoe li se prihvati angaman ili ukljui
odreena osoba u tim za izraavanje uvjerenja, revizorsko drutvo e utvrditi
jesu li dostupne zatite za uklanjanje prijetnji ili njihovo smanjivanje na
prihvatljivu razinu. Ako treba donijeti odluku o tome hoe li zadrati neki
angaman, revizorsko drutvo e utvrditi hoe li neka postojea zatita i
nadalje biti uinkovita u uklanjanju prijetnji ili njihovom smanjivanju na
prihvatljivu razinu ili hoe li se trebati primijeniti druge zatite ili treba li
prekinuti angaman. Svaki puta kada tijekom angamana revizorsko drutvo
spozna novu informaciju o prijetnji neovisnosti, ono e ocijeniti vanost
prijetnje u skladu s pristupom prema konceptualnom okviru.
291.10 Kroz cijeli ovaj odjeljak provlai se pozivanje na vanost prijetnje neovisnosti.
U ocjenjivanju vanosti prijetnje uzimaju se u obzir kvalitativni, kao i
kvantitativni imbenici.
291.11 Ovaj odjeljak, u veini sluajeva, ne propisuje odreenu odgovornost osoba
unutar revizorskog drutva za djelovanja u vezi s neovisnou jer se
odgovornosti mogu razlikovati ovisno o veliini, strukturi i organizaciji
revizorskog drutva. Meunarodnim standardima kontrole kvalitete zahtijeva
se od revizorskog drutva da ustanovi politike i postupke oblikovane kako bi se
osiguralo razumno uvjerenje da se odrava neovisnost kada je to potrebno
prema relevantnim etikim zahtjevima.
Angamani s izraavanjem uvjerenja

291.12 Kako je podrobnije objanjeno u Okviru za angamane s izraavanjem
uvjerenja, u nekom angamanu s izraavanjem uvjerenja profesionalni
raunovoa u javnoj praksi izraava zakljuak oblikovan tako da povea
stupanj povjerenja namjeravanih korisnika (koji nisu odgovorna stranka) u
ishod ocjenjivanja ili mjerenja predmeta ispitivanja primjenom kriterija.
291.13 Ishod ocjenjivanja ili mjerenja predmeta ispitivanja je informacija koja nastaje
primjenom kriterija na predmet ispitivanja. Naziv informacije o predmetu
ispitivanja koristi se sa znaenjem ishoda ocjenjivanja ili mjerenja predmeta
ispitivanja. Na primjer, Okvir navodi da su tvrdnje o uinkovitosti internih
kontrola (informacije o predmetu ispitivanja) rezultat primjenjivanja okvira za
ocjenjivanje uinkovitosti internih kontrola, kao to su COSO2 ili CoCo3
(kriteriji), na interne kontrole koje su proces (predmet ispitivanja).91
291.14 Angamani s izraavanjem uvjerenja mogu biti angamani temeljeni na
tvrdnjama ili angamani s izravnim izvjeivanjem. U svakom sluaju, oni
2
Interne kontrole Integrirani okvir, The Committe of Sponsoring Organizations of the Treadway
Commission.
3
Upute za procjenjivanje kontrola CoCo naela, Criteria for Control Board, The Canadian Institute of
Chartered Accountants.
112
ukljuuju tri odvojene stranke: profesionalnog raunovou u javnoj praksi,

odgovornu stranku i namjeravane korisnike.
291.15 U angamanu s izraavanjem uvjerenja temeljenom na tvrdnji, ocjenjivanje ili
mjerenje predmeta ispitivanja obavila je odgovorna stranka i informacije o
predmetu ispitivanja su u obliku tvrdnje odgovorne osobe koja je dostupna
namjeravanim korisnicima.
291.16 U angamanu s izraavanjem uvjerenja s izravnim izvjeivanjem,
profesionalni raunovoa u javnoj praksi ili obavlja izravno ocjenjivanje,
odnosno mjerenje predmeta ispitivanja ili pribavlja predoenje od odgovorne
stranke koja je obavila ocjenjivanje ili mjerenje, a koje nije dostupno
namjeravanim korisnicima. Informacije o predmetu ispitivanja daju se
namjeravanim korisnicima u izvjeu s izraavanjem uvjerenja.
Angamani s izraavanjem uvjerenja temeljeni na tvrdnji

291.17 U angamanu s izraavanjem uvjerenja temeljenom na tvrdnji, lanovi tima za
izraavanje uvjerenja i revizorsko drutvo bit e neovisni o klijentu za kojeg se
izraava uvjerenje (stranka odgovorna za informacije o predmetu ispitivanja i
koja moe biti odgovorna za predmet ispitivanja). Takvi zahtjevi neovisnosti
zabranjuju odreene odnose izmeu lanova tima za izraavanje uvjerenja i (a)
direktora ili odgovornih osoba i (b) osoba u klijentu na poloaju da znaajno
utjeu na informacije o predmetu ispitivanja. Takoer, obavit e se utvrivanje
jesu li nastale prijetnje neovisnosti iz odnosa s osobama u klijentu na poloaju
da znaajno utjeu na predmet ispitivanja. Obavit e se ocjenjivanje vanosti
svake prijetnje za koju revizorsko drutvo ima razloga vjerovati da je nastala
zbog interesa i odnosa umreenog revizorskog drutva.4
291.18 U najveem broju sluajeva angamana s izraavanjem uvjerenja temeljenih na
tvrdnjama, odgovorna stranka je odgovorna i za informacije o predmetu
ispitivanja i za premet ispitivanja. Meutim, u nekim angamanima, odgovorna
stranka ne mora biti odgovorna za predmet ispitivanja. Na primjer, kada je
profesionalni raunovoa u javnoj praksi angairan kako bi obavio angaman s
izraavanjem uvjerenja u vezi s izvjeem o odrivosti prakse kompanije koji
je sastavio konzultant za zatitu okolia radi distribuiranja namjeravanim
korisnicima, konzultant za zatitu okolia je odgovorna stranka za informacije
o predmetu ispitivanja dok je kompanija odgovorna za predmet ispitivanja
(odrivu praksu).
291.19 U angamanima s izraavanjem uvjerenja temeljenim na tvrdnjama gdje je
odgovorna stranka odgovorna za informacije o predmetu ispitivanja, ali ne i za
predmet ispitivanja, lanovi tima za izraavanje uvjerenja i revizorsko drutvo
bit e neovisni o odgovornoj stranki koja je odgovorna za informacije o
predmetu ispitivanja (klijentu za kojeg se izraava uvjerenje). Osim toga,
4
Vidjeti toke 290.13 290.24 za upute o onome to tvori umreeno revizorsko drutvo.
113
obavit e se ocjenjivanje svake prijetnje za koju revizorsko drutvo ima razloga

vjerovati da nastaje uslijed interesa i odnosa izmeu lan tima za izraavanje
uvjerenja, revizorskog drutva, umreenog revizorskog drutva i stranke
odgovorne za predmet ispitivanja.
Angamani s izraavanjem uvjerenja s izravnim izvjeivanjem

291.20 U angamanu s izraavanjem uvjerenja s izravnim izvjeivanjem, lanovi
tima za izraavanje uvjerenja i revizorsko drutvo bit e neovisni o klijentu za
kojeg se izraava uvjerenje (stranka odgovorna za predmet ispitivanja). Obavit
e se ujedno ocjenjivanje svake prijetnje za koju revizorsko drutvo ima
razloga vjerovati da nastaje uslijed interesa i odnosa umreenog revizorskog
drutva.
Izvjea koja ukljuuju ogranienja uporabe i distribucije

291.21 U odreenim okolnostima, gdje izvjee s izraavanjem uvjerenja ukljuuje
ogranienje uporabe i distribucije, te pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz ove
toke i toke 291.22, zahtjevi neovisnosti iz ovog odjeljka mogu se izmijeniti.
Izmjene zahtjeva iz Odjeljka 291 doputene su ako su namjeravani korisnici
izvjea (a) upoznati sa svrhom, s informacijama o predmetu ispitivanja i
ogranienjima izvjea i (b) eksplicitno suglasni s primjenom izmijenjenih
zahtjeva neovisnosti. Namjeravani korisnici mogu stei saznanja o svrsi,
informacijama o predmetu ispitivanja i ogranienjima izvjea izravno ili
neizravno pomou svojih predstavnika koji imaju ovlast djelovati u njihovo
ime pri utvrivanju vrste i djelokruga angamana. Takvo sudjelovanje
poboljava mogunost revizorskog drutva da komunicira s namjeravanim
korisnicima o problematici neovisnosti, ukljuujui i o okolnostima koje su
relevantne za ocjenjivanje prijetnji neovisnosti i o primjenjivim zatitama
nunim za uklanjanje prijetnji ili njihovo smanjivanje na prihvatljivu razinu, te
da postigne dogovor o izmijenjenim zahtjevima neovisnosti koje treba
primijeniti.
291.22 Revizorsko drutvo e komunicirati (na primjer, kroz pismo o preuzimanju
angamana) s namjeravanim korisnicima o zahtjevima neovisnosti koje treba
primijeniti u vezi s obavljanjem angamana s izraavanjem uvjerenja. Ako su
namjeravani korisnici skupina korisnika (na primjer, vjerovnici u sporazumu o
sindiciranom kreditu) koji nisu posebno prepoznatljivi poimence u vrijeme dok
se ustanovljuju uvjeti angamana, takve e se korisnike kasnije upoznati sa
zahtjevima neovisnosti koje su dogovorili predstavnici (na primjer, tako to e
predstavnici omoguiti dostupnost pisma o preuzimanju angamana svim
korisnicima).
291.23 Ako revizorsko drutvo za istog klijenta ujedno izdaje neko izvjee s
izraavanjem uvjerenja koje ne ukljuuje ogranienje uporabe i distribucije,
odredbe toaka 291.25291.27 ne mijenjaju zahtjev da se primijene odredbe
toaka 291.1291.157 na taj angaman s izraavanjem uvjerenja. Ako
114
revizorsko drutvo za istog klijenta takoer izdaje revizijsko izvjee, neovisno

o tome ukljuuje li ono ogranienja uporabe i distribucije ili ih ne ukljuuje, na
taj revizijski angaman primijenit e se odredbe Odjeljka 290.
291.24 Izmjene zahtjeva Odjeljka 291 koje su doputene u prethodno navedenim
okolnostima opisane su u tokama 291.25291.27. U svim ostalim aspektima,
zahtijeva se postupanje u skladu s odredbama Odjeljka 291.
291.25 Kada su ispunjeni uvjeti iz toaka 291.21 i 291.22, relevantne odredbe iz
toaka 291.104291.132 primjenjuju se na sve lanove angairanog tima i
lanove njihove ue i najue obitelji. Osim toga, obavit e se utvrivanje jesu
li nastale prijetnje neovisnosti uslijed interesa i odnosa izmeu klijenta za
kojeg se izraava uvjerenje i ostalih lanova tima za izraavanje uvjerenja,
odnosno:
(a) onih koji daju konzultacije u vezi sa strunim pitanjima ili pitanjima,
transakcijama ili dogaajima specifinim za djelatnost; i
(b) onih koji obavljaju kontrolu kvalitete za angaman, ukljuujui i one
koji obavljaju pregled kontrole kvalitete angamana.
Pozivom na odredbe navedene u tokama 291.104291.132 takoer e se
obaviti ocjenjivanje svake prijetnje za koju angairani tim ima razloga
vjerovati da nastaje uslijed interesa i odnosa izmeu klijenta za kojeg se
izraava uvjerenje i ostalih osoba unutar revizorskog drutva koje mogu
izravno utjecati na ishod angamana s izraavanjem uvjerenja, ukljuujui i
onih koji preporuuju nagradu ili obavljaju izravni nadzor, upravljaju ili
pregledavaju rad partnera u angamanu s izraavanjem uvjerenja u vezi s
provoenjem angamana s izraavanjem uvjerenja.
291.26 ak i ako su ispunjeni uvjeti navedeni u tokama 291.21291.22, ako
revizorsko drutvo ima znaajan financijski interes, neovisno o tome je li on
izravan ili neizravan, u klijentu za kojeg se izraava uvjerenje, nastala prijetnja
temeljem osobnog interesa bila bi toliko znaajna da nema zatita koje bi je
umanjile na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, revizorsko drutvo nee imati
takav financijski interes. Osim toga, revizorsko drutvo postupit e u skladu s
ostalim primjenjivim odredbama ovog odjeljka opisanim u tokama 291.112
291.157.
291.27 Takoer e se obaviti ocjenjivanje svake prijetnje za koju revizorsko drutvo
ima razloga vjerovati da je nastala uslijed interesa i odnosa umreenog
revizorskog drutva.
Brojne odgovorne stranke

291.28 U nekim angamanima s izraavanjem uvjerenja, neovisno o tome jesu li
temeljeni na tvrdnji ili su s izravnim izvjeivanjem, mogu postojati brojne
odgovorne stranke. Pri odreivanju je li nuno primijeniti odredbe iz ovog
odjeljka na svaku odgovornu stranku u takvim angamanima, revizorsko
115
drutvo moe uzeti u obzir bi li neki interes ili odnos izmeu revizorskog
drutva ili lana tima za izraavanje uvjerenja i odreene stranke stvorili
prijetnju neovisnosti koja nije beznaajna ili nevana u kontekstu informacija o
predmetu ispitivanja. Pritom e se uzeti u obzir imbenici kao to su:
znaajnost informacija o predmetu ispitivanja (ili predmeta ispitivanja)
za koje je odgovorna odreena odgovorna stranka; i
razmjer javnog interesa povezanog s angamanom.
Ako revizorsko drutvo utvrdi da bi nastala prijetnja neovisnosti uslijed takvog
interesa ili odnosa s odreenom odgovornom strankom bila beznaajna ili
nevana, ne mora biti nuno primijeniti sve odredbe iz ovog odjeljka za tu
odgovornu stranku.
Dokumentacija
291.29 Dokumentacija prua dokaze za prosudbe profesionalnog raunovoe pri
stvaranju zakljuaka u vezi s potivanjem zahtjeva neovisnosti. Nepostojanje
dokumentacije nije odluujue u razmatranju je li revizorsko drutvo sagledalo
neko pitanje, kao ni u razmatranju je li ono neovisno.
Profesionalni raunovoa e dokumentirati zakljuke u vezi s postupanjem u
skladu sa zahtjevima neovisnosti i sutinu svake relevantne rasprave koja
podupire te zakljuke. U skladu s tim:
(a) kada se zahtijeva zatita kako bi se smanjila prijetnja na prihvatljivu
razinu, profesionalni raunovoa e dokumentirati vrstu prijetnje i
postavljene ili primijenjene zatite koje umanjuju tu prijetnju na
prihvatljivu razinu; i
(b) kada prijetnja zahtijeva posebne analize radi utvrivanja jesu li nune
zatite i profesionalni raunovoa zakljui da zatite nisu potrebne jer je
prijetnja ve na prihvatljivoj razini, profesionalni raunovoa e
dokumentirati vrstu prijetnje i logiku podlogu zakljuka.
Razdoblje angamana
291.30 Tijekom razdoblja angamana, kao i u razdoblju obuhvaenom informacijama
o predmetu ispitivanja, zahtijeva se neovisnost o klijentu za kojeg se izraava
uvjerenje. Razdoblje angamana poinje kada tim za izraavanje uvjerenja
zapone pruati uslugu s izraavanjem uvjerenja. Razdoblje angamana
zavrava kada je izdano izvjee s izraavanjem uvjerenja. Kada je angaman
takav da se obavlja iz razdoblja u razdoblje, on zavrava ili s obavijeu bilo
koje stranke da se prekida profesionalni odnos ili izdavanjem zavrnog
izvjea s izraavanjem uvjerenja, ovisno to je kasnije.
291.31 Kada subjekt postane klijent za kojeg se izraava uvjerenje tijekom ili poslije
razdoblja obuhvaenog informacijama o predmetu ispitivanja o kojima e
116
revizorsko drutvo izraziti zakljuak, revizorsko drutvo e utvrdit je li nastala

neka prijetnja neovisnosti:
(a) financijskim ili poslovnim odnosima s klijentom za kojeg se izraava
uvjerenje tijekom ili poslije razdoblja obuhvaenog informacijama o
predmetu ispitivanja, ali prije prihvaanja angamana s izraavanjem
uvjerenja; ili
(b) prethodnim uslugama pruenim klijentu za kojeg se izraava uvjerenje.
291.32 Ako je klijentu za kojeg se izraava uvjerenje bila pruena usluga bez
izraavanja uvjerenja tijekom ili poslije razdoblja obuhvaenog informacijama
o predmetu ispitivanja, ali prije nego to je tim za izraavanje uvjerenja
zapoeo s obavljanjem usluga s izraavanjem uvjerenja i usluga ne bi bila
doputena tijekom razdoblja angamana s izraavanjem uvjerenja, revizorsko
drutvo e ocijeniti svaku prijetnju neovisnosti koju stvara usluga. Ako svaka
od prijetnji nije na prihvatljivoj razini, angaman s izraavanjem uvjerenja e
se prihvatiti samo ako su primijenjene zatite kako bi se otklonila svaka
prijetnja ili smanjila na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zatita ukljuuju:
neukljuivanje osoblja koje je obavljalo uslugu bez izraavanja
uvjerenja u lanstvo tima za izraavanje uvjerenja;
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda poslova
izraavanja uvjerenja ili poslova bez izraavanja uvjerenja, ve prema
tome to je primjereno; ili
angairanje drugog revizorskog drutva kako bi ocijenilo rezultate
usluge bez izraavanja uvjerenja ili raspolaganje radom nekog drugog
revizorskog drutva kojim bi se ponovno obavila usluga bez izraavanja
uvjerenja u onoj mjeri u kojoj bi bilo nuno da revizorsko drutvo moe
preuzeti odgovornost za uslugu.
Meutim, ako usluga bez izraavanja uvjerenja nije bila dovrena i nije
izvedivo dovriti ili prekinuti uslugu prije poetka profesionalnih usluga u vezi
s angamanom s izraavanjem uvjerenja, revizorsko drutvo e prihvati takav
angaman s izraavanjem uvjerenja samo ako je uvjereno da:
(a) e usluga bez izraavanja uvjerenja biti dovrena u kratkom vremenu;
ili
(b) klijent ve ima aranman za prijenos u kratkom roku usluge na drugog
pruatelja usluge.
Tijekom razdoblja usluge, primijenit e se zatite kada su nune. Osim toga,
problem e se raspraviti s onima koji su zadueni za upravljanje.
Krenje odredbe ovog Odjeljka

