RAUNOVODSTVO ZA POPUSTE

Popusti danas vjerovatno predstavljaju jedan od najpopularnijih prodajnih alata.

Bez sumnje, mnoge kompanije umanjuju cijenu svoje robe i usluga kroz razliite
forme, na primjer:

Kupi 1, jedan dobij besplatno (i slino)

Dobij 10% popusta za kupovinu iznad 100 MU (i slino)
Darovni bonovi
Popusti za prijevremeno plaanje i slino.

Meutim, ta znae popusti raunovoama? U najvie sluajeva, nevolje pri

njihovom obuhvatanju. Razlog navedenom je da popusti imaju razliit utjecaj na
mjerenje razliitih stavki u finansijskim izvjetajima i potencijalno njihov
raunovodstveni tretman.

Popuste kako s komercijalnog tako i s raunovodstvenog i poreznog aspekta,

moemo podijeliti na redovne (koji se odobravaju odmah u trenutku kupovine i
iskazuju na izlaznom raunu) i na naknade popuste koji se odobravaju nakon
izdavanja rauna i obavljene isporuke.

Raunovodstvo za ove popuste esto varira upravo u odnosu na vrstu popusta

(trgovaki popusti, popusti na rano plaanje, rabati na koliinu i drugi rabati).

PRODAVALAC ODOBRAVA POPUST

Kada prodavalac daje popust, iznos popusta ima utjecaj na njegove prihode. U
skladu s navedenim, logino je da se za upustva o priznavanju danih popusta
konsultiraju odredbe MRS -a 18 ili MSFI 15.

MRS 18.9 navodi da se prihod treba mjeriti po fer vrijednosti naknade koja je
primljena ili s potrauje. Nadalje, MRS 18.10. navodi da se pri mjerenju prihoda u
obzir trebaju uzeti popusti koje je prodavalac daje za bilo koje trgovake popuste i
rabate.

Napominjemo u ovom kontekstu da e MRS 18 od 01. januara 2018. godine biti

zamijenjen MSFI ijem 15 Prihodi od ugovora s kupcima.

MSFI 15.51 navodi da kod od ugovora koji sadri elemente varijabilne naknade,
subjekat procjenjuje iznos varijabilnog dijela naknade na koji e imati pravo u
skladu s Ugovorom. Varijabilna naknada moe proistei iz popusta, koliinskih
popusta, povrata, nagradnih bodova, snienih cijena, poticaja, bonusa po osnovu
izvrenja, kazni ili slinih stavki.

Na primjer, iznos naknade je varijabilan ako se proizvod prodaje s pravom

povrata ili je obean fiksni iznos bonusa kada se postigne odreena koliina.

Popusti u skladu s oba standarda treba da smanje prihode i ne predstavljaju

trokove prodaje (ili bilo koje druge rashode).
Na primjer, ako prodamo opremu vrijednosti 100 KM i odluimo dati popust od
3%, kao prihod bismo knjiili 97 MU (100-3%), a ne prihod od 100 KM i onda
rashode u iznosu od 3 KM.

Pravilo je u teoriji jednostavno, meutim njegova praktina primjena moe

predstavljati izazov u odreenih okolnostima.

Kada se radi o redovnim popustima (koji se odobravaju odmah) knjienje nije

problem. Na izlaznom raunu se navodi popust, te se za popust smanjuje prodaja
cijena. Ovim se direktno smanjuje i osnovica za obraun poreza na dodanu
vrijednost.

Kada se radi o popustima za plaanje prije datuma dospijea (casa sconto), na

primjer kupcu je odobreno 5% popusta na prodajnu cijenu ako plati raun unutar
7 dana, umjesto uobiajenih 60 dana, da bi knjienje bilo u skladu s MSFI 18
popust se treba procijeniti u trenutku prodaje i umanjiti od prihoda. Casa sconto
se nude kupcima da bi se ohrabrilo bre plaanje njihovih obaveza. Meutim ne
moe se tvrditi da e kupci iskoristiti ovu opciju u trenutku prodaje s tim da to
ovisi o tome da li e kupac platiti prijevremene ili ne, ali se polazi od toga da
subjekt nema razloga da vjeruje da kupac nee iskoristiti ovu opciju.

