Professional Documents
Culture Documents
Nenasilna Komunikacija (06) - Rosenberg
Nenasilna Komunikacija (06) - Rosenberg
Jezik ivota
Marshall B. Rosenberg
Naslov izvornika: Nonviolent Communication: A Language of Life
Autor: Marshall B. Rosenberg
ISBN: 953-7338-01-0
Sva prava pridrana. Ni jedan dio knjige ne smije se upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem
obliku ili na bilo koji nain, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene, bez pret-
hodne pisane suglasnosti izdavaa, osim u sluaju kratkog citata, kritikog citata i predstavljanja.
Nonviolent Communication: A Language of Life
Copyright 2005 by Marshall B. Rosenberg, Ph.D.
A PuddleDancer Press Book
All rights reserved. No part of this book may be reproduced by any mechanical, photographic,
or electronic process, or in the form of a photographic recording, nor may it be stored in a
retrieval system, transmitted or otherwise copied for public or private use without the written
permission of the publisher. Requests for permission should be addressed to:
PuddleDancer Press, Permissions Dept.
P.O. Box 231129, Encinitas, CA 92023-1129
Fax: 1-858-759-6967, email@PuddleDancer.com
Translated from the book Nonviolent Communication: A Language of Life (2nd edition) by
Marshall B. Rosenberg, Copyright Fall 2003 PuddleDancer Press. All rights reserved. Used with
permission. For further information about Nonviolent Communicationtm please visit the Cen-
ter for Nonviolent Communication on the Web at: www.cnvc.org.
Prevedeno iz knjige Nenasilna komunikacija: Jezik ivota (2. izdanje) Marshalla B. Rosenberga,
copyright jesen 2003 Puddle Dancer Press. Sva prava pridrana. Koriteno s doputenjem. Za
dodatne informacije o nenasilnoj komunikaciji posjetite Centar za nenasilnu komunikaciju na
web stranici: www.cnvc.org
Marshall B. Rosenberg
NENASILNA KOMUNIKACIJA
Jezik ivota
S engleskog prevela
Sonja Stani
PRVO POGLAVLJE
DAVANJE OD SRCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Usmjeravanje pozornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Proces NK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Primjena NK u vlastitom ivotu i svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
NK na djelu: Ubojico, plaenie, ubojico djece! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
DRUGO POGLAVLJE
KOMUNIKACIJA KOJA BLOKIRA SUOSJEANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Moralistike prosudbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Usporeivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Poricanje odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Ostali oblici komunikacije koja otuuje od ivota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
TREE POGLAVLJE
OPAANJE BEZ PROCJENJIVANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Najvii oblik ljudske inteligencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Razlikovanje opaanja od (pr)ocjenjivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
NK na djelu: Najarogantniji govornik kojeg smo ikada imali!. . . . . . . . . . . . . . . 46
PRVA VJEBA: Opaanje ili (pr)ocjena? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
5
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Maska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
ETVRTO POGLAVLJE
PREPOZNAVANJE I IZRAAVANJE OSJEAJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Visoka cijena neizraenih osjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Osjeaji nasuprot neosjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Sastavljanje rjenika osjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
DRUGA VJEBA: Iskazivanje osjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
PETO POGLAVLJE
PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE . . . . . . . . . . . 65
Primanje negativne poruke: etiri mogunosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Potrebe u korijenu osjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Bol iskazivanja vlastitih potreba nasuprot boli neizraavanja vlastitih potreba . . . . . . . . 70
Od emotivnog ropstva do emotivnog osloboenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
NK na djelu: Vanbranost treba vratiti na stup srama! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
TREA VJEBA: Uvaavanje potreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
ESTO POGLAVLJE
ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Koritenje pozitivnih formulacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Svjesno upuivanje molbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Zatraiti ponavljanje nae poruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Zatraiti iskrenost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Zatraiti neto od skupine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Molba nasuprot zahtjeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Deniranje svrhe nae molbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
NK na djelu: Iskazivanje strahova u vezi s prijateljevim puenjem . . . . . . . . . . 93
ETVRTA VJEBA: Iskazivanje molbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
SEDMO POGLAVLJE
PRIMANJE S EMPATIJOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Prisutnost: Nemoj samo initi neto! Stoj tu! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Sluanje osjeaja i potreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Parafraziranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Odravanje empatije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Kada bol blokira nau sposobnost empatije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
6
SADRAJ
OSMO POGLAVLJE
MO EMPATIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Empatija koja iscjeljuje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Empatija i sposobnost da budete ranjivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
Koritenje empatije za umanjivanje opasnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Empatija kada ujemo neije NE! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Empatija koja unosi ivot u beivotan razgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
Empatija kada je poruka iskazana utnjom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
DEVETO POGLAVLJE
SUOSJEAJNO POVEZIVANJE SA SAMIM SOBOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Prisjeanje na posebnost naeg bia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Procjenjivanje sebe u trenucima kada se nismo ponaali savreno . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Prevoenje osuda samih sebe i unutarnjih zahtjeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
Tugovanje u NK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
Opratanje sebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
Pouka ekavog odijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Ne ini nita to nije igra!. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Promijeniti moram u odabirem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Prvi korak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Drugi korak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Trei korak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Njegovanje svijesti o energiji koja pokree nae djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
1) Novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
2) Odobravanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
3) Izbjegavanje kazne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
4) Izbjegavanje srama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
5) Izbjegavanje krivnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
6) Dunost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
DESETO POGLAVLJE
POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Razlikovanje poticaja od uzroka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Sva ljutnja ima jezgru koja slui ivotu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
7
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
JEDANAESTO POGLAVLJE
PRIMJENA SILE RADI ZATITE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Kada je primjena sile neizbjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Razmiljanje iza primjene sile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Vrste kanjavajue sile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Cijena kanjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Dva pitanja koja otkrivaju ogranienja kazne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Primjena sile u kolama u slubi zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
DVANAESTO POGLAVLJE
OSLOBAANJE SEBE I SAVJETOVANJE DRUGIH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Oslobaanje od starog programiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Rjeavanje unutarnjih sukoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
Briga za vlastito unutarnje okruje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Nenasilna komunikacija umjesto dijagnoze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
NK na djelu: Kako se nositi s ogorenou i samo(pr)osuivanjem . . . . . . . 166
TRINAESTO POGLAVLJE
ISKAZIVANJE ZAHVALNOSTI U NENASILNOJ KOMUNIKACIJI . . . . . . 171
Namjera koja stoji iza iskaza zahvalnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Tri komponente zahvalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
Primanje zahvalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Glad za zahvalnou . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
Nadilaenje otpora prema izraavanju zahvalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Pogovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Bibliograja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
O CNK i NK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
8
to je reeno o NK
Nenasilna komunikacija je jednostavna, ali vrlo djelotvorna meto-
dologija komuniciranja na nain koji zadovoljava potrebe obje stra-
ne. Ovo je jedna od najkorisnijih knjiga koju ete ikada proitati.
WILLIAM URY, koautor knjige Getting to Yes i autor The Third Side
9
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
10
to je reeno o NK
11
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
12
to je reeno o NK
13
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
14
to je reeno o NK
15
Zahvale
Zahvalan sam to sam mogao studirati i raditi s profesorom Carl
Rogersom u vrijeme kada je istraivao komponente terapijskih (hel-
ping) odnosa. Rezultati tog istraivanja igrali su kljunu ulogu u raz-
voju procesa komunikacije kojeg u opisati u ovoj knjizi.
Zauvijek u osjeati zahvalnost to mi je profesor Michael Hakeem
pomogao uvidjeti znanstvena ogranienja i drutvene i politike
opasnosti prakticiranja psihologije na nain kako sam bio obuen:
razumijevanjem ljudskih bia utemeljenim na patologiji. Sagleda-
vanje ogranienja ovog modela potaknulo me na potragu za nai-
nima prakticiranja drugaije psihologije, psihologije utemeljene na
rastuoj jasnoi o tome kako smo mi, ljudska bia, predodreeni
ivjeti.
Zahvalan sam, takoer, za napore koje su George Miller i George
Albee uloili upozoravajui psihologa na potrebu pronalaska boljih
naina pouavanja vjetinama psihologije. Pomogli su mi uvidjeti
da ogromna koliina patnje koja postoji na ovom svijetu zahtijeva
djelotvornije naine prenoenja toliko potrebnih vjetina nego to
to moe ponuditi kliniki pristup.
elio bih se zahvaliti Lucy Leu za ureivanje ove knjige i oblikovanje
zavrnog rukopisa; Ritai Herzog i Kathy Smith za pomo kod ure-
ivanja; i svu dodatnu pomo Daroldu Milligan, Soniai Nordenson,
Melanie Sears, Bridget Belgrave, Marian Moore, Kittrell McCord,
Virginiai Hoyte, and Peteru Weismilleru.
Na kraju, elio bih iskazati zahvalnost mojoj prijateljici Annie
Muller. Njezino ohrabrivanje da budem jasniji glede duhovnog te-
melja mog rada osnailo je cijelo djelo i obogatilo moj ivot.
17
Predgovor
Arun Gandhi
Osniva/predsjednik, Institut za nenasilje M. K. Gandhi
19
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Unutar nekoliko mjeseci prekrio sam cijeli zid moje sobe djelima pa-
sivnog nasilja koje je djed opisao kao podmuklije od zikog nasilja.
Tada mi je objasnio da pasivno nasilje na kraju generira ljutnju u rtvi
koja, kao pojedinac ili lan kolektiva, reagira nasilno. Drugim rijeima,
pasivno nasilje je ono koje potpiruje ziko nasilje. Nae nerazumije-
vanje ili neprihvaanje te injenice je razlog tome da svi nai napori za
mir nisu urodili plodom ili su imali samo privremeni utjecaj. Kako uga-
siti vatru ako joj ne presijeete dotok goriva koji je odrava na ivotu?
Djed je uvijek snano naglaavao potrebu za nenasiljem u komu-
nikaciji neto to Marshall Rosenberg izvrsno ini ve nekoliko
godina kroz svoje tekstove i seminare. S posebnim sam zanimanjem
proitao knjigu Nenasilna komunikacija Jezik ivota i impresioni-
ran sam dubinom rada i jednostavnou rjeenja.
Kao to bi djed rekao, ako sami ne postanemo promjena koju e-
limo vidjeti u svijetu promjena se nee nikada dogoditi. Naalost,
svi mi ekamo da se drugi promijene prvi.
Nenasilje nije strategija koju moemo koristiti danas i sutra odbaciti;
nenasilje nije neto to te ini krotkim ili povodljivim; nenasilje je usa-
ivanje pozitivnih stavova umjesto negativnih koji dominiraju nama.
Sve to inimo je uvjetovano sebinim motivima to ja time dobi-
vam? Jo i vie u prevladavajue materijalistikom drutvu koje buja
na grubom individualizmu. Niti jedan od tih negativnih koncepata ne
pridonosi razvoju homogenih obitelji, zajednica, drutava ili nacija.
Nije vano okupiti se u trenutku krize i pokazati svoj patriotizam
maui zastavom; nije dovoljno postati vodea svjetska sila izgra-
ujui arsenal viestruko dovoljan za unitenje planete; nije dovolj-
no podjarmiti ostatak svijeta vojnom nadmoi jer se mir ne moe
graditi na temeljima straha.
Nenasilje znai dozvoliti pozitivnom u sebi izlazak na povrinu.
Dozvoliti da u nama dominira ljubav, potovanje, razumijevanje,
zahvalnost, suosjeanje i briga za druge, a ne egocentrini, sebini,
pohlepni stavovi puni mrnje, predrasuda, sumnjiavosti i agresiv-
nosti. esto moemo uti ljude da kau: Ovaj je svijet nemilosrdan
i ako eli preivjeti mora i ti biti nemilosrdan. Moje skromno mi-
ljenje je da to nije tono.
Ovaj svijet je takav kakvim smo ga stvorili. Ako je nemilosrdan da-
nas, to je zato to smo ga svojim stavovima uinili nemilosrdnim.
Ako se mi promijenimo, moemo promijeniti svijet. Mijenjanje sa-
mih sebe poinje mijenjanjem jezika i naina komunikacije. Toplo
preporuam ovu knjigu i primjenu procesa Nenasilne komunikacije
koju pouava. To je znaajan prvi korak prema mijenjanju vlastite
komunikacije i stvaranju suosjeajnog svijeta.
Arun Gandhi
20
Rijei su prozori
(ili zidovi)
Ruth Bebermeyer
21
PRVO
POGLAVLJE
Davanje od srca
Sutina Nenasilne komunikacije
Marshall Rosenberg
Uvod
Veinu sam svog ivota bio preokupiran dvama pitanjima, vjerujui
da je u naoj prirodi uivati u davanju i primanju na suosjeajan na-
in. to nas otuuje od nae suosjeajne prirode i navodi na nasilna
i izrabljivaka ponaanja? I obrnuto, to omoguava nekim ljudima
da ostanu povezani sa svojom suosjeajnom prirodom ak i pod
najteim okolnostima.
Ovim sam se pitanjima poeo baviti jo u djetinjstvu, negdje u lje-
to 1943. kada se moja obitelj preselila u Detroit, Michigan. Drugi
tjedan po dolasku izbio je meurasni rat potaknut incidentom u
parku. U sljedeih nekoliko dana smrtno je stradalo vie od etrde-
set ljudi. Na je dio grada bio u centru nasilja tako da smo proveli tri
dana zakljuani u kui.
Nakon to su nemiri zavreni i poela kola, otkrio sam da ime
moe biti jednako tako opasno kao i boja koe. Kada je uitelj pro-
zvao moje ime, dva djeaka su me pogledala s mrnjom u oima i
prosiktala: Jesi li ti ifut? Nikada do tada nisam uo tu rije i nisam
znao da ju neki ljudi koriste kao pogrdan izraz za idove. Saekali su
me nakon kole, bacili na zemlju, utali i tukli.
23
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Od tog ljeta 1943. traio sam odgovore na dva pitanja koje sam gore
spomenuo. to nas osnauje, na primjer, da ostanemo povezani sa
svojom suosjeajnom prirodom ak i pod najgorim okolnostima?
Mislim na osobe kao to su Etty Hillesum, koja je ostala suosjeajna
ak i dok je bila podvrgnuta grotesknim uvjetima njemakog kon-
centracijskog logora. Kao to je napisala tada u svom dnevniku:
Usmjeravanje pozornosti
NK je utemeljena na jeziku i komunikacijskim vjetinama koje ja-
aju nau sposobnost da ostanemo ljudska bia, ak i pod tekim
uvjetima. Ona ne sadri nita novo; sve to je integrirano u NK po-
znato je ve stoljeima. Ona je tu da nas podsjeti na neto to ve
znamo kako bi se trebali odnositi jedni prema drugima i da nam
pomogne ivjeti ta znanja.
24
Prvo poglavlje - DAVANJE OD SRCA
25
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
dajui tebi.
I zna da ti ne dajem
kako bi te zaduila,
ve zato to elim ivjeti ljubav
koju za tebe osjeam.
Primiti s milou
moe biti najvee davanje.
Nema naina da razdvojim
to dvoje.
Kada ti meni daje,
ja tebi dajem svoje primanje.
Kada prima od mene, i ja se osjeam
darivanom.
Pjesma Given To (1978), Ruth Bebermeyer
s albuma, Given To.
Kada dajemo od srca, inimo to zbog radosti koja nas preplavi kad-
god obogatimo ivot drugoga. Ova vrsta davanja obogauje i da-
vatelja i primatelja. Osoba koja prima uiva u daru ne brinui se o
posljedicama koje idu uz poklanjanje iz straha, krivnje, srama ili elje
za dobitkom. Onaj koji daruje je obogaen ojaanim samopotova-
njem do ega dolazi kada vidimo kako naa nastojanja pridonose
neijem blagostanju.
Primjena NK ne zahtijeva da osobe s kojima komuniciramo budu
vjete u NK niti motivirane da se odnose prema nama sa suosjea-
njem. Ako se drimo naela NK, motivirani iskljuivo za suosjeajno
davanje i primanje, te inimo sve to je u naoj moi da i drugi uvi-
de da je to na jedini motiv, prikljuit e nam se u procesu i na kraju
emo biti sposobni odnositi se jedni prema drugima suosjeajno.
Ne kaem da se to uvijek dogaa brzo. Meutim, i dalje tvrdim da
suosjeanje neizbjeno procvjeta kada ostanemo dosljedni naeli-
ma i procesu NK.
Proces NK
Kako bismo dostigli obostranu elju za davanjem od srca, usmjera-
vamo svjetlost nae svijesti na etiri podruja koja nazivamo etiri
komponente modela NK.
Prvo promatramo to se stvarno dogaa u konkretnoj situaciji: to
opaamo da drugi govore ili ine, a to obogauje ili ne obogauje
na ivot? Trik je u tome da smo u stanju artikulirati to opaanje
26
Prvo poglavlje - DAVANJE OD SRCA
etiri bez uvoenja osude ili procjene jednostavno rei to to oni rade,
komponente a nama se svia ili ne svia.
NK: Zatim kaemo kako se osjeamo kada promatramo to dogaanje:
1. opaanje jesmo li povrijeeni, uplaeni, radosni, zabavljeni, iritirani itd? I kao
2. osjeaji tree, kaemo koje su potrebe povezane s osjeajima koje smo pre-
3. potrebe poznali. Svijest o ove tri komponente je uvijek prisutna kada koristi-
4. molba. mo NK kako bismo jasno i iskreno rekli kako smo.
Na primjer, majka bi mogla iskazati te tri komponente svom sinu
tinejderu na sljedei nain: Felix, kada vidim dvije lopte prljavih
arapa ispod stola u dnevnoj sobi i jo tri pored televizora, osjeam
nervozu jer mi je potrebno vie reda u sobama koje svi koristimo.
Mogla bi odmah nastaviti s etvrtom komponentom vrlo kon-
kretnom molbom: Bi li htio odnijeti svoje arape u svoju sobu ili
perilicu rublja? Ova se etvrta komponenta bavi onim to elimo
od druge osobe, a to bi obogatilo na ivot ili nam uinilo ivot
ljepim.
Dakle, jedan dio NK je iskazivanje te etiri informacije na vrlo jasan
nain, verbalno ili drugim sredstvima. Drugi dio komunikacije se
sastoji od primanja iste etiri informacije od drugih. Povezujemo se
s drugima tako to prvo pokuavamo saznati to opaaju, osjeaju i
to trebaju, i tada otkrivamo to bi obogatilo njihov ivot primajui
etvrtu informaciju, njihovu molbu nama.
Dok drimo pozornost usmjerenu na ta etiri podruja, i pomae-
mo drugima da ine isto, uspostavljamo tok komunikacije, tamo i
nazad, i suosjeanje se prirodno pojavljuje: to opaam, osjeam,
trebam; to od tebe traim, a to bi obogatilo moj ivot; to opaa,
osjea, treba; to od mene trai, a to bi obogatilo tvoj ivot.
Proces NK
Konkretni postupci koje opaamo
koji utjeu na nae blagostanje.
Kako se osjeamo u vezi
s naim opaanjima.
Potrebe, vrijednosti, elje, itd.
koje pobuuju nae osjeaje.
Konkretni postupci koje traimo
kako bismo obogatili svoje ivote.
Dva dijela NK: Proces moemo poeti ili izraavanjem sebe ili empatijski primajui
1. iskreno od drugih informacije iz ta etiri podruja. Iako emo u poglavljima
izraavanje 36 uiti kako sluati i verbalno se izraziti za svako od tih podruja,
27
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
sebe kroz vano je imati na umu da NK nije set gotovih recepata, nego se
etiri podruja prilagoava razliitim situacijama kao i osobnim i kulturalnim sti-
2. empatijsko lovima. Iako o NK, za trenutne potrebe, govorim kao o procesu
primanje ili jeziku, mogue je iskusiti sva etiri podruja procesa bez ijedne
kroz etiri izgovorene rijei. Sutina NK je u svijesti o ta etiri podruja, a ne u
podruja. rijeima koje se doslovno razmjenjuju.
28
Prvo poglavlje - DAVANJE OD SRCA
29
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Neki drugi ljudi, opet, koriste proces u politikoj areni. lanica ka-
bineta francuske vlade je prilikom posjete svojoj sestri primijetila
kako sestra i njezin mu drugaije komuniciraju i odnose se jedno
prema drugome. Ohrabrena njihovim opisom NK, spomenula je da
sljedei tjedan ima zakazane pregovore izmeu Francuske i Alira o
nekim osjetljivim pitanjima vezanim za procedure posvojenja dje-
ce. Iako nismo imali puno vremena, poslali smo trenera sa znanjem
francuskog u Pariz da radi s ministricom. Kasnije je pripisala velik
dio uspjeha pregovora u Aliru svojim novosteenim komunikacij-
skim tehnikama.
