UDK 69.008.001.3 Primljeno 3. 6. 2006.

Znaaj studija rada

u graevinarstvu
Urban Pinter, Rudolf Lonari
Kljune rijei U. Pinter, R. Lonari Pregledni rad
graevinarstvo, Znaaj studija rada u graevinarstvu
studij rada,
studij vremena, Prouava se i analizira uloga studija rada u proizvodnim procesima u graditeljskim projektima. U
organizacija rada, skladu s tenjom da se postignu to povoljniji rezultati u graevinskoj djelatnosti, skraenjem vremena,
ergonomija, optimizacija, smanjenjem trokova i poveanjem kvalitete proizvodnje, prikazani se elementi racionalne studije rada
proizvodnost rada kako bi se mogli ukljuiti u procese graenja. Opisano je optimalno ukljuenje kontinuiranosti
proizvodnje s ciljem smanjenja zastoja i postizanja najkraeg vremena graenja.
Key words U. Pinter, R. Lonari Subject review
construction industry, Significance of work studies in construction industry
work study,
time study, The role of the study of work in production processes normally applied on construction projects is
organization of work, studied and analyzed. In keeping with present trends aiming at improving results in construction
ergonomics, industry, both by reducing time and cost requirements, and by increasing the quality of production, the
optimization, authors present elements of a rational work study that could well be implemented in current
work productivity construction processes. An optimum improvement in the sphere of production continuity, aimed at
reducing downtime and shortening time of construction, is described.

Mots cls U. Pinter, R. Lonari Ouvrage de syntse

gnie civil, L'importance des tudes du travail en gnie civil
tude du travail,
organisation du travail, Le rle de l'tude du travail dans les processus de production couramment utiliss sur projets de
ergonomie, construction est tudi et analys. En conformit avec les tendances courantes visant amliorer les
optimisation, rsultats dans le domaine de gnie civil, tant en rduisant les exigences de temps et de cot, qu'en
productivit de travail augmentant la qualit de production, les auteurs prsentent les lments de l'tude rationnelle de travail
qui peuvent tre facilement incorpors dans les procds actuels de construction. Une amlioration
optimale de la continuit de production, cherchant diminuer le temps d'immobilisation et le temps de
construction, est dcrite.
. , .
,
,
ae oa
,
.
,
, ,
,

,
.

Schlsselworte U. Pinter, R. Lonari bersichtsarbeit

Bauwesen, Bedeutung des Arbeitsstudiums im Bauwesen
Arbeitsstudium,
Zeitstudium, Man studiert und analysiert die Rolle des Arbeitsstudiums in Produktionsprozessen innerhalb der
Bauorganisation, Bauprojekte. Im Einklang mit dem Streben nach mglichst gnstigen Ergebnissen in der Bauttigkeit,
Ergonomie, der Zeitverkrzung, Kostenminderung und Qualittserhhung, sind die Elemente des rationalen
Optimierung, Arbeitsstudiums dargestellt, so dass sie in den Bauprozess eingegliedert werden knnen. Beschrieben ist
Arbeitsergiebigkeit die optimale Eingliederung der Produktionskontinuitt mit dem Ziel die Stockungen zu vermindern und
die krzeste Baufrist zu erreichen.

Autori: Urban Pinter, dipl. ing. gra., Univerza v Mariboru, Fakulteta za gradbenitvo, Slovenija;
prof. dr. sc. Rudolf Lonari, Nikole Tesle 8a, Varadin

GRAEVINAR 58 (2006) 10, 807-812 807

Studij rada u graevinarstvu
1 Uvod
Dananji brzi razvoj proizvodnje u svijetu utemeljen na
upravljanju i voenju projekata u odnosu na vrijeme,
trokove i kvalitetu odluujui je imbenik za uspjeh
poduzea na tritu.
