Industrijska ekologija (IE) je prouavanje tokova materijala i energije kroz industrijske sustave.

Globalna industrijska ekonomija se moe modelirati kao mrea industrijskih procesa koji vade
resurse iz Zemlje i transformiraju te resurse u robu koja se moe kupiti i prodati da bi se
zadovoljile potrebe ovjeanstva. Industrijska ekologija nastoji izmjeriti tokove materijala i
dokumentirati industrijske procese na kojima funkcionira moderno drutvo. Industrijski ekolozi
su esto zabrinuti utjecajem industrijskih aktivnosti na okoli, koritenjem prirodnih resursa i sa
problemima gospodarenja otpadom. Industrijska ekologija je mlada, ali rastua viedisciplinarna
grana znanosti koja udruuje aspekte konstruiranja, ekonomije, sociologije, toksikologije i
prirodnih znanosti.

Industrijska ekologija je bila definirana kao "sustavno-zasnovan, viedisciplinaran diskurs koji

nastoji razumjeti nepredvieno ponaanje sloenih integriranih ljudsko-prirodnih sustava". [1]
Znanost prilazi pitanjima poput odrivosti prouavajui probleme iz vie perspektiva, esto
ukljuujui aspekte iz sociologije, okolia, gospodarstva i tehnologije. Naziv proizlazi iz ideje da
bi se trebali koristiti analogijom sa pirodnim sustavima kao pomo u razumjevanju kako
konstruirati odr

dustrijska ekologija se bavi promjenama industrijskih procesa sa linearnih (otvorena petlja)

sustava, u kojima resursi i kapitalna ulaganja putuju kroz sistem na kraju postajui otpad, na
sustave zatvorene petlje gdje se otpad koristi u novim procesima.

Mnogo se istraivanja usredotouje na sljedea podruja:[3]

Prouavanja tokova materijala i energije ("industrijski metabolizam")

dematerijalizacija i dekarbonizacija
tehnoloke promjene i okoli
planiranje, konstrukcija i procjena ivotnog vijeka
dizajn za okoli ("eko-dizajn")
dugotrajna odgovornost proizvoaa
eko-industrijski parkovi ("industrijska simbioza")
okolina politika usmjerena prema proizvodu
eko uinkovitost

Industrijska ekologija nastoji razumjeti nain na koji industrijski sustavi (npr. tvornica, ekoregija,
ili nacionalna ili globalna ekonomija) meusobno djeluju sa biosferom. Prirodni ekosistemi nude
metaforu za bolje razumjevanje kako razliiti dijelovi industrijskog sistema meusobno djeluju,
u "ekosistemu" utemeljenom na resursima i infrastrukturalnom kapitalu umjesto na prirodnom
kapitalu. Nastoji iskoristiti ideju da prirodni sistemi nemaju otpad i tako inspirirati odrivi dizajn.

Zajedno sa opim ciljevima ouvanja energije i materije te redifiniranjem robnih trita i relacija
odlaganja/zbrinjavanja proizvoda strogo kao uslune ekonomije, industrijska ekologija je jedan
od etiri ciljeva prirodnog kapitalizma. Ova strategija obeshrabruje nemoralne kupnje koje
proizlaze iz neznanja o tome to se dogaa u daljini i implicira politiku ekonomiju koja visoko
cijeni prirodni kapitalizam i oslanja se vie na nastavni kapital da bi se konstruirale i odrale
jedinstvene industrijske ekologije.
Povijest
Industrijska ekologija je popularizirana 1989. u asopisu Scientific American u lanku Roberta
Froscha i Nocholasa E. Gallopoulosa. Froschova i Gallopoulosova vizija je bila "zato se ne bi
nai industrijski sustavi ponaali kao ekosustav, gdje otpad jedne vrste moe biti resurs drugoj
vrsti? Zato ne bi izlaz jedne industrije bio ulaz drugoj, tako smanjujui uporabu sirovina,
zagaenje i trokove za zbrinjavanje otpada? "[2] Znaajan primjer predstavlja Danski industrijski
park u gradu Kalundborg. Ovdje se mogu nai nekoliko poveznica nusprodukata i otpadne
topline izmeu brojnih subjekata kao velike elektrane, rafinerije ulja, farmaceutskog postrojenja,
tvornice gipsanih ploa, proizvoaa enzima, drutva za otpad i samoga grada.[4]