U Jeruzalemu, tijekom radionice organizirane za Izraelce razliitih
politikih uvjerenja, polaznici su koristili NK da iskau svoje stavove
o visoko kontroverznom pitanju Zapadne obale. Mnogi izraelski do-
seljenici koji su se nastanili na Zapadnoj obali vjeruju da time ispu-
njavanju vjerski mandat, i zarobljeni su u sukobu ne samo s Palestin-
cima nego i Izraelcima koji priznaju palestinsku nadu za nacionalnu
neovisnost u tom podruju. Tijekom radionice, jedan od mojih tre-
nera i ja smo demonstrirali sluanje s empatijom koristei NK nakon
ega smo pozvali polaznike da naizmjenino odigraju uloge, ali iz
stvarne pozicije u kojoj se nalazi druga osoba. Nakon dvadeset mi-
nuta jedna je doseljenica objavila svoju spremnost da odustane od
zahtjeva za zemljom i odseli se sa Zapadne obale na meunarodno
priznat izraelski teritorij ako njezini politiki protivnici budu sposob-
ni sasluati njezinu priu na nain kako je upravo bila sluana.
Diljem svijeta NK sada slui kao dragocjen resurs za zajednice koje
se nalaze licem u lice s nasilnim sukobima i tekim etnikim, vjer-
skim ili politikim napetostima. Rairenost treninga NK i njezino
koritenje u posredovanju (medijaciji) sukoba u Izraelu, Palestini,
Nigeriji, Ruandi, Sierra Leoneu i drugdje predstavljaju za mene izvor
posebnog zadovoljstva. Moji suradnici i ja smo proveli jednom tri
snano nabijena dana u Beogradu trenirajui graane mirovne ak-
tiviste. Kada smo tek bili doputovali, izrazi oaja su bili oigledni na
licima polaznika, jer njihova je zemlja tada bila upletena u brutalni
rat u Bosni i Hrvatskoj. Kako je trening napredovao, uli smo odjek
smijeha u njihovim glasovima dok su meusobno dijelili duboku
zahvalnost i radost jer su nali osnaenje koje su traili. Tijekom slje-
dea dva tjedna, za vrijeme treninga u Hrvatskoj, Izraelu i Palestini,
ponovo smo vidjeli oajne graane u ratom zahvaenim zemljama
kako obnavljaju duh i povjerenje.
Osjeam se blagoslovljenim jer mogu putovati cijelim svijetom i
pouavati ljude procesu komunikacije koji im daje snagu i radost.
Sada sam zadovoljan i uzbuen to, uz pomo ove knjige, mogu s
vama podijeliti bogatstvo Nenasilne komunikacije.
30
Prvo poglavlje - DAVANJE OD SRCA
Saetak
NK nam pomae povezati se s drugima i samima sobom na nain
koji dozvoljava naem prirodnom suosjeanju da procvjeta. Poma-
e nam preoblikovati nain na koji se izraavamo i sluamo druge
time to usmjerava nau svijest na etiri podruja: to opaamo,
osjeamo i trebamo, te to traimo kako bismo obogatili vlastite
ivote. NK njeguje duboko sluanje, potovanje i empatiju te po-
tie uzajamnu elju za davanjem od srca. Neki ljudi koriste NK za
uspostavljanje suosjeajnog odnosa sa samima sobom, neki za
produbljivanje intimnih odnosa, a neki za izgradnju djelotvornih
odnosa na poslu ili u politikoj areni. Diljem svijeta NK se koristi za
posredovanje u sporovima i sukobima na svim razinama.
NK na djelu
Ubojico, plaenie, ubojico djece!
Kroz cijelu se knjigu pojavljuju dijalozi pod nazivom NK na djelu. Ovim vam dijalozima
elim doarati stvarnu razmjenu u kojoj govornik primjenjuje naela Nenasilne komuni-
kacije. Meutim, NK nije samo jezik ili set tehnika za upotrebu rijei. Svijest i namjera koju
podrazumijeva mogu se izraziti i kroz utnju, kvalitetu prisutnosti, kao i kroz izraz lica i govor
tijela. NK na djelu, dijalozi koje ete imati prilike itati su saete i skraene inaice dijaloga
koji su se zaista odigrali, te im neizbjeno nedostaju trenutci empatije u tiini, prie, humor,
geste itd. to sve skupa pridonosi prirodnijem tijeku povezanosti izmeu dvije strane, nego
to je vidljivo iz dijaloga prilagoenih tiskanoj formi.
31
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Ja: Jeste li ljuti jer biste eljeli da moja vlada koristi svoje resurse na drugaiji nain?
(Nisam znao je li moja pretpostavka bila tona, ali ono to je bilo od presudne
vanosti je bio moj iskren napor da se poveem s njegovim osjeajem i potre-
bom.)
On: Nego ta, nego da sam bijesan! Ne mislite valjda da nam treba suzavac? Treba nam
kanalizacija, kakav suzavac! Trebaju nam kue! Treba nam vlastita drava!
Ja: Znai, bijesni ste i treba Vam potpora u poboljanju uvjeta ivota i ostvarenju
politike neovisnosti?
On: Znate li kako je to ivjeti ovdje s obitelji punih dvadeset sedam godina s djecom
i sve ostalo? Moete li si uope zamisliti kako nam je bilo?
Ja: Zvui kao da se osjeate puni oaja i pitate se mogu li ja ili bilo tko drugi zaista
razumjeti kako izgleda ivot u tim uvjetima. Jesam li Vas dobro uo?
On: elite razumjeti? Recite mi, imate li Vi djece? Idu li u kolu? Imaju li igralite? Moj je
sin bolestan! On se igra u otvorenoj kanalizaciji! Njegov razred nema knjige! Jeste
li ikada vidjeli kolu bez knjiga?
Ja: ujem kako je teko podizati djecu ovdje; elite da znam da Vi za svoju djecu
elite samo ono to svi roditelji ele svojoj djeci dobro obrazovanje, igru i odra-
stanje u zdravoj okolini
On: Tako je, samo najosnovnije! Ljudska prava ne zovete li vi Amerikanci to tako?
Zato vas vie ne doe vidjeti kakva ljudska prava nam donosite!
Ja: eljeli biste da vie Amerikanaca bude svjesno koliko je patnje ovdje prisutno i
koji su ogromni razmjeri posljedica naih politikih aktivnosti?
Na se dijalog nastavio sljedeih dvadesetak minuta tijekom kojih je izraavao svoju bol,
a ja sluao osjeaje i potrebe iza svake njegove izjave. Nisam se slagao, niti suprotstavljao.
Primao sam njegove rijei, ne kao napade, ve kao poklon od drugog ljudskog bia koje
je bilo spremno sa mnom podijeliti svoju duu i duboku ranjivost.
Kada je osjetio da ga razumijem, mogao je uti objanjenje razloga mog dolaska u kamp.
Sat vremena kasnije, isti me taj ovjek, koji me nazvao ubojicom, pozvao u svoj dom na
veeru za ramazan.
32
DRUGO
POGLAVLJE
Komunikacija koja
blokira suosjeanje
Moralistike prosudbe
Jedna vrsta komunikacije koja nas otuuje od ivota su moralistike
prosudbe koje sugeriraju da su ljudi koji ne djeluju u skladu s naim
vrednotama u krivu ili loi. Takve se osude mogu nai u formulaci-
jama kao to su: Problem s tobom je da si previe sebian. Ona je
U svijetu lijena. Puni su predrasuda. To nije prikladno. Okrivljavanje, uvre-
osuda, bavimo de, ismijavanje, etiketiranje, kritiziranje, usporeivanje i dijagnostici-
se time ranje su sve oblici (pr)osuivanja.
KAKAV JE
Rumi, pjesnik su, jednom je napisao: Daleko iza ideja o ispravnom
TKO.
i pogrenom postoji polje. Tamo emo se sresti.
33
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
34
Drugo poglavlje - KOMUNIKACIJA KOJA BLOKIRA SUOSJEANJE
Usporeivanje
Drugi oblik (pr)osuivanja je usporeivanje. U svojoj knjizi How to
Make Yourself Miserable, Dan Greenberg kroz humor demonstrira
35
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Usporeivanje podmuklu mo koju nad nama moe imati nain razmiljanja koji
je oblik se koristi usporeivanjem. Predlae svojim itateljima da, ukoliko
prosudbe. imaju iskrenu elju uiniti svoj ivot bijednim, naue usporeivati
sebe s drugim ljudima. Za one kojima ta tehnika nije poznata, pri-
lae nekoliko vjebi. Prva vjeba se sastoji od fotograja mukarca
i ene koji utjelovljuju idealnu ziku ljepotu po standardima koji
se koriste u dananjim medijima. itateljima se nadalje daje uputa
da uzmu svoje mjere, usporede ih s mjerama idealnih primjeraka s
poetka vjebe i da dobro razmisle o razlikama.
Ova vjeba izaziva ono to i obeava: kako napredujemo s uspored-
bama poinjemo se osjeati jadno. Kada pomislimo da potiteniji
ne moemo biti, okrenemo stranicu da bi otkrili da je prva vje-
ba bila samo zagrijavanje. Poto je zika ljepota relativno povrna
stvar, Greenberg nam sada daje priliku da se usporedimo s drugima
u neem to je vano: u postignuima. Koristi se imenikom kako bi
itateljima dao priliku da se usporede s nekoliko sluajno odabra-
nih pojedinaca. Prvo ime za koje tvrdi da je sluajno otvorio u ime-
niku je Wolfgang Amadeus Mozart. Greenberg za nas nabraja jezike
koje je Mozart govorio i glavne skladbe koje je skladao jo dok je
bio tinejder. Vjeba, nadalje, vodi itatelje da se prisjete svega to
su postigli do danas i da svoja postignua usporede s Mozartovim
postignuima koja je ostvario do svoje dvanaeste godine, i da do-
bro razmisle o razlikama.
ak bi i itatelji, koji nikada ne isplivaju iz jada u koji su se sami uva-
lili tijekom vjebe, mogli vidjeti kako snano ovakav nain razmilja-
nja blokira suosjeanje, kako prema sebi tako i prema drugima.
Poricanje odgovornosti
Jo jedna vrsta komunikacije koja otuuje od ivota je poricanje
odgovornosti. Komunikacija koja otuuje od ivota zamagljuje
nau svijest da smo, svaki za sebe, odgovorni za vlastite misli, osje-
aje i djela. Upotreba uobiajenog izraza moram, kao na primjer u
Na jezik
reenici Neke se stvari moraju napraviti, svialo se to nama ili ne,
zamagljuje
ilustrira kako se takvim jezikom prikriva osobna odgovornost. Izraz
svijest o
zbog tebe se osjeam kao u reenici Zbog tebe se osjeam kriva
osobnoj
je jo jedan primjer toga kako jezik podrava poricanje osobne od-
odgovornosti.
govornosti za vlastite osjeaje i misli.
Hannah Arendt citira Eichmanna u svojoj knjizi Eichmann in Jeru-
salem, u kojoj je dokumentirano suenje za ratni zloin nacistikog
ocira Adolpha Eichmanna, koji kae da su on i njegovi ociri imali
svoje ime za jezik koji su upotrebljavali za poricanje odgovornosti.
36
Drugo poglavlje - KOMUNIKACIJA KOJA BLOKIRA SUOSJEANJE
37
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Moemo tjedna kasnije kada su njezina dva sina dola na radionicu. Zanima-
zamijeniti jezik lo me kako su reagirali na majinu objavu. Stariji sin je uzdahnuo:
koji implicira Marshall, samo sam pomislio: Hvala Bogu! Vidjevi moj zbunjeni
nedostatak pogled, objasnio je: Pomislio sam, moda e konano prestati pri-
izbora jezikom govarati za svakim objedom!
koji priznaje Drugom prilikom, kada sam bio savjetnik za jedan kolski okrug,
mogunost jedna uiteljica je primijetila: Mrzim davati ocjene. Mislim da ne
izbora. pomau i da kreiraju puno anksioznosti kod uenika. Ali moram
ocjenjivati: to je politika naeg okruga. Ba smo bili vjebali kako
Opasni smo uvesti u razred jezik koji osnauje svijest o odgovornosti za vlastito
kada nismo ponaanje. Predloio sam joj da pokua reenicu Moram davati
svjesni vlastite ocjene jer je to politika naeg okruga preoblikovati u: Odabirem
odgovornosti ocjenjivanje jer elim . Odgovorila je bez oklijevanja: Odabirem
za to kako se ocjenjivanje jer elim zadrati svoj posao, i brzo dodala, ali ne vo-
ponaamo, lim to tako rei, jer se onda osjeam tako odgovornom za ono to
mislimo i radim. Upravo zato i elim da to tako kae, odvratio sam.
osjeamo.
Dijelim miljenje francuskog romanopisca i novinara Georgea Ber-
nanosa kada kae:
38
Drugo poglavlje - KOMUNIKACIJA KOJA BLOKIRA SUOSJEANJE
Nikada ne to uine. Bila je to lekcija o moi za sve nas ohole koji vjerujemo da
moemo je na posao, kao roditelja, uitelja ili menadera, mijenjati druge i
druge ni na to natjerati ih da se ponaaju kako se pristoji. Ta su mi djeca stavila do
natjerati. znanja da ih nisam mogao ni na to natjerati. Sve to sam mogao je
kanjavanjem uiniti da poale to me nisu posluali. Na kraju
su me pouili da bi svaki puta, kada bi bio dovoljno budalast da
ih kanjavanjem natjeram da poele da su me ipak posluali, nali
nain da poelim da nisam.
Ponovo emo se time baviti kada budemo uili razlikovati iskaziva-
nje molbe od iskazivanja zahtjeva jako vaan dio NK.
39
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Saetak
U naoj je prirodi da uivamo dajui i primajui suosjeajno. Nauili
smo, meutim, mnoge oblike komunikacije koja nas otuuje od
ivota koja nas navodi da se ponaamo i govorimo na naine koji
povreuju i nas i druge. Jedan od oblika komunikacije koja otuu-
je od ivota je upotreba moralistikih prosudbi koje impliciraju da
su oni koji se ne ponaaju u skladu s naim vrijednostima loi ili u
krivu. Drugi oblik takve komunikacije je upotreba usporedbi, to
moe blokirati suosjeanje i prema sebi i drugima. Komunikacija
koja otuuje od ivota takoer ometa nau svijest o tome da smo
sami odgovorni za vlastite misli, osjeaje i djela. Iskazivanje vlastitih
elja u obliku zahtjeva je jo jedna karakteristika jezika koji blokira
suosjeanje.
40
TREE
POGLAVLJE
Opaanje bez
(pr)ocjenjivanja
PROMATRAJ! Malo je stvari
toliko vanih i toliko religioznih.
Frederick Buechner, sveenik
41
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
42
Tree poglavlje - OPAANJE BEZ (PR)OCJENJIVANJA
43
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
44
Tree poglavlje - OPAANJE BEZ (PR)OCJENJIVANJA
Primjeri
Primjeri kada su
opaanja
Komunikacija opaanja i (pr)ocjene
pomijeanih s
razdvojeni
(pr)ocjenom
1. Upotreba glagola biti Previe si dare- Kada vidim da drugima
bez naznake da procje- ljiv. daje sav svoj novac za
nitelj preuzima odgo- uinu, mislim da si pre-
vornost za procjenu. vie dareljiv.
2. Upotreba glagola s Doug odugo- Doug ui samo no
procjenjivakim kono- vlai. prije ispita.
tacijama.
3. Podrazumijevanje da su Ona nee preda- Mislim da nee predati
neiji zakljuci o mislima, ti svoj rad. svoj rad. ili Rekla je:
osjeajima, namjerama Neu predati svoj rad.
ili eljama druge osobe
jedini mogui.
4. Brkanje predvianja i Ako ne bude Ako ne bude jeo urav-
izvjesnosti. jeo uravnotee- noteene obroke, bojim
ne obroke, naru- se da bi ti se zdravlje
it e si zdravlje. moglo naruiti.
5. Poopavanje Manjine ne vode Nisam jo vidio manjin-
rauna o vlasti- sku obitelj s broja 1679
toj imovini. u Ulici Ross da isti sni-
jeg ispred svoje kue.
6. Upotreba rijei koje Hank Smith je Hank Smith nije posti-
opisuju sposobnost lo nogometa. gao zgoditak u zadnjih
bez naznake da se radi 20 utakmica.
o procjeni.
7. Upotreba pridjeva i Jim je ruan. Jimov izgled mi se ne
priloga na nain koji svia.
ne ukazuje na to da se
radi o procjeni.
45
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
(Pr)ocjene Opaanja
Rijetko radi ono to ja elim. Zadnja tri puta kada sam neto pred-
loio si rekao da ne eli to raditi.
esto svrati do nas. Svrati do nas najmanje tri puta tjedno.
Saetak
Prva komponenta NK je odvajanje opaanja od (pr)ocjene. Kada
pomijeamo opaanje s (pr)ocjenom, drugi su skloni uti kritiku i
opirati se onome to govorimo. NK je procesni jezik koji obeshra-
bruje upotrebu statinih poopavanja. Umjesto toga, opaanja tre-
baju biti specina u odnosu na vrijeme i kontekst kao u primjeru:
Hank Smith nije postigao zgoditak u zadnjih 20 utakmica, umje-
sto: Hank Smith je lo nogometa.
NK na djelu
Najarogantniji govornik kojeg smo ikada imali!
Ovaj se dijalog dogodio tijekom radionice koju sam vodio. Nakon oko pola sata moje
prezentacije napravio sam stanku kako bih dobio reakcije polaznika. Jedan od njih je
podigao ruku i izjavio: Ti si najarogantniji govornik kojeg smo ikada imali!
Imam nekoliko mogunosti na raspolaganju kada mi se ljudi tako obrate. Jedna mogu-
nost je da poruku primim osobno; znam da to radim kada imam snaan poriv da puzim,
46
Tree poglavlje - OPAANJE BEZ (PR)OCJENJIVANJA
da se branim ili opravdavam. Druga mogunost (za koju sam dobro istreniran) je napasti
drugu osobu radi svog doivljaja napada na sebe. Ovom prilikom sam odabrao treu
opciju usredotoivi se na ono to bi se moglo dogaati iza njegove izjave.
M. R: (pokuavajui pogoditi njegova opaanja) Jeste li reagirali na to to sam 30 minuta
bez prestanka prezentirao svoje poglede prije nego sam vama dao priliku da govo-
rite?
Phil: Ne, po tvojim rijeima sve izgleda tako jednostavno.
M. R: (pokuavajui dobiti jo vie pojanjenja) Jeste li reagirali na to to nisam nita
rekao o tome kako proces nekima moe biti teko primijeniti?
Phil: Ne, ne nekima Vama!
M. R: Dakle, reagirali ste na to to nisam rekao da proces moe ponekad meni biti
teak?
Phil: Tako je.
M. R: Osjeate li se iznervirani jer ste oekivali neki znak od mene koji bi pokazivao da
i ja sm ponekad imam potekoa s primjenom procesa?
Phil: (nakon kraeg razmiljanja) Tako je.
M. R: (oputeniji jer sam sada povezan s osjeajima i potrebama osobe, usmjerio sam
pozornost na to to je to to od mene trai) Biste li voljeli da priznam sada da pri-
mjena ovog procesa moe biti za mene prava borba?
Phil: Da.
M. R: (Nakon to sam si razjasnio njegova opaanja, osjeaje, potrebu i molbu, provjera-
vam unutar sebe jesam li voljan uiniti to to me je pitao.) Da, ovaj proces mi je esto
teak. Kada nastavimo s radom, vjerojatno e me imati prilike uti kako opisujem
nekoliko situacija u kojima sam se dobro namuio ili potpuno izgubio doticaj
s procesom, sa svijeu koju vam sada ovdje predstavljam. Ali ono to me tjera
naprijed su bliske veze s drugim ljudima koje se dogode kada uspijem ostati u pro-
cesu.
47
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
48
Tree poglavlje - OPAANJE BEZ (PR)OCJENJIVANJA
49
Maska
Uvijek maska
u tankoj bijeloj ruci.
Uvijek imala je masku ispred lica
Doista je zglob
drei je lagano
odgovarao zadatku:
Ponekad ipak
zamijetio se treptaj,
prstiju drhtaj,
uvijek skoro neprimjetan
drei masku?
Godinama i godinama i godinama elio sam saznati,
ali nisam se usudio pitati.
A onda
nesmotrena greka,
pogledah iza maske,
da bih otkrio
prazninu.
Ona lica nije imala.
Postala je
samo ruka
to masku je drala
graciozno.
Nepoznati autor
51
ETVRTO
POGLAVLJE
Prepoznavanje i
izraavanje osjeaja
Prva komponenta NK je opaati bez (pr)ocjenjivanja; druga kom-
ponenta je izraavanje onoga to osjeamo. Psihoanalitiar Rollo
May tvrdi da zrela osoba postaje sposobna razlikovati osjeaje u
toliko nijansi, snanih i strastvenih, ili njenih i krhkih doivljaja, ko-
liko ih ima u razliitim glazbenim odlomcima jedne simfonije. Za
mnoge od nas, meutim, nai osjeaji su, kako bi ih May opisao,
ogranieni poput nota zova lovakog roga.