Cilj svakog poduzea mora biti razvoj te racionalizacija
proizvodnje i novih proizvoda sa to hitnijim stavlja-
njem na trite zbog to vee konkurentnosti. Taj se cilj
moe postii minimaliziranjem vremena, to posredno
minimalizira i trokove, a djeluje i na bru nadoknadu
uloenih sredstava.
Upravljanje utemeljeno na vremenu usmjereno je na ra-
cionalizaciju cjelovitih procesa proizvodnje i trai ruko-
voenje i voenje projekata radi postizanja to boljih
rezultata. Takvo upravljanje redovito nazivamo Project
Managament.
Organizacija proizvodnje podrazumijeva kvalitetno pla-
niranje i na temelju toga izvravanje, koje se komplek-
sno obuhvaa voenjem projekata.
Planiranjem se unaprijed utvruju rokovi, potrebni ka-
paciteti i cijene, a upravljanjem se vodi izvravanje i
praenjem utvruju postignuti rezultati.
Kvalitetno upravljanje projektima i postizanje minimali-
zacije vremena ovisno je o mnogo imbenika ijim se
karakteristikama i uincima bavi studij rada.
Graevinarstvo u odnosu na ostalu proizvodnju, a napo-
se u odnosu na industriju radi svojih specifinosti (pro-
izvod nepomian a proizvodni imbenici pomini, rad
na otvorenome prostoru, utjecaj vremenskih prilika i
klime, sezonski karakter proizvodnje, pojedinanost pro-
izvodnje svaki put na drugoj lokaciji i mnoge druge) jo
je uvijek na niskom stupnju produktivnosti.
Zbog toga je primjena studija rada poradi minimalizaci-
je vremena u graevinarstvu posebno vana. Kvalitetno
voenje graevinskih projekata upravo je odgovor nas-
tojanju poveanja produktivnosti i profitabilnosti. Takvo
spoznavanje graevinske proizvodnje zahtijeva dinamiki
pristup radu, pristup kojemu nije svrha temeljito promi-
jeniti nain rada, ve otkrivati nedostatke, smetnje i gu-
bitke i koristiti se unutarnjim rezervama u itavom sus-
tavu.
Takav dinamiki pristup predstavlja analizu organizaci-
je, tehnologije, unutarnjega informacijskog sustava, nas-
tupa i nuenja poslova na tritu, a posebno rada u pro-
izvodnji.
808
U. Pinter, R. Lonari
2 Povijesni pregled razvoja rada
Rad je po definiciji planirana, u cilju usmjerena djelat-
nost koja je potrebna za razvoj i ouvanje pojedinca i
drutva. Rad se razvijao paralelno s razvojem ovjeka i
njegova ivota, s otkriima novih orua i tehnologija.
S organiziranim radom prvi se put susreemo u starome
vijeku, na podruju Mezopotamije, gdje su Sumerani
imali sustav trgovine s vaganjem i mjerenjem proizvoda.
Organizacija rada i openito drave jo se vie razvila u
doba antike Grke, a jo vie u vremenu Rimskoga
Carstva, gdje su pri radu imali voditelje radova koji su
kontrolirali disciplinu i organizaciju rada. Nakon pada
Zapadnoga Rimskog Carstva trebalo je ekati tisuu
godina da bi se tek u 14. stoljeu ponovno razvila trgo-
vina. U tom vremenu djelovao je arsenal u Veneciji,
brodogradilite u kojem je radilo 1000 do 2000 radnika.
Tada je Leonardo da Vinci s istraivanjem rada ovjeje
ruke i prstiju razvio metodologiju unaprijed odreenih
vremenskih intervala.
U 18. stoljeu organizacija rada dobila je i teorijski raz-
voj. Meu prvima koji su obuhvatili tu problematiku su
Charles Babbage (rasprava o svrsi podjele i planiranja
rada), in. Perronet (prouio proizvodnju ivaih igala) i
Adam Smith u knjizi Bogatstvo naroda. U 19. stoljeu
Jacquard je otkrio mehaniki tkalaki stan a James Watt
parni stroj nakon ega se razvila industrijska revolucija.
