SEX NA EX

Prirunik za javno zagovaranje u podruju seksualnih prava mladih

IMPRESUM

autorice/autor: anka kekez, nataa bijeli, natko gere, sanja cesar, vedrana koba

urednica: sanja cesar

Zahvaljujemo na suradnji Anamariji Soo i Silvi Rukavina

izdavaice: cesi

za izdavaice: sanja cesar

lektura i korektura: antonija filipeti

grafiko oblikovanje: bestias

tisak: bestias

naklada: 500 primjeraka

Besplatno

kontakt-adresa: cesi,
nova cesta 4
10 000 zagreb
tel. +385 1 2422 800
fax: +385 1 2422 801
e-mail: cesi@zamir.net
www.cesi.hr
www.sezamweb.net

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovor-
nost CESI-ja i ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita Europske unije.
Delegacija Europske komisije u RH | Trg rtava faizma 6, 10000 Zagreb | Tel. +385 (0) 1 4896 500
Fax. +385 (0) 1 4896 555 | E-mail: delegation-croatia@ec.europa.eu | www.delhrv.ec.europa.eu

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne isveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 707552
ISBN 978-953-7203-15-3
Sadraj
uvod 5

Poglavlje I 7
seksualnost kao ljudsko pravo 7

1. Pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju utemeljen na ljudskim pravima 8

2. to je s Hrvatskom - potreba za informacijama, edukacijom, uslugama i servisima 10
3. to postoji? 14
3.1. Seksualna edukacija i informiranje 14
3.1.1. Postojei sadraji u kolama 14
3.1.2. Izvannastavni programi koji se provode u kolama 16
3.1.3. Iskustva iz zemalja Europske unije 22
3.2. Servisi i usluge 27
3.2.1. Savjetovalita za reproduktivno i seksualno zdravlje 27
3.2.2. Zdravstveni servisi i usluge - dostupnost kontracepcije i zatita od spolno prenosivih infekcija 31
3.2.3. Neeljena trudnoa i pobaaj 33
3.2.4. Iskustva iz Europske unije 35

Poglavlje II
javne politike i seksualnost mladih 37

1. Definiranje politike seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava 38

2. Pregled meunarodne regulative 40
3. Pregled nacionalnog policy okvira 43
3.1. Edukacija i informiranje 43
3.2. Savjetovalita i centri 45
3.3. Preventivni i zdravstveni servisi 47
3.4. Mjere za osiguranje provedbe opisanih instrumenata 48

Poglavlje III
pozicija i opozicija 49

1. Za to se zalaemo: preporuke za unapreenje seksualnog i reproduktivnog prava te zdravlja mladih u RH 50

2. Argumenti opozicije i kako na njih odgovoriti 54

Poglavlje iv
kako zagovarati 61

1. Zagovaranje unapreenja seksualnog zdravlja i prava mladih 62

1.1. Odakle poeti? 63
1.2. Zajedno smo jai/e... graenje mrea/koalicija 68
1.3. Kome se obraamo zagovarakom kampanjom? 72
2. Sudionici politike seksualnog i reproduktivnog zdravlja te prava mladih 75
Opis projekta
Opis projekta

Uvod 5

Ovaj prirunik osigurava ''alat'' kojim se mogu unaprijediti seksualna prava i

zdravlje mladih. Kad govorimo o mladima, koristimo se definicijom Svjetske
zdravstvene organizacije i Generalne skuptine UN-a, koji u tu skupinu ubrajaju
osobe u dobi od 15 do 24 godine.
Osnovna polazita kojima smo se rukovodile/i u pisanju prirunika su da je
seksualnost normalan dio adolescentskog razvoja te da je nuno uvaiti inje-
nicu kako mlade seksualnost zanima i kako e biti seksualno aktivni/e. Stoga
zauzimamo pragmatian pristup tom pitanju i usmjeravamo se vie na potrebu
za edukacijom i osnaivanjem za odgovorno ponaanje nego na sprjeavanje
mladih da postanu seksualno aktivni/e. Pristup seksualnom i reproduktivnom
zdravlju utemeljen je na ljudskim pravima, a nuni su puna ukljuenost te
sudjelovanje mladih, slobodan pristup povjerljivim i dostupnim uslugama u
podruju seksualnog i reproduktivnog zdravlja te stvaranje otvorenog i sigur-
nog prostora i naina za uenje te informiranje o pitanjima seksualnosti.
Europska unija jasno je izrazila stajalite o seksualnoj edukaciji mladih.
Rana, obavezna i sveobuhvatna edukacija o seksualnom i reproduktivnom
zdravlju sprjeava irenje HIV infekcije, smanjuje irenje i uestalost ostalih
spolno prenosivih infekcija, smanjuje adolescentsku trudnou i stope pobaaja,
smanjuje pojavu seksualnog nasilja i eksploatacije, kao i rodne diskriminacije.
Europska unija osuuje zemlje koje i dalje pasivnou ili ak tetnim neistinitim
programima izlau mlade rizicima.
Hrvatska ima tradiciju zalaganja pojedinih osoba i grupa za poboljanje
seksualnog i reproduktivnog zdravlja te brige o mladima. Paralelno s tim po-
stoji pasivnost i nedostatak sluha donositelja odluka, koji zaustavljaju uvoenje
modernih programa seksualne edukacije te osiguravanja usluga i servisa prila-
goenih potrebama mladih.
Odrasli, pa tako i donositelji odluka, nemaju jasnu sliku o ivotima mladih
te ne uvaavaju njihove probleme i potrebe. Vrijednosti, miljenja i ponaanja
 se mijenjaju, tako da mogu postojati razlike meu generacijama. Stoga je ne-
6
ophodno ukljuiti mlade razliitog socio-ekonomskog statusa u razvoj, pro-
voenje i praenje javnih politika vezanih uz seksualna i reproduktivna prava
te zdravlje. Time emo osigurati da politike odgovaraju na njihove stvarne
potrebe i elje. Vano je da politika potuje razliitosti koje postoje u skupini
mladih, da im osigura informacije u skladu s njihovom dobi i podrava ih u
odgovornom ponaanju te zdravim izborima i odlukama.
U drutvu jo uvijek prevladavaju dvostruki standardi, osobito kad je rije
o seksualnosti mladia i djevojaka, njihovoj slobodi u donoenju odluka i pri-
hvatljivom seksualnom ponaanju.
Mnogobrojna svjetska istraivanja, izmeu ostalih i CESI-jevo istraivanje
adolescentske seksualnosti u RH (Hodi, Bijeli, 2003.), utvrdila su da stereo-
tipne rodne uloge doprinose riziku u seksualnom ponaanju mladih, a posebna
pozornost kategoriji roda te njezinu utjecaju na seksualnost posveena je i u
dokumentima WHO-a, UNDP-a te UNAIDS-a.
Rodni stereotipi, koji osnauju i podravaju rodnu neravnopravnost, odra-
avaju se u seksualnom ponaanju mladih u nejednakim odnosima moi,
koji u konanici dovode do rizinog seksualnog ponaanja. Rodni stereotipi
i oekivanja pridaju veu koliinu moi mladiima u odnosima te im osigu-
ravaju privilegiran poloaj istodobno odriui mo djevojkama i stavljajui
ih u podreeni poloaj, koji se manifestira kao nedostatak kontrole nad sek-
sualnom aktivnou i sposobnosti da se zatite od rizika. Stoga se kao zaklju-
ak namee injenica da stereotipne rodne uloge pridonose veem riziku u
seksualnom ponaanju.
Nuno je u programe ukljuiti rodnu perspektivu, koja prepoznaje i uva-
ava razliite potrebe mladia i djevojaka te dovodi do stvaranja politika koje
pruaju podrku i osiguravaju jednaku korist i rezultate za djevojke i mladie.
Politike seksualnog zdravlja i prava mladih mogu imati vanu ulogu potiui
pozitivan odnos prema seksualnosti i rodnoj ravnopravnosti, preispitujui ste-
reotipne rodne uloge te promovirajui dijalog i otvorenu komunikaciju izmeu
mladia i djevojaka.
POGLAVLJE I
Poglavlje i

SEKSUALNOST
KAO LJUDSKO
PRAVO
Nataa Bijeli, Natko Gere, Sanja Cesar
8 1. Pristup seksualnom
i reproduktivnom zdravlju
utemeljen na ljudskim pravima
Pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju utemeljen na ljudskim pravima
podrazumijeva promoviranje zatite, osnaivanja i ravnopravnosti svih mladih
ljudi, u svim aspektima njihova seksualnog ivota. U osnovi, to je pristup sek-
sualnom i reproduktivnom zdravlju utemeljen na meunarodno dogovorenim i
priznatim ljudskim pravima. Ovaj pristup prepoznaje mlade kao seksualna bia
koja imaju pravo na informaciju, edukaciju, zdravstvene servise prilagoene
njihovim potrebama, zatitu i participaciju u donoenju odluka.
Reproduktivna prava obuhvaaju ljudska prava svih parova i pojedinaca/
pojedinki da slobodno i odgovorno odluuju o broju i vremenu raanja svoje
djece te prava pristupa informacijama i metodama koje im to omoguavaju,
kao i pravo da donose odluke o vlastitoj reprodukciji osloboeni diskrimina-
cije, prisile i nasilja. Promoviranje odgovornoga koritenja ovih prava za sve
mora biti osnovom Vladine i drutvene politike te programa koji se odnose na
reproduktivna prava, ukljuujui planiranje obitelji.
Deklaracija o seksualnim pravima1 prihvaena je na 14. Svjetskom sekso-
lokom kongresu u Hong Kongu 1999. godine.
Seksualna prava su univerzalna ljudska prava, zasnovana na slobodi, dosto-
janstvu i jednakosti svih ljudskih bia. Budui da je zdravlje osnovno ljudsko
pravo, tako i seksualno zdravlje mora biti osnovno ljudsko pravo. Kako bi se
osiguralo da ljudska bia i drutva razvijaju zdravu seksualnost, sljedea sek-
sualna prava moraju biti prepoznata, promicana, potovana i zatiena svim
sredstvima i u svim drutvima. Seksualno zdravlje je rezultat okruenja koje
prepoznaje, potuje i primjenjuje seksualna prava.
1. Pravo na seksualnu slobodu. Seksualna sloboda obuhvaa mogunost
potpunog izraavanja osobnih seksualnih potencijala. To, dakako,
iskljuuje sve vrste seksualne prisile, eksploatacije i zlostavljanja, bilo
kada i u bilo kojoj situaciji.

1. http://zenskasoba.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=39&Itemid=34
2. Pravo na seksualnu autonomiju, seksualni integritet i tjelesnu sigurnost.
9
Ovo pravo ukljuuje sposobnost donoenja samostalnih odluka o
vlastitom seksualnom ivotu unutar konteksta osobne i drutvene etike.
Isto tako, obuhvaa kontrolu vlastitog tijela i uivanje u vlastitom tijelu
slobodno od zlostavljanja, sakaenja i nasilja svake vrste.
3. Pravo na seksualnu privatnost. Pravo na seksualnu privatnost ukljuuje
pravo na vlastite intimne odluke i ponaanja, sve dok se njima ne
ugroavaju seksualna prava drugih.
4. Pravo na seksualnu jednakost. Odnosi se na slobodu od svih vrsta diskrimi-
nacije, bez obzira na spol, rod, seksualnu orijentaciju, dob, rasu, drutvenu
klasu, vjeru te fiziku ili emocionalnu razliitost.
5. Pravo na seksualni uitak. Seksualni uitak, ukljuujui autoerotizam,
izvor je fizike, psihike, intelektualne i duhovne dobrobiti.
6. Pravo na emocionalno seksualno izraavanje. Seksualno izraavanje jest
vie od erotskog uitka ili seksualnog ina. Svatko ima pravo izraavati svoju
seksualnost putem komunikacije, dodira, emocionalnog izraavanja i ljubavi.
7. Pravo na slobodu seksualnog udruivanja. Rije je o mogunosti
sklapanja ili nesklapanja braka, rastave i uspostavljanja drugih oblika
odgovornih seksualnih zajednica.
8. Pravo na slobodne i odgovorne reproduktivne izbore. Obuhvaa pravo
na odluivanje o roditeljstvu, broju djece, dobnoj razlici meu djecom te
pravo slobodnog pristupa sredstvima kontrole i reguliranja plodnosti.
9. Pravo na seksualnu informaciju temeljenu na znanstvenom istraivanju.
Ovo pravo podrazumijeva da seksualna informacija treba nastati u proce-
su nesmetanog i etinog znanstvenog istraivanja te da, na odgovarajue
naine, treba biti diseminirana na svim drutvenim razinama.
10. Pravo na sveobuhvatno obrazovanje o seksualnosti. Obrazovanje o
seksualnosti jest cjeloivotni proces, koji poinje od roenja, i treba
ukljuivati sve drutvene institucije.
11. Pravo na zatitu seksualnog zdravlja. Zatita seksualnog zdravlja treba
biti dostupna i za prevenciju i za tretman seksualnih nedoumica, prob-
lema i poremeaja svih vrsta.
10 2. to je s Hrvatskom
- potreba za informacijama,
edukacijom, uslugama i servisima
Ljudska seksualnost je oduvijek bila predmet regulacije razliitih drutvenih
aktera - od Crkve pa sve do drave. Jedan od najglasnijih i najaktivnijih dru-
tvenih aktera u RH, kad je rije o seksualnosti, svakako je Katolika crkva. U
Republici Hrvatskoj, prema popisu stanovnitva iz 2001. godine, 88% popu-
lacije izjasnilo se kao katolici/katolkinje. Velik problem u naem drutvu je
golem utjecaj koji Katolika crkva vri na politike strukture, kako bi ostvarila
vlastite interese, pa tako i na zakone te politike vezane uz seksualnost i repro-
duktivno zdravlje.
Posljednja istraivanja evidentirala su poveanu religioznost meu mladi-
ma. Na razini vrijednosti, mladi koji sebe smatraju religioznima imaju suprotna
stajalita o seksualnosti od onih koje zastupaju njihova vjera i Crkva. Za veinu
religioznih mladih predbrani seksualni odnosi su prihvatljivi, velik dio njih
rabi kontracepciju, mnogi odobravaju abortus te se protive diskriminaciji ho-
moseksualaca, prihvatljiv im je razvod braka, kao i veze s osobama koje su u
braku, raanje izvanbrane djece i ivot u izvanbranoj zajednici (Marinovi
Jerolimov, 2002.).
Prema posljednjem popisu stanovnitva 2001. godine u Hrvatskoj, vidljivo
je smanjenje stanovnitva u svim dobnim skupinama znaajnim za reproduk-
ciju. U raspravama se esto kao argument za ograniavanje reproduktivnih
prava spominje ubrzano starenje stanovnitva i proces depopulacije. Pitanje
pada nataliteta te uz to vezan problem smanjenja radne snage i ekonomske
nestabilnosti nastoje se rijeiti ogranienjem prava na pobaaj i smanjenom
dostupnou kontracepcije.
Primjer Poljske, u kojoj je prisutno konstantno smanjenje nataliteta, a koja
ima jedan od najrestriktivnijih zakona o pobaaju u Europi, pokazuje da to nije
dobra strategija. S druge strane, vedska, u kojoj je osigurana sveobuhvatna
seksualna edukacija, kao i pristup servisima te uslugama, ima jedan od najveih
prirodnih prirasta u Europi.
 U Hrvatskoj je granica starosne dobi u kojoj se seksualni odnos smatra le-
11
galnim 14 godina, odnosno osoba mlaa od te dobi nije sposobna i dovoljno
zrela procijeniti rizike i posljedice ulaska u spolni odnos, pa se sankcioniraju
punoljetne osobe koje ulaze u takve odnose iako su oni sporazumni i bez prisile.
Minimalna dobna granica u kojoj osoba moe stupiti u brak u Hrvatskoj iznosi 16
godina, pa je pravobraniteljica za djecu pokrenula inicijativu za pomicanje dobne
granice za legalni seksualni odnos na 16 godina. Kaznenog progona bile bi izuzete
osobe koje nisu starije od 21 godinu i koje imaju spolni odnos s maloljetnicima u
dobi izmeu 14 i 16 godina jer je rije o odnosu izmeu vrnjaka/vrnjakinja.
Prema rezultatima istraivanja, prosjena dob stupanja u seksualne odnose je
17 godina za djevojke i 16 godina za mladie (tampar i Beluhan, 1990.; Grui-
Korain, Depina, Beluhan, 1993.) ili, prema nekim istraivanjima, 17 godina za
oba spola (tulhofer, Graham, Boievi, Kufrin, Ajdukovi, 2007.).
Istraivanje iz 2007. godine na 595 uenika/ca drugog razreda srednje kole
u Primorsko-goranskoj upaniji pokazalo je da je seksualno iskusno 27% djevo-
jaka i 33% mladia. Veina mladih je prvi seksualni odnos imala sa 16 godina.
Djevojke ee stupaju u seksualni odnos sa starijim partnerom (63%). to se
tie upotrebe kontracepcije, 69% mladih rabi kondom, 11% pilule, a gotovo 20%
seksualno aktivnih adolescenata/ica ne koristi se nikakvom zatitom. Kondom
pri prvom seksualnom odnosu rabilo je 43% seksualno aktivnih adolescenata/
ica. to se tie znanja o seksualnosti, bilo je 59% tonih odgovora o trajanju
menstrualnog ciklusa. Nadalje, 52% ispitanika/ca poznaje informacije o plodno-
sti ene, 33% uenika/ca tono je prepoznalo spolno prenosive infekcije, meu
razliitim navedenim infekcijama, 84% mladih je tono odgovorilo da kondom
titi od SPI-ja i od trudnoe, a 92% je pokazalo znanje o karakteristikama i ko-
ritenju kondoma. Mladi su iskazali i velik interes za seksualnu edukaciju, pa se
tako 92% uenika/ca izjasnilo za suvremeno i znanstveno utemeljen seksualni
odgoj (Dabo, Malatestini, Jankovi, Bolf-Malovi, Kosanovi, 2008.).
Rezultati sistematskih pregleda studentske populacije u ak. godini 2005/06.
pokazali su kako je 72% mladia i 65% djevojaka imalo seksualne odnose, uz
prosjenu dob stupanja u odnose sa 17 godina za oba spola, meutim, ak 48%
spolno aktivnih djevojaka nije posjetilo ginekologa. Od onih koji su seksualno
aktivni/e, 19% mladia i 27% djevojaka priznalo je kako kondom rabi rijetko ili
su na njega posve zaboravili. (Kuzman, Pejnovi-Franeli, Pavi-imetin).
 Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake
12
godine rodi oko 2000 djevojaka u dobi od 15 do 19 godina te sedam maloljet-
nicamlaih od15 godina. U dobi ispod 14 godina ima od 1 do 2 poroaja na
godinu. Od 4733 legalnih pobaaja, u 414 sluajeva bila je rije o trudnoi dje-
vojaka u dobi od 14 do 19 godina. U HZZJZ-u istiu kako broj maloljetnikih
trudnoa i pobaaja ne raste, no ne dolazi ni do njihova smanjenja. Budui da
se namjerni prekidi trudnoe mogu obavljati samo u ovlatenim zdravstvenim
ustanovama, slubeni podaci potjeu iskljuivo iz njih. Podaci o broju namjer-
nih pobaaja iz privatnih ginekolokih ordinacija su nedostupni.
to se tie znanja o seksualnosti, podaci istraivanja (tulhofer, Anteri, lo-
sar, 2004.) upuuju na to da u razdoblju izmeu dva mjerenja (1998-2003.) nije
dolo do porasta informiranosti o ljudskoj seksualnosti meu novoupisanim
studentima/cama Sveuilita u Zagrebu, ve upravo suprotno, seksualna pi-
smenost se smanjila.
CESI-jevo istraivanje o adolescentskoj seksualnosti na oko 1000 mladih u
dobi od 15 do 18 godina u RH, provedeno 2000-2002. godine, pokazuje da je
polovina mladia i treina djevojaka imala seksualni odnos. Za djevojke, prvo
seksualno iskustvo dogaa se u okviru stalne veze, za razliku od mladia, koji to
iskustvo doivljavaju u okviru veze za jednu no, esto konzumirajui alkohol
i droge neposredno prije. Meutim, vie mladia nego djevojaka izjavljuje da
su rabili kondom tijekom prvog seksualnog odnosa. Djevojke su, vie nego
mladii, sklonije razgovoru o upotrebi kondoma i vanosti sigurnog seksa, a
u okviru stalne veze sklonije su prakticiranju prekinutog snoaja. Mladi koji
vie razgovaraju o upotrebi kondoma s partnerom/icom skloniji su koritenju
istoga. 48% mladia i 36% djevojaka izjavljuje da uvijek rabi kondom. Najei
razlozi mladia za nekoritenje kondoma u stalnoj vezi ukljuuju: povjerenje,
vei uitak bez kondoma i prakticiranje prekinutog snoaja, a djevojke navode
sljedee razloge: povjerenje u partnera, zbog deka, pretpostavka o zajednikoj
budunosti - braku, djeci (Hodi, Bijeli, 2003.).
Da se situacija (sama od sebe bez ikakvih intervencija) nije promijenila,
nabolje ilustriraju i podaci istraivanja iz 90-ih godina koji su vrlo slini ranije
navedenim podacima istraivanja provedenih 10 godina poslije. Istraivanje
iz 1997. godine provedeno na srednjokolcima/kama u Zagrebu pokazalo je
da samo 48% djevojaka i 40% mladia redovito upotrebljava neki oblik kon-
tracepcije. Istodobno, 22% adolescenata/ica nije rabilo kontracepciju tijekom
13
posljednjega seksualnog odnosa, 16% ih je primjenjivalo nepouzdane metode
(prekinuti snoaj i prirodne metode), 48% ih je rabilo kondom a samo 6%
adolescentica je uzimalo pilule (Hirl-Heej, tulhofer, 2000.).
14 3. to postoji?
3.1. seksualna edukacija i informiranje

