TA TREBA ZNATI O OTPADU?

NIJE SAV OTPAD SMEE!

Izdavaci:
Kanton Sarajevo
Ministarstvo prostornog uredenja i zatite okolia
UNV/UNDP
Udruenje za zatitu i unapredenje okolia, prirode i zdravlja Ekotim
KJKP RAD Sarajevo

tampa: POLET

Tira: 5000 primjeraka

Ova broura je kreirana u cilju promocije pilot projekta odvojenog

sakupljanja otpada, koji provodi Ministarstvo prostornog uredenja i zatite
okolia i KJKP RAD. Osnovna namjera je bila da naim gradanima
pribliimo problematiku upravljanja otpadom iz domacinstva, posebno sa
osvrtom na mogucnosti i potrebe njegovog iskoritenja umjesto
ogranicenih i skupih prirodnih resursa. U cilju ostvarivanja razvojnog cilja
7 Milenijumskih razvojnih ciljeva, UNDP/UNV je prepoznao potrebu za
kreiranjem jednog ovakvog materijala i podrao ideju ove publikacije na
emu im se ovim putem zahvaljujemo.
 ta treba znati o otpadu?

UVOD

Zbog sve veih koliina i tetnosti po okolinu, otpad se smatra jednim od najznaajnijih
ekolokih problema savremenog svijeta. ovjek je, svojim aktivnostima, odluujui
inilac u mijenjanju okolia. Te su aktivnosti povezane sa zadovoljavanjem potreba. Veliki
dio potreba je stvoren vjetaki i pitanje je da li nam stvarno treba toliki broj razliitih
proizvoda koji e, nakon upotrebe, postati otpad. Cilj ove broure nije da ukae na lani
sjaj dananje civilizacije, niti da dokazuje da je bolje biti nego imati. Civilizacija
koja proizvodi sve vie otpada nastavlja u istom pravcu i nita ne ukazuje na skore
promjene. Ipak, zahvaljujuinauno-tehnolokom napretku i razvoju ekoloke svijesti,
borba protiv otpada postaje mnogo uspjenija.

Ona je zasnovana na cjelovitom sistemu upravljanja otpadom i nastojanju da se otpad

izbjegne (smanji), iskoristi (reciklira), obradi i na kraju odloi na nain siguran po okoli.
S obzirom da naa zemlja nastoji da se to vie prilagodi zahtjevima i standardima
Europske unije, elja nam je da ovom brourom naim graanima pribliimo problematiku
otpada, naine njenog rjeavanja, te pribliimo procese koji su pred nama. Kvalitet naeg
okolia ne zavisi samo od mjera vlade, komunalnih preduzea,nego i od samih graana.
Odgovoran odnos prema otpadu i razvoj kulture pravilnog postupanja s otpadom je osnova
kreiranja zdravog okolia kao osnove za zdrav ivot.

3
 ta treba znati o otpadu?
ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA
Zakonski propisi o otpadu u svijetu i
u Bosni i Hercegovini
Zakonski propisi razvijenih drava prate
intenzivan razvoj koncepcije cjelovitog
upravljanja otpadom posljednjih
decenija. Ti propisi sadre moderan
pristup u upravljanju otpadom sa
teitem na izbjegavanju,
iskoritavanju i obradi otpada radi
odlaganja to manjih koliina otpada i
sa to manje tetnih sastojaka. Zakonski
propisi Evropske unije sadre razne
direktive, odluke, propise i preporuke.
Direktivama o otpadu i rezolucijom o
politici otpada odreuju se osnove
upravljanja otpadom i zahtijeva se od
d ra v a l a n i c a d a i z b j e g a v a j u
nastajanje otpada, smanjuju
proizvodnju otpada, iskoritavaju i
recikliraju otpad.
NEKE VRSTE OPASNOG OTPADA
4
Drave lanice EU se obavezuju da e
izgraditi postrojenja sa najboljim
raspoloivim tehnologijama, izraditi planove
upravljanja otpadom i primijeniti naelo
zagaiva plaa za pokrivanje trokova
upravljanja otpadom.
Evropski katalog otpada sadri vie od 620
ifriranih vrsta otpada. Komunalni otpad
sadri 32 vrste otpada koje su podijeljene
u 13 skupina.
Oblast upravljanja otpadom definisana je
u Bosni i Hercegovini entitetskim
zakonima o upravljanju otpadom kojima
se na nov nain, u skladu sa Direktivama
EU tretira problem otpada.

OTPAD
OVJEK JE JEDINO BIE NA PLANETI KOJE STVARA OTPAD!
Najveci dio svojih potreba covjek
zadovoljava proizvodnjom razlicitih
proizvoda kao to su alatke,
maine, hrana, odjeca, prevozna
sredstva itd. Nakon upotrebe, ti
proizvodi postaju otpad.
Covjek je jedino bice na planeti
Zemlji koje proizvodi otpad.
Prema Zakonu o
Upravljanju otpadom FBiH,
otpad znaci sve materije ili
predmete koje vlasnik odlae,
namjerava odloiti ili se trai da
budu odloene u skladu sa jednom
od kategorija otpada.
U Zakonu se kae da proizvodac
ili vlasnik otpada snosi sve trokove
prevencije, tretmana i odlaganja
otpada, ukljucujuci brigu nakon
upotrebe i nadzor, polazeci od
principa zagadivac placa.
ta treba znati o otpadu?
Prema mjestu nastanka razlikuju se
dvije osnovne vrste otpada:
-Komunalni otpad (nastaje u
domacinstvima, uredima i drugim
mjestima)
-Tehnoloki otpad (nastaje u
industrijskim i raznim uslunim
djelatnostima)
U industriji i uslunim djelatnostima
nastaje i opasni otpad. Ovaj otpad
svojim osobinama ugroava ljudsko
zdravlje i prirodu. Manje koliine tog
otpada nastaju i u domainstvima.
5
 ta treba znati o otpadu?

