DIETER PRINZ URBANIZAM Svezak 2. - URBANISTICKO OBLIKOVANJE UDZBENIK ZA STUDI ARHITEKTURE Provela s njemagkogo dr. sc, Dubravka Botica Siruéna redaktura i priprema hrvatskogo izdanja prof. dr. sc. Sretko Pegan Golden marketing-Tehnitka kajiga, Zagreb Avhitekionski fakultet Sveuilste u Zagrebu 2008.Sadrzaj Predgovor. ty 3.5. Oblikovanje gradevina 4 surbanisti¢kog stajalita .......... 58 4. Urbanisti¢ko planiranje 35.1, Oblkovanje gradevina, prostora Urbanistitk i detaja u vidnom poju u Visi obi" .. 58 FobIIKOVaNje ........ccseeesess® 9.6.2 Odfikovn’ ubinak ograniéonia prostora’. 69 35.3. — Oblikovni uinak krovnih oblika .. Uvod 9 3.8. Oblikovanje ulica i prostora uliea.... 61 2. Snimka postojecega stanja aia. a : i analiza slike krajolika, 3.62. Oblikowno uklapanje cesiaw siku grada 68 miesta i grada. .. ee. 3.6.3. — Oblikovanjo ulica i trgova u stambenim podrujima kao izraznjihova javnog 2.1, Oblikovna obiljeza stike krajolika 17 i privatnoga karektora. e+e. 22+ 68 364 Preoblkovanj ulcau sur 2.2, pone an slika sela i usporavanja prometa i poboljéanja ere kvalitete okoline stanovanja a+ 69 23. Karte slikovni materia za istrazivanje 365. Priagodba oka ule strukturizemista. 71 Tanaten soigene obinioania Se 366. Oblkovanjo mjera 2vuéne zastite naulicama .... v7 24, Oblikovna obilifja prostora ulice ... 23. 3.6.7. _Obikovanje ceste / tice u pod oniolaza iz otverenogakrejolica 25. Oblikovna obilizja gradevina a U prostornaselia ™ 3.6.8. Oblikovanje prostora ulaza u stambeno podrutje 75 : nee eed i 3.6.9. Oblikovanje prostora ulice . . . . 76 za urbanistitko oblikovanje..... 29 3.610, Oblkovanio gova at 3611. Novo oblkovenje gradskog tra — 34. Oblikovanje red 30 ae 7 Boe ease tateoenas ge «SF, Qblkovanje pages putova,...... 08 ° ; 37.1. PjeBacki putov kroz or Se oisteceeceae tant 403772. Proporuko za planirane, opremnanje 325. V.natelo oblik See i oblikovanje pjeSackih putova . . . . 90 Pee leone eee ert 3.7.3. etal opremanja i eae 3.3, Prilagodivanje gradenja u krajoliku .. 46 Dipsathing Paes eee ere tecvet rte eer 38.1. Topogratiia kao polaziéna toda 38, odes lamer ain planiranja a oll rede = cesses 98 332. Vodene povrdine kao poazina iocka planirania 47 3.9. Stablo kao element oblikovanja ..... 99 Vegetacija kao polazigna tobka planiranja 48 3.9.1. Ljepota, dozivijej i uporaba stabala ..., 99 Planiranje gradevnog podrugja 3.9.2. Stabla kao element oblikovanja 's obzirom na visinske odlike prostora .. 49 na ulicama i trgovima. .. .. - 101 395. Planranjo gradevnin powrsina 3.3, Priktadnost pojedinih vsta stabala prema kriterijima odr 50 za razliGita mjesta........ 104 396, egradnjana padinama...... 5139.4. Promjane stabala toto vrernena 105 337. Uklapanje izgradnje u“okvie"Krajika 54 «3.85. tabla kao za8tta od Klimatskh 3.3.8. Oblikovanje prostomih granica utjecaja ~ sjena stabala......... 106 U krajotkurubnim djetovima rasolia .. 55 ; e 3.10. Opremanje i oblikovanje okoline stana 107 a4. Prilagodivanje novih gradevina 3.10.1, _Struktura opremanja prostora aktivnosti i postojeéoj lzgradnji 87 i doZivijaja u stambenom okruzenju... 108 5 ea aacaaacscc sz3.10.3. 3.10.4, 3.105. 413 4t4 ana. 42. 424. 422. 4222 423. 424 426. 426. 43. 43. 43.2 43.3, 43.4. 43.8, 436, 43,7. 438 43.9. 43.10, 41.42, 42.21. Sire stambeno okruzenie . . Dostupnost prostora pratecih namjena uu stambenom okruzenju Moguénosti za igru u stambenom okruzenju COblikovanje trgova i slobodrin poviéina u stambenom okruzenju .... Oblikovanje stambenth podrugja .... Podrutja jednoobiteljskin kuéa niiske gustoée gradnje _ Karaktoristéna obijezje izgradnje Slike naselja, obijezia nihova oblikovanja. Oblikovanie priklu Prilazna podruéja kao element ‘oblikovanja u stambenom nasely Prijelazno podruéje ~ predvit Prijlazno podrugjo — = stambeni vr /dvoriste Predlosci oblikovanja za stambena podrusja otvorenog natina gradnje ‘Stambena podrugja vige gustoée gracinjo Karakteristiéna obifezja zgusnute izgradne jodnoobitalskih kuéa. . jolazna podruja kao oblikxovn clement stambenog oktuzenia. .. Prijelazno podrugje — predvrt Prielazno podrugje — — stamboni vit / dvoriste . Pianiranje | oblikovanje parkiraliStaigaraza ...... Proselja zgrada: obikovanje i formatiranje prostora gradnjom ‘Oblikovanje ugla | uglovnice unizu zgrada Oblikovanje ugla za grupe kuéa u nizu Stambena podrutja vigekatne gradnje. lzgradnja bioka zgrada. “Stapiéasta” visestambena izgradnia.. Poluolvorena izoradnja bloke zgrada. MieSovite strukture gradinjo .. Funkelja, znatenje | oblikovanje pilelaza izmedu stan i okoline stana. Zajodnicka podrudja u okruzenju vSekatnin stambenh zgrada Prijolazno podtrugje ~ prec, prednja zona, Pjelazna podrucia - stambeni vtovi, terase, stambena dvorisia Planiranje | oblikovanie parkralista — otvorena parkialéna mijesta . Uxjeti oblikovanja podrugja vestambene izeracnio - 109) 110 110 1 114 118 115 17 118 120 124 123 125 126 126 130 131 - 136 139 . 142, 145 146 147 148 - 150 152 . 183 164 185 . 186 157 - 158 Ba. 52. 53. 5a, 55. 55.1 55.2, 56. 57. 58. 581. 582 Oblikovanje podrucja opskrbe.. 163 Urbanistiéko vrednovanje servisnih uporaba ..... 164, ‘Strukturaino planiranje | poveene patron uporaba ipodrudja........ 165 Pojedinaéne prodavaonice: karakteristiéna obiljezja izgradnje Uprikijudivanja 167 Trgovaéka ulica: karaideriténa objets tagracoja Uprikijugivanja ......-- 168 Prodajni centr karakteristiéna obilje3ja izgradnjo i prikljudivanja 169 Raspodela funkeija u prodajnim centrima 170 ‘Oblikovanje prodajnih contara ....... 171 Uredivanje i oblIkovanje trgovatkih ulica kao pjeSaékih zona 174 Uredivanje i oblikovanje prometnih trgovadidh ulica 176 ‘Oblikovanje razine prodavaonica... 178 Arhitektonsko gradenje I oblikovanje prodelja kuéa s prodavaonicama ..... 178 Posebne athitektonske forme za oblikovanje trgovadkih kuéa igovackih ulica : 180 Srodigta s vigefunkcionalnom strukturom kori8tenja 183 Podrutja mjesovite i gospodarske namjene ....... 186 Podrutja mjegovite uporabe prostora: problemi i perspektive mijesanja namjena, 186 62. Podrudja gospodarske namjene.... 199 621. Obici izgradnje....... sees 189, 62.2. Primjeri oblikovanja 190 62.8. — Smjerice oblixovania ..... +191 7. Smiernice oblikovanja......... 192 7.1. Smjernice oblikovanja u urbanistibkom plan i odredbama © grad ve 192 7.2. Smjernice oblikovanja kao vodilje. uurbanistiékom planiranju........ 197 Kazalo pojmova ........ 222 2sceeeeeeeeess 208 A oratura =i citateteet ntsc reeat ita 208: Bilje8ka 0 autoru. 207Predgovor “Jednostavnost moze biti nase najvece bogatstvo, jednako kao Sto i raznolikost moze biti najvece siromastvo.. (H. Tessenow) Oblikovanje nekoga praktiénog detalja moze se sma- trati uspjelim kad je on funkcionalno ispravan, Hjep, pa aki priviagan jer je neupadliv, Uvr8tavanjem vibe jed- nakin i raziiitih detalja u jedno vizualno polje nastaju ljepi sktopovi, koji ne oblikuju mjesto samo u formal- ‘nom pogledu nego posreduju | dojmove o zahtjevima i :znasenjima koji su povezani s mjastom. Na trgu, ulici ii parku detali so uvrStavaju unutar okvira Kol Sine pro- poreje prostora, oblik ili namjena okoine izgradnie, po- sebnosti krajolixa; odnosno, uvrtavaju se u Kontekst obiika, funkela | nositeja znaéenia, Kad su tgovi,ulice, parkovi ispunjeni judima, na nase ‘opazanie ti prostora djeluju promieniivi ugodaii poje- dinih godin doba ili doba dena, kao i syjeto | sjena, Zzvukovi i mirisi, govor form | atmosfera povezuju seu jadnu stiku. Tako se neposredno moze doziveli | sire zagenje oblikovania, ane samo njegova kvalitota i pak nedostate! u kontokstu estetskog dozivijaja Sto je prostor obubvata Siri a sadréaji raznovrsniji, toma