Znanstveno polje industrijske ekologije je brzo raslo proteklih godina. Dnevnik Industrijske
Ekologije (Journal of Industrial Ecology) od 1997., Meunarodno Drutvo Industrijske Ekologije
(International Society for Industrial Ecology) od 2001., i Napredak u Industrijskoj Ekologiji
(Progress in Industrial Ecology) od 2004. daju industrijskoj ekologiji jaku i dinaminu poziciju u
meunarodnoj znanstvenoj zajednici. Principi industrijske ekologije se pojavljuju u razliitim
predjelima politike kao npr. koncept cirkularne ekonomije koja se promovira u Kini. Iako se
definicija cirkularne ekonomije jo treba formalizirati, openito se panja stavlja na strategije
stvaranja krunog toka materijala i kaskadnih tokova energije. Primjer ovoga bi bila upotreba
otpadne topline od jednog procesa da bi se pokretao drugi proces koji treba nie temperature.
Nada je da e ovakva strategija stvoriti uinkovitiju ekonomiju sa manje zagaivaa i ostalih
neeljenih nusprodukata.[5]

Principi
Jedan od sredinjih principa Industrijske Ekologije je stajalite da su drutveni i tehnoloki
sistemi omeeni unutar biosfere i da ne postoje izvan nje. Ekologija se koristi kao metafora zbog
zapaanja da prirodni sistemi ponovno upotrebljavaju materijal i imaju u velikoj mjeri zatvorenu
petlju curkulacije hranjivim tvarima. Industrijska Ekologija pristupa problemima sa
pretpostavkom da koritenjem slinih proncipa kao i prirodni sustavi, industrijski sustavi se
mogu poboljati da bi se smanjio njihov utjecaj na prirodni okoli. Tablica prikazuje ope
metafore.

Biosfera Tehnosfera
Okoli Trite

Organizam Tvrtka

Prirodni Proizvod Industrijski Proizvod

Prirodna Selekcija Konkurencija

Ekosistem Eko-Industrijski Park

 Ekologijska Nia Trina Nia

Anabolizam / Katabolizam Proizvodnja / Gospodarenje Otpadom

Mutacija i Selekcija Dizajn za Okoli

Nasljee Gospodarski Rast

Prilagodba Inovacija

Hranidbena Mrea ivotni Vijek Proizvoda

Industrijski park Kalundborg je smjeten u Danskoj. Ovaj industrijski park je poseban zato jer
tvrtke meusobno ponovno upotrebljavaju otpad (koji onda postaje nusprodukt).Na primjer,
energana E2 Asn proizvodi gips kao nusprodukt proizvodnje elektrine energije; taj gips
postaje resurs za BPB Gyproc A/S koji proizvodi gipsane ploe .[4] Ovo je jedan primjer sistema
inspiriranog metaforom biosfere-tehnosfere: u ekosistemima, otpad jednog organizma koriste
drugi organizmi; u industrijski sistemima, otpad jedne tvrtke koristi kao resurs drugoj.

Osim izravne koristi sjedinjavanja otpada u petlju, koritenje eko-industrijskog parka moe biti
sredstvo stvaranja energana na obnovljive izvore energije, kao Solarni PV, vie ekonomski i
okolino prijateljski. U sutini, to pomae rastu industrije obnovljivim izvorima i koristima za
okoli koje dolaze zamjenom fosilnih goriva.[6]

IE prouava drutvena pitanja i njihove odnose sa tehnikim sistemima i okoliem. Kroz ovo
holistino stajalite, IE prepoznaje da rjeavanje problema mora ukljuivati poznavanje veza
koje postoje izmeu ovih sustava, razliita stajalita se ne mogu sagledati u izolaciji. esto se
promjene u jednom dijelu cijelog sustava mogu proiriti i uzrokovati promjene u drugom
dijelu.Stoga, moemo samo shvatiti problem ako sagledamo njegove dijelove u odnosu na
cjelinu. Temeljeno na ovom okviru, IE gleda na okolina pitanja pristupom sustavnog
razmiljanja.

Uzmimo grad za primjer. Grad se moe podjeliti u trgovaku zonu, stembenu zonu, slubenu
zonu, uslunu zonu, infrastrukturu, itd. Ovo su sve pod-sustavi sustava velikog grada. Problemi
se mogu pojaviti u jednom pod-sustavu, ali rjeenje mora biti globalno. Recimo da cijene kua
dramatino raste zato jer postoji prevelika potreba za kuama. Jedno rjeenje bi bilo da se
izgrade nove kue, ali to bi dovelo do toga da vie ljudi ivi u gradu, vodei do potrebe za vie
infrastrukture kao ceste, kole, vie supermarketa, itd. Ovaj sustav je pojednostavljenja
interpretacija stvarnosti ije se ponaanje moe predvidjeti.

