Vanja Rakoevi Dragana Papi Milosava Mrdak1 UTVRIVANJE POTREBA MLADIH O PITANJIMA KVALITETNOG I ADEKVATNOG INFORMISANJA

Rezime S obzirom na to da je rast znanja veoma brz, a pristup informacijama i sposobnost njihovog analiziranja i korienja postaje sve vaniji za mlade ljude, glavni cilj ovog rada je osavremenjivanje i unapreenje pedagoke prakse koja se tie njihovog pristupa informacijama u vaspitno-obrazovnim institucijama. Naime, da bi mogli aktivno uestvovati u ivotu drutva i postati odgovorni graani/graanke, mladi treba da budu adekvatno informisani o svemu onom to im drutvo nudi. Takoe, da bi pronali svoje mjesto u drutvu, potrebna im je to vea mogunost izbora. Rad sadri analizu stepena informisanosti uenika/uenica srednje kole i studenata/studentkinja o relevantnim temama za mlade i ukazuje na njihove potrebe za kvalitetnim i adekvatnim informisanjem. Analizirani su podaci koji su prikupljeni upitnikom u okviru projekta UpoZN@J i osMisli svoj WEB prostor, koji su realizovali NVO FORUM MNE, Gimnazija Slobodan kerovi i portal desavanja.me. Prema podacima dobijenim istraivanjem, zakljuili smo da u obrazovnim institucijama ne postoji strukturirani sistem distribucije informacija koje se tiu mladih. Iz tog razloga, u sistemu obrazovanja moraju postojati mjere i intervencije koje treba usmjeriti na unapreenje informisanja mladih kroz kreativne sadraje kako bi se zadovoljile njihove informativne potrebe. Kljune rijei: mladi, informisanje, obrazovne institucije

Autorke: Vanja Rakoevi, pedagogica; Dragana Papi, prof. engleskog jezika; Milosava Mrdak, prof. sociologije. O istraivanju: Gimnazija Slobodan kerovi je u saradnji sa NVO FORUM MNE i aktivistima portala www.desavanja.me u maju 2010. godine otpoela realizaciju projekta Upoznaj i osmisli svoj web prostor. U okviru projekta, poetkom juna, sprovedeno je istraivanje potreba mladih o pitanjima kvalitetnog i adekvatnog informisanja mladih ljudi o relevantnim temama. Cilj projekta bio je da podri mlade ljude u nastojanjima da se drutveno angauju, izmeu ostalog, koristei elektronski medij kao alatku i resurs za razmjene ideja i znanja. Projekat je ukazao na korienje online resursa, interneta i interaktivnog karaktera portala i web sajtova kao naina na koji mladi mogu da se ukljue u procese razvoja svojih lokalnih zajednica. Konkretne projektne aktivnosti ohrabrile su i osnaile mlade da pokazuju inicijativu, volontiraju, iznose svoje ideje i stavove i jaaju sopstvene kapacitete, a onda i graansko drutvo u cjelini. Pored online komunikacije, projektom je bio predvien i razvoj servisa informisanja mladih kroz info take, na mjestima gdje su mladi frekventno prisutni (u Gimnaziji Slobodan kerovi). Koordinatorka projekta u koli bila je Vanja Rakoevi. Projekat je finansirala Meunarodna organizacija za migracije u saradnji s Italijanskom kooperacijom za razvoj.