oblikovanja postaje sve kompleksnija | zahtiov- nija, a njezin udio sve vaznijiu ojelokupnoj zadadi. Ra- zitite prostome situacje nalaze se neposredno jedna uz drugu, u nekima je istaknuto oblikovanje celine if oblikovanje pojedinog detalja postavom akcenta koji Obijezava to mjesto, u drugima suzdréani oblikovni izraz daje prednost drugim obiljezjima Obikovanje gradova zapotinje pazlvim opazanjer i vrodnovanjem planiranog mjesta i odredivaniem cije- va. Zatim se idejnim skicama prostornoga i sadr2ajnog strukturiranja stvaraju oblikovne osnove urbanistiskog plana. Postupno se prvotna ideja oblikovanja procizira | konkretizira u sve manjim prostornim obuhvatima | Injeriima. Prije svege, poirebno je razradit ideju i for- ‘mulrati standarde kvaltete koji su smjernice za prila- raétiambom alejama, [esoarars |secanen 7 arvesa mee T we {+ * PO POTREB! Cat ARHITEKTURA UKONTEKSTU “Grad ... je tvorevina koja samo napola, poput umjet- niékog djela, nastaje iz oblikovnih smjemica, a drugo} | poiovici, poput bijke, zakone rasta uvjetule vanjski svi- Jet.” (Fritz Schumacher) & e al \ OGRANICEN, x crap, RASCLANJEN DUELOVI GRADA, GRAD CETVRTI KAO STVARA PROSTOR “COMMON IDENTITY" 293.1. Oblikovanje i red U kontekstu urbanistiékog planiranja / oblikovanja po- jam reda vete se prije svega uz problem svrstavanja brojnih raziiitih olomenta jedan uz drugi, tako da se postigne funkclonalno rjesenje koje je primjereno za- daGi i mjestu, Istodobno, red je i vazno sredstvo oblikovanja koje so odrazava u odnosima omijera, proporcijama i struktu- ralnim slikama (od strukturalne raSdlambe u velikomu imjerilu,tlocrta gradova sve do oblikovanja forme poje- dinaénih objekata). Nastojanje za postizanjem tunkcionalnog i oblikov- nog reda u tom kontekstu otituje se prije svega kroz polmove “po-redak’ i “ukljudenje", bilo da se radi o prosirenju I primjeni postojecega u planiranju ill obli- kovnoj definicji novoga, samostainog. Red kao sted: stvo oblikovanja moze se izrazitl putem pravilnosti geometriskih oblika ili u kontinuirano slabodino (bez pravila) vadenim linjama i plastiénosti oblika — ili pak U zajednigkom djelovaniu geometriskih i organiékin oblika. Cill je uvijok postici da se kompozicije linja, povrdina i volumena odlikuju odmjereno8cu | harmo nljom, Svrstavanje | prlagodivanjo sluge oblikovanju inamje- ni, odnosno siuze u djelovanju na opazaj. Stoga se ‘mora upozorli na opasnost iskljutivo formalnih nae Ja reda koji dominiraju zadaéama planiranja, vodenih ‘samo teznjom 2a postizanjem estetskog udinka ii pak auioritarnoga samoprikazivanja. azitit po vein | oO Famjonjvu poretku Redan lina i ploha u ‘geometrisk' odredenim NE-RED Line, razisite po dulint NE-RED ‘bint uctaen & | Sinsehes ete, | otro ijeniwe profane eons porate o oO poretk © Odreon prea ina a) tema se na geomet geomet paviina eehosima PORED.AK PO-REDAK PO-REDAK PORED.AK NERED oho line w proavane NEARED Line ple vie forme i vliéine u stuéajnom, poretku aziiil element su t 11 | tormaino dovecer ee ‘medusobni odnos | daju poredek iraspodjela tezine | cayivu kompozicju PO-RED-AK PO-RED-AK PO-RED-AK 30Oblikovanje i red Poredak tinja | powsina na podrudju planiranja Ga NERED za raSélambu podrutia plana 2a odredivanje tozista (npr sredisnjoga trga) NE-RED. Komporioja razietn povrSina unutar podeutja planirania ~ poredak povrsina formaino povezanh na | poveéini planicanja — povezivanje / prokiapanjo| razligth poveSina u jednu| figuru PO-RED-AK PO-RED-AK PO-RED-AK PO-RED-AK ew lt fe peste 4... legradnja /odredivanje granica povrsina naselia prema njihovo| oko = kompaktn) obiik povrsine s jasnim ¢granicama J, — vakelanjen oblk povrSine s pojedinatnim Jasnim granicama Funkeionaino | obikovno povezivanie strukturanih inj | powrsina, raSclamba planiranog podrutja, kompozicija poveina} vvolumen (grace) ra8tiamba planirane po- vasine stuktualnim (nie- rathijek dimenzionianen) linjama i dofincjatezista rosioina, funkcionaina rasélamba Fa aH PovrSine i volumeni Prostoma, funkcionalna rassiamba Strukturane lnje /sredisnja jesta (ulice, gov) ‘oureden odnos visa grad ‘je propor posta (A) |- homegeni rast uvisinu s hj ravhjsh odjererim propos Jama prostore (8) {+ gradevinssnaglasci de‘: Vanjer (u dalinu) ne sivet J, Uglovna parcela zainterpolaciuzgrade Nova uglovnica proporajama, deta ‘ma materijalom odudara od susjed- ‘ih 2grada; preopteraceno oblikovanjo lugaone situacje spro¢ava uéinak 'spunjavanja praznine, kao | odrivi “aljalog’s deugim ugiovnicama © Zalvaranje ugla jednostavnim, jasnim Sredetvima obikovanja; susjedne zgrade su oblikovno povezane novimn tugiom “Trg u manjemu gradu s erkvom kao do- minantnom gradevinom; prazna parcala unizu gradevina na tr ‘A. Novogradna izrazito nagiaene obi- koyne semostelnost, aritoktura ja u ity kontrastu s ostalin kuéama na {agu tkonkuria cekvi B Novogradhja se podvrgava arhitek- tonsko sic tiga, odriée se napadnost ~crieva ostaje cominantna gradovina ~odnos! "te2ine”nisu se promijenit ‘A. Novogradnia oponeéa obiikovna obi- ljedia susjednih kuéa, Zl se "prllago- cit” no pak odudara u slic sola 100) Elita B Aihtoktra novograchje a last dbikowny vedios, eo preuaima It Es ra obit postojegn kc (vlumen, 1 roporaje, material) -samoctana = yalak do gelne SE 873.5, Oblikovanje gradevina s urbanisli¢kog stajalista 3.5.1. OBLIKOVANJE GRADEVINA, PRO- STORAIDETALJA U VIDNOM POLJU UVISINI OCU" Predmeti iz evakodnevnog 2ivota, alati, komadi namjo- Staja, prostor, svrsishodn i upotreblivi su samo ked su prilagodeni mjeriljudskog tela. Stol visine ramena, otvor za vrata visine koljena bili bi besmistica i utili nas. Kao Sto se dimenzioniranje predmeta i prostora mora odredivati prema mjoritifela Coyjeka, tako bi se | obll- kovanje prije svega trebalo voditi za mjeram pogleda. Pojavna siika okoline, vrijed- ost doziviaja prostora ar- hitekture i detalja odredena je priie svega fiziékom spo- sobna&eu psinickog opazaja To znat, iz vidnoga kuta, ‘obuhvaéanjom bez svjesnog skrotanja, podizanja, spu- Stanja pogleda ill okrotanja glave. Vidno pole u ‘visini ju" ovisi, dakle, o Sirini opazaja | kutu visine. 58 i ovisNosT GUSTOCE OPAZAJAO KUTU * GLEDANJA PROMATRACA~ POGLED NAPROCELJE GRADEVINE 8 RAZLICITIH \_ MJESTAU PROSTORU \ULICE: \ POLJAOPAZANJADETALIA, fF 15M —___________ ‘OBLIKOVANJA PROFIL PROSTORA ULICE 45° RAZLIOITE ef ye KOSINE KROVA 25° TNUIHOVO OJELOVANIE 6 25° NASTVARANJE GRANICE o ta ~ Preston : ~ So SEHWINKEL 7 AEDNOKATNA DVOKATNA ‘STANBENA STAMBENA TZGRADNJA -~—— 12m ——_4 _aarvowa PROSTORNI PROFIL STAMBENE ULICE3.5.2. OBLIKOVNI UCINAK OGRANICENJA PROSTORA “Arhitektonsko” ograni¢enje prostora Proporeie, raééiamba i oblkova nje detalja zgrada duz ulice odre- duu prostor ulice u njegovim pro- stomim granicama, a dozivijajnu sliku utice kao ukupnost detaja oblikovanja koji se mogu shat “na prvi posted’ a [SLIKA PROSTORA sjemena |b krova ! LE ff ol ou kata OBILJEZJA OBLIKOVANIA Obi krova ‘opreéno ii uzduno orjentiran (obzirom na ulicu), nagib, pokrov (material, boia, stuktura), obtikova- nje vienca i grebena krova, krovn istake (krovrih prepuste). Proteli: proporsie (Sinai visina provelia), bra visina etaza, amitektonska rasstamba (otvori rele, matorla, boja), okt (visina, oblikxovanje), stubs, deta oblkovanja prjalaznin podrudja, Prostoma ogranisenja ‘pretkullsama” SLIKA PROSTORA Siika ulico jo u svojim prostornim proporcijama | karakteru u veliko} imjeri odredene oblikovanjern de- talja pretkulise (predvrtovi, dvori- Sta pred kucama). ‘Sama izgradnja se u pojavno} slici lice tako poviagi unatrag, djelovanje gradevine se ograni- éava samo na volumen, siluetu krova, Detaljiarhitektonskog