ODBACITI OTPAD NIJE RJEENJE

Agenda 21, Rio de Janeiro 1992. Konferencija posveena okoliu i odrivom razvoju.
Neodriva potronja, posebno kod industrijalizovanih nacija, poveava vrste i koliinu
otpada. Moe se oekivati poveanje koliine otpada etiri do pet puta do 2025
godine.... Sprijeite ili minimizirajate stvaranje otpada ...Osigurajte da zagaivai plate
trokove ienja.

Koliina otpada se stalno poveava

uprkos dramatinim upozorenjima
ekologa. Razvijene zemlje proizvode
mnogo vie komunalnog otpada od
ostalih. U razvijenim dravama (Zapadna
Evropa, Sjeverna Amerika, Japan i
Australija) ivi sedmina stanovnika
svijeta. Oni proizvode treinu svjetskog
komunalnog otpada. Ali, u naprednim
tehnologijama upravljanja otpadom
(reciklaa i obrada otpada), razvijene
drave sudjeluju sa vie od 80% u ukupno
recikliranom i obraenom otpadu, u
kontrolisanom odlaganju sa gotovo 49%, a
u nekontrolisanom odlaganju otpada sa
samo 6%.
U Bosni i Hercegovini se polako stvaraju
uslovi za uvoenje cjelovitog sistema
upravljanja otpadom. O trenutnom
stanju najbolje govore prizori sa naih
bosanskih rijeka - nekad iste i lijepe,
danas zatrpane raznovrsnim smeem.
Izbjegavanje i smanjenje nastanka
otpada, kao i njegovo iskoritavanje
poinje u svakom domainstvu. Potrebno
je djelovati organizovano i zajedniki,
poev od onih koji donose odluke u politici
i ekonomiji, preko proizvoaa,
distributera i trgovaca, do potroaa.
Gradska deponija Sarajevo
U Sarajevu se na Gradsku deponiju
godinje odloi preko 130.000 tona
komunalnog otpada.
Veina deponija u Bosni i Hercegovini ne
ispunjava ni najosnovnije uslove za zatitu
okolia, a zauzimaju velike prirodne
povrine. Lokalno stanovnitvo prua sve
vei otpor postojanju takvih deponija.
Otpor postoji takoe i prema otvaranju
planiranih regionalnih deponija koje e
zadovoljavati sanitarne i ekoloke
zahtjeve. To nas upozorava da problem ne
moemo rijeiti samo odlaganjem
(odbacivanjem) otpada. Cjelovit sistem
upravljanja otpadom, zasnovan na
savremenim evropskim iskustvima,
zahtijeva prije svega slijedee aktivnosti:
- izbjegavanje i smanjivanje nastanka
otpada,
- reciklaa, kao i ponovno koritenje
(materijalno i energetsko) nastalog
otpada,
- obrada neiskoritenog otpada,
- odlaganje (trajno i privremeno)
neiskoritenog i obraenog otpada.
Savremeni sistem postupanja s otpadom
polazi od temeljne pretpostavke da
svako moralno i materijalno odgovara za
otpad koji proizvodi!

6

OBRADA KOMUNALNOG OTPADA
Cjelovit sistem upravljanja otpadom
podrazumijeva obradu neizdvojenog
otpada prije konanog odlaganja na
deponiju. Postoji cijeli niz razliitih
mehanikih, biolokih i termikih
postupaka obrade otpada. Termiki
postupci osiguravaju viestruko
smanjenje volumena otpada ime se
smanjuje potreba za novim deponijama.
Izgaranje, odnosno spaljivanje otpada,
dosada je u svijetu najee koritena
tehnologija termike obrade komunalnog
otpada. Po nainu rada spalionica
otpada je vrlo slina termolektrani.
SPALIONICA OTPADA (INCINERATOR) U MODENI, ITALIJA
ta treba znati o otpadu?
Obino se u spalionicama proizvodi i
elektrina energija, a opremljenje su
modernim ureajima za ienje dimnih
plinova. Najvie takvih postrojenja je u
razvijenim dravama svijeta, prvenstveno u
Japanu, SAD i Zapadnoj Evropi. Razlog lei
u tome to se radi o ekoloki naprednim
tehnologijama koje su relativno skupe i
zahtjevne kad je u pitanju sastav
komunalnog otpada. Trai se da on ima to
veu ogrijevnu vrijednost i to manji
procenat vlage.
SPALIONICA KOMUNALNOG OTPADA,
WESTERVILLE, OHIO
7
 ta treba znati o otpadu?