Uvod

Sve ee se istie da je pristup informacijama preduslov za aktivno uee i ukljuivanje mladih u drutvo. To pitanje se problematizuje i u veini relevantnih politikih dokumenta koji se tiu mladih na nivou Evropske unije i ire, poput dokumenta Bijela knjiga, koji definie proces informisanja kroz koordinisan pristup znaajnim resursima i ukljuivanju mladih u kreiranje kanala komunikacije (Commission Of The European Communities, 2001). Mladim ljudima treba dati savjet, podrku i smjernice o tome kako da se na najbolji nain ukljue u proces donoenja njima znaajnih odluka i aktivnosti u koli, na fakultetu, u omladinskim organizacijama i zajednici uopte. Ispostavilo se da je jedan od najveih problema u vezi s ovim pitanjem nedostatak relevantnih informacija koje su u direktnoj vezi sa ivotom mladih kada je rije o zapoljavanju, pravima, obrazovanju, itd. U toku kolovanja, mladi provode znatan dio ivota u koli/na fakultetu tako da je to ujedno i mjesto gdje se oblikuju mnogi njihovi pogledi i stavovi o ivotu. U tom smislu obrazovne institucije moraju biti i mjesto gdje mladi aktivno uestvuju i gdje se proces donoenja odluka podrava, podstie i smatra djelotvornim. Pozitivno iskustvo uestvovanja i demokratsko donoenje odluka koje mladi praktikuju u toku svog kolovanja razvija sistem odgovornosti i saradnje i izgrauje kapacitete mladih koji ga prate tokom cijelog ivota. Ali, da bi uestvovali u aktivnostima i ivotu svoje zajednice, ili da bi imali koristi od slubi i pogodnosti koje su im namijenjene, mladi moraju biti upoznati s njima. U ovom radu iznijee se stepen informisanosti mladih prikazan u okviru devet oblasti koje tretira Nacionalni plan akcije za mlade RCG (obrazovanje, zapoljavanje, zdravlje, uee mladih u ivotu drutva, ljudska prava, slobodno vrijeme, kultura, porodica, informisanje i mobilnost mladih), ukazae se na naine na koji najee dolaze do informacija, konstatovae se njihove potrebe i mogunosti za kontinuiranom i kvalitetnom informisanou u okviru obrazovnih institucija.

72

Pristup istraivanju Predmet istraivanja je da li i u kojoj mjeri su mladi informisani o relevantnim temama, odnosno o svemu onom to im drutvo nudi. Opti cilj ovog rada je osavremenjivanje i unapreenje pedagoke prakse u vaspitnoobrazovnim institucijama u radu s mladima po pitanju njihovog pristupa informacijama i sposobnosti analiziranja i korienja istih. U elji da doemo do objektivnih, preciznih i provjerljivih injenica, koje e ukazati na probleme i potrebe koje mladi imaju po pitanju dobijanja kvalitetnih i adekvatnih informacija, i dalje opredijeliti mjere i intervencije koje e omoguiti iznalaenje preciznijih i eksplicitnijih kanala, odnosno pristupa traenim informacijama, postavljeni su sljedei zadaci: a) utvrditi stepen informisanosti mladih prikazan u okviru devet oblasti koje tretira Nacionalni plan akcije za mlade RCG; b) utvrditi naine najeeg dolaenja do informacija, c) identifikovati njihove potrebe i mogunosti za kontinuiranom i kvalitetnom informisanou u okviru obrazovnih institucija. Metod Uzorkom istraivanja obuhvaeno je 125 ispitanika, od ega su 82 uenice/studentkinje i 43 uenika/studenta. Od tog broja je 39 uenika/uenica prvog, 10 uenika/uenica drugog, 45 uenika/uenicaca treeg razreda Gimnazije Slobodan kerovi i 31 student/studentkinja Univerziteta Crne Gore (tabela 1 i tabela 2). Uzorak istraivanja bio je stratificirani (stratumi mladi od 15 do 29 godina, razliitog pola i razliitog nivoa obrazovanja). Istraivanje je sprovedeno u periodu od 1.6. do 15.6.2010. godine. Tabela 1: pol/rod N Muki 43 enski 82 Total 125 N-broj ispitanika % 34,4 65,6 100 Tabela 2: Razred N Valid

Valid

Prvi 39 31,2 Drugi 10 8,0 Trei 45 36,0 Studenti 31 24,8 Total 125 100 N-broj ispitanika Instrumenti i procedura: Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom koji sadri pitanja s ponuenim odgovorima. Anketa je posebno osmiljena za ovo istraivanje. Anketni upitnik je sainjavalo pet pitanja. Ono to posebno elimo naglasiti jeste izrazito visok stepen dobrovoljnosti koji su ispitanici pokazali prilikom sprovoenja ovog istraivanja.