Vrijeme proizvodnje proizvoda drastino se smanjilo i
proizvodi su postali dostupni irokom krugu ljudi. Orga-
nizirana proizvodnja irila se u sve grane industrije, a
meu prvim suvremenim tvornicama su Watt & Boulton
Co. koja proizvodi parne strojeve i predionica New Le-
nark u vlasnitvu industrijalca Roberta Owena. Krajem
19. stoljea sve jaa industrija uzrokom je konkurenciji
na tritu i tako nastaju prva pitanja u svezi sa smanje-
njem cijena, smanjenjem proizvodnog vremena i pove-
anjem kvalitete proizvoda. Rad se poeo normirati na
osnovi mjerenja vremena i promatranju radnika, prije
svega zato to su plae radnika jo uvijek uvelike utje-
cale na konanu cijenu proizvoda i stoga je bilo potreb-
no to vie skratiti vrijeme proizvodnje.
3 Ergonomija
Rije ergonomija dolazi od grkih rijei ergon rad i
nomos zakon i prvi ju je put primijenio Poljak W. B.
Jastrzebowski. Danas rije ergonomija predstavlja zna-
nost o ljudskom radu i osniva se na prouavanju osobi-
tosti i sposobnosti ovjejeg organizma s mogunou
prilagoavanja rada ovjeku. Ljudski je rad kompozicija
fizikog i intelektualnog rada, gdje fiziki rad znai iz-
mjenjivanje energije, a intelektualni rad procesuiranje
informacija. Rad je tako skup energije koja se mijenja u
tijeku aktivnosti i povezana je s informacijama. Rezultat
GRAEVINAR 58 (2006) 10, 807-812
U. Pinter, R. Lonari
rada je uinak rada koji je prije svega ovisan o radnoj
sposobnosti radnika. Sposobnost radnika za rad njegov
je najvei kapacitet i ovisi o njegovoj nadarenosti, izo-
brazbi, vjebi, prilagoenosti i iskustvu. Ovisno o ovje-
kovu raspoloenju njegov se danji uinak mijenja, a to
zavisi i od njegove motivacije. Prema Dennyu imamo tri
osnovne motivacije - zadovoljstvo, priznanje i novac.
Tko ima manje sposobnosti tee obavlja svoj posao i
zato treba veu motivaciju kako bi rijeio isti zadatak.
Uinak moemo poveati i ponavljanjem rada to nazi-
vamo vjebom. Vjeba poveava uinak radnika i tako
je razumljivo da je vjeba jedan od vanih imbenika
svakog radnika. Vjeba skrauje proizvodno vrijeme, a
brzina skraenja ovisna je o sposobnosti radnika za rad,
o stupnju tekoe rada, o metodi vjebe i o broju odra-
enih ciklusa.
Jednodnevnu produktivnost radnika moemo pokazati s
dvije razliite krivulje - jedna je za fiziki, a druga za
intelektualni rad. Kod fizikog rada produktivnost rad-
nika na poetku raste i najvia je negdje u sredini radne
smjene, potom pada te na kraju radne smjene neto po-
raste. Kod intelektualnog rada najviu vrijednost posti-
emo ranije i ta vrijednost sporije pada. Pad ovih krivu-
lja moemo oznaiti i kao umor radnika. Umor se posli-
je povoljnog odmora opet normalizira, a u suprotnom
moe uzrokovati smanjenje koncentracije, poveanje
bezvoljnosti, osjeajnu nestabilnost, pad motivacije i sl.
Umor moemo dijeliti na tri vrste: tjelesni ili bioloki,
koji nije ovisan o radu, umor osobnih poticaja, koji je
posljedica monotonosti rada i izraava se u nezainteresi-
ranosti i nepaljivosti radnika, i radni umor, koji je pos-
ljedica troenja energije i moe se smanjiti povoljnijim
rasporedom radnog vremena.