Na primjer, subjekt prodaje dobra kupcu za 117 KM. Ukljueno u prodajni iznos je
17% poreza na dodanu vrijednost. Kupac uvijek plaa u roku od 30 dana od
datuma rauna i dobija u skladu s Ugovorom popust na prijevremeno plaanje
(casa sconto) na neto iznos. Subjekt nema razloga da vjeruje da kupac nee
iskoristiti ovaj popust.

U skladu s navedenim, prihodi e biti priznati u iznosu od 95 KM.

Bruto cash inflow od kupca 117,00

Minus porez na dodanu vrijednost 17,00
Neto cash inflow od kupca 100,00
Minus popust na plaanje prije dospijea (5%) 5,00
Prihodi koje priznaje prodavaoc 95,00

Odnosno, kada subjekt nudi popust na plaanje prije dospijea, MRS 18 zahtijeva
da se iznos priznatog prihoda ovom transakcijom smanji za iznos popusta u
trenutku prodaje. Subjekt ne bi trebao priznati prihod prema nominalnom iznosu
rauna, niti rashod za popust. Ovo je u skladu s zahtjevom MRS- 18, da se prihodi
mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja, uzimajui u obzir iznos
bilo kojih trgovakih popusta ili rabata koje subjekt odobrava.

U nastavku su dani dodatni primjeri odobravanja popusta.

Na primjer, subjekt koji prodaje elektronske knjige da bi poboljao svoju prodaju

kupcima alje diskontni kupon na 5 KM koji kupac moe iskoristiti za sve kupovine
iznad 100 KM.
U ovom primjeru, ne moemo priznati rezerviranje za popuste u finansijskim
izvjetajima u trenutku prodaje jer ne postoji proli dogaaj. Kupac treba
napraviti kupovinu u iznosu veem od 100 KM i tek u tom trenutku imamo
obavezu da damo popust od KM.

Umjesto toga, jednostavno umanjujemo prihod u trenutku iskoritavanja kupona

za 5 KM.

U naem okruenju u pravilu se za sve vrste naknadnih popusta izdaje odobrenje

za naknadni popust. Kada se ovo odobrenje odobrava za robu koja je prodana u
tom obraunskom periodu za neto iznos tog popusta treba umanjiti prihode od
prodaje (ako se odmah ne uzme obzir umanjene), a nikako priznati rashode.

Potrebno je voditi rauna za o momentu storniranja obaveze za porez na dodanu

vrijednost. Prodavac ima pravo da izvri ispravku (umanjenje, storno) svojih
obaveza za PDV tek u onom mjesecu u kojem dobije ovjerenu knjinu obavijest od
kupca na kojoj mu je kupac potvrdio da je on izvrio storno svog ulaznog PDV-a po
tom osnovu.

KUPAC DOBIJA POPUST

Kada kupac dobija popust, potrebno je vidjeti odredbe MRS -a 2, i MRS -a 16 ili
sline standarde za upustvo. Oba navedena standarda propisuju da se troak
nabavke nekretnina, postrojenja i opreme ili zaliha trebaju mjeriti neto od
popusta.

Meutim, u ovom sluaju je potrebno znati razloge zbog kojih se dobija popust.

Kada se popust dobije kao smanjenje u kupovnoj cijeni zaliha, onda se mora
umanjiti od troka nabavke.

Kada je popust povrat nekih trokova prodaje, onda se popusti ne smanjuju od

troka zaliha ve se tretiraju kao prihod.

Casa sconto (odnosno popust na prijevremeno plaanje) se ne smiju tretirati kao

finansijski prihod, ve trebaju umanjiti troak zaliha.

IFRIC je u novembru 2004. godine utvrdio da casa sconto treba da bude

umanjenje troka zaliha, nikako prihod.

Primjer : Casa sconto

Kupac X kupuje zalihe od dobavljaa Y 01. januara 2015. godine. Cijena je KM

1.000 sa 25 % popusta za plaanje unutar 30 dana. Kupac je odluio da ne
iskoristi popust, i obavezu je platio tek 28. februara.