U mnogim sluajevima sustavi sa kojima se bavi IE su kompleksni. Kompleksnost oteava

shvaanje ponaanja sustava i moe dovesti do povratnog uinka. Zbog nepredvienih promjena
u ponaanju korisnika ili potroaa, mjera poduzeta da se pobolja okolini uinak ne dovodi do
poboljanja ili moe ak i pogorati situaciju. Na primjer, u velikim gradovima, promet moe
postati problematian. Zamislimo da vlada eli smanjiti zagaivanje zraka i napravi politiku koja
kae da samo auti sa parnim tablicama mogu voziti utorkom i etvrtkom. Auti sa neparnim
tablicama mogu voziti srijedom i petkom. Ostalim danima je svim autima doputeno na cestu.

Prva posljedica bi mogla biti da ljudi kupe drugi auto, sa odreenim zahtjevom za broj
registarskih tablica, da se mogu voziti svaki dan. Povratni uinak je taj, da danima kada se svi
auti mogu voziti neki stanovnici sada koriste oba auta (gdje su imali samo jedan auto prije
politike). Politika oito nije dovela do poboljanja okolia nego je jo vie pogorala zagaivanje
zraka.

Nadalje, razmiljanje o ivotnom vijeku je vrlo vaan princip industrijske ekologije.

Podrazumjeva se da svi utjecaji na okoli prouzrokovani proizvodom, sustavom, i projektom
tijekom njegovog ivotnog vijeka su uzeti u obzir. U ovom kontekstu ivotni vijek sadri

Vaenje sirovina
Obrada materijala
Proizvodnja
Koritenje
Odravanje
Odstranjivanje

Transport koji je potreban izmeu ovih etapa je uzet u obzir, ako je bitno, dodatne etape kao
ponovno koritenje, ponovna proizvodnja i recikliranje se mogu uzeti u obzir. Usvajanje pristupa
ivotnog vijeka je sutinski u izbjegavanju utjecaja promjenjivog okolia iz jedne etape u drugu.
Ovo se esto naziva prebacivanjem problema. Na primjer, tijekom rekonstrukcije proizvoda,
moe se odabrati da mu se smanji teina, tako smanjujui uporabu resursa. Meutim, mogue je
da se lakim materijalima koritenim u novom proizvodu tee raspolae. Uinak na okoli koji je
proizvod sprijeio u fazi vaenja sirovina se prebacuje na fazu zbrinjavanja. Sveukupnog
poboljanja za okoli nema.

Zadnji i vaan princip IE je integrirani pristup ili multidisciplinarnost. IE uzima u obzir tri
razliita principa: drutvene znanosti (ukljuujui ekonomiju), tehnike znanosti i znanosti o
okoliu. Izazov je spojiti ih u jedinstven pristup.
Obnovljivi izvori
Globalno posmatrano moe se rei da je u svojoj energetskoj istoriji svijet doao do kraja jedne epohe,
kada nafta ne moe biti osnova za planiranje budueg razvoja i kada se postavlja pitanje ta dalje?

Odgovor je u uvoenju novih izvora energije kao neodlone potrebe i poziv da se intenzivira rad na
usavrvanju koritenja i pronalaenja novih - alternativnih izvora energije.

Svake godine svi ljudi svijeta potroe onoliko energije koliko bi se dobilo sagorijevanjem deset milijardi
tona uglja (crna loptica). Sve svjetske rijeke daju koliinu energije koja je jednaka koliini energije koju svi
ljudi svijeta potroe tokom jedne godine (tamno plavi krug), okeani daju duplo vie energije (tirkizno plavi
krug), iz geotermalnih izvora se moe dobiti koliina energije koja je pet puta vea od trenutne potronje
energije (narandasti krug), biogas i bioenergija mogu osigurati 20 puta vie energije u odnosu na
trenutnu potronju (smei krug), vjetar 200 puta veu koliinu (svijetlo plavi krug) dok Sunce isija 2850
puta (uti krug) vie energije u odnosu na nae trenutne potrebe

Ovo su samo teoretske cifre, ali ako uzmemo u obzir tehnologije koje su nam na raspologanju danas i
razuman iznos instalacija irom planete, mogli bismo dobiti skoro est puta vie energije iz obnovljivih
izvora (tamno plavi, tirkizni, narandasti, smei, svijetlo plavi i uti pravougaonik) u odnosu na koliinu
energije koju trenutno koristimo. To znai da bi realno mogli izbjei iskoritavanje fosilnih goriva i
nuklearne energije te u isto vrijeme i dalje imati obilje energije.
Obnovljivi izvori energije ne zagauju okoli u tolikoj mjeri kao neobnovljivi, ali nisu ni oni svi potpuno
isti.

To se posebno odnosi na energiju dobivenu iz biomase koja kao i fosilna goriva prilikom sagorijevanja
isputa CO2.