Ako radne odmore pravilno uvrstimo u radno vrijeme
moemo poveati produktivnost proizvodnje, kao to
prikazuju dijagrami na slici 1. Dijagrami prikazuju se-
rijsku proizvodnju metalnih proizvoda i pokazuju da
vie kraih odmora u dobroj mjeri poveava produktiv-
nost radne smjene, i to u kraem proizvodnom vremenu, jer
odmori skrauju radno vrijeme smjene (dijagrami B i C).
Pripremljenost ovjeka za rad ovisi i o njegovoj starosti.
Pripremljenost za rad se tijekom ivota mijenja i poslije
40. godine pone padati. Takav pad pripremljenosti za
rad uvelike se izjednaava s veim iskustvom za rad, ve-
om samostalnou, sposobnou za komunikaciju i nika, podeenosti resursa itd., pa je zato potrebno isko-
odluivanje, pa zato produktivnost radnika ne pada tako
brzo jer iskusniji radnici troe 20 50 % manje energije
za izvedbu jednake koliine rada nego neiskusni. Zato
se stariji radnici moraju rasporediti na takva radna mjes-
ta koja zahtijevaju manji tjelesni napor i gdje je prisutan
jednakomjeran ritam rada. Stariji radnici lake obolije-
vaju, a s druge strane su oprezniji i imaju znatno manje
ozljeda pri radu.
GRAEVINAR 58 (2006) 10, 807-812
Studij rada u graevinarstvu
Slika 1. Prikaz prednosti kraih odmora u proizvodnji
4 Optimizacija rada u graevinarstvu
Traenje najprikladnijeg roka graenja s obzirom na
pripadajue trokove kroz varijantna rjeenja i primjenu
odabranih kriterija predstavlja optimizaciju vremena.
Temeljno je podruje takvog postupka optimizacija
radnog vremena, radne smjene uz primjenu najvanijeg
kriterija i cilja, poveanja produktivnosti. Glavni cilj
poveanja produktivnosti odnosi se na tenju da se sa
to manje uloenog rada postigne to vei obujam proiz-
vodnje. Stoga je utjecaj na minimalizaciju radnog vremena
glavni zadatak optimizacije. Optimizacija vremena je
kompleksni postupak u koji su ukljuena mnoga pod-
ruja koja imaju svoj utjecaj u proizvodnji. To su svaka-
ko organizacija, tehnologija, fiziologija rada, osposob-
ljenost i strunost radnika i mnoga druga.
Kod nas je radni tjedan najee s pet radnih dana, od-
nosno 40 radnih sati. Meutim specifinost rada u poje-
dinim industrijskim granama, a napose u graevinarstvu
trai primjenu poveanja radnog vremena posebno u pro-
izvodnji koja ima sezonski karakter.
Radno vrijeme moe biti fiksno, promjenljivo, fleksibil-
no ili dinamiko. Posljednje tri vrste radnog vremena
moemo primijeniti kod zaposlenih u sustavu voenja,
gdje radna pozicija nije bitna za funkcioniranje i komu-
niciranje radnih mjesta i struktura u poduzeu, a u proiz-
vodnji se uobiajeno mora prihvatiti fiksno radno vrije-
me, koje se moe prilagoivati trenutanim potrebama
trita ili uinku proizvodnje. Kod rada, prije svega na
terenu, dnevno je reguliranje radnog vremena vrlo va-
no za smanjivanje trokova i za usklaivanje rada s vre-
menskim planom. U graevinarstvu je uinak radnog
dana u mnogoemu zavisan od pripreme rada, vremen-
skih prilika, tehnike zahtjevnosti rada, sposobnosti rad-
ristiti dobre uvjete za rad i produiti radno vrijeme. Na
osnovi prouavanja radnog vremena zakljueno je da je
najpovoljnije osamsatno radno vrijeme, s poetkom u 8
sati ujutro. U ljetnoj sezoni mnogo se puta radno vrije-
me mora produiti na 9 ili 10 sati, pa je tada potrebno
znati da radni dan ne bi smio poeti prije 7 sati ujutro,
jer poetak u 6 sati smanjuje dnevnu produktivnost za 7
10 %.