obli- IZGRADNIA. kovanja pokriveni su elementima slike prednje kulise i se u svom djelovanju magu spoznati tek “na drugi pogted”. OBLIKOVNA OBILJEZIA "PRETKULISE” Razgranigenje prema prostory uloe ~ priotvorenu obikovanju: ‘dubina /srina prjelazne zone, zelenio (ormie, crvete), poplatenia ~ prizatvorenu" obtkovanju Dgradvanje (2ivicom, zidom, grado), visina, material, cobikovanj, boja: grmij, dvace, vodiice 2a penjadice 5935.3. OBLIKOVNI UCINAK KROVNIH OBLIKA Prostorni uéinak krovnih oblika raziiditoga nagiba u slic ulice (kao ogranitenje prostora odno- sno silueta krova) SS motrista unutar uli (u visi ‘8ju) mogu se dobro vizuaino ‘obuhvvalll skoSeni krovovi na niskim gradevinama koji time uinkovito odreduju prostor. Na ‘gradevinama s vise od Ceti kata oblk krova jedva da se moze vizualno obubvatit| zato ‘su boz ubinka na proporajo prostora. Znagenje oblika krova uu pogledu ‘A Rani krov promatran odozgo doje naiéesée nezadovoljava- juéi pogled. B SkoSeni krovovi sa strukturl- raniim pokrovorn tvore ugod- nj sik © SkoSen’ krovovina niskim Ggradevinama ivore ugadan blagi prijelaz prema hotizontu RAVNI KROVOVI 2AUSPOREDBU BLAGO SKOSEN! KROVOVI <35° ‘STRMI KROVOVI >35° DJELOTVORNO IZRAZITO DJELOVANJE GOTOVO NEMA DJELOVANJA DUELOTVORNO DJELOTVORNO IZRAzITO DJELOVANJEoy {LU ‘Rall prostora ‘Jedinstvo i konirast geomatijshih |organiéxin obIka; ‘oblikovanja arhitekture | oblkovanja prostora ‘Objict | primjerenost maria ablikxovanja dotalja: struktura povrSine, boja material 3.6. Oblikovanje ulica i prostora ulica lice imalu pri svega svthu medusobnog poveziva- ja miesta, a njhovim postavjanjem omogutyje se ‘udobno i sigurno kretanje. Na mijestima gdje se na uli- ‘cama okuplja voi bro} ud! i zbiva se vise aktivnosti, Uz funky prometnog povezivania ulice imaju | druge funkcije i znaéenja. Ulice i traovi tako postalu mjesta komunikacij, trgovino, pozomice druétvenih, kuiturnih | poiitiékin dogadaja. Slike ulica | trgova daju identitet Injestu, odreduju prvi dojam o njemu i mogu postat! traine uspomene. Njhova atmosfera karakterizira stanje drusiva. Javni prostor jo u suprotnosti s privat- no8éu kuéa, a Istodobno je I poveznica individualnin | zajecniékih aktivnosti i potreba u drustvu, |'dok e izvan gradova i sela prije svega potrebno prila- {gout ceste /ulice karakteny krajobraza (obliku zemlj- 3a, tijegnih tokova, mostova itd,), unutar naseljenin podruéja je potrebno vigestruko uskladivanie strukture Utica njthova oblikovanja s oblicima gradnje, funkci- ‘onainim zahijevima I idealnim vijacnosnim predodz- bbama dotiénog mjosta. U prostorno ograniéenim povijesnim gradovima, grad- ‘ska vrata jasno oznaguju graniénu totku izmedu ce- ste i gradske ulice. Razvo| prometa je u velikoj mri dokinuo tu iskustvenu razliku, Gradske ulice i ceste u krajobrazu se u jedrakoj mjeri preoblikuju sukladno prometno-tehni¢kim kriterijma, Prije je u oblixovanju vrjedio zahtjev prilagodivanja ulice mjesnim danost ‘ma, a Kasnije su danosti mesta podvrgnute “optimira- Jucem" pianu ulica, time je uvelke smanjena razligitost nijhova prostornog i oblikovnog dozivjaja. Sliedate preporuke trebale bi izo8triti senzibiltet za pruzanje otpora takvim zahvatima, Koji uzrokuju veli- ke Stete i osicomasuju pojavnu slik okoline. One bi trobalo siuzti kao poticaj za pronalazenjo rjeSenja u skladu sa zahtjovima obikovanja krajolka | grada, da se ulice i trgove ubini prile svega raznolikim mjestima druBtvenog Zivota a tek onda da se izlazi u susret potrebama | zahtjovima prometa (v. str, 23.-26., i ev. 4., pogl.41-43,,4.5.,4.7., 4.10) 613.6.1, OBLIKOVNO UKLAPANJE CESTA U SLIKU KRAJOLIKA 1. primer: Trasiranje toka ceste usuglageno je s posebnostima slike krajoika: = visinske razlike, stupnjevanje dubina u ritmu | mjeriu — maotriéte, kulise koje tvore prostor. POVOLJNO i GRADEVINA RUB SUME Cesta je planiana tao da cou svom tok esianja na mmoinéta | prostome uzvisine u sel krajlka.lzmjeniv ug | Emjerou vizura | odnos! motitastvealu Kontiuiran fom sijod prostoraividika TOK CESTE pA a / (GRUPA STABALA' UY TOPOGRAFWA 2. primjer: Uklapanie caste u topografsku strukturu krajolika, NEPOVOLINO POVOLINO3.6.2. OBLIKOVNO UKLAPANJE CESTAU SLIKU GRADA Cesta u krajobrazu Priortet je prometna funkcija, brzina voznje ‘80-100 km/h Raaélamba toka ceste u velikom mieritu, prllagodena posebnostima slike krajolika SITUACIA. | — Prometna ulica u naseljenom podruéja Priritet je prometna funkcija, maks. brzina je 50-70 kmih, potrobna zvuéna zaatita. lzgradnja se odmiés od linje pruzanja ceste, ‘odnos oblikovanja oeste i zgradnje ograni- Gen jo na pojedine toske, kao oznaka pro- stornih odsjecaka i totaka orjentacje ~ Sabima ulica u nasellu, bez izgradnje uz i cost Prioritet je prometna funkeija, maks. 50 kv, potrebna zvuéna zaatita, ‘A Rubna izgradha i inja pruzanja caste | tok se blago dotiéu, u brzom ritmu slije- | de izmjone vizura ividika, pojedinasne | ‘gradevine i zidovi prostora imaju snaz- nu ulogu kao totke orjentacie u vizura- | mao, BIOKISTINA — KOLNK SCHUSTER STA TAZA B_ —_Tokulice i rubov/ prostora kao ‘oblikovna cjelovitost B14 Slobodno oblikovan smijer ulice s pro- rmjenjivim smjerovima | 2 Geometriski strogo oblikovan prostor | ulice, pravoortan smier ulice g ROOVK'EG.-KOINK BIO. PLOGNIK TAZA STHZA Lamjre profils,v. 6. 1., pogh. 4.5.25.— Sabirna stambena ulica u naseliu, moguéa izgradnja uz uliow ‘odnosno va2na prilazna cesta Prioritet je promotna funkcija, maks. 50 kmih A Slobodino oblikovan tok ulice izmje- nignih emjerova, naglagene promjene ‘smjera i vizura istaknutih zgradama i Gitvim prostorima u progelu ulice B Goomotrijski strogo oblikovan slijed prostora ulica | trgova, linearno pruza- nije toka ceste sa simetriénim pridruzi- vanjom zidova prostora ~ Prilazna ulica (samo za stanare) Priortet je automabilski promet, maks. 50 krnih, ii jednaka vaznost automo~ bilskog i pje8atkog prometa, maks. 30 keh A Tok coste s izmjenitnin smjerova, si jod prostora ulica | trgova s uvugenom linjom gradenja i slobodnog oblikova- nja zorada aan BICIKLISTIOKA STAZA Log F,) Ko Fe Nogostup osTUP POPRECNI PRESJEK B Tok coste Izrazenoga glavnog smjera, geometrjski strogo oblikovan slijed prostora ulica | trgova (npr. simetriéno ‘oblikovanje prostora ulice) ial BICIKLISTICKA STAZA nosdsrur NobostuP POPREGNI PRESJEK (lamjore profiav. ev 1, pogl. 46.23., 4.5.3) 64 A oO 100- VO 250M \Q ‘}{o| 9 lo} 9 9 SITUACLA B fh c/o) 150~ 250M PROMJENA oo 3 3 7 E 100- 450M= Stambena ulica (koino-pjesaéka ulica) Prednost ima pje8azki promet, ane pprometna iskoristivost, brzina voznje ‘maks. 30 kin/h, mjeSoviti profil A Athitektonsko oblixovanje u malomu mjerilu, s pazliivor izradom detalja { sklopava koji se odnose na stano- vanje; oblikovanie izgradnje, vrtova i lice kao jodinstvene cjoline, zatvoren i ograden unutrasnji prostor a POPRECNI PRESJEK B Koino-pjesacka ulica kao rezultat pro- oblikovanja vet postojetih ulica, rita rizanja, prostorno djelovanje i znaée- | rnje mjesta susreta pojaéano je sklopo- vima koji su povezani sa stanovanjem, zelenilom i oblikovanjem detalja, isto- dobno i usporenje prometa optikim prometno-dinamiékim “preprekama™ i (v.91 pogl 4.5.2.4.) © Koino-pjesacka ulica s mekanim vode- rnjem finija toka ulice, otvoreni “‘perivoj- ni karakter’, slobodna, otvorena rubna lzgradnja, zajedni¢ki utinak oblikova- nja ule, izgradnje, vrtova i prostora kkrajolika ". PROMJE < SMIERA NA SITUACWA— Pjegaéka utica u stambenom naselju A Prednost imaju pjeSaci, ane prometno koristenje (vozila), dopustena brzina pjesatkoga hoda A Piegadka ulica Funkcionalno planirana, bez lzrazenih zahijova oblixovanja; kuée uz ulicu, predvrtovi, ogra- de, Zivios i drvete odreduju atmosteru (ambijent) ulice B Pjesatka ulica / staza Oblikovanje u malom mjeritu s posebnim naglaskom na deta- je, obtkovanje ulice, izgradnju {i vitove kao jodinstvene cjaline (90 1., pogl 45.2.2) 8.6.3, OBLIKOVANJE ULICAI TRGOVA U STAMBENIM PODRUGJIMA KAO IZRAZ NJIHOVA JAVNOG ILI PRIVATNOGA KARAKTERA Oblikovni koncept razvoja strukture ulica, trgova i sta- za.u stambenom podruéju mora uzimati u obzir zado- voljavanje triju vaznih svojstava javnog prostora: = Funke (infrastrukturnog) prikijutivanja prikladnu za sve oblike prometa koji se pojavijuju, odmjerenu Toblikovanu sukladno naéinu i uéestalosti kretanja,, kao j potrebama zadr2avanja i komunikacile. = Oblikovanje primjereno situacii mjesta susreta Javnog prostora i okolnih privatnih podruéja (vani / Uunutra), odnosno mjestu razdvajanja zajedniskih | privatnih aktivnosti i potreba. 