OBRADA KOMUNALNOG OTPADA

DEPONIJE OTPADA

Kucni otpad koji nije recikliran mora biti
odloen na deponiju otpada. U Bosni i
Hercegovini egzistiraju tri vrste deponija
otpada: deponije koje su nastale
neodgovornim odlaganjem i bacanjem
otpadaka uz rijeke i izletita, zatim
deponije koje zvanicno koriste
komunalna preduzeca, iako se na njima
ne primjenjuju nikakve mjere zatite
okolia i, konacno, sanitarne deponije
koje se grade u novije vrijeme za potrebe
vecih regija i koje uglavnom ne
ugroavaju okoli.
Smetljita, divlja odlagalita,
neuredene deponije
Otpad odloen na smetljitima, odnosno
neuredenim deponijama direktno
ugroava okoli i ljudsko zdravlje.
Opasnosti i druge neugodnosti su
viestruke i to od:
Komunalni otpad sa deponije bioloki je vrlo
aktivan. Kao posljedica te aktivnosti nastaje
deponijski plin sastavljen najveim dijelom
od metana i ugljendioksida. Zbog toga na
takvim deponijama uvijek postoji opasnost
od eksplozija i poara. Deponijski plin je i
jedan od uzronika stvaranja takozvanog
efekta staklenika koji djeluje na promjenu
klime.
Procjedne vode iz deponija su naroito
opasni zagaivai. Oborinske,
podzemne i povrinske vode, kao i one
koje su na deponiju dospjele sa smeem,
po pravilu su zagaene tekim metalima i
razliitim organskim otrovima (pesticidi,
fenoli, dioksini i sl.). Procjedne vode
odlaze u okolinu i zagauju podzemne
vode ugroavajui i izvore pitke vode.

- irenja zaraznih bolesti koje mogu

prenositi glodari, insekti i druge
ivotinje,
- smrada, praine i dima,
- procjednih voda iz deponije koje su
veoma opasan zagadivac okolia,
- emisija deponijskih plinova.

PRIMJER JEDNOG SMETLJITA KOJE PREDSTAVLJA VIESTRUKU OPASNOST

8
 ta treba znati o otpadu?

OBRADA KOMUNALNOG OTPADA

To se postie tako to se ispod, sa strane i

Sanitarne deponije kao uredena
odlagalita otpada
Sanitarne deponije su daleko sigurnije za
okolinu i najbolje moguce rjeenje.
Sanitarna deponija sa svih strana mora
biti dobro izolovana od okoline.
Sanitarno odlagalite je posljednja
faza u cjelovitom sistemu upravljanja
otpadom. Ne moe se izbjei, ali
stalno treba teiti izbjegavanju i
smanjivanju otpada!
iznad odloenog otpada postavljaju
nepropusni slojevi sainjeni od folija,
gline i sl. Otpad se tekim mainama,
kompaktorima, sabija i prekriva inertnim
materijalom. Obavezno mora postojati i
drenani sistem za prikupljanje procjednih
voda i deponijskog plina. Procjedne vode
se moraju proistiti pa tek onda ispustiti u
okoli. Deponijski plin moe biti iskoriten
za proizvodnju elektrine i toplinske
energije kao to je to sluaj na Gradskoj
deponiji u Sarajevu.

PROIZVODNJA STRUJE
OD METANA
KOMPAKTOR
EMATSKI PRIKAZ PODLOGE
ZA JEDNU SANITARNU DEPONIJU

SARAJEVSKA SANITARNA DEPONIJA

9
 ta treba znati o otpadu?

IZBJEGAVANJE I SMANJENJE OTPADA

Ukoliko elimo nae ponaanje uskladiti

sa ekolokim normama, ve u kupovini
moramo razvijati prijateljski odnos prema
okoliu. Naprimjer, moemo kupovati
proizvode koji nisu tetni po okoli,
odnosno one koji na ambalai imaju
otisnut ekoloki znak. (Vidi poglavlje
Ekoloke oznake.)

- Koristimo baterije za ponovno punjenje

koje se mogu puniti i preko 500 puta.
- Stare predmete pokuamo iskoristiti u
neku drugu svrhu ili poklanjamo.
- Metalne doze za napitke izbjegavamo i
koristimo povratne staklene boce.
- Plasticne vrecice odbijemo uzeti u
kupovini, a umjesto njih koristimo
platnene.

Ne kupujmo proizvode kratkog vijeka

trajanja koji ubrzo postaju smee.
Treba kupovati proizvode u povratnoj
ambalai, kao i proizvode za iju je
amabalau osigurana reciklaa.

Prijateljski odnos prema okoliu

pokazujemo ako:
Koristimo povratnu staklenu ambalau
umjesto nepovratne. Povratna staklena
boca za mineralnu vodu ili Coca-colu
zamjenjuje najmanje 30 staklenih
nepovratnih ili plastinih boca.
10
Razmislimo!
Kupovina kvalitetnih proizvoda sa
duim vijekom trajanja bolji je izbor za
okoli, ali i za nas. Bolje je izbjei
stvaranje otpada nego ga kasnije
zbrinjavati uz visoke trokove!
 ta treba znati o otpadu?

RECIKLAA
Reciklaa je izdvajanje materijala iz
otpada i njegova ponovna upotreba.
Sakupljanje otpada, izdvajanje,
prerada i izrada novog proizvoda su
karike u lancu reciklae. Otpad nije
dovoljno samo smanjivati i izbjegavati.
Potrebno ga je razdvajati na mjestu
nastanka prema vrstama otpadaka jer
samo odvojeno sakupljeni otpad moe
se iskoristiti.