809
Studij rada u graevinarstvu
U optimizaciji vremena vrlo vanu ulogu ima imbenik
racionalnosti sredstava rada tj. mehanizacije i opreme.
Mehanizirana sredstva rada zajedno s opremom za-
mjenjuju i smanjuju ivu radnu snagu, ime se smanjuju
trokovi proizvodnje u odnosu na smanjenje rada radni-
ka, a poveava se ekonominost. To pravilo vrijedi do
veliine stupnja mehaniziranosti koji odreuje zaposle-
nost kapaciteta sredstava mehanizacije radi konstituira-
ne i to vee zaposlenosti, budui da neupotrijebljena i
neiskoritena mehanizacija znatno poveava trokove.
Stoga je potrebno optimalizirati upotrebu sredstva mehani-
zacije poradi postizanja to veeg stupnja iskoritenosti,
a ujedno i minimaliziranja vremena upotrebe i smanje-
nja ukupnog vremena proizvodnje. Optimizacija vre-
mena vrlo je vana u sluaju kada je izrazito kratak rok
graenja i kada dolazi do prekoraenja planiranih roko-
va u tijeku graenja. Tada je uputno primijeniti organi-
zacijske i tehnoloke mjere kojima emo skratiti vrije-
me. Te mjere mogu biti poveanje radne smjene, uvoe-
nje viesmjenskog rada, poveanje kapaciteta i broja
sredstava mehanizacije i eventualno mijenjanje tehnolo-
gije. U postupku optimizacije treba primjenom nave-
denih mjera pratiti poveanje trokova i usporeivati ih
s trokovima penala, ako bi prekoraili ugovoreno vrije-
me, kao i s injenicom gubitka reputacije poduzea. Stalno
je prisutna tenja traenja najpovoljnijega vremena, jer i
predugo vrijeme graenja nepovoljno djeluje, budui da
poveava trokove reije gradilita, amortizacije stroje-
va i opreme, najam prostora i eventualnih kamata.
Potrebno je stoga pratiti odnos izravnih i neizravnih tro-
kova u odnosu na ukupne trokove i u tom kontekstu
traiti najpovoljnije vrijeme. Na slici 2. prikazan je dija-
gram ovisnosti trokova graenja u odnosu na vrijeme.
Slika 2. Dijagram ovisnosti trokova u odnosu na vrijeme graenja
Investitore zanima to krae vrijeme graenja, a to je
svakako i interes izvoaa, to upuuje na traenje naj-
povoljnijega vremena - Topt (slika 2.).
Prema tome potrebno je poduzeti organizacijske i tehno-
loke mjere koje skrauju vrijeme proizvodnje, a pove-
avaju produktivnost i ekonominost graenja. Bitno je
810
U. Pinter, R. Lonari
ukljuivanje postupaka racionalizacije u procesu grae-
nja radi uspostavljanja kontinuiteta proizvodnje te otkri-
vanja i uklanjanja smetnji koje ih deformiraju.
5 Utvrivanje gubitaka radnog vremena u
graevinarstvu
U postupku provedbe optimizacije vremena moramo
poznavati sustavne i radne rezerve i smetnje, to jest ne-
povoljne utjecaje iz okoline proizvodnog sustava grae-
nja. Smetnje deformiraju proizvodni sustav graenja i
smanjuju produktivnost. Smetnje stvaraju gubitke u pro-
izvodnji, pa ih je potrebno poznavati, otkrivati, analizi-
rati i njima upravljati, to je zadaa studije rada.