66 — Vaénost avnog podrugja za orjentiranje i identitet mjesta, javno podrutje stvara nezamjenjive, jedin- stvene slike sklada oblika arhitektute, ulice i slobod- nog prostora koje su tipiéne za mjesto, Oblikovanjem bi trebalo stvortiniz slika i mjesta razii- Gitog raspoloZenja i specifisnaga karaktera, koji jasno pprenose informaciju gdje se kreemo u stambenom podruéju, gdje ozradje javnosti naznaguje nadredeno liipranos! | posreduje u sivaranju dozivijaja privatnoga, manjeg prostora, okoline karakteristiéne za stanovnike tog naselja. Beet eee ee CeCe aa oid‘Struktura prosiomog povezivanja — davnii privaini karakter ulica i trgova ekoga stambenog podrucja s prikazima primjera ulica, trgova i staza, Koji se razlikuju prema pro- metnim funkeijama i tunkeijama orijentacije, kao i prema previa- davajucemu javnom ii privatnom karakteru. Oznaka situacija odgovara prikazi- ma tipova ulica i putova te njihovo} slluaciji primjerenom okruzenju, dojmu javnoga ili ‘privatnost" koja se odnosi na susjedstvo. Vanjaxo prichenanys Identtot grada, djela grace lorjent- ranje u gradu DK A,B Oblikovanje ulaznog dijela u stambeno nasele (situaciia ulaza) kao bitnog obiljazja za orilentiranje i uspomenu © Ulaz /koini ulaz u naselje, pregledno, Siroko, previadava funkia prometa i javni karaktor D_ Prvo grananje u prilaznu (ili ‘stambenu) ulicu, previadava javni karakter ulice, ali jasno je prisutna funkoija stambe- nog susjedstva 1 javno podrugje 2 prijelazno podrudie ((avno-privatno) 3 privatno podrucje 2}—-D)- 9d rikljuéna ulica — javno Prilazna ulica = javno (privatno) 67 ea ecru= Javnii privaini karakter ulica i trgova a E Stambena ulica, javno podrugje dopire do zidova kuéa, biizina stanova i privatno odreduje ka- canoe rake tipa lle, Pur ==} F Stombona uiea put, zona pres 7 t kuéama, razliéito oblikovani dije- = wee lovi aritekture snazno “iziaze” u Tica eee prostor ulce, pojacavaju dojam “6 5 5 biizine privatnog. 7 ‘Siambena ula ~ (javno), privatno G Stambena ulica / put, kube u slobodnom rasporedu prate javni put, prijelazi prema privatnom su tekudi, H Pjeéavki put u stambenom naselju; predvrtovi za privaino il koriStenje stupaju u pri plan, za ae Javno prometnu namjenu ostav- Lees jena je uska ulica (prometna 4O!—O-+OLO ramiena) OtO1—O-F OF@ Stambenaulica/put=(avno),privaino PjeSatki put = Gavno), privatno J 1 Pjesacki put u stambenom nasellu; moze se usporedit po funkojama i kerakteru s varian- —————— tom H. two > J Piogaski put, dijelovi gradovina {eeu r “izlazo” u prostor javnog puta te prednia dvorista posreduja dojam dominantne atmostere (ambijonta) privainog, kojemu je Javni put podreden. “ULICA roth i 3 Pjeéaéki put — (avn), privatno TUE tenia dD 1 a Pjebabki put ~ Gavno), pivatna= Javnii privatni karakter ulica | trgova K PjeSatki put u stambenom nase- lu; javni tok puta i pretest prod vrtovi, raznolik sijed razisith prostora zhog tlocrtno istaknutih zgrada i stabala, ostavija dojam vrlo uske povezanosts privat- ‘nom stambenom funkcijom w pevom planu. L PjoSatki put (ulléica), nadgrad- njom u obliku “ulaza” dodatno: istiée karekter privatnog (medu- prostora).. 1M Primjer trga s tunkcljom preu- smjeravanja | zadrZavanja pro- meta, jasno oblixovanje uglova tlica i profila prostora ulica koje se odvajaju, kao *najava' ulica koje vode dale. IN Primjer trga s funkeljom usmjo~ ravanja | zadravanja, propor- cijama i mjerilom te oblkovnim obiljazjima naglaéen je identitet tog mjesta, a koji se nalaziiz- medu stambenih putova koji se ‘odvajaju i manjih ulica koje su razliéitog karaktera, 1 javno podrutie 2 prijolazno podrusje 8 privatno podrutje 3 ano Pur a T Tig s prilaznim ulicama 3.6.4. PREOBLIKOVANJE ULICA U SVRHU USPORAVANJA PROMETA | POBOLJSANJA, KVALITETE OKOLINE STANOVANJA Dosijacino oblikovanie ulica itrgova sukladno naéelima odrzivog stanovanja moguée je pri planiranju novoga sveobunvatnog urbanistiskog plana. No u danaénioj je praksi planiranja u prvome plant: preobikovanje ve ostojedth ulica. Uticama je potrebno dati novu, s- vremenu kvaltetu funkcije i oblika. Buduéi da su pret- postavke u svakom planitanju razliste, ni rjesonja ne smiju ni u kom sluaju usiledti ‘prema shem’’, prema keutim pravilima planerskih mjera. Ovdje se mnogo vige postaviia zahtjev da se Karakteristiéna, poznata obijezia slike ulice obrade, saéuvalu i dale razviu u uhu novopostauilenihcijeva, U prosiosti se s pravom izrazavalo Zallenje zbog pri rmjone iskijuéivo prometno-tehnigkih smjetnica, pora- di kojh su priikom izgradnie i pregradnie tepjele slike gradova i sela, No, nazalost, mora se i ustvrdit da su Sesto postignuta nista manje nesretna rjesenja | pri- godom preoblikovanja prometa (gotovim) mjerama "iz kataloga”, a u svrhu njegova smirivanja Sijadeci primjeri oblikovanja seoske i gradske ulioe tre- baju pokazali kojim se oblikovnim reSenjima lokalna situaciju bitno otuduje (kvari) (A) i pak samo brigno mijenia (8). (v.5v. 1., pogl. 45.2.4., 47.) 6Primjer seoske lice Obijezja: vjugav tok ulice usmjeren po duljini, zmje- nijiva Sina ulioe, mekani prijelazi prema gradovnim pareelama s kojima grani¢i, samo dva matorjala: po- pploéan slivnik, asfatiran kolnik: Primjer gradske ulice STANIE Obiliezja: strogo linearno vadenie ulice, istaknuta raé ‘lamba runjacima, poploben nogostup, asfaitran kolnik NEPOVOLINO Preoblikovanje A: dokidanje usm preéno postavlienom” ragclambom, nagiasena plos- ha rasélamba izmjenom materijala, upotreba raziéitin ‘materijala (strukture i boje), Kontinuirano Jednaka siri- na profile POVOLINO Preoblikovanje B: zadrzavanje uzduznog orijentiranja i rmekih prijelaza prema gradevnim parcelarna, uspore- vajuée djelovanie pojaéavanjam raziicte Sirine kolnika i prisutno8éu zelenila, poplotani slivnici { ugibalista, asfaliran kolnik (v.sv. 1, pogl 4.2.2.8, 4.5.1.4.,45.24, 4.7.) 70 NEPOVOLINO Preoblikovanje A: zadaGa uzduzno usmjerenih razdjek nih profil, potpuno preoblikovanje kao mjeSoviti profil § popreénom raSciamibom, Gestom izmjenom materja- la, slobodno opremanje ES . Ei Prooblikovanje B: zadrtavanje uzduznog usmjerenia| razdjelnih profil, poplotenje samo u podrugju krizanja i prikjuéenia, razmje8taj urbane opreme i stabala kon~ centriran je na poploéena podrudja, izmjena materijala ogranigena na ta ista podrudja3.6.5. PRILAGODBA TOKA ULICE STRUKTURI ZEMLJISTA, Primer: Pristupne ulica 1 stambenom podrudju = Mekano modulirani tok visina u planiranom podrugiu {A Tok ullce koncipiran bez obzira 1a oblik zemijista B Tok ulice uskiaden s obtikom zer)jiéta (mali usponi,iskopa- vanja | nasipavanja) NEPOVOLINO = Visinski polozaj ulice i okoIne Izgradnje na terenu s izraze- im padom —_ NEPOVOLINO ~ Sijed prostora u toku ulice A Tok ulice s izmjeninim sljedorn usmjerenja / motri8ta; nizanje podrugja vizualnih doziviaja. B Slijed unutarnih i vanjskih prostora kao odrednica ‘orijentacijo, prostorno suzenje + zavo] + promjena tobke pogieda uvjetuiu smanjenio brzine voznjo; pogled u prostor, krajollk kao Siroko prostomo orjentiranje. SLUED PROSTORA, PROSTOR KRAJOLIKA POVOLINO POVOLINO 73.6.6. OBLIKOVANJE MJERA ZVUCNE ZASTITE NA ULICAMA — Aktivna 2vuéna zaétita \Wjere na rubovima ulica s kolnim prometom 1. primjer Nasip 2a zvutnu izolaciju kao modutirani “lanac breduljaka’ s grmovima i drvegem ~ slika obli- | kovanja *ktajolika’ — zemijani nasip zahtjova Sirok’ pojas zemijista Pasivna zaétita na| ‘oradevini 2. primjor Nasip za za8ttu kao valovit zemijani nasip u kombinaciji sa za8ttnim zidom i zasadenim * grinijom i drveéem — poboliéano djelovanje uz manje potrebnog zemnijista. 