3.1.1 Postojei sadraji u kolama

Sadraji u osnovnim i srednjim kolama koji se odnose na seksualno i repro-

duktivno zdravlje su nedovoljni i nezadovoljavajui, sadravaju ak netone
informacije, i diskriminatorna stajalita ili stajalita suprotna domaem i me-
unarodnom zakonodavstvu. Maksimalan broj sati tijekom itavog osnovno-
kolskog i srednjokolskog obrazovanja posveen seksualnom i reproduktivnom
zdravlju obuhvaa oko 42 kolska sata. U osnovnoj koli broj sati posveen ovoj
temi iznosi 9 sati na godinu u drugom razredu, 3 sata u etvrtom razredu, 5
sati u petom razredu i 10-11 sati u osmom razredu.
U srednjoj koli ukupno je 14 sati posveeno ovoj temi u treem razredu.
Stvaran broj sati posveen seksualnom i reproduktivnom zdravlju je i manji
od 42 sata zato to u tu satnicu ulaze i teme poput osobne higijene, prehrane
i fizike aktivnosti.
U predmetu Priroda i drutvo u petom razredu osnovne kole obrauje
se tema ljudskog tijela, a u okviru toga uenici/e dobivaju i osnovne informa-
cije o grai te funkcioniranju enskih i mukih reproduktivnih organa. Nakon
toga, tek u osmom razredu osnovne kole, u programu biologije, ponovno se,
u okviru izuavanja grae ljudskog tijela, dotiu u jednoj ili dvije lekcije iste
teme uz dodatak i ture informacije o najeim spolno prenosivim infekcijama,
planiranju obitelji i odgovornom spolnom ponaanju.
U okviru srednjokolskog obrazovanja, uenici/e gimnazijskih i etvero-
godinjih programa imaju u okviru predmeta biologije, u treem razredu, po-
navljanje istoga gradiva. Meutim, uenici/e trogodinjih, obrtnikih programa
nemaju predmet u okviru kojeg bi im se pruile informacije o vanosti ouvanja
reproduktivnog zdravlja i planiranja obitelji (Pape-Ibrievi, 2008.).
Neki od sadraja vezanih uz seksualno i reproduktivno zdravlje koji postoje
u kolskim udbenicima iznose znanstveno netone informacije i diskrimina-
torna stajalita ili stajalita suprotna domaem i meunarodnom zakonodav-
stvu. U nastavku donosimo primjere takvih sadraja.
 U udbeniku biologije za 8. razred, u nastavnoj jedinici uvajmo zdravlje
15
spolnih organa, pie: Jeste li znali da je pobaaj ili abortus prekid trudnoe?
Moe biti spontan (prirodan) ili namjeran. Najvie spontanih pobaaja dogaa
se u ranoj trudnoi. Namjernim pobaajem prekida se ivot ljudskog bia i
ugroava se zdravlje ene.2
Na temelju prijave CESI-ja te na zahtjev pravobraniteljice za ravnopravnost
spolova iz 2008. godine, u sljedeem izdanju udbenika brie se sporna reenica
Namjernim pobaajem prekida se ivot ljudskog bia i ugroava se zdravlje ene.
U udbeniku biologije za trei razred gimnazije kontracepciji i spolno pre-
nosivim bolestima posveene su dvije stranice3. U dijelu o HIV-u/AIDS-u se
kae: Bolest se najvie rasprostranila u promiskuitetnim skupinama ljudi, gdje
se esto mijenjaju spolni partneri. Takvi su homoseksualci zbog spolnih kon-
takata s brojnim partnerima, ovisnici o drogama zbog meusobne upotrebe
zaraenog pribora za ubrizgavanje droge te prostitutke.
U dijelu o pubertetu navode:
Osim fizikih promjena, u pubertetu se usporedno zbivaju i jake psihike
promjene. One naposljetku u osoba oba spola zavravaju prirodnim spolnim
nagonom u skladu s reproduktivnom ulogom u ouvanju vrste. Zato tjelesno
i duhovno sazreli mladii i djevojke postaju sposobni za normalni meusobni
(heteroseksualni) odnos.
U dijelu o kontracepciji kau:
Danas nijedna kontracepcijska metoda ipak nije potpuno sigurna. Osim toga,
sve poprilino blokiraju normalnu funkciju spolnih organa i slabe spolni nagon.
O kontracepcijskim pilulama kau:
Vano je da ene nakon nekoliko mjeseci stalnog uzimanja tih pilula na-
prave pauzu i da se pritom uvaju da ne zatrudne. Zato? Pokazalo se, naime,
da neke ene koje tada zatrudne raaju dvojke ili ak i vie djece jer nakon
prekida uzimanja pilula istodobno sazrijeva vie jajaaca.
O homoseksualnosti:
Mnoge su osobe sklone seksualnim odnosima s osobama istog spola (ho-
moseksualci - mukarci, i lezbijke - ene). Smatra se da su zato najodgovorniji

2. Anica Banovi, Ivana Buljan i Tanja Petra: Biologija 8, Profil, 2007/2008., str. 41.
3. Ivan Regula i Milivoj Slijepevi: ivotni procesi, kolska knjiga, 2007.
 roditelji koji svojim nepravilnostima u obiteljskim odnosima ometaju pravi-
16
lan razvoj spolnosti u svoje djece. Danas se pokazalo da su homoseksualni
spolni odnosi glavni krivac za pojaano irenje zaraznih spolnih bolesti (npr.
AIDS-a).
O masturbaciji:
Neki mukarci, a i ene, skloni su podraavanju ili trljanju (masturbacija,
onanija) vlastitih splovila, pri emu doivljavaju erotski uitak. Takvi postupci
nisu uzrok neplodnosti pa ih ne treba osuivati. Obino su ei u mladia
nego u djevojaka.

3.1.2. Izvannastavni programi koji se provode u kolama

Pregled situacije vezane uz izvannastavne programe upuuje na heterogenost,

rascjepkanost i sporadinost programa koje provode pojedine kole. U ovom
dijelu usmjerit emo se samo na one programe koji je odobrio MZOS i koji se
provode po kolama ve neko vrijeme. Pojedine kole koje na vlastitoj razini
nude izvannastavne programe koji se tiu reproduktivnog zdravlja nismo uzi-
mali u razmatranje.

kolska medicina

kolska medicina kao struka sudjeluje u provoenju zdravstvenog odgoja te

promicanju zdravlja u kolama i na fakultetima. To je dio rada lijenika/ca
kolske medicine propisan u Planu i programu mjera zdravstvene zatite iz
osnovnog zdravstvenog osiguranja u Specifinim i preventivnim mjerama
zdravstvene zatite za djecu i mlade kolske dobi i redovite studente. Povre-
meno se provode pojedinana predavanja unutar kola ili u okviru projekata
koji ne obuhvaaju cjelokupnu populaciju. Lijenici/e kolske medicine su ti-
jekom svoje specijalizacije i poslijediplomskog studija educirani za provoenje
zdravstvenog odgoja, a kao struka, kolska medicina ima dugu tradiciju rada
sa kolskom djecom i mladei, suraujui sa strunim timovima kola i rodi-
teljima. Uz posjedovanje dodatne licencije i strunu superviziju, specijalisti/ce
kolske medicine mogu sudjelovati u modulima trajnoga strunog usavravanja
nastavnika/ca. Meutim, iz razliitih razloga, primjerice, nedostatne dodatne
17
edukacije, nedostatka metodolokih i didaktikih pomagala, vremena, op-
tereenja sadrajima u kolama, velikih normativa i iroke mree kola koju
pokrivaju kolski lijenici/e, ali i brojnih drugih prepreka, ne postiu se eljeni
ciljevi. Srednje kole ne pohaa sva adolescentska populacija pa nisu svi obu-
hvaeni, edukacija je nedostatna, a razumijevanja za otvaranje savjetovalinih
centara s timskim viestrukovnim pristupom i nije bilo. Sve je ostalo na nekoli-
ko specijaliziranih institucija i na timovima kolske medicine vrlo optereenim
visokim normativima i irokom mreom (Depina, avlek, 2006.).
Prema Hrvatskom zdravstveno-statistikom ljetopisu iz 2007. godine, nekim
od oblika zdravstvenog odgoja obuhvaeno je u k. godini 2004/2005. 314.342
uenika/ce osnovnih i 77.204 uenika/ce srednjih kola, u 2005/2006. 305.236
uenika/ca osnovnih i 89.498 uenika/ca srednjih kola, u prethodnoj kolskoj
godini 319.710 uenika/ca osnovnih i 68.749 uenika/ca srednjih kola te u ovoj
godini 292.667 uenika/ca osnovnih i 82.790 uenika/ca srednjih kola. Osim
toga, 68.173 roditelja i profesora/ica u osnovnim te 4.885 u srednjim kolama su-
djelovalo je na predavanjima, tribinama ili radionicama vezanim uza zdravlje.
Sluba za kolsku i sveuilinu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Grada
Zagreba krajem 2005. godine poela je provoditi dodatni program zatite repro-
duktivnog zdravlja za uenike VIII. razreda, a uz dorade, program je preuzela i
Sluba za kolsku medicinu u Zagrebakoj upaniji u kolskoj godini 2008/09.
Cilj je programa edukacija uenika/ca o zatiti reproduktivnog zdravlja, preven-
ciji spolno prenosivih infekcija i AIDS-a te odgovornom spolnom ponaanju.
Program TEENSTAR se provodi od 1996. godine u osnovnim i srednjim
kolama uz dozvolu MZOS-a. Prema izvjeu na stranicama Teen Stara (http://
www.teenstar.hr/index-2.html), provodio se u 115 osnovnih i srednjih ko-
la, a educirano je vie od 400 voditelja programa. Metodologija poduavanja
predvia da odreene teme mladii i djevojke sluaju odvojeno. Programom
se promoviraju prirodne metode planiranja obitelji, mlade se poduava da ih
kondom ne moe potpuno zatiti od SPI-ja te da je hormonska kontracepcija
tetna. Zalau se za seksualnu aktivnost samo u potpuno predanom odnosu,
tj. heteroseksualnom braku.
Program MEMOAIDS: Mladi educiraju mlade o AIDS-u provodi Sluba
za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti Zagreb. Namjera progra-
 ma je pridonijeti sigurnom seksualnom ponaanju adolescenata/ica. Program
18
kombinira edukacijsku inicijativu u prevenciji HIV-a/AIDS-a i ukljuivanje
adolescenata/ica te odraslih u preventivne aktivnosti.
Za provoenje programa bila su osigurana sredstva od Globalnog fonda za
borbu protiv HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i malarije, ali nakon to je program
negativno ocijenila Hrvatska biskupska konferencija poetkom 2004. godine,
kao i zbog nedostatka potpore nadlenih institucija, broj kola u kojima se
trebao provoditi program drastino se smanjio. U razdoblju od tri godine u
projekt su bile ukljuene 243 srednje kole, osposobljen je 2381 vrnjaki edu-
kator/ica, a vie od 26.000 uenika/ca drugih razreda je sudjelovalo u barem
tri edukacijske aktivnosti vezane uz HIV/AIDS.
Program se i dalje provodi u manjem opsegu, tako da se 2007/2008.
program provodio u 15 srednjih kola, a sredstva su osigurana iz dravnog
prorauna s pozicija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi prema Nacional-
nom programu prevencije HIV-a/AIDS-a.
Projekt Znanje je uitak poeo je 2007. godine uz potporu Poglavarstva
grada Zagreba, a pokreta je dr. med. Dubravko Lepui (udruga AKTIVA).
Program se sastoji od predavanja o spolno prenosivim bolestima (posebno
humanom papiloma virusu), a nakon predavanja, u kolskim gimnastikim
dvoranama ili na igralitima odravali su se rock koncerti mladih demo-ben-
dova iz kola u kojima se organiziralo predavanje. Koncerti su na neki nain
sluili kao mamac toj populaciji da bude na predavanju u koli. U kolskoj
godini 2008/2009. program se proirio na cijelu Hrvatsku, a na svim odr-
anim predavanjima i koncertima dvorane su bile premalene da prime sve
zainteresirane. Prije provedbe programa u kolama uenici/e su izraivali
postere i internetske stranice, pripremali scenske nastupe te referate o temi
spolno prenosivih bolesti, to je trebalo potaknuti zainteresiranost uenika/
ca da to vie saznaju o toj problematici. Program je izazvao zanimanje i u
edukacijskom centru Europske unije te razmatranje mogunosti ugradnje
tog projekta u edukacijski sustav Europske unije.
 19
pokuaj uvoenja eksperimentalnog programa zdravstvenog odgoja

Vlada se poela baviti pitanjem seksualne edukacije mladih tek

nakon to su tijekom 2004. u javnosti razotkrivene nepravilnosti u
provedbi izvannastavnih sadraja vezanih uz spolnost u hrvatskim
osnovnim i srednjim kolama, dok je istodobno jaao pritisak Ka-
tolike crkve i drugih vjerskih zajednica da se spolni odgoj temelji
na vjerski prihvatljivim naelima (afera Nijemi krik poetkom
2004.4, prosvjedno pismo HBK protiv programa MEMOAIDS,
afera s TeenStar programom).
Povjerenstvo za prosudbu svih programa o spolnom odgoju
koji se provode u osnovnim i srednjim kolama osnovano je u
sijenju 2005. godine kao reakcija na primjedbe pravobraniteljice
za djecu i na medijske napise o problematinom sadraju izvan-
nastavnog programa TeenStar, a ne u okviru neke jasne Vladine
politike. Iako je zadaa Povjerenstva bila dati ocjenu svih progra-
ma i sadraja seksualne edukacije koji se provode u osnovnim i
srednjim kolama te izraditi prijedlog kvalitetnih sadraja, ono je
odluilo, vjerojatno zbog ideolokih razmimoilaenja, zanemariti
zadau zbog koje je osnovano pa je predloilo uvoenje novog
predmeta: zdravstvenog odgoja s konkretnim prijedlozima na-
stavnog sadraja i organizacije nastave.
Povjerenstvo za zdravstveni odgoj i obrazovanje osnovano je
punih sedam mjeseci nakon zavretka rada prethodnog povjeren-
stva, koje je ministru predloilo uvoenje programa zdravstvenog
odgoja i obrazovanja, i to tek nakon medijskih napisa te upozorenja
o kanjenju itavog procesa.

4. Film Nijemi krik, u kojemu je eksplicitno prikazan in umjetno izazvanoga pobaaja, snimljen
je 1983. godine i prikazivan je u srednjim kolama u okviru satova vjeronauka. Povjerenstvo koje
je osnovao ministar znanosti, obrazovanja i sporta, nakon burnih reakcija roditelja i medija,
procijenilo je da njegovo prikazivanje moe imati znatnih negativnih psihikih i drugih posljedica
za osobe srednjokolske dobi.
20