291.33 Kada je otkriveno krenje odredbe ovog odjeljka, revizorsko drutvo e
prekinuti, obustaviti ili ukloniti interes ili odnos koji uzrokuje krenje i ocijenit
117
e vanost tog krenja i njegov utjecaj na objektivnost revizorskog drutva i

mogunost da izda izvjee s izraavanjem uvjerenja. Revizorsko drutvo e
utvrditi mogu li biti poduzete radnje koje se na zadovoljavajui nain bave
posljedicama krenja. U postupku tog odreivanja revizorsko drutvo e
koristiti profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razborita i obavijetena
trea stranka vjerojatno zakljuila, sagledavajui vanost krenja, radnje koje
treba poduzeti i sve specifine injenice i okolnosti poznate profesionalnom
raunovoi u to vrijeme, da bi objektivnost revizorskog drutva bila
kompromitirana i stoga ono ne bi moglo izdati izvjee s izraavanjem
uvjerenja.
291.34 Ako revizorsko drutvo odlui da nije mogue poduzeti radnje koje se na
informirati, im je prije mogue, stranku koja ga je angairala ili one koji su
zadueni za upravljanje, ve prema tome to je primjereno, i poduzeti radnje
nune za prekidanje angamana s izraavanjem uvjerenja u skladu sa svakim
angamana s izraavanjem uvjerenja.
291.35 Ako revizorsko drutvo odlui da je mogue poduzeti radnje koje se na
raspraviti sa strankom koja ga je angairala ili onima koji su zadueni za
upravljanje, ve prema tome to je primjereno, problematiku krenja i radnji
koje je poduzelo ili predloilo da se poduzmu. Revizorsko drutvo e
pravodobno raspraviti krenje i predloene radnje uzimajui u obzir okolnosti
angamana i krenje.
291.36 Ako stranka koja je angairala tvrtku ili oni koji su zadueni za upravljanje, ve
prema tome to je primjereno, nisu suglasni da se radnje na zadovoljavajui
nain bave posljedicama krenja, revizorsko drutvo e poduzeti radnje nune
za prekidanje angamana s izraavanjem uvjerenja, u skladu sa svakim
angamana s izraavanjem uvjerenja.
291.37 Revizorsko drutvo e dokumentirati svako krenje, poduzete radnje, donesene
kljune odluke i sva pitanja raspravljena s onima koji su zadueni za
upravljanje te sve rasprave s tijelom lanice, relevantnim regulatorom ili
nadzornim tijelom. Kada revizorsko drutvo nastavlja s angamanom s
izraavanjem uvjerenja, pitanja koja trebaju biti dokumentirana ukljuuju i
zakljuak da, prema profesionalnoj prosudbi revizorskog drutva, objektivnost
nije bila kompromitirana i obrazloenje zato se za poduzete radnje smatra da
se na zadovoljavajui nain bave posljedicama krenja tako da revizorsko
drutvo moe izdati izvjee s izraavanjem uvjerenja.
118
Primjena pristupa prema konceptualnom okviru na neovisnost

291.100 Toke 291.104291.157 opisuju odreene okolnosti i odnose koji stvaraju, ili
mogu stvoriti, prijetnje neovisnosti. Toke opisuju mogue prijetnje i vrste
zatita koje mogu biti primjerene za uklanjanje prijetnji ili njihovo
smanjivanje na prihvatljivu razinu te navode odreene situacije gdje nema
zatita koje bi mogle umanjiti prijetnje na prihvatljivu razinu. Ove toke ne
opisuju sve okolnosti i odnose koji stvaraju, ili mogu stvoriti, prijetnju
neovisnosti. Revizorsko drutvo i lanovi tima za izraavanje uvjerenja
ocijenit e posljedice slinih, iako razliitih, okolnosti i odnosa te odrediti
mogu li zatite, ukljuujui i zatite iz toaka 200.11200.14, biti
primijenjene kada je to nuno za uklanjanje prijetnji neovisnosti ili njihovo
291.101 Toke pokazuju kako se pristup prema konceptualnom okviru primjenjuje u
angamanima s izraavanjem uvjerenja te ih treba itati povezano s tokom
291.28 koja objanjava da u veini angamana s izraavanjem uvjerenja
postoji jedna odgovorna stranka i da je ona klijent za kojeg se izraava
uvjerenje. Meutim, u nekim angamanima s izraavanjem uvjerenja postoje
dvije ili vie odgovornih stranaka. U takvim okolnostima, obavit e se
ocjenjivanje svake prijetnje za koju revizorsko drutvo ima razloga vjerovati
da nastaje zbog interesa i odnosa izmeu lana tima za izraavanje uvjerenja,
revizorskog drutva, umreenog revizorskog drutva i stranke odgovorne za
predmet ispitivanja. Za izvjea s izraavanjem uvjerenja koja ukljuuju
ogranienja uporabe i distribucije, toke treba itati u kontekstu toaka
291.21291.27.
291.102 Tumaenje 2005-01 prua daljnje upute za primjenjivanje zahtjeva
neovisnosti iz ovog odjeljka u angamanima s izraavanjem uvjerenja.
291.103 Toke 291.104291.119 sadre poziv na znaajnost financijskog interesa,
zajma ili garancije ili vanost poslovnog odnosa. Za svrhu odreivanja je li
neki takav interes znaajan za neku osobu, u obzir se moe uzeti zbrojna neto
vrijednost osobe i lanova njezine najue obitelji.
Financijski interesi
291.104 Postojanje financijskog interesa u nekom klijentu za kojeg se izraava
uvjerenje moe stvoriti prijetnju temeljem osobnog interesa. Postojanje i
vanost stvorene prijetnje ovisi o:
(a) ulozi osobe koja ima financijski interes,
(b) je li financijski interes izravan ili neizravan, i
(c) znaajnosti financijskog interesa.
291.105 Financijske interese mogue je imati preko posrednika (na primjer,
zajednikog investicijskog tijela, skrbnitva ili zaklade). Odreivanje jesu li
takvi financijski interesi izravni ili neizravni ovisit e o tome ima li imatelj
119
koristi kontrolu nad investicijskim tijelom ili mogunost da utjee na

ulagateljske odluke tog tijela. Kada postoji kontrola nad investicijskim
tijelom ili mogunost utjecanja na ulagateljske odluke, ovaj Kodeks definira
da je taj financijski interes izravni financijski interes. Nasuprot tome, kada
imatelj koristi nema kontrolu nad investicijskim tijelom ili mogunost
utjecanja na ulagateljske odluke tog tijela, ovaj Kodeks definira da je taj
financijski interes neizravan financijski interes.
291.106 Ako bi lan za izraavanje uvjerenja, lan najue obitelji te osobe ili
revizorsko drutvo imali izravni financijski interes ili znaajan neizravni
financijski interes u klijentu za kojeg se izraava uvjerenje, nastale prijetnje
temeljem osobnog interesa bile bi toliko znaajne da nema zatite koja bi
smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga, izravni financijski
interes ili znaajan neizravni financijski interes u klijentu nee imati nitko od
sljedeih: lan tima za izraavanje uvjerenja, lan najue obitelji te osobe ili
revizorsko drutvo.
291.107 Kada lan tima za izraavanje uvjerenja ima lana ue obitelji za kojeg lan
tima za izraavanje uvjerenja zna da ima izravni financijski interes ili
znaajan neizravni financijski interes u klijentu za kojeg se izraava
uvjerenje, nastala je prijetnja temeljem osobnog interesa. Vanost prijetnje
vrsta odnosa izmeu lana tima za izraavanje uvjerenja i ueg lana
obitelji; i
znaajnosti financijskog interesa lanu ue obitelji.
da lan ue obitelji prestane raspolagati, im je to izvedivo, svim
financijskim interesom ili dovoljnim dijelom neizravnog financijskog
interesa tako da preostali interes vie nije znaajan;
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda posla lana tima
za izraavanje uvjerenja; ili
iskljuivanje osobe iz tima za izraavanje uvjerenja.
291.108 Ako bi lan tima za izraavanje uvjerenja, lan najue obitelji te osobe ili
revizorsko drutvo imali izravni ili znaajan neizravni financijski interes u
subjektu koji ima kontrolni udjel u klijentu za kojeg se izraava uvjerenje, i
klijent je znaajan subjektu, nastala prijetnja temeljem osobnog interesa bila
bi toliko znaajna da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu
razinu. Zbog toga, takav financijski interes nee imati nitko od sljedeih: lan
tima za izraavanje uvjerenja, lan najue obitelji te osobe i revizorsko
drutvo.
120
291.109 Kada u svojstvu skrbnika revizorsko drutvo ili lan tima za izraavanje
uvjerenja ili lan najue obitelji te osobe imaju izravni financijski interes ili
znaajan neizravni financijski interes u klijentu za kojeg se izraava
uvjerenje, stvara se prijetnja temeljem osobnog interesa. Takav se interes
nee imati osim ako:
(a) ni skrbnik, ni lan najue obitelji skrbnika, ni revizorsko drutvo nisu
korisnici skrbnitva;
(b) interes u klijentu za kojeg se izraava uvjerenje koji se dri u
skrbnitvu nije znaajan za skrbnika;
(c) skrbnitvom se ne moe imati znaajan utjecaj na klijenta za kojeg se
izraava uvjerenje; i
(d) skrbnik, lan najue obitelji skrbnika ili revizorsko drutvo ne mogu
znaajno utjecati na neku odluku o ulaganju koja ukljuuje financijski
interes u klijentu za kojeg se izraava uvjerenje.
291.110 lanovi tima za izraavanje uvjerenja e utvrditi je li nastala prijetnja
temeljem osobnog interesa zbog znanog financijskog interesa u klijentu za
kojeg se izraava uvjerenje koji imaju druge osobe ukljuujui:
(a) partnere i profesionalne osobe zaposlene u revizorskom drutvu,
razliite od onih koje su prethodno navedene ili lanove njihove
najue obitelji; i
(b) osobe s bliskim osobnim odnosom s lanom tima za izraavanje
uvjerenja.
Stvaraju li ti interesi prijetnje temeljem osobnog interesa ovisit e o
organizacijska i poslovna struktura revizorskog drutva te njezina
struktura izvjetavanja; i
vrsta odnosa izmeu osobe i lana tima za izraavanje uvjerenja.
iskljuivanje lana tima za izraavanje uvjerenja s osobnim odnosom
iz tima za izraavanje uvjerenja;
iskljuivanje lana tima za izraavanje uvjerenja iz svakog znaajnog
donoenja odluka u vezi s angamanom za izraavanje uvjerenja; ili
postojanje profesionalnog raunovoe koji pregledava rad lana tima
za izraavanje uvjerenja.
291.111 Ako revizorsko drutvo ili lan tima za izraavanje uvjerenja ili lan najue
obitelji te osobe primaju izravni financijski interes ili znaajan neizravni
121
financijski interes u nekom klijentu za kojeg se izraava uvjerenje, na

primjer, kroz nasljedstvo, poklone ili kao posljedicu spajanja i dranje takvog
interesa ne bi bilo doputeno prema ovom odjeljku, tada:
(a) ako interes prima revizorsko drutvo, odmah e se prestati raspolagati
financijskim interesom ili e se prestati raspolagati dovoljnim dijelom
znaajan;
(b) ako interes prima lan tima za izraavanje uvjerenja ili lan najue
obitelji te osobe, osoba koja prima financijski interes odmah e
prestati raspolagati financijskim interesom ili e prestati raspolagati
dovoljnim iznosom neizravnog financijskog interesa tako da preostali
interes vie nije znaajan.
Zajmovi i garancije
291.112 Zajam ili garancija za zajam, lanu tima za izraavanje uvjerenja ili lanu
najue obitelji te osobe ili revizorskom drutvu, od nekog klijenta za kojeg se
izraava uvjerenje koji je banka ili slina institucija mogu stvoriti prijetnju
neovisnosti. Ako zajam ili garancija ne bi bili dani prema uobiajenim
postupcima, uvjetima i zahtjevima pozajmljivanja, nastala bi prijetnja
temeljem osobnog interesa koja bi bila toliko znaajna da nema zatite koja
bi mogla smanjiti prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, lan tima
za izraavanje uvjerenje ili lan najue obitelji te osobe ili revizorsko drutvo
nee prihvatiti takav zajam ili garanciju.
291.113 Ako je dan zajam revizorskom drutvu od nekog klijenta za kojeg se izraava
uvjerenje koji je banka ili slina institucija, prema uobiajenim postupcima,
uvjetima i zahtjevima pozajmljivanja i zajam je znaajan klijentu za kojeg se
izraava uvjerenje ili revizorskom drutvu koji primi kredit, moe biti
mogue primijeniti zatite za smanjivanje prijetnje temeljem osobnog
interesa na prihvatljivu razinu. Primjer takve zatite je da rad pregleda
profesionalni raunovoa iz umreenog revizorskog drutva koji nije
ukljuen u angaman s izraavanjem uvjerenja niti je primio kredit.
291.114 Zajam, ili garancija za zajam, od klijenta za kojeg se izraava uvjerenje koji
je banka ili slina institucija, lanu tima za izraavanje uvjerenja ili lanu
najue obitelji te osobe, ne stvaraju prijetnju neovisnosti ako su kredit ili
garancija odobreni prema uobiajenim postupcima, uvjetima i zahtjevima
pozajmljivanja. Primjeri takvih kredita ukljuuju stambene hipotekarne
kredite, dozvoljeni minus na raunima (okvirne kredite), kredite za
automobile i dozvoljeni minus na karticama.
291.115 Ako bi revizorsko drutvo ili lan tima za izraavanje uvjerenja ili lan najue
obitelji te osobe prihvatili zajam, ili bi imali garanciju za posudbu, od klijenta
za kojeg se izraava uvjerenje koji nije banka ili slina institucija, nastala
prijetnja temeljem osobnog interesa bila bi toliko znaajna da nema zatite
122
koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu razinu, osim ako su zajam ili

garancija neznaajni za revizorsko drutvo ili lana tima za izraavanje
uvjerenja i lana najue obitelji, kao i za klijenta.
291.116 Slino tome, ako bi revizorsko drutvo ili lan tima za izraavanje uvjerenja
ili lan najue obitelji te osobe odobrili zajam klijentu za kojeg se izraava
uvjerenje ili bi garantirali za njegov zajam, nastala prijetnja temeljem
osobnog interesa bila bi toliko znaajna da nema zatite koja bi smanjila
prijetnju na prihvatljivu razinu, osim ako su zajam ili garancija neznaajni za
revizorsko drutvo ili lana tima za izraavanje uvjerenja i lana najue
obitelji, kao i za klijenta.
291.117 Ako revizorsko drutvo ili lan tima za izraavanje uvjerenja ili lan najue
obitelji te osobe imaju depozite ili brokerski raun kod klijenta za kojeg se
izraava uvjerenje koji je banka, broker ili slina institucija, ne nastaje
prijetnja neovisnosti ako se depozit ili raun vodi prema uobiajenim
komercijalnim uvjetima.
Poslovni odnosi
291.118 Bliski poslovni odnos izmeu revizorskog drutva ili lana tima za
izraavanje uvjerenja ili lana najue obitelji te osobe i klijenta za kojeg se
izraava uvjerenje ili njegovog menadmenta, nastaje iz komercijalnog
odnosa ili zajednikog financijskog interesa i moe stvoriti prijetnje
temeljem osobnog interesa ili prijetnje temeljem zblienosti. Primjeri takvih
odnosa ukljuuju:
postojanje financijskih interesa u zajednikom pothvatu s klijentom ili
vlasnikom koji ima kontrolu, direktorom, odgovornom osobom ili
drugom osobom koja obavlja vie menaderske poslove za tog
klijenta;
aranmane koji objedinjavaju jednu ili vie usluga ili proizvoda
revizorskog drutva s jednom ili vie usluga ili proizvoda klijenta i s
kojima se trguje u paketu u kojem se poziva na obje stranke; i
distribucijske ili marketinke aranmane prema kojima revizorsko
drutvo distribuira ili prodaje proizvode ili usluge klijenta, ili klijent
distribuira ili prodaje proizvode ili usluge revizorskog drutva.
Osim ako neki financijski interes ne bi bio beznaajan i poslovni odnos
nevaan revizorskom drutvu i klijentu ili njegovom menadmentu, nastala
prijetnja bila bi toliko znaajna da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na
prihvatljivu razinu. Stoga, osim ako financijski interes nije beznaajan i
poslovni odnos nije nevaan, nee se ui u poslovni odnos ili e se on
smanjiti do razine nevanosti ili e se prekinuti.
123
U sluaju lana tima za izraavanje uvjerenja, osim ako neki financijski

interes nije beznaajan i poslovni odnos nije nevaan tom lanu, osobu e se
maknuti iz tima za izraavanje uvjerenja.
Ako postoji poslovni odnos izmeu lana najue obitelji lana tima za
izraavanje uvjerenja i klijenta za kojeg se izraava uvjerenje ili njegovog
menadmenta, ocijenit e se vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite
291.119 Kupovanje roba i usluga od nekog klijenta za kojeg se izraava uvjerenje
koje obavi revizorsko drutvo ili lan tima za izraavanje uvjerenja ili lan
najue obitelji te osobe, obino ne stvara prijetnju neovisnosti ako se
transakcija odvije kroz uobiajeni tijek poslovanja i odmak koji imaju
neovisne osobe. Meutim, takve transakcije mogu biti takvog sadraja ili
veliine da stvaraju prijetnju temeljem osobnog interesa. Ocijenit e se
vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to nuno za
smanjivanje veliine transakcije ili odustajanje od nje; ili
iskljuivanje osobe iz tima za izraavanje uvjerenja.
Obiteljski i osobni odnosi