Rezultati i diskusija Prvim pitanjem u naem upitniku traen je odgovor na to kako se osjeaju aci/studenti u

datom trenutku. Nastojali smo dobiti odreene informacije o tome da li su zadovoljni svojim trenutnim ivotom. Iz tabele 3 vidi se da je 32,8 odsto ispitanika navelo da se osjea dobro, dok je 31,2 odsto ispitanika odgovorilo da se osjea veselo. Ove dvije opcije ine 64 odsto ukupnih odgovora, tako da se moe zakljuiti da preovlauju dominantno pozitivni stavovi. Pitanje je da li je to dovoljan procenat, odnosno da li bi trebalo da bude vii s obzirom na to da se radi o mladim ljudima. injenica da je ak 28,1 odsto ispitanika odgovorilo da se osjea nervozno i tuno, moe se opravdati time to je anketiranje vreno posljednje nedjelje nastavne godine (odgovaranje, zakljuivanje ocjena, traenje jednog boda koji nedostaje i slino prilino je stresno za uenike, odnosno ispitni rokovi). Bez odgovora bilo je 8 odsto, odnosno 10 ispitanika. Tabela 3: Kako se osjea danas? N Dobro 41 Veselo 39 Nervozno 28 Tuno 7 Bez 10 odgovora Total 125 N-broj odgovora

Valid

% 32,8 31,2 22,4 5,6 8,0 100

U sljedeem segmentu ankete nastojali smo saznati neto vie o informisanosti ispitanika o oblastima koje tretira Nacionalni plan akcije za mlade RCG (obrazovanje, zapoljavanje, zdravlje, uee mladih u ivotu drutva, ljudska prava, slobodno vrijeme, kultura, porodica, informisanje i mobilnost mladih). Ponuene su tri opcije odgovora. Dobijeni rezultati govore da je najvei procenat informisanih o pitanjima koja se tiu mladih i kulture, gdje je u velikoj mjeri informisano 46 odsto, a djelimino 37,6 odsto ispitanika. Takoe, visok nivo informisanosti mjerimo kod pitanja o zdravlju mladih (u velikoj mjeri informisano 43,2 odsto) i slobodnom vremenu mladih (u velikoj mjeri informisano 40,8 odsto). Tabela 4: U kojoj mjeri si informisan/informisana u vezi s navedenim temama? U velikoj mjeri % 1. Obrazovanje mladih (mogunosti formalnog i neformalnog obrazovanja, stipendije, mogunosti kolovanja u inostranstvu) 2. Mogunosti zapoljavanja mladih 20,8 Djelimin o % 64,8 49,6 Nimalo % 14,4 12,0 37,6 0,8 Bez odgovora

3. Mogunosti uestvovanja donoenju odluka

mladih

11,2 25,6 13,6 38,4 46,4 40,8

51,2 49,6 48,0 46,4 37,6 41,6

36,0 22,4 37,6 15,2

1,6 2,4 0,8 -

4. Informisanost i mobilnost (info centri, razmjene i putovanja mladih) 5. Mladi i porodica (savjetovalita...) 6. Mladi i ljudska prava (prava mladih, uenika prava, prava mladih s hendikepom, predrasude, tolerancija) 7. Mladi i kultura (deavanja u gradu) 8. Slobodno vrijeme mladih (raznovrsni programi za slobodno vrijeme) 9. Zdravlje mladih (narkomanija, alkoholizam, AIDS, reproduktivno zdravlje, zdravi stilovi ivota, kontracepcija, seksualno prenosive bolesti)