Primjenom studije rada utvruju se smetnje i analiziraju
gubici kao njihova posljedica i smanjuje njihov utjecaj
primjenom poznatih metoda. Za rjeavanje problema
smetnji mogu se primijeniti ve poznate analitike metode
kao to su: hijerarhijska analiza, vrijednosna analiza, ana-
liza ABC te nova analitika metoda koja je po autoru (6)
nazvana "analizom uzronog djelovanja".
Gubici kao posljedica smetnji dijele se na planirane (zbog
komunikacijsko-fiziolokih potreba), neplanirane (kva-
rovi, ispadi elektroenergije, neadekvatni transporti i dr.) i
disciplinske (neopravdani izostanak s posla, neadekvatno
izvrenje radnih zadataka i sl.).
Detaljnija podjela gubitaka kao posljedica smetnji u od-
nosu na uzroke zbog kojih smetnje nastaju ovisi esto o
nizu imbenika. Prema navedenom moemo gubitke po-
dijeliti na dvije skupine: 1. prema glavnim utjecajnim
veliinama i 2. prema lokaciji djelovanja u odnosu na
gradilite.
1. Gubici prema glavnim utjecajnim veliinama
Prisutno je vie utjecajnih veliina koje se pojavljuju
kao subjekti smetnji i gubitaka u proizvodnim procesi-
ma, ali se mogu prikazati kao etiri glavna subjekta:
x radno vrijeme radnika
x koritenje mehanizacije i sredstava za rad
x materijal i energija
x metode rada
2. Gubici prema lokaciji djelovanja u odnosu na gradi-
lite
Openito se mogu podijeliti u dvije skupine:
x gubici iji su uzroci unutarnji i
x gubici iji su uzroci vanjski.
Unutarnji uzroci vezani su za gradilite i graevine te za
odnose s investitorom.
GRAEVINAR 58 (2006) 10, 807-812
U. Pinter, R. Lonari
Vanjski uzroci ukljuuju zastoje i gubitke koji nisu ve-
zani s dogaajima na gradilitu a to mogu biti: klimats-
ke i vremenske prilike, utjecaj okoline, prirodne sile,
vanjski promet, opskrba resursima i utjecaj drugih gos-
podarskih grana.
Gubici na radu u neposrednoj su vezi s obraunom rada
radnika odnosno nagraivanjem za rad.
Norma je normirano vrijeme koje osposobljeni radnik
treba postignuti u prosjenim uvjetima rada da bi rad
obavio kvalitetno i s normalnim naporom. Svaka norma
ima svoju vremensku i koliinsku veliinu za jednu jedi-
nicu proizvoda, odnosno vrstu rada proizvoda. Odree-
na je norma samo orijentacijski podatak koji treba posti-
i radnik u graenju i prema tome dobiti naknadu za rad. U
odnosu na sposobnost radnika norma se moe prebaciti
ili podbaciti, to svakako jest stimulacija za rad. Norma
se moe mijenjati samo u sluaju ako se promijene uvje-
ti na temelju kojih je norma utvrena.
5.1 Podjela radnog vremena
Ukupno radno vrijeme za odreenu vrstu radova grae-
nja moe se podijeliti na sljedee elemente:
Tu = Tpz + Tt + Tp + Td
Tu - ukupno radno vrijeme
Tpz - pripremno zavrno vrijeme koje je potrebno za
pripremu radnog zadatka
Tt - tehnoloko vrijeme za izvedbu radnog zadatka
Tp - pomono vrijeme za izvedbu pomonih radova
potrebnih za tehnoloki zadatak (odlaganje ma-
terijala, premjetanje sredstava rada, ukljuivanje
i iskljuivanje strojeva i sl.)