53
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
izai, rekla mi je: Velike deke nije strah. Nekoliko godina kasni-
je dobio sam daljnje potkrepljenje kroz sudjelovanje u sportskim
aktivnostima. Bilo je uobiajeno da treneri cijene sportae koji su
spremni dati sve od sebe i nastaviti igrati bez obzira na ziku bol
koju trpe. Tu sam lekciju tako dobro nauio da sam jednom igrao
bejzbol mjesec dana s nelijeenim prijelomom runog zgloba.
Na jednoj od radionica NK, student je dao primjer sustanara koji
je tako glasno putao glazbu da nije mogao spavati. Kada sam ga
upitao da kae kako se tada osjeao, odgovorio je: Osjeam da nije
u redu nou putati glazbu tako glasno. Istaknuo sam da, kada na-
kon rijei osjeam nastavi reenicu s da, iskazuje svoje miljenje,
a ne kako se osjeao. Nakon to sam ga zamolio da pokua ponovo
iskazati svoje osjeaje, rekao je: Osjeam, kada ljudi rade tako ne-
to, da je to ugroavanje linosti. Objasnio sam da je to jo uvijek
prije miljenje nego osjeaj. Zastao je udubljen u misli i onda izjavio
sa estinom: O tome nemam ama ba nikakvih osjeaja!
Taj je student oigledno imao snane osjeaje. Naalost, nije znao
kako postati svjestan svojih osjeaja, a kamoli kako ih iskazati. Te
su potekoe u prepoznavanju i izraavanju osjeaja este, i to po
mom iskustvu, posebno meu pravnicima, inenjerima, policajci-
ma, korporativnim menaderima i profesionalnom vojnom osoblju
meu ljudima iji profesionalni kodeksi ponaanja obeshrabru-
ju izraavanje osjeaja. Za obitelji, cijena je visoka kada lanovi ne
mogu komunicirati svoje osjeaje. Pjevaica kantrija Reba McIn-
tire napisala je pjesmu nakon smrti oca i nazvala ju The Greatest
Man I Never Knew (Najvei ovjek kojeg nikada nisam upoznala).
Tim je inom nedvojbeno izrazila osjeaje mnogih ljudi koji nikada
nisu uspjeli ostvariti emotivnu vezu sa svojim oevima kakvu su
eljeli.
Redovno ujem izjave poput Ne bih eljela da me krivo shvati
udana sam za predivnog mukarca ali nikada ne znam to osje-
a. Jedna je takva nezadovoljna ena dovela mua na radionicu
tijekom koje mu je rekla: Osjeam se kao da sam udana za zid.
On je tada odigrao odlinu imitaciju zida: sjedio je nepokretno u
tiini. Ogorena, okrenula se prema meni i uzviknula: Vidite! To se
dogaa cijelo vrijeme. On samo sjedi i nita ne govori. Ba kao da
ivim sa zidom.
ini mi se da se osjeate usamljeno i da elite vie emotivnog kon-
takta sa svojim muem, odgovorio sam. Kada se sloila, pokuao
sam joj pokazati kako izjavama kao to su Osjeam se kao da ivim
sa zidom! nee privui pozornost svoga mua na svoje osjeaje
i elje. Naprotiv, vjerojatnije je da e ih on uti kao kritiku, nego
54
etvrto poglavlje - PREPOZNAVANJE I IZRAAVANJE OSJEAJA
55
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
56
etvrto poglavlje - PREPOZNAVANJE I IZRAAVANJE OSJEAJA
Razlikujte S druge strane, u engleskom jeziku, nije obavezno koristiti rije osje-
ono TO ati kada iskazujemo osjeaje: moemo rei Osjeam se iznervira-
OSJEATE od no ili jednostavno Iznervirana sam.
onog KAKVI
MISLITE DA NK razlikujemo rijei koje iskazuju stvarne osjeaje od rijei koje
JESTE. opisuju kakvi mislimo da jesmo.
A. Opis onoga kakvi mislimo da smo:
Osjeam se nedoraslo kao gitarista.
Ovim iskazom procjenjujem koliko sam dobar gitarista, a ne iskazu-
jem jasno kako se osjeam.
Razlikujte TO Isto tako je od pomoi razlikovati rijei koje opisuju to drugi ljudi
OSJEATE od oko nas ine, od rijei koje opisuju stvarne osjeaje. Slijede primje-
TO MISLITE ri iskaza koji se lako mogu krivo protumaiti kao iskazi osjeaja: u
KAKO drugi stvari, oni nam otkrivaju to mi mislimo kako se drugi ponaaju, a
reagiraju ili se ne to mi sami osjeamo:
prema vama
A. Osjeam se nevanim ljudima s kojima radim.
ponaaju.
Rije nevaan opisuje kako mislim da me drugi procjenjuju, a
ne kako se zaista osjeam, to bi u ovoj situaciji moglo biti Tu-
an sam ili Osjeam se obeshrabreno.
B. Osjeam se neshvaeno.
Ovdje rije neshvaeno ukazuje na moju procjenu razine razu-
mijevanja druge osobe, a ne na moj osjeaj. U ovoj bi situaciji
mogao osjeati anksioznost, iznerviranost ili neto drugo.
C. Osjeam se ignorirano.
Ponovo, i ovdje se radi vie o tumaenju ponaanja drugih,
nego o jasnom iskazu vlastitih osjeaja. Nesumnjivo je bilo situ-
acija kada smo mislili da nas ignoriraju i osjeali smo olakanje
jer smo eljeli biti sami. Takoer je nesumnjivo bilo i situacija
u kojima smo se osjeali povrijeeno kada smo mislili da nas
ignoriraju, jer smo eljeli biti ukljueni.
57
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
58
etvrto poglavlje - PREPOZNAVANJE I IZRAAVANJE OSJEAJA
59
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
60
etvrto poglavlje - PREPOZNAVANJE I IZRAAVANJE OSJEAJA
Saetak
Druga komponenta koja nam treba kako bismo se izrazili su osje-
aji. Obogaivanjem rjenika osjeaja, koji nam omoguava jasno
i specino iskazivanje i prepoznavanje osjeaja, lake nam je po-
vezati se jedni s drugima. Dozvoliti sebi da budemo ranjivi iskazi-
vanjem vlastitih osjeaja nam moe pomoi u rjeavanju sukoba.
NK razlikuje iskazivanje stvarnih osjeaja od upotrebe rijei i izjava
kojima opisujemo misli, procjene i tumaenja.
61
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
62
etvrto poglavlje - PREPOZNAVANJE I IZRAAVANJE OSJEAJA
63
PETO
POGLAVLJE
Preuzimanje odgovornosti
za vlastite osjeaje
etiri naina Kada nam netko uputi negativnu poruku, bilo verbalno ili never-
na koja balno, moemo odabrati etiri razliita naina kako ju primiti. Jedan
moemo nain je primiti ju osobno tako to poruku ujemo kao okrivljava-
primiti nje i kritiku. Na primjer, netko je ljut i kae: Ti si najsebinija oso-
negativne ba koju sam ikada sreo! Naa bi reakcija, ako ju primimo osobno,
poruke: mogla na primjer biti: Oh, trebala sam biti paljivija! Prihvaamo
1. prosudbu druge osobe i krivimo sebe. Ovakav izbor nosi sa sobom
Krivimo visoku cijenu za samopotovanje, jer nas usmjerava prema osjeaji-
sebe ma krivice, srama i potitenosti.
65
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Prvi primjer
A: Razoarao si me to nisi doao sino.
B: Bio sam razoaran kada nisi doao, jer sam elio s tobom razgo-
varati o nekim stvarima koje me mue.
Prvi govornik pripisuje odgovornost za razoaranje iskljuivo akciji
druge osobe. Drugi, meutim, osjeaj razoaranja povezuje s vlasti-
tom eljom koja nije bila ispunjena.
Drugi primjer
A: Stvarno su me iznervirali otkazujui ugovor!
B: Kada su otkazali ugovor, osjeala sam se zaista iznervirano jer
sam mislila da je to uasno neodgovorno ponaanje.
Govornica A pripisuje svoju iznerviranost iskljuivo ponaanju dru-
ge strane, dok govornica B prihvaa odgovornost za vlastite osje-
aje priznajui misao koja se iza toga krije. Prepoznaje da je njezin
okrivljujui nain razmiljanja izazvao iznerviranost. U NK bismo,
meutim, potaknuli govornicu da napravi jo jedan korak i prepo-
66
Peto poglavlje - PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE
zna to eli: koja potreba, elja, oekivanje, nada ili vrijednost nije
ispunjena? Kao to emo vidjeti, to vie uspijemo povezati vlastite
osjeaje s potrebama, to je drugima lake reagirati sa suosjeanjem.
Kako bi povezala svoje osjeaje sa svojom eljom, mogla je, na pri-
mjer, rei:
Kada su otkazali ugovor, osjetila sam se zaista iznerviranom jer sam
se nadala mogunosti ponovnog zapoljavanja radnika koje smo
morali otpustiti prole godine.
Razlikujte Osnovni mehanizam motiviranja krivnjom je pripisivanje odgovor-
izmeu nosti za vlastite osjeaje drugima. Kada roditelji kau: Mamu i tatu
davanja boli kada dobije loe ocjene u koli, poruuju da je djetetov po-
od srca i stupak uzrok roditeljske sree ili nesree. Povrno gledano, osjeaj
motivacije odgovornosti za osjeaje drugih se moe lako krivo protumaiti kao
krivnjom. briga za drugoga. ini se da je djetetu stalo do roditelja i da se osje-
a loe jer roditelj pati. Meutim, ako djeca, koja preuzmu takvu
vrstu odgovornosti, promijene svoje ponaanje da bude u skladu s
roditeljskim eljama, ona ne djeluju iz srca, nego zato da bi izbjegli
krivnju.
Korisno je prepoznati uobiajene obrasce govora koji imaju ten-
denciju skrivanja odgovornosti za vlastite osjeaje:
1) Upotreba neodreenih zamjenica kao to su ono i to: Stra-
no me razbjesni kada se pravopisne greke pojave u naim publi-
kacijama. To me stvarno mui.
2) Izjave koje spominju samo postupke drugih:
Kada me ne nazove na moj roendan, osjeam se povrijeeno.
Mama je razoarana kada ne pojede sve iz tanjura.
3) Upotreba konstrukcije Osjeam se (osjeaj) jer nakon koje
slijedi osoba ili osobna zamjenica, osim zamjenice ja:
Osjeam se povrijeeno jer si rekao da me ne voli. Ljut sam
jer je supervizorica prekrila svoje obeanje.
Poveite U svakom od ovih sluajeva moemo produbiti svijest o vlastitoj
svoje osjeaje odgovornosti upotrijebljujui formulaciju: Osjeam jer ja . Na
sa svojim primjer:
potrebama: 1) Osjeam se preplavljena bijesom kada se takve pravopisne gre-
Osjeam ke pojave u naim publikacijama, jer ja elim da naa rma stvori
jer ja profesionalni ugled.
2) Mama osjea razoaranje kada ne pojede sve iz tanjura, jer ja
elim da odraste snaan i zdrav.
3) Ljut sam to je supervizorica prekrila svoje obeanje, jer sam ja
raunao na taj produeni vikend za posjetu brata.
67
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
68
Peto poglavlje - PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE
69
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
70
Peto poglavlje - PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE
Pokuali smo shvatiti zato joj je to bilo toliko teko. Moja je maj-
ka odrasla u ekonomski loe stojeoj obitelji. Sjeala se kako bi,
kada je kao malo dijete traila neto, bila upozoravana od strane
brae i sestara: Ne bi trebala to traiti! Zna da smo siromani. Jel
ti misli da si jedina u ovoj obitelji? Na kraju je odrasla sa strahom
da e ako zatrai neto to joj treba dobiti samo neodobravanje i
osudu.
Ispriala nam je anegdotu iz djetinjstva o jednoj od njezinih sesta-
ra kojoj je druga sestra, nakon operacije slijepog crijeva, poklonila
prekrasnu malu torbicu. Mojoj je majci tada bilo 14 godina. O, kako
je samo eljela imati takvu prekrasno ukraenu torbicu, ali nije se
usuivala rei. I tako, pogodite to se dogodilo. Glumila je bol u
trbuhu ne odustajui niti trenutka. Obitelj ju je vodila kod neko-
liko lijenika. Nitko od njih nije uspio doi do dijagnoze, pa su se
odluili na operaciju da vide to se dogaa. Moja se majka smjelo
kockala, ali je upalilo dobila je istu takvu malu torbicu! Kada je
dobila torbicu za kojom je toliko eznula, bila je ushiena usprkos
zike boli od operacije. U sobu su ule dvije medicinske sestre i
jedna joj je ugurala toplomjer u usta. Moja je majka rekla: Mmmm,
mmm kako bi pokazala torbicu drugoj medicinskoj sestri koja je
tada odgovorila: O, za mene? Ba ti hvala!, i uzela torbicu! Moja je
majka bila oajna i nije uspjela jednostavno rei: Nisam Vam ju mi-
slila pokloniti. Molim Vas vratite mi ju. Njezina nam pria na dirljiv
nain otkriva koliko bolno moe biti kada ljudi ne iskau otvoreno
svoje potrebe.
71
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
72
Peto poglavlje - PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE
73
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Saetak
Trea komponenta NK je uvaavanje potreba u temelju naih osje-
aja. Ono to drugi govore ili ine moe biti poticaj, ali nikada uzrok
naih osjeaja. Kada netko komunicira na negativan nain, moe-
mo odabrati etiri razliita naina kako primiti poruku: (1) kriviti
sebe, (2) kriviti druge, (3) prepoznati vlastite osjeaje i potrebe, (4)
prepoznati osjeaje i potrebe skrivene u negativnoj poruci druge
osobe.
(Pr)osuivanje, kritiziranje, dijagnosticiranje i tumaenje drugih ljudi
su sve otueni iskazi vlastitih potreba i vrijednosti. Kada drugi uju
kritiku, skloni su uloiti svoju energiju u samoobranu ili protunapad.
to neposrednije uspijemo povezati vlastite osjeaje s vlastitim po-
trebama, drugima e biti lake odgovoriti na njih suosjeajno.
U svijetu u kojem smo esto radi toga strogo osueni, prepozna-
vanje i izraavanje vlastitih potreba moe biti jako zastraujue,
posebno za ene koje su odgajane na nain da ignoriraju vlastite
potrebe dok se u isto vrijeme trebaju brinuti za zadovoljenje po-
treba drugih.
Tijekom razvoja emocionalne odgovornosti, veina nas prolazi kroz
tri faze: (1) emocionalno ropstvo vjerujemo da smo odgovorni
za osjeaje drugih, (2) odbojna faza tijekom koje odbijamo bri-
nuti o tome to drugi osjeaju ili trebaju, i (3) emocionalno oslobo-
enje tijekom kojeg prihvaamo punu odgovornost za vlastite
osjeaje, ali ne i za osjeaje drugih ljudi, pri emu smo svjesni da
nikada ne moemo zadovoljiti svoje potrebe na tetu drugih ljudi.
NK na djelu
Vanbranost treba vratiti na stup srama!
Studentica NK, volontirajui na mjestu gdje su dijelili hranu ljudima u potrebi, zaprepastila
se kada je starija suradnica uzviknula zadubljena u novine, Vanbranost treba vratiti na
stup srama u ovoj zemlji!
enina uobiajena reakcija na ovakve izjave bi bila da ne kae nita, da osudi osobu koja
je to izjavila strogo, ali u tiini, i da na kraju proradi svoje osjeaje na sigurnoj udaljenosti.
Ovaj se put sjetila da moe odabrati sasluati osjeaje i potrebe koji se kriju iza rijei koje
su je okirale.
ena: (prvo provjeravajui koja su opaanja suradnice) ita li neto u novinama o
trudnicama tinejdericama?
Suradnica: Da, nevjerojatno koliko ih ima!
74
Peto poglavlje - PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE
ena: (sada sluajui osjeaje i koja nezadovoljena potreba bi mogla biti u korijenu
tih osjeaja) Osjea li se uznemirena jer bi eljela da djeca imaju stabilne
obitelji?
Suradnica: Naravno! Zna li da bi mene moj otac ubio da sam napravila tako neto!
ena: Znai sjea se kako je bilo djevojkama iz tvoje generacije koje su rano zani-
jele?
Suradnica: Sigurno! Znali smo to nas eka ako zatrudnimo. Cijelo smo se vrijeme toga
bojale, ne kao dananje djevojke.
ena: Uznemirava li te to to ne postoji strah od kazne za djevojke koje ostanu
trudne u dananje vrijeme?
Suradnica: Pa, barem su strah i kazna bili djelotvorni! Ovdje pie da ima djevojaka koje
spavaju s razliitim mukarcima samo zato da bi zatrudnjele! Ba tako! One
imaju djecu, a ostatak drutvo sve plaa!
ena je ula dva razliita osjeaja u ovoj izjavi: zauenost injenicom da bi djevojke na-
mjerno ostale trudne, i iznerviranost time da porezni obveznici na kraju plaaju za djecu
koja se rode na takav nain. Odabrala je jedan osjeaj za empatiju.
ena: Zauena si to mladi danas zatrudne bez brige za ugled, posljedice, nan-
cijsku stabilnost sve one stvari o kojima si ti vodila rauna?
Suradnica: (Osjeajui da ju je ena ula u vezi sa njezinim uenjem, prelazi na drugi
osjeaj, osjeaj iznerviranosti. esto se dogaa da se govornik, kada je prisutno
nekoliko osjeaja odjednom, vrati na one osjeaje koji jo nisu dobili empatij-
sku pozornost. Nije potrebno da slua reektira kompleksnu mjeavinu osje-
aja odjednom; tijek suosjeanja e se nastaviti kako se dotie jedan po jedan
osjeaj.) Da, i to misli tko na kraju sve to plaa?
ena: ini se da si ogorena jer bi eljela da se novac od tvog poreza troi na druge
stvari. Je li tako?
Suradnica: Naravno da je! Zna li ti da moj sin i snaha ele drugo dijete, ali ga ne mogu
imati ak iako oboje rade jer to toliko kota?
ena: Pretpostavljam da si tuna radi toga? Vjerojatno bi voljela imati jo jednog
unuka
Suradnica: Da, ali ne bi to samo meni znailo.
ena: i tvoj bi sin elio imati veu obitelj (Iako je ena samo djelomino pogo-
dila, nije prekinula tijek empatije omoguavajui suradnici da nastavi i postane
svjesna jo jedne brige.)
Suradnica: Da, mislim da je tuno biti jedino dijete takoer.
ena: Oh, shvaam; eljela bi da Katie ima malog brata?
Suradnica: To bi bilo lijepo.
U ovom je trenutku ena osjetila olakanje kod suradnice. Protekao je trenutak u tiini. ena
se iznenadila kada je otkrila da, iako je jo uvijek eljela iskazati vlastita razmiljanja, hitnosti
75
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
i napetosti je nestalo jer se nije vie osjeala kao protivnica. Razumjela je osjeaje i potrebe u
korijenu sugovorniine izjave i vie nije osjeala da su njih dvije dva odvojena svijeta.
ena: Zna, kada si rekla da trebamo vratiti vanbranost na stup srama (Op), stvar-
no sam se uplaila (Os), jer mi zaista puno znai da svi mi ovdje dijelimo du-
boku brigu za ljude kojima je potrebna pomo (P). Neki od ljudi koji ovdje
dolaze po hranu su roditelji tinejderi (Op), i eljela bi osigurati da se osjea-
ju dobrodoli (P). Bi li mi mogla rei kako se osjea kada vidi da Dashal ili
Amy i njezin deko ulaze? (M)
ena se izrazila koristei NK, sva etiri dijela procesa: opaanje (Op), osjeaj (Os), potrebu
(P), molba (M).
Nastavile su dijalog jo neko vrijeme dok se ena nije uvjerila da njezina suradnica zaista
brino i s potovanjem prua pomo nevjenanim tinejderima korisnicima. Jo vanije
od toga, ena je dobila novo iskustvo iskazivanja neslaganja na nain koji je zadovoljio
njezine potrebe za iskrenou i meusobnim potovanjem.
U meuvremenu je sugovornica otila zadovoljna to je netko s puno razumijevanja
sasluao njezine brige oko maloljetnikih trudnoa. Obje su sugovornice osjetile da ih
je druga strana razumjela i njihov je odnos obogaen jer su razmijenile razumijevanje
i razliitosti bez neprijateljstva. U odsutnosti NK, mogue je da bi njihov odnos od tog
trenutka bio sve loiji, a i zajedniki rad koji su obje eljele brinuti se i pomagati ljudima
mogao je biti ugroen.
76
Peto poglavlje - PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE
77
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
5. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazala po-
trebe i misli u podlozi osjeaja, govornica bi mogla rei: Kada si
rekao da e to napraviti, a nisi napravio, osjeala sam razoaranje
jer se elim moi osloniti na tvoje rijei.
6. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da govornica preuzima
odgovornost za vlastite osjeaje.
7. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazao potre-
be i misli u podlozi osjeaja, govornik bi mogao rei: Ponekad se
osjeam povrijeeno radi sitnica koje ljudi kau, jer elim prihva-
anje, a ne kritiku.
8. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazala po-
trebe i misli u podlozi osjeaja, govornica bi mogla rei: Kada si
dobila to priznanje, bila sam sretna jer sam se nadala da e dobiti
priznanje za sav rad koji si uloila u projekt.
9. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazao potre-
be i misli u podlozi osjeaja, govornik bi mogao rei: Kada po-
digne glas, osjeam strah jer pomislim da bi netko ovdje mogao
biti povrijeen, a imam potrebu znati da smo ovdje svi sigurni.
10. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da govornica preuzima
odgovornost za vlastite osjeaje.
78
ESTO
POGLAVLJE
Zatraiti ono to bi
obogatilo ivot
Do sada smo se bavili prvim trima komponentama NK koje se od-
nose na naa opaanja, osjeaje i potrebe. Nauili smo ih iskazivati
bez kritiziranja, analiziranja, okrivljavanja ili dijagnosticiranja drugih i
to na nain koji ima najvie izgleda za poticanje suosjeanja. etvr-
ta i zadnja komponenta ovog procesa se bavi onim to bismo eljeli
zatraiti od drugih kako bismo obogatili ivot. Kada nae potrebe
nisu zadovoljene, nakon iskazivanja opaanja, osjeaja i potreba, na-
stavljamo s iskazivanjem specinog upita: zatraimo postupke koji
bi mogli zadovoljiti nae potrebe. Koji nain iskazivanja molbe e
potaknuti volju drugih da odgovore suosjeajno na nae potrebe?
79
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
80
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT
81
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
ali kada kaem odgovornost u stvari hou rei da elim da radi ono
to mu kaem bez ikakvih pitanja da skoi kada mu kaem da
skoi i da se pri tom smijei. Sloio se potom sa mnom da, kada
bi se sin zaista tako ponaao, ne bi pokazivao odgovornost nego
poslunost.
Poput ovog oca, esto koristimo nejasan i apstraktan jezik da poka-
emo kako elimo da se drugi osjeaju ili kakvi elimo da budu bez
da imenujemo konkretan postupak kojim bi postigli to stanje. Na
Nejasan jezik primjer, poslodavac napravi iskren pokuaj ohrabrivanja uposlenika
pridonosi da mu daju povratnu informaciju tako to im kae: elim da se
unutarnjoj osjeate slobodni i da se slobodno izraavate u mojoj prisutnosti.
zbunjenosti. Ova izjava prenosi elju poslodavca da se uposlenici osjeaju slo-
bodno, ali ne i to bi mogli uiniti da to postignu. Umjesto toga,
mogao je upotrijebiti pozitivnu formulaciju: elio bih da mi kaete
to bih ja mogao uiniti da vam bude lake slobodno se izraavati
u mojoj prisutnosti.
Depresija je Kao posljednju ilustraciju kako nejasan jezik pridonosi unutarnjoj
nagrada koju zbunjenosti, elio bih vam prenijeti razgovor koji sam vodio u svojoj
dobijemo kada praksi kao kliniki psiholog s mnogim klijentima koji su mi se alili
smo dobri. na depresiju. Poto bi pokazao empatiju s dubinom osjeaja koje su
upravo izrazili, na bi se razgovor tipino nastavio na sljedei nain:
M. R.: to je to to elite, a ne dobivate?
Klijent: Ne znam to elim.
M. R.: Pretpostavio sam da ete to rei.
Klijent: Zato?
M. R.: Moja teorija je da postanemo depresivni jer ne dobijemo
ono to elimo, a ne dobijemo ono to elimo zato to nas
tome nisu nikada uili. Umjesto toga, nauili su nas da bu-
demo dobri mali djeaci i djevojice i dobre majke i oevi.
Ako elite biti jedna od tih dobrih osoba, bolje Vam je da se
naviknete na depresiju. Depresija je nagrada koju dobijemo
kada smo dobri. Ali, ako se elite osjeati bolje, volio bih
da razjasnite to biste eljeli da drugi ljudi uine kako bi
Vam ivot uinili ljepim.
Klijent: Samo elim da me netko voli. To nije tako nerazumno, zar
ne?
M. R.: To je dobar poetak. Sada mi molim Vas pojasnite to bi
ljudi trebali uiniti kako bi zadovoljili Vau potrebu za lju-
bavlju. Na primjer, to bih ja sada mogao uiniti?
Klijent: O, pa znate
82
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT
83
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Sjedio sam preko puta jednog para u vlaku koji je prevozio putnike
do terminala na Fort Worth aerodromu u Dallasu. Putnicima koji
se ure na avion sporost vlaka je mogla biti iritirajua. ovjek se
okrenuo supruzi i rekao vidno uznemireno: U cijelom svom ivotu
jo nisam vidio vlak koji vozi tako sporo! Nije mu nita odgovorila.
Izgledala je napeta jer nije znala kakav bi odgovor od nje mogao
oekivati. On je tada uinio ono to mnogi od nas ine kada ne
dobiju reakciju koju ele: ponovio je ono to je ve rekao. Znatno
glasnije je izjavio: U cijelom svom ivotu jo nisam vidio vlak koji
vozi tako sporo!
ena je, ne znajui to da odgovori, izgledala jo uznemirenije. U
oaju se okrenula prema njemu i rekla: Oni su elektronski navoe-
ni. Nisam mislio da e ga ova informacija zadovoljiti. Zaista i nije.
Ponovio je po trei put ovaj put jo glasnije: U CIJELOM SVOM
IVOTU JO NISAM VIDIO VLAK KOJI VOZI TAKO SPORO! e-
nino se strpljenje oigledno iscrpilo jer mu je ljutito odvratila: Pa,
to eli da ja uinim povodom toga? Da izaem van i poguram
Molbe ga? Sada je dvoje ljudi patilo!
nepopraene
osjeajima i Kakvu je reakciju ovjek trebao? Vjerujem da je elio uti da je nje-
potrebama gova bol shvaena. Da je njegova ena to znala, mogla je odgovoriti:
govornika ini se da se boji da bi mogli zakasniti na avion i da si bijesan jer bi
mogu zvuati volio bre vlakove na relacijama izmeu terminala.
kao zahtjev. U gornjem primjeru ena je ula suprugovu frustraciju, ali nije imala
ideju o tome to on od nje trai. Jednako je problematina i obrnu-
ta situacija kada ljudi iskau molbe bez da prije toga izraze osjea-
je i potrebe koje se kriju iza njih. To je naroito istinito u sluajevima
kada se molba iskae u formi pitanja. Zato ne ode na ianje?
mladi mogu lako uti kao zahtjev ili napad osim ako se roditelji sjete
prvo otkriti svoje osjeaje i potrebe: Zabrinuti smo da ti je kosa ve
toliko dugaka da od nje slabo vidi, posebno dok vozi bicikl. Jesi
li razmiljao o ianju?
Uobiajenije je, meutim, da ljudi govore nesvjesni to u stvari tra-
e. Ne traim nita, mogli bi odgovoriti, jednostavno sam poe-
to smo ljela rei to to sam rekla. Ja vjerujem da, kada god neto kaemo
jasniji u tome drugoj osobi, mi traimo neto zauzvrat. To moe jednostavno biti
to elimo empatika povezanost verbalno ili neverbalno priznanje, kao to
za uzvrat, je to bio sluaj s ovjekom u vlaku, da su nae rijei shvaene. Ili
vjerojatnije je
traimo iskrenost: elimo znati iskrenu reakciju osobe na nae rijei.
da emo to i
Ili traimo postupak za koji se nadamo da e zadovoljiti neku nau
dobiti.
potrebu. to smo jasniji u tome to oekujemo od druge osobe, to
je vjerojatnije da e nae potrebe biti zadovoljene.
84
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT
85
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Zatraiti iskrenost
Nakon to smo se jasno izrazili i naili na razumijevanje koje smo e-
Kada se jasno ljeli, esto jedva ekamo saznati reakciju sugovornika na nae rijei.
i iskreno Obino, iskrenost koju elimo dobiti ide u jednom od tri smjera:
izrazimo, esto
elimo saznati Ponekad elimo znati koji su osjeaji potaknuti naim rijeima i ra-
zloge za te osjeaje. To bismo mogli zatraiti rijeima: Voljela bih
(a) to na
da mi kae kako se osjea vezano za ovo to sam upravo rekla, i
sugovornik
razloge da se tako osjea.
osjea;
Ponekad nas zanimaju misli sugovornika koje on/ona ima kao
reakciju na ono to su upravo uli da smo rekli. U takvim slua-
jevima je vano da kaemo tono koje misli elimo da podijele s
(b) to na nama. Na primjer, mogli bismo rei: Voljela bih da mi kae to
sugovornik misli bi li moj prijedlog bio uspjean, i ako ne, to misli da bi
misli; ili sprijeilo njegov uspjeh, umjesto jednostavnog pitanja: eljela
bih da mi kae to misli o tome to sam upravo rekla. Kada ne
preciziramo o emu elimo miljenje, sugovornik bi nam mogao
dati dugaak odgovor o stvarima koje nisu one koje mi traimo.
(c) je li Ponekad bismo htjeli saznati je li osoba voljna poduzeti postup-
sugovornik ke koje smo preporuili. Takva se molba moe iskazati na sljedei
voljan neto nain: Voljela bih da mi kae jesi li voljan odgoditi na sastanak
odreeno za tjedan dana.
uiniti. Primjena NK zahtijeva od nas da budemo svjesni koji specian
oblik iskrenosti bismo voljeli dobiti od sugovornika, te da molbu za
tom iskrenou iskaemo konkretnim jezikom.
86
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT
87
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
88
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT
vie ljudi uju zahtjeve, manje uivaju u naoj blizini. S druge strane,
znali bismo da je Jackova molba zaista to i bila, a ne zahtjev, da je
njegov odgovor Jane bio prepoznavanje i potovanje njezinih osje-
aja i potreba. Na primjer da je rekao: Jane, iscrpljena si i potreban
ti je odmor veeras?
Moemo pomoi sugovornicima da nam povjeruju da smo im
Radi se o uputili molbu, a ne zahtjev, napominjui da bismo htjeli da udo-
molbi ako volje naoj molbi samo u sluaju da to uine dobrovoljno. Dakle,
osoba pokae mogli bismo pitati: Hoe li postaviti stol? umjesto Voljela bih
empatiju da postavi stol. Meutim, najsnaniji nain prenoenja poruke
za potrebe da smo uputili molbu, a ne zahtjev, je pokazivanje empatije prema
sugovornika. njima kada ne udovolje naoj molbi. Pokazujemo da smo uputili
molbu, a ne zahtjev nainom na koji reagiramo kada ne dobijemo
pozitivan odgovor. Ako smo spremni pokazati empatijsko razumi-
jevanje za ono to onemoguava osobu da udovolji naoj molbi,
tada smo po deniciji uputili molbu, a ne zahtjev. Birajui molbu
umjesto zahtijevanja ne znai da odustajemo kada netko kae ne
na nau molbu. To znai da neemo nagovarati osobu dok ne po-
kaemo empatiju za ono to ju sprjeava da kae da.
89
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
90
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT
Na glas sam rekao: Gospodine (Nauio sam bio uvijek rei gospo-
dine osobama s takvim bicepsima, posebno ako jedan od njih ima
tetovau), biste li bili voljni rei mi kako sam vam mogao rei to
elim, ali na nain da ne zvui kao da vam nareujem? Ha? Kako
je bio nauen da od autoriteta oekuje zahtjeve, nije bio naviknut
na moj drugaiji pristup. Kako da vam dam do znanja to elim od
vas, a da ne zvui kao da me nije briga to biste vi eljeli? ponovio
sam. Trenutak je oklijevao i slegnuo ramenima: Ne znam.
Ovo to se sada dogaa izmeu nas je upravo dobar primjer ono-
ga o emu sam danas s vama htio razgovarati. Vjerujem da ljudi
mogu uivati jedni u drugima puno vie ako mogu rei to bi eljeli
bez nareivanja. Kada ti kaem to bih volio, ne govorim ti da ti to
mora uiniti ili u ti u protivnom zagorati ivot. Ne znam to rei
tako da mi moete vjerovati. Na moje olakanje ovo je imalo smisla
dvojici mladia koji su se sada pridruili ostatku skupine. U nekim
situacijama, kao npr. u ovoj, potrebno je vrijeme da bi se nae mol-
be jasno prepoznale kao molbe.
Kada upuujemo molbu, takoer je od pomoi potraiti u vlasti-
tom umu misli koje automatski pretvaraju molbe u zahtjeve:
On bi trebao istiti za sobom.
Ona treba uiniti kako ja kaem.
Zasluujem poviicu.
Imam opravdanje zadrati ih due.
Imam pravo na vie slobodnog vremena.
Brettova pjesma
Ako jasno razumijem
da zahtjev nije tvoja namjera,
obino se odazovem tvojim pozivima.
91
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Saetak
etvrta se komponenta NK bavi pitanjem to bismo eljeli zatraiti
jedni od drugih kako bi obogatili nae ivote. Pokuavamo izbjei
nejasne, apstraktne ili dvosmislene izjave i upotrijebiti pozitivne for-
mulacije iskazujui ono to elimo umjesto onoga to ne elimo da
se dogodi.
Kada govorimo, to smo jasniji o onome to elimo zauzvrat, to je
vjerojatnije da emo to i dobiti. Poto poruka koju smo uputili nije
uvijek poruka koja je primljena, trebamo nauiti kako provjeriti je li
naa poruka pristigla onako kako smo eljeli. Posebno je vano da
nam bude jasno kakvu reakciju elimo kada se obraamo skupini
ljudi. U suprotnom moemo pokrenuti neproduktivnu raspravu
koja e uludo utroiti vrijeme cijele skupine.
Molbe se primaju kao zahtjevi kada primatelji vjeruju da e ih se
optuiti ili kazniti ako im ne udovolje. Moemo pomoi naim su-
govornicima da nam vjeruju da smo im uputili molbu, a ne zahtjev,
naglaavajui da elimo da udovolje naoj molbi samo u sluaju
da to mogu uiniti dobrovoljno. Svrha NK nije promijeniti ljude i
njihova ponaanja kako bi neto bilo po mom; nego uspostavljanje
odnosa koji su utemeljeni na iskrenosti i empatiji to e na kraju
rezultirati zadovoljenjem potreba svih.
92
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT
NK na djelu
Iskazivanje strahova u vezi s prijateljevim puenjem
Al i Burt su preko trideset godina najbolji prijatelji. Tijekom godina Al, nepua, je inio
sve to je bilo u njegovoj moi da uvjeri Burta da prekine svoju naviku puenja dvije kutije
cigareta dnevno. Svjestan pogoranja prijateljevog jakog suhog kalja tijekom zadnje godine
dana, Al je jedan dan eksplodirao svom svojom energijom i ivotom koje je bio zakopao u
neiskazanoj ljutnji i strahu.
Al: Burt, znam da smo razgovarali o tome puno puta, ali sluaj. Bojim se da e
te t tvoje proklete cigarete ubiti! Ti si mi najbolji prijatelj i elim te u svo-
joj blizini to je dulje mogue. Molim te nemoj misliti da te osuujem. Ne
osuujem te ja sam samo stvarno zabrinut. (Ranije, kada bi ga Al pokuao
navesti da prestane, Burt bi ga esto optuivao da ga osuuje.)
Burt: Ne mislim, ujem tvoju zabrinutost. Cijelu smo vjenost prijatelji
Al: (upuujui molbu) Bi li bio voljan prestati puiti?
Burt: Volio bih da mogu.
Al: (sluajui osjeaje i potrebe koje sprjeavaju Burta da udovolji njegovoj molbi)
Boji li se pokuati jer ne eli doivjeti neuspjeh?
Burt: Da zna koliko sam puta ve pokuao Znam da me ljudi manje cijene
jer ne mogu prestati.
Al: (pogaajui to bi Burt moda elio zatraiti) Ja te ne cijenim manje. I ako bi
pokuao i opet doivio neuspjeh, niti tada te ne bih manje cijenio. Samo bih
elio da pokua.
Burt: Hvala ti. Ali ti nisi jedini U pitanju su svi: moe im vidjeti u oima misle
da sam izgubljen sluaj.
Al: (pruajui empatiju Burtovim osjeajima) Je li ti prevelik teret brinuti se o
tome to e drugi misliti kada je i sam pokuaj ostavljanja cigareta dovoljno
teak?
Burt: Zaista mrzim ideju da sam moda ovisnik, da imam neto to jednostavno
ne mogu kontrolirati
Al: (Otvarajui kontakt oima s Burtom, potvrdno klima glavom. Alovo zanima-
nje i panja prema Burtovim dubokim osjeajima i potrebama se vide u nje-
govim oima i ispunjavaju tiinu koja slijedi).
Burt: Mislim, ja vie niti ne volim puiti. Ispada da si graanin drugog reda ako
pui na javnom mjestu. Neugodno je.
Al: (nastavljajui s empatijom) Zvui kao da bi zaista volio prestati, ali da se
boji da nee uspjeti i brine kako bi se to odrazilo na tvoju sliku o sebi i
samopouzdanju.
Burt: Aha, pretpostavljam da je to to Zna, mislim da nikada jo nisam o tome
razgovarao. Obino kada mi netko kae da prekinem puiti, kaem im da se
nose. Volio bih prestati, ali ne elim sav taj pritisak drugih ljudi.
93
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Al: Ne elim vriti pritisak na tebe. Ne znam mogu li te ohrabriti to se tie tvog
straha od neuspjeha, ali te svakako elim podrati kako god mogu. To jest
ako ti to eli
Burt: Da, elim. Stvarno sam dirnut tvojom brigom i spremnou da mi pomo-
gne. Ali ako ne bi jo bio spreman pokuati, bi li to bilo OK za tebe tako-
er?
Al: Naravno, Burt, i dalje e mi biti jednako vaan. Samo je stvar u tome da
hou uivati u naem prijateljstvu to dulje! (Zato to je Alova molba bila
prava molba, a ne zahtjev, odrao je svijest o predanosti kvaliteti odnosa bez
obzira na Burtovu reakciju. Iskazuje tu svijest i potovanje za Burtovu potrebu
za autonomnou rijeima: I dalje e mi biti jednako vaan, dok u isto vrije-
me iskazuje i svoju vlastitu potrebu uivati u naem prijateljstvu to dulje.)
Burt: Pa, onda, moda u pokuati opet ali molim te nemoj nikome rei, vai?
Al: Naravno, ti odlui kada bude spreman; neu nikome spominjati.
94
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT
95
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
6. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei bu-
de iskren ne iskazuju jasno konkretni postupak koji se trai.
Umjesto toga, mogao bi rei: elio bih da mi kae kako se
osjea u vezi onoga to sam uinio i to bi volio da uinim
drugaije.
7. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da se izjavom jasno iska-
zuje to se trai.
8. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene, ova ree-
nica ne iskazuje jasno konkretni postupak koji se trai. Umjesto
toga, mogao bi rei: Volio bi da mi kae bi li eljela jednom
tjedno sa mnom izai na ruak.
9. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei po-
tuje moju privatnost ne iskazuju jasno konkretni postupak
koji se trai. Mogla bi, na primjer, rei: Voljela bi da se dogovo-
rimo da pokuca prije nego to ue u moj ured.
10. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei ee
ne iskazuju jasno konkretni postupak koji se trai. Umjesto toga,
mogao bi rei: Volio bi da svaki ponedjeljak priprema veeru.
96
SEDMO
POGLAVLJE
Primanje s empatijom
Dva su dijela Prethodna etiri poglavlja opisuju etiri komponente NK: to opa-
NK: amo, to osjeamo, to trebamo, te to elimo zatraiti kako bismo
- iskreno obogatili nae ivote. Sada se od izraavanja sebe okreemo pre-
izraavanje ma primjeni te iste etiri komponente za sluanje onoga to drugi
- primanje s opaaju, osjeaju, trebaju i trae. Ovaj dio komunikacijskog procesa
empatijom. nazivamo primanje s empatijom.