13,6 17,6

2,4 -

43,2

50,4

4,8

1,6

Iz odgovora na pitanja koja se odnose na mogunosti zapoljavanja i uestvovanja mladih u donoenju odluka mjerimo nii nivo informisanosti, to je moda i razlog za zabrinutost jer bi mladi zaista trebalo da imaju vie informacija o mogunostima zapoljavanja i aktivnijoj drutvenoj ulozi. Zabrinjava podatak da mladi nemaju dovoljno informacija o mogunostima obrazovanja. Vidi se da je samo 20,8 ispitanika reklo da su im pitanja kao to su stipendije i obrazovanje u inostranstvu poznata u velikoj mjeri. Pokuali smo i da odredimo kako mladi dolaze do informacija o gore pomenutim oblastima. U tabeli koja slijedi vidi se da je 32 odsto ispitnika reklo da informacije dobija preko interneta. Na drugom mjestu su mediji sa 30,4 odsto. Najmanje informacija mladi dobijaju od nastavnog osoblja svega 2,4 odsto ispitanika informie se na taj nain. Na osnovu dobijenih rezultata moemo zakljuiti da su kljuni kanali komunikacije internet, na prvom mjestu, i elektronski mediji, na drugom, to znai da slanje poruka mlaoj populaciji mora da ide preko ova dva medija da bi se mogao oekivati pozitivan prijem. Uenici biraju ovakav nain informisanja jer je najbri i najdostupniji. Tabela 5: Informacije o prethodno navedenim stvarima dobija: N % Valid Sa TV, radija, iz tampe Sa interneta Od poznanika i prijatelja Od majke ili oca Od brata ili sestre Nastavnog 38 40 21 8 5 3 30,4 32,0 16,8 6,4 4,0 2,4

osoblja Bez odgovora 10 Total 125 N-broj odgovora

8 100

Porazan je podatak da samo 2,4 odsto ispitanika informacije dobija preko nastavnog osoblja. Nesumnjivo je da je neophodno preduzeti korake kako bi se situacija na tom planu popravila, s obzirom na to da mlaa populacija ima skoro svakodnevni direktan kontakt sa svojim nastavnicima i profesorima. Treba djelovati tako da se nastavno-nauno osoblje obui da na pravi nain prenosi poruke koje su mladima bitne. Isto tako treba obratiti panju na podatak da se mali broj ispitanika o navedenim temama informie preko porodice i prijatelja, zakljuuje se da primarne veze slabe, da je neposredan kontakt sveden na nizak nivo, to nije dobro za psihiko zdravlje pojedinca. Otuda i esti sluajevi otuenosti uenika, anksioznosti, depresije... Trebalo bi uenicima ukazivati na neophodnost komunikacije licem u lice i pored svih prednosti koje imaju internet i televizija. U posljednjem dijelu upitnika nastojali smo saznati koje su teme o kojima bi mladi eljeli znati vie (tabela 6). Meu navedenim temama najvie ispitanika ili 54,4 odsto odabralo je informisanost o pitanjima zapoljavanja. Zakljuujemo da mladi nemaju dovoljno informacija o pitanjima vezanim za budunost u profesionalnom smislu. Druga oblast za koju vlada najvee interesovanje je obrazovanje, sa 44,8 odsto. Stoga je potrebno dodatno informisati mlade ljude o mogunostima sticanja formalnog i neformalnog obrazovanja, stipendija i kolovanja u inostranstvu. Tabela 6 Izaberite tri od navedenih tema o kojima biste elljeli da saznate neto vie? DA NE % % 1. Obrazovanje 44,8 55,2 2. Zapoljavanje mladih 54,4 45,6 3. Uestvovanje mladih u donoenju odluka 24,0 76,0 4. Informisanost i mobilnost 14,4 85,6 5. Mladi i porodica (savjetovalita...) 12,0 88,0 6. Mladi i ljudska prava 7. Mladi i kultura 8. Slobodno vrijeme mladih 9. Zdravlje mladih 24,0 30,4 30,4 21,6 76,0 69,6 69,6 78,4