Krajem 2006. godine MZOS je objavio da e se eksperimentalno

uvesti program zdravstvenog odgoja i obrazovanja udruge GROZD
u osnovne i srednje kole te udruge Forum za slobodu odgoja u
srednje kole. Ova odluka nije prola bez snane reakcije dijela
organizacija civilnog drutva te razliitih organizacija, institucija i
graana/ki, koji su, udrueni u Graanskoj koaliciji STOP RIZI-
NOM SPOLNOM ODGOJU, razliitim zagovarakim aktivnostima
pokuavali sprijeiti ulazak GROZD-a u kole i obustaviti Vladinu
neuspjenu politiku seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih.
GROZD-ov program (jednako kao i Teen STAR prije njega) zasniva
se na katolikom uenju o seksualnosti i reprodukciji, to ukratko
znai: protivljenje abortusu, odobravanje seksualnog odnosa unutar
heteroseksualne predane veze, tj. braka, poduavanje o spreava-
nju tetne navike masturbacije, promoviranje prirodnih metoda
kontracepcije dok se mehanike odbacuju kao neuinkovite i kao
one koje mijenjaju bit seksualnog odnosa, tretiranje homoseksu-
alnosti kao manje vrijednog izbora te osuivanje rastave braka i
kvalificiranje tog ina te rastavljenih osoba kao onih koji nisu bili
sposobni za pravu ljubav. Koalicija STOP RSO miljenja je da su
moduli o ljudskoj spolnosti Udruge GROZD za osnovne i srednje
kole potpuno neprihvatljivi, s obzirom na to da se njima promo-
viraju stajalita spram spolnosti i prevencije SPI-ja koja su suprot-
na principima suvremenoga javnog zdravstva te meunarodnim i
nacionalnim standardima djejih i ljudskih prava te rodne ravno-
pravnosti. Teme o seksualnosti obrauju se ignorirajui znanstvene
injenice i nudei vrijednosni sustav koji seksualni odnos promovira
iskljuivo u kontekstu prokreacije i izmeu osoba razliitog spola.
Nadalje, program predvia metodiku koja nije u skladu s preporu-
kama suvremenog spolnog odgoja.
Unato burnoj javnoj diskusiji i negativnim reakcijama i ocjena-
ma domae strune javnosti te pravobraniteljice za djecu i pravobra-
 21

niteljice za ravnopravnost spolova te inozemne strune i politike

javnosti kad je rije o GROZD-ovu programu, MZOS se odluio
na eksperimentalno provoenje programa zdravstvenog odgoja u
kolama. Provoenje programa, kao i njihova evaluacija, zapoelo
je u oujku, a zavrilo u rujnu 2008. godine. Programi u trajanju
od 12 nastavnih sati eksperimentalno su se provodili u 8 osnovnih
i 6 srednjih kola. U evaluacijskom izvjeu Nacionalnog centra za
vanjsko vrednovanje obrazovanja navodi se zakljuak da, prema
rezultatima provedenih testova znanja iz podruja zdravstvenog
odgoja, nisu utvrene znaajne razlike izmeu uenika/ica koji
su pohaali program i kontrolne skupine uenika/ica. Zakljuak
je da je obrazovni uinak programa zdravstvenog odgoja izostao.
Prijedlog evaluacije je da se teme i sadraji zdravstvenog odgoja
ukljue u kurikulum osnovnih i srednjih kola. Nakon rezultata
evaluacije neslubeni stav MZOS-a, iz prosinca 2008., na temelju
izjave dravne tajnice Dijane Vican, jest da se u kole nee uvoditi
poseban program zdravstvenog odgoja jer se postojei nastavni
plan pokazao dobrim. Detaljne analize i dokumenti vezani uz poku-
aj uvoenja zdravstvenog odgoja nalaze se na internetskoj stranici
Koalicije STOP RSO http://www.zamirnet.hr/stoprso/.
Nakon utroene 4 godine vremena i znaajnih proraunskih
sredstava, Vlada na elu s MZOS-om i dalje nije rijeila pitanje
seksualnih i reproduktivnih prava te zdravlja mladih, na to je ob-
vezuju domai, ali i meunarodni dokumenti. Pravobraniteljica za
djecu u svom Izvjeu o radu za 2008. godinu istie da je neugodno
iznenaena odlukom MZOS-a da odustane od uvoenja zdrav-
stvenog odgoja umjesto da odustane od neuinkovitih programa.
Takoer, podsjea da je obveza Vlade educirati mlade o zatiti re-
produktivnog zdravlja, prema Nacionalnom planu aktivnosti za
prava i interese djece 2006-2012., te da je potpuno neprihvatljivo
odustajanje MZOS-a od uvoenja zdravstvenog odgoja.
 3.1.3. Iskustva iz zemalja Europske unije
22

sustavna seksualna edukacija

Sustavna seksualna edukacija promie informiranost, usvajanje pozitivnih sta-

jalita i vrijednosti, usvajanje interpersonalnih vjetina i odgovorno ponaanje.
Najee se protee kroz vei dio osnovnokolskog i srednjokolskog obrazo-
vanja, to podrazumijeva razvojno specifian sadraj nastavnih jedinica, oblika
i metoda rada te primjerenih nastavnih sredstava.
Prikupljeni dokazi iz meunarodne prakse pokazuju da mladi ljudi koji-
ma je pruena zadovoljavajua informacija o seksualnim pitanjima naginju
odgovornijem i sigurnijem ponaanju te da je vjerojatnost njihova izlaganja
seksualnim rizicima bitno manja negoli u seksualno im needuciranih vrnjaka/
inja. Na temelju metaanaliza, koje objedinjuju rezultate raznih evaluacijskih
studija djelotvornosti programa seksualne edukacije irom svijeta u posljednjih
trideset godina, utvreno je da programi seksualne edukacije:
- dokazano poveavaju razinu znanja o reprodukciji, trudnoi, spolno
prenosivim infekcijama i metodama prevencije
- ne promiu raniju ili poveanu seksualnu aktivnost mladih, ali mogu
utjecati na sigurnije seksualno ponaanje, kao to je upotreba prezerva-
tiva i drugih metoda za sprjeavanje zaea
- imaju obeavajui utjecaj na seksualna stajalita, vjetine i ponaanja,
kao i na smanjenje stope neeljenih trudnoa. (Izvor: tulhofer, Hodi,
2003.).
Nizozemska i vedska su primjeri zemalja sa sustavnom seksualnom edukacijom.

nizozemska

Znanstveno ispitani model intervencije temeljno je obiljeje suvremenih ni-

zozemskih programa kolske seksualne edukacije. Izbor edukacijskih materi-
jala i metoda pouavanja (naglasak je na interaktivnom pristupu i grupnim
procesima) poiva na (empirijski) testiranim teorijskim modelima. U samoj
nastavnoj praksi to znai razvijanje povjerenja, (dvosmjernu) komunikaciju i
otvoren razgovor, koji ukljuuje i osjetljive teme poput homoseksualnosti ili
masturbacije. Vaan element takve koncepcije seksualne edukacije je i kon-
23
tinuirana evaluacija djelotvornosti uvedenih programa. Veina suvremenih
nizozemskih programa kolske seksualne edukacije pragmatinoga je karaktera,
razvijena na osnovi rezultata znanstvenih istraivanja, pri emu je naglasak na
osvjeivanju i osnaivanju individualnog izbora i odgovornosti. Seksualna
edukacija je integrirana u cjelokupni kolski program, obvezna i prisutna na
svim obrazovnim razinama. O izboru konkretnog programa odluuje lokalna
samouprava. Ovakav poloaj seksualne edukacije omoguen je izuzetno podr-
avajuim drutveno-politikim okvirom, snanom podrkom javnosti - koja
se temelji na pozitivnim stajalitima spram adolescentske seksualnosti - ali
i podrkom kontinuiranih te djelotvornih nacionalnih medijskih kampanja
usmjerenih na promidbu sigurnog seksa i upotrebu kondoma. Kombinacija
kvalitetne i sveobuhvatne seksualne edukacije u koli te povjerljivost, dostu-
pnost i financijska prihvatljivost centara za reproduktivno i seksualno zdravlje,
vidljiva je u pozitivnim epidemiolokim injenicama, ukljuujui mali broj
adolescentskih trudnoa i abortusa, kao i visoku uestalost koritenja kontra-
cepcijskih sredstava (tulhofer, Hodi, 2002.).
Najrasprostranjeniji program za srednjokolce/ke je Long Live Love (i-
vjela ljubav), koji stavlja naglasak na siguran seks, ali govori i o drugim temama
vezanim uza seksualnost. Istraivanje koje je proveo Rutgers Nisso Groep utvr-
dilo je efikasnost ovoga programa: 90% mladih smatra program prepoznatljivim
i atraktivnim, njihovo znanje o seksualnim rizicima se povealo, miljenje o
upotrebi kontracepcije postalo je pozitivnije te, kao rezultat, osjeaju se kom-
petentnijima razgovarati o vlastitoj seksualnosti. Takoer, srednjokolci/ke koji
su proli program postali/e su tolerantniji prema HIV pozitivnim osobama
i homoseksualnim osobama te razmiljaju manje tradicionalno o pitanjima
vezanim uz rodne identitete i uloge.

vedska

Pozitivan drutveni pristup seksualnosti vidljiv je u priznavanju prava adoles-

cenata na seksualni uitak bez osjeaja srama, krivice ili straha te na slobodan
pristup informacijama o nainima sprjeavanja SPI-ja i neeljenih trudnoa.
Ve 1956. godine seksualna edukacija postaje dijelom vedskog obrazovnog
 sustava, i to kao obvezan predmet koji preteno obrauje spolnu fiziologiju,
24
proces reprodukcije i kontracepciju, s ciljem otklanjanja negativnih posljedica
koje mogu nastati zbog nepoznavanja injenica ili utjecaja drutvenih predra-
suda vezanih uz tijelo i seksualnost.
Nastava je dobno prilagoena, uzimajui u obzir specifinosti adolescent-
skih ljubavnih i seksualnih veza, kao i odgovarajui rjenik. Koncepcijski,
vedska verzija seksualne edukacije polazi od etikog pluralizma, uvaavajui
razliitosti vrijednosnih sustava pojedinih etnikih i/ili religijskih manjina, ali
uz zagovaranje prije navedenih temeljnih, odnosno zajednikih, drutvenih
vrijednosti. U nastavnoj praksi to znai promicanje rodne ravnopravnosti, za-
laganje za toleranciju prema razliitim seksualnim izborima te upozoravanje
na problem seksualnog nasilja i zlostavljanja.
Uinkovitost vedskog pristupa seksualne edukacije, usmjerenog na razvi-
janje osobne odgovornosti za seksualno ponaanje, pokazuje se u trendovima
smanjivanja rasta neeljenih adolescentskih trudnoa i spolno prenosivih in-
fekcija od sedamdesetih godina do danas. Uloga edukatora/ica jest prezentirati
razliite vrijednosne perspektive i moderirati grupne diskusije, a zakljuivanje
i donoenje odluka zadatak je samih adolescenata (tulhofer, Hodi, 2002.).
Vano je naglasiti da sustavna seksualna edukacija nije jedini preduvjet
prevencije i seksualnog zdravlja, ve je to kombinacija sustavne seksualne
edukacije, pristupa kontracepciji, servisa prilagoenih mladima i otvorenosti
drutva u odnosu na seksualnost (RFSU - The Swedish Association for Sexu-
ality Education).

apstinencijski programi

Apstinencijska seksualna edukacija nosi temeljnu poruku da bi mladi ljudi

trebali odgoditi seksualnu aktivnost do ostvarenja uzajamno vjerne, trajne
(brane) veze jer je to jedini nain ouvanja fizikog i moralnog zdravlja. Eva-
luacijske studije edukacijskih programa pokazale su da apstinencijski programi
ne smanjuju seksualnu aktivnost niti odgaaju prve seksualne kontakte.
Mijeajui komponente filozofije i epidemiologije, relativizira se dokazana
korisnost kontracepcije u svrhu prevencije irenja spolno prenosivih infekcija te
neeljene trudnoe i abortusa kao posljedice. Prenaglaava se rizik koji postoji
pri odgovornom seksualnom ponaanju kako bi se prikazao bliim stvarnom
25
riziku pri neodgovornom seksualnom ponaanju, a sve zato da se polarizira
seksualnost na prokreacijsku i onu zbog uitka. Na taj nain informacije o
metodama zatite seksualnog i reproduktivnog zdravlja i planiranja obitelji
ostaju u sjeni straha od osude zbog neprimjerenog ponaanja te konstruirane
sumnje u efikasnost kontracepcijskih sredstava.
Osnovna zamjerka apstinencijskim programima jest da ne uvaavaju real-
nost u kojoj mladi ive. Nedavna evaluacijska studija apstinencijskih programa
pokazala je da ovi programi nemaju nikakva utjecaja na seksualnu apstinenciju
mladih (Trenholm et al., 2007.). Tijekom Busheve administracije (2001-2008.)
na financiranje apstinencijskih programa troilo se na godinu oko 138 milijuna
dolara. Naruitelj studije bio je Ameriki kongres s ciljem evaluacije uinko-
vitosti financiranih programa. Rezultati pokazuju da je seksualna apstinencija
mladih koji su sudjelovali u programima jednaka apstinenciji onih koji nisu
sudjelovali u njima. Mladi u obje grupe (eksperimentalnoj i kontrolnoj) koji su
stupili u seksualne odnose, imali su slian broj seksualnih partnera/ica i inicirali
su seks u prosjeno istoj dobi. Takoer, mladi u obje grupe u jednakoj su mjeri
prakticirali seks bez zatite pri prvom seksualnom odnosu.
Otpor drutva da se otvoreno suoi s temama vezanim uza seksualnost
rezultira onemoguavanjem razvoja i provedbe uinkovitih edukacijskih pro-
grama o seksualnom i reproduktivnom zdravlju.

poljska

Dogaaj koji je obiljeio razvoj seksualne edukacije u Poljskoj je uvoenje

zakona 1993. kojim kole postaju obvezne uenicima/ama pruiti edukaciju o
reproduktivnom i seksualnom zdravlju.
Provodi se program Edukacija za obiteljski ivot, a prirunik za provoenje
pripremile su nevladine organizacije bliske Katolikoj crkvi. Iste organizacije
educiraju tisue nastavnika/ca, koji onda prenose program mladima. Nastava
je za uenike/ce dobrovoljna, a podaci pokazuju da ovu vrstu seksualne edu-
kacije proe oko 60% uenika/ca. Program je koncentriran na promoviranje
seksa iskljuivo kao sredstva prokreacije te naglaava da apstinencija do braka
dovodi do moralne uzvienosti.
 Mladi koji ne potuju ideoloke zahtjeve ovakve seksualne edukacije smje-
26
teni su u zonu drutvene devijacije. Upravo zato su informacije o modernim
kontracepcijskim sredstvima ture i esto netone. Koritenje kontracepcije
smatra se tetnim, nedjelotvornim te neim to dovodi do promiskuiteta. Pre-
kinuti snoaj i kalendarska metoda prezentiraju se kao znanstveno sigurni, to
je potpuno netono iz aspekta seksualno-reproduktivne strunosti - te metode
nisu pouzdane niti za sprjeavanje irenja spolno prenosivih infekcija niti nee-
ljene trudnoe. Prema apstinencijskom pristupu seksualnoj edukaciji, ne postoji
neeljena trudnoa. Naime, abortus je ilegalan, stoga statistike pokazuju nultu
stopu abortusa. Istodobno, praksa i ispitivanja NVO-a bliih promociji sustavne
seksualne edukacije pokazuju da je ilegalan abortus esta praksa. Patrijarhal-
nost je bitna komponenta programa, ime se ugroavaju enska ljudska prava.
Masturbacija se prikazuje kao moralno loa i potencijalno fiziki tetna, to je
potpuno znanstveno neutemeljeno. Homoseksualnost se tretira kao poremeaj,
to je u neskladu sa zakljucima dananje medicine.
Evaluacije uinkovitosti programa seksualne edukacije u Poljskoj obavljaju
vladi pristrane agencije. Neke nevladine organizacije zagovaraju sustavnu sek-
sualnu edukaciju i provode istu u manjim razmjerima. Mladi nemaju pristup
informacijama o ljudskoj seksualnosti i modernim metodama planiranja obi-
telji, a istodobno su izloeni strahu, osjeaju bespomonosti, i neznanju zbog
nedostatka edukacije i servisa. elju za uvoenjem sveobuhvatne seksualne
edukacije iskazuje 70% mladih. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da veina
javnosti eli isto. Poljska je lanica EU, ali unato tomu kontinuirano odbija
savjete i preporuke EU za uvoenje moderne sustavne seksualne edukacije.
3.2. servisi i usluge 27

Mlade osobe suoavaju se s brojnim preprekama u ostvarivanju svog prava

na usluge za zatitu seksualnog i reproduktivnog zdravlja. One ukljuuju ne-
dostatak informacija o tome gdje i kako mogu dobiti odreenu uslugu, neod-
govarajue radno vrijeme ustanova koje pruaju usluge, visoku cijena usluga,
negativna stajalita i nedostatak edukacije za rad s mladima osoba koje pruaju
usluge te zakone koji im onemoguavaju koritenje nekih usluga. Isto tako se
boje reakcije roditelja ako se sazna da su seksualno aktivni/e, to je osobito
prisutno u manjim sredinama, gdje postoji samo jedan ginekolog/inja. Boje se
i stigmatizacije te osuivanja okoline, osobito ako su zaraeni/e nekom spolno
prenosivom infekcijom ili trae kontracepciju.