291.120 Obiteljski i osobni odnosi izmeu lana tima za izraavanje uvjerenja i
direktora ili odgovorne osobe ili odreenih uposlenika (ovisno o njihovim
ulogama) klijenta za kojeg se izraava uvjerenje mogu stvoriti prijetnje
temeljem osobnog interesa, prijetnje temeljem zblienosti i prijetnje uslijed
zastraenosti. Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o brojnim
imbenicima, ukljuujui o odgovornostima osobe u timu za izraavanje
uvjerenja, ulozi lana obitelji ili druge osobe unutar klijenta te o bliskosti
odnosa.
291.121 Kada je lan najue obitelji lana tima za izraavanje uvjerenja:
(a) direktor ili odgovorna osoba klijenta za kojeg se izraava uvjerenje,
ili
(b) zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na informacije o
predmetu ispitivanja u angamanu s izraavanjem uvjerenja,
ili je bio na takvom poloaju tijekom bilo kojeg razdoblja obuhvaenog
angamanom ili informacijama o predmetu ispitivanja, prijetnje neovisnosti
mogu se samo smanjiti na prihvatljivu razinu iskljuivanjem osobe iz tima za
izraavanje uvjerenja. Bliskost odnosa je takva da nema drugih zatita koje bi
smanjile prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, ni jedna osoba koja
ima takav odnos nee biti lan tima za izraavanje uvjerenja.
124
291.122 Prijetnje neovisnosti nastaju kada je lan najue obitelji lana tima za
izraavanje uvjerenja zaposlenik na poloaju da znaajno utjee na predmet
ispitivanja koji se odnosi na angaman. Vanost prijetnje ovisit e o
poloaj koji ima lan najue obitelji; i
uloga koju profesionalna osoba ima u timu za izraavanje uvjerenja.
iskljuivanje osobe iz tima za izraavanje uvjerenja; ili
strukturiranje odgovornosti tima za izraavanje uvjerenja tako da
profesionalna osoba ne radi s pitanjima koja su u nadlenosti lana
najue obitelji.
291.123 Prijetnje neovisnosti nastaju kada je lan ue obitelji lana tima za
izraavanje uvjerenja:
direktor ili odgovorna osoba klijenta za kojeg se izraava uvjerenje;
ili
zaposlenik na poloaju da ima znaajan utjecaj na informacije iz
predmeta ispitivanja u angamanu s izraavanjem uvjerenja.
vrsta odnosa izmeu lana tima za izraavanje uvjerenja i lana ue
obitelji;
poloaj koji ima lan ue obitelji; i
uloge profesionalne osobe u timu za izraavanje uvjerenja.
profesionalna osoba ne radi s pitanjima koja su u nadlenosti lana
ue obitelji.
291.124 Prijetnje neovisnosti nastaju kada lan tima za izraavanje uvjerenja ima
bliski odnos s osobom koja nije lan najue ili ue obitelji, nego je direktor
ili odgovorna osoba ili zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na
informacije iz predmeta ispitivanja u angamanu s izraavanjem uvjerenja.
lan tima za izraavanje uvjerenja koji ima takav odnos posavjetovat e se u
125
skladu s politikama i postupcima revizorskog drutva. Vanost prijetnje ovisit

e o imbenicima kao to su:
vrsta odnosa izmeu osobe i lana tima za izraavanje uvjerenja;
poloaj koji osoba ima kod klijenta; i
uloga profesionalne osobe u timu za izraavanje uvjerenja.
iskljuivanje profesionalne osobe iz tima za izraavanje uvjerenja; ili
profesionalna osoba ne radi s pitanjima koja su u nadlenosti osobe s
kojom ima bliski odnos.
291.125 Prijetnje temeljem osobnog interesa, prijetnje temeljem zblienosti ili
prijetnje uslijed zastraenosti mogu nastati iz osobnog ili obiteljskog odnosa
izmeu (a) partnera ili zaposlenika revizorskog drutva koji nije lan tima za
izraavanje uvjerenja i (b) direktora ili odgovorne osobe klijenta za kojeg se
izraava uvjerenje ili zaposlenika na poloaju sa znaajnim utjecajem na
Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su:
vrsta odnosa izmeu partnera ili zaposlenika revizorskog drutva i
direktora ili odgovorne osobe ili zaposlenika klijenta;
meusobni odnos partnera ili zaposlenika revizorskog drutva s
timom za izraavanje uvjerenja;
poloaj partnera ili zaposlenika unutar revizorskog drutva; i
poloaj koji osoba ima unutar klijenta.
strukturiranje odgovornosti partnera ili zaposlenika kako bi se
smanjio svaki mogui utjecaj na angaman s izraavanjem uvjerenja;
ili
postojanje profesionalnog raunovoe koji pregledava obavljeni
relevantni posao u vezi s izraavanjem uvjerenja.
Zapoljavanje kod klijenta za kojeg se izraavaju uvjerenja

291.126 Prijetnje temeljem zblienosti ili prijetnje uslijed zastraenosti mogu nastati
ako je direktor ili odgovorna osoba klijenta za kojeg se izraava uvjerenje ili
zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na informacije iz predmeta
126
ispitivanja u angamanu s izraavanjem uvjerenja bio lan tima za

izraavanje uvjerenja ili partner revizorskog drutva.
291.127 Ako se bivi lan tima za izraavanje uvjerenja ili partner revizorskog
drutva pridruio klijentu za kojeg se izraava uvjerenje na takvom poloaju,
postojanje i vanost svake prijetnje temeljem zblienosti ili prijetnje
temeljem zastraenosti ovisit e o imbenicima kao to su:
(a) poloaj koji osoba ima u klijentu;
(b) ukljuenost koju e osoba imati u vezi s timom za izraavanje
uvjerenja;
(c) protek vremena od kada je osoba bila lan revizijskog tima ili partner
revizorskog drutva; i
(d) prijanji poloaj osobe unutar tima za izraavanje uvjerenja ili
revizorskog drutva, na primjer, je li osoba bila zaduena za redovito
kontaktiranje s klijentovim menadmentom ili s onima koji su
zadueni za upravljanje.
U svim sluajevima, osoba nee nastaviti sudjelovati u poslovanju ili
profesionalnim aktivnostima revizorskog drutva.
to nuno za otklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu
zakljuivanje aranmana tako da osoba nema pravo na bilo kakvu
korist ili plaanje od revizorskog drutva, osim ako je u skladu s
nepromjenjivim ranije utvrenim aranmanima;
zakljuivanje aranmana tako da bilo koji iznos koji se duguje osobi
nije znaajan za revizorsko drutvo;
mijenjanje plana za angaman s izraavanjem uvjerenja;
dodjeljivanje osoba timu za izraavanje uvjerenja, koje imaju
dostatno iskustvo u odnosu na osobu koja se pridruila klijentu; ili
postojanje profesionalnog raunovoe koji pregledava posao biveg
lana tima za izraavanje uvjerenja.
291.128 Ako se bivi partner revizorskog drutva ranije pridruio subjektu na takvom
poloaju i subjekt naknadno postane klijent revizorskog drutva za kojeg se
izraava uvjerenje, ocijenit e se vanost svake prijetnje neovisnosti i
291.129 Prijetnja temeljem osobnog interesa nastaje kada lan tima za izraavanje
uvjerenja sudjeluje u angamanu s izraavanjem uvjerenja, znajui pritom da
e se, ili se moe, lan revizijskog tima pridruiti klijentu u neko doba u
127
budunosti. Politike i postupci revizorskog drutva e od lanova tima za

izraavanje uvjerenja zahtijevati da obavijeste revizorsko drutvo kada
zaponu pregovore o zapoljavanju s klijentom. Po primitku takve obavijesti,
ocijenit e se vanost prijetnje i primijenit e se zatite kada je to nuno za
pregled svake vane prosudbe koju je obavila ta osoba dok je bila u
timu.
Nedavno djelovanje u klijentu za kojeg se izraava uvjerenje
prijetnje temeljem zblienosti mogle bi nastati ako je lan tima za izraavanje
uvjerenja nedavno radio kao direktor, odgovorna osoba ili zaposlenik klijenta
za kojeg se izraava uvjerenje. To bi bio sluaj kada bi, na primjer, lan tima
za izraavanje uvjerenja trebao ocijeniti elemente informacija iz predmeta
ispitivanja koje je lan tima za izraavanje uvjerenja bio pripremao dok je
radio kao zaposlenik klijenta.
291.131 Ako je, tijekom razdoblja obuhvaenog izvjeem s izraavanjem uvjerenja,
lan tima za izraavanje uvjerenja bio radio kao direktor ili odgovorna osoba
klijenta revizije ili je bio zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na
informacije iz predmeta ispitivanja u angamanu s izraavanjem uvjerenja,
nastala prijetnja bila bi toliko znaajna da nema zatite koja bi smanjila
prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, takve se osobe nee
rasporediti u tim za izraavanje uvjerenja.
prijetnje temeljem zblienosti mogu nastati ako je, prije razdoblja
obuhvaenog izvjeem s izraavanjem uvjerenja, lan tima za izraavanje
uvjerenja radio kao direktor ili odgovorna osoba klijenta za kojeg se izraava
uvjerenje ili je bio zaposlenik na poloaju sa znaajnim utjecajem na
Na primjer, takve bi prijetnje nastale ako bi trebalo ocjenjivati u tekuem
razdoblju, kao dio angamana s izraavanjem uvjerenja, odluke ili posao koje
je osoba bila donijela, odnosno obavila u ranijem razdoblju dok je bila
zaposlena u klijentu. Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o
poloaj koji je osoba imala u klijentu;
protek vremena od kada je osoba napustila klijenta; i
uloga profesionalne osobe u timu za izraavanje uvjerenja.
128
Primjer takve zatite je obavljanje pregleda posla koji je osoba obavila kao
lan tima za izraavanje uvjerenja.
Rad u svojstvu direktora ili odgovorne osobe klijenta za kojeg se izraava
uvjerenje
291.133 Ako partner ili zaposlenik revizorskog drutva radi kao direktor ili odgovorna
osoba klijenta za kojeg se izraava uvjerenje, nastale prijetnje temeljem
samoprovjere i prijetnje temeljem osobnog interesa bile bi toliko znaajne da
nema zatite koja bi umanjila prijetnje na prihvatljivu razinu. U skladu s tim,
nijedan partner ili zaposlenik nee raditi kao direktor ili odgovorna osoba
klijenta revizije.
291.134 Poloaj tajnika ima razliite uinke u razliitim zakonodavstvima. Dunosti
mogu biti u rasponu od administrativnih dunosti, kao to su kadrovski
menadment i odravanje evidencija i registara kompanije, do dunosti toliko
razliitih, kao to su osiguravanje da kompanija postupa u skladu s
regulativama ili pruanje savjeta za pitanja iz problematike korporativnog
upravljanja. Uobiajeno, smatra se da taj poloaj podrazumijeva blisku
povezanost sa subjektom.
291.135 Ako partner ili zaposlenik revizorskog drutva radi kao tajnik za nekog
klijenta za kojeg se izraava uvjerenje, nastaju prijetnje temeljem
samoprovjere i prijetnje temeljem propagiranja koje bi uglavnom bile toliko
znaajne da nema zatite koja bi smanjila prijetnje na prihvatljivu razinu.
Unato toki 291.133, kada je takva praksa izriito doputena lokalnim
zakonom, profesionalnim pravilima ili je naprosto takva praksa te pod
uvjetom da menadment donosi sve relevantne odluke, dunosti i aktivnosti
bit e ograniene na one rutinske i administrativne prirode, kao to su
pripremanje zapisnika i odravanje dokumentacije u vezi s poreznim
prijavama i objavljivanjem financijskih izvjetaja. U takvim okolnostima,
ocijenit e se vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to
nuno za otklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu.
291.136 Obavljanje rutinskih administrativnih usluga kako bi se poduprle tajnike
funkcije kompanije ili pruanje savjeta u vezi s tajnikim administrativnim
pitanjima uglavnom ne stvaraju prijetnju neovisnosti, sve dok menadment
klijenta donosi relevantne odluke.
Duga povezanost iskusnijeg osoblja s klijentom za kojeg se izraava

uvjerenje
291.137 Prijetnje temeljem zblienosti i prijetnje temeljem osobnog interesa nastaju
koritenjem istog iskusnog osoblja u angamanu s izraavanjem uvjerenja
tijekom dugog razdoblja. Vanost prijetnje ovisit e o imbenicima kao to
su:
koliko dugo je osoba bila lan tima s izraavanjem uvjerenja;
129
uloga osobe u timu s izraavanjem uvjerenja;

struktura revizorskog drutva;
vrsta angamana s izraavanjem uvjerenja;
je li se mijenjao klijentov tim menadera; i
jesu li se mijenjale vrste ili sloenost informacija iz predmeta
ispitivanja.
Ocijenit e se vanost prijetnji i primijenit e se zatite kada je to nuno za
uklanjanje prijetnji ili njihovo smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjeri
rotiranje iskusnijeg osoblja tima za izraavanje uvjerenja;
postojanje profesionalnog raunovoe koji nije bio lan tima za
izraavanje uvjerenja radi pregleda posla iskusnijeg osoblja; ili
angamana. 291
Pruanje usluga koje ne ukljuuju izraavanje uvjerenja klijentu za

kojeg se izraava uvjerenje
291.138 Revizorska drutva uobiajeno pruaju svojim klijentima za koje se
izraavaju uvjerenja raznovrsne usluge koje ne ukljuuju izraavanje
uvjerenja, koje su u skladu s njihovim vjetinama i strunou. Pruanje
usluga koje ne ukljuuju izraavanje uvjerenja moe, meutim, stvoriti
prijetnje neovisnosti revizorskom drutvu ili lanovima tima za izraavanje
uvjerenja. Nastale prijetnje su najee prijetnje temeljem samoprovjere,
prijetnje temeljem osobnog interesa i prijetnje temeljem propagiranja.
291.139 Kada posebna uputa za odreenu uslugu bez izraavanja uvjerenja nije
ukljuena u ovom odjeljku, kod ocjenjivanja konkretnih okolnosti primijenit
e se konceptualni okvir.
291.140 Prije nego to revizorsko drutvo prihvati angaman za pruanje usluge bez
izraavanja uvjerenja klijentu za kojeg se izraava uvjerenje, utvrdit e se bi
li pruanje takve usluge stvorilo prijetnju neovisnosti. U ocjenjivanju
vanosti svake prijetnje nastale uslijed odreene usluge bez izraavanja
uvjerenja, pozornost e se usmjeriti na svaku prijetnju za koju tim za
izraavanje uvjerenja ima razloga vjerovati da je nastala pruanjem drugih
povezanih usluga koje ne ukljuuju izraavanje uvjerenja. Ako je nastala
prijetnja koja se primjenom zatita ne moe umanjiti na prihvatljivu razinu,
nee se pruiti usluga bez izraavanja uvjerenja.
291.141 Menadment subjekta obavlja mnoge aktivnosti pri rukovoenju subjektom u
najboljem interesu dionika subjekta. Nije mogue specificirati svaku
130
aktivnost za koju menadment snosi odgovornost. Meutim, odgovornosti

menadmenta ukljuuju voenje i usmjeravanje subjekta, ukljuujui i
donoenje znaajnih odluka u vezi sa stjecanjem, naputanjem i kontrolom
ljudskih, financijskih, fizikih i nematerijalnih resursa.
291.142 Je li neka aktivnost iz domene odgovornosti menadmenta, ovisi o
okolnostima i zahtijeva prosuivanje. Primjeri aktivnosti za koje bi se
uobiajeno smatrale da su iz domene odgovornosti menadmenta ukljuuju:
usmjeravanje i prihvaanje odgovornosti za djelovanje subjektovih
zaposlenika;
treba provesti; i
preuzimanje odgovornosti za oblikovanje, uvoenje i odravanje
unutarnjih kontrola.
291.143 Za aktivnosti koje su rutinske i administrativne ili koje ukljuuju nevana
pitanja uobiajeno se ne smatra da su u domeni odgovornosti menadmenta.
Na primjer, izvoenje nevane transakcije koju je bio odobrio menadment
ili praenje datuma u vezi sa zakonom propisanom obvezom podnoenja
obrauna ili savjetovanje klijenta za kojeg se izraava uvjerenje o tim
datumima ne smatraju se odgovornou menadmenta. Nadalje, pruanje
savjeta i preporuka kako bi se pomoglo menadmentu u ispunjavanju
njegovih odgovornosti nije preuzimanje odgovornosti menadmenta.
291.144 Preuzimanje odgovornosti menadmenta kod nekog klijenta za kojeg se
izraava uvjerenje moe stvoriti prijetnje neovisnosti. Ako bi revizorsko
drutvo preuzelo odgovornost menadmenta kao dio usluge s izraavanjem
uvjerenja, nastale prijetnje bile bi toliko znaajne da nema zatita koje bi
smanjile prijetnje na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, u pruanju usluga s
izraavanjem uvjerenja nekom klijentu za kojeg se izraava uvjerenje,
revizorsko drutvo nee preuzeti odgovornosti menadmenta kao dio usluge
za izraavanje uvjerenja. Ako revizorsko drutvo preuzme odgovornost
menadmenta kao dio neke druge usluge pruene klijentu za kojeg se
izraava uvjerenje, ono treba osigurati da odgovornost nije u vezi s
predmetom ispitivanja i s informacijama iz predmeta ispitivanja u
angamanu s izraavanjem uvjerenja koji obavlja revizorsko drutvo.
291.145 Kako bi se izbjegao rizik prihvaanja odgovornosti menadmenta u vezi s
predmetom ispitivanja ili s informacijama iz predmeta ispitivanja u
angamanu s izraavanjem uvjerenja, revizorsko drutvo e se uvjeriti da je
lan menadmenta odgovoran za stvaranje znaajnih prosudbi i donoenje
odluka koje su stvarna odgovornost menadmenta, za ocjenjivanje rezultata
usluge i za prihvaanje odgovornosti za aktivnosti koje treba poduzeti
131
temeljem rezultata usluge. To smanjuje rizik da revizorsko drutvo nesvjesno