Na treem mjestu u odgovorima su mladi i kultura i mladi i slobodno vrijeme za koje se izjasnilo po 30,4 odsto. Na ovaj podatak mora se obratiti posebna panja s obzirom na to da je kvalitetno troenje slobodnog vremena od izuzetne vanosti za pravilan i zdrav razvoj

mlade osobe. Ako se planira na pravilan nain, slobodno vrijeme moe posluiti mladoj osobi u razvijanju kreativnih i socijalnih vjetina, znanja i interesovanja. S druge strane, ukoliko nije usmjereno i praeno, slobodno vrijeme moe doprinjeti i uticati da se mlada osoba okrene aktivnostima koje mogu ak biti destruktivnog karaktera, kako na linost, tako i na okolinu. Zato mladima treba ponuditi vie obavjetenja o tome kako na pravi nain mogu troiti svoje slobodno vrijeme. Interesantno je da se nizak nivo interesovanja biljei za jednu od vanijih tema u ivotu svakog pojedinca mladi i porodica (savjetovalita). Ovakav rezultat istraivanja moda se moe objasniti sveukupnom drutvenom situacijom u zemlji, tj. jo uvijek dominantnim tradicionalizmom, posebno kada je u pitanju porodica, pa ih, kada se pomenu savjetovalita, to asocira na bolest porodice i poremeene meuljudske odnose u njoj, to je kod nas i dalje tabu tema. Mladima bi o tome trebalo pruiti vie informacija i ukazati na korisnost postojanja savjetovalita i slinih ustanova koje se bave problemima porodice i mladih. Da bi se kompletirala slika o moguim nainima informisanja mladih, kao posljednje je uvrteno pitanje koji bi to nain mladi odabrali kao najbolji u procesu svog informisanja. Najvei procenat odgovora sadri tri naina: putem interneta 21,6 odsto ispitanika, putem predavanja takoe 21,6 odsto, i putem radionica 19,2 odsto ispitanika. Tabela 7 Na koji biste nain voljeli da dobijete vie informacija? N % Valid Mediji Indiviudalni sastanci Internet Predavanja Radionice Info centar u koli Bez odgovora Total 22 10 27 27 24 14 1 125 17,6 8,0 21,6 21,6 19,2 11,2 .8 100,0

Slino kao i u prethodnom pitanju, dobijamo vrijednost koja pokazuje da mladi internet smatraju najboljim kanalom komunikacije. Pored toga, oni bi eljeli da informacije dobijaju i putem predavanja i raznih oblika radionica, odnosno u okviru aktivnosti koje se sprovode u koli/na fakultetu. Imajui u vidu mali broj ispitanika koji informacije dobija od nastavnog osoblja (2,4 odsto), ovaj podatak dobija na znaaju.

Zakljuak

Pravo mladih na pristup informacijama o povoljnim prilikama i temama koje ih se tiu sve vie se prepoznaje u zvaninim evropskim i meunarodnim dokumentima. Naime, informisanje je od kljunog znaaja za participaciju mladih: uestvovanje u aktivnostima i projektima koji ih interesuju predstavlja korak u procesu kojim se podstie njihov dublji angaman u zajednici, ukljuujui i njen politiki ivot. Prema podacima dobijenim istraivanjem, zakljuili smo da u obrazovnim institucijama ne postoje strukturirani sistem distribucije informacija koje se tiu mladih. Naime, iako su obrazovne institucije odlino mjesto za pruanje informacija mladima, izuzetno mali procenat uenika/studenata dobija informacije od nastavnog osoblja. To nas navodi na zakljuak da komunikacija izmeu nastavnika/profesora i aka/studenata ne prelazi okvire gradiva predvienog nastavnim planom i programom. U cilju pospjeivanja protoka informacija do mladih ljudi, obrazovne institucije treba da podstiu i pomau stvaranje odgovarajuih informativnih slubi, a ujedno imaju i znaajnu odgovornost u selekciji i transferu informacija. Dakle, kole/fakulteti moraju postati jedan od najvanijih kanala protoka i distribucije informacija kako bi mladima, u toku njihovog kolovanja, adekvatno odgovorile na potrebe i pruile im informacije o svim temama koje ih interesuju. Na osnovu sveukupnih rezulatata ankete moemo dati i sljedee smjernice kako bi proces informisanja postao dostupan i efikasan u obrazovnim institucijama: o uspostaviti saradnju formalnog obrazovanja i info centara (servisi za mlade koji klasifikuju, sortiraju i distribuiraju relevantne informacije vezane za mogunost mladih); o radi uspostavljanja ire i potpunije komunikacije, neophodno je nastavnike/profesore motivisati i struno osposobiti da prikupljaju i daju raznovrsne informacije mladima; o organizovati brojne radionice i predavanja u koli, jer je uenicima privlaan taj nain informisanja (direktna komunikacija); o motivisati uenike da meusobno razmjenjuju informacije i sami osmiljavaju radionice (naravno, uz odgovarajue instrukcije strunih lica); o kreirati interaktivne sadraje za informisanje mladih putem informativnih i komunikacionih tehnologija; o na kraju, bez obzira na to to je svega 11,2 odsto ispitanika reklo da bi voljelo da o pomenutim temama dobija vie informacija preko info centra u koli, smatramo da bi trebalo da on postoji, kako bi postepeno dobijao na znaaju.