2. primjor in| Zabtin 2d bizinu ruba uli s penjacicama, | vegeta isprd za, grupe stabala ~ dobro djelovanje i Stedijivost prostora. 4, primjor Ragcianjene masivne ograde vrtova poveza- ne s natkrivenim elementima za sjedenjo il spremistima, grupe stabala — dobro djelovanjo, mala povréina, dobra kombinaclja koriStenja. Popretni presjek 72— Pasivna 2vuéna zaitta — (More u okviru urbanistiékag planitanja i arhitelture +. primjer [Stambena izgradnja koja prati ulicu oblikovana ao pretezno zatvorena gradevinska figura (npr. u ssvthu ogradivanja nekog naselja od buke), dnev- spavaée sobe su okrenute od ceste (sjeverna Tulazna strana), samo mal prozorskiotvo Popretni presjak 2. pamjer lzgradnja za zastitu od zvuka (kao u 1. primje- ru) s dodatnim gradevinskim mjerama w razini prizomia za zastitu Costo koriétenih ulaznih po- | [drugja od prometne ulice. j Ulazna zona 3. primjer Stambena izgradnja orijentirana je juznom stra- nom prema prometnoj ulici, zimski vit kao 2vucni | tampon ispred dnevnih i spavacih prostorja, ‘Oblikovanje zidova za zastitu od buke; visine z- Jdova uskladene prema razdaljnama ivisini kuca koje troba zaatitBet 3.6.7. OBLIKOVANJE CESTE / ULICE U PODRUGJU PRIJELAZA IZ OTVORENOGA KRAJOLIKA UPROSTOR NASELJA : 4. primjer: Philazna cesta selu, gradu A Neposredno vodenje ceste, bez ikakve namje- re oblikovanja prijelaza B Priblizavanje je ostvareno nizanjem izmjene vvizura; kontinuirano stupnjevanje mjenta: —uritmu promjena smjera —u oblikovanju detalia | © Prostomo suzavanije icilano usmjeravanje | pogleda alojama s drvoredima \VRLO NEPOVOLINO 2, primijer: ! Glavna prlazna ulica stambenog podrugja AA Ulca stvara dojam da probija A rnaselje, nema medusobnog od- rosa izgradnje i trasiranja ulice | | NEPOVOLINO UZOR GRADSKA VRATA POVOLINUE 749.6.8, OBLIKOVANJE PROSTORA ULAZA U STAMBENO PODRUCJE i Prostor ulaza u stambenom podruéju moze se usporedit A sulazom u stambenu kuéu, oznacuje prostor “praga” koji 1 zahtjeva posebno oblkovanje u funkoij prepoznavania i | onjortiranla. A Ulica “upada u nasoljc", oblikovanjom nije dana vainost znatenju | prijelaza. NEPOVOLINO ¢c B Siuagjaulaza suzivanjom prostora | ulice, zgrade sto "na put © Suzivanie prostora ulice \ i posebno oblikovanio “ulaznin" detaja gradevina. a DE Isaknutoobitoverie Ze podrudja “praga” naseja Liecneatien i FG Djolovanie ulaza, naglageno suzivanjom | profila i “vratima od | stabata’, 4 POVOLINO POYOLINO 753.6.9, OBLIKOVANJE PROSTORA ULIGE Opazaj dulfne ill dubine prostora ulice ‘A Konveksno povijont zidovi prostora posreduju dojam "peskrajnog" prostora ulice. B Konkavni zidovi prostora u medusobniom pomaku stvaraiy uSinak ogranigenog dijela prosora. © Dugadk’, pravitni rubovi prostora naglagavaju duljinu ulice D Zakrivjeni zidovi prostora zakriviien prostor ulice ~ skracuju djelovanye culjine. E Pravilne lino rubova vode pogled u dubinu prostora ulice. F Dokidanjem pravilnih linja i sljedom gradevina koje su [staknute (s obzirom na liniju proéelja ulice), dubina prostora lice podijeljena jo u odsjecke i ‘opti&ki skracena, G Glatka povréina protelja vod pogled dubinu H Plastignost oblixovanja detalja provelja zgrada erkerima, balkonima, iijemovima, tvorenim etazama, itd, skragule vizualno djelovanje dubine. 76 D,OBLIKOVANJE PROSTORA ULICE Opazaj cline ili dubine prostora ulice | Glatki zidovi protelja s kontinu- iranim jednakim arhitektonskim detaljima, material i boja pojaéa- vaju djolovanje dubine. K Razlitito oblikovanje detalja arhi- texture, uskladone izmjene mate- riala | Boje usmjerulu pogled na pojedinatne situacie, odreduju ritam slike u prostoru ulice. L Zatvorena procelja zgrada suzuju vizualno prostor ulice i djeluju codbojno. M Velike povrdine prozora dine ‘gradevinu prozitnom i pridonose prostor ga je ograden lu prostoru tga stabla ‘zasadena u oblku kvadrata © raddiamba prostora tga ‘volumenima iistakntin povisinama o> ‘Stupnjevanje visine ‘A visoka grupa stabala I stupova, ‘duboka bazon B stupnjovanje povrsine trgau sgomjii donj tg visti i meki oblci ‘A. dominiralu stoi, geometiski ovezani obici 1B suprotnost évrstin i mekanin oblikovnih elerenata © meki, organiéxi oblciobijeze: valu oblikovanje 112 | bvrta,“teaa® povesina, ploée, Sploéenia rayna povisina ‘tvorena, "meka’ ina, vada, ‘blue! i’ shunake agnuta povisina zasadena powsina, ivada, geri, bile koje prokriva tio povisina udubljonet > vvodena povrsina terasasta povesina PRESIEK t ZZ TSO) Vee Latin Ly, DUBOKO GORE‘Manji prostori I slobodne povrsine u stambenom okruzenju 1 2. primjeri mani primjeri ogradenih prostora odredenih arhitekturom = mjesta susreta, akcije proporcije prostora arhitektura kuéa povrdina tia (struktura, materjal) osobita obijezja opreme i oblikovania (npr. svietijke, drvo, fontana, klupe, nastoni) “ozelenjenih” tugova, mjesta susreta, zadr zavanja, igre cogradeno zivicom Istaknuto stablo travnjak, evjetni grmovi lupe valovit obiik zemijsta (opazajno povecava povisiny, tako i mani prostor djeluje prostranije) primjeri velixih *zelenih trgova’ ~ rmjesta zadrZavanja, kretanja gfanice prostora ogradene 2Bivicar istaknuta stabla traynjak, ovjetni grmovi uzvisine, torasastiteren klupe, zidowi i stube za sjedenje kutovi za sjedenjo F natikrivene pergole (19% 1. pogl 410.) prostor 2a akoiju — Primjeri oblikovanja — kutow zaigru | zadavanie ‘du2 pjesatiih putova sjeciste pjesaékin putova ~ sabiranje lusmjeravanie mjesto za igri ccmoriie —sjedenie gore i dole terasasio Zoleno avoriste, imyesto odmora i boravijenia prodirvanja sjacisia putova ‘Sijed ozalenjonih avon uz pjosadkag puta 1184. Oblikovanje stambenih podrucja Stan | njagovo okruzenje iznimno su vazna mjesta idejnoga i meterijalnog povezivanja gradana sa svo- jom okolinom. Nina jednom drugomu miestu ne postoji uza povezanost individuainog i druétvenog obiikovanja Zivota s mjesnim danostima, Stoga je vazno da se u oblikovanju th “Zivotnih prosto- ra" dosijedno uzima u obzir druge sugradane odnosno sooijaini aspekt oblikovanja, Pluralistiék i dinami¢ki karakter stambenih podruéja po- stavia, dakako, i granice u oblikovaniu. Ne treba toziti ovladavanju “2vim" podrugjima dogmatskom pritnjenom nadela oblikovanja. Zadaéa je u suzdrZanom i odmjere- ‘nom oblkovanju athitektonskih i urbanistiékin okvira te treba, s jedne strane, unutar th okvira postaviti mjerita i dati potioaje za lzgradnju, a s druge strane ponuiti gra anima | moguénasti za slobodno djelovanie i razvo4.1. Podrutja jednoobiteljskih kuéa niske gustoe gradnje 44.4 KARAKTERISTICNA OBILJEZJA IZGRADNJE Stembene posrutje s jednoobitelskim Kusama u “oivorenut, siobodnom nana racine karaktericra sloboda u abiikovanju kuéa | pripadajucth parcela/vrova u skadu sa 2ejama | Zivotnim navikama stanovrika (naiéeiéo viasnika). So su parcsle ve6e, to je i vedi prostor za slobodno: indvidualno