Dnevni otpad jednog domainstva

podijeljen po kategorijama:
Posude za odvojeno prikupljanje otpada u Sarajevu,
poklon firme SCHAFER

Prednosti ovog nacina su viestruke:

Papir
Kuhinjski i
dvorini otpad
Plastika
Metal
Staklo
Ostalo
Bioloki lako razgradivi otpad
(biootpad) cini najveci dio otpada,
zatim slijede papir i karton, plastika,
staklo i metali. Sve su to otpaci koji se
mogu reciklirati. Nekada su se velike
nade polagale u tzv. centralne reciklae
otpada kojima su iz izmijeanog otpada
razlicitim mehanickim postupcima
izdvajani razni korisni otpaci.
Postupak se ipak pokazao kao skup i
manje uspjean od odvojenog
sakupljanja otpada na mjestu nastanka.
- Sprecavanje zagadivanja okolia
otpadom,
- tednja prirodnih sirovina,
- tednja skupe i dragocjene energije,
- Razumno iskoritavanje postojecih
prostora za odlaganje otpada,
Odvojenim sakupljanjem iskoristivih
otpadnih tvari i njihovim iskoritavanjem,
moguce je znatno smanjiti kolicinu otpada
koji se mora odloiti. Tako bi se Gradska
deponija u Sarajevu mogla koristiti mnogo
due nego to je planirano.
RE + CYCLE = ponovno kruenje
Tri strelice oznaavaju tri faze reciklae:
Skupiti! Ponovo preraditi! Ponovo
upotrijebiti!
U prirodi se mnogi dogaaji ponavljaju.
Radi se o krunom toku tvari ili o
prirodnim ciklusima. U takvim prirodnim
tokovima gotovo da nema otpada. Lie
opada i postaje izvor hranljivih sastojaka
koji pomau razvoj drvea. Reciklaa je
slina krunim tokovima u prirodi.

11
 ta treba znati o otpadu?

EKO OZNAKE
U Evropskoj uniji ekoloke oznake imaju
Meunarodno standardizo-
znatan uticaj na trite. Osim to je
vani znak za proizvod nap-
obavezno oznaavanje opisano i
ravljen od recikliranog mate-
precizno definisano zakonima i
rijala i za onaj koji se moe
direktivama, zbog razvijene potroake
reciklirati.
svijesti kompanije nastoje da ispune
potrebne uvjete kako bi dobile pravo na
isticanje neke od oznaka.
Oznaka eko-cvijeta na papirnim
Znak za proizvod
proizvodima, naprimjer, znai da je
namijenjen viekratnoj
papir proizveden od drveta iz
upotrebi, npr. viekratnim
certificiranih uma. Tako?er zna i da je
povratnim bocama.
kompanija koja proizvodi zadovoljila sve
potrebne uvjete u procesu proizvodnje i
smanjila negativan uticaj na okoli kroz
otpadne vode ili isputanja u atmosferu.
Na cipelama, taj znak tako?er znai da Me?unarodno standardizovani
je minimalna mogunost da taj proizvod znak koji znai da je proizvod
bude izvor alergije. mogue reciklirati. Unutar i
ispod znaka esto su upisani
brojevi, a ispod znaka kratice
slovima koje oznaavaju vrstu
materijala. Oznake se odnose
na razliite vrste plastinih
Eko-oznaka za proizvod
materijala.
sa manje tetnim
uticajima na okolinu

Nekada eksplozije i poari, danas skoro pa izletite. Kultivisani dio sarajevske deponije

12
 ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA

Da bi se omogucio kruni tok tvari u sistemu upravljanja otpadom nuno je

odvojeno skupljati otpad. Otpad se sortira na mjestu nastanka i odlae u specijalne
posude. Posude za papir su po pravilu u plavoj boji, za plastiku (PET ambalaa) u
utoj, za staklo u zelenoj, za biootpad u smedoj, za metale, odnosno metalnu
ambalau u sivoj.
ta odloiti u plavi kontejner za otpadni papir?
PAPIR
Da: Novine, asopise,
U plavi kontejner odlaemo otpadni
prospekte, kataloge,
papir. Time uvamo ume, ali i druge
papir za pisanje, knjige,
prirodne vrijednosti kao to su energija i
Kartone i sl.
voda. I koliina otpada na deponiji se
znatno smanjuje prikupljanjem i
Ne: Prljavi i zauljeni
iskoritavanjem papira, a papir se u
papir, plastikom oblo-
tijelu deponije vrlo sporo razgrauje.
enu kartonsku amba-
lau, ambalau od lije-
kova ili osvjeavajuih
napitaka (tetrapak) sa
vie vezanih slojeva.
Takve otpatke treba
odloiti u posude za ostali
otpad.
Preporuka: Kartonsku ambalau prije
odlaganja razloiti!

Otpadni papir i karton se sakupljaju

putem plavih posuda postavljenih na
mjesta gdje obino ima tog otpada.
Nakon toga se sortira, sabija u bale i
odvozi u fabriku na dalju preradu.
Otpadni papir je vrijedna sirovina kojom
se trguje i na svjetskim berzama.

U proizvodnji jedne tone papira, koritenjem otpadnog papira postiu se sljedee utede:
Bijeli papir Reciklirani papir
Sirovina 2 tone drveta 1.2 tone otpadnog papira
Voda 85.000 l. vode 16.000 l vode
Energija 7400 kWh 3600 kWh
Zagaenost otpadnih voda 15 jedinica oneienosti vode 1 jedinica oneienosti
vode

13
 ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA

ta se deava sa otpadnim papirom
nakon prikupljanja?
Novinski papir se moe reciklirati U prodavnicama i velikim trnim
najmanje sedam puta. Reciklaa centrima na podrucju Sarajeva ima
novinskog papira temelji se na mnogo otpadne kartonske ambalae.
takozvanom De-inking postupku. Ona je obicno izradena od otpadnog
Postupak ima za cilj uklanjanje boja. papira. Valovita kartonska sloena
Novine i asopisi se najprije potope u ljepenka moe se ponovo preraditi u
kaastu smjesu u koju se ubacuju ljepenku.
mjehurii zraka. To je postupak
flotacije pri kojem tamparske boje
ostaju na pjeni koja se zatim usisava.
Tako oiena kaasta smjesa se koristi
za proizvodnju recikliranog roto papira.