Kupac knjii zalihe neto od popusta. Plaanje popusta se priznaje kao finansijski
rashod. Knjienja su kako slijedi:

Zalihe 930,83
Obaveze prema dobavljaima 1.089,08
Ulazni porezi na dodanu vrijednost 158,24

Ako se iskoristi sconto, ostaje samo jo knjienje plaanja obaveza prema

dobavljau.

S TIM DA VRIJEDNOST POPUSTA NIJE ISKORITENA KUPAC MORA

PROKNJIITI DODATAN RASHOD I UVEATI OBAVEZU PREMA
DOBAVLJAU
Finansijski rashodi 23,87
Ulazni PDV 4,06
Obaveze prema dobavljaima 27,93

PLAANJE OBAVEZE PREMA DOBAVLJAU 1.117,00

NOVAC 1.117,00

Primjer: rabat

Supermarket eli nabaviti 1000 komada okoladica. Koji je troak okoladica

temeljeno na sljedeim informacijama:

Prodajna cijena po jednom komadu: 5 KM

Koliinski rabat za 1000 komada: 10 %
Casa sconto: 2 % ako se plati unutar 30 dana

Ako supermarket namjerava platiti unutar 30 dana, onda treba smanjiti troak
svojih zaliha za kasa sconto.

Troak zaliha je kako slijedi: 5* 1000 5*1000 * (10% + 2%) = 4.400

Primjer 2- koliinski rabat

Kupac P kupuje zalihe od dobavljaa S po osnovnoj cijeni po od 10 KM po

proizvodu, fiksno za 2011. godinu. S se slae da ako kupac P kupi najmanje
10.000 u 2011. godini, imat e rabat od 5.000 KM (maksimalno). Na poetku
godine P predvia da e kupiti 8.000 jedinica. Meutim, na 30.06.2011. godine P
revidira svoju procjenu na 11.000 komada. Na 30. juni 2011. godini kupac je ve
kupio 5.200 jedinica od kojih je 3.900 ve prodano. Ostalih 1.300 predstavlja
zalihe po troku od 13.000 KM.

Analiza:

Na 30. juni 2011. godini, prilagodba trokova zaliha je postala vjerovatna.

Revidirani najbolji troak po jednoj jedinici za prvih 10.000 komada je:

(KM 10 x 10.000 komada KM 5.000)/ 10.000 komada = 9.5 KM

Napomena: kalkulacija je temeljena samo na prvih 10.000 jedinica jer kupovina

iznad ovog iznosa ne donosi dodatni rabat.
Troak navedenih 5.200 jedinica kupljenih do 30. juna 2011. godine treba da bude
prilagoen na nie za 0,05 KM po jedinici. S tim da je 75% ve prodano, dio
rabata treba da bude priznat u bilansu uspjeha (trokovi prodaje).

Knjienja su kako slijedi:

Potraivanja za popuste 2.600,00

Zalihe 600,00
Trokovi prodaje 1.950,00

Napomena: naknade kupovine sve do koliine od 10.000 jedinica se priznaju po

cijeni od 9,5 KM po jedinici sve dok je rabat vjerovatan. Nakon to se dostigne
koliina cijena se vraa na inicijalnih 10.000 KM.

Primjer priznavanja prihoda kod prodaje s popustom

1. Januara 2015. godine drutvo zakljuuje ugovor o prodaji jedinica

proizvoda po 600 KM po jedinici kupcu X. Ako kupac X kupi vie od 300
proizvoda u kalendarskoj godini, cijene padaju na 575 KM po jedinici.
Do 31. marta 2015. godine prodano je 40 jedinica kupcu x i prodavac
procjenjuje da nee prodati 300 jedinica do 31. decembra 2015. godine.

Koji prihod treba priznati u kvartalnim izvjetajima na 31. mart 2015.

godine?