Literatura

1.

2.

3.

4. 5. 6. 7. 8.

9.

10. 11.

12.

An EU strategy for youth Investing and empowering. A renewed open method of coordination to address youth challenges and opportunities (2009). Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions. Na sajtu: http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/111514.pdf. Oitano: 27.9.2011. European Commission White Paper, A New Impetus for European Youth (2001). Brussels: Commission Of The European Communities. Na sajtu: http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2001/com2001_0681en01.pdf. Oitano: 21.5.2010. Evropska povelja o informisanju mladih (2004). Luksemburg: European Youth Information and Counselling Agency (ERYICA). Na sajtu: http://www.infomladi.me/fajlovi/mladi/attach_fajlovi/lat/biblioteka/2010/01/pdf/Evrops ka_povelja_o_informisanju_mladih_MNE.pdf. Oitano: 10.06.2010. Lazarevi, D. (2007). Obrazovanje mladih za korienje informacija sa Interneta oslonci u razvoju kritikog miljenja. Nastava i vaspitanje, br. 2, str.109-118. Nacionalni plan akcije za mlade (2006). Podgorica: Republika Crna Gora. Pruevi-Sadovi, F. (2009). Obrazovni internet sajtovi i njihova primena u uenju i pouavanju. Inovacije u nastavi asopis za savremenu nastavu, br. 4, str.161-167. Radoji, S. (2001). Internet kao naunoobrazovni medij. Norma, br. 1-2, str.247-258. Recommendation CM/Rec (2010)8 of the Committee of Ministers to member states on youth information (2010). Council of Europe. Na sajtu: https://wcd.coe.int/wcd/ViewDoc.jsp? id=1637765&Site=CM&BackColorInternet=C3C3C3&BackColorIntranet=EDB021& BackColorLogged=F5D383. Oitano: 25.09.2011. Revised European Charter on the Participation of Young People in Local and Regional Life (Charter) Have Your Say! (2003). Brussels: Council of Europe, Congress of Local and Regional Authorities of Europe. Na sajtu: http://youth-partnershipeu.coe.int/youthpartnership/documents/EKCYP/Youth_Policy/docs/Citizenship/Policy/COE_charter_p articipation_en_friendly_version.pdf. Oitano: 10.06.2010. Stani, I. (2006). Djeca izmeu stvarnog ivota i 'cyber-life-a'. Pedagoka stvarnost, br. 5-6, str. 475-495. The development of Youth Information in Europe (2007). Budapest: Council of Europe/ERYICA. Na sajtu: http://www.coe.int/t/dg4/youth/Source/Partners/ERYICA_2007_Development_Youth_ Information_Europe_en.pdf. Oitano: 2.06.2010. World Programme of Action for Youth (2007). United Nations resolutions A/RES/50/81. Na sajtu: http://www.un.org/esa/socdev/unyin/documents/wpay_text_final.pdf. Oitano: 1.6.2010.