97
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
98
Sedmo poglavlje - PRIMANJE S EMPATIJOM
99
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Parafraziranje
Kada usmjerimo svoju pozornost i ujemo to drugi opaaju, osje-
aju, trebaju i to trae kako bi obogatili svoje ivote, moemo im
poeljeti uzvratiti parafrazirajui to smo razumjeli. U naoj pret-
100
Sedmo poglavlje - PRIMANJE S EMPATIJOM
101
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
102
Sedmo poglavlje - PRIMANJE S EMPATIJOM
103
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
104
Sedmo poglavlje - PRIMANJE S EMPATIJOM
Odravanje empatije
Preporuujem da omoguite svojim sugovornicima potpuno izra-
avanje sebe prije usmjeravanja pozornosti na rjeenja ili molbe za
pomo. Kada prebrzo preemo na nasluivanje onoga to od nas
trae, moe se dogoditi da ne primijete nae iskreno zanimanje za
njihove osjeaje i potrebe. Umjesto toga, mogu dobiti dojam da se
urimo rijeiti njihov problem ili ih se osloboditi. Nadalje, poet-
na poruka je esto kao vrh ledenjaka; nakon nje mogu slijediti jo
neizraeni, ali povezani i esto snaniji osjeaji. Odravajui svoju
pozornost na onome to se dogaa u sugovornicima, nudimo im
mogunost da u potpunosti istrae i iskau sebe. Zaustavili bismo
taj tok ako bismo prebrzo preusmjerili pozornost na njihovu molbu
ili na vlastitu elju da se izrazimo.
Nastavljajui Pretpostavimo da majka doe k nama govorei: Moje dijete je ne-
empatiju mogue. to god da mu kaem da napravi, on me ne slua. Mogli
omoguavamo bismo reektirati njezine osjeaje i potrebe rijeima: Zvui kao da
sugovornicima osjeate oaj i da biste voljeli nai nain kako se povezati sa svo-
da dotaknu jim sinom. Takvo parafraziranje esto ohrabruje osobu da pogleda
dublje razine prema unutra. Ako smo tono reektirali njezinu izjavu, mogla bi
sebe. dotaknuti i druge osjeaje: Moda sam ja kriva. Uvijek viem na
njega. Kao slua, ostali bismo s osjeajima i potrebama koje se
iskazuju, te bismo, na primjer, mogli rei: Osjeate li se krivi jer biste
voljeli da ste u nekim situacijama imali vie razumijevanja za njega?
Znamo da je Ukoliko majka i dalje osjea razumijevanje u naim rijeima, mogla
osoba primila bi dublje uroniti u svoje osjeaje i rei: Grozna sam majka. I dalje
empatiju ostajemo s osjeajima i potrebama koje su iskazane: Znai osjeate
koja joj je bila se obeshrabreni i elite se drugaije odnositi prema njemu? Upor-
potrebna kada no nastavljamo tako dalje dok osoba ne iskae sve svoje osjeaje o
a. osjetimo ovom pitanju.
nestanak
napetosti, ili Kako emo znati je li osoba primila dovoljno empatije? Prvo, kada
b. kada osoba osoba shvati da je sve to se u njoj dogaa dobilo puno empatijsko
prestane razumijevanje, iskusit e osjeaj olakanja. Moemo postati svjesni
govoriti. te pojave ako primijetimo nestanak napetosti u naem vlastitom
105
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
106
Sedmo poglavlje - PRIMANJE S EMPATIJOM
Saetak
Empatija je razumijevanje, uz puno potovanje onoga to drugi
proivljavaju. Umjesto empatije, esto imamo snaan poriv davati
savjete ili uvjeravati, te pojanjavati vlastite pozicije ili osjeaje. Em-
patija, meutim, od nas zahtijeva da ispraznimo um i sluamo dru-
ge cijelim svojim biem.
U NK, bez obzira na rijei koje nai sugovornici upotrebljavaju, mi
jednostavno sluamo njihova opaanja, osjeaje i molbe. Tada mo-
emo poeljeti ponoviti ono to smo uli, parafrazirajui ono to
smo razumjeli. Ostajemo s empatijom, omoguavajui drugima da
potpuno izraze sebe prije nego to preusmjerimo svoju pozornost
na rjeenja ili molbe za pomo.
Potrebna nam je empatija da bismo ju mogli dati. Kada osjetimo da
imamo obrambeni stav ili da nismo u mogunosti dati empatiju,
trebamo (a) stati, disati, dati sebi empatiju, (b) vritati nenasilno, ili
(c) udaljitit se iz situacije.
NK na djelu
ena se povezuje s umiruim suprugom
Jednom su pacijentu bili upravo otkrili uznapredovan stadij tumora na pluima. Sljedea
scena koja se odigrala u njegovom domu u kojoj su, osim njega, sudjelovale bolniarka i
njegova supruga, predstavlja njegovu zadnju priliku da se emocionalno povee sa svojom
enom i opria svoje umiranje prije nego to ga prime u bolnicu. Supruga poinje razgovor
s bolniarkom alei se na zioterapeutkinju koja je bila dio zdravstvenog tima dodijeljenog
njezinom suprugu.
Supruga: Ona je lo zioterapeut.
Bolniarka: (sluajui s empatijom to supruga osjea i eli) Osjeate li se uzrujano i elite
drugaiju kvalitetu njege?
Supruga: Ona nita ne radi. Natjerala ga je da prestane hodati kada mu se puls ubr-
zao.
107
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Bolniarka: (nastavljajui sluati enine osjeaje i elje) Bojite li se, zato to elite da vaem
suprugu bude bolje, da on nee ojaati ako ga zioterapeutkinja ne tjera da
se vie trudi?
Supruga: (poinje plakati) Da, jako se bojim!
Bolniarka: Bojite li se da ete ga izgubiti?
Supruga: Da, mi smo toliko dugo ve zajedno.
Bolniarka: (sluajui druge osjeaje iza straga) Brine li vas kako ete se osjeati ako
umre?
Supruga: Jednostavno ne mogu zamisliti kako u ivjeti bez njega. Uvijek je bio tu za
mene. Uvijek.
Bolniarka: Tuni ste kada mislite o ivotu bez njega?
Supruga: Nemam nikoga osim njega. On je sve to imam, znate. Moja kerka ne eli
niti razgovarati sa mnom.
Bolniarka: ini se da se osjeate frustrirano, kada mislite na svoju kerku, jer biste eljeli
imati drugaiji odnos s njom.
Supruga: Voljela bih da imam, ali ona je tako sebina. Ne znam zato sam se uope
trudila imati djecu. Kakve koristi od toga sada!
Bolniarka: Zvui kao da ste moda i ljuti i razoarani jer elite vie potpore od obitelji
za vrijeme suprugove bolesti.
Supruga: Da, on je tako bolestan; ne znam kako u ovo preivjeti sama. Nemam niko-
ga ak niti za razgovor, osim vas ovdje sada. ak niti on ne eli o tome
razgovarati Pogledajte ga samo! (Suprug ostaje nijem i ravnoduan.) Nita
ne govori!
Bolniarka: Jeste li tuni zato to biste eljeli da vas dvoje moete podrati jedno drugo
i osjeati se povezanije?
Supruga: Da. (Na trenutak zastaje, zatim iskazuje molbu.) Razgovarajte s njim kao to
ste razgovarali sa mnom.
Bolniarka: (elei jasno razumjeti potrebu iza enine molbe) eljeli biste da bude saslu-
an na nain koji bi mu pomogao da izrazi to osjea u nutrini?
Supruga: Da, da, to je upravo to! elim da se osjea dobro za vrijeme razgovora i elim
znati to osjea. (Koristei se bolniarkinim nagaanjem, mogla je prvo po-
stati svjesna svoje elje i tada pronai rijei kojima bi ju opisala. Ovo je kljuni
trenutak: esto je ljudima teko prepoznati to ele u nekoj situaciji, ak i ako
moda znaju to ne ele. Vidimo kako je jasna molba Razgovarajte s njim
kao to ste razgovarali sa mnom dar koji osnauje drugu osobu. Bolniarka
sada moe djelovati na nain za koji zna da je u skladu sa eninim eljama. To
mijenja atmosferu u prostoriji, jer bolniarka i ena sada rade zajedno, obje
na suosjeajan nain.)
Bolniarka: (okreui se prema suprugu) Kako se osjeate sada kada ste uli to je vaa
ena podijelila s nama?
108
Sedmo poglavlje - PRIMANJE S EMPATIJOM
109
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
110
Sedmo poglavlje - PRIMANJE S EMPATIJOM
111
OSMO
POGLAVLJE
Mo empatije
113
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
114
Osmo poglavlje - MO EMPATIJE
115
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
116
Osmo poglavlje - MO EMPATIJE
117
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
118
Osmo poglavlje - MO EMPATIJE
119
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
120
Osmo poglavlje - MO EMPATIJE
121
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
122
Osmo poglavlje - MO EMPATIJE
123
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Saetak
Naa sposobnost da ponudimo empatiju nam moe omoguiti da
ostanemo ranjivi, izbjegnemo potencijalno nasilje; moe nam po-
moi uti rije ne, a da ju ne primimo kao odbacivanje, oivjeti
beivotan razgovor te ak uti osjeaje i potrebe iskazane utnjom.
Uvijek ponovo ljudi nadilaze paralizirajue utjecaje psiholoke boli
povezujui se s osobom koja ih moe uti s empatijom.
124
DEVETO
POGLAVLJE
Suosjeajno povezivanje
sa samim sobom
Najvanija
Vidjeli smo kako NK pridonosi odnosima s prijateljima u obitelji,
korist NK
na poslu i u politikoj areni. Meutim, njezina najvanija primjena
moe biti
moe biti nain na koji se odnosimo prema samima sebi. Kada smo
razvoj
u sebi nasilni prema samima sebi, teko je biti istinski suosjeajan
suosjeanja
prema drugima.
prema sebi.
125
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
126
Deveto poglavlje - SUOSJEAJNO POVEZIVANJE SA SAMIM SOBOM
127
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Tugovanje u NK
Nakon cijelog ivota kolovanja i socijalizacije, vjerojatno je za ve-
inu prekasno za uvjebavanje svog uma da iz trenutka u trenutak
misli u terminima onoga to trebamo i to nam je vano. Meutim,
kao to smo nauili prevoditi (pr)ocjene u razgovoru s drugima,
moemo se izvjebati da prepoznamo kada se (pr)osuivaki obra-
amo sebi i da se trenutno usredotoimo na prisutne potrebe. Na
primjer, ako se uhvatimo da prijekorno govorimo sebi o neemu
to smo uinili: Gledaj, ponovo si sve upropastio!, moemo tre-
nutno prestati i zapitati se: Koju nezadovoljenu potrebu iskazujem
kroz ovu moralistiku osudu? Kada se poveemo s potrebom, a
moemo imati nekoliko slojeva potreba, primijetit emo izuzetan
pomak u tijelu. Umjesto srama, krivnje ili depresije, koje najee
osjeamo kada se kritiziramo jer smo opet neto upropastili, isku-
sit emo neke od brojnih osjeaja, bilo da se radi o tuzi, frustraciji,
razoaranju, strahu, alosti ili nekom drugom osjeaju. Priroda nam
je darovala te osjeaje s razlogom: oni nas mobiliziraju na akciju
kojom tragamo i dostiemo ono to trebamo ili cijenimo. Njihov
utjecaj na na duh i tijelo je temeljno drugaiji od izolacije koju
uzrokuju krivnja, sram i depresija.
Tugovanje u NK je proces potpunog povezivanja s nezadovoljenim
Tugovanje u potrebama i osjeajima koji nastaju kada se ne ponaamo savre-
NK: povezivanje no. To je iskustvo kada poalimo to smo neto uinili, ali radi se o
s osjeajima i aljenju koje nam pomae uiti iz onoga to smo uinili bez okriv-
nezadovoljenim ljavanja ili mrnje prema sebi. Vidimo kako je nae ponaanje bilo
potrebama u suprotnosti s vlastitim potrebama i vrijednostima i otvaramo se
izraslim iz osjeajima koji nastaju iz te svijesti. Kada je naa svijest usredotoe-
prijanjih na na potrebe, prirodno smo potaknuti na kreativne mogunosti
postupaka koje zadovoljavanja tih potreba. Suprotno tome, moralistike osude,
smo poalili. koje koristimo kada se optuujemo, imaju tendenciju prikrivanja
takvih mogunosti i produljivanja stanja samokanjavanja.
Opratanje sebi
Nakon procesa tugovanja okreemo se opratanju sebi. Usmjera-
vajui pozornost na dio nas koji je odluio postupiti na nain koji
je doveo do sadanje situacije, pitamo se: Kada sam se ponio na
nain koji sam sada poalio, koju potrebu sam pokuavao zado-
voljiti? Vjerujem da ljudska bia uvijek djeluju u slubi potreba i
vrijednosti. Ovo je istinito bez obzira na to jesmo li tim postupkom
uspjeli zadovoljiti potrebu ili ne, odnosno bez obzira na to slavimo
li ili alimo na kraju zbog naih postupaka.
128
Deveto poglavlje - SUOSJEAJNO POVEZIVANJE SA SAMIM SOBOM
129
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
130
Deveto poglavlje - SUOSJEAJNO POVEZIVANJE SA SAMIM SOBOM
131
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
132
Deveto poglavlje - SUOSJEAJNO POVEZIVANJE SA SAMIM SOBOM
133
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Saetak
Najvanija primjena NK je moda u nainu kako se odnosimo
prema samima sebi. Kada inimo pogreke, moemo koristiti
proces tugovanja i samoopratanja NK kako bismo uvidjeli gdje
moemo rasti umjesto da ostanemo uhvaeni u moralistiko
samo(pr)ocjenjivanje. Kada procjenjujemo vlastito ponaanje u
terminima naih nezadovoljenih potreba, poticaj za promjenom
ne dolazi od srama, krivnje ili depresije, nego od istinske elje da
pridonesemo dobrobiti drugih i sebe.
Mi takoer njegujemo samosuosjeanje svjesno odabirui u sva-
kodnevnom ivotu djelovati samo u slubi vlastitih potreba i vri-
jednosti, a ne radi dunosti, vanjskih nagrada, izbjegavanja krivnje,
srama i kazne. Ako promislimo o postupcima koje provodimo, a
koji nam ne donose radost, i prevedemo moram u odabirem,
otkrit emo vie igre i integriteta u svojim ivotima.
134
DESETO
POGLAVLJE
Potpuno
izraavanje ljutnje
Tema ljutnje nam otvara jedinstvenu priliku za dublje uranjanje u
NK. Izraavanje ljutnje jasno pokazuje razliku izmeu NK i drugih
oblika komunikacije zato to mnoge vidove ovog procesa dovodi
u sredite pozornosti.
Moje je miljenje da je ubijanje ljudi previe povrno. Ubiti, udariti,
okriviti, povrijediti druge - bilo ziki ili mentalno - su sve povrni
iskazi onoga to se u nama dogaa kada smo ljuti. Kada smo istinski
ljuti, eljeli bismo puno snaniji nain potpunog izraavanja sebe.
Ubijanje ljudi Mnoge skupine s kojima radim, koje doivljavaju ugnjetavanje i dis-
je previe kriminaciju i ele poveati svoju mo kako bi doveli do promjene,
povrno. ovakav pristup primaju kao olakanje. Takve se skupine osjeaju ne-
lagodno kada uju pojmove nenasilno ili suosjeajno zato to su
vrlo esto bili prinueni zatomiti svoju ljutnju, smiriti se i prihvatiti
status quo. Brinu ih pristupi koji na njihovu ljutnju gledaju kao na
nepoeljnu kvalitetu koju treba iskorijeniti. Meutim, proces koji mi
opisujemo nas ne ohrabruje na ignoriranje, utiavanje ili gutanje svoje
ljutnje, nego na potpuno i bezrezervno izraavanje njezine sutine.
135
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Nikada nismo ljutnje putem okrivljavanja ili kanjavanja druge osobe. Ranije smo
ljuti radi vidjeli da ponaanje drugih moe biti poticaj za nae osjeaje, ali
onoga to nikako uzrok. Nikada nismo ljuti radi neega to je netko drugi ui-
drugi govore nio. Ponaanje druge osobe moemo vidjeti kao poticaj, ali je jako
ili ine. vano uspostaviti jasnu razliku izmeu poticaja i uzroka.
Volio bih slikovito prikazati ovu razliku primjerom iz mog rada u
vedskom zatvoru. Moj je posao bio pokazati zatvorenicima, koji
su se ponaali nasilno, kako u potpunosti izraziti svoj bijes umje-
sto ubijanja, premlaivanja ili silovanja drugih ljudi. Tijekom vjebe
u kojoj su trebali prepoznati to ih je potaklo na ljutnju, jedan je
zatvorenik napisao: Prije tri sam tjedna uputio zahtjev zatvorskoj
slubi i jo mi uvijek nisu odgovorili. Njegova je izjava bila jasno
opaanje poticaja, opisujui to su drugi ljudi uinili.
Tada sam ga zamolio da nam kae uzrok svoje ljutnje: Kada se to
dogodilo, bio si ljut zato to ?
Upravo sam ti rekao, izjavio je. Bio sam ljut jer nisu odgovorili na
moj zahtjev! Izjednaavajui poticaj i uzrok, prevario je sam sebe i
pomislio da ga je ponaanje zatvorskih slubenika ljutilo. Ta se na-
vika lako stjee u kulturi koja koristi krivnju kao sredstvo kontrole
ljudi. U takvim kulturama postaje vano navesti ljude da misle da je
mogue natjerati druge da se osjeaju na odreen nain.
Pomijeajte Korisno je pobrkati poticaj i uzrok tamo gdje se krivnja koristi kao
poticaj i uzrok taktika manipulacije i prisile. Kao to je ranije spomenuto, djeca
ako elite koja uju: Mamu i tatu boli kada dobije loe ocjene, su navedena
motivirati da vjeruju da je njihovo ponaanje uzrok boli njihovih roditelja. Ista
nekoga se dinamika moe vidjeti i kod intimnih partnera: Stvarno sam ra-
krivnjom. zoaran/a kada nisi ovdje za moj roendan. Engleski jezik olakava
primjena takve taktike nametanja osjeaja krivnje.
Kaemo: Ljuti me. Povrijedi me kada to radi. Tuna sam zato
to si to uinio/la. Koristimo se jezikom na puno razliitih naina
kako bismo prevarom naveli sami sebe da povjerujemo da su nai
vlastiti osjeaji rezultat ponaanja drugih. Prvi korak u procesu pot-
punog izraavanja nae ljutnje je shvatiti da ono to drugi ljudi ine
nikada nije uzrok naih osjeaja.
to je onda uzrok ljutnje? U petom smo se poglavlju bavili etirima
Uzrok ljutnje mogunostima koje imamo na raspolaganju kada smo suoeni s
lei u nainu porukom ili ponaanjem koje nam se ne svia. Ljutnja nastaje kada
razmiljanja izaberemo mogunost broj dva: kada smo god ljuti, krivimo druge
- u mislima - odabiremo se igrati Boga osuujui i okrivljujui drugu osobu da
kojima je pogrijeila i da zasluuje kaznu. Volio bih naglasiti da je ovo uzrok
okrivljujemo i ljutnje. ak iako isprva nismo toga svjesni, uzrok ljutnje se nalazi u
osuujemo. naem vlastitom nainu razmiljanja.
136
Deseto poglavlje - POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE
137
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Koristite ljutnja nam moe biti dragocjena ako je upotrebljavamo kao bu-
ljutnju kao dilicu - da postanemo svjesni nezadovoljene potrebe i naina na
poziv na koji razmiljamo koji umanjuje vjerojatnost da emo ju zadovoljiti.
buenje. Potpuno izraavanje ljutnje zahtijeva punu svijest o naoj potrebi.
Uz to, potrebna je energija za zadovoljenje potrebe. Ljutnja nam,
meutim, crpi energiju usmjeravajui je na kanjavanje ljudi umje-
sto na zadovoljenje naih potreba. Umjesto odabiranja pravinog
gnjeva, preporuio bih empatijsko povezivanje s vlastitim ili tuim
potrebama. To moe zahtijevati opseno uvjebavanje, pri emu
uvijek ponovo svjesno zamjenjujemo frazu: Ljut/a sam zato to oni
, s: Ljut/a sam jer mi je potrebno
Jednom sam prilikom nauio izvanrednu lekciju dok sam radio s
Ljutnja crpi djecom u popravnom domu u Wisconsinu. Dva dana zaredom
nau energiju sam dobio udarac u nos na nevjerojatno slian nain. Prvi puta sam
usmjeravajui dobio otar udarac laktom u nos dok sam intervenirao u tui izme-
ju prema u dvoje djece. Toliko sam pobjesnio da je jedino to sam mogao
kanjavajuim
uiniti bilo da se suzdrim od uzvraanja udarca. Na ulicama Detro-
postupcima.
ita, gdje sam odrastao, bilo je potrebno puno manje od udarca lak-
tom u nos da se u meni probudi bijes. Sljedei dan: slina situacija,
isti nos (a time i jaa zika bol), ali niti mrvice ljutnje!
Duboko razmiljajui o tom iskustvu, tu sam veer prepoznao kako
sam etiketirao prvo dijete kao razmaeno derite. Ta je slika bila u
mojoj glavi prije nego je njegov lakat zahvatio moj nos, a kada se to
dogodilo, to nije bio samo lakat koji me udario po nosu. To je bilo:
Ovo razmaeno, odvratno derite nema pravo to initi! O drugom
sam djetetu imao drugaije miljenje. Vidio sam ga kao jadnika.