Prodavac prvo mora razmotriti kupovno ponaanje kupca u prvih tri

mjeseca da odredi da li e kupac kupiti dovoljno proizvoda da postigne
koliinski popust.
Temeljeno na prodaji do marta, vrlo je vjerovatno da koliinski popust nee
biti postignut od strane kupca i nee dostii dovoljno jedinca da postigne
koliinski popust.
Utemeljeno na prodaji na martu, vrlo je vjerovatno da koliinski popust
nee biti postignut od strane kupca i nee biti znaajne ispravke priznatog
prihoda. U skladu s tim, prodavac e priznati prihod od 24.000 KM (40*600)
u prvom kvartalu.

U iduem kvartalu kupac je kupio dodatnih 200 jedinica do 30.juna 2015.

godine. Prodavac sada procjenjuje da e prodaja prei 300 jedinica i treba
smanjiti prodajnu cijenu.
Koji prihod treba priznati na dan 30. juna 2015. godine?
Prodavac treba priznati prihod od 114.000 KM na 30. jun 2015. godine.
Ovo se rauna kako slijedi: 115.000 (200 x 575) manje prihod u cijeni
transakcije za 40 prethodno nabavljenih proizvoda (40 * 25) za prodajni
period do 31. marta 2015. godine.
Odnosno, prihod za prvi kvartal bi bio priznat u iznosu od 23.000 KM
(40*575) da je popust dana bio izvjestan.
 MRS 34 propisuje da kada se oekuje da e se desiti koliinski
rabati ili druge ugovorne promjene u cijeni dobara i usluga tokom
raunovodstvenog perioda iste se trebaju iskazati u finansijskim
izvjetajima za taj period. Logika je da efektivni troak materijala,
rada i drugih inputa bi bio naruen u kasnijim periodima kao
posljedica obima aktivnosti tokom ranijih perioda, i rezultat ne bi
bio ispravno iskazan kada se ovo ne bi uzelo u obzir. Jasno je da se
ovdje radi o procjeni, s tim da se obim kupovina ne moe tano
procijeniti. Kao s drugim procjenama, kada tanija informacija
postane raspoloiva, nee se prilagoavati prospektivno, to znai
da rezultati ranijeg perioda ne smiju biti revidirani ili ispravljeni.
Ovo je u skladu s MRS 37 rezerviranja.
Zahtjev za iskazivanjem rabata u izvjetajima za periode tokom
godine je pravilo koje se odnosi na kupce i dobavljae.

REZERVISANJA ZA POPUSTE
Prihodi obuhvataju prihode od prodaje dobara treim stranama
neto od popusta i rabata, i poreza na dodanu vrijednost. Za
rabate/ popuste/ ili povrate na koje su kupci ostvarili pravo u
tekuem periodu vri se rezerviranje na nain da se umanjuju
prihodi. Rabati obuhataju retrospektivni obim popusta koji se daju
odreenim kupcima kada dostignu odreeni nivo prodaje. Isti se
razgraniavaju tokom trajanja ugovora i temelje se na procjenama
u toku trajanja ugovora te prilagoavaju stvarnim iznosima na
kraju ugovora da reflektiraju stvarni obim.
Odnosno oekivani iznos rabata se oduzima od prihoda i priznaje
kao razgraniena obaveza ili rezerviranje ili kao umanjenje
potraivanja od kupaca.
Kod kupaca, u skladu s sklopljenim ugovorima drutvo moe
predvidjeti koliko pravo ima na naknadni popust ako su takva
pitanja ureena ugovorom te ukalkulirati potraivanja od
dobavljaa.

Samo kada kupac ili prodavac nisu znali (nisu mogli predvijeti) da
e doi do popusta moe se po ovom osnovu proknjiiti prihod ili
rashod. U svim ostalim sluajevima kod prodavca je ispravno
umanjiti prihod, a kod kupca vrijednost zaliha/ imovine.
Odobreni rabat se mora u skladu s MSFI evidentirati kao
umanjenje prihoda, jer ne predstavlja rashod. Po osnovu takvog
umanjenja prihoda biti e umanjena i osnovica za obraun
posebnih naknada (naknade za turistike zajednice, naknade za
ume i slino).
S druge strane dobiveni popusti smanjuju rashode po osnovu
nabavke robe.