stvori neku znaajnu prosudbu ili odluku u ime menadmenta. Taj se rizik
dodatno smanjuje kada revizorsko drutvo prua klijentu mogunost
stvaranja prosudbi i odluka temeljenih na objektivnim i transparentnim
analizama i prezentacijama problema.
Ostala razmatranja
291.146 Prijetnje neovisnosti mogle bi nastati kada revizorsko drutvo prua uslugu
bez izraavanja uvjerenja u vezi s informacijama iz predmeta ispitivanja u
angamanu s izraavanjem uvjerenja. U takvim sluajevima, obavit e se
ocjenjivanje vanosti povezanosti revizorskog drutva s informacijama iz
predmeta ispitivanja u angamanu s izraavanjem uvjerenja i utvrdit e se
moe li se primjenom zatite smanjiti na prihvatljivu razinu bilo koja
prijetnja temeljem samoprovjere.
291.147 Prijetnja temeljem samoprovjere mogla bi nastati ako je revizorsko drutvo
ukljueno u pripremanje informacija iz predmeta ispitivanja koje su kasnije
Na primjer, prijetnja temeljem samoprovjere nastala bi ako revizorsko
drutvo razvija i priprema prospektivne financijske informacije i kasnije
izraava uvjerenje o tim informacijama. Prema tome, revizorsko drutvo e
ocijeniti vanost svake prijetnje temeljem samoprovjere nastale pruanjem
takvih usluga i primijeniti zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili
njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu.
291.148 Kada revizorsko drutvo obavlja vrednovanje koje ini dio informacija iz
predmeta ispitivanja u angamanu s izraavanjem uvjerenja, revizorsko
drutvo e ocijeniti vanost svake prijetnje temeljem samoprovjere i
primijeniti zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino
Naknade
Naknade relativna veliina
291.149 Kada ukupne naknade od nekog klijenta za kojeg se izraava uvjerenje
predstavljaju veliki dio ukupnih naknada revizorskog drutva koja izraava
zakljuak, ovisnost o tom klijentu i zabrinutost da bi ga se moglo izgubiti
stvaraju prijetnju temeljem osobnog interesa ili prijetnju uslijed zastraenosti.
struktura poslovanja revizorskog drutva;
je li revizorsko drutvo ve dobro etablirano ili novo; i
kvalitativna i/ili kvantitativna vanost klijenta za revizorsko drutvo.
132

otklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjeri
takve zatite ukljuuju:
smanjivanje ovisnosti o klijentu;
vanjske preglede kontrole kvalitete; ili
savjetovanje s treom strankom, kao to je profesionalno regulatorno
tijelo ili profesionalni raunovoa, o kljunim prosudbama za
izraavanje uvjerenja.
291.150 Prijetnja temeljem osobnog interesa ili prijetnja uslijed zastraenosti takoer
nastaje kada naknade ostvarene kod nekog klijenta za kojeg se izraava
uvjerenje predstavljaju veliki dio prihoda od klijenata pojedinog partnera.
otklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjer
takve zatite je postojanje dodatnog profesionalnog raunovoe radi pregleda
posla ili drugih savjeta kada su nuni.
Naknade dospjele a nenaplaene

291.151 Prijetnja temeljem osobnog interesa moe nastati ako dospjele naknade od
nekog klijenta za kojeg se izraava uvjerenje ostanu nenaplaene due
razdoblje, naroito ako znaajan dio nije naplaen prije izdavanja izvjea s
izraavanjem uvjerenja, ako ga ima, za naredno razdoblje. Od revizorskog
drutva uglavnom se oekuje da zahtijeva naplatu takve naknade prije nego
to je izdano takvo izvjee. Ako naknade ostanu nenaplaene nakon to je
izvjee bilo izdano, ocijenit e se postojanje i vanost svake prijetnje i
smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjer takve zatite je postojanje
dodatnog profesionalnog raunovoe koji nije sudjelovao u angamanu s
izraavanjem uvjerenja kako bi pruio savjet ili pregledao obavljeni posao.
Revizorsko drutvo e utvrdit mogu li se dospjele a nenaplaene naknade
smatrati kao ekvivalent danom zajmu klijentu te je li, zbog vanosti dospjele
a nenaplaene naknade, primjereno da revizorsko drutvo bude ponovno
imenovano ili da nastavi angaman s izraavanjem uvjerenja.
Uvjetovane naknade
291.152 Uvjetovane naknade su naknade izraunate prema unaprijed utvrenoj
osnovici povezanoj s ishodom transakcije ili rezultatom usluge koju je
obavilo revizorsko drutvo. Za svrhe ovog odjeljka, za naknadu se ne smatra
da je uvjetovana ako ju je ustanovio sud ili drugo javno tijelo.
neizravno, na primjer pomou posrednika, u vezi s nekim angamanom s
izraavanjem uvjerenja stvara prijetnju temeljem osobnog interesa koja je
toliko znaajna da nema zatite koja bi smanjila prijetnju na prihvatljivu
133
razinu. U skladu s tim, revizorsko drutvo nee ulaziti u takve aranmane za

odreivanje naknade.
neizravno, na primjer pomou posrednika, u vezi s uslugom bez izraavanja
uvjerenja pruenom klijentu za kojeg se izraava uvjerenje takoer moe
stvoriti prijetnju temeljem osobnog interesa. Ako je ishod usluge bez
izraavanja uvjerenja, te stoga i iznos naknade, ovisan o buduoj ili sadanjoj
prosudbi povezanom s informacijama iz predmeta ispitivanja u angamanu s
izraavanjem, nema zatita koje bi smanjile prijetnju na prihvatljivu razinu.
U skladu s tim, takvi aranmani nee se prihvatiti.
291.155 Za ostale aranmane s uvjetovanom naknadom za uslugu bez izraavanja
uvjerenja koju revizorsko drutvo zaraunava nekom klijentu za kojeg se
izraava uvjerenje, postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o
raspon moguih iznosa naknade;
odreuje li odgovarajue ovlateno tijelo ishod pitanja na kojem e se
zasnivati odreivanje uvjetovane naknade;
vrsta usluge; i
uinak dogaaja ili transakcije na informacije iz predmeta ispitivanja.
Primjeri takvih zatite ukljuuju:
postojanje profesionalnog raunovoe radi pregleda relevantnog posla
u vezi s izraavanjem uvjerenja ili drugih savjeta ako su nuni; ili
koritenje profesionalnih osoba koje nisu lanovi tima za izraavanje
uvjerenja kako bi obavile uslugu bez izraavanja uvjerenja.
Darovi i ugoivanje
291.156 Prihvaanje darova ili ugoivanje od nekog klijenta za kojeg se izraava
uvjerenje moe stvoriti prijetnje temeljem osobnog interesa i prijetnje
temeljem zblienosti. Ako bi revizorsko drutvo ili lan tima za izraavanje
uvjerenja prihvatili darove ili ugoivanje, osim ako je vrijednost beznaajna
i nevana, prijetnja bi bila toliko znaajna da nema zatite koja bi smanjila
prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga, revizorsko drutvo ili lan
revizijskog tima nee prihvatiti takve darove ili ugoivanje.
Stvarni ili izgledni sudski spor

291.157 Kada se izmeu revizorskog drutva ili lana tima za izraavanje uvjerenja i
klijenta za kojeg se izraava uvjerenje vodi sudski spor, ili se on ini
vjerojatnim, nastaju prijetnje temeljem osobnog interesa i prijetnje temeljem
134
zastraenosti. Odnos izmeu menadmenta klijenta i lanova tima za

izraavanje uvjerenja mora biti okarakteriziran potpunom iskrenou i
potpunim razotkrivanjem svih aspekata poslovnog djelovanja klijenta. Kada
su revizorsko drutvo i menadment klijenta u suprotstavljenom poloaju
zbog stvarnog ili izglednog sudskog spora, koji utjee na spremnost
menadmenta na davanje cjelovitih objava, nastaju prijetnje temeljem
osobnog interesa i prijetnje temeljem zastraenosti. Vanost nastalih prijetnji
znaajnost sudskog spora; i
odnosi li se sudski spor na raniji angaman s izraavanjem uvjerenja.
Ocijenit e se vanost prijetnji i primijenit e se zatite kada je to nuno za
uklanjanje prijetnji ili njihovo smanjivanje na prihvatljivu razinu. Primjeri
ako sudski spor ukljuuje lana tima za izraavanje uvjerenja,
iskljuivanje te osobe iz tima za izraavanje uvjerenja; ili
postojanje profesionalne osobe radi pregleda obavljenog posla.
Ako takve zatite ne ublae prijetnje na prihvatljivu razinu, jedina primjerena
radnja jest povlaenje iz, ili odbijanje, angamana s izraavanjem uvjerenja.
135
Tumaenje 2005-01 (izmijenjeno u srpnju 2009. kako bi se uskladilo s

promjenama nastalim uslijed projekta IESBA-a za poboljavanje jasnoe
Kodeksa)
Primjena Odjeljka 291 na angamane s izraavanjem uvjerenja koji nisu angamani
revizije financijskih izvjetaja
Ovo tumaenje prua upute za primjenu zahtjeva neovisnosti, sadrane u Odjeljku 291,
na angamane s izraavanjem uvjerenja koji nisu angamani revizija financijskih
izvjetaja.
Ovo tumaenje je fokusirano na pitanja primjene koja su posebna za angamane s
izraavanjem uvjerenja koji nisu angamani revizija financijskih izvjetaja. Postoje
druga pitanja navedena u Odjeljku 291 koja su relevantna za razmatranje zahtjeva
neovisnosti u svim angamanima s izraavanjem uvjerenja. Na primjer, toka 291.3
navodi da e se obaviti ocjenjivanje svake prijetnje za koju revizorsko drutvo ima
razloga vjerovati da je nastala zbog interesa ili odnosa umreenog revizorskog drutva.
Ona takoer navodi da, kada tim za izraavanje uvjerenja ima razloga vjerovati da je
povezani subjekt nekog takvog klijenta za kojeg se izraava uvjerenje relevantan za
ocjenjivanje neovisnosti revizorskog drutva spram klijenta, tim za izraavanje
uvjerenja ukljuit e povezanog subjekta kada ocjenjuje prijetnje neovisnosti i kada
primjenjuje potrebne zatite. Ta pitanja nisu posebno obraena u ovom tumaenju.
Kako je objanjeno u Meunarodnom okviru za angamane s izraavanjem uvjerenja
koji je izdao Odbor za meunarodne standarde revidiranja i izraavanja uvjerenja
(IAASB), u nekom angamanu s izraavanjem uvjerenja, profesionalni raunovoa u
javnoj praksi izraava zakljuak oblikovan da povea stupanj povjerenja namjeravanih
korisnika koji nisu odgovorna stranka u ishod ocjenjivanja ili mjerenja predmeta
ispitivanja primjenom kriterija.
Angamani s izraavanjem uvjerenja temeljeni na tvrdnji

U angamanu s izraavanjem uvjerenja temeljenom na tvrdnji, ocjenjivanje ili mjerenje
predmeta ispitivanja obavlja odgovorna stranka i informacije o predmetu ispitivanja su u
obliku tvrdnje odgovorne stranke koja je dostupna namjeravanim korisnicima.
U angamanu s izraavanjem uvjerenja temeljenom na tvrdnji zahtijeva se neovisnost
spram odgovorne stranke, koja je odgovorna za informacije o predmetu ispitivanja i
moe biti odgovorna za predmet ispitivanja.
U onim angamanima s izraavanjem uvjerenja temeljenim na tvrdnji gdje je odgovorna
stranka odgovorna za informacije o predmetu ispitivanja, ali ne i za predmet ispitivanja,
zahtijeva se neovisnost spram odgovorne stranke. Osim toga, obavit e se ocjenjivanje
svake prijetnje za koju revizorsko drutvo ima razloga vjerovati da je nastala uslijed
interesa i odnosa izmeu lan tima za izraavanje uvjerenja, revizorskog drutva,
umreenog revizorskog drutva i stranke odgovorne za predmet ispitivanja.
136
Angamani s izraavanjem uvjerenja s izravnim izvjeivanjem

U angamanu s izraavanjem uvjerenja s izravnim izvjeivanjem, profesionalni
raunovoa u javnoj praksi ili obavlja izravno ocjenjivanje, odnosno mjerenje predmeta
ispitivanja ili pribavlja izjavu od odgovorne stranke koja je obavila ocjenjivanje ili
mjerenje, a koje nije dostupno namjeravanim korisnicima. Informacije o predmetu
ispitivanja pruaju se namjeravanim korisnicima u izvjeu s izraavanjem uvjerenja.
U angamanu s izraavanjem uvjerenja s izravnim izvjeivanjem zahtijeva se
neovisnost spram odgovorne stranke, koja je odgovorna za predmet ispitivanja.
Brojne odgovorne stranke
U angamanima s izraavanjem uvjerenja temeljenim na tvrdnji, kao i u angamanima s
izraavanjem uvjerenja s izravnim izvjeivanjem, moe biti vie odgovornih stranaka.
Na primjer, od javnog raunovoe u javnoj praksi moe se traiti pruanje uvjerenja o
statistikom broju naklade neovisnih izdavaa novina. Angaman moe biti u obliku
usluge s izraavanjem uvjerenja temeljen na tvrdnji gdje svaki nakladnik mjeri svoju
nakladu i statistike podatke prezentira u obliku tvrdnje koja je dostupna namjeravanim
korisnicima. Alternativno, angaman moe biti angaman s izraavanjem uvjerenja s
izravnim izvjeivanjem, gdje nema tvrdnje i moe, ali i ne mora, postojati pisana izjava
nakladnika.
U takvim angamanima, kada se utvruje je li nuno primijeniti odredbe iz Odjeljka 291
na svaku odgovornu stranku, revizorsko drutvo moe uzeti u obzir bi li interes ili odnos
izmeu revizorskog drutva ili lana tima za izraavanje uvjerenja i odreene odgovorne
stranke stvarao prijetnju neovisnosti koja nije nevana i beznaajna u kontekstu
informacija o predmetu ispitivanja. Uzet e se u obzir sljedee:
(a) znaajnost informacije o predmetu ispitivanja (ili predmeta ispitivanja) za koje je
odgovorna odreena odgovorna stranka; i
(b) razmjer javnog interesa koji je povezan s angamanom.
Ako revizorsko drutvo utvrdi da bi nastala prijetnja neovisnosti iz nekog takvog odnosa
s odreenom odgovornom strankom bila beznaajna ili nevana, ne mora biti nuno
primijeniti sve odredbe ovog odjeljka na tu odgovornu stranku.
Primjer
Sljedei primjer napravljen je kako bi se prikazala primjena Odjeljka 291.
Pretpostavljeno je da klijent nije u odnosu na revizorsko drutvo ili umreeno revizorsko
drutvo takoer i klijent revizije financijskih izvjetaja.
Revizorsko drutvo je angairano izraziti uvjerenje o ukupnim rezervama nafte koje
imaju 10 neovisnih kompanija. Svaka je kompanija provela zemljopisno i inenjersko
istraivanje kako bi utvrdila svoje rezerve (predmet ispitivanja). Postoje ustanovljeni
kriteriji za odreivanje kada se rezerve mogu smatrati dokazanim i za koje je
profesionalni raunovoa u javnoj praksi utvrdio da su prikladni kriteriji za angaman.
137
Dokazane rezerve za svaku kompaniju sa stanjem na 31. prosinca 20X0. godine su kako
slijedi:
Dokazane rezerve nafte u tisuama barela
Kompanija 1 5.200
Kompanija 2 725
Kompanija 3 3.260
Kompanija 4 15.000
Kompanija 5 6.700
Kompanija 6 39.126
Kompanija 7 345
Kompanija 8 175
Kompanija 9 24.135
Kompanija 10 9,635
Ukupno 104.301
Angaman moe biti strukturiran na razliite naine:
Angamani temeljeni na tvrdnji
A1 Svaka kompanija mjeri svoje rezerve i daje tvrdnju revizorskom
drutvu i namjeravanim korisnicima.
A2 Subjekt razliit od kompanija mjeri rezerve i daje tvrdnju revizorskom
Angamani s izravnim izvjeivanjem
D1 Svaka kompanija mjeri rezerve i daje revizorskom drutvu pisanu
izjavu da je mjerila svoje rezerve prema ustanovljenim kriterijima za
mjerenje dokazanih rezervi. Izjava nije dostupna namjeravanim
korisnicima.
D2 Revizorsko drutvo izravno mjeri rezerve nekih kompanija.
Primjena pristupa
A1 Svaka kompanija mjeri svoje rezerve i daje tvrdnju revizorskom
Postoji nekoliko odgovornih stranaka u ovom angamanu (kompanije 1-10). Kada se
utvruje je li potrebno primijeniti odredbe o neovisnosti na sve kompanije, revizorsko
drutvo moe uzeti u obzir bi li neki interes ili odnos s odreenom kompanijom stvorio
prijetnju neovisnosti koja nije na prihvatljivoj razini. Pritom e uzeti u obzir imbenike
kao to su:
znaajnost dokazanih rezervi kompanije u odnosu na ukupne rezerve o kojima
treba izvjeivati; i
razmjer javnog interesa povezanog s angamanom (toka 291.28).
138
Na primjer, kompanija 8 raspolae s 0.17 % od ukupnih rezervi te bi stoga odnos ili