Kako sam bio sklon brinuti za to dijete, iako me je nos bolio i krva-
rio znatno vie nego prvi dan, nisam uope osjetio bijes. Nisam mo-
gao dobiti snaniju poruku da mi pomogne uvidjeti da moj bijes ne
proizvode postupci drugih ljudi, nego moje slike i tumaenja.
138
Deseto poglavlje - POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE
139
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Nasilje dolazi Svo nasilje je rezultat trikova kojima ljudi sami sebe zavaravaju, kao
iz uvjerenja to je to inio i ovaj mladi zatvorenik, da njihova bol dolazi od dru-
da drugi ljudi gih ljudi i da radi toga ti drugi ljudi zasluuju kaznu.
uzrokuju nau Jednom sam vidio mog mlaeg sina kako uzima kovanicu od pede-
bol i da, stoga, set centi iz sestrine sobe. Rekao sam: Brett, jesi li pitao sestru smije
zasluuju li to uzeti? Nisam ga uzeo od nje, odgovorio je. Sada sam bio
kaznu. suoen s moje etiri mogunosti. Mogao sam ga nazvati laljivcem,
to ne bi djelovalo povoljno za zadovoljavanje mojih potreba, zato
to svaka osuda druge osobe umanjuje izglede izlaska u susret mo-
Sjetimo jim potrebama. Od presudnog je znaaja bilo kamo usmjeriti svoju
se etiri pozornost u ovom trenutku. Osuivanje Bretta kao laljivca odvelo
mogunosti bi me u jednom smjeru. Ako je moje tumaenje da me ne potuje
koje imamo na dovoljno da bi mi rekao istinu, kreem u drugom smjeru. Meutim,
raspolaganju ako odaberem empatiju za njega u ovom trenutku ili iskaem iskre-
kada ujemo no to osjeam i to mi je potrebno, poveat u izglede za zadovo-
teku poruku: ljavanje svojih potreba.
1. okriviti Nain na koji sam izrazio svoj odabir - koji se kasnije pokazao od
sebe, pomoi - nije bio toliko kroz rijei, nego vie kroz ono to sam ui-
nio. Umjesto da sam ga osudio kao laljivca, pokuao sam uti to
2. okriviti osjea: bio je uplaen i imao je potrebu da se zatiti od kanjavanja.
druge, Odabirui empatiju, imao sam priliku emocionalno se povezati to
3. osvijestiti nas je obojicu moglo dovesti do zadovoljenja naih potreba. Me-
vlastite utim, da sam mu pristupio s procjenom da je lagao - ak i kada to
osjeaje i ne bi izrekao na glas - on bi se osjetio manje siguran da kae iskreno
potrebe, to se dogodilo. Tada bih i ja postao dio procesa: samim inom
4. naslutiti procjenjivanja druge osobe kao laljivca, pridonio bih samoispunja-
osjeaje i vajuem proroanstvu. Zato bi netko poelio rei istinu znajui da
potrebe e ga se tada osuditi i kazniti?
drugih. Moje je miljenje da e se jako malo ljudi zanimati za nae potre-
be, kada su nam glave pune (pr)ocjena i analiza u smislu da su oni
loi, pohlepni, neodgovorni, laljivi, nevjerni, zagaivai okolia,
da vie cijene prot nego ivot ili da se ponaaju na druge nai-
ne na koje ne bi trebali. Ako elimo zatititi okoli i obratimo se
direktoru neke korporacije sa stavom: Znate, Vi u stvari ubijate
ovu planetu i nemate pravo iskoritavati zemlju na ovaj nain, oz-
biljno smo umanjili izglede za zadovoljavanje naih potreba. Vrlo
(Pr)osuivanje su rijetki oni koji mogu zadrati pozornost na naim potrebama
drugih kada ih mi iskazujemo kroz slike njihove pogrenosti i krivnje.
pridonosi Naravno, mogli bismo uspjeti takvim osudama zastraiti ljude u
samoispunja- ispunjavanje naih potreba. Ako se osjete toliko ustraeni, krivi ili
vajuim posramljeni da promijene svoje ponaanje, moe nam se dogoditi
proroan- da povjerujemo da je mogue pobijediti govorei ljudima to s
stvima. njima nije u redu.
140
Deseto poglavlje - POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE
141
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
142
Deseto poglavlje - POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE
143
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
144
Deseto poglavlje - POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE
Saetak
Okrivljavanje i kanjavanje drugih je povrno izraavanje ljutnje.
Ukoliko elimo izraziti svoju ljutnju u potpunosti, prvi je korak oslo-
boditi drugu osobu od odgovornosti za nau ljutnju. Umjesto toga,
usmjeravamo svijest na vlastite osjeaje i potrebe. Puno je vea vje-
rojatnost da e nae potrebe biti zadovoljene ako ih izrazimo, nego
ako osuujemo, okrivljujemo ili kanjavamo druge ljude.
etiri koraka u izraavanju ljutnje su: (1) zastanemo i diemo, (2)
prepoznamo svoje osuujue misli, (3) poveemo se s vlastitim
potrebama i (4) izrazimo svoje osjeaje i nezadovoljene potrebe.
Ponekad izmeu treeg i etvrtog koraka odabiremo pruiti empa-
tiju sugovorniku/ci kako bi nas on/ona mogla bolje uti u etvrtom
koraku.
Potrebno je uzeti si vremena i za uenje i za primjenu procesa NK.
NK na djelu
Dijalog roditelja i tinejdera - Situacija opasna po ivot
U ovoj situaciji, petnaestogodinji je Bill bez pitanja uzeo auto od Jorgea, obiteljskog prijate-
lja. Provozao se po gradu sa svoje dvoje prijatelja i vratio auto neoteen u garau, gdje nje-
govo odsustvo nije bilo primijeeno. Meutim, Jorgeova je etrnaestogodinja kerka, koja
je takoer sudjelovala u vonji, rekla svom ocu to se dogodilo. Jorge je obavijestio Billovog
oca, koji odnedavno primjenjuje NK.
Otac: Kako ujem, ti, Eva i Dave ste uzeli Jorgeov auto bez pitanja.
Bill: Ne, nismo!
Otac: (povienim glasom) Ne lai; to e samo pogorati stvari! (Tada se prisjetio da
se prvo treba povezati s vlastitim osjeajima i potrebama kako bi ostao pove-
zan sa svojim sinom.) Samo sjedi ovdje trenutak. Moram razmisliti. (Okreui
se sebi, primjeuje kako je ljut i uplaen. Ljut je jer si govori: Bill nije trebao to
uiniti! i Kakav je laljivac postao! Uplaen je kada pomisli na sve mogue
145
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
146
Deseto poglavlje - POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE
(Na glas ljutito) Zna Bill, kada kae takve stvari, stvarno se razbjesnim. Stvar-
no se trudim ostati s tobom u ovome, ali kada ujem stvari kao to su
Gledaj, potrebno mi je znati eli li uope nastaviti priati sa mnom.
Bill: Ba me briga.
Otac: Bill, zaista elim sluati to mi govori i ne upasti u stare navike okrivljavanja
i prijetnji kada se dogodi neto to me uzruja. Ali kada ujem izjave kao to
su: Predivan je osjeaj znati da sam tako glup tonom glasa koji si upravo
upotrijebio, teko mi je kontrolirati se. Dobro bi mi dola tvoja pomo. To
jest, ako bi ti radije da te sluam nego da te okrivljujem ili da ti prijetim. Ili,
ako to nije sluaj, onda, pretpostavljam, mogu rijeiti ovu situaciju na nain
na koji sam navikao.
Bill: I kako bi to izgledalo?
Otac: Pa, u ovom bi trenutku vjerojatno ve govorio: Kazna je dvogodinja zabra-
na: nema televizije, nema auta, nema novca, nema izlazaka, nema niega!
Bill: Pa, pretpostavljam da mi je onda drai novi nain.
Otac: (s primjesom humora) Drago mi je vidjeti da ti instinkt za opstanak i dalje
radi savreno. A sada, potrebno mi je da mi kae jesi li spreman podijeliti sa
mnom neto iskrenosti i ranjivosti.
Bill: to znai ranjivost?
Otac: To znai da e mi rei kako se zaista osjea u vezi stvari o kojima smo raz-
govarali i da u i ja rei tebi isto. (vrstim glasom) Jesi li voljan?
Bill: OK, probat u.
Otac: (s uzdahom olakanja) Hvala ti. Zahvalan sam ti to si voljan pokuati. Jesam
li ti rekao da je Jorge kaznio Evu na tri mjeseca - sve joj je zabranio. Kako se
osjea u vezi s tim?
Bill: O ovjee, kakav peh, to nije fer!
Otac: Volio bih uti kako se zaista osjea u vezi s tim.
Bill: Rekao sam ti - to je potpuna nepravda!
Otac: (Shvativi da Bill nije u dodiru sa svojim osjeajima, odluuje se na pokuaj
pogaanja.) Jesi li tuan to e morati toliko platiti za svoju pogreku?
Bill: Ne, nije to u pitanju. Ovaj, to i nije bila njezina pogreka.
Otac: Znai uznemiren si jer ona plaa za neto to je od poetka bila tvoja ideja?
Bill: Pa, da, samo je pristala napraviti sve to sam joj rekao.
Otac: Zvui kao da te boli kada vidi koje posljedice je za Evu imala tvoja odluka.
Bill: Tako nekako.
Otac: Bill, stvarno mi je potrebno da znam da si u stanju uvidjeti da tvoji postupci
imaju posljedice.
Bill: Pa, nisam razmiljao o tome to bi sve moglo poi po zlu. Da, izgleda da sam
zaista gadno zabrljao.
147
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Otac: Vie bih volio da gleda na to kao na neto to si uinio, a to nije ispalo ona-
ko kako si elio. I jo uvijek mi je potrebno uvjerenje da si svjestan posljedica.
Hoe li mi rei kako se osjea sada u vezi onoga to si uinio?
Bill: Osjeam se stvarno glupo, tata Nisam elio nikoga povrijediti.
Otac: (prevodei Billove samoprocjene u osjeaje i potrebe) Znai, tuan si i poalio
si to si to uinio jer bi elio da ti vjerujemo da ne eli nikoga povrijediti?
Bill: Da, nisam htio uzrokovati toliko problema. Nisam o tome razmiljao. To je
sve.
Otac: Govori li u stvari da bi volio da si bolje razmislio prije nego to si uzeo
auto?
Bill: (razmiljajui) Da
Otac: Pa, ohrabruje me to to ujem i, kako bi se pomirili i s Jorgeom, volio bih
kada bi otiao do njega i rekao mu to si upravo rekao meni. Jesi li voljan to
uiniti?
Bill: O, ovjee, to je previe zastraujue; sigurno je grozno bijesan!
Otac: Aha, vjerojatno je ljut. To je jedna od posljedica. Jesi li voljan preuzeti od-
govornost za svoje postupke? Stalo mi je do Jorgea i elim da ostanemo
prijatelji, a pretpostavljam i da bi ti volio zadrati prijateljstvo s Evom. Jesam
li u pravu?
Bill: Ona je jedna od mojih najboljih prijatelja.
Otac: Dakle, idemo do njih?
Bill: (ustraeno i nevoljko) Pa u redu. Da, valjda.
Otac: Jel te strah i volio bi znati da ti se nita nee dogoditi ako ode do njih?
Bill: Da.
Otac: Idemo zajedno: Tu sam uz tebe i s tobom. Stvarno sam ponosan to si voljan
to uiniti.
148
JEDANAESTO
POGLAVLJE
Primjena sile radi zatite
149
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
150
Jedanaesto poglavlje - PRIMJENA SILE RADI ZATITE
Cijena kanjavanja
Kada popustimo i uinimo neto samo da bismo izbjegli kaznu,
naa je pozornost odvuena od vrijednosti samog postupka. Umje-
sto toga, usmjeravamo pozornost na posljedice, odnosno na ono
to bi se moglo dogoditi ako ne uinimo to se od nas trai. Ako je
Kada se uinak radnika motiviran iskljuivo strahom od kazne, posao e biti
bojimo kazne, obavljen, ali moral je na gubitku. Prije ili kasnije, produktivnost e
usmjeravamo opasti. Samouvaavanje se takoer smanjuje kada se sila primjenju-
pozornost na je za kanjavanje. Ako djeca peru zube jer se boje srama i ismijava-
posljedice, a nja, njihovi e zubi moda biti zdraviji, ali e njihovo samopotova-
ne na vlastite nje zato imati rupe. Nadalje, kao to svi mi znamo, kazna je skupa
vrijednosti. i u terminima dobre volje. to nas vie vide kao donositelje kazne,
Strah od kazne tee im je odgovoriti suosjeajno na nae potrebe.
umanjuje sa- Bio sam u posjeti prijatelju, kolskom ravnatelju, u njegovom uredu
mouvaavanje kada je kroz prozor primijetio kako vee dijete tue manje. Opro-
i dobru volju. sti, rekao je skaui na noge i urno odlazei na igralite. Zgrabio
151
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
152
Jedanaesto poglavlje - PRIMJENA SILE RADI ZATITE
153
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Will: Da.
M. R.: Razoaran sam jer elim da uitelji budu sposobni rjeavati
probleme s uenicima, ali zvui kao da im nisam uspio po-
kazati ono to sam elio.
Rasprava se tada usmjerila na jedan posebno hitan problem. Radilo
se o uenicima koji su ometali ostale koji su eljeli raditi.
M. R.: elim pokuati rijeiti ovaj problem jer mi uitelji kau da
im zadaje najvie muke. Bio bih vam zahvalan kada biste
podijelili sa mnom svoje ideje o tome.
Joe: Uitelj mora nabaviti rattan (tap obloen koom koji su
neki ravnatelji u St. Louisu nosili za potrebe primjene tjelesne
kazne).
M. R.: Znai, ono to kae, Joe, je da eli da uitelji tuku uenike
koji ometaju druge.
Joe: To je jedini nain da uenici prestanu izigravati budale.
M. R.: Znai, sumnja da bi bilo koji drugi nain bio uspjean. (Jo
uvijek pokuavajui dokuiti njegove osjeaje.)
Joe: (Klima potvrdno glavom.)
M. R.: Obeshrabren sam ako je to jedini nain. Mrzim taj nain
rjeavanja problema i elim nai druge naine.
Ed: Zato?
M. R.: Iz nekoliko razloga. Primjerice, ako vas natjeram da presta-
nete ludovati po koli koristei rattan, recite mi, to bi se
dogodilo da se dvojica-trojica vas zatekne kraj mog auta
kada krenem kui.
Ed: (S osmjehom na licu.) Onda ti je bolje da ima veliki tap,
ovjee!
M. R.: (Osjeajui da sam razumio Edovu poruku i siguran da Ed
zna da sam razumio, nastavio sam bez parafraziranja.)
Upravo to i mislim. Volio bih da vidite da me smeta takav
nain rjeavanja problema. Previe sam rastresen da bih se
uvijek sjetio ponijeti veliki tap, a i kada bi se sjetio, prezirao
bih da moram nekoga s tim udariti.
Ed: Mogao bi utnuti maku iz kole.
M. R.: Predlae li, Ed, da suspendiramo ili izbacimo djecu iz kole?
Ed: Da.
M. R.: I ta me ideja obeshrabruje. elim pokazati da postoje drugi
naini noenja s razliitostima i to bez izbacivanja iz kole.
154
Jedanaesto poglavlje - PRIMJENA SILE RADI ZATITE
Saetak
U situacijama u kojima ne postoji mogunost za komunikaciju, kao
to su situacije neposredne opasnosti, moe biti potrebno primije-
niti silu, ali u slubi zatite. Namjera iza takve primjene sile je spri-
jeiti povredu ili nepravdu, ali nikada kazniti ili natjerati pojedince
155
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
156
ovjeanstvo
je spavalo
i jo uvijek spava
uljuljkano unutar
tijesno ogranienih
radosti svojih
zatvorenih ljubavi.
Teilhard de Chardin
teolog
157
DVANAESTO
POGLAVLJE
Oslobaanje sebe i
savjetovanje drugih
Oslobaanje od starog programiranja
Svi smo mi nauili stvari koje nas ograniavaju kao ljudska bia, bilo
od dobronamjernih roditelja, uitelja, sveenstva ili nekih drugih
ljudi. Puno je tog kulturolokog uenja, prenoenog s generacije na
generaciju, ak stoljeima, toliko utkano u nae ivote da veine
vie nismo niti svjesni. U jednoj od svojih toaka, komiar Buddy
Hackett, odrastao na majinoj bogatoj kuhinji, tvrdi da nije znao da
je mogue dii se od stola bez garavice dok nije doao u vojsku. Na
isti je nain bol, uzrokovana tetnim kulturolokim uvjetovanjem,
postala do te mjere sastavni dio naih ivota da vie ne moemo
primijetiti njezinu prisutnost. Potrebna je ogromna energija i svijest
za prepoznavanje tog destruktivnog uenja i njegovo preobraava-
nje u misli i ponaanja koja imaju vrijednost i slue ivotu.
To zahtijeva vjetinu prepoznavanja potreba i sposobnost povezi-
vanja sa samim sobom, to je oboje teko za ljude odrasle u naoj
kulturi. Ne samo da nas nikada nisu nauili osnove o vlastitim po-
trebama, nego smo esto izloeni kulturolokom treningu koji na
taj nain aktivno blokira nau svijest o njima. Kao to je spomenuto
ranije, naslijedili smo jezik koji je sluio kraljevima i monim elitama
za dominiranje drutvom. Mase, sprjeavane u razvoju svijesti o vla-
stitim potrebama, umjesto su toga bile nauene da budu poslune
i pokorne autoritetu. Naa nam kultura sugerira da su potrebe ne-
gativne i destruktivne; rije u potrebi kada se primijeni na osobu
sugerira nesposobnost i nezrelost. Kada ljudi iskau svoje potrebe,
159
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
160
Dvanaesto poglavlje - OSLOBAANJE SEBE I SAVJETOVANJE DRUGIH
161
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
162
Dvanaesto poglavlje - OSLOBAANJE SEBE I SAVJETOVANJE DRUGIH
163
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
164
Dvanaesto poglavlje - OSLOBAANJE SEBE I SAVJETOVANJE DRUGIH
Saetak
NK poboljava unutarnju komunikaciju pomaui nam da preve-
demo negativne unutarnje poruke u osjeaje i potrebe. Naa nas
sposobnost razluivanja vlastitih osjeaja, potreba i empatija za njih
moe osloboditi depresije. Moemo zamijeniti jezik koji ubija sno-
ve s NK i prepoznati postojanje izbora za sve nae postupke. NK
nam daje orue i razumijevanje za stvaranje mirnijih stanja svije-
sti, pokazujui nam kako se usredotoiti na ono to zaista elimo,
165
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
NK na djelu
Kako se nositi s ogorenou i samo(pr)osuivanjem
Jedna polaznica treninga iz Nenasilne komunikacije ispriala nam je sljedeu priu.
Upravo sam se bila vratila sa svog prvog rezidencijalnog treninga iz NK. Prijateljica koju
nisam vidjela dvije godine me je ekala kod kue. Upoznala sam Iris (koja je dvadesetpet
godina bila kolska knjiniarka) tijekom dvotjednog druenja i putovanja kroz divljinu,
koje je kulminiralo trodnevnim postom u planinama Rocky Mountains. Kada je ula
kako ushieno opisujem NK, Iris mi je otkrila da je jo uvijek boli neto to joj je rekla
jedna od voditeljica tog puta kroz divljinu u Coloradu prije est godina. Jasno sam se
sjeala te osobe: divlje ene Leav, dlanova izbrazdanih porezotinama od ueta, kako se
vrsto dri visei s planinske litice; itala je ivotinjski izmet, zavijala u mraku, plesala svoju
radost, plakala svoju istinu i obilazila na autobus dok smo joj posljednji put mahali. Leav
joj je rekla tijekom jednog individualnog razgovora na kojima smo dobivali povratne
informacije: Iris, ne podnosim ljude kao to si ti, uvijek i svuda tako prokleto ne i drage,
uvijek krotke male knjiniarke kao to si ti. Zato jednostavno ne prekine s tim i nastavi
dalje?
est je godina Iris sluala Leavin glas u svojoj glavi i est joj je godina odgovarala. Obje
smo bile znatieljne saznati kako bi NK utjecala na ovu situaciju. Ja sam igrala ulogu Leav
i ponovila njezinu izjavu Iris.
Iris: (zaboravljajui na NK, uje kritiku i podcjenjivanje) Nema mi pravo to
rei. Ti ne zna tko sam ja ili kakva sam ja knjiniarka! Ja shvaam svoje
zanimanje ozbiljno i, za tvoju informaciju, smatram se edukatoricom, kao
i svaka druga uiteljica
Ja: (sa svijeu NK, sluajui s empatijom, kao da sam Leav) ini mi se da si
ljuta jer eli da prepoznam tko si ti zaista prije nego ti uputim kritiku.
Jesam li u pravu?
Iris: Jesi! Nema pojma koliko mi je trebalo samo da se prijavim na ovaj put.