Td - dodatno vrijeme za nadoknadu gubitaka u rad-
nom danu iz opravdanih i neopravdanih razloga
5.2 Naknada za obavljeni rad u odnosu na
smanjenje gubitaka
Nemotiviranost radnika i neadekvatan nain naknade za
rad esto su jedan od gubitaka na radu. Da bi se to izbjeglo
potrebno je odabrati najpovoljniji nain naknade po uin-
ku. Naknada mora biti pravilna, pravedna i stimulativna,
da motivira radnike na to vei uinak. Na taj nain rad-
nici dobiju veu naknadu i posredno stvaraju vei profit
poduzeu. Naknada za obavljeni rad je pravilna i pravedna
ako je razmjerna uloenom trudu, a stimulativna ako po-
veava produktivnost. Prema mjerenju uinka radnika
naknada moe biti:
x Prema radnom vremenu, odnosno prema broju odra-
enih radnih sati
GRAEVINAR 58 (2006) 10, 807-812
Studij rada u graevinarstvu
x Prema akordu, odnosno prema realnom uinku u iz-
vedbi pojedinih specijaliziranih vrsta radova. Vrsta
radova kvantificira se po koliini i novanoj vrijed-
nosti za jednu zaokruenu cjelinu. Takav se nain
naknade moe s odreenom radnom grupom poseb-
no ugovoriti.
x Prema radnoj normi za jedinice proizvoda za pojedi-
ne vrste radova, pri emu se normirani uinak vremena
po jedinici proizvoda mnoi s koliinom.
x Prema progresivnoj premiji (Taylorov sustav) gdje
se osim akordne naknade ukljuuje dodatna premija
za postignuti uinak pri prekoraenja normi.
x Prema degradacijskoj premiji (Rowanov sustav) pri
emu se destimulira veliko prekoraenje norma. To
znai da se na primjer kod 100%-tnog prekoraenja
priznaje samo 50%. Taj se sustav primjenjuje u pro-
izvodnji gdje su norme jo u razvoju i gdje se prim-
jenjuju jo neuhodane nove tehnologije.
Mjereni uinak potrebno je usporeivati i korigirati s ocje-
nom napora radnika. Normalni je onaj napor koji radnik
moe izdrati cijeli radni dan da bi dostignuo normu bez
ugroavanja svoga zdravlja. Ocjena napora kree se u
intervalu od 70 130%, i to uobiajeno u koracima od
po 5%.
Napor objektivno mjeri struno osposobljena osoba.
Najloiji je nain naknade za rad prema radnom vreme-
nu (reijski obraun), budui da se plaaju stvarni radni
sati bez obzira na koliinu obavljenog rada. Primjereno
je primijeniti naknadu za rad prema normiranom uinku
ili progresivnoj premiji, pri emu treba teiti da radnici
budu motivirani i da produktivnost bude to vea. Radi
to vee stimulacije mogu se primijeniti dodatni kriteriji
kao to su uteda materijala, energije i sl.
5 Mjerenje proizvodnosti rada
U okviru primjene studije rada potrebno je pratiti poka-
zatelje proizvodnosti i to produktivnost, ekonominost i
rentabilnost proizvodnje u graenju. Uz to treba analizi-
rati likvidnost, akumulaciju i stupanj iskoristivosti kapi-
tala. Pozitivan trend navedenih pokazatelja potvrda je da
su odabrane primjerene mjere racionalizacije, ispravni
kriterij optimizacije i odgovarajua organizacija.
U kompleksnu analizu potrebno je ukljuiti i pokazate-
lje studije rada.
Tih pokazatelja ima vie vrsta, a najvie se primjenjuju:
x Stupanj iskoritenosti
x Stupanj zaposlenosti
x Stupanj postizanja postavljenih norma.
811
Studij rada u graevinarstvu
- Stupanj iskoritenosti je omjer izmeu neposred-
noga proizvodnog vremena i zbroja neposrednoga
proizvodnog vremena s pomonim vremenom. to
je manje pomono vrijeme, to je stupanj iskori-
tenosti vei. Stupanj iskoritenosti potrebno je
mjeriti kroz vremenska razdoblja i teiti najpo-
voljnijem stupnju te odrediti donju i gornju gra-
nicu odstupanja od predvienih vrijednosti.