interes s kompanijom 8 stvarao manje prijetnje od slinog odnosa s kompanijom 6, koja
raspolae s priblino 37.5 % od ukupnih rezervi.
Nakon to se odredilo za koje e se kompanije primijeniti zahtjevi neovisnosti, od tima
za izraavanje uvjerenja i revizorskog drutva zahtijeva se da budu neovisni spram onih
odgovornih stranka za koje bi se smatralo da e biti klijent za kojeg se izraava
uvjerenje (toka 291.28).
A2 Subjekt razliit od kompanija mjeri rezerve i daje tvrdnju revizorskom
Revizorsko drutvo e biti neovisno spram subjekta koji mjeri rezerve i prua tvrdnju
revizorskom drutvu i namjeravanim korisnicima (toka 291.19). Taj subjekt nije
odgovoran za predmet ispitivanja i stoga e se obaviti ocjenjivanje svake prijetnje za
koju revizorsko drutvo ima razloga vjerovati da je nastala zbog interesa, odnosno
odnosa sa strankom odgovornom za predmet ispitivanja (toka 291.19). Postoji nekoliko
stranaka odgovornih za predmet ispitivanja u ovom angamanu (kompanije 1-10). Kako
je prethodno razmotreno u primjeru A1, revizorsko drutvo moe uzeti u obzir bi li
interes ili odnos s odreenom kompanijom stvorio prijetnju neovisnost koja nije na
prihvatljivoj razini.
D1 Svaka kompanija mjeri rezerve i daje revizorskom drutvu pisanu izjavu da
je mjerila svoje rezerve prema ustanovljenim kriterijima za mjerenje
dokazanih rezervi. Izjava nije dostupna namjeravanim korisnicima.
Postoji nekoliko odgovornih stranaka u ovom angamanu (kompanije 1-10). Kada se
utvruje je li nuno primijeniti odredbe o neovisnosti na sve kompanije, revizorsko
drutvo moe uzeti u obzir bi li neki interes ili odnos s odreenom kompanijom stvorio
prijetnju neovisnosti koja nije na prihvatljivoj razini. Pri tom e uzeti u obzir imbenike
kao to su:
znaajnost dokazanih rezervi kompanije u odnosu na ukupne rezerve o kojima
treba izvjeivati; i
razmjer javnog interesa povezanog s angamanom (toka 291.28).
Na primjer, kompanija 8 raspolae s 0.17 % od ukupnih rezervi te bi stoga odnos ili
interes s kompanijom 8 stvarao manje prijetnje od slinog odnosa s kompanijom 6, koja
raspolae s priblino 37.5 % od ukupnih rezervi.
Nakon to se odredilo za koje e se kompanije primijeniti zahtjevi neovisnosti, od tima
za izraavanje uvjerenja i revizorskog drutva zahtijeva se da budu neovisni spram onih
odgovornih stranaka za koje bi se smatralo da e biti klijent za kojeg se izraava
uvjerenje (toka 291.28).
D2 Revizorsko drutvo izravno mjeri rezerve nekih kompanija.
Primjena je ista kao i u primjeru D1.
139
DIO C PROFESIONALNI RAUNOVOE U GOSPODARSTVU

Stranica
Odjeljak 300 Uvod .................................................................................................. 141
Odjeljak 310 Sukobi interesa ................................................................................. 144
Odjeljak 320 Pripremanje i izvjeivanje informacija ............................................ 147
Odjeljak 330 Djelovanje s dovoljnom strunou .................................................... 149
Odjeljak 340 Financijski interesi, nagrade i poticaji za financijsko
izvjetavanje i donoenje odluka .................................................................... 150
Odjeljak 350 Poticaji ................................................................................................. 152
140
ODJELJAK 300
Uvod
300.1 Ovaj dio Kodeksa opisuje kako se konceptualni okvir sadran u Dijelu A
primjenjuje u odreenim situacijama kod profesionalnih raunovoa u
gospodarstvu. Ovaj dio ne opisuje sve okolnosti i odnose na koje mogu naii
profesionalni raunovoe u gospodarstvu koji stvaraju, ili mogu stvoriti,
prijetnje potivanja temeljnih naela. Zbog toga se profesionalne raunovoe u
gospodarstvu potie da budu na oprezu spram takvih okolnosti i odnosa.
300.2 Investitori, vjerovnici, poslodavci i drugi sektori poslovne zajednice, kao i
vlade te javnost u cjelini mogu se oslanjati na rad profesionalnih raunovoa u
gospodarstvu. Profesionalni raunovoe u gospodarstvu mogu biti samostalno
ili solidarno odgovorni za pripremanje i izvjetavanje financijskih i drugih
informacija, na koje se mogu oslanjati njihove poslodavne organizacije, kao i
tree stranke. Oni takoer mogu biti odgovorni za osiguravanje djelotvornog
financijskog menadmenta i kompetentno savjetovanje o razliitim pitanjima
povezanim s poslovanjem.
300.3 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu moe biti zaposlenik u stalnom
radnom odnosu, partner, direktor (neovisno o tome je li izvrni ili neizvrni),
vlasnik-menader, volonter ili u nekom drugom statusu radei za jednu ili vie
poslodavnih organizacija. Pravni oblik odnosa s poslodavnom organizacijom,
ako uope i postoji, nema utjecaja na etike odgovornosti koje snosi
profesionalni raunovoa u gospodarstvu.
300.4 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu ima odgovornost da potpomae
ostvarivanje legitimnih ciljeva svoje poslodavne organizacije. Cilj ovog
Kodeksa nije ometati profesionalnog raunovou u gospodarstvu u ispravnom
izvravanju te dunosti, nego se bavi okolnostima u kojima se moe
kompromitirati potivanje temeljnih naela profesionalne etike.
300.5 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu moe imati vii poloaj unutar neke
organizacije. to je poloaj vii, to e biti vea mogunost i prilika utjecati na
dogaaje, postupanja i stavove. Od profesionalnog raunovoe u gospodarstvu
se stoga oekuje da potie kulturu temeljenu na etici u poslodavnoj organizaciji
koja istie vanost koju vii menadment pridaje etikom ponaanju.
300.6 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu nee se svjesno angairati u bilo
kojem poslovanju, poloaju ili aktivnosti koji naruavaju, ili mogu naruiti,
potenje, objektivnost ili dobru reputaciju profesije i koji bi posljedino tome
bili nespojivi s temeljnim naelima profesionalne etike.
300.7 Postupanje u skladu s temeljnim naelima potencijalno moe biti ugroeno
irokim rasponom okolnosti i odnosa. Prijetnje se ubrajaju u jednu ili vie od
sljedeih kategorija:
(a) osobni interes;
141
(b) samoprovjera;
(c) propagiranje;
(d) zblienost; i
(e) zastraenost.
Te prijetnje podrobnije su razmatrane u Dijelu A ovog Kodeksa.
300.8 Primjeri okolnosti koje profesionalnom raunovoi u gospodarstvu mogu
stvoriti prijetnje temeljem osobnog interesa ukljuuju:
imanje financijskog interesa u poslodavnoj organizaciji ili dobivanje
zajma ili garancije od poslodavne organizacije;
sudjelovanje u aranmanima poticajnog nagraivanja koje nudi
poslodavna organizacija;
neprimjerenu osobnu uporabu korporativne imovine;
zabrinutost u vezi sa sigurnou radnog odnosa; i
vanjski komercijalni pritisak na poslodavnu organizaciju.
300.9 Primjer okolnosti koje profesionalnom raunovoi u gospodarstvu mogu
stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere je odreivanje primjerenog
raunovodstvenog tretmana za poslovno spajanje nakon to je obavljena
studija izvedivosti koja podrava odluku o stjecanju.
300.10 Kada promiu legitimne ue i ire ciljeve svojih poslodavnih organizacija,
profesionalni raunovoe u gospodarstvu mogu poboljati poloaj
organizacije, pod uvjetom da ni jedna dana izjava nije lana ili ne dovodi u
zabludu. Takve radnje uglavnom ne bi stvarale prijetnje temeljem propagiranja.
stvoriti prijetnje temeljem zblienosti ukljuuju:
snoenje odgovornosti za financijsko izvjetavanje poslodavne
organizacije kada je u subjektu zaposlen neki lan ue ili najue obitelji
i donosi odluke koje utjeu na financijsko izvjetavanje subjekta;
dugu povezanost s poslovnim kontaktima koji utjeu na poslovne
odluke; i
prihvaanje dara ili povlatenog tretmana, osim ako je vrijednost
nevana i neznaajna.
stvoriti prijetnje temeljem zastraenosti ukljuuju:
prijetnju otkazom ili premjetajem profesionalnom raunovoi u
gospodarstvu ili lanu njegove ue ili najue obitelji zbog neslaganja o
142
primjeni nekog raunovodstvenog naela ili naina na koji trebaju biti

izvjetavane financijske informacije; i
dominantnu osobu koja pokuava utjecati na postupak donoenja
odluka, na primjer, u vezi s odreivanjem nagrade za ugovore ili s
primjenom nekog raunovodstvenog naela.
300.13 Zatite koje mogu ukloniti ili smanjiti prijetnje na prihvatljivu razinu pripadaju
dvjema irim kategorijama:
(a) zatite ustanovljene profesijom, zakonodavstvom ili regulativom; i
(b) zatite u radnom okruenju.
Primjeri zatite ustanovljene profesijom, zakonodavstvom ili regulativom
prikazani su u toki 100.14 Dijela A ovoga Kodeksa.
300.14 Zatite u radnom okruenju ukljuuju:
sustave korporativnog nadzora poslodavne organizacije ili druge
strukture nadzora;
programe etike i voenja poslovanja poslodavne organizacije;
postupke zapoljavanja u poslodavnoj organizaciji koji istiu vanost
zapoljavanja jako kompetentnog osoblja;
jake interne kontrole;
primjerene disciplinske postupke;
vodstvo koje naglaava vanost etikog ponaanja i oekivanja da e
zaposlenici djelovati na etiki nain;
politike i postupke za uvoenje i praenje kvalitete rada zaposlenika;
pravodobno priopavanje svim zaposlenicima politika i postupaka
poslodavne organizacije, kao i svaku njihovu promjene te odgovarajuu
edukaciju i uvjebavanje u vezi s tim politikama i postupcima;
politike i postupke za ovlaivanje i ohrabrivanje zaposlenika da
komuniciraju s viim razinama unutar poslodavne organizacije o
svakom etikom problemu koji ih brine bez straha od osvete; i
konzultiranje s drugim odgovarajuim profesionalnim raunovoom.
300.15 U okolnostima gdje profesionalni raunovoa u gospodarstvu vjeruje da e se

nastaviti neetiko ponaanje ili djelovanje drugih unutar poslodavne
organizacije, profesionalni raunovoa u gospodarstvu moe razmotriti
dobivanje pravnog savjeta. U onim krajnjim situacijama gdje su iscrpljene sve
raspoloive zatite i nije mogue smanjiti prijetnju na prihvatljivu razinu,
profesionalni raunovoa u gospodarstvu moe zakljuiti da je primjereno dati
ostavku poslodavnoj organizaciji.
143
ODJELJAK 310
Sukobi interesa
310.1 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu moe se suoiti sa sukobom interesa
kada poduzima profesionalne aktivnosti. Sukob interesa stvara prijetnju
objektivnosti i moe stvarati prijetnje drugim temeljnim naelima. Takve
prijetnje mogu nastati kada:
profesionalni raunovoa poduzima profesionalne aktivnosti u vezi s
odreenim pitanjem dvama ili vie stranke kojima su sukobljeni interesi
u vezi s tim pitanjem; ili
su sukobljeni interesi profesionalnog raunovoe u vezi s odreenim
pitanjem i interesi stranke za koju profesionalni raunovoa poduzima
profesionalne aktivnosti u vezi s tim pitanjem.
Stranka moe ukljuivati poslodavnu organizaciju, dobavljaa, kupca,
zajmodavca, dioniara ili drugu stranku.
Profesionalni raunovoa u gospodarstvu nee dopustiti da sukob interesa
kompromitira profesionalne ili poslovne prosudbe.
310.2 Primjeri situacija u kojima mogu nastati sukobi interesa ukljuuju:
rad na rukovodeem ili upravljakom poloaju za dvije poslodavne
organizacije i pribavljanje povjerljivih informacija od jedne poslodavne
organizacije koje moe koristiti profesionalni raunovoa u korist ili na
tetu druge poslodavne organizacije;
poduzimanje profesionalne aktivnosti za svaku od dvije stranaka u
ortakoj organizaciji koja zapoljava profesionalnog raunovou kako
bi im pomogao u razvrgnuu ortakog odnosa;
pripremanje financijskih informacija za odreene lanove
menadmenta subjekta koji zapoljava profesionalnog raunovou koji
nastoje preuzeti poslovanje kojim rukovode;
preuzimanje odgovornosti za izbor dobavljaa poslodavne organizacije
profesionalnog raunovoe kada lan najue obitelji profesionalnog
raunovoe moe imati financijske koristi od transakcije;
djelovanje na poloaju koji omoguava upravljanje u poslodavnoj
organizaciji profesionalnog raunovoe koja odobrava odreena
ulaganja u kompaniju gdje e jedno od tih posebnih ulaganja poveati
ulagateljski portfelj profesionalnog raunovoe ili lana njegove najue
obitelji.
310.3 Kada prepoznaje i ocjenjuje interese i odnose koji mogu stvarati sukob interesa
i primjenjuje zatite, kada je to nuno, da se ukloni ili smanji svaka prijetnja
potivanju temeljnih naela na prihvatljivu razinu, profesionalni raunovoa u
gospodarstvu koristit e profesionalnu prosudbu i biti na oprezu spram svih
144
interesa i odnosa za koje bi razborita i obavijetena trea stranka, sagledavajui

sve injenice i okolnosti poznate profesionalnom raunovoi u to doba,
vjerojatno zakljuila da mogu kompromitirati potivanje temeljnih naela.
310.4 Kada se bavi sa sukobom interesa, profesionalnog raunovou u gospodarstvu
potie se da trai upute u poslodavnoj organizaciji ili od drugih, kao to su
profesionalno tijelo, pravni savjetnik ili drugi profesionalni raunovoa. Kada
obznanjuje ili razmjenjuje informacije unutar poslodavne organizacije ili trai
upute od treih stranaka, profesionalni raunovoa u gospodarstvu e zadrati
opreznost spram temeljnog naela povjerljivosti.
310.5 Ako prijetnja nastala uslijed sukoba interesa nije na prihvatljivoj razini,
profesionalni raunovoa u gospodarstvu primijenit e zatite kako bi uklonio
ili smanjio prijetnju na prihvatljivu razinu. Ako zatite ne mogu smanjiti
prijetnju na prihvatljivu razinu, profesionalni raunovoa u gospodarstvu e
odbiti ili e prestati pruati profesionalnu aktivnost koja bi imala za posljedicu
sukob interesa; ili e raskinuti relevantni odnos ili prodati relevantne interese
kako bi uklonio prijetnju ili ju umanjio na prihvatljivu razinu.
310.6 U prepoznavanju postoji li sukob interesa ili bi on mogao nastati, profesionalni
raunovoa u gospodarstvu poduzet e razumne mjere kako bi utvrdio:
sadraj relevantnih interesa i odnosa izmeu ukljuenih stranaka; i
sadraj aktivnosti i njezinih posljedica za relevantne stranke.
Sadraj aktivnosti i relevantnih interesa i odnosa mogu se mijenjati tijekom
vremena. Profesionalni raunovoa e ostati na oprezu spram takvih promjena
sa ciljem prepoznavanja okolnosti koje mogu stvoriti sukob interesa.
310.7 Ako je prepoznat sukob interesa, profesionalni raunovoa u gospodarstvu
ocijenit e:
vanost relevantnih interesa ili odnosa; i
znaajnost prijetnji koje su nastale obavljanjem profesionalne aktivnosti
ili profesionalnih aktivnosti. Openito, to je izravnija veza izmeu
profesionalne aktivnosti i pitanja oko kojeg su sukobljeni interesi
stranaka, to e biti znaajnija prijetnja objektivnosti i potivanju drugih
temeljnih naela.
310.8 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu primijenit e zatite, kada je nuno,
kako bi uklonio prijetnje potivanju temeljnih naela nastale uslijed sukoba
interesa ili ih smanjio na prihvatljivu razinu. Ovisno o okolnostima koje
stvaraju sukob interesa, primjerena moe biti primjena jedne ili vie od
sljedeih zatita:
restrukturiranje ili razdvajanje odreenih odgovornosti i dunosti;
dobivanje odgovarajueg nadzora, na primjer djelovanje pod nadzorom
izvrnog ili neizvrnog direktora;
145
povlaenje iz postupka donoenja odluka povezanih s pitanjem koje