Presovanje otpada na gradskoj deponiji KJKP RAD

Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo i Javno komunalno

preduzee Rad nedavno su zapoeli realizaciju projekta odvojenog sakupljanja otpada
na mjestu nastanka. U Sarajevu su u naselju Luani i ulici Skendera Kulenovia
postavljene plave kante za odlaganje otpadnog papira i ute za PET amabalau.
U velikom broju sarajevskih osnovnih kola postavljene su specijalne posude za
odlaganje tih vrsta otpada. Uskoro emo ih moi vidjeti i u drugim dijelovima grada, u
blizini trgovina i stambenih zgrada.

14
 ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA

PLASTIKA ta se deava sa prikupljenim PET

otpadom i drugom otpadnom plastikom
nakon sakupljanja?
Proizvodi od razlicitih vrsta plastike su
sve prisutniji na tritu. U Bosni i
Hercegovini su u masovnoj upotrebi Plastini otpad se
plasticne kese koje se kasnije mogu sakuplja u utim
vidjeti na javnim povrinama, posudama i kontej-
izletitima i obalama rijeka kao ruan nerima. Za PET
prizor ljudske nebrige i neodgovornosti. ambalani otpad
Vrijeme razgradnje otpadne plastike je kontejneri imaju
vrlo dugo, od 100 do 1000 godina. Zato je okrugle otvore na
potrebno odvojeno sakupljati plastiku poklopcu. Odvojeno
jer se ona veoma uspjeno moe sakupljeni plastini
reciklirati. otpad, ukoliko je
p o d o b a n z a
reciklau, najprije
se usitnjava i sortira
u vruoj vodi. Zatim
se topi, presuje i
pretvara u sitne
kuglice (granule).
Od granula se proizvode nove plastine
kese, folije, boce i dr.

To prije svega vai za otpadnu PET

amabalau. To je ambalaa za
osvjeavajue napitke (Coca-cola,
Fanta, Sprite, Pepsi-cola, Sarajevski
kiseljak i sl.) i prehrambene proizvode
u tekuem stanju(ulja i sl.). Prije
odlaganja u ute posude, potrebno je
sa ovih boca skinuti epove poto su
oni napravljeni od druge vrste plastike.

PET ambalau prepoznat ete po

karakteristinim slovima PET i oznaci
01.

15
 ta treba znati o otpadu?
ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA
STAKLO
Odvojeno skupljeno otpadno staklo iz
zelenih kontejnera dodatno se obraduje i
kao stakleni kr odvozi u fabrike staklene
ambalae. Koritenjem otpadnog stakla
u fabrikama stakla se smanjuje
potronja energije i drugih prirodnih
sirovina, tako da pojedine zemlje cak
uvoze otpadno staklo.
Otpadno staklo se razvrstava prilikom
odlaganja na: otpadnu staklenu
ambalau (boce, tegle i sl.), otpadno
ravno prozorsko staklo, sijalice,
automobilsko staklo, armirano staklo
itd.
Kontejneri za odlaganje otpadnog
stakla su po pravilu zelene boje.
Fabrike staklene ambalae mogu
i do 90% nove proizvodnje zasnivati
na staklenom otpadu!
16
ta se deava sa prikupljenim
otpadnim staklom?
Sakupljeni stakleni otpad iz kontejnera se
usitnjava i sortira, a zatim kao stakleni kr
odvozi u fabriku za proizvodnju stakla.
Tamo se mijea sa novim sirovinima
(pijesak, voda, krec) i tokom proizvodnog
procesa zagrijava u pecima za taljenje na
0
1600 C. Nakon toga se proizvedeno staklo
automatski pue, odnosno istiskuje u
kalupe. Na kraju procesa nastaje nova
boca.
BIOOTPAD
Biootpad ili organski otpad je biorazgradivi
otpad koji se biolokom obradom moe
preraditi u kvalitetan kompost. Kompost je
materijal slican humusu, a nastaje kao
rezultat bioloke razgradnje organskih tvari.
Svi koji imaju kucu sa okucnicom mogu bez
problema praviti kompost. Potrebno je
odvojeno prikupiti travu, lice, usitnjeno
granje, ostatke voca, povrca, cvijeca,
ostatke hljeba, talog kafe i sl. Odvojeni
biootpad treba odloiti u tzv. kompostite,
prekriti slojem zemlje i povremeno
promijeati. Kompostiranje se zasniva na
aerobnoj biolokoj razgradnji, odnosno
djelovanju aerobnih mikroorganizama.
 ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA

Za kompostiranje je potrebno
obezbijediti slijedece uslove:

Kisik od 15 do 18 posto. Ukoliko

koncentracija kisika padne ispod 10
posto proces postaje anaeroban;
Vlanost izmedu 25 i 70 posto. Ako je
vlanost manja od 20 posto, proces ce
stati, a ako je veca od 70 posto, voda ce
ispuniti prostor izmedu cestica,
postotak kisika ce biti umanjen i uslovi
ce postati anaerobni; Gotovi kompost je rahli i crne boje. Prije
Hranljive tvari ugljik, azot, fosfor, upotrebe ga treba prosijati. Koristi se kao
kalij. Narocito je vaan odnos ugljika i vrijedan hranljivi dodatak u batama ili za
azota (C : N); sobno cvijee jer posjeduje sve to je
Temperatura - unutar kompostita potrebno za razvoj biljaka.
temperatura dostie i do 700 C. Visoke
temperature imaju dezinfekcijski
ucinak;
Vrijednost pH - optimalne vrijednosti
su od 6.0 do 9.0. I pH vrijednost ima
dezinfekcijski ucinak i podlona je
promjenama.