3.2.1. Savjetovalita za reproduktivno i seksualno zdravlje

Zdravstvena skrb za mlade ostvaruje se u primarnoj zdravstvenoj zatiti i provo-

de je lijenici/e ope/obiteljske medicine. Preventivnu i specifinu zdravstvenu
zatitu provode slube kolske medicine, koje djeluju u okviru upanijskih Za-
voda za javno zdravstvo. U slubama je u kolskoj godini 2007/2008. bilo ugovo-
reno 165 lijenikih timova (1 specijalist kolske medicine i 1 medicinska sestra
vie ili srednje strune spreme), od toga 122 specijalista/ica kolske medicine,
20 lijenika/ca na specijalizaciji te 23 lijenika/ca ope medicine.
Aktivnosti timova kolske medicine, u skladu s Programom mjera zdrav-
stvene zatite kolske djece, dijele se na nekoliko osnovnih podruja: mjere
preventivne zdravstvene zatite, koje obuhvaaju provedbu obveznih cijepljenja,
sistematske te sve ostale preventivne preglede; zdravstveni odgoj i provoenje
programa promicanja zdravlja; savjetovalini rad i rad s djecom s posebnim
potrebama; epidemioloke aktivnosti i aktivnosti u vezi sa zatitom okolia.
Za razliku od sistematskog pregleda, koji je generalne prirode, specifini di-
jelovi programa preventivne zdravstvene zatite uenika su zdravstveni odgoj
i savjetovalini rad. Savjetovalini rad provodi se u savjetovalitima za djecu
i mlade, pri slubama za kolsku medicinu, koje iz godine u godinu biljee
porast posjeta.
 Savjetovalita za djecu i mlade pri Slubi za kolsku i sveuilinu medicinu
28
upanijskih zavoda za javno zdravstvo obino su otvorena nekoliko sati jedan
dan u tjednu i u njima djeca, roditelji i profesori/ce mogu zatraiti pomo pri
rjeavanju najeih problema vezanih uz odrastanje i zdravlje djece.
U kolskoj godini 2007/2008. u osnovnoj je koli broj posjeta savjetovaliti-
ma bio 128.280, od ega se 60.923 odnose na posjete uenika/ca, a u srednjoj koli
40.144, od ega je 27.820 posjeta uenika/ca.
Djeca i roditelji su u osnovnoj koli najvie traili pomo zbog problema koje
donose kronine bolesti (42%), zatim zbog uenja (24%) te problema mentalnog
zdravlja (19%). U srednjokolaca su, osim kroninih bolesti (34%), ee zastupljeni
problemi i zahtjevi za savjet zbog reproduktivnog zdravlja i spolno prenosivih infek-
cija (23%), uenja (16%) te rizinog ponaanja (13%) i mentalnog zdravlja (15%).
Savjetovalita je posjetilo 18.016 studenata i studentica. Najei razlozi
posjeta savjetovalitima su problemi vezani uz reproduktivno zdravlje (6.980),
kronine bolesti (4.996) i mentalno zdravlje (2.241). Preventivna i specifina
zdravstvena zatita studenata ulazi u djelokrug rada Slube za kolsku i sveu-
ilinu medicinu upanijskih zavoda za javno zdravstvo u akademskoj godini
2003/04., a kurativna zdravstvena zatita ostaje u djelokrugu rada izabranog
lijenika/ce obiteljske medicine.
Savjetovalite pri Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba prua
savjete mladima oba spola o plodnosti ene i mukarca, osnovama
ljudske prokreacije i ostaloj problematici u vezi s ljudskom spolnou,
partnerskim odnosima, kontracepcijom, spolno prenosivim bolestima,
trudnoom, post koita lnom zatitom. Omoguuje ginekolok i
pregled, papa-test, kliniki pregled mladia, cijepljenje protiv HPV-a
te savjetovanje vezano uz probleme uenja i psihikog zdravlja. U
savjetovalite i ginekoloku ambulantu uenici i studenti mogu doi bez
uputnice, a svi postupci su besplatni i dostupni. Radno vrijeme ginekoloke
ambulante je od 16 do 20 sati na parne datume (osim petka), a radno vrijeme
savjetovalita je od 14.30 do 20 sati na parne datume (osim petka).
Praktinu skrb o reproduktivnom zdravlju mladih te zdravstveno prosvjei-
vanje prua i Sluba za reproduktivno zdravlje u Klaievoj bolnici u Zagrebu, a
slijedom preporuka istraivanja RAR (Rapid Assessement and Response) o ri-
zinom ponaanju meu osobito osjetljivim skupinama mladih, u Rijeci i Splitu
tijekom 2002. godine proveden je projekt Otvoreni centri za mlade. Evaluacija
29
nakon zavrenog projekta pokazala je veliku zainteresiranost zdravstvenih i
prosvjetnih djelatnika/ca te jedinica lokalne samouprave za nove metode rada
i specifinu zdravstvenu zatitu adolescenata/ica. Brojna istraivanja i prepo-
ruke navedenih projekata upozorili su na potrebu funkcioniranja otvorenih
i lako dostupnih savjetovalita za mlade u sustavu kolske medicine koje bi
vodili postojei timovi kolske medicine, u suradnji sa psihologom/injom i
ginekologom/injom, uvaavajui postojee prostorne i strune kapacitete. Tako
u Rijeci od 2003. godine djeluje Centar za mlade - savjetovalite otvorenih vrata,
u kojem jedanput na tjedan, puno radno vrijeme, rade specijalist/ica kolske
medicine, psiholog/inja, via medicinska sestra, a od 2005. godine i ginekolog/
inja, na nain da se na istome mjestu mogu obaviti ginekoloki pregled, pre-
gled mladia, osnovne pretrage te dobiti savjet i upute. U savjetovalite mladi
dolaze bez uputnice i dugog ekanja, takorei s ulice, bez straha, srama i sti-
gmatizacije okoline. Tijekom 2006. godine u Centar za mlade - savjetovalite
otvorenih vrata javilo se 2.035 uenika/ca osnovnih i srednjih kola te studenata
i studentica, u vezi s reproduktivnim zdravljem, a u razdoblju od 1. sijenja
2006. do 15. studenog 2006. u ginekolokoj ambulanti za mlade zabiljeeno
je 405 posjeta. Zdravstveno-odgojni rad (predavanja i radionice) odvijao se
dijelom aktivnostima Centra za mlade, a dijelom redovitim funkcioniranjem
Odjela kolske medicine. U promatranom razdoblju ukupno su odrana 83
sata predavanja, 10 sati tribina i 53 sata radionica. Centar se bavi i edukacijom
uenika/ca te provodi program edukacije mladih edukatora/ica koji ukljuuje
i teme odnosa meu spolovima, kao i zlostavljanja.
Sluba za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti u Zagrebu sa svojim
motiviranim i educiranim timom ve niz godina provodi istraivanja, preventivne
programe i edukaciju za adolescente/ice te prua savjete i usluge adolescentima/
cama. Prema rezultatima njihova istraivanja, 24% djevojaka i 46% mladia stu-
pilo je u spolne odnose u dobi od 16 godina. ak 22% spolno aktivnih djevojaka
i 44% mladia imalo je vie spolnih partnera, a 22% spolno aktivnih adolescenata
ne upotrebljava nikakva kontracepcijska sredstva. Kao glavne probleme spolnog i
reproduktivnog zdravlja adolescenata/ica navode neplanirane trudnoe, pobaaje
(osobito ilegalne/nestrune), adolescentne trudnoe i poroaje, kontracepciju,
spolno prenosive bolesti te spolno nasilje i iskoritavanje. Nedostatak znanja,
 nedostupnost kontracepcije, izloenost pritisku i spolnom nasilju stavlja djevojke
30
pod najvei rizik za neplaniranu trudnou.
Centri za besplatno i anonimno testiranje na HIV te savjetovanje otvoreni
su u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Koruli, Zadru, Osijeku, Puli, Rovinju
i Slavonskom Brodu. U centrima rade strune osobe, koje u suradnji s korisni-
kom/com pomau u pronalasku rjeenja za svaki individualni rizik od infekcije
HIV-om. U centrima rade educirani savjetnici/e, a mogu se obratiti sve osobe
koje se ele testirati na HIV infekciju te koje zatrebaju savjet i pomo u vezi s
HIV-om/AIDS-om. Usluge u centrima su besplatne, anonimne i na dobrovolj-
noj osnovi. Program opremanja i uspostavljanja centara, odnosno organizacija
slube za dobrovoljno testiranje i savjetovanje dio je projekta Unapreenje
borbe protiv HIV-a/AIDS-a u Hrvatskoj, koji provodi Ministarstvo zdravstva
i socijalne skrbi. Nositelj programa je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u
suradnji sa slubama za epidemiologiju upanijskih zavoda, a model rada je
osnovati deset CTS centara (savjetovalita) koji su integrirani u postojei su-
stav zdravstvene zatite te time poboljati pristup dobrovoljnom, anonimnom
i besplatnom testiranju na HIV te savjetovanju.
Mladi informacije i savjete mogu dobiti na internetskim stranicama udruga.
Internetska stranica SEZAM - Seksualna Edukacija ZA Mlade dio je programa
Senzibilizacija za pitanja roda i spola, koji provodi CESI Centar za edukaciju,
savjetovanje i istraivanje. Na toj stranici mogu se pronai relevantne informacije i
resursi o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, nasilju u adolescentskim vezama
te rodnoj ravnopravnosti, a zainteresirani mogu anonimno postaviti pitanja, na
koja e u kratkom roku dobiti odgovore. Adresa je www.sezamweb.net.
Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a ima besplatnu telefonsku liniju za
savjetovanje o testiranju na HIV. Takoer, u okviru projekta meunarodne
organizacije CARE International, koja se bavi prevencijom rodno uvjetovana
nasilja, HUHIV educira mlade mukarce o problematici mladih te seksualnog
i reproduktivnog zdravlja.
Udruga Iskorak, uzimajui u obzir specifinost GLBT populacije, osnovala
je Savjetovalite, koje uz psiholoku pomo prua medicinsku te pravnu pomo
svim osobama gay, lezbijskog, biseksualnog i transseksualnog spolnog opre-
djeljenja, njihovim roditeljima i ostalim zainteresiranim ljudima koji smatraju
da im je takva pomo neophodna.
3.2.2. Zdravstveni servisi i usluge
31
dostupnost kontracepcije i zatita od spolno prenosivih infekcija

Godine 2007. u skrbi ginekologa, u primarnoj zdravstvenoj zatiti ena, bilo je

1,501.782 ena, a 58,96% ih se i koristilo uslugama ginekologa/inje.
Prema izvjeima ordinacija primarne zdravstvene zatite ena, u 2007.
godini posjeti u svrhu planiranja obitelji pali su u odnosu na prethodne dvije
godine. U 2007. godini zabiljeena su 98.604 posjeta u svrhu planiranja obitelji
i/ili propisivanja jednog od kontracepcijskih sredstava, od toga se 738 odnosi
na posjete djevojaka mlaih od 16 godina, 12.531 na djevojke dobi od 16 do
19 godina te 44.077 na ene u dobi od 20 do 29 godina.
Najee su propisivani oralni kontraceptivi (78,1%) i intrauterini uloci
(15,1%). Istraivanja su pokazala kako u nas samo osam posto adolescentica
uzima hormonalnu kontracepciju.
Kontracepcijsko sredstvo treba propisati ginekolog/inja, a samo se jedna
vrsta hormonskih pilula nalazi na listi lijekova te je osloboena plaanja. Dostu-
pnost kontracepcije treba biti osnovni element svake strategije za sprjeavanje
neeljenih trudnoa, spolno prenosivih infekcija i ostalih problema vezanih uz
seksualno i reproduktivno zdravlje.
Nekim mladim osobama je neugodno kupovati kontracepcijska sredstva,
a u drugih je prisutan strah od neeljenih efekata koji se najee temelji na
neznanju i pogrenim informacijama. Neopravdani strah od hormonske pilule,
koji se u Hrvatskoj pojavio krajem 2008. godine zbog sumnji da je pilula Ya-
smin uzrokovala smrt dviju djevojaka, nainio je veliku tetu, zbog ega je ak
28.000 ena u Hrvatskoj prestalo uzimati hormonske kontraceptive i postotak
ena koje uzimaju oralnu kontracepciju pao je na manje od 5 posto ena re-
produktivne dobi. Za usporedbu, uestalost primjene ove vrste kontracepcije
iznosi u vedskoj 34% te u SAD-u 28%. Problem je esto i cijena jer mladi imaju
ogranien pristup financijskim resursima.
Kondom je najee koriteno sredstvo zatite pri prvom seksualnom odno-
su. Prema istraivanju provedenom 2005. godine na mladiima i djevojkama u
dobi od 18 do 24 godine, 60% ispitanika/ca rabilo je kondom pri prvom sek-
sualnom odnosu, a 52% njih pri posljednjem seksualnom odnosu. Generalno
gledano, samo jedna petina ispitanika/ca (22%) izjavljuje da konzistentno upo-
 trebljava kondom tijekom seksa u posljednjih godinu dana. Vea je vjerojatnost
32
da djevojke koje manje prihvaaju tradicionalna stajalita rabe kondom pri
prvom seksu (tulhofer, Graham, Boievi, Kufrin, Ajdukovi, 2007.).
U Hrvatskoj ne postoji registrirana hitna kontracepcija pa stoga lijenici/e
propisuju odreene doze kontraceptiva koji se nalaze na tritu. U Europskoj
uniji se kao jedna od novijih metoda hitne kontracepcije rabi Myfepriston u
jednokratnoj niskoj dozi. Pilula RU486 (Myfepriston) lijek je koji se u veini
europskih zemalja upotrebljava i za indukciju pobaaja (medicinski pobaaj),
ali je doza koja se rabi u hitnoj kontracepciji vie puta nia. U naoj zemlji
Myfepriston nije odobren.
U cijeloj Europi spolno prenosive infekcije predstavljaju jedan od veih
javnozdravstvenih problema, a poveavaju se osobito u dobnoj skupini od 15
do 24 godine. To pokazuje da mladi jo uvijek prakticiraju rizino seksualno
ponaanje i seksualne odnose bez zatite.
Praenje, prouavanje, sprjeavanje i suzbijanje zaraznih bolesti u RH za-
konski je odreeno s vie zakona i pravilnika. Meutim, ne postoji obveza
prijavljivanja svih spolno prenosivih infekcija. Posljedica je da u Hrvatskoj
nije poznata zastupljenost HPV-a, klamidije i herpesa u opoj populaciji. Neki
pokazatelji reproduktivnog zdravlja adolescentske populacije upuuju na to
da je danas najraireniji SPI klamidijska infekcija. Klamidijsku infekciju na-
lazimo u 5-19% adolescentica sa spolnim iskustvom te 10-20% studentica, a
HPV infekciju u 5-9% adolescentica i studentica (Depina, avlek, 2006.). U
istraivanju provedenom ak. godine 2000/01. meu studenticama 4. godine
studija, 15% je bilo zaraeno klamidijom, 11% ih je u papa-testu imalo na-
laz predstupnjeva raka vrata maternice, a 8% je imalo prekid trudnoe (Dom
zdravlja studenata Zagreb).
Vano je prepoznati vezu koja postoji izmeu konzumiranja alkohola, droge
i rizinog seksualnog ponaanja. Prema podacima studije Health Behaviour in
School-aged Children (HBSC) iz 2006. godine, seksualne odnose u dobi od 15
godina u Hrvatskoj ima svaka esta djevojica i otprilike svaki trei djeak. Prije
navrene 16. godine ivota seksualno aktivno je 16,5% uenica i 29% uenika.
Za mlade u Hrvatskoj utvreno je kako je njihov rani ulazak u seksualni ivot
povezan s drugim rizinim ponaanjima: svakodnevnim puenjem cigareta,
upotrebom marihuane u posljednjih 12 mjeseci, opijanjem, slabijim kolskim
uspjehom i sklonosti agresivnom ponaanju. Pri posljednjem seksualnom od-
33
nosu kondom je rabilo 76% djeaka i 77% djevojica. Nepouzdane metode,
kao raunanje plodnih dana i prekinuti snoaj, primjenjuje 7%, odnosno 10%
mladih oba spola, a pilule uzima 8% 15-godinjakinja.
Zapoelo je i provoenje cijepljenja djevojica u 7. razredu osnovnih kola
protiv HPV-a s ciljem sprjeavanja raka grlia maternice. Lijenici/e kolske
medicine provode u kolama predavanja za roditelje na kojima ih se informira
o HPV-u, ali i o drugim spolno prenosivim infekcijama, a nakon tjedan dana
cijepljenje se provodi u upanijskim zavodima za javno zdravstvo. Svjedoci
smo javne kampanje, u koju se ukljuuju i lokalne samouprave, koje financiraju
cijepljenje djevojica. Dio strunjaka/inja naglaava da je najvei problem s
cijepljenjem u tome to je odluka donesena na politikoj, a ne strunoj razini.
Smatraju da programi cijepljenja na razini grada ili upanije nemaju opravdanje
te da predstavljaju ulaganje velike koliine novca uz minimalan javnozdrav-
stveni uinak. Naravno da cijepljenje predstavlja korist za cijepljene djevojice,
koje e imati smanjen rizik za razvoj raka grlia maternice, ali takvim nainom
cijepljenja nee biti smanjena pojava raka u populaciji.

3.2.3. Neeljena trudnoa i pobaaj

Razlozi neeljene trudnoe mladih esto su nedostatak znanja i informaci-

ja, nedostatna informiranost, loa dostupnost i visoka cijena kontraceptivnih
sredstava, nemogunost da s partnerom dogovore koritenje kontracepcije
te seksualno nasilje. Iako za neke mlade osobe trudnoa moe biti pozitivan,
eljen izbor, za velik broj njih ona je neeljena, to moe dovesti do brojnih
negativnih psiholokih i socijalnih posljedica, ukljuujui prekid kolovanja,
siromatvo, drutvenu izolaciju i nisko samopotovanje. Sveobuhvatan pristup
ovom problemu trebao bi ukljuiti seksualnu edukaciju, dostupnost kontracep-
cije te usluge prilagoene potrebama mladih. Usluge trebaju biti organizirane
na nain da djevojci osiguraju visoku razinu kvalitete, privatnost, dostupnost
(ukljuujui i prihvatljivu cijenu), mogunost izbora i podrku.
U Hrvatskoj se Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na
slobodno odluivanje o raanju djece iz 1978. godine, l. 2., odreuje: Pravo
 ovjeka da slobodno odluuje o raanju djece moe se ograniiti samo radi
34
zatite zdravlja, a pod uvjetima i na nain koji odreuje ovaj Zakon. Tako je
pobaaj mogue uiniti u zdravstvenim ustanovama na zahtjev ene do desetog
tjedna trudnoe, a nakon toga samo ako je ugroeno zdravlje ene ili ploda,
na prijedlog lijenike komisije. Prema istom Zakonu te na temelju rjeenja
Ministarstva zdravstva iz 1996. godine, prekid trudnoe se moe obaviti u samo
za to ovlatenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Tijekom 2007. godine bilo je prijavljeno 10.609 prekida trudnoe, to pred-
stavlja blag porast u odnosu na prethodne godine (3,6% vie nego godinu ra-
nije) i posljedica je boljeg obuhvata podataka. U strukturi su najzastupljeniji
legalno inducirani prekidi trudnoe, kojih je bilo 4.573 ili 43,1%. Djevojke
mlae od 16 godina moraju dobiti pisani pristanak roditelja. Tijekom 2007.
godine zabiljeena su 423 legalno inducirana prekida trudnoe u mladih dje-
vojaka do 19 godina, to ini 9,2% svih ena. Za 2006. godinu taj broj je iznosio
8,8%. Pretpostavlja se da je realna brojka abortusa oko tri puta vea, to znai
da ih ak dvije treine nije nigdje registrirano.
Iako je legalno doputen, razliitim se metodama i nainima nastoji ogra-
niiti pravo ena na siguran i dostupan abortus. Dio licenciranih ustanova za
obavljanje pobaaja odbija obaviti pobaaje, dio oteava pristup uslugama i
upuuje ene da potrae pomo izvan zdravstvenog sustava. Problem predstav-
lja i priziv savjesti lijenika koji je u Hrvatskoj reguliran lankom 20. Zakona
o lijenitvu. U njemu se navodi da se radi svojih etikih, vjerskih ili moral-
nih nazora, odnosno uvjerenja lijenik ima pravo pozvati na priziv savjesti te
odbiti provoenje dijagnostike, lijeenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne
kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje
ili ne ugrozi ivot pacijenta. Bolnica je duna osigurati obavljanje usluge, to
nije uvijek sluaj. Pobaaj je jedna od rijetkih zdravstvenih usluga kojima se
u sustavu javnog zdravstva slobodno formira cijena. Na neke nepravilnosti u
dijelu ustanova upozorila je inspekcija Ministarstva zdravstva.
3.2.4. Iskustva iz Europske unije
35

Usluge potrebne mladima su razliite od onih za odrasle i potrebno je staviti

vei naglasak na informacije, psihosocijalnu podrku, promotivne i preventivne
akcije (WHO, 2002.).
Prepoznato je da im je potrebna posebna zatita te da usluge trebaju doi
do mladih, a ne obrnuto, to trai nov pristup zdravstvenih radnika/ca i uklju-
ivanje profesionalaca/ki razliitih struka (zdravstveni djelatnici/e, socijalni
radnici/e, psiholozi/inje, vrnjaki edukatori/ce). Osoblje treba biti posebno
educirano te posjedovati znanje iz podruja adolescentske psihologije i razvo-
ja te imati razvijene interpersonalne vjetine. Mladima je potrebno posvetiti
vie vremena nego odraslima, osigurati im privatnost i povjerljivost te iskazati
potovanje. Prema potrebi, osigurati im mogunost razgovara s vrnjakim
savjetodavcem/kom i mogunost sudjelovanja u grupama podrke. Vane su
i karakteristike same zdravstvene ustanove koje ukljuuju poseban prostor i
adekvatno radno vrijeme, prikladnu lokaciju i okolinu u kojoj e se mladi
osjeati ugodno.
Cijena usluga treba biti prihvatljiva mladima koji nemaju prihoda ili biti
besplatna. Klijenti/ce mogu doi bez ranije najave, a ekanje je svedeno na mi-
nimum. Vano je da budu dostupne razliite vrste usluga te da svi mladi imaju
informacije o uslugama i povjerljivosti. Ako su potrebne dodatne pretrage,
potrebno je osigurati da budu upueni na mjesta gdje su usluge namijenjene
mladima. Posebnu pozornost treba posvetiti potrebama ranjivih skupina, kao
to su osobe koje su preivjele seksualno nasilje, mlade osobe s invaliditetom
i homoseksualne osobe. Mladima trebaju biti dostupne razliite broure i letci
te alternativni naini pruanja informacija. Ukljuenost mladih u kreiranje
programa i neprestana povratna informacija klijenata/ica omoguit e da im
usluge budu prilagoene na najbolji nain.

nizozemska

U Nizozemskoj je 1963. slubeno registrirana pilula, a poetkom sedamdesetih

su kontracepcijske pilule, dijafragma, spirala i sterilizacija uvrtene u nacionalni
sustav zdravstvenog osiguranja.
 Nizozemska ima praktian pristup seksualnosti mladih koji ukljuuje pri-
36
hvaanje adolescentske seksualnosti, postoji otvorena diskusija na svim razi-
nama, naglaavaju se individualna odgovornost, jednaka prava i prihvaanje
seksualnih preferencija te je prisutna visoka motivacija za prevenciju i posti-
zanje seksualnog zdravlja.
Programi se razvijaju na temelju rezultata istraivanja. Drutvo je otvoreno
za diskusiju o seksualnosti te prepoznaje vanost seksualnog zdravlja i prava.
Manje vremena se posveuje prevenciji seksualne aktivnosti, a vie se napora
ulae u edukaciju i osnaivanje. Na programskom, politikom i nivou donoenja
politika vana je efikasnost, kao i postignuti rezultati. Postoji partnerstvo izme-
u vlade i nevladinih organizacija te povezanost izmeu obrazovnog sustava i
sustava skrbi. Usluge su lako dostupne, osobe koje rade s mladima su posebno
educirane, a centri koje pruaju usluge naklonjene mladima su umreeni.

bugarska

Centar za seksualno zdravlje je nevladina organizacija u Sofiji koja osigurava

preglede, testiranje na HIV, dijagnozu i lijeenje seksualno prenosivih infek-
cija, kontracepciju i ginekoloke usluge, telefonsko te psiholoko savjetovanje.
Klijentima/cama osigurava povjerljivost, kvalitetu i dostupnost usluga, pravo
na informacije, prilagoen je marginaliziranim skupinama te beplatno nudi
usluge. Radno vrijeme je prilagoeno mladima koji dolaze bez uputnice. Koristi
protokol za tretman spolno prenosivih infekcija te dobrovoljno povjerljivo sa-
vjetovanje i testiranje Svjetske zdravstvene organizacije. Ima multidisciplinaran
tim, koji se sastoji od 2 dermatologa/inje, 2 ginekologa/inje i psihoterapeuta/
kinje, a smjeten je u glavnoj vladinoj bolnici za poroaje.
POGLAVLJE II
Poglavlje II