stvara sukob interesa; i
savjetovanje s treim strankama, kao to su profesionalno tijelo, pravni
savjetnik ili drugi profesionalni raunovoa.
310.9 Osim toga, uobiajeno je nuno objaviti sadraj sukoba interesa relevantnim
strankama, ukljuujui primjerenim razinama u poslodavnoj organizaciji i,
kada su zatite potrebne da smanje prijetnju na prihvatljivu razinu, pribaviti
njihov pristanak za poduzimanje profesionalne aktivnosti profesionalnog
raunovoe u gospodarstvu. U odreenim okolnostima, moe se pretpostaviti
da je stranka dala pristanak gdje profesionalni raunovoa ima dostatne dokaze
da zakljui kako stranke poznaju okolnosti od samog poetka i da su prihvatili
sukob interesa ako nisu dale prigovor na njegovo postojanje.
310.10 Kada su objave usmene ili je pristanak usmen ili se podrazumijeva,
profesionalnog raunovou u gospodarstvu potie se da dokumentira sadraj
okolnosti koje stvaraju sukob interesa, zatite primijenjene za smanjivanje
prijetnji na prihvatljivu razinu i dobiveni pristanak.
310.11 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu moe biti izloen drugim prijetnjama
potivanju temeljnih naela. To moe nastati, na primjer, kada priprema
financijske informacije ili izvjeuje o njima, kao posljedica neprimjerenog
pritiska od drugih osoba unutar poslodavne organizacije ili od financijskog,
poslovnog ili osobnog odnosa koji lanovi ue ili najue obitelji
profesionalnog raunovoe imaju s poslovodnom organizacijom. Upute za
upravljanje s takvim prijetnjama obuhvaene su u Odjeljku 320 i 340 ovog
Kodeksa.
146
ODJELJAK 320
Pripremanje i izvjeivanje informacija
320.1 Profesionalni raunovoe u gospodarstvu esto su ukljueni u pripremanje i
izvjeivanje informacija koje mogu biti dane na uvid javnosti ili ih mogu
koristiti drugi unutar ili izvan poslodavne organizacije. Takve informacije
mogu ukljuivati financijske ili menaderske informacije, na primjer, prognoze
i budete, financijske izvjetaje, menadmentova razmatranja i analize te izjave
menadmenta dane revizorima tijekom revizije subjektovih financijskih
izvjetaja. Profesionalni raunovoa u gospodarstvu e pripremiti ili
prezentirati takve informacije na fer nain, poteno i u skladu s relevantnim
profesionalnim standardima kako bi one bile razumljive u svom kontekstu.
320.2 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu, koji ima odgovornost za sastavljanje
ili odobravanje financijskih izvjetaja ope namjene poslodavne organizacije,
uvjerit e se da su ti financijski izvjetaji prezentirani u skladu s primjenjivim
standardima financijskog izvjetavanja.
320.3 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu poduzet e razumne postupke kako
bi se ouvale informacije za koje je on odgovoran na nain da:
(a) jasno opisuju stvarni sadraj poslovne transakcije, imovine ili obveza;
(b) klasificiraju i pravodobno i na ispravan nain evidentiraju informacije; i
(c) tono i potpuno u svim znaajnim aspektima reprezentiraju injenice.
320.4 Prijetnje potivanja temeljnih naela, na primjer, prijetnje objektivnosti ili
profesionalnoj kompetentnosti i dunoj panji temeljem osobnog interesa ili
zastraenosti, nastale su gdje je profesionalni raunovoa u gospodarstvu
izloen pritisku (ili vanjskom ili mogunou osobnog dobitka) da pripremi ili
izvijesti informacije koje dovode u zabludu ili da s takvim informacijama
postane povezan kroz aktivnosti drugih.
320.5 Vanost takvih prijetnji ovisit e o imbenicima kao to su izvor pritiska i
korporativna kultura unutar poslodavne organizacije. Profesionalni raunovoa
u gospodarstvu bit e na oprezu spram naela objektivnosti, koje namee
obvezu svim profesionalnim raunovoama da budu iskreni i poteni u svim
profesionalnim i poslovnim odnosima. Gdje prijetnje nastaju iz aranmana o
nagraivanju i poticajima, relevantne su upute iz odjeljka 340.
320.6 Ocijenit e se vanost prijetnje i primijenit e se zatite kada je to nuno za
njihovo uklanjanje ili smanjivanje na prihvatljivu razinu. Takve zatite
ukljuuju konzultacije s nadreenima unutar poslodavne organizacije, s
revizijskim odborom ili s onima koji su zadueni za upravljanje organizacijom
ili s relevantnim profesionalnim tijelom.
320.7 Gdje nije mogue smanjiti prijetnju na prihvatljivu razinu, profesionalni
raunovoa u gospodarstvu e odbiti da je, ili ostaje, povezan s informacijama
za koje je profesionalni raunovoa u gospodarstvu utvrdio da dovode u
147
zabludu. Profesionalni raunovoa u gospodarstvu moe biti nesvjesno

povezan s informacijama koje dovode u zabludu. Nakon to postane svjestan
toga, profesionalni raunovoa u gospodarstvu poduzet e mjere za svoje
razdvajanje od takvih informacija. Pri utvrivanju postoji li zahtjev da se
izvan organizacije izvijesti o okolnostima, profesionalni raunovoa u
gospodarstvu moe razmotriti dobivanje pravnog savjeta. Osim toga,
profesionalni raunovoa moe razmotriti hoe li dati otkaz.
148
ODJELJAK 330
Djelovanje s dovoljnom strunou
330.1 Temeljno naelo profesionalne kompetentnosti i dune panje zahtijeva da
profesionalni raunovoa u gospodarstvu poduzima samo znaajne zadatke za
koje profesionalni raunovoa u gospodarstvu ima, ili moe stei, dostatnu
specifinu uvjebanost ili iskustvo. Profesionalni raunovoa u gospodarstvu
nee namjerno dovesti u zabludu nekog poslodavca u vezi s razinom strunosti
ili iskustva koje posjeduje niti e propustiti traiti primjereni struni savjet i
pomo kada je to potrebno.
330.2 Okolnosti koje profesionalnom raunovoi u gospodarstvu stvaraju prijetnju za
obavljanje dunosti s primjerenim stupnjem profesionalne kompetentnosti i
dunom panjom ukljuuju stanje s:
nedostatnim vremenom za ispravno obavljanje ili dovravanje
relevantnih dunosti;
nepotpunim, ogranienim ili na drugi nain neodgovarajuim
informacijama za ispravno obavljanje dunosti;
nedostatnim iskustvom, nedostatnom uvjebanou i/ili nedostatnom
edukacijom; i
neodgovarajuim resursima za ispravno obavljanje dunosti.
330.3 Vanost prijetnje ovisit e o imbenicima kao to su razmjer u kojem
profesionalni raunovoa u gospodarstvu radi s drugima, relativni hijerarhijski
poloaj u poslovanju i razina nadzora i pregleda koji se provode u vezi s
radom. Ocijenit e se vanost prijetnje i primijenit e se zatite kada je to
Primjeri takve zatite ukljuuju:
pribavljanje dodatnih savjeta ili dodatnog uvjebavanja;
osiguranje da se raspolae odgovarajuim vremenom za obavljanje
relevantnih dunosti;
dobivanje pomoi od koga s potrebnom strunou;
konzultiranje, gdje je odgovarajue, s:
o nadreenima unutar poslodavne organizacije;
o neovisnim strunjacima; ili
o relevantnim profesionalnim tijelom.
330.4 Kada se prijetnje ne mogu ukloniti ili smanjiti na prihvatljivu razinu,
profesionalni raunovoe u gospodarstvu e utvrditi hoe li odbiti obaviti
dunosti o kojima se radi. Ako profesionalni raunovoa u gospodarstvu utvrdi
da je odbijanje primjereno, razlozi za takvu odluku jasno e se priopiti.
149
ODJELJAK 340
Financijski interesi, nagrade i poticaji za financijsko izvjetavanje
i donoenje odluka
340.1 Profesionalni raunovoe u gospodarstvu mogu imati financijske interese,
ukljuujui one nastale iz aranmana o nagraivanju i poticajima, ili mogu
imati saznanja o financijskim interesima lanova najue ili ue obitelji koji, u
odreenim okolnostima, mogu stvoriti prijetnje postupanju u skladu s
temeljnim naelima. Na primjer, prijetnje objektivnosti ili povjerljivosti
temeljem osobnog interesa mogu nastati uslijed postojanja motiva i
mogunosti manipuliranja informacijama u vezi s osjetljivou na promjene
cijena kako bi se stekla financijska korist. Primjeri okolnosti koje mogu stvoriti
prijetnje temeljem osobnog interesa ukljuuju situacije gdje profesionalni
raunovoa u gospodarstvu ili lan njegove najue ili ue obitelji:
ima izravan ili neizravan financijski interes u poslodavnoj organizaciji
te na vrijednost tog financijskog interesa mogu izravno utjecati odluke
koje donese profesionalni raunovoa u gospodarstvu;
podoban je za bonus povezan s profitom te na vrijednost tog bonusa
mogu izravno utjecati odluke koje donese profesionalni raunovoa u
gospodarstvu;
posjeduje, izravno ili neizravno, odgoena prava na dionice ili opcije na
dionice u poslodavnoj organizaciji, na iju vrijednost izravno mogu
utjecati odluke koje donese profesionalni raunovoa u gospodarstvu;
na drugi nain sudjeluje u aranmanu o nagraivanju koji stvara poticaj
za postizanje postavljenih ciljeva uspjenosti ili za podupiranje
nastojanja da se maksimalizira vrijednost dionica poslodavne
organizacije, na primjer kroz sudjelovanje u dugoronim planovima
poticaja koji su povezani s postizanjem odreenih poslovnih
performansa.
340.2 Prijetnje temeljem osobnog interesa nastale iz aranmana o nagraivanju ili
aranmana o poticanju mogu se dodatno proiriti pritiskom nadreenih ili
osoba na istom poloaju u poslodavnoj organizaciji koji sudjeluju u navedenim
aranmanima. Na primjer, takvim aranmanima esto se daje pravo
sudionicima da budu nagraeni dionicama poslodavne organizacije uz malu
naknadu za zaposlenika, ili bez nje, pod uvjetom da su ispunjeni odreeni
kriteriji uspjenosti. U nekim sluajevima, vrijednost dionica koje se daju kao
nagrada moe biti znaajno vea od osnovne plae profesionalnog raunovoe
u gospodarstvu.
340.3 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu nee manipulirati informacijama ili
koristiti povjerljive informacije za osobnu korist ili za financijski dobitak
drugih. to je profesionalni raunovoa u gospodarstvu na viem poloaju,
vea je mogunost i prilika da utjee na financijsko izvjetavanje i donoenje
150
odluka i moe biti vei pritisak nadreenih ili osoba na istom poloaju u
poslodavnoj organizaciji da manipulira informacijama. U takvim situacijama,
profesionalni raunovoa u gospodarstvu bit e naroito na oprezu spram
naela objektivnosti, koje namee obvezu svim profesionalnim raunovoama
da budu iskreni i poteni u svim profesionalnim i poslovnim odnosima.
340.4 Ocijenit e se vanost svake prijetnje nastale uslijed osobnog interesa i
primijenit e se zatite, kada je to nuno, za uklanjanje prijetnje ili njezino
smanjivanje na prihvatljivu razinu. Pri ocjenjivanju vanosti svake prijetnje i,
kada je nuno, pri odreivanju primjerenih zatita koje treba primijeniti,
profesionalni raunovoa u gospodarstvu ocijenit e vrstu financijskog
interesa. To ukljuuje ocjenjivanje vanosti financijskog interesa. to tvori
znaajan interes ovisit e o okolnostima povezanima s osobom. Primjeri takve
zatite ukljuuju:
politike i postupke za odbor neovisan o menadmentu po kojima e se
odreivati razine ili oblik nagraivanja vieg menadmenta;
objavljivanje svih relevantnih interesa onih koji su zadueni za
upravljanje poslodavnom organizacijom, i bilo kakvih planova da se za
relevantne dionice realiziraju njihova prava ili da se s njima trguje, u
skladu sa svim internim politikama;
konzultiranje, gdje je to primjereno, s nadreenima unutar poslodavne
organizacije;
konzultiranje, gdje je to primjereno, s onima koji su zadueni za
upravljanje poslodavnom organizacijom ili relevantnim profesionalnim
tijelima;
postupke interne ili eksterne revizije; i
aurnu edukaciju o etikim pitanjima i o pravnim ogranienjima i
drugom regulativom u vezi s potencijalnom zloupotrebom povlatenih
informacija pri trgovanju.
151
ODJELJAK 350
Poticaji
Primanje ponuda
350.1 Profesionalnom raunovoi u gospodarstvu ili nekom lanu njegove najue ili
ue obitelji moe biti ponuen kakav poticaj. Poticaji mogu imati razliite
oblike, ukljuujui poklone, ugoivanje, povlatene tretmane ili neprimjereno
pozivanje na prijateljstvo ili lojalnost.
350.2 Dobivanje ponuda poticaja moe stvoriti prijetnje postupanju u skladu s
temeljnim naelima. Kada je profesionalnom raunovoi u gospodarstvu ili
nekom lanu njegove najue ili ue obitelji ponuen poticaj, ocijenit e se
nastala situacija. Prijetnje objektivnosti ili povjerljivosti temeljem osobnog
interesa su nastale kada je poticaj napravljen u nastojanju da se nerazumno
utjee na radnje ili aktivnosti, ohrabri nezakonito ili nepoteno ponaanje ili da
se ishode povjerljive informacije. Prijetnje objektivnosti ili povjerljivosti
temeljem zastraenosti su nastale ako je prihvaen takav poticaj te potom
uslijedi prijetnja da e se to objelodaniti i natetiti reputaciji ili profesionalnog
raunovoe u gospodarstvu ili lana njegove najue ili ue obitelji.
350.3 Postojanje i vanost svake prijetnje ovisit e o sadraju, vrijednosti i namjeri
koja je u pozadini ponude. Ako bi razborita i obavijetena trea osoba,
sagledavajui sve specifine injenice i okolnosti, zakljuila da je poticaj
nevaan i nije mu namjera potaknuti neetiko ponaanje, tada profesionalni
raunovoa u gospodarstvu moe zakljuiti da je ponuda dana u normalnom
tijeku poslovanja i najee moe zakljuiti da nema znaajne prijetnje za
postupanje u skladu s temeljnim naelima.
350.4 Ocijenit e se vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to nuno
za njihovo uklanjanje ili smanjivanje na prihvatljivu razinu. Kada se prijetnje
ne mogu ukloniti ili smanjiti na prihvatljivu razinu primjenom zatita,
profesionalni raunovoa u gospodarstvu nee prihvatiti poticaj. Budui da
stvarne ili oigledne prijetnje potivanju temeljnih naela ne nastaju jedino iz
samog prihvaanja poticaja nego, ponekad, iz same injenice da je to bilo
ponueno, usvojit e se i dodatne zatite. Profesionalni raunovoa u
gospodarstvu ocijenit e svaku prijetnju nastalu takvim ponudama i utvrditi
hoe li poduzeti jednu ili vie od sljedeih radnji:
(a) obavijestiti vie razine menadmenta ili one koji su zadueni za
upravljanje poslodavnom organizacijom im se prime takve ponude;
(b) obavijestiti treu stranku o ponudi na primjer, profesionalno tijelo ili
poslodavca osobe koja je dala ponudu; profesionalni raunovoa u
gospodarstvu moe, meutim, razmotriti traenje pravnog savjeta prije
poduzimanja takvog koraka;
(c) savjetovati lanove ue ili najue obitelji o relevantnim prijetnjama i
zatitama gdje su one prisutne potencijalno u situacijama koje mogu
152
imati za posljedicu primanje ponuda poticaja, na primjer, temeljem

njihovog stanja zaposlenosti; i
(d) obavijestiti vie razine menadmenta ili one koji su zadueni za
upravljanje poslodavnom organizacijom ukoliko su njegovi lanovi
najue i ue obitelji zaposleni kod konkurencije ili potencijalnih
dobavljaa te organizacije.
Davanje ponuda
350.5 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu moe biti u situaciji gdje se od njega
oekuje, ili je pod drugim pritiskom, da ponudi poticaje kako bi utjecao na
prosudbu ili proces donoenja odluke neke osobe ili organizacije ili kako bi
pribavio povjerljive informacije.
350.6 Takav pritisak moe dolaziti iz poslodavne organizacije, na primjer, od kolega
ili nadreenog. On takoer moe doi od vanjske osobe ili organizacije koji
sugeriraju aktivnosti ili poslovne odluke koje bi davale prednost poslodavnoj
organizaciji, uz mogue nepravilno utjecanje na profesionalnog raunovou u
gospodarstvu.
350.7 Profesionalni raunovoa u gospodarstvu nee ponuditi poticaj kako bi
nepravilno utjecao na profesionalnu prosudbu tree stranke.
350.8 Kada pritisak da se ponudi neetiki poticaj dolazi unutar poslodavne
organizacije, profesionalni raunovoa e slijediti naela i upute u vezi s
rjeavanjem etikih sukoba navedenih u Dijelu A ovog Kodeksa.
153
DEFINICIJE
U ovom Kodeksu etike za profesionalne raunovoe, sljedei nazivi imaju sljedea
znaenja koja su im dodijeljena:
Angairani partner Partner ili druga osoba u revizorskom drutvu koji su odgovorni
za angaman i njegovo obavljanje te za izvjee koje se izdaje u
ime revizorskog drutva i koji, gdje se zahtijeva, imaju
odgovarajue ovlasti od profesionalnog, zakonskog ili
regulatornog tijela.
Angairani tim Svi partneri i osoblje koji obavljaju angaman i sve osobe koje je
angairalo revizorsko drutvo ili umreeno revizorsko drutvo
koje u angamanu obavljaju postupke s izraavanjem uvjerenja.
On iskljuuje vanjske strunjake koje je angairalo revizorsko
drutvo ili umreeno revizorsko drutvo.
Pojam angairani tim takoer iskljuuje osobe unutar
klijentove slube interne revizije koje pruaju izravnu pomo u
revizijskom angamanu kada revizor ispunjava zahtjeve MRevS-
a 610 (izmijenjenog 2013.), Koritenje radom internog revizora
Angaman s Angaman u kojem profesionalni raunovoa u javnoj praksi
izraavanjem izraava zakljuak oblikovan da povea stupanj povjerenja
uvjerenja namjeravanih korisnika koji nisu odgovorna stranka o ishodu
ocjenjivanja ili mjerenja predmeta ispitivanja prema nekom
kriteriju.
(Za upute o angamanima s izraavanjem uvjerenja vidjeti
Meunarodni okvir za angamane s izraavanjem uvjerenja
(International Framework for Assurance Engagements) koji je
izdao Odbor za meunarodne standarde revidiranja i izraavanja
uvjerenja (International Auditing and Assurance Standards
Board) koji opisuje elemente i ciljeve angamana s izraavanjem
uvjerenja te navodi angamane u kojima se primjenjuju
Meunarodni revizijski standardi (International Standards on
Auditing (ISAs), Meunarodni standardi za angamane uvida
(International Standards on Review Engagements (ISREs) i
Meunarodni standardi za angamane s izraavanjem uvjerenja
(International Standards on Assurance Engagements (ISAEs)).
Angaman uvida Angaman s izraavanjem uvjerenja, obavljen u skladu s
Meunarodnim standardima za angamane uvida (International
MRevS 610 (izmijenjen 2013.) ustanovljuje ogranienja koritenja izravne pomoi. U njemu se
takoer navodi da zakon ili regulativa moe zabranjivati vanjskom revizoru dobivanje izravne
pomoi od unutarnjih revizora. Stoga, koritenje izravne pomoi ogranieno je na one situacije
gdje je ono doputeno.
154
Standards on Review Engagements (ISRE)) ili ekvivalentnim, u