obikovanje i suprotno, manie parca zahtievalu Jasno ograniéavanje u arhitektur Fobikovanju vita. Veee povrsine potrebneg zemijstau takvu naginy race, veeitroskovi kupre prikjuéaka, energetski nepogodan blk izgradaje kao i problemi blikovarja 2bog ave manjih Udalenost izmedu zgrada, sve suto razioz\ koji govore u pllog oblcima gusée izgradnie. “Otvoreni", slodadn nagin grade troba se ‘granist na rural prosteri rune dijelove grada s luksuznom razinom stanovania. Primer tipiénih oblika kuca “otvorene’, individualne stambene izgradnio S gledista urbanistiskog oblikovanja, slobocinostojate kuée trebaju ‘spurjavati zahtjave za gradnjom Jasnih, osnovnin geometrjskin oblika, a oblikovanje krovova mora biti istovreno, barem unutar grupe Kuta, vat, PARCELA i AOD IY tipovi katnice (P +1), 115—“otvoren’, slobodan nagin gradnje Obiikovna obillezja “otvorene” izgradnje jednoobitelskih kuca A Jednoobiteljske kuée na malim parcelama Heterogena slika oblixovanja zzbog velike slobode Individuainog oblikovanja | arhitekture, nizanje kuéa du i prikijuéne ulice bez utiecaja ra oblikovanje prostora, izmjenjivost okuénica. Volumen (gabarit) i oblic zgrada : dominiralu slikom naseli, silustom ~ zelenilo vrtova mora se agraniéiti na dimenzije veligine arma. B Stambene kuée na vecim q parcelama Harmoniéna slika naselja nastaje uskladivanjem bitnih obiljezja oblikovanja arhitekture (proporcije i oblici krovove, gradevina), orjontacijom | ‘oblikom kuéa i stabala stvara se raznolik sled slika prostora piflearo pose jan porta lio peko pot farhog plod to pivatnog ayaa arava oa, 1204a 4, Prijelazno podrutje ~ predurt 1. primjer Otvoreno oblikovanje zone predvrtova Oblikevanje kuée i ulice jeu izravnom medu- ‘odnosu (nema prostomag ili optickog odvaia- Nia “protkulisom’). Arhitektura kuéo u potpu- ‘nosti sugjeluje u ukupnoj slici zone prijetaza i prostora ulice. Prijolazi javnog podrudia u privatno — sherna stupnjevanja — T JAVNO ua q ee ete yp PRUELAZNO paeDvRT opnUGse gyucem ena KUCA PODRUCJE : a TANGENT raat te) SANG wwno Lea PARK oe PODRUGJE precvrt "Jednostevan za odravanje” \VRLO NEPOVOLINO Obijezja obikovanja | prepoznavanja ‘A, A1 vio uzak “modal/oglecnt primjorak” inci- viduainog oblikovanja | opremanja B, B1 zona predirta u otvorenom oblikovanju A PENJACICA, OBLIKOVANJE PROCELJA— naosraesica ein oN VODILICA eae ZAPENJACICE, PROZOR, Bene a oe ae rooRSmvE B aca oatxiro«nov Seite ces VECOJ DUBIN OBLIKOVANJE eae one on Sra Ol eg fy ST ‘Wi sit orvee OTVORENO OBLIKOVANJE PREDVATA2. primjer Zalvoreno oblikovanje zone predvrta Visina ograde predvrta ne smijo spredavati vie Zualni odnos Kuce | ulce (visina primjerena i esi je maks. 70 em), POVOLINUE Primjeri smjeStaja | oblikovnog povezivanja ga- ra2a sa stambenim kuama, prikjuévanje sa *stambene strane”. fe ba PENIAGICE % : In HT BOUA PROGELIA uKnasno rm unas PRozoR, Guaana TAME VAIN DAVECE Hf varus v Osta vrata OoueTv PRAG "ZATVORENO” OBLIKOVANJE PREDVRTA, PRIMJERI OGRADIVANJA PREDVRTOVA ZID, DRVENA ILI ZELIEZNA ULAZNA VRATA ‘OGRADA QD DAVENIH LETVICA Zvica0D BUKVE ILI KALINE (LIGUSTER)4.1.4.2. Prijelazno podrusje — stambeni vet / dvoriste 4. primjer Ctvoreno oblikovanje stambenih vrtova / dvorista Ta varijanta oblikovanja osobito je primjerena za (uredonje) prijelaza stambenog vita pre rma krajoliku, rubu &ume ili povr8ine zelenila. Otvorene oblikovanje omoguéuje ~ osobito na manjim parcelama — dojam sirine i rasko- 81 slobodnag prostora. A Tekuéi (neprekinut) prijelaz stambenog vita prema susjednom vrtu i slobodnom prostoru. B Slobodno oblkovanom vegelacijom (nisko raslnje, grupe grmija, drveée) blago je na~ znaena granica stambenog ria / dvorista na granicama parcele. PRESJEK © Mokim oblikovanjem zemijsta ("tanac brezu- ljaka’) blago je naznaéena granica na stra- 2njo| granici parcele, odnosno sa strana. PRESJEK 123.2. primjer Zalvoreno oblixovanje stambenin vitove / dvorigta Ta varijanta oblikovanja osobito je primje- rena za uredenje prijelaznog podrucja pre- ma prostorima javnih pjesackih staza, ulica ii zelenin povrgina. Zatvoreno ablikovanje gustom i visokom ogradom ostavija dojam manje velidine vrta, ali s druge strane, omo- gueuje neometanu privatnost. ogradena parcala ograde ‘od crnogorice ‘ Uredenje stambenog vrta / dvori8ta i obliko- 4 vanje njegovih ograda je cjelina (S10 je vrt 4 mani, to jo vaznia funkola | prostorno djelo- ee ‘vanje rubova i ograda). Ograda ne bi trebala biti, éak ni u zatvore- rom obitkovanju, vedo oznadivania granica viasristva, nego moki pita tznutra prema : van, 124 PRIMJERI OGRABIVANJA STAMBENIH VRTOVA NEPOVOLINO NEPOVOLINO 21viCAOD, BUKOVINE uses OGRADA (OD DRVENIH LETVIGA zvica TPENJAGICE4.1.5. PREDLOSC! OBLIKOVANJA ZA STAMBENA PODRUGJA OTVORENOG NACINA GRADNJE U stambenim podrugjima otvorene, slobodne izgradinje _jecnoobiteljskin kuéa danas se grade uglavnom indi: vidualno oblkovane kuce. To moze dovesti do vesih sukoba $ cijovima urbanistiskog oblikovanja koje je, prl- je svega, odredeno ukupnom sikom oblkovanja, Pokusai da se pravilima i prediosci- ma osigura povezivanje individualnih gradevina u ukupnusiiku izgradnio (odredbama u Detajnom urbantstié- om planu) ima vie dofenzivni karak- teri moze dovesti do brojnin problema (str. 192). 1. primjer: Prediogcf oblikovanja uw us- koj uli, ocnose se na: — oblikovanje lice — ogradivanje i visu vegetaciju u pred- vrtovima ~ izjadnaéivanje razlika visina tzme- du razine ulice i kuce (vita). Stoga je pozelino usredotoéiti se na dosljedno oblikovanje jevnih prostora i prijolaznih (privatnih) podruéia koja s Iijima graniée, Keko bi se stvorila kon- tinuirana pojavna slika ujednaéene kvalitete oblikovanja | identiteta stam- bonog naselja, a time sa individuaina raznolikost oblikovanja povukla u dru- Gi plan (v.i str. 24.-26., 59., 61.) 2. primjer: PredioSci oblikovanjau stam- eno} prilaznoj ulici ograniéeni na prostor ulic: Zoleni pojas s jedne ii obiju strana s nizom stabala (visina i Sirina stabala ‘odimjereni prema duljni i sirin ulice. Uska starnboma ulca Sa Zalvorenom pitletazom zonom Fi, iamjena otvorenii zatvoronih predvrova ‘Stemnbena uloa s nizom siabala na jednoj stra- ‘Sambena ula s vizovina slabalas cbje" strane, olvoreno oblkovanje predutova Pogied na suprotnu svanu uico t 4 7 1254.2. Stambena podrudja vise gustoce gradnje 4.2.1, KARAKTERISTICNA OBILJEQJA ZGUSNUTE IZGRADNJE JEDNOOBITELISKIH KUCA Veé je prile prikazana ovisnost faktora koji P Uuljegu na oblikovanje 0 gusto¢i izgradnje. U mjerilu manjih parcela i razmaka medu kuéama, teziste obiliezja oblikovanja koja odreduju ukupnu sliku premjesta se sa slo- bodnog prostora na arhitektur: Kuéa i van) skih povrgina (vi st. 118,, 120.) |) evapanvon st ge ese i dusobno priblizavaju zid do zida, | samo } ulce, trgovi, povr8ine vrtova i zelenila tvore | razmoke izmedu grupa gradevina. Pojedi- i nagna kus ulazi u niz ii grupu, Ukupnu po- javnu slku odreduje athiiektura u velikomu jeri { oblikovanje detalja, ograda i zele- ' rmoniéna ukupna ska, potrebno uskladiva oblikovanje gradevina, sve do pojedinosti U slobodnom naginu gradnje drvo, zivioa ; ili grupa grmija moze uCiniti podnosijvima | | razlito oblikovanje athitekture. U quséoj iz- a ‘gradnji nema nigega sto bi moglo poravnati i neskiad. Tu oblikovanje mora “medusobno” dielovatl Opravdane su udtede prostora i troskova 4 Uredenja (6 pozitivnim ekoloskim | ekonom- Usporedni prkar dieiovanja masa i povi8ina u zqusntojizgradny! sko-sogiainim utincima), velika briljvost oblikovanja, prilagodba pojedinaénih zarada ‘okolini, uspostava pravila oblikovanja i ob: vyeze nyihove primjene, Usporedni prikazi: A. Guééi natin gradnje ~ slobodne su po- wrBine (ulice, trgovi, dvorista) izrezan! iz mase gradevina, rubovi reza adredulu sli- ku prostora ulica, trgova. 