37

JAVNE
POLITIKE I
SEKSUALNOST
MLADIH
Anka Kekez, Maja Horvat
38 1. Definiranje politike seksualnog
i reproduktivnog zdravlja i prava
Politike imaju utjecaj na mogunost da mladi dobiju informacije i usluge koje
su im potrebne za donoenje informiranih izbora te sredstva da djeluju u skladu
s tim izborima. Nune su u osiguravanju prava mladih.
Vano je snano naglasiti kako politika vezana uza seksualno i reproduk-
tivno zdravlje i prava ima izrazito vrijednosni karakter jer je u njezinu sreditu
ovjek, tonije njegova seksualnost. Sve dosadanje rasprave to su jasno poka-
zale, i to najjasnije u dvije teme: kad je rije o pobaaju te sadraju programa
seksualne edukacije.
Frank Fisher govori kako svaki drutveni problem ima sve etiri razine iako,
u pravilu, u odreenoj politici dominiraju jedna ili dvije.
Prva razina je ideoloka, na kojoj dominira rasprava o fundamentalnim
vrijednosti i idealima. Rije je o najirem sklopu vrijednosti koji pojedinca/ku
ili grupu motivira na djelovanje. Primijenimo li ideoloki okvir na ovu poli-
tiku, vidimo da postoje, naelno, dva dominantna vienja problema, a time i
instrumenta njegova rjeavanja koji proizlaze iz dvije posve razliite koncep-
cije ili definicije seksualnosti. Jedan, motiviran katolikim naukom i ivotnim
stilom koji iz njega proizlazi, seksualnost smjeta iskljuivo u prostor braka. Iz
takva vienja, pitanje neeljene trudnoe ili spolno prenosivih bolesti postaje
sekundarno, tj. uope se ne javlja kao problem.
S druge strane, liberalno stajalite, koje seksualnost gleda ire od okvira
braka, dajui slobodu, nuno trai i njezine granice. Iz te perspektive, koja za
izvorite uzima koncept ljudskih prava, javlja se potreba za edukacijom o rizi-
cima stupanja u spolne odnose te adekvatnom zdravstvenom zatitom.
Druga razina se javlja pri razliitom funkcioniranju sustava te je ona po-
sljedica odabira jednog od vrijednosnih okvira. Politike elite stvaraju zakone i
preuzimaju meunarodne obveze na temelju vrijednosnog okvira koji ih u tom
trenutku politiki definira. Kada doe do njihove smjene, mogue je blokiranje
sustava jer se nova politika elita distancira od preuzetih obveza. Takoer, po-
litike elite odgovaraju na utjecaje zainteresiranih skupina, u kojima s vremena
na vrijeme odreena vrijednosna pozicija zadobiva vei pristup odluivanju.
Rezultat nije donoenje odluka ve odravanje statusa quo, koji ne osigurava
39
primjeren sustav zatite prava i skrbi za mlade. Jedan od dobrih primjera u
Hrvatskoj je (ne)osiguravanje prava na zakonski zajamen abortus.
Trea razina javlja se pri procjeni adekvatnosti ili neadekvatnosti ciljeva
neke politike u konkretnom kontekstu i danoj situaciji. Ovdje se postavlja
pitanje moe li promjena okolnosti u nekom vremenskom razdoblju stvoriti
bolje uvjete za razvoj i provoenje politike. Moglo bi se zakljuiti da ova tema
nema takvih naznaka. Naime, vrijednosne orijentacije najee nemaju rok
trajanja. Njihovo obiljeje je upravo trajnost. Ako se problemu pristupi samo
s aspekta moi, naime, je li u nekom trenutku ili na nekom podruju jedna
od opcija monija, tad se moe traiti bolji trenutak, s obzirom na to koja se
opcija zagovara.
Na kraju, etvrta, najnia razina vezana je uz pitanje izbora instrumenata
i mjera. Ova faza je mogua kad ne postoji prijepor ili je postignut konsenzus
na ostalim spomenutim razinama. U Hrvatskoj se rasprava oko, primjerice,
izbora programa seksualne edukacije upravo zbog nepostojanja konsenzusa
na prvoj, vrijednosnoj razini vraala na tu poetnu raspravu te se nikad nije
uspjeno spustila s razine zato na kako.
Upravo saeto prikazan model, koji se kruno odvija kod ove politike, osim
u hrvatskom sluaju, javlja se i na meunarodnoj razini. Sve meunarodne ini-
cijative suoavale su se s istim problemom u vezi s definiranjem instrumenata
jer je nedostajao konsenzus na prvoj, vrijednosnoj razini. Izvjea sa svih, za
ovu temu vanih konferencija pokazuju kako je dolazilo do toke blokade i
nemogunosti djelovanja. Posljedica toga su mutne definicije naslovnih tema
kako se ne bi stalo na zabranjeni teritorij.
40 2. Pregled meunarodne regulative
Ve i kratak povijesni pregled razvoja reproduktivnih i seksualnih prava upu-
uje na spor, dug i sloen put do njihova punog prepoznavanja te adekvatnog
pravnog formuliranja, ali i do ranije opisanih vrijednosnih rasprava.
Kao openiti poetak sustavnog razvoja ljudskih prava i temeljnih slobo-
da uzima se Povelja UN-a iz 1945., ali jo vanije, Opa deklaracija o pravi-
ma ovjeka, koja je uslijedila 3 godine kasnije. Tek 1968., 20 godina poslije,
u Proklamaciji iz Teherana dolazi do njihove prve izravnije formulacije i ona
izraava: Roditelji imaju temeljno pravo odluiti, slobodno i odgovorno, o
broju i razmaku izmeu poroda svoje djece te pravo na prikladnu edukaciju i
dostupnost informacija u tom pogledu.5
Znaajniji korak u ovom podruju, koji se odmaknuo od pukog formulira-
nja problema te krenuo u konkretnije postupke, predstavlja Program akcije iz
Kaira, koji je produkt Meunarodne konferencije o populaciji i razvoju iz 1994.
godine. Njezin meunarodni karakter potvren je sudjelovanjem oko 20.000
vladinih predstavnika iz 179 nacija, mnotvom predstavnika civilnog drutva,
meunarodnih agencija, ali i pojedinaca aktivista s relevantnim podrujem
interesa. Dokumentu se zamjera da nije dovoljno jasno predvidio financijsku
konstrukciju provedbe te da je imao vie deklarativnu nego stvarnu, operativnu
ulogu. Ipak, Program akcije iz Kaira smatra se i danas vanim te ambicioznim
projektom dijaloga razliitih pogleda i vrijednosnih pozicija koji je uspio po-
stii barem minimum konsenzusa oko delikatnih tema te tako postati podloga
i referencija za sve budue akcije vezane uz ovu temu.
Drugi vaan dokument je Platforma iz Pekinga, nastala kao plod UN-ove
Konferencije o enama iz 1995. godine. Platforma se bavi irokim spektrom
poloaja ena, u ekonomskom, socijalnom, politikom smislu, ali prvi put s
naglaskom na enina reproduktivna prava.
U pregledu meunarodne regulative vano mjesto imaju i Milenijski ciljevi
UN-a formulirani 2000. za razdoblje do 2015. godine. Od osam istaknutih
ciljeva, ak tri spadaju u domenu problematike sekularnih i reproduktivnih
prava - smanjenje smrtnosti djece, poboljanje zdravlja majki te borba s HIV-
om/AIDS-om, tuberkulozom i malarijom.

5. http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/b_tehern.htm
 Nadalje, vrlo vano mjesto ima i Strategija o reproduktivnom zdravlju Svjet-
41
ske zdravstvene organizacije iz 2004. godine. Do njezine operativne razrade
dolazi 2006. godine u tzv. Okviru za implementaciju, koji izdvaja 5 glavnih
problema reproduktivnog zdravlja:
1. poboljanje prijeporoajne, poroajne i postporoajne zatite
2. pruanje visokokvalitetnih usluga planiranja obitelji, ukljuujui usluge
za lijeenje neplodnosti
3. eliminiranje riskantnog pobaaja
4. borba sa spolno prenosivim bolestima
5. promoviranje seksualnog zdravlja.
Pozivajui se na ve spomenutu Meunarodnu konferenciju o populaciji i
razvoju iz 1994. godine, predstavlja 5 eljenih podruja akcije:
1. ojaavanje kapaciteta zdravstvenog sustava
2. poboljanje informacija pri odreivanju prioriteta
3. mobiliziranje politike volje
4. stvaranje prateih pravnih okvira
5. poboljanje monitoringa, evaluacije i praenja odgovornosti.
Ako nas zanima samo europski kontekst, vidljivo je da se problem kao takav
prepoznao i pokuao normirati. Europska unija se javlja kao kontinuirani zago-
varatelj zakljuaka iz Programa akcije iz Kaira te Platforme iz Pekinga. Ipak, uz
to najue vezan dokument je Europska rezolucija o reproduktivnim i seksualnim
pravima iz 2001. godine. Dokument, jo uvijek samo u obliku preporuke, potie
na osiguravanje visokokvalitetne kontracepcije, besplatnih zdravstvenih usluga
vezanih uz reproduktivno i seksualno zdravlje, potie ak znanstveno istraivanje
u podruju muke kontracepcije zbog dostizanja jednakosti izmeu spolova, isti-
e kako pobaaj ne smije biti promoviran kao metoda planiranja obitelji, potie
otvaranje savjetovalita o planiranju obitelji i seksualno prenosivim bolestima.
Adolescente se prepoznaje kao specifinu skupinu te se u tom kontekstu potie
edukacija u razliitim oblicima, ne samo formalna, kako bi se uspjelo kvalitetnije
doprijeti do korisnika. Takoer, trai se da bude holistika, s razlikom u pristupu
u djeaka i djevojica, imajui u vidu njihovu razliitu strukturu.
 Meutim, javlja se problem da se prava razrada ostavlja zemljama lanica-
42
ma, ovisno o njihovu nacionalnom kontekstu, to rezultira velikim oscilacijama
u poduzetim akcijama.
Moe se zakljuiti da se u ovoj politici, kao i drugim globalnim politikama,
javlja problem kroninog manjka instrumenata prisile pa se provedba, utemeljena
u meunarodnim dokumentima, ostavlja na voluntaristikoj bazi bez dostatne
obvezujue snage. Ipak, evidentno je da meunarodna zajednica prepoznaje pro-
blematiku ve nekoliko desetljea i pokazuje permanentnu volju za poboljanje
svojih napora, to je dostatna baza za nastavak nacionalnih djelovanja.
3. Pregled nacionalnog policy okvira 43

U Hrvatskoj ne postoji jedinstven zakon, program ili strategija koja pokriva

podruje seksualnog i reproduktivnog zdravlja te prava mladih, ve se ova
politika razrauje u vie dokumenata koji primarno adresiraju druge, ire teme
i pokrivaju odreene, no ipak ne sve segmente zatite zdravlja i prava mladih.
Uza zakone kojima se ureuje sustav zdravstvene zatite i zdravstvenih usluga,
dokumenti koji se u veoj i manjoj mjeri odnose na ovu politiku su6:
- Nacionalni program djelovanja za mlade 2003-2007. iz 2004. (NPDM I)
- Nacrt prijedloga Nacionalnog programa djelovanja za mlade iz 2008.
(NPDM), posebno poglavlje IV. Zdravstvena zatita i reproduktivno
zdravlje
- Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece 2006-2012.
iz 2006. (NPADPID), posebno poglavlje II. Zdravlje
- Nacionalna politika za promociju jednakosti spolova 20062010. iz
2006. (PPRS), posebno poglavlja III. Rodno osjetljivo obrazovanje i VI.
ene i zdravlje
- Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2005-2010. iz
2005. (NPP HIV/AIDS)
- Nacionalna populacijska politika iz 2006. (NPP)

3.1. edukacija i informiranje

Aktivnosti edukacije i informiranja predviene hrvatskim javnim politikama

odnose se na formalne programe zdravstvenog odgoja u kolama, neformalne
edukativne sadraje (radionice, tribine, seminari), medijske kampanje te tiska-
nje i distribuiranje zdravstveno-odgojnih publikacija.

6. Relevantni dokumenti su i Nacionalna strategija zdravstva za razdoblje od 2006. do 2011. godine, Zakon o
zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluivanje o raanju djece; Plan i program mjera
zdravstvene zatite (NN 30/02), Program mjera zdravstvene zatite kolske djece, Nacionalna strategija zatite
od nasilja u obitelji 2005-2007. i Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji, Akcijski plan Desetljea za
ukljuivanje Roma 20052010., Nacionalni program za Rome 2003., Nacionalni program za suzbijanje trgovanja
ljudima 20052008., Nacionalni program prevencije raka vrata maternice.
 Tako Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece 2006-
44
2012. kao jednu od mjera istie poticanje razvoja programa zdravstvenog od-
goja iz podruja zatite reprodukcijskog zdravlja djece i mladei te promicanja
spolne i zdravstvene kulture (NPADPID, II. poglavlje: Zdravlje, 14. mjera). U
okviru mjere plan predvia izradu i verifikaciju programa zdravstvenog od-
goja iz podruja zatite reprodukcijskog zdravlja djece i mladei, edukaciju
edukatora, organizaciju i provoenje edukativnih programa putem tematskih
edukacijskih teajeva, radionica i tribina u suradnji s odgojno-obrazovnim i
zdravstvenim ustanovama, kao i organizacijama civilnog drutva, te tiskanje
zdravstveno-odgojnih publikacija (broure, prirunici, letci).
Nacionalna politika za mlade takoer stavlja velik naglasak na zdravstveno-
edukativne programe, ije provoenje je postavljeno kao cilj unutar 4. poglav-
lja, kojim se osmiljavaju mjere zdravstvene zatite i reproduktivnog zdravlja
mladih. Nacionalni program djelovanja za mlade, koji je vrijedio do 2008 go-
dine, kao i nacrt novog programa, koji e nakon usvajanja vrijediti u iduem
razdoblju, u svojim mjerama predviaju poticaje za razvoj formalnih programa
zdravstvenog odgoja iz podruja zatite reproduktivnog zdravlja.
Nacionalna politika prema mladima takoer predvia poticanje neformal-
nih edukativnih programa te aktivnosti kontinuiranih edukacijskih programa i
kampanja u javnim medijima radi promicanja i unapreivanja zdravlja i zdravih
stilova ivota mladih (NPDM II, II. poglavlje, 4. mjera).
Nacionalna politika za promociju jednakosti spolova predvia edukativne
i informativne aktivnosti kojima se nastoji smanjiti uestalost spolno preno-
sivih bolesti (NPPRS, mjera 6.4.), a u osnovnim i srednjim kolama predvia
proirenje sadraja zdravstvenog odgoja i obrazovanja temama o spolnosti, s
naglaskom na zatiti od svih spolno prenosivih bolesti.
Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2005-2010. kao
vanu ciljnu skupinu aktivnosti informiranja i edukacije navodi adolescente te
istie kolske programe prevencije HIV-a i spolno prenosivih bolesti kao vane
policy instrumente. U tom smjeru ovaj program potie i predvia istraivanje,
razvoj, primjenu, evaluaciju i podrku postojeim programima prevencije te
razvoj novih, u kojima aktivno sudjeluju mladi (NPP HIV/AIDS: 7).
3.2. savjetovalita i centri 45

Savjetovalita za reproduktivno zdravlje i planiranje obitelji zastupljena su u

svim strategijama relevantnim za ovu politiku i populaciju mladih, no vidljiva
je neusklaenost razliitih dokumenata. Tako se u populacijskoj politici i planu
aktivnosti za djecu naglasak stavlja na centre za planiranje obitelji i reprodukcij-
sko zdravlje, a u politici prema mladima i politici prevencije HIV-a zastupljen
je koncept vienamjenskih multidisciplinarnih savjetovalita. U skladu s tim,
razliit je pristup u identifikaciji nositelja savjetodavnih aktivnosti pa se centri
za planiranje obitelji i reproduktivno zdravlje vezuju uz bolnice, klinike i me-
dicinsko osoblje, a vienamjenski centri za slube kolske medicine uz usku
suradnju s obrazovnim sustavom i nevladinim organizacijama.
Nacionalni plan aktivnosti za djecu predvia kontinuiran rad na ustrojava-
nju savjetovalita te centara za planiranje obitelji i reprodukcijsko zdravlje, kao
i zapoljavanje medicinskog osoblja u savjetovalitima (NPAPID, II. poglavlje:
Zdravlje, 2. mjera).
Politika prema mladima stavlja naglasak na potrebu osnivanja i rada vienamjen-
skih zdravstvenih centara s multidisciplinarnim timovima. Koncept vienamjenskih
savjetovalita predvia osiguranje rada vienamjenskih savjetovalita unutar zdrav-
stvenog sustava, pri slubama kolske medicine, uz podrku obrazovnog sustava i
nevladinih organizacija (NPDM, 4. poglavlje, 3. mjera). NPDM istie da je potrebno
u svakoj upaniji odrediti jedinicu koja e biti centar podrke, pruanja informacija,
provoenja kvalitetnih programa u vezi sa spolnim bolestima, kao i bolestima ovi-
snosti, pomoi u kriznim situacijama, rizinim ponaanjima, problematikom spola,
seksualnosti i reproduktivnog zdravlja.
Za ostvarenje ove mjere NPDM predvia nastavak osnivanja savjetovalita
za reproduktivno zdravlje pri slubama za kolsku medicinu, rad na povea-
nju znanja i kompetencija lijenika kolske medicine za rad u savjetovalitu,
kao i uinkovitije uoavanje te rjeavanje problema u vezi s reproduktivnim
zdravljem i mjerama prevencije te izradu strunih kriterija i postupaka za rad
s mladima u vezi sa spolno prenosivim infekcijama i kontracepcijom u savje-
tovalitima za reproduktivno zdravlje pri slubama za kolsku medicinu.
Koncept vienamjenskih savjetovalita podran je i u okviru Nacionalnog
programa za prevenciju HIV/AIDS-a 2005-2010., u kojem se istie da savjetova-
 lita za mlade koji su izvan zdravstvenog sustava treba osigurati te im omoguiti
46
djelovanje uz obveznu strunu superviziju iz zdravstva.
Vei naglasak na aspekt planiranja obitelji stavlja Nacionalna populacijska
politika, koja kao mjeru stavlja osnivanje centara za planiranje obitelji i repro-
dukcijsko zdravlje pri upanijskim bolnicama, opim bolnicama i postojeim
klinikama (NPP, 7. mjera).
U razmatranju rjeenja o savjetodavnim servisima za mlade koja nude razli-
ite strategije, kao vana dimenzija postavlja se dostupnost servisa svim mladi-
ma, bez obzira na njihovo boravite. Tako NPDM kao cilj postavlja organizaciju
zdravstvene zatite uz mjesta gdje mladi ive, koluju se i rade. NPDM takoer
istie da zdravstvenu slubu treba uiniti dostupnom te se ujedno koristiti svim
prednostima i mogunostima djelovanja s mladima i za mlade koji su vezani
uz dotino okruenje. U skladu s tim, u okviru mjere unapreivanja tjelesnog
i mentalnog zdravlja mladei, politika prema mladima predvia ustrojavanje
mobilnih savjetodavnih timova strunjaka na ruralnim podrujima (NPDM,
II. poglavlje: Zdravlje, 3. mjera).
Mobilne savjetodavne timove strunjaka predvia i Nacionalni plan aktiv-
nosti za djecu, i to u okviru mjere poticanja razvoja preventivnih aktivnosti
radi unapreenja zdravstvene kulture djece, mladih i roditelja, za to sredstva
osiguravaju jedinice lokalne i podrune samouprave (NPAPID, II. poglavlje, 3.
mjera). Nacionalna populacijska politika problem dostupnosti savjetodavnih
servisa, s druge strane, rjeava osnivanjem savjetovalita pri ambulantama
radi bolje povezanosti strunjaka i obitelji s ruralnih i tee dostupnih podruja
(otoci i brdsko-planinska podruja) (NPP, 8. mjera). Na kraju, Politika ravno-
pravnosti spolova dostupnost razmatra stvaranjem uvjeta za podizanje razine
zatite od spolno prenosivih bolesti putem izravnog pristupa uslugama savje-
tovalita (dolazak bez uputnice).
3.3. preventivni i zdravstveni servisi 47