kojem profesionalni raunovoa u javnoj praksi izraava
zakljuak o tome je li uoio, na temelju postupaka koji ne pruaju
sve dokaze koji bi bili potrebni u sluaju obavljanja revizije,
postojanje neega zbog ega smatra da financijski izvjetaji nisu
pripremljeni, u svim znaajnijim odrednicama, u skladu s
primjenjivim okvirom financijskog izvjetavanja.
Direktor ili slubena Oni koji su zadueni za upravljanje subjektom ili koji djeluju u
osoba jednakovrijednom svojstvu, neovisno o nazivu koji imaju, a koji
se mogu razlikovati od zakonodavstva do zakonodavstva.
Financijski interes Interes u dionicama ili drugim vrijednosnim papirima,
zadunicama, zajmovima i drugim dunikim instrumentima
subjekta, ukljuujui i prava i obveze stjecanja takvog interesa i
derivative izravno povezane s takvim interesom.
Financijski Strukturirani prikaz povijesnih financijskih informacija,
izvjetaji ukljuujui i povezanih biljeki, namijenjen za priopavanje o
subjektovim ekonomskim resursima ili obvezama u vremenskoj
toki ili o njihovim promjenama tijekom razdoblja u skladu s
okvirom financijskog izvjetavanja. Povezane biljeke uobiajeno
sadre saetak znaajnih raunovodstvenih politika i druge
objanjavajue informacije. Taj naziv se moe odnositi na
cjeloviti skup financijskih izvjetaja, ali se takoer moe odnositi
na pojedinani financijskih izvjetaj, na primjer, na bilancu ili
raun prihoda i rashoda i povezane objanjavajue biljeke.
Financijski izvjetaji U sluaju pojedinanog subjekta, financijski izvjetaji tog
o kojima e subjekta. U sluaju konsolidiranih financijskih izvjetaja, takoer
revizorsko drutvo poznatih kao financijski izvjetaji grupe, konsolidirani financijski
izraziti miljenje izvjetaji.
Financijski Financijski izvjetaji sastavljeni u skladu s okvirom financijskog

izvjetaji posebne izvjetavanja oblikovanim kako bi odreenim korisnicima
namjene ispunio potrebe za financijskim informacijama.
Izravni financijski Financijski interes:
interes (a) u izravnom posjedu i pod kontrolom pojedinca ili subjekta
(ukljuujui one kojima na diskrecijskoj osnovi rukovode
drugi); ili
(b) posjedovan posredno preko kolektivnog investicijskog
modusa, imovine, zaklada ili drugog posrednika nad kojim
osoba ili subjekt imaju kontrolu ili mogunost utjecati na
ulagateljske odluke.
Klijent revizije Subjekt u vezi s kojim se obavlja revizijski angaman. Kada je
klijent listani subjekt, klijent revizije e uvijek ukljuivati i
155
njegove povezane subjekte. Kada klijent revizije nije listani

subjekt, klijent revizije ukljuuje one povezane subjekte nad
kojima klijent ima izravnu ili neizravnu kontrolu.
Klijent uvida Subjekt u vezi s kojim revizorsko drutvo obavlja angaman
uvida.
Klijent za kojeg se Odgovorna stranka je osoba, ili vie osoba, koje su:
izraava uvjerenje (a) u angamanu s izravnim izvjeivanjem odgovorne za
predmet ispitivanja; ili
(b) u angamanu temeljenom na tvrdnji odgovorne za
informacije o predmetu ispitivanja i mogu biti odgovorne za
predmet ispitivanja.
Kljuni revizijski Angairani partner, osoba odgovorna za pregled kontrole
partner kvalitete angamana i drugi revizijski partneri, ako ih ima, u
angairanom timu koji donose kljune odluke ili prosudbe o
znaajnim pitanjima u vezi s revizijom financijskih izvjetaja o
kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje. Ovisno o
okolnostima i ulogama osoba u reviziji, drugi revizijski
partneri mogu ukljuiti, na primjer, revizijske partnere
odgovorne za znaajna ovisna drutva ili ogranke.
Listani subjekt Subjekt ije su dionice ili dug u kotaciji ili listane u priznatoj
burzi ili kojima se trguje prema regulativi priznate burze ili
drugog ekvivalentnog tijela.
Mrea Vea struktura:
(a) koja je usmjerena na kooperaciju; i
(b) koja je jasno usmjerena na diobu profita ili trokova ili dijeli
zajedniko vlasnitvo, kontrolu ili menadment, zajednike
politike i postupke kontrole kvalitete, koja koristi zajedniko
ime kao brend ili znaajan dio profesionalnih resursa.
Najua obitelj Suprunik (ili ekvivalent) ili uzdravani lan obitelji.
Neizravni Financijski interes posjedovan posredno preko kolektivnog
financijski interes investicijskog modusa, imovine, zaklade ili drugog posrednika
nad kojim osoba ili subjekt nema kontrolu ili mogunost utjecati
na ulagateljske odluke.
Neovisnost Neovisnost obuhvaa:
(a) Neovisnost miljenja stanje svjesnosti koje doputa
izraavanje zakljuka bez da na njega djeluju uinci koji
kompromitiraju profesionalnu prosudbu te tako
omoguavajui osobi da djeluje na poten nain, objektivno
i s profesionalnim skepticizmom.
(b) Neovisnost u nastupu izbjegavanje injenica i okolnosti
156
koje su toliko vane da bi razumna i obavijetena trea

stranka vjerojatno zakljuila, uzimajui u obzir sve
odreene injenice i okolnosti, da su kompromitirani
potenje, objektivnost ili profesionalni skepticizam lana
revizijskog tima ili lana tima za izraavanje uvjerenja.
Oglaavanje Priopavanje javnosti informacija o uslugama ili vjetinama koje
nudi profesionalni raunovoa u javnoj praksi s namjerom
pribavljanja profesionalnog posla.
Oni koji su Osoba odnosno osobe ili organizacija odnosno organizacije (na
zadueni za primjer, korporativni povjerenik) s odgovornou za nadziranje
upravljanje stratekog usmjeravanja subjekta i obveza povezanih s
odgovornostima subjekta. To ukljuuje nadziranje procesa
financijskog izvjetavanja. U nekim zakonodavstvima, oni koji su
zadueni za upravljanje u nekim subjektima mogu ukljuiti
menadersko osoblje, na primjer izvrne lanove upravnog
odbora subjekta iz privatnog ili javnog sektora, ili vlasnika-
menadera.
Postojei Profesionalni raunovoa u javnoj praksi koji je trenutno
raunovoa imenovan za obavljanje revizije ili pruanje raunovodstvenih,
poreznih, konzultantskih ili slinih usluga klijentu.
Povezani subjekt Subjekt koji ima jedan od sljedeih odnosa s klijentom:
(a) subjekt koji ima izravnu ili neizravnu kontrolu nad
klijentom, ako je klijent znaajan za takav subjekt;
(b) subjekt s izravnim financijskim interesom u klijentu, ako taj
subjekt ima znaajan utjecaj na klijenta i interes u klijentu je
znaajan za takav subjekt;
(c) subjekt nad kojim klijent ima izravnu ili neizravnu kontrolu;
(d) subjekt u kojem klijent, ili subjekt povezan s klijentom
prema navedenom pod (c), ima izravan financijski interes
koji omoguava znaajni utjecaj nad takvim subjektom i
interes je znaajan za klijenta i njegov povezani subjekt iz
(c); i
(e) subjekt koji je pod zajednikom kontrolom s klijentom
(sestrinsko drutvo) ako su sestrinsko drutvo i klijent
oboje znaajni subjektu koji kontrolira i klijenta i sestrinsko
drutvo.
Povijesne Informacije izraene u financijskim terminima u vezi s nekim
financijske odreenim subjektom, izvedene prvenstveno iz njegovog
informacije raunovodstvenog sustava, o ekonomskim dogaajima nastalim u
prolim razdobljima ili o ekonomskim uvjetima ili okolnostima u
odreenoj toki vremena u prolosti.
157
Pregled kontrole Postupak oblikovan radi osiguranja objektivnog ocjenjivanja, u

kvalitete vrijeme ili prije izdavanja izvjea, znaajnih prosudbi koje je
angamana stvorio angairani tim te zakljuaka do kojih je doao tim pri
formuliranju izvjea.
Prihvatljiva razina Razina na kojoj bi razborita i obavijetena trea osoba,
sagledavajui sve specifine injenice i okolnosti dostupne
profesionalnom raunovoi u to vrijeme, vjerojatno zakljuila da
nije kompromitirano potivanje temeljnih naela.
Profesionalna Aktivnost koja zahtijeva raunovodstvene ili s njim povezane
aktivnost vjetine, koju obavlja profesionalni raunovoa, ukljuujui i
raunovodstvo, reviziju, oporezivanje, menadmentski konzalting
i financijski menadment.
Profesionalne Profesionalne aktivnosti koje se obavljaju za klijenta.
usluge
Profesionalni Osoba koja je lan IFAC-ove lanice.
raunovoa
Profesionalni Profesionalni raunovoa zaposlen ili angairan u izvrnom ili
raunovoa u neizvrnom svojstvu u takvim podrujima kao to su trgovina,
gospodarstvu industrija, usluge, javni sektor, obrazovanje, neprofitni sektor,
regulativna tijela ili profesionalna tijela ili je profesionalni
raunovoa pod ugovorom takvih tijela.
Profesionalni Profesionalni raunovoa, neovisno o funkcionalnoj klasifikaciji
raunovoa u (na primjer, revizija, porez ili konzalting) u revizorskom drutvu
javnoj praksi koje prua profesionalne usluge. Taj se naziv takoer koristi za
revizorsko drutvo profesionalnih raunovoa u javnoj praksi.
Revizijski Angaman s razumnim uvjerenjem u kojem profesionalni
angaman raunovoa u javnoj praksi izraava miljenje o tome jesu li
financijski izvjetaji sastavljeni, u svim znaajnim odrednicama
(ili pruaju istinit i fer prikaz ili fer prezentiraju, u svim
znaajnim odrednicama) u skladu s primjenjivim okvirom
financijskog izvjetavanja, kao to je angaman koji se obavlja u
skladu s Meunarodnim revizijskim standardima. To ukljuuje
zakonsku reviziju koja je revizija zahtijevana legislativom ili
drugom regulativom.
Revizijski tim (a) svi lanovi angairanog tima u revizijskom angamanu;
(b) svi ostali unutar revizorskog drutva koji mogu izravno
utjecati na ishod revizijskog angamana, ukljuujui:
(i) one koji preporuuju nagradu za angairanog
partnera ili koji omoguavaju izravni nadzor,
rukovoenje ili obavljanje drugih provjera
158
angairanog partnera u vezi s obavljanjem revizijskog

angamana, ukljuujui sve hijerarhijski vie razine u
odnosu na njega sve do osobe koja je glavni ili
rukovodei partner revizorskog drutva (izvrni
direktor ili njegov ekvivalent);
(ii) one koji za revizijski angaman pruaju konzultacije o
odreenim strunim pitanjima i specifinostima za
pojedine djelatnosti, transakcije ili dogaaje; i
(iii) one koji osiguravaju kontrolu kvalitete za angaman,
ukljuujui i one koji obavljaju pregled kontrole
kvalitete angamana; i
(c) svi oni unutar umreenog revizorskog drutva koji mogu
izravno utjecati na ishod revizijskog angamana.
Revizorsko drutvo (a) samostalni profesionalni raunovoa, ortakluk ili
korporacija profesionalnih raunovoa;
(b) subjekt koji kontrolira takve stranke kroz vlasnitvo,
rukovoenje ili na drugi nain; i
(c) subjekt kojeg kontroliraju takve stranke kroz vlasnitvo,
rukovoenje ili na drugi nain.
Subjekt od javnog (a) listani subjekt; i
interesa (b) subjekt:
(i) definiran regulativom ili zakonodavstvom kao subjekt
od javnog interesa; ili
(ii) za kojeg se regulativom ili zakonodavstvom zahtijeva
da se revizija obavlja u skladu s istim zahtjevima
neovisnosti koji su primjenjivi na revizije listanih
subjekata. Takvu regulativu moe donijeti bilo koji
relevantni regulator, ukljuujui i neki regulator
revizije.
Tim za izraavanje (a) svi lanovi angairanog tima u angamanu s izraavanjem
uvjerenja uvjerenja;
(b) svi ostali unutar revizorskog drutva koji mogu izravno
utjecati na ishod angamana s izraavanjem uvjerenja,
ukljuujui:
(i) one koji preporuuju nagradu za angairanog partnera
ili koji omoguavaju izravni nadzor, rukovoenje ili
obavljanje drugih provjera angairanog partnera u
vezi s obavljanjem angamana s izraavanjem
uvjerenja;
(ii) one koji za angaman s izraavanjem uvjerenja
pruaju konzultacije o odreenim strunim pitanjima i
159
specifinostima za pojedine djelatnosti, transakcije ili

dogaaje; i
(iii) one koji omoguavaju kontrolu kvalitete za angaman
s izraavanjem uvjerenja, ukljuujui i one koji
obavljaju pregled kontrole kvalitete za angamane s
Tim za obavljanje (a) svi lanovi angairanog tima za angaman uvida; i
uvida (b) svi ostali unutar revizorskog drutva koji mogu izravno
utjecati na ishod angamana uvida, ukljuujui:
(i) one koji preporuuju nagradu za angairanog partnera
ili koji omoguavaju izravni nadzor, rukovoenje ili
obavljanje drugih provjera angairanog partnera u
vezi s obavljanjem uvida, ukljuujui sve hijerarhijski
vie razine u odnosu na njega sve do osobe koja je
glavni ili rukovodei partner revizorskog drutva
(izvrni direktor ili njegov ekvivalent);
(ii) one koji pruaju konzultacije o odreenim strunim
pitanjima i specifinostima za pojedine djelatnosti,
transakcije ili dogaaje; i
(iii) one koji osiguravaju kontrolu kvalitete angamana,
ukljuujui i one koji obavljaju pregled kontrola
kvalitete za angaman; i
(c) svi oni unutar umreenog revizorskog drutva koji mogu
izravno utjecati na ishod angamana uvida.
Umreeno Revizorsko drutvo ili subjekt koji pripada mrei.
revizorsko drutvo
Ured Zasebna podgrupa, bilo da je organizirana po zemljopisnim ili
poslovnim linijama.
Ua obitelj Roditelj, dijete ili polubrat ili polusestra koji nisu lanovi najue
obitelji.
Uvjetovana Naknada izraunata prema unaprijed utvrenoj osnovici

naknada povezanoj s ishodom transakcije ili rezultatom usluge koju obavi
revizorsko drutvo. Naknada koju ustanovi sud ili drugo javno
tijelo nije uvjetovana naknada.
Vanjski strunjak Osoba (koja nije partner ili lan profesionalnog osoblja, ukljuujui i
privremenog osoblja, revizorskog drutva ili umreenog revizorskog
drutva) ili organizacija koje raspolae vjetinama, znanjem i iskustvom
u podrujima koja nisu raunovodstvo ili revidiranje, i iji se rad na tom
podruju koristi da pomogne profesionalnom raunovoi u pribavljanju
dostatnih i primjerenih dokaza.
160
Datum stupanja na snagu