Pogledaj! Ovdje sam: Zavrila sam sve, nisam li? Suoila sam se sa svim
izazovima ovih etrnaest dana i sa svima se uspjeno nosila!
Ja kao Leav: : ujem li povrijeenost i da bi voljela dobiti priznanje za svu svoju hra-
brost i naporan rad?
Slijedi jo nekoliko razmjena nakon ega Iris pokazuje pomak. Ti se pomaci esto mogu
vidjeti i na zikoj razini kada osoba osjeti da su ju dovoljno uli. Na primjer, osoba se
moe opustiti i duboko udahnuti u tom trenutku. To je esto pokazatelj da je primila
dovoljno empatije i da je spremna prebaciti pozornost s bola koji je iskazivala na neto
166
Dvanaesto poglavlje - OSLOBAANJE SEBE I SAVJETOVANJE DRUGIH
drugo. Ponekad su spremni uti osjeaje i potrebe druge osobe. Ili je, ponekad, potreban
jo jedan krug empatije za neko drugo podruje boli. U situaciji s Iris, vidjela sam da je joj
je bilo potrebno jo empatije prije nego to bi mogla uti Leav. Tome je tako zato to je
est godina imala prilike sebe koriti to nije odmah na licu mjesta smislila dostojan odgo-
vor na Leavinu izjavu. Nakon jedva primjetnog pomaka odmah je nastavila:
Iris: Dovraga, trebala sam joj to rei prije est godina!
Ja: (ja kao prijateljica, ne vie u ulozi Leav) Frustrirana si jer bi voljela da si se tada
bolje izrazila?
Iris: Osjeam se kao pravi idiot! Znala sam da nisam krotka knjiniarka, ali za-
to joj to nisam rekla?
Ja: Znai, voljela bi da si bila dovoljno u kontaktu sa sobom da si joj to mogla
rei?
Iris: Da. I osim toga sam bijesna na sebe! Voljela bih da joj nisam dozvolila da mi
nareuje.
Ja: Voljela bi da si se vie zaloila za sebe nego to je to tada bio sluaj?
Iris: Tono to, trebam se sjetiti da imam pravo zauzeti se za to to jesam.
Iris je nekoliko trenutaka sjedila u tiini. Ona drugaije iskazuje svoju spremnost da pri-
mjenjuje NK i da uje na drugaiji nain to joj je Leav rekla.
Ja kao Leav: Iris, ne mogu podnijeti ljude kao to si ti, uvijek tako ne i drage, zauvijek
krotka mala knjiniarka. Zato jednostavno ne prekine s tim i nastavi da-
lje?
Iris: (sluajui osjeaje, potrebe i molbu u Leavinim rijeima) Leav, zvui mi kao
da si zaista frustrirana frustrirana zato to zato to ja (Ovdje se Iris
hvata kako radi estu pogreku. Koristei rije ja pripisuje Leavine osjeaje
sebi, umjesto nekoj Leavinoj elji koja potie taj osjeaj. Dakle, umjesto: Ti si
frustrirana zato to sam ja takva i takva, trebamo rei: Ti si frustrirana zato
to si eljela od mene neto drugo.)
(Pokuava ponovo) frustrirana zato to eli mmm ti eli
Kako sam se pokuala staviti u kou Leav dok sam igrala njezinu ulogu, osjetila sam izne-
nadan bljesak svijesti za im sam (kao Leav) eznula: Povezanost! To je ono to elim!
elim se osjeati povezana s tobom, Iris! I toliko sam frustrirana svom tom slatkoom
i dragou koja mi stoji na putu da ju samo elim ukloniti kako bi te mogla doista dotak-
nuti!
Obje smo bile iznenaene ovim ispadom i onda je Iris rekla: Da sam znala da je to eljela,
da mi je samo mogla rei da je eljela nepatvorenu povezanost sa mnom Mislim, to
izgleda skoro kao ljubav. Iako nikada nije pronala pravu Leav da provjeri jesmo li bile u
pravu, nakon ove vjebe NK, Iris je postigla unutarnje razrjeenje ovog dugotrajnog su-
koba i bilo joj je lake sluati s novom svijeu kada bi joj ljudi govorili stvari koje bi ranije
bila tumaila kao omalovaavanje.
167
to si bolji
poznavatelj zahvalnosti, manje si
rtva ogorenosti,
depresije i oaja. Zahvalnost
je eliksir koji
postupno rastvara tvrdi oklop
tvojega ega tvoju potrebu za posjedovanjem
i kontrolom i preobraava te
u velikoduno bie. Osjeaj
zahvalnosti stvara istinsku duhovnu
alkemiju, ini nas velikodunima
biima iroke due.
Sam Keen
169
TRINAESTO
POGLAVLJE
Iskazivanje zahvalnosti u
Nenasilnoj komunikaciji
171
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
172
Trinaesto poglavlje - ISKAZIVANJE ZAHVALNOSTI U NK
Primanje zahvalnosti
Mnogi od nas ne primaju zahvalnost s milou. Izjeda nas sumnja
jesmo li ju zasluili ili ne. Brine nas to se od nas oekuje - posebno
ako imamo uitelje ili nadreene koji koriste pohvalu kao sredstvo
poticanja produktivnosti. Ili nas brine hoemo li opravdati uvaa-
vanje koje nam je ukazano. Naviknuti na kulturu u kojoj su kupo-
vanje, zaraivanje ili zasluivanje standardni modeli razmjene, esto
se osjeamo neprijatno kada je u pitanju jednostavno davanje i
primanje.
NK nas ohrabruje da primimo zahvalnost s jednakom empatijom
koju izraavamo kada sluamo poruke druge vrste. ujemo to smo
uinili to je pridonijelo blagostanju drugih; ujemo njihove osjeaje
i potrebe koje su time zadovoljene. Primamo u svoja srca radosnu
stvarnost da moemo jedni drugima podii kvalitetu ivota.
173
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
174
Trinaesto poglavlje - ISKAZIVANJE ZAHVALNOSTI U NK
Glad za zahvalnou
Paradoksalno, usprkos naoj nelagodi kada primamo zahvalnost,
veina nas ezne da budemo istinski prepoznati i cijenjeni. Za vri-
jeme zabave koju su mi pripremili kao iznenaenje, moj je dvanae-
stogodinji prijatelj predloio igru koja bi pomogla da se gosti me-
usobno upoznaju. Trebali smo zapisati pitanje, ubaciti papiri u
kutiju i zatim smo jedan po jedan izvlaili po jedno pitanje i glasno
na njega odgovarali.
Poto sam prije nekog vremena radio kao konzultant s razliitim
drutvenim agencijama i industrijskim organizacijama, bio sam za-
panjen kako su esto ljudi iskazivali glad za priznanjem na poslu. Bez
obzira na to koliko se trudio na poslu, uzdisali bi, nikada ti nitko ne
uputi niti jednu lijepu rije. Ali, napravi li samo jednu pogreku, uvi-
jek se nae netko tko e ti radi toga zagorati ivot. Zato sam, dok
smo igrali igru, zapisao pitanje: Koje bi vam priznanje netko mogao
dati to bi vas toliko obradovalo da biste skakali od sree?
Jedna je ena izvukla to pitanje, proitala ga i poela plakati. Kao di-
rektorica sklonita za ene, svaki bi mjesec uloila puno truda u izradu
rasporeda kako bi zadovoljila to vie ljudi. Pa ipak, svaki puta kada bi
predstavila raspored, najmanje dvoje bi se uvijek alilo. Nije se mogla
sjetiti da je ikada primila zahvalnost za trud koji ulae u izradu pra-
vednog rasporeda. Sve joj je to proletjelo pred oima kada je proita-
la moje pitanje i glad za priznanjem natjerala joj je suze na oi.
uvi priu ove ene, jedan moj prijatelj je rekao da bi on elio od-
govoriti na to pitanje. I svi ostali su tada zatraili isto. Dok su odgo-
varali na pitanje, nekoliko osoba je plakalo.
Mada je enja za priznanjem - za razliku od manipulativnih po-
teza - posebno vidljiva na radnom mjestu, ona takoer zahvaa i
obiteljski ivot. Jedne veeri kada sam ukazao Brettu da nije obavio
svoja zaduenja u kui, odgovorio mi je: Tata, jesi li svjestan koliko
esto ukazuje na neto to je bilo loe, a skoro nikada ne spominje
Skloniji smo stvari koje su bile dobre? Njegovo opaanje sam ponio sa sobom.
primijetiti to Shvatio sam kako sam neprekidno traio poboljanja, dok sam jed-
nije u redu, va koji puta zastao da proslavim ono to je bilo dobro. Upravo sam
nego to je bio zavrio radionicu s preko sto polaznika i svi su je ocijenili vrlo
dobro. visoko, uz izuzetak jedne osobe. Meutim, ono to mi se neprekid-
no vraalo je bilo nezadovoljstvo te jedne osobe.
Te sam veeri napisao pjesmu koja je poinjala:
Ako sam devedeset i osam posto savren
u svemu to radim,
na kraju u se sjeati samo
ta dva postotka kada sam zaribao.
175
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
176
Trinaesto poglavlje - ISKAZIVANJE ZAHVALNOSTI U NK
Saetak
Uobiajeni komplimenti esto poprimaju formu (pr)ocjena, ma
koliko pozitivne, a ponekad se iskazuju kako bi manipulirali pona-
anjem drugih. NK ohrabruje izraavanje zahvalnosti iskljuivo radi
slavljenja. Iskazujemo (1) postupak koji je pridonio naem blagosta-
nju, (2) potrebu koja je time bila zadovoljena i (3) osjeaj zadovolj-
stva nastao kao rezultat toga.
Kada primimo zahvalnost iskazanu na ovaj nain, moemo ju pri-
miti bez osjeaja nadmoi ili lane skromnosti, slavei zajedno sa
osobom koja nam je uputila zahvalnost.
177
Pogovor
Jednom sam prilikom pitao ujaka Juliusa kako je razvio tako izvan-
redan kapacitet za suosjeajno davanje. Izgledao je poaen mo-
jim pitanjem. Razmislio je o njemu prije nego to mi je odgovorio:
Blagoslovljen sam dobrim uiteljima. Kada sam ga pitao tko su oni
bili, prisjetio se: Tvoja je baka bila najbolja uiteljica koju sam ikada
imao. Ti si ivio s njom kada je ve bila bolesna, tako da ne zna ka-
kva je, zaista, bila. Na primjer, je li ti majka ikada priala o tome kako
je za vrijeme depresije dovela kui krojaa, njegovu enu i njihovo
dvoje djece da ive s njom tri godine, nakon to je izgubio posao i
kuu? Dobro sam se sjeao te prie. Ostavila je dubok dojam na
mene kada mi ju je majka prvi puta ispriala jer nisam mogao do-
kuiti gdje je baka nala mjesta za sve njih kada je i sama odgajala
devetoro djece u kui skromne veliine!
Ujak Julius se podsjetio na bakino suosjeanje s jo nekoliko aneg-
dota koje sam sve ve bio uo. Onda me upitao: Majka ti je sigur-
no priala o Isusu?
O kome?
Isusu.
Ne, nikada mi nije priala o Isusu.
Pria o Isusu je bilo zadnji dragocjeni dar koji sam dobio od ujaka
prije nego to je preminuo. To je istinita pria o vremenu kada je
jedan ovjek pokucao na bakina vrata traei neto hrane. To nije
bilo neobino. Iako je bila siromana, cijelo je susjedstvo znalo da e
nahraniti svakoga tko pokuca na njezina vrata. Taj je ovjek imao
bradu i razbaruenu, crnu kosu; odjea mu je bila pohabana i nosio
je kri oko vrata napravljen od granica povezanih uetom. Baka
ga je pozvala u kuhinju da neto pojede i, dok je jeo, upitala ga je
kako se zove.
Zovem se Isus, odgovorio je.
Ima li prezime? raspitivala se.
179
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Ja sam Isus Gospod. (Baka nije dobro govorila engleski. Isidor, drugi
ujak, mi je kasnije rekao da kada je uao u kuhinju dok je taj ovjek
jo uvijek jeo, baka mu ga je predstavila kao g. Gospod.)
Kako je nastavio s objedom, baka ga je pitala gdje ivi.
Nemam dom.
A gdje e prespavati veeras? Hladno je.
Ne znam.
Bi li volio ostati ovdje? ponudila mu je.
Ostao je sedam godina.
Kada govorimo o nenasilnom komuniciranju, moja je baka bila kao
roena za to. Nije razmiljala o tome kakav je to ovjek. Da je,
vjerojatno bi ga procijenila ludim i otarasila ga se. Ne, baka je razmi-
ljala o tome to drugi osjeaju i to im treba. Ako su gladni, nahrani
ih. Ako su bez krova nad glavom, daj im mjesto za prenoiti.
Voljela je plesati i moja se majka sjea da je esto znala rei: Nikada
ne hodaj ako moe plesati. I tako zavravam ovu knjigu o jeziku
suosjeanja s pjesmom o mojoj baki, koja je govorila i ivjela jezik
Nenasilne komunikacije.
Jednoga dana ovjek po imenu Isus
pokucao je na vrata moje bake.
Pitao je za malo hrane,
ona mu je dala vie.
Rekao je da je Isus Gospod;
nije ga provjeravala u Rimu.
Ostao je nekoliko godina,
kao mnogi bez doma.
Na svoj me idovski nain uila
to je Isus imao za rei.
Na taj dragocjen nain,
uila me to je Isus imao za rei.
A to je: Nahrani gladne, iscijeli bolesne,
a onda se odmori.
Nikada ne hodaj ako moe plesati;
uini svoj dom udobnim gnijezdom.
Na svoj me idovski nain uila
to je Isus imao za rei.
Na taj dragocjen nain,
uila me to je Isus imao za rei.
180
BIBLIOGRAFIJA
Bibliografija
Alinsky, Saul D. Rules for Radicals: A Practical Primer for Realistic Radicals. New York:
Random House, 1971.
Becker, Ernest. The Birth and Death of Meaning. New York: Free Press, 1971.
Becker, Ernest. The Revolution in Psychiatry: The New Understanding Of Man. New York:
Free Press, 1964.
Benedict, Ruth. Synergy-Patterns of the Good Culture. Psychology Today. June 1970.
Boserup, Anders and Mack, Andrew. War Without Weapons: Non-Violence in National
Defense. New York: Schocken, 1975.
Bowles, Samuel and Gintis, Herbert. Schooling in Capitalist America: Educational Reform
and the Contradictions of Economic Life. New York: Basic Books, 1976.
Buber, Martin. I and Thou. New York: Scribner, 1958.
Craig, James and Marguerite. Synergic Power. Berkeley, CA: Proactive Press, 1974.
Dass, Ram. The Only Dance There Is. Harper & Row, 1974.
Dass, Ram and Bush, Mirabai. Compassion in Action: Setting Out on the Path of Service.
New York: Bell Tower, 1992.
Dass, Ram and Gorman, Paul. How Can I Help?: Stories and Reections on Service. New
York: Knopf, 1985.
Domho, William G. The Higher Circles: The Governing Class in America. New York:
Vintage Books, 1971.
Ellis, Albert. A Guide to Rational Living. Wilshire Book Co., 1961.
Freire, Paulo. Pedagogy of the Oppressed. Herder and Herder, 1971.
Fromm, Erich. Escape from Freedom. Holt, Rinehart & Winston, 1941.
Fromm, Erich. The Art of Loving. Harper & Row, 1956.
Gardner, Herb, A Thousand Clowns from The Collected Plays, Applause Books, 2000.
Gendlin, Eugene. Focusing. Living Skills Media Center, Portland, OR, 1978.
Glenn, Michael and Kunnes, Richard. Repression or Revolution. Harper and Row, 1973.
Greenburg, Dan and Jacobs, Marcia. How to Make Yourself Miserable. New York: Vintage
Books, 1987.
181
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Harvey, O.J. Conceptual Systems and Personality Organization. Harper & Row, 1961.
Hillesum, Etty. A Diary. Jonathan Cape, 1983.
Holt, John. How Children Fail. New York: Pitman, 1964.
Humphreys, Christmas. The Way of Action. Penguin Books, 1960.
Irwin, Robert. Nonviolent Social Defense. Harper & Row, 1962.
Johnson, Wendell. Living with Change. New York: Harper and Row, 1972.
Katz, Michael. Class, Bureaucracy and the Schools. Preager text Publishers, 2nd ed.,
1975.
Katz, Michael. School Reform: Past and Present. Boston, Little, Brown & Co., 1971.
Kaufmann, Walter. Without Guilt and Justice. New York: P.H. Wyden, 1973.
Keen, Sam. To a Dancing God. New York: Harper and Row, 1970.
Keen, Sam. Hymns To An Unknown God: Awakening The Spirit In Everyday Life. New
York: Bantam Books, 1994.
Kelly, George A. The Psychology of Personal Constructs. Volumes 1 & 2. New York:
Norton, 1955.
Korneld, Jack. A Path with Heart: A Guide Through the Perils and Promises of Spiritual
Life. New York: Bantam Books, 1993.
Kozol, Jonathan. The Night is Dark and I Am Far from Home. Boston: Houghton-Miin
Co., 1975.
Kurtz, Ernest, and Ketcham, Katherine. The Spirituality of Imperfection: Modern Wisdom
from Classic Stories. New York: Bantam Books, 1992.
Lyons, Gracie. Constructive Criticism. Oakland, CA: IRT Press, 1977.
Mager, Robert. Preparing Instructional Objectives. Fearon Pub., 1962.
Maslow, Abraham. Eupsychian Management. Dorsey Press, 1965.
Maslow, Abraham. Toward a Psychology of Being. Princeton, NJ: Van Nostrand, 1962.
McLaughlin, Corinne and Davidson, Gordon. Spiritual Politics: Changing the World from
the Inside Out. New York: Ballantine Books, 1994.
Milgram, Stanley. Obedience to Authority. New York: Harper and Row, 1974.
Postman, Neil and Weingartner, Charles. Teaching as a Subversive Activity. Delacorte,
1969.
Postman, Neil and Weingartner, Charles. The Soft Revolution: A Student Handbook for
Turning Schools Around. New York: Delta, 1971.
Powell, John. The Secret of Staying in Love. Niles, IL: Argus, 1974.
Powell, John. Why Am I Afraid to Tell You Who I Am? Niles, IL: Argus, 1976.
Putney, Snell. The Conquest of Society. Belmont, CA: Wadsworth, 1972.
Robben, John. Coming to My Senses. New York: Thomas Crowell, 1973.
Rogers, Carl. Freedom to Learn. Charles E. Merrill, 1969.
182
BIBLIOGRAFIJA
183
kazalo
Kazalo
A D
A Thousand Clowns .........................................................125 Davati od srca ...............................................2326, 34, 67
agresija, kao odgovor na okrivljivanje i Depresija ...............................................8283, 99, 16061
(pr)osuivanje Vidi takoer (pr)osuivanje, Dijagnoza u psihoterapiji..................................16265
nasilje Dosadni razgovori...................................................12021
Amtssprache .................................................................37, 134 Drutvene uloge kao izgovor za ponaanje..37
Analiziranje drugih, kao iskaz vrijednosti i
Dunost, kao motivator ..................................130, 133
potreba ...... 34, 6769, 144, 162, Vidi takoer
(pr)osuivanje E
Arendt, Hannah .....................................................................36
Eichmann in Jerusalem (Arendt).............................36
Assailey, Nafez ......................................................................174
Eichmann, Adolph ..............................................................36
B Emotivno oslobaanje...........................................7173
Babble-on-ians .....................................................................120 Empatija .....Vidi takoer Primanje s empatijom
Bande, primjena NK za ....................1067, 11516 iscjeljujua snaga .............................................11314
Bebermeyer, Ruth (pjesme).....21, 26, 4243, 79 odravanje .......................................................................105
Becker, Ernest ........................................................................160 prema sebi .............................. 1067, 115, 12534
Bernanos, Geroge .................................................................38 vs. savjet ..........................................................9899, 102
Bijes na cesti ...........................................................................162 Epiktet ............................................................................................65
Brak, primjena NK u...........................................................28 Etikete lo/dobar ...........................35, 39, 126, 127
iskazivanje osjeaja .....................................................54 Etiketiranje ...........3335, 43, Vidi takoer Etikete
molbe ..........................................................7980, 81, 84 dobar/lo; (pr)osuivanje
parafraziranje .............................................104, 1079
preuzimanje odgovornosti za osjeaje F
drugih ljudi ......................................................6566
Forma pitanja
primanje s empatijom ................................99101
za parafraziranje ..................................................1012
Brettova pjesma .....................................................................91
za ponavljanje reenog ...........................................85
Bryson, Kelly ...........................................................................120
Buber, Martin .....................................................97, 16263 Fox, Julius ..................................................................................176
Buechner, Fredericks ..........................................................41 G
C Gandhi, M. K. ...................................................... 19, 24, 125
Campbell, Joseph...............................................................103 Gardner, Herb .......................................................................125
Chardin, Teilhard de ........................................................157 Given To (pjesma).................................................................26
Chuang - Tzu............................................................................97 Greenberg, Dan ......................................................................35
185
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
H K
Hammarskjold, Dag.........................................................106 Kajanje ...............................................................................12829
Harvey, O.J. ..................................................................................35 Kazna
Hijerarhijska drutva i komunikacija koja i nagrada...............................................................................39
otuuje ivote .................................................................39 izbjegavanje, kao motivacija ............................133
Hillesum, Etty ...........................................................................24 ogranienja i cijena kanjavanja .........15152
Hrvatska........................................................................................30 pretpostavke u pozadini..................3435, 150
Humphrey, Holley................................................................98 samokanjavanje .................................12627, 128
I vrste .............................................................................15051
Kanjavajua sila............................3435, 39, 14952
Igra ivota .................................................................................134 Keen, Sam .................................................................................169
Igra ivota ................................................................................130 Kliniki jezik vs. NK ................................................16265
Institucionalna politika kao izgovor za Kognitivna zarobljenost alternativa ..................160
ponaanje............................................................................37 Komunikacija koja otuuje od ivota.....3339,
Intimni odnosi, primjena NK u ....................28, 144 137, 171
izraavanje osjeaja.....................................................54 Krishnamurti, J. ........................................................................43
Irwin, Robert ..........................................................................150 Krivnja, kao motivator ................26, 34, 6567, 89,
Iskreno izraavanje, NK model .................................27 12627, 130, 133, 136
Iskrenou, molba za ....86, Vidi takoer iskreno Kulturoloko uvjetovanje .................................15960
izraavanje
Kushner, Harold .....................................................................98
Isus ........................................................................................17980
Izbjegliki kamp Deheisha, primjena NK u.......... Lj
3132
Ljutnja
Izbori .......................................... 3638, 12627, 13034
etiri koraka u iskazivanje ..................................141
Izgovori ................................................................................3637
i okrivljivanje ...............................................66, 13537
Izgovori za ponaanje .............................................3637
i okrivljivljavanje .........................................................162
Izraelci/Palestinci, primjena NK ...........30, 3132,
6869 neyadovoljene potrebe u korijenu ..13738
NK na djelu...........................................................14548
J poticaj vs. uzrok..........................13537, 13841
Ja-Ti odnos ...............................................................................163 M
Jednog dana ovjek po imenu Isus... (pjesma).....