Biootpad je mogue prikupljati

organizovano postavljanjem smeih
posuda na javnim povrinama blizu veih
stambenih objekata, restorana, trnica i sl.
U tom sluaju treba znati ta se moe
odloiti u takve posude. U posudu za
biootpad odlaemo: travu, tanko granje,
Jedan od kunih kompostera koji se mogu nabaviti u inostranim trgovinama lie, uvelo cvijee, ostatke voa i povra,
ostatke hljeba, ljuske od jaja, talog kafe,
piljevinu, papirnate maramice. U posude za
biootpad ne odlaemo: ostatke mesa, kosti,
pepeo, novine i sl. Biootpad iz posuda se
Odvajanjem biootpada koliina doprema do veih kompostana, a gotov
kunog otpada se smanjuje za kompost se prodaje na tritu po povoljnim
jednu treinu cijenama.

17
 ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA

METALI

eljezo, aluminij, bakar, elik i drugi

metali su posebno vrijedne vrste otpada
jer spadaju u neobnovljive prirodne
resurse. Odvojenim prikupljanjem
metalnog otpada tedi se i energija.
Veinu metala je mogue preraditi.
Naprimjer, limenke (doze) za pie i
konzerve su veinom od aluminija.
Aluminijske doze se dobro prerauju u
proizvodnji aluminija.

1 kg aluminija u reciklai mijenja: Staro eljezo je kvalitetna sirovina za

8 kg boksita
4 kg hemijskih preparata
14 kVh elektrine energije
Osim toga, tedi se i prostor na depo-
niji.
U BiH postoji kakvo-takvo trite
sirovina, iako nedostaje berza otpada.
Cijena 1 kg starog aluminija kree se
izme?u 1 KM i 1,5 KM. Proizvodnjom
novog od starog alumija umjesto od
boksita utedi se i do 95% energije.
Aluminij se moe prodati na mnogim
mjestima gdje se otkupljuju sirovine
(stari metali).
proizvodnju elika. Ponovno koriteni
eljezni otpad zamjenjuje potrebu za
sirovinom u proizvodnji sirovog eljeza u
visokim peima. Proizvedeni reciklirani
elik se koristi za izradu autokaroserija,
elinih nosaa ili dijelova motora. Od
otpadnih limenki za osvjeavajue napitke
mogu reciklaom nastati metalni dijelovi
maine za ve ili dijelovi za automobil.
Otpadni bakar je veoma traena sirovina.
tetno je za okoli spaljivati plastinu
izolaciju na otpadnim elektrinim
kablovima. Prilikom sakupljanja radi
reciklae izolaciju sa kablova treba
mehaniki skinuti.