Politika prema mladima do 2010. godine predvia izradu Kriterija o postupanju

glede reproduktivnog zdravlja mladih (specificirano za djevojke i mladie), s
osobitim naglaskom na rano otkrivanje i pravdobno lijeenje spolno prenosivih
bolesti i raka maternice, proglaavanje Kriterija o postupanju obveznim za dje-
latnost primarne zdravstvene zatite mladih te do 2011. godine uspostavljanje
sustava kontinuiranog i redovitog statistikog praenja podataka iz navedene
djelatnosti u Zavodu za javno zdravstvo (NPDM, II. poglavlje, 2. mjera). Obje
politike kao vane instrumente prevencije istiu ve opisanu edukaciju i in-
formiranje o zatiti reproduktivnog zdravlja, dostupnost slubi za pomo i
savjetovanje te provoenje programa prevencije i suzbijanja HIV-a/AIDS-a.
Nacionalna politika za promociju jednakosti spolova predvia izraivanje
cjelovitog programa borbe protiv spolno prenosivih bolesti, omoguavanje
izravnog pristupa uslugama savjetovalita (dolazak bez uputnice), osposoblja-
vanje timova i opremanje laboratorija za dijagnostiku spolno prenosivih bolesti
u primarnoj zdravstvenoj zatiti te izradu plana trijae (probira/screeninga).
(NPPRS, mjere 6.2 i 6.4.).
Takoer predvia unapreenje rada na podruju statistikih pokazatelja
zdravstvenog stanja ena (mjera 6.1) te voenje registra rizinih skupina u
enskoj populaciji i omoguavanje praenja redovitih besplatnih pregleda na te-
melju prikupljenih podataka (mjera 6.2.). Nalae ujednaavanje uvjeta u javnim
zdravstvenim ustanovama pri provoenju Zakona o zdravstvenim mjerama
za ostvarivanje prava na slobodno odluivanje o raanju djece te poveanje
dostupnosti svih sredstava zatite od neeljene trudnoe (mjera 6.3.).
Potrebu poboljanja dijagnostikih metoda, kao i unapreivanja kriterija u
postupanju glede reproduktivnog zdravlja mladih, istie i Nacionalni program
za prevenciju HIV/AIDS-a 2005-2010. Politika predlae poboljanje probira,
kao i promjenu protokola pregleda i obrade u adolescenata i ginekolokog
pregleda u adolescentica u cilju to ranijeg otkrivanja spolno prenosivih bolesti
(NPP HIV/AIDS: 8).
48 3.4. mjere za osiguranje provedbe opisanih instrumenata

Ostvarenje ciljeva te primjena mjera svih opisanih politika i aktivnosti nije

mogua bez osiguranja potrebnih mehanizama i preduvjeta provedbe te us-
postavljanja sustava praenja, vrednovanja, kao i sudjelovanja mladih u osmi-
ljavanju, provoenju i vrednovanju rjeenja.
Stoga Nacrt prijedloga Nacionalnog programa djelovanja za mlade kao cilj
i mjeru postavlja dosljedno provoenje, praenje i evaluaciju preventivnih, te-
rapijskih i drugih programa, a Nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a
2005-2010. istie istraivanje, razvoj, primjenu i evaluaciju programa u cilju
smanjenja rizinog spolnog ponaanja i drugih oblika rizinih ponaanja adoles-
cenata uvjetovanih uzimanjem opojnih droga i alkohola (NPP HIV/AIDS: 8).
Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece, kao i Nacio-
nalni program djelovanja za mlade, prepoznaje vanost aktivnog sudjelovanja
djece i mladih u kreiranju, provoenju i praenju zdravstvenih preventivnih
programa (NPAPID, II. poglavlje, 10. mjera).
Vaan preduvjet za uinkovito funkcioniranje je uspostavljanje koordinacije
i suradnikih odnosa, koji se posebno visoko vrednuju u politici prema mladi-
ma i u politici prevencije HIV-a/AIDS-a. U ciljevima i mjerama ovih politika
prepoznaje se vrijednost neformalnih edukativnih i zdravstvenih servisa nevla-
dinih organizacija, za ije je integriranje u sustav potrebno razraditi kriterije i
standarde, akreditacije i vrednovanja te osigurati potporu za prepoznavanje i
provoenje programa izvanvladinih nositelja aktivnosti.
Osnova za bilo kakvo promiljanje unapreenja edukativnih, savjetodavnih
i zdravstvenih usluga stalan je rad na jaanju djelatnosti kolske medicine te na
specifinoj edukaciji i usavravanju lijenika, kao i edukaciji obrazovnih dje-
latnika. Politika prema mladima i Plan aktivnosti za djecu prepoznaju vanost
jaanja kompetencija izravnih provoditelja ove politike, kao i vanost osiguranja
uvjeta za kvalitetno pruanje usluga, meu kojima je, uz osiguranje potrebne
opreme, posebno vana mjera Plana za djecu kojom se trai osiguranje sma-
njenja normativa za timove kolske medicine, u cilju osiguranja kvalitetnije i
dostupnije zatite i nesmetanog provoenja zakonskog programa (NPAPID,
II. poglavlje, 7. mjera).
POGLAVLJE III
Poglavlje iII

49

POZICIJA
I OPOZICIJA
Nataa Bijeli, Sanja Cesar
50 1. Za to se zalaemo
preporuke za unapreenje seksualnog
i reproduktivnog prava te zdravlja mladih u rh

Ishod naeg rada na analizi politika vezanih uz seksualno i reproduktivno

zdravlje i prava mladih te dobrih praksi i iskustava iz zemalja EU ove su pre-
poruke. One mogu biti korisne u formuliranju zahtjeva i ciljeva zagovaranja
koji e, nadamo se, dovesti do boljega zakonskog okvira, kvalitetnih usluga i
servisa prilagoenih potrebama mladih te uvoenja sveobuhvatne obvezne
seksualne edukacije.

osigurati minimum usklaenosti mjera u razliitim politikama

Budui da ne postoji jedinstven strateki dokument kojim se osmiljava poli-

tika seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava mladih, vana toka rizika
postaje (ne)usklaenost mjera u razliitim politikama. Tako se, primjerice, u
populacijskoj politici i planu aktivnosti za djecu naglasak stavlja na centre za
planiranje obitelji i reprodukcijsko zdravlje, dok je u politici prema mladima i
politici prevencije HIV-a zastupljen koncept vienamjenskih multidisciplinar-
nih savjetovalita. Kako je usklaenost preduvjet dosljedne i uinkovite pri-
mjene odreenih instrumenata, potrebno je osigurati minimum usklaenosti
u osmiljavanju mjera koje se odnose na ovu politiku. Bez toga teko moemo
govoriti o njihovu provoenju.

poboljati raspodjelu odgovornosti i koordinaciju

izmeu nositelja mjera razliitih politika

Nedostatak usklaenosti mjera relevantnih programskih dokumenata i po-

djela nadlenosti u provedbi izmeu razliitih ministarstava povezani su s
problemom horizontalne koordinacije provoditelja politika. Kako je za pro-
vedbu razliitih mjera u podrujima obrazovanja, informiranja, savjetovanja
i zdravstvene zatite nadlenost raspodijeljena meu vie nositelja (MOBMS,
MZSS I MOZS), pojavljuje se opasnost od nedostatne koordinacije njihovih
aktivnosti koja rezultira prebacivanjem odgovornosti i nedjelovanjem. Stoga
51
je vaan preduvjet ikakve provedbe mjera kojima se mladima osigurava ade-
kvatna zdravstvena zatita te zatita seksualnih i reproduktivnih prava upravo
dobra raspodjela odgovornosti i koordinacija izmeu nositelja povezanih mjera
razliitih politika.

osigurati politiku volju i sredstva za provoenje mjera

Dodatan faktor koji utjee na neprovoenje potrebnih edukativnih, informa-

tivnih, preventivnih i kurativnih programa svakako je nepostojanje konsenzusa
na vrijednosnoj, ideolokoj razini, to se reflektira i na pozicije donositelja od-
luka kojima se strategija nedjelovanja pokazuje kao rjeenje s najmanje rizika
za osiguranje iroke podrke iako ista strategija rezultira najveim rizicima za
mlade. U skladu sa strategijom nedjelovanja, u ovoj politici se pokazuje domi-
nantnom praksa preuzimanja meunarodnih obveza i transfera politika bez
stvaranja preduvjeta za njihovu realizaciju. Provedba mjera podrazumijeva ne
samo deklarativno prihvaanje visokih standarda za osiguranje ljudskih prava
usvajanjem strategija ve i osiguranje minimuma politike volje te odgovornosti
provoditelja za ishode koji su tim strategijama zajameni. Nedostatna je pove-
zanost prorauna s prikazanim relevantnim mjerama strategija, osmiljavaju
se mjere i aktivnosti bez osmiljavanja naina financiranja istih.

osigurati suradnju s civilnim drutvom i kontinuirano komuniciranje s korisnicima

U osmiljavanju i provoenju ove politike kao velik problem pokazuje se za-

tvoren proces donoenja odluka. Tako je, primjerice, odluivanje o spolnom
odgoju u osnovnim i srednjim kolama bilo obiljeeno netransparentnou i
selektivnim pristupom pri ukljuivanju razliitih izvanvladinih sudionika u
osmiljavanje modula o zdravstvenom odgoju. Dodatan problem je neposto-
janje kriterija i standarda za podugovaranje usluga (edukacije, informiranje,
savjetovanje) s neformalnim akterima. Ova politika za kvalitetno i uinkovito
provoenje trai suradnju s civilnim drutvom, kao i kontinuirano komunicira-
nje s korisnicima radi osiguravanja relevantnosti mjera, legitimiteta i povratne
informacije. Za to je potrebno osmisliti mehanizme za ukljuivanje i konzul-
 tiranje svih zainteresiranih sudionika te osigurati jedinstvene, transparentne
52
procedure i standarde za ukljuivanje neformalnih aktera u provoenje.

uvoenje sveobuhvatne seksualne edukacije kao obveznog predmeta u kole.

Hrvatske javne politike govore o perspektivi uvoenja zdravstvenog odgoja u

kole, gdje je seksualnost s naglaskom na spolno prenosive infekcije samo jedna
od zastupljenih tema. Ovakva pozicija seksualnosti u programima zdravstve-
nog odgoja moe dovesti do nepotpunog i nedovoljnog pokrivanja ove teme
ili izdvajanja/fokusiranja samo na neka podruja (poput spolno prenosivih
infekcija). Osim toga, ovakva pozicija teme seksualnosti odraava se i na za-
stupljenost odreenih sadraja u satnici, pa je vea vjerojatnost da e manji
broj sati na godinu biti posveen ovoj temi. Kako bi seksualna edukacija bila
uspjena i donijela pozitivne pomake u seksualnom i reproduktivnom zdravlju
mladih, nuno je da bude zaseban predmet koji e se jednako posvetiti pro-
micanju informiranosti, usvajanju pozitivnih stajalita i vrijednosti, usvajanju
interpersonalnih vjetina i odgovornom ponaanju, a ne samo selektivnom
odabiru i obradi tema iz podruja seksualnosti (npr. SPI). Seksualnu edukaciju
trebale bi provoditi posebno motivirane i educirane osobe, odnosno interdisci-
plinarni tim strunjaka/inja iz podruja medicine (kolska medicina, koja ve
ima strunost i kontinuitet bavljenja prevencijom i edukacijom mladih), zatim
psihologije, pedagogije te sociologije.

osigurati da su sve slube naklonjene mladima

i prilagoene njihovim potrebama (youth friendly services)

Nedovoljna osvijetenost mladih o vlastitim potrebama i pravima mogu

je razlog slaboga koritenja usluga i servisa, kao i neprilagoenost usluga i
servisa potrebama mladih. Osim toga, tu je prisutan i niz subjektivnih za-
preka, kao to su strah i sram. Istraivanja u svijetu su pokazala da barijeru
u koritenju usluga esto predstavljaju radno vrijeme, cijena usluga, lokacija,
nelagoda zbog uvjeta u klinikama i stajalita osoba koje pruaju usluge, ne-
dostatak privatnosti i povjerljivosti, strah da e roditelji saznati te strah da
usluge nisu namijenjene njima. Stoga sve slube trebaju biti prilagoene i na-
klonjene mladima jer oni trae drugaiji pristup u pruanju usluga. Posebnu
pozornost treba posvetiti potrebama ranjivih skupina, kao to su osobe koje
53
su preivjele seksualno nasilje, mlade osobe s invaliditetom i homoseksualne
osobe. Potrebno je staviti vei naglasak na informacije, psihosocijalnu po-
drku, promotivne i preventivne akcije. Neophodna je podrka na najvioj
politikoj razini za dugoronu edukacijsku kampanju, koja ukljuuje internet,
televiziju radio, filmove, plakate, letke i sl. Pokazalo se da je potrebno sma-
njenje normativa te poveanje broja timova lijenika kolske medicine kako
bi se mogli efikasnije baviti prevencijom i edukacijom mladih. Nuno je pri-
lagoditi radno vrijeme savjetovalita potrebama mladih, osigurati strunjake/
inje drugih struka za rad u savjetovalitima, a neophodno je i kontinuirano
informiranje te promoviranja savjetovalita.

osigurati posebnu edukaciju za osoblje koje radi s mladima

te suradnju strunjaka/inja razliitih struka

Veliku vanost za seksualno i reproduktivno zdravlje ima odnos lijenika/ca

te ostalih strunjaka/inja prema seksualnosti mladih. Problematika mladih
obrauje se u programima fakulteta psihologije, defektologije, medicine, so-
ciologije, socijalnog rada, uiteljske akademije i prava. Nedostaju programi
koji bi odgovarali sveobuhvatnosti potrebnoj za bavljenje zdravljem i seksu-
alnou mladih. Postoji potreba za kreiranjem dodiplomskih i poslijediplom-
skih studija usmjerenih na osposobljavanje profesionalaca/ki za mlade. To
bi podrazumijevalo obrazovanje strunjaka/inja koji bi se bavili mladima iz
medicinske, socioloke i psiholoke perspektive, djelujui putem znanstve-
nih modela promjene ponaanja, te osposobljavanje istih profesionalaca/ki
znanjem i vjetinama potrebnim za provoenje takvih modela s mladima.
Zatita seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih uspjeno se moe pro-
voditi samo suradnjom strunjaka/inja razliitih struka: kolskih lijenika/
ca, ginekologa/inja, psihologa/inja, a prema potrebi, i drugih strunjaka/inja
te u suradnji sa kolama.
54 2. Argumenti opozicije i kako na njih
odgovoriti
U nastavku iznosimo neke od argumenata pripadnika/ca opozicije seksualnim i
reproduktivnim pravima i zdravlju mladih kojima se nastoji umanjiti znaaj ili
ograniiti reproduktivna prava. Vrlo je vano poznavati injenice i osmisliti ar-
gumente kojima emo odgovoriti razliitim grupama koje se protive slobodnom
izboru mladih te nastoje ograniiti njihova seksualna i reproduktivna prava.

protiv sustavne seksualne edukacije

(za apstinencijske programe seksualne edukacije)

Apstinencijski programi seksualne edukacije promoviraju apstinenciju do ula-

ska u heteroseksualni brak, koji je jedina prihvatljiva norma seksualnog ponaa-
nja. Ovdje treba jasno razgraniiti apstinenciju kao seksualno ponaanje/izbor
i apstinencijske programe seksualne edukacije. Za neke mlade apstinencija
moe biti i jest sasvim legitiman izbor seksualnog ponaanja, a apstinencijski
programi u obrazovnom sustavu iskljuivo zagovaraju i promoviraju apsti-
nenciju, odnosno odgaanje ulaska u seksualni odnos do braka, kao najbolju
opciju za sve mlade, to nije u skladu s drutvenom stvarnou. Apstinencijski
programi predstavljaju konzervativni pristup seksualnoj edukaciji, a temelje
se na religijskom moralu i vrijednostima, idealu (hetero)obiteljskog ivota i
patrijarhalnom rodnom poretku. Ovi se programi koriste dravnim fondo-
vima kako bi promovirali stajalita koja ukljuuju protivljenje kontracepciji,
abortusu i homoseksualnosti, odnosno pouavanja koja su protivna hrvatskom
zakonodavstvu i principima javnog zdravstva. Primjeri ovakvih programa u
Republici Hrvatskoj su: Teen STAR i eksperimentalni program zdravstvenog
odgoja Udruge GROZD.
Zagovornici/e apstinencijskih programa protive se programima sustavne
seksualne edukacije koji promoviraju medicinski i znanstveno tone infor-
macije o seksualnosti i temelje se na potovanju ljudskih prava i heterogenosti
vrijednosnih orijentacija.
karakteristike apstinencijskih programa:
55

- ue da je jedan sustav vrijednosti moralno ispravan za sve osobe

(najee sustav vrijednosti koji se temelji na religijskom uenju)
- pruaju netone informacije ili potpuno izostavljaju informacije o tema-
ma kao to su abortus, masturbacija, kontracepcija, seksualna orijentacija
- govore o kontracepcijskim sredstvima (npr. kondom) samo u terminima
njihove neuinkovitosti ili moralne neprikladnosti, a informacije o
kontracepcijskim sredstvima su najee potpuno netone, nepotpune
ili iskrivljene i pristrane
- esto ukljuuju alarmantne i netone informacije te preuveliavaju sta-
tistike o seksualno prenosivim infekcijama.

primjeri opozicijske taktike

Zagovornici/e apstinencijskih programa lobiraju da njihovi programi posta-

nu dio kolskog kurikuluma ili da se provode u kolama. Takoer se koriste
pojedinim konzervativnim grupama, politikim strankama ili Crkvom kako
bi dobili drutvenu podrku i prenijeli svoju poruku pritom podcjenjujui su-
stavnu seksualnu edukaciju.
Primjeri taktike:
- agresivni napadi na zagovornike/ce sustavne seksualne edukacije te pot-
puno negiranje i podcjenjivanje programa sustavne seksualne edukacije
(npr. Udruga GROZD je esto isticala kako njihov program napada
radikalni homoseksualni i feministiki lobi, koji proglaava njihove
vrijednosti znanstveno neutemeljenim i protuzakonitim)
- inzistiranje na tome da seksualna edukacija treba potovati vrijednosni
sustav roditelja i kulturalni kontekst drave
- roditelji trebaju birati program seksualne edukacije za svoju djecu
shodno svojem svjetonazoru (tj. liberalnom ili konzervativnom)
- nerazumijevanje i negiranje meunarodnih konvencija koje podravaju
sustavnu seksualnu edukaciju te potpuno negiranje seksualnih i re-
produktivnih prava kao osnovnih ljudskih prava.
 korisne injenice
56