- Stupanj zaposlenosti je odnos izmeu neposred-
noga proizvodnog vremena i pomonog vremena
uz odbitak vremena neaktivnosti, odnosno zastoja
u radnom vremenu. Poeljan je to vei stupanj za-
poslenosti sa to manjim zastojima u radu zbog
objektivnih i subjektivnih razloga.
- Stupanj postizanja postavljenih norma jest kvoci-
jent izmeu normiranog i stvarno utroenog vre-
mena. Sposobni radnici uglavnom prekorauju
normu, dok slabi podbacuju.
Prisutne su odreene granice, i to u podbaaju do 30%,
a u prebaaju +40%. Ako veina radnika ne dostie nor-
mirano vrijeme ili veina znatno prebacuje, tada treba
provesti kontrolu i jednom od poznatih metoda obaviti
mjerenje i utvrditi nove normative.
LITERATURA
[1] Polajnar, A.; Leber, M.. tudij dela, Fakulteta za strojnitvu
Univerze v Mariboru, Maribor, 1999.
[2] Polajnar, A.; Leber, M.: tudij dela za delo v praksi, Fakulteta za
strojnitvu Univerze v Mariboru, Maribor, 1998.
[3] Stankovi Elesini, U.: tudij dela in asa, Univerza v Ljubljani,
Naravoslovnotehnika fakulteta, Oddelek za tekstilstvo,
Ljubljana, 2002.
[4] Polajnar, A.: Organizacija Proizvodnje, Fakulteta za strojnitvo
Univerze v Mariboru, Maribor, 1998.
[5] Punder, M.: Organizacija gradbenih del, Fakulteta za strojnitvo
Univerze v Mariboru, Maribor, 1987
[6] Lonari, R.: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata,
Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb, 1995
812
U. Pinter, R. Lonari
6 Zakljuak
U ovome lanku opisana su istraivanja vezana za raz-
voj trinog graevinarstva primjenom studije rada. Pri-
kazani su razni elementi bitni u analizi studije rada sa
svrhom da se obrtniki karakter proizvodnje u graenju
priblii industrijskom graenju. Posebna panja posve-
ena je optimizaciji radnog vremena radi njezina mini-
maliziranja, kao i optimizaciji sredstava rada meha-
nizacije i opreme. Prednost je dana primjeni kontinuiteta
proizvodnje i analizi moguih gubitaka koje je potrebno
utvrditi da bi se provela pravilna optimizacija. Obraeni
su sustavi nagraivanja i znaenje normiranih uinaka
da bi se primijenio najbolji sustav.
Naznaena je potreba kontroliranja pokazatelja proizvod-
nosti kojima mjerimo uspjenost poslovanja u graevinar-
stvu i efekte poboljanja. U primjenu dolaze pokazatelji
studije rada, pokazatelji unutarnjih procesa i financijski
pokazatelji.
Istraivanje je prikazano kao cilj minimalizacije vreme-
na i trokova i maksimalizacije kvalitete izvedbe.
[7] Polajnar, A.; Verhovnik, V.: Oblikovanje dela in delovnih mest,
Fakulteta za strojnitvo Univerze v Mariboru, Maribor, 2000
[8] Polajnar, A.; Verhovnik, V.: Oblikovanje dela in delovnih mest za
delo v praksi, Fakulteta za strojnitvo Univerze v Mariboru,
Maribor, 1999
[9] Polajnar, A.; Buchmeister, B.; Leber, M.: Organizacija
proizvodnje (prironik za vaje), Fakulteta za strojnitvo Univerze
v Mariboru, Maribor, 1998.
[10] Buchmeister, B.; Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v
praksi, Fakulteta za strojnitvo Univerze v Mariboru, Maribor,
2000.
GRAEVINAR 58 (2006) 10, 807-812