3 B Otvoreni, slobodninatin gradnje -gradevi- ne, stabla su samostalna tjela koja su po- ; stavijena na povrsini — oblikovna obijazja . kontinuiranih stobodnin prostora su u naj- manju ruku jednakopravna gradevinama. 7 Gat = 86-100 tha Kompoetla sobodnostojedh ela Sika ule stkuém prieazima zyaia : 126~ Nizovi zgrada’ ‘Tipltno obiljezje takve tzgradinje je usmierenie zarada i stambenih vr- tova prema jugu, odnosno prema jugozapadu. To omoguéuje opti malno koristenje Sundevih zraka {aktivno i pasivno koritenje Sun- eve energie). Dosijedno paralel- no postavijanje zgrada lako moze dovesti do monotonie u oblikova- nju. Otvaranje zgrada prema jugu, ‘odnosno ui veliko} mjeri zatvaranjo prema sjeveru, otezava medusob- nu susjedsku “orijontiranost’, Za razliku 0d toga, siobodan raspored kuéa, sa zajednitkim kori8tenjam meduprostora, moze poticatl me- dususjedsku povezanost. KUGA, POVRSINA ZA IGRU, ULAZI UKUCE, STAZA, VAT Stambena podrutja gu8ée gradnje ess les ¢ J ainjer: osledno paralelno orientiranio rad, visoka gustoca rimjer, rahi aspored gradevin, 2ajpunigho Koreterjo meduprostera Le rt rtd ay hie TC jl i aan rilagodba oblika izgrad Okretanje kuéa od stambenin pu- tova prilazima kuéa trebalo bi so nadomiestiti priatelskim otvore~ him vaniskim oblkovanjem po- rugja ulaza povezanin s prilaznim putovima. Jednake tako, vio su vaina javna podrugja koja prola- ze kroz naselje okomita na nizove Zgtada jer pruaju moguénosti za- jedniékoga koristenia, identifikaci- Je i onjentiranja u inadse jednotikom okruzenju (v. str. 130.) Nem: Zalenbabauung, gradone nova gee da'pravéanog” decry oka potezima (putov Usporedba: Kontinurani nizovi kuta il rasslamba izgradnjo u grupe kuéa popretaim ice, tgovi, zelonio};raéélamba gradi prostor eae i a, ut > ‘Stambeni put s podrutjom ulaza 107Stambeno podruéje u zgusnutom naéinu gradinje = Grupo zgrada oko zajedni¢kin dvorista Grupiranje stambenih kuéa koje obii- kom odreduju zajednicko dvoriste moguyo meduscbno poveclvanis LG * Vg) podrudja “dvorigta ulaza” i “dvorista ra Tomi RSTOTTTapin Pie apes thosen aie oravka (vita), @ istodobno otvara poreta provgrada” Bom Coumko) iegradn}-—vell-prodvt i moguénosti oblikovne razrade ra- Le Lé l 2th tunel | znaerj. Jasno se Trogu ured prielal iz jaye ules )3 [FQ 5 2 « Oe ee ee vase aiuniemeTP fini protne kuée ili grupe kuéa imaju za- i fednithy adresu, potce ee medusob ae é ina susjedska orijentiranost ida alt « _Jednako tako stambena dvorigta ~ po l l i Ul ‘moguénostisazajedritkomilijavnom — friagedvanyeobika lard axa topoarall ‘ozelenjenom povrsinom, s podruc- jima za igru | zadr2avanje te stabli- 0), | mma mogu se prosivu vetka vino |@)| 12 STAMBENO DYORSTE uredena dvorista. Izgradnja oko vrta i i 1 dvorsta u zqusnto} izgradniu 28° 3 ‘itl 4 Itjova onjentacju zgrada sjeversug, , Sto uzrokuje nedostatke u orijentaciji J i i mogugem kordtenlu Sundeve oner- | TIT 1 I dio. Ta se nodostatak moze umani a fdabrom primjerenin ipova zgrada i spretnim rjeSenjima tlocria — | mora te . ‘se nadoknediti pozitivnim obijezjima a oe Tolim pretpostavkama za zajednigh pall ie we) Zivot u susjedstvu, : ZAJEDNIGKO MJESTO Kuce isieosnn SUSRETA vaTOVI Caovane pilaaraianh, lato Boro fan nico sapahoH jpodrugia susteta, Komunikacje zajednickh, privati 1 javno podrudja 2 zajednitko ulazno dvoriste 3 stuadija ulaza ‘i 4 privaino podrudje } rf i Usko slambano dvoristes paraleinim zidovima prostora ~ valko "predsoble" ‘ranicama prostora — velki‘predvit®Tipiéne stambene kuée uzqusnutoj izgradnii = obilje2ja oblkovanja— Dvojne i kuée u nizu tlocrinog S-obiika Potreban je jedinstven (u smislu cjel- ne) asnovni oblik arhitekture ~ mogu+ 6 Individualni oblikovni nagiascl Kuée u nizu Dvoetazne i troetazne s manjom &i- rinom kuée i vrta i velikom dubinom tlocrta; kontinuirano jedinstveno oblikovanje cjeline s moguénoséu individualnog oblikovanja detalja (npr. ulaznog podruéja, prigradni). Kuée u nizu Dvootazne, ve6a Sirina kuée i vita, ‘manja dubina parcele, osobito pri- rmjereno za orljentaclju prema jugu — pozeljan je kontinuiran jedinstveni ‘osnovni oblik ¢jline. Kuée s vrto / atrijom Potelino je jedinsiveno ashitektonsko oblikovanje ejeline (vanjska forma), individuaine moguénosti oblikovanja detal (osobito u unutarnjem po- % PODRUCJE ‘OTVORENO OBLIKOVANJE BLAGO NAZNAGIVANJE GRANIGE (NPR. HUMAK) Grupe kuéa u nizu s otvoronim oblikovanjam ‘stambenog vita, “mekim” ‘oblikovanjom terena (riz humaka), lagano naznatene straznje granice parcele, Nadoknadivanje nedostataka orijentacie nizova kuca svrsishodnim rasporedom i dimenzijama stambenih vitova / dvorsta 1372. primjer Zatvoreno obiikovanje stambenih vitova / dvorista POTPUNO, DvORISTE OGRABENO SOGRADOM DVORISTE RAZLICTE —~> VISINE Umalim stambenim vrtovima J évoristima, u blizii prozora susjednih kuéa, pozalno jo s, ‘oéuvanio privatnosti uéinkovitorn . zaSitom od pogleda. . 7 Grupa kuéa u nizu s dvoristima ‘ogradenim zidovima s dvoristima ogradenim Zivicom i penjaticama 13842.8. PLANIRANJE | OBLIKOVANJE PARKIRALISTA | GARAZA 1. primjer: Razmjestal parkiraliéta u prostoru uilce Up ‘stambena_ i = uica s vetin 7) ES prometnim 777} fe opteredonjom q NEPOVOLJNO 2. primer: RazmjeStaj skupnih parkiralista u stambenom podrugju Koncentraoija evin parkralista na jednomu, Razmjestal potrebnih parkralsta na vise ‘skupnamu mjestu manjh mjosta KUCAU NIZU Primjeri oblikovnog povezivanja olvorenih parkiralista | okolne izgradnie ZAKLANJANJE zwvicom, POGLEDA: ws 100M8. primjor Razmjestaj i oblikovanje nadstresnica za vozila (Carports) i garaza u jednoobiteliskim kuéama u “zatvorenom’ natinu gradnje iH PRESJEK Kuée u nizu s nadstreénicama (povezanim predvrtovima) PRESJEK Kuée u nizu (drive-in kuge) Kuée u nizu y {s uvuéenim etazama), A oy ihiit Cuca i Prmjen uradivanja i oblkavania zelenih povisna razleith uporata Findivdualnin oBikcomns obijezia Primjer: stambena etaza Za prikjudivanje niza kuéa kao individualno obikovano podutje zadrzavanja i dodiviaia Pregled te2ista oblikovanja kod prikjiuénih putova, ulica I zelenih povrsina aaj Gone) MIMD) jaro poate —uten eaten) BIO sizano soca Se BE zxbatazzaco gt erent OF tect ptt indviduaina obikovanja Zabalnoga 7Ga 7q7ada— ofljentaciska obiljeyia ae) Grani¢e powrsina Zelenla prema javnom prostoru ice ‘Testa ablikovarja na prielazu iz javnog prostora ullco u privatni -zajodniGk! prostor zelenih povrsina Javna podrusia,ullce, tov prilazi kuama, amitektura zelene povisine cgranice, pielazi 1614.3.3, POLUOTVORENA IZGRADNJA BLOKA ZGRADA Jasnota strukture | prostora lzgradnje bloka zgrada | povalinl stambeno-Klimatski uvjetl izgradnje u nizu i mogu se odligno spojiti u izgradnji bloka zgrada s : jecnom stranom otvorenom prema suncu. E Takva tjeSenja nude vrlo dobre koncepte izgradnje : stambenih nasela koja su istodobno i prostomo ja~ a sno strukturirana i obikovno raznolika te ugodna za : stanovanje. PPrimjer sirog goometrjexirazmjeka) sruktura blokova 2grada | stambenih dvoriéta otvorenih prema jugu Primjer- stambeno naselje © kombinaollom otvorenih blokova _zgrada i pravcaste vigestambene gradnje, izmjena manjihi vesih, ‘Ny a fae Tansparenina raica d be. cogadom nizonsatala | ;zpradama,opradama casima a Sika: slambena ulica zaivorenog “tuba prema giadu™ —_Primjeri oblikovanja granice, prijelaza dvorSta prema prostoru uice | Fotersnog ube ‘sanom prema wr Kao obaKowna : raznoltost A Zatvoreno dvoriste bez otvorenog pogleda, jako Zasjenjivanje i manjkav protok zraka : B Poluotvoreno dvoriste s usmjerenim pogledom