- Drava koja ne osigura sustavnu seksualnu edukaciju kri ljudska prava

mladih. Seksualna i reproduktivna prava mladih su sadrana u brojnim
meunarodnim konvencijama i dokumentima, kao to su Meunarodna
konvencija o civilnim i politikim pravima (International Covenant
on Civil and Political Rights), Meunarodna povelja o ekonomskim,
socijalnim i kulturnim pravima (International Covenant on Economic,
Social and Cultural Rights), Konvencija o uklanjanju svih oblika dis-
kriminacije ena (CEDAW) te dokument Meunarodne konferencije o
populaciji i razvoju (ICPD, Cairo).
- Sustavna seksualna edukacija, koja ukljuuje informacije o upotrebi
kondoma, apstinenciji i drugim kontracepcijskim metodama, afirmira
ljudska prava te je, prema meunarodnom pravu, u skladu s obvezama
drave.
- Edukacijski programi koji se fokusiraju iskljuivo na apstinenciju
naruavaju slobodu pristupa informacijama i kre pravo na zdravlje.
- Sustavna seksualna edukacija prua medicinski i znanstveno
utemeljene informacije o seksualnosti te razvija vjetine koje mogu
pomoi mladima da zatite svoje reproduktivno zdravlje i da uivaju
u seksualnosti. Ona omoguuje diskusiju o vrijednostima, uvaavajui
razliitost vrijednosnih sustava, ali ne namee jedan iskljuivi vrijed-
nosni sustav mladima.
protiv kontracepcije 57
(podcjenjivanje upotrebe kondoma i ostalih
mehanikih i kemijskih kontraceptiva)

Zagovornici/e apstinencije esto iskrivljuju znanstvene injenice, osobito one

koje se odnose na uinkovitost kondoma kao zatitnog sredstva. Manipulirajui
podacima o uinkovitosti kondoma, potiu i ire sumnju u javnosti o znanstve-
no dokazanoj efikasnosti kondoma u smanjenju rizika od spolno prenosivih
infekcija (SPI), ukljuujui HIV i HPV virus. Cilj im je obeshrabriti mlade i
odvratiti ih od upotrebe kondoma.
Popularni mitovi o neuinkovitosti kontracepcije ukljuuju:
- razgovor o upotrebi kondoma ili podjela kondoma mladima pridonijet
e poveanoj seksualnoj aktivnosti
- kondomi ne tite od HIV-a/AIDS-a zato to virus HIV-a moe proi
kroz mikroskopske pore u lateksu od kojeg je napravljen kondom
- hormonska pilula kodi djevojkama zbog estih nuspojava (munine,
glavobolje, debljanje, nepravilna krvarenja)
- ni jedna metoda kontracepcije ne prua potpunu i sigurnu zatitu niti
od neeljene trudnoe niti od zaraze SPI-jem
- upotreba kontracepcije naruava seksualni in.

primjeri opozicijske taktike

- Manipuliraju podacima i iznose rezultate znanstveno upitnih studija

o neuinkovitosti kondoma. Studije na koje se oni najee oslanjaju
provedene su na dijelovima virusa HIV-a koji je 100 milijuna puta manji
nego virus HIV-a koji se nalazi u sjemenoj tekuini.
- Iznoenje netone informacije da e mladi postati sve vie seksualno
aktivni ako ih se informira o upotrebi kontracepcije.
- Omalovaavanje meunarodnih preporuka i konvencija koje promovi-
raju upotrebu kondoma.
 korisne injenice
58

- Kondom je zasad jedino sredstvo koje moe zatititi seksualno aktivne

mlade osobe od posljedica SPI-ja i neeljenih trudnoa.
- Upotreba kondoma i edukacija su jedina sredstva koja mogu sprijeiti
irenje HIV-a/AIDS-a. Primjeri mnogih zemalja pokazuju da jedino
pravilna i konzistentna upotreba kondoma moe pomoi u sprjeavanju
svjetske pandemije AIDS-a.
protiv abortusa 59

Protivnici/e enskog prava na abortus nastoje na razliite naine ograniiti pra-

vo ene da donosi odluke o svom tijelu i zdravlju. irok spektar dezinformacija
i anti-choice propagande ukljuuje insinuacije o boli koju fetus osjea te o
pretjeranome medicinskom riziku koji abortus predstavlja za budue trudnoe
i plodnost ene. Ove se tvrdnje oslanjaju na netone i pristrane informacije i
temelje se na studijama koje ne zadovoljavaju najvie znanstvene kriterije te
koje nisu podrali ni znanstvena zajednica ni sektor javnoga zdravstva.

primjeri opozicijske taktike

- Karakterizacija abortusa kao infanticida, tj. ubojstva djeteta.

- Fetus trpi i osjea bol.
- Abortus ugroava psihiko zdravlje ene i izaziva pojavu postabortivnog
sindroma.
- Abortus predstavlja rizik za budue trudnoe i plodnost ene.
- Pozivanje lijenika/ca na prigovor savjesti u sluajevima kad treba
izvriti abortus (najee u sluajevima kad zdravstvena ustanova ima
zakonsku obvezu osigurati uslugu).

korisne injenice

- Pobaaj je u Hrvatskoj legalan, prema Zakonu o zdravstvenim mjerama

za ostvarivanje prava na slobodno odluivanje o raanju djece iz 1978.
godine.
- Prema hrvatskom zakonu, pobaaj se vri na zahtjev trudne ene. Uza
zahtjev za prekid trudnoe koji podnosi maloljetnica koja nije navrila
16 godina, potreban je i pristanak roditelja ili staratelja.
- Meunarodni standardi reproduktivnog zdravlja i prava (CEDAW, ICPD)
podravaju pravo ene na odluku ele li, kad i s kim imati djecu, a da bi to
ostvarile, pobaaj i kontracepcija moraju biti legalni, sigurni i dostupni.
 - Rezultati ispitivanja javnog mnijenja govore u prilog sekularnog stava o
60
pobaaju: 65% graana i graanki Republike Hrvatske podrava pravo
na pobaaj (GFK, 2004.).
- U Europskom parlamentu je 2002. godine izglasana rezolucija o sek-
sualnim i reproduktivnim pravima koja donosi preporuke zemljama
lanicama, ali i onima koje pristupaju EU, vezane uz prikupljanje poda-
taka, razvoj politika za unapreenje seksualnih i reproduktivnih prava,
besplatnu kontracepciju i usluge planiranja obitelji, promoviranje hitne
kontracepcije, legislativu koja e omoguiti siguran pobaaj, zabranu
krivinog progona ena koje su imale ilegalan abortus, poboljanje
znanja i informiranosti te seksualnu edukaciju i savjetovalita za
planiranje obitelji namijenjena mladima.
POGLAVLJE IV
Poglavlje IV

61

KAKO
ZAGOVARATI
Vedrana Koba, Anka Kekez
62 1. Zagovaranje unapreenja
seksualnog zdravlja i prava mladih
U ovom emo se dijelu baviti osnovnim pojmovima vezanim uz javno za-
govaranje te nainima na koje se moemo zalagati za drutvene promjene i
unapreenje seksualnog zdravlja mladih. Poznavanje glavnih nositelja politike
seksualnog i reproduktivnog zdravlja te njihove uloge u provoenju i ovlasti
omoguuje nam da nai zahtjevi budu upueni na pravo mjesto. Takoer do-
nosimo i neke primjere uspjenih akcija zagovaranja.
Zagovaranje je aktivnost koja za cilj ima postizanje drutvenih promjena -
promjenu javnog mnijenja i utjecaj na programe, odluke o politici i prioritete
za financiranje te uspostavljanje transparentnih procedura.
Putem zagovaranja elimo mijenjati odnose moi i utjecati na lanove i
lanice drutva kako bismo stvorili pravednije drutvo, u kojem su bolje za-
dovoljene potrebe (obino marginaliziranih grupa). Zagovaranjem aktivno
podravamo odreena stajalita/prijedloge/sadraje te nastojimo osigurati i
podrku drugih.
Zagovarake aktivnosti mogue je provoditi na lokalnoj, dravnoj, ili me-
unarodnoj razini (zagovarakim aktivnostima mogue je traiti, primjerice,
od kole da dopusti uenicima i uenicama izostati s nastave radi pohaanja
neformalnih oblika edukacije ili zahtijevati donoenje politike kojom bi se ta
pitanja regulirala na dravnoj razini).

zato zagovaranje?

Pomae osigurati da se programi za mlade kreiraju, usvojaju, financiraju, pro-

vode i opstaju.
Poboljanje politike koja se tie vaeg seksualnog i reproduktivnog zdravlja
pomae vam da donesete odgovorne i informirane odluke.

tko se moe baviti zagovaranjem?

Svaka osoba koja se aktivno bavi odreenim pitanjem - nije vano koliko imate
godina, gdje ivite ili ime se inae bavite ako ste aktivni i eljni promjena.
1.1. odakle poeti? 63

procjena potreba

Pa... prvo trebamo znati to nam zapravo treba. Kojom se grupom bavimo?
Koje su potrebe grupe? to ve postoji, to je dostupno, to ne funkcionira? to
bi trebalo postojati, koje su potrebe nezadovoljene?
Kad znamo to je grupi potrebno, znamo i na koje emo se sadraje kon-
centrirati i to emo traiti u zagovarakom procesu, a istodobno smo dobili
poetnu toku, s kojom moemo usporeivati situaciju nakon zagovarakog
procesa te time dobiti mjeru koliku smo promjenu postigli i postigle, odnosno,
moemo procijeniti vlastitu uspjenost.

prvi korak...

Tono odrediti grupu ije interese elimo zastupati.

"Mladi" moe biti preirok pojam. Pokuajte biti to precizniji. Zanimaju
li vas svi srednjokolci i srednjokolke u cijeloj Hrvatskoj? Samo studenti/ce
odreenog fakulteta? Ili mladi izmeu 20 i 25 godina koji ive u jednoj upaniji?
Djevojke do 20 godina starosti iz odreene regije?

gdje nai podatke koji su nam potrebni?

esto smo sami zainteresirana strana - pripadamo grupi i imamo osjeaj da znamo
koje su potrebe. No prikupljanjem podataka dobivamo jasniju sliku i oni trebaju
biti to precizniji kako bismo ih poslije mogli upotrijebiti kao argumente.
Osobito su korisni i lako razumljivi - brojevi, statistiki podaci. Moete se
koristiti postojeim statistikim podacima (ne zaboravite: korisni su ne samo
podaci koji se odnose na sadanje stanje ve i oni stariji - da vidite trendove,
primjerice, poveava li se broj maloljetnikih trudnoa ili registriranih spolno
prenosivih infekcija u vaoj ciljnoj grupi).
Je li netko vrio istraivanje vezano uz va problem? Koji su nalazi? Moete
li sami provesti neku anketu, grupnu diskusiju ili na neki drugi nain prikupiti
relevantne podatke?
 Koje su usluge/informacije trenutano dostupne grupi za koju se zalaete?
64
Tko ih prua? Jesu li usluge jednako dostupne svim lanovima/lanicama grupe
(prostorno, financijski...)? Koliko su te usluge kvalitetne?
U ovoj fazi ete se moda osjeati obeshrabreno kad vidite kolike su po-
trebe i to bi sve trebalo uiniti - ili ete biti posebno poletni te ete poeljeti
odjednom rijeiti sve probleme.
Stoga je od kljune vanosti izabrati jedan ili dva najvanija problema ko-
jima se elite baviti kako biste mogli biti uinkoviti.
Neka od pitanja koja vam mogu pomoi u odluivanju su:
- Koliko je problem ozbiljan?
- Koliko je est?
- Je li ga mogue rijeiti zagovarakim aktivnostima?
- Kakve su posljedice tog problema na osobu i/ili zajednicu?
- Je li realna mogunost rjeavanja problema (uzevi u obzir postojea
sredstva, miljenja javnosti, postojee politike...)?
Iz tih pitanja trebamo formulirati jedan cilj. On bi trebao biti formuliran
tako da je ostvariv te da je iz njega jasno na koji nain zagovornici i zagovornice
planiraju djelovati - koja je njihova vizija rjeenja problema.
Primjerice:
- uvoenje besplatnih savjetovalita za pitanja reproduktivnog zdravlja na
upanijskog razini
- poveano izdvajanje sredstava iz budeta za edukaciju uenika i uenica
srednjih strukovnih kola
- donoenje zakonskog akta kojim bi se omoguila besplatna i dostupna
kontracepcija
- poveana svijest mladih o potrebi odgovornog odluivanja o stupanju u
spolni odnos.
Ciljevi mogu i ne moraju biti potpuno mjerljivi. Oni nam daju viziju kojoj
teimo, za koju rok ostvarivanja moe biti dulji (i desetak godina).
U sljedeem koraku odreujemo jasne podciljeve, ije rezultate moemo
mjeriti i koji bi se trebali moi ostvariti u idue tri godine te u kojima e se
jasno rei to je eljena promjena, kolika je i tko e je donijeti, uz jasno defi-
niran vremenski rok.
 Nakon odreivanja podciljeva, slijedi dogovor o strategijama kojima emo
65
se koristiti kako bi se oni ostvarili. Vano je da se svi oni koji e raditi u pro-
cesu zagovaranja sloe i da se dobro razjasne pojmovi. Primjerice, moda ete
privui velik broj ljudi koji e eljeti sudjelovati u procesu zagovaranja kojim e
se smanjiti broj maloljetnih majki - ali u ovoj fazi moda jedni budu htjeli da
maloljetne majke daju djecu na usvajanje, drugi da se podigne zakonska dobna
granica za pristanak na spolni odnos, trei e se moda zalagati za uvoenje
edukacijskih programa koji potiu apstinenciju, a etvrti za edukaciju koja
donosi informirane izbore itd.
Stoga je vano u ovoj fazi dobro razjasniti sve pojmove, planove i oekivanja
kako bi svi sudionici i sudionice procesa zagovaranja imali jasnu sliku o tome
to i kako ele postii.
66

Sex na ex!
CESI i Mrea mladih Hrvatske s grupom zagrebakih srednjoko-
laca i srednjokolki ukljuenih u akciju za ukidanje dravne mature
(MREA) pokrenuli su kampanju DOBAR SAVJET ZDRAV-
LJA VRIJEDI, usmjerenu na zatitu seksualnog i reproduktivnog
zdravlja te prava mladih.

cilj

- informirati i savjetovati mlade o seksualnosti te reproduk-

tivnom zdravlju
(nije jasno mjerljiv)

podcilj

- otvaranje klinika i savjetovalita o seksualnom i reproduk-

tivnom zdravlju, prilagoenih potrebama mladih
(mjerljiv)

aktivnosti

- ulina akcija: dvadesetak srednjokolaca/ki dijelilo je pro-

motivne materijale kampanje (broure, letke, kalendare,
blokove, olovke, kondome) te sakupljalo potpise na razgled-
nicama sa zahtjevom za otvaranje savjetovalita
- prikupljeno je oko 4000 potpisa, kojima zahtijevaju otvaran-
je klinika i savjetovalita za mlade o seksualnom i reproduk-
tivnom zdravlju, prilagoenih potrebama mladih
 67

- predstavnici/e grupe mladih predali su dravnom tajniku

Anti Zvonimiru Golemu 4000 razglednica s potpisima
mladih kojima zahtijevaju otvaranje klinika i savjetovalita
za mlade o seksualnom i reproduktivnom zdravlju,
prilagoenih potrebama mladih, uz nazonost medija
- dravni tajnik je pozdravio i pohvalio akciju mladih te obeao
da e uskoro, prije ljeta, formirati radnu skupinu koja e
pripremiti smjernice za otvaranje savjetovalita (oekivani
ishod koji treba pratiti).
Mladi su dobili veliku medijsku pozornost i potporu za svoju
akciju - ekskluziva za Jutarnji list dan prije, velik lanak i naslovnica
u Nacionalu, prilozi u svim Dnevnicima na svim nacionalnim
televizijama, prilog u Ekskluzivu na RTL-u, Obrazovni program
HTV-a, emisija na Radiju 101 info u svim dnevnim novinama.
Tema je bila privlana medijima, termin sastanka je dogovoren,
tako da su se prilozi najavljivali na televiziji cijeli dan, dobivena je
znaajna medijska pozornost. Kampanja je jo u tijeku.
68 1.2. zajedno smo jai/e... graenje mrea/koalicija

zato su nam mree potrebne?

- Podjela poslova.
- Ujedinjavanje resursa.
- aljemo poruku da je to problem vaan velikom broju ljudi i da
predloena rjeenja uivaju veliku potporu.
- Dok gradimo mreu, koristimo se vjetinama traenja potpore, a te su
nam vjetine potrebne u samom procesu zagovaranja.

ali pazite...

- to je vie osoba/udruga ukljueno, tee je postii potpuno slaganje.

- to je vie osoba/udruga/inicijativa ukljueno, tee ih je koordinirati.
- to je vie osoba/udruga/inicijativa ukljueno, sloenija je logistika
(sustav obavjetavanja, organizacije sastanaka, informiranja o rezultatima...).
- Sloenija logistika zahtijeva i vea financijska sredstva.

stoga...

- Ponite s malom mreom - lake je upravljanje, manji putni trokovi.

- Utvrdite na koje naine funkcioniranju mree mogu pridonijeti pojed-
ine lanice i lanovi (vrijeme, resursi).
- Organizirajte sastanke, razmjenjujte informacije, razjasnite oekivanja.
- Potaknite lanove/lanice da prikupljaju sredstva za zagovarake aktivnosti.

ne zaboravite...

- Vani saveznici i saveznice su vam i odrasle osobe. Uspjeno partnerstvo

mladih i odraslih znai da u tom odnosu postoji uzajamno potovanje
i povjerenje, kao i dobra volja. Odrasle osobe vam omoguuju da
 lake doete do drugih odraslih osoba, koje su vam potrebne kako bi
69
zagovarake aktivnosti bile uspjene.
- Neke od ovih aktivnosti ukljuuju i odreene trokove - telefon,
pota, unajmljivanje prostora, putni trokovi, umnoavanje materijala,
priprema promotivnih materijala itd. Uspjeno planiranje ukljuuje i
planiranje kako ete prikupiti sredstva, iz kojih izvora. to ve imate, to
vam je dostupno? to nedostaje? Kako ete rijeiti taj problem?
- Upoznajte se sa strukturom i nadlenostima. Tko donosi odluke vezane
uz ostvarivanje vaih ciljeva? (Ministarstvo? Sabor? Netko u lokalnoj
zajednici?) Koja je procedura? (Tko podnosi prijedlog? Je li potrebno
raspisivanje referenduma?) Kome se trebate obratiti izravno? Koje su jo
strukture s tim povezane? Tko vri nadzor njihova rada, koja su savjeto-
davna tijela?
70

Graanska koalicija
Stop rizinom spolnom odgoju
Graansku koaliciju STOP RIZINOM SPOLNOM ODGOJU
ine 172 udruge, 241 osoba i nekoliko politikih stranaka.

ciljevi:

- obustaviti eksperimentalno provoenje sadraja vezanih

uz podruje ljudske spolnosti u okviru zdravstvenog
odgoja i obrazovanja
- utjecati na obustavu neuspjene javne politike reproduktiv-
nog i seksualnog zdravlja te prava mladih Vlade RH
- osigurati provoenje jedinstvenog standardnog odgojno-
obrazovnog programa o ljudskoj seksualnosti utemeljenog
na znanstvenim injenicama i u skladu s meunarodnim
konvencijama i poveljama.

aktivnosti:

- informiranje javnosti putem medija (tiskovne konferencije,

otvorena pisma)
- analiza relevantnih dokumenata (Vladine politike, programi
Teen STAR i GROZD)
- zahtjevi za transparentnost rada institucija
- lobiranje zastupnika/ca
- suradnja s institucijama i strunjacima/strunjakinjama
- traenje podrke na meunarodnoj razini (Europski parla-
ment, niz organizacija)
 71

postignua:

- GROZD-ov program nije uveden u kole

- mobilizirana javnost
- doprinos transparentnosti uvoenja zdravstvenog/seksual-
nog odgoja i obrazovanja u kole
- informacije dostupne javnosti
- podrka medija
- mladi ukljueni u raspravu o pitanjima koja ih se tiu
- seksualna edukacija se poela doivljavati kao politiko pitanje
- relevantni akteri ukljueni u raspravu
- dobivena podrka relevantnih institucija
- strune institucije i organizacije iz inozemstva reagirale
- institucije EU reagirale u podruju koje inae reguliraju
pojedine drave
- utjecaj na transparentnost rada i zagovarake vjetine
GROZD-a
Ovo je primjer velike mree, u kojoj je puno energije utroeno na
zajedniko planiranje, analizu, prikupljanje podataka, koriteni su
osobni kontakti, razliiti pristupi. Djelovalo se i na lokalnoj, i na
nacionalnoj, i na meunarodnoj razini.
72 1.3. kome se obraamo zagovarakom kampanjom?