18

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA
OPASNI OTPAD
Neke vrste otpada koje nastaju u
svakom domacinstvu su opasne i za
ljudsko zdravlje i za okoli. Stare
baterije, ulja, akumulatori, antifriz,
boje i lakovi, lijekovi, a cesto i
ambalaa u kojima su bili upakovani
predstavljaju opasni otpad koji ne bi
trebalo odlagati u uobicajene posude
za smece ili bacati u kanalizaciju.
Opasni otpad u svakodnevnom ivotu
Pogotovo je opasno odlagati takav
otpad u prirodu. Samo jedna kap
otpadnog motornog ulja zagadi jedan
kubni metar vode. Opasni otpad je u
stvari svaki otpad koji ima neko od ovih
svojstava: eksplozivnost, reaktivnost,
zapaljivost, nadraljivost, toksicnost,
ekotoksicnost, tetnost, infektivnost,
kancerogenost, teratogenost, svojstvo
nagrizanja i svojstvo otputanja
otrovnih plinova hemijskom reakcijom
ili biolokom razgradnjom. Ove osobine
mogu da imaju komunalni,
industrijski, gradevinski, ambalani i
drugi otpad.
ta treba znati o otpadu?
Neodgovorno odloen opasni otpad
U Kantonu Sarajevo je
2002. godine usvojena
Strategija upravljanja
industrijskim i spe-
cijalnim otpadom.
U okviru strategije
izraeni su vani
dokumenti:
Registar industrijskog i specijalnog otpada,
Lista klasifikacije opasnog otpada, Lista
opasnog otpada utvrdena Bazelskom
konvencijom itd. Prikupljeni su i podaci o
industrijskom i specijalnom otpadu u
Kantonu Sarajevo.
Pojedine vrste opasnog otpada bi se trebale
moi vratiti u trgovine gdje su ti proizvodi i
kupljeni. Za veinu ostalog opasnog otpada
moraju postojati mjesta za sakupljanje
(recikla na dvorita). Skladitenje,
transport i postupanje sa tom vrstom
otpada odre?uju precizni zakonski propisi!
19
 ta treba znati o otpadu?
ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA
Oznaavanje proizvoda koji sadre
opasne i otrovne tvari zakonska je
obaveza. Za to postoje znakovi
opasnosti, upozorenja i obavijesti.
Znakovi opasnosti obino su crne boje na
crvenoj, narandastoj ili slinoj podlozi.
Zapaljivost je osobina
opasnih materija koje se
pri normalnom pritisku i
normalnoj temperaturi
mogu lako ili tee zapaliti,
uzrokovati poar ili
potpomoi gorenje.
Mjere opreza : predmete drati dalje od
otvorenog plamena, iskrenja i izvora
toplote.
Eksplozivne su opasne
materije koje
eksplodiraju pod
uticajem plamena ili
drugih izvora toplote, ili
EKSPLOZIVNO usljed promjene pritiska
i pri udarcu.
Mjere opreza: izbjegavanje udaraca,
trenja, iskrenja, vatre, toplote.
Opasne materije koje
mogu uzrokovati smrt
ili ozbiljna oteenja specijalnom i opasnom otpadu je nedavni
zdravlja prema
zakonu su razvrstane
u jake otrove,
OTROV odnosno otrove.
Panju treba posvetiti mutagenosti i
slinim pojavama opasnim po zdravlje
(kancerogenost, teratogenost i slino).
Mjere opreza: izbjegavati dodir sa
ljudskim tijelom, ak i udisanje pare.
20
Opasne materije sa
trenutnim ili trajnim
tetnim djelovanjem na
zdravlje koje mogu
TETNO PO uzrokovati trajne tetne
ZDRAVLJE
posljedice.
Panju treba posvetiti alergijskim
reakcijama i slinim pojavama opasnim po
zdravlje (kancerogenost).
U Strategiji upravljanja industrijskim i
specijalnim otpadom, koju je pripremilo
Ministarstvo prostornog ure? enja i
zatite okolia Kantona Sarajevo, opasni
otpad se prema svojim osobinama dijeli
na:
-TOKSIAN otpad koji mo e pro-
uzrokovati oteenjaili smrt ivih bia;
-OPASAN/specijalan otpad sa razliitim
osobinama kao to su: eksplozivnost,
reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje,
nadraljivost, tetnost, infektivnost,
kancerogenost, ekotoksinost,
teratogenost, mutagenost;
-BOLNIKI otpad koji moe izazvati
infekciju jer je na razne naine zaga?en.
Pozitivan primjer pravilnog odnosa prema
potez firme INA koja je na svojim
benzinskim pumpama postavila
kontejnere za odlaganje ambalae od
motornih ulja i ostalog opasnog i
specijalnog otpada koji nastaje od
proizvoda koje oni prodaju.
U Kantonu Sarajevo postoji inicijativa da
se pone sa posebnim prikupljanjem
specijalnog i opasnog otpada iz
domainstava.
U evropskim zemljama proizvo? ai
baterija omoguavaju da se stari i
potroeni proizvodi pri kupovini novih
vrate kako bi se reciklirali i pravilno
odloili.