180 Make Yourself Miserable (Greenberg) ................35
Jezik Maska (pjesma) .....................................................................51
iskazivanja molbi.................................................7983 May, Rollo....................................................................................53
kao promicatelj nasilja ....................................35, 39 McIntire, Reba .........................................................................54
koji prikriva osjeaje i potrebe...............3637, Medicini, primjena NK u ...............................................29
5658, 67, 15960 Meurasni neredi u Detroitu 1943.......................23
pozitivne formulacije ................................................81 Meir, Golda .............................................................................174
proces vs. statinost...................................................42 Misli
rijenik osjeaja ....................................................5860 kao generator ljutnje..............................................137
rjenik osjeaja ...............................................................53 molba za iskazivanjem.............................................86
u psihoterapiji ....................................................16265 vs. osjeajima .........................................................5658
utemeljen na (pr)ocjenjivanju Model NK ...................................................2628, 16061
vs. opaanju ....................................................4546 Mogunosti, kada primamo negativne poruke
Johnson, Wendell .................................................................42 6567, 137, 140
186
kazalo
Molbe ..............7980, 81, 84, 9394, Vidi takoer Najarogantniji govornik poruka .......4647
obitelj, primjena NK, osobna odgovornost Davanje savjeta .................................................16667
formuliranje.............................................................7983 Izbjegliki kamp Deheisha ..........................3132
i cilj NK ..................................................................................89 Molba prijatelja puaa ................................9394
kao komponenta modela NK ..........................27 pregled...................................................................................31
NK na djelu..............................................................9394 problematika maloljetnih trudnica....7476
odgovornost za osjeaje ...... 6567, 138, 140 Sukob izmeu oca i sina ...........................14548
poricanje odgovornosti ................................3638 ena i umirui suprug ...................................1079
prema skupini........................................................8687 Nonviolent Social Defense (Irwin).........................150
preuzimanje odgovornosti za osjeaje Novac kao motivator.....................................................132
drugih ljudi ................................................................71
O
svjesno formuliranje ........................................8384
usporedba zahtjeva i .......................................8892 Obaveza .........................................................................130, 133
vjebe za iskazivanje ........................................9596 Obitelj
za iskrenost ........................................................................86 izraavanje ljutnje ...........................................14548
za reektiranje ...........................................85, 14244 molba.............................................................................89, 90
Moralistike (pr)osudbe ..........................3335, 128 molbe .....................................................................................81
Moram ......................................................... 3638, 127, 130 osobna odgovornost ..........................3738, 144
Motivatori ................................................. 67, 13034, 152 prepoznavanje zahtjeva..........................................38
primanje s empatijom .................................98, 105
N
primjena NK u ....................................................28, 144
Nagrada i kazna......................................................................39 Obrazovanje ...........................................................Vidi kole
Nagrade, kao motivatori .............................................132 Oekivanja ..................................................................................66
NasiljeVidi takoer komunikacija koja otuuje Odgovornost
od ivota za osjeaje drugih ..............................................7173
i jezik .......................................................................24, 35, 39 za sebe ...............................3638, 6567, 138, 140
kao odgovor na (pr)osuivanje i obrasci govora koji prikrivaju ..................6567
okrivljavanje ...........................................................141 za ljutnju .................................................................13536
kao odgovor na *pr(osu]ivanje i Odnosi ................................................Vidi intimni odnosi
okrivljavanje ...........................................................138 Odobravanje kao motivator ...................................132
uklanjanje s NK .................................................11619 Ohrabrivanje vs. empatija .............................................98
usmjereno prema sebi ................................12527 Okrivaljvanje ......Vidi takoer negativne poruke
Negativne poruke Vidi takoer (pr)osuivanje Okrivljavanje .............................................................................99
etiri mogunosti sluanja . 6567, 137, 140 kao kazna .........................................................................151
kao inhibitori komunikacije .........7981, 140 kao odgovor na negativne poruke ...............99
potrebe u pozadini 34, 6869, 103, 11516, ljutnja kao ......................................... 66, 13537, 162
119 samo- ..........................................................................65, 127
Negativne potrebe Opasnim situacijama, primjena NK u ...11619
kao inhibitori komunikacije ...............................54 Opaanje bez (pr)ocjenjivanja
Nenasilje, denicija..............................................................24 kao komponenta modela NK ..............26, 160
Ne-osjeaji vs. osjeaji ............................................5354 NK na djelu..............................................................4647
Nigerija ...........................................................................................30 u usporedbi s (pr)ocjenjivakim
NK (Nenasilna komunikacija) osnove ....2426, opaanjem .......................................................4246
89, 99 vjebe ............................................................................4849
NK na djelu Opratanje sebi .........................................................12830
187
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Osjeaji ................... Vidi takoer specini osjeaji Povodljivost .......................................................... 38, 39, 159
i potrebe...........................5860, 68, 128, 13738 Powell, John ............................................................................176
izraavanje .............................................5356, 6263 pozitivne formulacije ........................................................81
kao dio molbe........................................................84, 85 Pozitivne formulacije .........................................................81
kao komponenta modela NK ..........................27 Pozornost, usredotoenost na NK
kulturoloke norme i.......................................1023 komponente .......................................2425, 2627
liste osjeaja.............................................................5860 Pravila i osobna odgovornost....................................37
nasluivanje tuih .................6566, 7172, 86, prepreke suosjecanju ..............................................3339
99101 Prepreke suosjecanju...............9899, Vidi tako]er
odgovornost za..............................6567, 13536 negativne poruke
prepoznavanje vlastitih ................... 66, 128, 162 Pretjerana popustljivost vs. NK .............................153
u iskazivanju zahvalnosti ..........................17273 Primanje s empatijom
vs. ne-osjeaja .....................................5354, 5658 kada smo ljuti .....................................................14144
Primanje s empatijom (vjetine sluanja) .............
P
1079
Palestinci/Izraelci, primjena NK ...........30, 3132, empatija prema sebi ........106-7, 115, 12829
6869 kada ujemo odbijanje .....................8889, 119
Parafraziranje ...................... 3132, 100105, 1079 kada smo ljuti .....................................................13637
primanje s empatijom .............................................99 NK na djelu.........................3132, 4647, 7476
Pjesme/stihovi odgovor na utnju..........................................12123
Given To ................................................................................26 odravanje .......................................................................105
Jednoga dana ovjek po imenu Isus... ........180 osnove..............................................................27, 97100
Maska .....................................................................................51 parafraziranje ............. 3132, 100105, 1079
Najvei ovjek kojeg nikada pitanje sile ........................................................................114
nisam upoznala .....................................................54 prepreke................................................................................98
o molbama iskazanim kroz negaciju ..........79 u situacijama nasilja ......................................11618
o molbama vs. zahtjevima ...................................92 vjebe .........................................................................11011
o opaanjima i (pr)ocjenama.........41, 4243 Prisutnost, kvaliteta ..................................................9798
Rijei su prozori ...............................................................21 Pritisak skupine kao izgovor za ponaanje ....37
Porivi i osobna odgovornost ......................................37 Procesni jezik ............................................................................42
postupak, molba za ............................................................79 (Pr)osude ............ Vidi takoer Negativne poruke
Potrebe kao izrazi nezadovoljenih potreba ..............34,
(pr)osuivanje kao iskaz ........ 34, 6869, 103, 6869, 12730, 13738, 144, 160-61
12730, 13738 kao kazna .........................................12627, 15052
kao komponenta modela NK ..........................27 kao samoispunjavajua proroanstva ....140
lista ............................................................................................69 moralistike vs. vrijednosne ..........3335, 128
nasluivanje tuih 66, 99101, 103, 11516 u iskazivanju zahvalnosti ..........................17172
osjeaji nastaju iz ......5860, 68, 128, 13738 usporedbe kao......................................................3536
poricanje ..............................................7071, 15960 vs. opaanja .............................................................4247
prepoznavanje vlastitih ........ 66, 131, 13738, Psihoterapija i uloga terapeuta .........99, 12123,
161 16265
u iskazivanju zahvalnosti ..........................17273
R
vjebe uvaavanja ..............................................7778
za prihvaanjem ...............................................17576 Radnom mjestu, primjena NK na..........................29
Pouka umrljanog odijela ...................................12930 izraavanje osjeaja.....................................................55
188
kazalo
molbe .....................................................................................82
parafraziranje ................................................................104
kole, primjena NK u ........................................................29
primanje s empatijom ...................................7476
molbe vs. zahtjevi ..............................................9091
Ranjivost ........................................................ 35, 55, 11516
molbe za reektiranjem .........................................85
Rasna pitanja
opaanje bez (pr)ocjenjivanja ................4345
NK u adresiranju ........56, 80, 87, 141, 14244
pozitivna formulacija molbe ....................8081
Reaktivne vs. svjesne reakcije ..................2425, 27
preuzimanje osobne odgovornosti ...3738
Reektiranje
parafraziranje kao .....................................................101 primanje s empatijom ................................11314
zatraiti ..................................................................................85 primjena sile u slubi zatite..................15355
Religije u sukobu, NK kao mogunost za .......30 utnja, odgovor na .......................54, 55, 56, 12123
Revolution in Psychiatry (Becker).........................160 T
Rjeavanje unutarnjih sukoba ......................16061
Rodne uloge...........................................................37, 7071 Televizija, i nasilje...................................................................35
Rogers, Carl .................................................................113, 162 Terapija.................................................... Vidi psihoterapija
Ruanda ...........................................................................................30 The Greatest Man I Never Knew (pjesma) ......54
Rumi .................................................................................................33 The Secret of Staying in Love (Powell) ..............176
Trebao/la ................................................. 127, 133, 16061
S Tugovanje u NK ........................................................12830
Samoispunjavajua proroanstva .......................140 U
Samookrivljivanje .................................6566, 12627
Samoopratanje........................................................12829 Uline bande, primjena NK s............106, 11516
Samosavjetovanje s NK......................................15961 Usporedbe kao (pr)osude............................................35
Samosuosjeanje ............................. 106, 115, 12534 Uveliavanja ..............................................................................46
Samouvaavanje Uvjerenja
korist za davatelja NK ...............................................26 kao temelj vrijednosnih prosudbi .................35
utjecaj (pr)osuivanja na ...................34, 6566 o etnikim i rasnim skupinama ..........13639
utjecaj kanjavajue sile na...............................151 o rodnim ulogama ............................................7071
savjetovanje vs. empatija .........................9899, 102 Uzimanje dovoljno vremena za NK .................144
Savjetovanje, primjena NK u ............ 16667, Vidi Uzrok vs. poticaj osjecaja ....65, 135-37, 13841
takoer psihoterapija; samo-savjetovanje V
Sierra Leone ...............................................................................30
Sila Vjetine sluanja ......Vidi Primanje s empatijom
kanjavajua vs. zatiujua primjena ............. Vrijednosne prosudbe .....................................................34
14950 W
vrste kanjavajue sile .................................15051
zatiujua primjena u kolama.........15355 Weil, SImone .............................................................................98
Skromnost ...............................................................................174 When Bad Things Happen to Good People
Soba gdje se nita ne radi...........................................155 (Kushner) ............................................................................98
Sram ...........................................26, 34, 12627, 130, 133 Williamson, Marianne ...................................................174
starosne uloge kao izgovor za ponaanje .......37
Z
Statian jezik .............................................................................42
Strah kao motivator ...................................... 26, 35, 130 Zahtjevi
Suosjeajna komunikacija.............................................24 kao prepreke suosjeanju ...........................8889
Svijest, u srcu NK..........................................................26, 89 molbe vs.....................................................................8889
Svjesni vs. reaktivni odgovori ..................2425, 27 Zahvalnost ............................................................85, 17177
189
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
190
Neki od osnovnih osjeaja
koje svi imamo
191
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
192
Kako moete primjenjivati proces NK
Opaanja
1. to opaam (vidim, ujem, pamtim, zami- 1. to ti opaa (vidi, uje, pamti, zamilja, a
ljam, a bez mojih procjena) to pridonosi bez tvojih procjena) to pridonosi ili ne pri-
ili ne pridonosi mom blagostanju: donosi tvom blagostanju:
Kada (vidim, ujem) Kada vidi/uje
(Ponekad se isputa kada nudimo empatiju.)
Osjeaji
2. Kako se osjeam (radije osjeaj ili osjet, nego 2. Kako se ti osjea (radije osjeaj ili osjet,
misao) u odnosu na ono to opaam: nego misao) u odnosu na ono to opaa:
Osjeam Osjea
Potrebe
3. to trebam ili cijenim (umjesto konkretnog 3. to treba ili cijeni (umjesto konkretnog
postupka), a to pobuuje moje osjeaje: postupka), a to pobuuje tvoje osjeaje:
zato to trebam/cijenim zato to treba/cijeni
Jasno zatraiti ono to bi meni obogatilo i- Primiti s empatijom ono to bi tebi obo-
vot, ali bez zahtijevanja. gatilo ivot, a da pri tom ne ujem zahtjev
nego molbu.
Molbe
4. Konkretne postupke koje bi volio/ljela da se 4. Konkretne postupke koje bi ti volio/ljela
dogode: da se dogode:
Bi li bio/la voljan/a ? Bi li volio/ljela da ja ?
(Ponekad se isputa kada nudimo empatiju.)
193
O CNK I NK
O CNK
Dr. Marshall B. Rosenberg osnovao je 1984. godine Centar za Nena-
silnu komunikaciju (CNK), meunarodnu neprotnu mirovnu or-
ganizaciju ija je vizija svijet u kojem svi zadovoljavaju svoje potrebe
na nenasilan nain. CNK je posveen irenju Nenasilne komunika-
cije (NK) diljem svijeta.
Danas se diljem svijeta organiziraju obuke iz NK u zajednicama,
kolama, zatvorima, medijacijskim centrima, crkvama, tvrtkama,
strunim konferencijama i dalje. Dr. Rosenberg provodi vie od 250
dana godinje pouavajui NK u nekim od najsiromanijih, ratom
razorenih, drava svijeta. Vie od 180 vericiranih trenera i stotine
drugih pouava oko 250.000 ljudi NK u trideset i pet zemalja go-
dinje.
U CNK vjerujemo da je obuka iz NK presudan korak u izgradnji
suosjeajnog i miroljubivog drutva. Vaa donacija e pomoi CNK
da osigura obuku u nekim od najsiromanijih mjesta nasilja na svi-
jetu. Takoer e dati potporu razvoju i nastavku organiziranih pro-
jekata koji imaju za cilj donijeti obuku iz NK u geografske regije i
populacije s najveim potrebama.
CNK osigurava mnoge vrijedne resurse za potporu rastu NK diljem
svijeta. Kako biste uputili donaciju osloboenu poreza ili saznali vie
o dostupnim resursima, posjetite web stranicu www.CNVC.org.
195
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
O NK
Od spavae sobe do konferencijske sale, od uionice do ratne zone,
Nenasilna komunikacija (NK) svakodnevno mijenja ivote. NK je
jednostavna i djelotvorna metoda kojom mirnim putem dolazimo
do korijena nasilja i bola. Istraujui nezadovoljene potrebe u po-
zadini naih postupaka i rijei, NK pomae umanjiti neprijateljstvo,
iscijeliti bol i ojaati profesionalne i osobne odnose.
NK nam pomae zaroniti ispod povrine i otkriti to je ivo i vitalno
u nama, i kako su svi nai postupci utemeljeni u ljudskim potre-
bama koje pokuavamo zadovoljiti. Uimo razviti rjenik osjeaja i
potreba koji nam pomae jasnije izraziti to se u svakom trenutku u
nama dogaa. Kada razumijemo i prihvatimo svoje potrebe, razvi-
jamo zajedniki temelj za odnose koji e nas puno vie ispunjavati.
Pridruite se tisuama ljudi irom svijeta koji su unaprijedili svoje
odnose i ivote ovim jednostavnim, ali ipak revolucionarnim pro-
cesom.
196
O autoru
Dr. Marshall B. Rosenberg je osniva i direktor Obrazovnog odje-
la Centra za Nenasilnu komunikaciju i autor meunarodno pri-
znate knjige Nenasilna komunikacija, Jezik ivota. Rosenberg pro-
vodi vie od 250 dana svake godine putujui svijetom, pouavajui
Nenasilnu komunikaciju (NK) u stotinama lokalnih zajednica, na
nacionalnim konferencijama i u nekim od najsiromanijih, ratom
razorenih, zemalja svijeta.
Odrastajui u turbulentnom susjedstvu Detroita, dr. Rosenberg je
razvio zanimanje za nove oblike komunikacije koje bi sa sobom do-
nijele miroljubive alternative nasilju s kojim se suoavao. Njegovo
ga je zanimanje dovelo do doktorata iz klinike psihologije na Sveu-
ilitu u Wisconsinu 1961. godine, gdje je studirao kod Carla Roger-
sa. ivotno iskustvo nakon studija i studiranje komparativne religije
potaklo ga je da razvije metodu Nenasilne komunikacije (NK).
Dr. Rosenberg je prvo primjenjivao NK u 1960-im u dravno nan-
ciranim integrativnim programima u kolama provodei trening iz
medijacije i komunikacijskih vjetina. Osnovao je Centar za Nena-
silnu komunikaciju (CNK) 1984. Od tada je CNK izrastao u meu-
narodnu neprotnu organizaciju s tisuama volontera i trenera u
35 zemalja diljem svijeta. Smatran meunarodnim mirovnim rad-
nikom, Rosenberg je kreirao izuzetan proces koji je jednostavan, a
ipak ima dubok utjecaj na smanjivanje nasilja diljem svijeta.
Rosenbergov stil pouavanja je intiman i snaan. S gitarom i lut-
kama u ruci, iskustvom putovanja u neke od najnasilnijih dijelova
svijeta i duhovnom energijom koja ispunjava prostoriju, Rosenberg
nam pokazuje kako kreirati mirniji i zadovoljniji svijet. Dr. Rosenberg
trenutno ivi u Wasserfallenhofu u vicarskoj.
197
Prirunici Centra za mir, nenasilje
i ljudska prava Osijek:
Medijacija u zajednici
Urednice: Katarina Kruhonja, Barbara Mitchels
Prikaz treninga s primjerima radionica i radnim materijali-
ma za trenere i trenerice.
ISBN: 953-97479-6-1
Trauma i samopomo
Marijana Mitrovi, Monika imek
Prirunik za rad s razvojaenim braniteljima. Prikaz progra-
ma s primjerima radionica i radnim materijalima za vodite-
lje i voditeljice skupina.
ISBN: 953-97479-7-X
Miroljupci prirunik mirovnog odgoja
Ladisalv Bognar, Marina Nit, Ljerka Tonkovi
ISBN: 953-97479-8-8