- Javnosti.
- Medijima.
- Osobama na pozicijama odluivanja.

Mediji javnosti prenose poruku o potrebi za predloenom promjenom. Tom

porukom javnost se upuuje u to koja je promjena eljena, kako ju je mogue
postii te na koji nain graani i graanke mogu dati potporu i ukljuiti se.
Educiranje javnosti je najuinkovitije kad se posebno izrade poruke za
pojedine ciljne grupe (recimo, ako je cilj unijeti promjene u kolski sustav,
jedna od vanih grupa na koje poruka treba biti usmjerena su roditelji ue-
nika i uenica).
Pripadnici i pripadnice grupa kojima je poruka namijenjena trebaju biti i
dio kampanje - tako je poruka grupi prihvatljivija.
Pisane materijale, kao i druge aktivnosti u edukaciji (manifestacije, prezen-
tacije, okrugli stolovi, konferencije, diskusije, ankete itd.), isto tako, potrebno je
prilagoditi pojedinim grupama (moda vam je potrebna potpora i poslovnog
sektora, i uenika i uenica srednjih kola - ali im se neete obratiti na isti nain
niti im organizirati jednake aktivnosti).
Budite strpljivi - poruku trebate slati tijekom duljeg vremenskog razdoblja
kako bi doprla do vae ciljne grupe i imala eljeni uinak, a pritom se dobro
koristiti razliitim kanalima (razliitim medijima).

ne zaboravite...

Poruka treba sadravati i eljenu akciju, ne samo opis problema!

mali savjeti za rad s medijima

Sve to je vezano uza seksualnost, medijima je atraktivno - za razliku od dru-

gih tema, gdje je potreban napor kako biste privukli pozornost medija, ovo
je podruje gdje trebate paziti kako zadritati njihovu pozornost ba na vaoj
poruci, a ne na nekom senzacionalistikom aspektu seksualnosti.
 Vaa poruka treba biti temeljena na injenicama te se, kao vijest, manje
73
zasnivati na miljenju.
Kao i sve ostalo u procesu zagovaranja, i odnose s medijima treba graditi i pla-
nirati. Na temelju ciljne publike, odredit ete najpogodnije medije za prenoenje
poruke, koje aktivnosti ete provesti, koji materijali e vam biti potrebni.
Otkrijte novinare i novinarke koji su osjetljivi za temu kojom se bavite,
ali i odredite osobu koja e komunicirati s medijima. Uspostavite osobne
kontakte. Pripremite materijale posebno za novinare. Brzo reagirajte kad
vam upute neki zahtjev.
Pazite to se dogaa u vaoj zajednici - ne planirajte, primjerice, ulinu
akciju na dan kad dolazi u posjet visoki dravni dunosnik ili se odrava neka
velika manifestacija.
Sve ove aktivnosti dio su procesa zagovaranja.
Na osobe na pozicijama odluivanja u procesu zagovaranja djelujemo putem
medija, putem stvorene potpore u javnosti te izravno.
I ovdje je vrlo vano planiranje.
Planirate li aktivnosti, primjerice, u koli, vano je informirati sve osobe
koje odluuju u ranoj fazi aktivnosti - kako se ne bi osjeale iskljuenima ili
nedovoljno uvaavanima.

neke smjernice za razgovor s osobama na pozicijama odluivanja:

- krenite od onih za koje smatrate da su vam velika potpora, pa zatim

krenite prema onima koji su neodluni
- uvijek im zahvalite za vrijeme koje su za vas odvojili, odnosite se s
potovanjem - potovanje pokaite i time to ne kasnite, svojim izgle-
dom te nainom govora
- izbjegavajte loe govoriti o drugima - time ostavljate i lo dojam o sebi
- usmjerite se na svoju poruku i promjene koje elite ostvariti; ne iznosite
previe podataka
- dobro se pripremite - znajte svoju temu i svoju publiku. Je li osoba s
kojom se sastajete i osobno vezana uz temu (primjerice, osim to je u
nekom odboru za mlade, ima li i neakinju adolescenticu?). Iskoristite
svoju mreu i partnerstvo s odraslima!
 - pripremite materijale i ostavite ih osobi/osobama s kojima ste se sastali
74
- pratite daljnji razvoj dogaaja - izvrite sve to ste se dogovorili
(primjerice, poaljite dodatne informacije) i pratite je li i druga strana
ispunila svoje obveze
- ne stvarajte neprijatelje - ako ishod sastanka i ne bude onakav kakav ste
eljeli, ne reagirajte burno, ne prijetite, ne prepirite se
- ako se obraate pisanim putem, provjerite je li adresa tona, jesu li tone
titule te ime i prezime osobe kojoj se obraate; tekst ne bi trebao biti
dui od jedne stranice, jasno navedite kakvu akciju oekujete od osobe
kojoj piete
- budite strpljivi i strpljive, planirajte i nagradite se za postignute pomake
i uspjehe!
 2. Sudionici politike seksualnog 75

i reproduktivnog zdravlja
te prava mladih

- uredi pravobranitelja
- saborski odbori
- ured za ravnopravnost spolova

Nacionalna
povjerenstva

- agencija za odgoj i obrazovanje

- agencija za vanjsko vrednovanje

Glavni nositelj politike seksualnog i reproduktivnog zdravlja je Ministarstvo

zdravstva i socijalne skrbi (MZSS), koje nadlenost dijeli s Ministarstvom
znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) te Ministarstvom obitelji, branitelja i
meugeneracijske solidarnosti (MOBMS).
Provedba zdravstvene skrbi za ciljanu populaciju ove politike, mlade, ostva-
ruje se u primarnoj zdravstvenoj zatiti i provode je lijenici ope/obiteljske
medicine. Preventivnu i specifinu zdravstvenu zatitu provode slube kol-
ske medicine, koje djeluju u okviru upanijskih zavoda za javno zdravstvo,
a odreene edukacijske i savjetodavne programe provode slube za kolsku i
sveuilinu medicinu zavoda te udruge graana, koje izvaninstitucionalno ili
u okviru odreenih izvannastavnih programa u osnovnim i srednjim kolama
provode edukaciju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
 Budui da mjere ove politike nisu predviene stratekim planom, za pro-
76
vedbu je iznimno vana dobra raspodjela odgovornosti i koordinacija izmeu
nositelja mjera, s obzirom na to da rascjepkanost mjera vrlo lako moe rezulti-
rati prebacivanjem odgovornosti i nedjelovanjem. Dodatan faktor za strategiju
nedjelovanja svakako je, ve opisano, nepostojanje konsenzusa na vrijednosnoj,
ideolokoj razini, kao i praksa preuzimanja meunarodnih obveza i transfera
politika bez stvaranja preduvjeta za njihovu realizaciju.
Meu akterima koji nisu ukljueni u samu provedbu ove politike, ali imaju
utjecaj na nadzor provedbe relevantnih mjera javnih politika, treba istaknuti
Ured pravobranitelja za djecu (osnovan 2003. godine) i Ured pravobraniteljice
za ravnopravnost spolova, koji kao primarnu zadau imaju praenje provedbe
politika Republike Hrvatske te preuzetih meunarodnih dokumenata i pro-
pisa koji se odnose na zatitu prava djece i ravnopravnosti spolova. Iako pra-
vobraniteljice nemaju ovlasti sankcioniranja krenja prava, imaju mogunost
upozoravanja na potencijalna krenja, traenja oitovanja nadlenih tijela te
sudjelovanja u procesu donoenja javnih politika. Koristei se ovim meha-
nizmima, Ured pravobraniteljice za djecu imao je vanu ulogu u razmatranju
uvoenja eksperimentalnoga zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje kole
u Hrvatskoj.
Uz pravobraniteljice, ulogu u zatiti i skrbi prava mladih zauzimaju i re-
levantni odbori Hrvatskog sabora, koji daju miljenja na prijedloge zakona,
meu kojima su relevantni Odbor za obitelj, mlade i port te Odbor za ravno-
pravnost spolova Hrvatskog sabora, koji su bili suorganizatori okruglog stola u
veljai 2007. godine o temi eksperimentalnog programa zdravstvenog odgoja
i obrazovanja. Odreenu ulogu u donoenju odluka, posebice kad je rije o
spolnom odgoju u kolama, dosad su imala povjerenstva kao meusektorska
savjetodavna tijela koja su bila zaduena za procjenu postojeih i predlaganje
sadraja programa za osnovne i srednje kole. Potencijal za djelovanje u procesu
donoenja i vrednovanja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini imaju nacional-
na povjerenstva za suzbijanje HIV-a/AIDS-a te upanijska/lokalna povjerenstva
za ravnopravnost spolova kao vana meusektorska savjetodavna tijela.
Vaan skup aktera s neformalnim statusom, ali mogunou utjecaja na do-
noenje odluka i potencijalom za sudjelovanje u njihovoj provedbi sainjavaju
razliite interesne skupine i udruge graana, meu kojima su prepoznatljiva
razna profesionalna udruenja, privatni pruatelji zdravstvenih servisa, udruge
77
graana i vjerske organizacije. Tako razliita profesionalna udruenja, poput
drutva Hrvatskoga lijenikog zbora, kao i razliite udruge, poput Lige za
borbu protiv raka, djeluju na analizi stanja i osmiljavanju preporuka za una-
preenje politike. Zbog nedostatka savjetodavnih, preventivnih i edukativnih
programa mnoge udruge, poput CESI-ja i HUHIV-a, provode kompenzacijske
izvaninstitucionalne edukativne i savjetodavne programe usmjerene na nositelje
promjene, nastavno osoblje ili mlade koji e odlaskom u svoju sredinu to znanje
prenijeti dalje. Ove udruge, kao i razliite vjerske organizacije, esto djeluju i
kao zagovaratelji promjena te se nastoje ukljuiti u relativno zatvoren proces
osmiljavanja i provedbe ove javne politike.
78

Literatura
- Baranovi, B., Jugovi, I. i K. Doolan (2008) Kojega su roda itanke iz
knjievnosti?, Zagreb: IDIZ
- Dabo, J., Malatestini, ., Jankovi, S., Malovi-Bolf, M., Kosanovi, V.
(2008). Zatita reproduktivnog zdravlja mladih - modeli prevencije
Medicina 44(1): 72-79.
- Definiranje seksualnog zdravlja; Izvjetaj tehnikih konzultacija o seksu-
alnom zdravlju, Geneva, 2002. http://www.who.int/reproductive-health/
publications/sexualhealth/index.html
- Depina, M. i T. avlek. (2006) Spolno zdravlje, Zagreb: Hrvatski asopis
za javno zdravstvo, 2 (8) (http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=13024)
- Europska strategija o promociji reproduktivnih i seksualnih prava ht-
tps://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=834297&Site=COE&BackColorIntern
et=DBDCF2&BackColorIntranet=FDC864&BackColorLogged=FDC864
- Fisher F. (2007) Deliberative policy analysis as practical reason: In-
tegrating empirical and normative arguments. U: Fischer F., Miller
J. G. i Sidney S. M., ur., Handbook of public policy analysis: theory,
politics, and methods, CRS Press, Boca Raton, str. 223-238. Dostupno
na: http://books.google.at/books?id=TEbippYQcqMC&printsec=fro
ntcover&dq=frank+fisher+deliberative+policy+analysis&source=gb
s_summary_r&cad=0#PPA235,M1
- Hirl-Heej, V., Dobravc-Poljak, J., ikani-Dugi, N., Domljan, M.,
Pustiek, N. (2006) MEMOAIDS II, Klinika za djeje bolesti Zagreb,
Udruga PRO-REPRO.
- Hirl-Heej, V. i A. tulhofer (2001) Urban Adolescents and Sexual
Risk Taking Collegium Antropologicum. 25 (1): 195-212
- Hodi, A. i N. Bijeli (2003) Znaaj roda u stavovima i seksualnom
ponaanju adolescenata i adolescentica. Zagreb, CESI.
- Homans, H. Youth friendly health services: Responding to the needs of
79
young people in Europe, http://www.childfriendlycities.org/pdf/youth_
friendly_services_paper.pdf
- Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2005- 2010
(2005). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske (NPP HIV/AIDS)
- Hrvatski zdravstveno-statistiki ljetopis za 2007. godinu, Hrvatski zavod
za javno zdravstvo, 2008. http://www.hzjz.hr/publikacije/hzs_ljetopis/
A_2007_WEB_IV_V.pdf
- Ibrievi-Pape, Z. (2008) Program zatite reproduktivnog zdravlja
za uenike VIII. razreda osnovnih kola Zagrebake upanije, Hr-
vatski asopis za javno zdravstvo, 4(16), http://www.hcjz.hr/clanak.
php?id=13889&rnd=
- Kuzman, M., imetin-Pavi, I., Franeli-Pejnovi, I. (2008) Ponaanje
u vezi sa zdravljem u djece kolske dobi 2005/2006, Zagreb: Hrvatski
zavod za javno zdravstvo. http://www.hzjz.hr/skolska/hbsc_hr_06.pdf
- Marinovi Jerolimov, D. (2002) Religioznost, nereligioznost i neke vri-
jednosti mladih, pp 79-122 u V. Iliin i F. Radin (ur.) Mladi uoi treeg
milenija, Zagreb: Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu i Dravni
zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.
- Ministarska deklaracija Konferencije ministara o rodnoj jednakosti
u Luxembourgu, http://www.eu2005.lu/en/actualites/documents_
travail/2005/02/04pekin-declmin/index.html
- Nacionalni program djelovanja za mlade 2003-2007. (2004). Zagreb:
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (NPDM)
- Nacrt prijedloga Nacionalnog programa djelovanja za mlade (2008). Zagreb:
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (NPDM II)
- Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece 2006. do
2012. (2006). Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske
solidarnosti (NPADPID)
- Nacionalna politika za promociju jednakosti spolova 20062010 (2006).
Zagreb: Hrvatski sabor (PPRS)
- Svjetska zdravstvena organizacija; http://www.who.int/reproductive-health/
 - Program akcije iz Kaira; http://www.iisd.ca/Cairo.html
80
- Platforma iz Pekinga; http://www.un.org/womenwatch/daw/beijing/
platform/plat1.htm
- Proklamacija iz Teherana; http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/b_te-
hern.htm
- Safe project; http://www.epha.org/a/2254
- Senderowitz, J. (1999) Making Reproductive Health Services Youth
Friendly, http://www.fhi.org/NR/rdonlyres/ekll5zcld7fcs3zci43-
i7vxbaokgvumttd6fkg53h5nqurwcr7lh4wvw4i3zfpqqelfwnyjbz3opjd/
makingRHservicesyouthfriendly.pdf
- tulhofer, A., Graham, C. Boievi, I., Kufrin, K., Ajdukovi, D. (2007).
HIV/AIDS-Related Knowledge, Attitudes And Sexual Behaviors as
Predictors of Condom Use Among Young Adults in Croatia Interna-
tional Family Planning Perspectives 33(2):58-65
- tulhofer, A., Anteri, G., losar, S. (2004) Seksualna permisivnost,
egalitarnost i odgovornost: longitudinalno istraivanje seksualnosti u
kasnoj adolescenciji, 1998-2003 Revija za sociologiju 35(1-2): 31-44.
- tulhofer, A. i A. Hodi (2002) Seksualna edukacija u koli: inozemna
iskustva Napredak 143(4): 452-461.
- tulhofer, A. i A. Hodi (2003) Seksualna edukacija u koli - kakva je
budunost u Hrvatskoj? Napredak 144(1): 40-52.
- Trenholm, C.,Devaney, B., Fortson, K., Quay, L., Wheeler, J., Clark, M.
(2007) Impacts of Four Title V, Section 510 Abstinence Education Pro-
grams, Mathematica Policy Research, Inc., USA
- http://www.mathematica-mpr.com/publications/pdfs/impactabstinence.pdf
81
82
DODATAK I
Dodatak i

83

NEK SE
MLADE PITA!
Seksualna i reproduktivna prava te zdravlje mladih u RH
 Ciljevi
84
- Ukljuiti mlade razliitog socio-ekonomskog statusa u razvoj,
provoenje i praenje javnih politika vezanih uza seksualna i reproduk-
tivna prava i zdravlje te ostvarenje vlastitog zdravlja, prava i dobrobiti.
- Prepoznati, upozoriti na vanost i baviti se rjeavanjem pitanja seksu-
alnog i reproduktivnog zdravlja mladih te osigurati servise prilagoene
njihovim potrebama.

Rezultati
- Mladi ukljueni u analizu, razvoj, provoenje i praenje politika te pro-
grama koji se tiu njihovih seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja.
Relevantni sudionici uzimaju u obzir razliita iskustva i miljenja mla-
dih pri osmiljavanju i provoenju politika koje se tiu mladih.
- Unaprijeena suradnja institucija i grupa mladih na nain koji omoguuje
razmjenu iskustava i informacija te osigurava meusobnu potporu.
- Osigurana podrka eksperata i donositelja/ica odluka na razliitim razi-
nama za provoenje programa koji se bave unapreenjem seksualnih i
reproduktivnih prava te zdravlja mladih.
- 50 sudionika informirano o dobrim praksama i meunarodnim stand-
ardima vezanim uza seksualna i reproduktivna prava te zdravlje mladih.
- Unaprijeeno provoenje postojeih mjera te politika i programa ve-
zanih uza seksualna i reproduktivna prava te zdravlje mladih.
- Lokalna zajednica ukljuena u aktivnosti promocije i zatite seksualnih
te reproduktivnih prava i zdravlja mladih.
- Osigurana adekvatna edukacija i potpora mladima u podruju seksu-
alnih te reproduktivnih prava i zdravlja: 18 mladih osposobljeno za rad
na promociji seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja u akcijama
javnog zagovaranja, 80.000 mladih dobilo osnovne informacije putem
internetske stranice, TV spota i medija.
- Poboljano razumijevanje koncepta seksualnih i reproduktivnih prava i zdrav-
lja te njegova povezanost s pitanjem ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.
Aktivnosti
85
javno zagovaranje

- Osnivanje grupe mladih za analizu javnih politika i javno zagovaranje.

- Analiza politika i praksi vezanih uza seksualna i reproduktivna prava i
zdravlje mladih u RH te dobrih praksi u Europskoj uniji.
- Osmiljavanje prirunika za javno zagovaranje u podruju seksualnih
i reproduktivnih prava te zdravlja mladih, tiskanje 500 primjeraka i
distribucija.
- Javno zagovaranje, uline akcije u lokalnim zajednicama.

osposobljavanje grupe mladih za javno zagovaranje

Trodnevni seminar za 18 mladih osoba koje e provoditi razliite akcije za

unapreenje seksualnih i reproduktivnih prava te zdravlja mladih u lokalnim
zajednicama.

medijska kampanja

- Produkcija i emitiranje TV spota kojim se upozorava na problem

maloljetnikih trudnoa.
- Internetska stranica SeZaM - Seksualna edukacija za mlade (www.se-
zamweb.net), koja prua sve potrebne informacije i osigurava anonimno
on line savjetovanje.
- Konferencija za medije i promocija projekta.

razmjena dobrih praksi

Meunarodna konferencija Dobre prakse u razvoju i provoenju politika ve-

zanih uz seksualna i reproduktivna prava i zdravlje mladih.
 biljeke
86
87
88