prema vanjskom prostoru, dobra osunéanost i prozraénost © Zatvoreni zid ulice “rub prama gradu” s arhitek- | tonskim naglaSavanjem uglova bloka zgtada (Wists, 201.) D Poluctvoreni blok zgrada proma vitu kao izmjena Istaknutih zabata kuéa i otvora ulice i dvorista 18243.4. MJESOVITE STRUKTURE GRADNUE Visoka visekatnica kao tockasta gradnja i pravéas- ta gradnia te niska gradnja u nizovima medusobno organizirana u grupu gradevina Vigekatna pravéasta gradnja § niskom gradinjom Ispred zgrade, raznoliko oblkovanie celine izmje- nom mieria i stupnjevanim razvojem visina pri vo- {60m zqunjavanju gradnjo Vigekatna gradnja keo forma koja gradi prostor u velikom mierilu, sniskim gradevinama ispred ii pri- kjuéena grupi niskih gradevina, unutami prostorl vecih cimenzija s raziiitim stupnjevanjem visina, izmjena dimenaija gradine i diferenciranog obliko- vania slobodnog prostora Karakteristiéno obilezie: strogi, geometrisk! rod ‘obikovanja \Vigekatna gradnja kao tockaste i pravéaste zgra~ de grupirane u kombinacifi s niskom gradnjom; suprotnost stroge visoke gradnje oblikovane u velixom mjerilu i manje, stobadne jednoobitelske gradnje4.3.5. FUNKCWA, ZNAGENJE | OBLIKOVANJE PANELAZAIZMEBU STANA | OKOLINE STANA Jednoobiteliske (jednostambene) kuée nude raznolike ‘moguénosti oblikovanja vaza stanovnika i njhova su sjedstva, stanovnicivlasnict mogu sami odreditiprije- laze i granie izmedu privatnog i javnog. AVN PROSTOR, SOCWALNA KONTROLA, POZELJNO SIQURNOST, POUZDANOST \VRATA STANA PRAG PREMA sTUBISTE, Pa zascongio Ma ae PODRUCE, SUSRET T STAMBENO DVORISTE, j. POGLEDOM PODRUGJE IGRE 1 SLOBODNOG NAZNAGL SIGURAN \VREMENA STANOVNIKA VANUE PRISTUP PRUELAZA 1.PRAG, OIA RUENA RATA’, PRUELAZ IZ JANOS UPRIVATNO A VRTNAVRATA, ou STAN", POVEZIVANJE ZMIEDNICKOG PRIVATNI PROSTOR IJAVNOG SLOBODNOG POVLACENIA PAOSTORA “MY HOME IS MY CASTLE PRIMER ULICA*U KOJOU STANUJENT STAMBENI BLOK ="MOJAULIOA, MOJAADRESA" on =MOJA ULICA’ PRIBLIZAVANJE "MOJOJ KUGI” PRIVATNOST! STANA PRIBLIZAVANJE *MOJIM KUCNIM VRATIMA Kuéa, pareela | naglascl osobnoga tako zajedno tvore individualna obiljezja identiteta. U vigestambeno grad- nji stanovnici medusobno dijele zajadnidke prostore. Zajedniska kuéa / zgrada podrazumijeva privatnost ‘yojnih stanova. Buduci da judi u oba natina stano- Vanja imaju sliéne pottebe, vazno je da se pri projokti- ranju viSestambeno gradnje osobita pozomost usmjeri oblikovanju zajednitkin podrutja i podrudja prijelaza. ZAJEDNICKI SLOBODAN PROSTOR, SOCWALNO KONTROLIRANO PODRUCJE, ZAJEDNIGKO KORISTENJE | ODGOVORNOST4,3,6, ZAJEDNICKA PODRUCJA U OKRUZENJU VISEKATNIH STAMBENIH ZGRADA Opremanie, moguénosti koriStenja i pojavna slika zajednié- kih podrugja u okruzen|u stambenih zgrada u veliko} mari odreduju kvalitetu i imid2 stambenog naselja kaa | identifici- ranje stanovnika s viastiim podrugjem stanovanja. U blizini stana mora postojati maguénost sigurnog i socijalno kontro- liranog ispunjavanja 8t0 veGeg broja funkeija svakocnevnog 4ivola, koje nije moguée unutar same zgrade. Tu je sjeci8te susjacskin kontakata i zajedni¢kog interesa. Cilj oblikova- ja mora biti stvaranje cjelovite slike 2grada | okoline, koja mastovitim | svisishadnim oblikovanjem detalja ispunjava trazena znaéenia, javo]_prvatno | zaesithe | pivaino |jwro STAN} |__|. Moguénasti prtagodivarja zajednickth povrsina promienjvim potrebama stanovnika ‘Shera: poredak javnih, zajedni¢kih | prvatnih podrusia Sika Peery yrs Beng, Eteaniac 14 smstoonon (itr 154. (9¥ 1, pogh 4.11.) ZA Ye Primer: uredenje I cblikovanje zajecnitkoga stambenog dvorista u planu ipresjeku aL 1854.3.7. PRJELAZNO PODRUGJE ~ PREDVRT, PREDNJA ZONA Primjeri uredenja i oblikovanja Pojavna slika prlelaznog podrugja izmedu slambene zgrade i ulice, situacija ulaza, “posjetnica’ je stambene zgrade. Oprema- nie i oblikovanje tog podrutja stoga zahti- jova posebnu paznju i brigu A Elementi opremanja ulaznog podrugia. vigeobiteliske zgrade NADSTRESNICA WESTAZA UKANTE ZA MECE, STALCI ZABICIKLE VANJSKI ULAZ B “istak’, najmanja veliéina prijelaznog posnugja © Stambene terase u prostoru ulice (2a- Sita privainosti poviSenim potozajem) D Stambena dvorista duz ulice E Predurtovi, koristenje vezano.uza stan, ograniéeno Zivicama, penjagicama F Predvrtovi, funkcija ogranisena na “stambeno” (dekorativno) oblikovanje prijelaznog podrugja 158 49-20 PRESJEK PRESJEK4.3.8. PRWELAZNAPODRUGIJA — STAMBENI VRTOVI, TERASE, ‘STAMBENA DVORISTA Primjeri oblikovanja Kod visestambenin zgrada pojaviulu se nedo staci u ponudi vilo skuéenoga vanjskog prosto- ra (balkona), &to se moze i treba barem dijelom ublaziti oblikovanjem vrtova, terasa i dvorisia po- vezanih sa stanovima u prizemiju. Takvi stanovi povezani s vrtovima osobito su primjereni za obi {eli s djecom, MALI STAMBENI VRTOVI KAO NADOPUNA STANOVA UPRIZEMLJU43.9. PLANIRANJE | OBLIKOVANJE PARKIRALISTA — OTVORENA PARKIRALISNA MJESTA \Vigekatna gradnja ima prednost ustede potrebnog pro- stora uz dobivanje veceg broja stanova. No brzo se dolazi do granice broja (stanava) koju uvjetuje ukupna povréina potrebna za pripadajuéa parkiralista. Oblikovanje tih miesta iskijudivo jeitinim, otvorenim parkialistima ima 2a poslledicu ogranitavanje ii pot- uno onemoguéivanje drugih nagina koristenja zern|ji- Sta povezanih sa stanovanjom, a okolina zgrade pruza neugodan, atuzan pogled. ‘Spremanje vozila u podzemne ili nadzemne geraze osi- gurava doduge adekvatne oblikovanje prostora j pruza Pogled prema ul! jo 2apriaten parkiranim vozilma t NEPOVOLINO Primjeri mjere ‘oblikounog uklapanja ‘olvorenih parkiralsnin mjesta’ uu stambono okruzenjs NEPOVOLINO ZASTIRANJE POGLEDA NAPARKIRALISNAMJESTA oo (FY SCARS ETA f % esse UPUSTANJE PARKIRALISNOG MJESTA Primjor: ‘mjesta za parkiranjo ‘uprostoraulice Primer mjesta za parkiranja ublizini prodalja zorada moguénost|za njegovo koritenje u druye nemiene, ali troSkovikuprie ili naima garaznih mjesta mogu prouzro- ii stanovnicime volo financijske probleme, ime se ugrozava ostvarivanie sociainih uyjeta stanovania. Trazenje reSenja stoga mora polazit od realistiénog vrednovania Zeljenog i ostvarivog, te se usredototit nha Konoopte koji omogucuju primjeren konipromis pogledu potteba prosiora, ispativosti i kvalitete obi- ovanja. *Primjereno” pri tome znaci da je dan prior tot uporabama koje odgovaraju potrebama | ugodnam ‘oblkovanju stambenog okruzenja, Pogied iz stana lanad parkiranog ‘uta u prostor ule Z POVOLINUE POVOLINUE PRINJER OBLIKOVANJA PROSTORNA RASCLAMBA, UPUSTANJE 1 OZELENJIVANIE PARKIRALISTAPrimjeri: Planiranje povrdina i dimenziia parkiralista s obzirom na izgrednju Stambeno naselle oko velkoga, srediénjeg unu- tamjeg dvoristas parkiralisnim mjestima — park ralista odreduju stiku — unutami prostor je predi- menzioniran u odnosu prema veltini | dimenzi- Jama okoinin zgrada NEPOVOLJNO prosjoci Odnos parkiraiénin povesina ~ veligine prostora prema volumenu zgrada Stambeno naselie s raiélanjenim dvorigtima i prostorno odvojanim parkiralisima ~ proporcje Uunutarnjih dvorista primjerene su izgradnii POVOLINO Povezivanje parkiralignih mjesta prikljutnim pjeSackim putovima u stambenom naselju PieSabki 4 kolnicii putovi 7 parkialista A. stuagja COU 1 Stambene zarade kojima se “pilazi vozilom” Parkiraligna mjosia spreavaju pristup kuéara: — prepreke i opasnosti za pjegake ~ nije moguée obtkovanje primjerenin prilaznin putova NEPOVOLINO stuacijia Stambene kude kojime se "pristupa pjedice”. Vodenje pjesaékih putova usmiereno je proma illu | u velikoj mjeri neometano, ima prednost u stambenom naselju = nesmetan i siguran pristup ~ oblikovanje podrugja za pja8ake primjerno naselju POVOLINO 159