UPRAVLJANJE OTPADOM
U posljednjih nekoliko godina na pod-
ruju Kantona Sarajevo ura?ene su
mnoge stvari u pravcu uvo?enja sistema
pravilnog upravljanja otpadom iz
industrije i domainstava.
Prvi i najznaajniji je svakako sanacija i
ure?enje komunalne deponije otpada.
Uz investiciju od preko 6,5 miliona US$,
sarajevska deponija je pretvorena u
prvu sanitarnu deponiju u Bosni i
Hercegovini.
SARAJEVSKA DEPONIJA KOMUNALNOG OTPADA
Uz podrku
Ministarstva prostor-
nog uredenja i zatite
okolia Kantona Sara-
jevo, organizacija
Ekotim je prilagodila
zabavno-edukativni
materijal pod nazivom
Reciklograd. Tokom 2004, ova igrica
je distribuirana ekolokim i informatic-
kim sekcijama osnovnih kola u Kantonu
Sarajevo.
Osim ovoga, organizacija
Ek oti m u sa ra d n ji sa
UNDP/UNV je pripremila
brouru o recikliranju papira
koja je tampana u 8000
primjeraka i distribuirana
ucenicima osnovnih kola.
ta treba znati o otpadu?
Znaajan pomak u
uspostavljanju sistema
upravljanja otpadom
predstavlja i Strategija
upravljanja industrijskim i
specijalnim otpadom u
Kantonu Sarajevo,
usvojena 2002 godine.
Veliki korak naprijed uinjen je i pilot
projektom odvojenog sakupljanja otpada
na mjestu nastanka sa nekoliko lokacija u
Sarajevu. Ovim projektom u poetku su
obuhvaeni nasel je Luani, ulic a
Skendera Kulenovia i jedan broj
sarajevskih osnovnih kola.
Nakon uvodenja sistema odvojenog
sakupljanja otpada na nekoliko lokacija u
Sarajevu, KJKP Rad je na podrucju
mjesne zajednice Cengic Vila I otvorilo
pet reciklanih punktova za sakupljanje
otpadnog papira i kartona, te PET
ambalae i limenki. Projektom odvojenog
sakupljanja i iskoritavanja otpada
obuhvaceno je i naselje Dobrinja, a
namjera Ministarstva prostornog uredenja
i zatite okolia je da se projekt proiri na
cijelo podrucje Kantona Sarajevo.
Na prostoru Sanitarne deponije u
Smiljevicima u planu je uvodenje i tzv.
sekundarne reciklae. To znaci da bi se u
skoroj buducnosti na deponiji vrilo
odvajanje pojedinih vrsta otpada. Iz
pomijeanog kucnog otpada kakav stie na
deponiju, uz pomoc specijalnog
postrojenja izdvajao bi se korisni otpad.
21
 ta treba znati o otpadu?
OSNOVNI POJMOVI U VEZI SA OTPADOM
Ekologija
Ekologija je nauka koja se bavi
prouavanjem odnosa izmeu ivih bia i
okoline. Rije ekologija nastala je od
grkih rijei: oikos = kua, dom, stanite i
logos = rije, govor, znanje.
Ekosistem
Cjelovit sistem odnosa biljnih i
ivotinjskih vrsta i stanita.
Herbicidi
Hemijske tvari koje se upotrebljavaju za
unitenje korova
Insekticidi
Hemijske tvari koje se upotrebljavaju za
unitenje insekata.
Izbjegavanje otpada
Skup postupaka kojima se prilikom
nastanka pojedinih proizvoda vodi rauna
da se stvara to manje otpada, da
proizvod to due traje, da ima to manje
ambalae i da se moe reciklirati.
Kompostiranje
Proces razgradnje i pretvaranja
organskog otpada u kompost ( humus).
Kruenje tvari
Procesi u prirodi koji se stalno
ponavljaju. Naprimjer: kruni tok vode,
kruni tok lia, prehrambeni lanac,
kruenje kisika, ugljika, duika.
Metalni otpad
Odbaeni proizvodi od metala pogodni su
za preradu kao sekundarne sirovine.
Mutagenost
Pojam oznaava prirodno nastalu ili
vjetaki proizvedenu promjenu
nasljednih osobina organizma.
22
Naknada za odvoz smea
Iznos koji se mora platiti za odvoz kunog
smea na odlagalite.
Neobnovljivi izvori
Prirodni izvori koji su rezultat geolokih
procesa dugih milione godina. Naprimjer:
rude, minerali, fosilna goriva (nafta,
plin, ugalj itd.)
Obnovljivi izvori
Prirodni izvori koji se obnavljaju prirodnim
nainom. Mogu biti biljnog i ivotinjskog
porijekla.
Okolina
Prirodno okruenje (zrak, tlo, voda, klima
biljni i ivotinjski svijet i ovjek), kao i
okruenje to ga je stvorio ovjek
(gradovi, sela i ukupna materijalna
kultura).
Opasno
Sve to sadri sastojke koji mogu
uzrokovati trenutne ili trajne tetne
posljedice po zdravlje.
Organski otpad
Otpad organskog porijekla: otpalo lie,
ostaci trave, ostaci hrane i sl.
Otpad
Odbaena stvar koja se vie ne
upotrebljava, odnosno neupotrebljiva je u
prvobitnom obliku. Otpad je svaka stvar ili
tvar koje se vlasnik rijeio (odloio), eli
se ili mora rijeiti (odloiti). Otpad za
koritenje je onaj otpad koji e se
iskoristiti, a otpad koji se nee iskoristiti je
otpad za odstranjivanje (odlaganje).
Opasni otpad
Svaki otpad koji ima jednu ili vie
karakteristika koji prouzrokuju opasnost
po zdravlje ljudi i okoli zbog svog
porijekla, sastava ili koncentracije, kao i
onaj otpad koji je naveden u listi otpada
kao opasni.
 ta treba znati o otpadu?

Papir
Proizvodi se prepletanjem vlakana
uglavnom biljnog i ivotinjskog
porijekla. Zbog uvanja prirodnih
resursa (drveta), otpadni papir sve vie
dobiva na vanosti.
Pesticidi
Hemijske tvari koje se upotrebljavaju za
unitavanjetetoinai korova.
Ponovna upotreba
Viekratna upotreba proizvoda u istom
obliku i za istu ili razliitu namjenu.
Primjer: staklene boce i tegle.
Potrono
Potrono je sve to je predvi?eno i
napravljeno za jednokratnu upotrebu ili
za ogranieno vremensko razdoblje.
Spalionica
Postrojenje za kontrolisano spaljivanje
smea i otpada. Na taj nain se smanjuje
volumen i teina otpada, a mogue je na
taj nai proizvoditi i elektrinu
energiju.
Trajno
Sve to moe izdrati dugotrajnu
upotrebu, troenje , naprezanje i
slino.
Upravljanje otpadom
E k o n o m s k i i e k o l o k i r a z u m n o
upravljanje tokom otpada od njegovog
nastanka, sakupljanja, prevoza,
iskoritavanja i obrade do konanog
odlaganja uz zakonsku odgovornost i
obavezu smanjivanja otpada.

Procjedna voda Kuni komposter

Voda koja se procijedi kroz sadraj
odlagalita ili smetljita i moe zagaditi Ukoliko imate prostor u dvoritu, prema
podzemne i povrinske vode. priloenoj emi moete napraviti kuni
komposter za otpad koji vam moe
Reciklaa sluiti i kao ukras u dvoritu i kao mjesto
Postupak sakupljanja odbaenih za odlaganje kunog organskog otpada.
proizvoda, razvrstavanje i njihovo
pretvaranje u nove materijale za izradu
novih proizvoda sline ili iste namjene.

Sanitarno odlagalite
Posebno ure?en prostor, izgra?en i
opremljen za trajno, kontrolisano,
organizovano i sigurno odlaganje otpada
(smea). Nepropusni slojevi folije i gline
onemoguavaju prodor procjednih voda
u podzemne vode. Sistem skupljanja
procjednih voda doputa njihovu
kontrolu. Plinovi koji se stvaraju u
dubini odlagalita odvode se u posebno
postrojenje.

Smetljite
Otvoreno, neure? eno odlagalite
smea, sa puno tetnih posljedica po
okolinu i zdravlje ovjeka.
23