Ako izuzmemo energiju vode glavni problemi kod obnovljivih izvora su cijena i mala koliina dobivene
energije. Potencijali obnovljivih izvora energije su veliki, ali trenutna tehnoloka razvijenost ne doputa
nam oslanjanje samo na njih.

POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U BIH

Dva osnovna obnovljiva izvora energije Bosni i Hercegovini su energija vode za proizvodnju elektrine
energije i biomasa za proizvodnju toplotne energije. Hidropotencijal se iskoritava uglavnom u velikim
hidroelektranama od strane tri bosanske elektroprivrede dok koritenje biomase podrazumijeva
tradicionalno iskoritavanje drveta kao vrstog goriva u domainstvima i lokalnim kotlovnicamo bez
ikakve kontrole i granica.

Energetski potencijali malih hidroelektrana BiH iznosi 1004,63MW snage i 3.520GWh elektrine energije
godinje to predstavlja 12,64% ukupnog hidropotencijala BiH. Od toga je iskoriteno svega 1,59 snage,
odnosno 2,44% elektrine energije u 8 izgraenih od ve izuenih 200 malih hidroelektrana.

BiH ima zavidne potencijale biomase emu ide u prilog i injenica da je oko 50% teritorije BiH je
pokriveno umama pri emu ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi. Prema studiji koju je
za Innotech HT GmbH, Berlin sproveo GTZ (Deutsche Gesselschaft fr Tehnische Zusammenarbeit),
neiskoriteni su potencijali rezidualnog drveta i drvnog otpada za 2003. godinu iznosli priblino oko 1
milion m3/a to bi moglo osigurati toplotnu energiju za 130000 domainstava ili 300000 graana.

Geotermalni potencijali Bosne i Hercegovine za grijanje prostora su procijenjene na oko 33 MWth.

Temperatura na lokacijama u Bosanskom amcu (85oC), Kaknju (54oC) i Sarajevu (58oC) je preniska za
pokretanje proizvodnje elektrine energije to je glavni razlog zato se ove rezerve uzimaju u
razmatranje samo kada je u pitanju eksploatacija toplotne energije.

Teoretski potencijal solarne energije u BiH iznosi oko 74.65PWh to je 1.250 puta vea koliina energije
od ukupno potrebne primarne energije Federacije BiH u 2000. godini. Moe se rei da BiH predstavlja
jednu od povoljnijih lokacija u Evropi kada je radijacija suneve energije u pitanju. Prema dostupnim
podacima sunce godinje preda, na 1m2 horizontalne plohe, na sjeveru BiH oko 1.240 kWh energije, a
na jugu zemlje oko 1.600 kWh energije.

U studiji sprovedenoj od strane GTZ-a se dolo do saznjanja da se 600MW elektrine energije moe
dobiti iz energije vjetra do 2010 uz uslov da se izgrade odgovarajua postrojenja za koritenje energije
vjetra (vjetrenjae). Mjerenja koja su vrena prije rata su pokazala je prosjena brzina vjetra na ruti
TrebinjeMostar-Bugojno oko 10m/s.

PROPISI U OBLASTI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U BIH

2002. godine, vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Zakon o elektrinoj energiji FBiH koji
definira i regulira:

Elektroenergetski sistem
Razvoj trita elektrine energije i institucija nadlenih za trite
Opte uslove opskrbe elektrinom energijom
Planiranje, izgradnju i odravanje elektroenergetskog sistema
Nadgledanje provoenja zakona relevantnih za elektroenergetiku
Ulogu proizvoaa i kupaca elektrine energije

Zakon o koncesijama definira nain i uslove pod kojima pravna osoba moe dobiti koncesiju za upotrebu
prirodnih dobara te proceduru raspisivanja natjeaja za koncesije. Cilj ovog zakona je uspostava
transparentnog i nediskriminirajueg pravnog okvira za dobivanje koncesija za iskoritavanje prirodnih
dobara Bosne i Hercegovine te poticanje stranih ulaganja na tom polju.

Paralelno sa aktivnostima Vlade, gotovo svi kantoni su donijeli sline zakone koji reguliu pitanja dodjele
koncesije. Kako federalni zakon izradnju elektrana snage do 5 MW stavlja u nadlenost kantona,
kantonalni zakoni sadre lanove koji reguliu pitanje izgradnje malih elektrana.

U 2004. godini vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je: Odluku o metodologiji za utvrivanje
otkupne cijene za elektrinu energiju proizvedenu u postrojenjima koja koriste obnovljive energetske
izvore, snage do 5 MW.

Utoku je izrada nacrta Pravilnika o metodologiji i postupcima za prikljuak korisnika na prenosnu mreu
naponskog nivoa 400, 220 i 110 kV. Nacrt pravilnika priprema Dravna regulatorna agencija za elektrinu
energiju.