Ovaj Kodeks je na snazi.
161
IZMJENE KODEKSA PRUANJE ODREENIH USLUGA BEZ

IZRAAVANJA UVJERENJA KLIJENTIMA REVIZIJE I
KLIJENTIMA ZA KOJE SE IZRAAVA UVJERENJE
SADRAJ
Stranica
Odjeljak 290 .................................................. 163
Odjeljak 291 ... 168
Datum stupanja na snagu ............................................................. 169
162
ODJELJAK 290
Pruanje usluga bez izraavanja uvjerenja klijentu revizije
[Toke 290.159290.163 bit e brisane i zamijenjene sljedeim tokama 290.159
290.162.]
290.159 Odgovornosti menadment obuhvaaju kontroliranje, voenje i usmjeravanje
subjekta, ukljuujui i donoenje znaajnih odluka u vezi sa stjecanjem, s
razvijanjem i kontrolom ljudskih, financijskih, fizikih i nematerijalnih
resursa.
290.160 Odreivanje je li neka aktivnost iz domene odgovornosti menadmenta, ovisi
o okolnostima i zahtijeva prosuivanje. Primjeri aktivnosti za koje bi se
zapoljavanje ili otputanje zaposlenika;
usmjeravanje i prihvaanje odgovornosti za djelovanje zaposlenika u
vezi s njihovim radom za tvrtku;
kontroliranje ili rukovoenje raunima otvorenim u banci ili
ulaganjima;
treba provesti;
izvjetavanje onih koji su zadueni za upravljanje u ime
menadmenta;
izvjetavanja; i
290.161 Revizorsko drutvo nee prihvatiti odgovornost menadmenta kod nekog
klijenta revizije. Nastale prijetnje bile bi toliko znaajne da nema zatite koja
bi ih smanjila na prihvatljivu razinu. Na primjer, odluivanje o tome koju
preporuku revizorskog drutva primijeniti stvorit e prijetnje temeljem
samoprovjere i prijetnje temeljem osobnog interesa. Nadalje, prihvaanje
odgovornosti menadmenta stvara prijetnju uslijed zblienosti jer revizorsko
drutvo postaje previe blisko stavovima i interesima menadmenta. Pod
uvjetom da se postupa u skladu s tokom 290.162, pruanje savjeta i
preporuka radi pomaganja menadmentu u ispunjavanju njihovih obveza ne
smatra se prihvaanjem odgovornosti menadmenta.
163
290.162 Kako bi se izbjegao rizik prihvaanja odgovornosti menadmenta kada se

pruaju usluge bez izraavanja uvjerenja nekom klijentu revizije, revizorsko
drutvo e se uvjeriti da menadment klijenta stvara sve prosudbe i donosi
odluke koje su u nadlenosti menadmenta. To ukljuuje stjecanje uvjerenja
da menadment klijenta:
odabire osobu koja ima prikladne vjetine, znanja i iskustvo da bi
cijelo vrijeme bila odgovorna za klijentove odluke i nadziranje
usluga. Takva osoba, poeljno iz vieg menadmenta, shvaala bi
ciljeve, sadraj i rezultate usluga i odgovarajue odgovornosti klijenta
i revizorskog drutva. Meutim, takva osoba ne mora posjedovati
strunost za obavljanje usluga ili njihovo ponovno izvoenje;
provodi nadzor nad uslugama i ocjenjuje primjerenost usluga
obavljenih za potrebe klijenta; i
prihvaa odgovornost za radnje, ako uope budu predloene, koje
treba poduzeti temeljem rezultata usluge.
[Toka 290.163 i njezin naslov bit e dodani nakon toke 290.162.]
Administrativne usluge
290.163 Administrativne usluge obuhvaaju pomaganje klijentima u njihovim
rutinskim ili tehnikim zadaama unutar uobiajenog tijeka poslovanja.
Takve usluge zahtijevaju malo ili nimalo profesionalnog prosuivanja i
tehnike su prirode. Primjeri administrativnih usluga ukljuuju obradu teksta,
pripremanje administrativnih ili propisanih formulara za klijentovo
odobravanje, podnoenje takvih formulara po naputku klijenta, praenje
zakonskih rokova za njihovo podnoenje i savjetovanje klijenta u vezi s tim
rokovima. Pruanje takvih usluga uglavnom ne stvara prijetnju neovisnosti.
Ipak, ocijenit e se vanost svake prijetnje i primijenit e se zatite kada je to
Pripremanje financijskih izvjetaja i raunovodstvenih evidencija
Ope odredbe
290.170.]
290.164 Menadment je odgovoran za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih
izvjetaja u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvjetavanja. Te
odgovornosti ukljuuju:
odreivanje raunovodstvenih politika i raunovodstvenog tretmana
unutar tih politika;
pripremanje ili mijenjanje izvornih dokumenata ili kreiranje podataka,
u elektronikom ili drugom obliku, koji dokazuju nastanak transakcije
164
(na primjer, izlazne narudbenice, dokumenti o satima rada za

obraun plae i ulazne narudbenice); i
iniciranje ili mijenjanje knjienja u dnevniku ili odreivanje ili
odobravanje konta za klasifikaciju transakcija.
290.165 Pruanje raunovodstvenih i knjigovodstvenih usluga nekom klijentu
revizije, kao to su pripremanje raunovodstvenih evidencija ili financijskih
izvjetaja, stvara prijetnju temeljem samoprovjere kada revizorsko drutvo
naknadno revidira financijske izvjetaje.
290.166 Proces revizije, meutim, zahtijeva raspravu izmeu revizorskog drutva i
menadmenta klijenta revizije, koja moe ukljuiti raspravu o:
primjeni raunovodstvenih standarda ili politika i zahtjevima
objavljivanja u financijskim izvjetajima;
primjerenosti financijskih i raunovodstvenih kontrola i o metodama
primijenjenim pri odreivanju prikazanih iznosa imovine i obveza; ili
predloenim ispravcima knjienja u dnevniku.
Te aktivnosti smatraju se uobiajenim dijelom procesa revizije i, uglavnom,
ne stvaraju prijetnje neovisnosti sve dok je klijent odgovoran za donoenje
odluka u pripremanju raunovodstvenih evidencija i financijskih izvjetaja.
290.167 Slino tome, klijent moe traiti strunu pomo od revizorskog drutva o
problematici kao to je rjeavanje problema usklaivanja konta ili
analiziranja i prikupljanja informacija za potrebe izvjeivanja regulatora.
Nadalje, klijent moe traiti strunu pomo o raunovodstvenoj problematici,
kao to je konverzija postojeih financijskih izvjetaja s jednog okvira
financijskog izvjetavanja u drugi (na primjer, da bi bili sukladni
raunovodstvenim politikama grupe ili kako bi se prelo na razliit okvir
financijskog izvjetavanja, kao to su Meunarodni standardi financijskog
izvjetavanja). Takve usluge, uglavnom, ne stvaraju prijetnje neovisnosti pod
uvjetom da revizorsko drutvo ne prihvaa odgovornosti menadmenta
klijenta.
290.168 Revizorsko drutvo moe pruati usluge u vezi s pripremanjem
raunovodstvenih evidencija i financijskih izvjetaja nekom klijentu revizije
koji nije subjekt od javnog interesa gdje su usluge rutinske ili tehnike
prirode, sve dok je bilo koja prijetnja temeljem samoprovjere umanjena na
prihvatljivu razinu. Usluge koje su rutinske ili mehanike prirode zahtijevaju
od profesionalnog raunovoe malo ili nimalo profesionalnog prosuivanja.
Neki primjeri takvih usluga su:
pripremanje obrauna plaa ili izvjea temeljeno na klijentovim
podacima za klijentovo odobrenje i isplatu;
165
evidentiranje uestalih transakcija za koje su iznosi lako odredljivi iz

izvornih dokumenata ili kreiranih dokumenata, na primjer raun za
komunalne usluge gdje je klijent odredio ili odobrio konto;
evidentiranje transakcija za koje je klijent ve utvrdio iznos koji treba
evidentirati, ak iako transakcija ukljuuje znaajan stupanj
subjektivnosti;
izraunavanje amortizacije osnovnih sredstava kada klijent odreuje
raunovodstvenu politiku i procjenjuje vijek uporabe i rezidualnu
vrijednost;
knjienje stavki u probnu bilancu koje je odobrio klijent; i
sastavljanje financijskih izvjetaja temeljeno na informacijama iz
probne bilance koju je odobrio klijent i sastavljanje odgovarajuih
biljeki temeljeno na evidencijama koje je odobrio klijent.
U svim sluajevima, ocijenit e se vanost svake nastale prijetnje i primijenit
e se zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje
na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zatita ukljuuju:
organiziranje da takve usluge obavlja osoba koja nije lan revizijskog
tima; ili
ako je takve usluge obavio lan revizijskog tima, koritenje partnera
ili iskusnijeg lana osoblja s odgovarajuom strunou koji nije lan
revizijskog tima kako bi pregledao obavljeni posao.
290.169 Revizorsko drutvo nee pruati klijentu revizije koji je subjekt od javnog
interesa raunovodstvene i knjigovodstvene usluge, ukljuujui usluge
obrauna plaa, ili pripremati financijske izvjetaje o kojima e revizorsko
drutvo izraziti miljenje ili financijske informacije koje tvore osnovicu za
financijske izvjetaje.
290.170 Unato toki 290.169, revizorsko drutvo moe pruati raunovodstvene i
knjigovodstvene usluge, ukljuujui usluge obrauna plaa i pripremanja
financijskih izvjetaja ili drugih financijskih informacija, koje su rutinske ili
tehnike prirode, sektorima ili povezanim subjektima klijenta revizije koji je
subjekt od javnog interesa ako osoblje koje prua usluge nisu lanovi
revizijskog tima i:
(a) sektori ili povezani subjekti kojima se pruaju usluge u ukupnosti
neznaajni su za financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo
(b) usluge se odnose na problematiku koja je u ukupnosti neznaajna za
financijske izvjetaje sektora ili povezanog subjekta.
[Toka 290.171 i njezin naslov Izvanredne situacije bit e brisani.]
166
Usluge poreznog savjetovanja

Pripremanje poreznih prijava za svrhu pripremanja raunovodstvenih knjienja
Klijenti revizije koji su subjekti od javnog interesa
[Toka 290.182 bit e brisana i zamijenjena sljedeom tokom 290.181.]
drutvo nee pripremati izraune tekuih i odgoenih poreznih obveza (ili
imovine) za svrhu pripremanja raunovodstvenih knjienja koji su znaajni
za financijske izvjetaje o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje.
[Toka 290.183 bit e brisana.]
167
ODJELJAK 291
Pruanje usluga bez izraavanja uvjerenja klijentu za kojeg se
izraava uvjerenje
291.144.]
291.141 Odgovornosti menadment obuhvaaju kontroliranje, voenje i usmjeravanje
subjekta, ukljuujui i donoenje znaajnih odluka u vezi sa stjecanjem,
razvijanjem i kontrolom ljudskih, financijskih, fizikih i nematerijalnih
resursa.
291.142 Odreivanje je li neka aktivnost iz domene odgovornosti menadmenta, ovisi
o okolnostima i zahtijeva prosuivanje. Primjeri aktivnosti za koje bi se
zapoljavanje ili otputanje zaposlenika;
usmjeravanje i prihvaanje odgovornosti za djelovanje zaposlenika u
vezi s njihovim radom za subjekta;
kontroliranje ili rukovoenje raunima otvorenim u banci ili
ulaganjima;
treba provesti;
izvjetavanje onih koji su zadueni za upravljanje u ime
menadmenta;
izvjetavanja; i
291.143 U pruanju usluga s izraavanjem uvjerenja nekom klijentu za kojeg se
izraava uvjerenje, revizorsko drutvo nee prihvatiti odgovornost
menadmenta kao dio svog angamana s izraavanjem uvjerenja. Ako bi
revizorsko drutvo prihvatilo odgovornost menadmenta kao dio svog
angamana s izraavanjem uvjerenja, nastale prijetnje bile bi toliko znaajne
da nema zatite koja bi ih umanjila na prihvatljivu razinu. Ako bi revizorsko
drutvo prihvatilo odgovornost menadmenta kao dio neke druge usluge koja
168
se prua klijentu za kojeg se izraava uvjerenje, revizorsko drutvo e se

uvjeriti da odgovornost nije povezana s predmetom ispitivanja ili
informacijama iz predmeta ispitivanja angamana s izraavanjem uvjerenja
koji obavlja revizorsko drutvo.
291.144 Kada se pruaju usluge koje su povezane s predmetom ispitivanja ili
informacijama iz predmeta ispitivanja angamana s izraavanjem uvjerenja
koji obavlja revizorsko drutvo, revizorsko drutvo e se uvjeriti da
menadment klijenta stvara sve prosudbe i donosi odluke u vezi s predmetom
ispitivanja i informacijama o predmetu ispitivanja angamana s izraavanjem
uvjerenja koje su u nadlenosti menadmenta. To ukljuuje stjecanje
uvjerenja da menadment klijenta:
odabire osobu koja ima prikladne vjetine, znanja i iskustvo da bi
cijelo vrijeme bila odgovorna za klijentove odluke i nadziranje
usluga. Takva bi osoba, poeljno iz vieg menadmenta, shvaala
ciljeve, sadraj i rezultate usluga i odgovarajue odgovornosti klijenta
i revizorskog drutva. Meutim, takva osoba ne mora posjedovati
strunost za obavljanje usluga ili njihovo ponovno izvoenje;
provodi nadzor nad uslugama i ocjenjuje primjerenost usluga
obavljenih za potrebe klijenta; i
prihvaa odgovornost za radnje, ako uope budu predloene, koje
treba poduzeti temeljem rezultata usluge.
Datum stupanja na snagu

Izmjene e biti na snazi na 15. travnja 2016. godine, osim izmjena u Odjeljku 290, koje
e biti na snazi za revizije financijskih izvjetaja za razdoblja zapoeta 15. travnja 2016.
godine ili nakon tog datuma. Ranija primjena je doputena.
169
529 Fifth Avenue, New York, NY 10017

T+1 (212) 286-9344 F +1 (212) 286- 9570
www.ifac.org
ISBN: 978-1-60815-235-3
170

Prirucnik Kodeks Etike 2015

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Kodeks Etike 2015

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

International Ethics Standards

Board for Accountants

Prirunik s Kodeksom etike

Ovu publikaciju je objavila Meunarodna federacija raunovoa (International Federation of Accountants

Vijee za praenje prevoenja:

Zagreb, listopad 2016.

Kako je ureen ovaj prirunik

Autorsko pravo i prevoenje

Ovaj prirunik sadri osnovne informacije o ulozi IFAC-a i slubeni tekst

Ovaj prirunik sadri Kodeks etike za profesionalne raunovoe (Kodeks) koji

Kodeks etike za profesionalne raunovoe

Ovaj prirunik sadri Kodeks etike za profesionalne raunovoe (Kodeks) koji

Krenje zahtjeva Kodeksa

Definicija pojma angairani tim u Kodeksu

Ovaj prirunik zamjenjuje izdanje Prirunika s Kodeksom etike za

DIO A OPA PRIMJENA KODEKSA

Pristup konceptualnog okvira

profesionalni raunovoa e utvrditi jesu li raspoloive odgovarajue zatite i

zahtjeve obrazovanosti, uvjebanosti i iskustva koji su u vezi s ulaskom

Rjeavanje etikih sukoba

li se u danim okolnostima primjereno povui iz angairanog tima ili odreenog

Komuniciranje s onima koji su zadueni za upravljanje

(i) postupilo u skladu s pregledom kvalitete koju provodi tijelo

DIO B PROFESIONALNI RAUNOVOE U JAVNOJ

lan revizijskog tima zapoinje pregovore o zapoljavanju s klijentom

profesionalni raunovoa prima poklone od klijenta ili mu klijent daje

200.11 U radnoj okolini relevantne zatite razlikovat e se ovisno o okolnostima.

objavljivanje politika i postupaka kako bi se ohrabrilo i ovlastilo

stjecanje odgovarajueg razumijevanja vrste djelatnosti klijenta,

Promjene u profesionalnom imenovanju

informacije, on e ih dati poteno i nedvosmisleno. Ako predloeni raunovoa

savjetovanje klijenta da ulae u poslovanje u kojem, na primjer

oprezu spram takvih promjena sa ciljem prepoznavanja okolnosti koje mogu

o koritenje odvojenih timova za obavljanje angamana koji imaju

svrhu profesionalni raunovoa e koristiti profesionalnu prosudbu u

za sprjeavanje objavljivanja informacija izmeu angairanih timova koji

pruanje informacija namjeravanim korisnicima o poslu koji je obavio

Objektivnost sve usluge

Pripremanje financijskih izvjetaja i raunovodstvenih evidencija ........ 290.164

290.7 Profesionalni raunovoe e primijeniti pristup prema konceptualnom okviru

Mree i umreena revizorska drutva

zajednike sustave koji omoguavaju revizorskim drutvima razmjenu

Subjekti od javnog interesa

vrstu poslovanja, kao to je dranje imovine u fiducijarnom svojstvu za

Oni koji su zadueni za upravljanje

neukljuivanje osoblja koje je obavljalo uslugu bez izraavanja uvjerenja

prethodnog i tekueg razdoblje ne stvaraju prijetnje koje bi bile toliko znaajne

Krenje odredbe ovog Odjeljka

kako je nastalo krenje i kako je ono otkriveno;

Primjena pristupa prema konceptualnom okviru na neovisnost

290.110 Ako bi ostali partneri i zaposlenici s menaderskim funkcijama koji pruaju

uloge profesionalne osobe u revizijskom timu;

(a) partnere i profesionalne osobe zaposlene u revizorskom drutvu,

Obiteljski i osobni odnosi

iskljuivanje osobe iz revizijskog tima; ili

290.131 Prijetnje temeljem osobnog interesa, prijetnje temeljem zblienosti ili

Zapoljavanje u klijentu revizije

(a) osoba nema pravo na neke beneficije ili isplate od revizorskog

zatite kada je to nuno za uklanjanje prijetnje ili njezino smanjivanje na

Klijenti revizija koji su subjekti od javnog interesa

Privremena dodjeljivanja osoblja

Nedavno djelovanje u klijentu revizije

ili financijskih izvjetaja o kojima e revizorsko drutvo izraziti miljenje. Na

Rad u svojstvu direktora ili odgovorne osobe klijenta revizije